Zenica

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.8</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Zenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1476</id>
    <revision>
      <id>3900465</id>
      <parentid>3895081</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:53:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83357" sha1="tw8zht5jdzlml7njvp8gakleanqkuqg" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Zenica
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Grad Zenica
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| total_width              = 300
| border                   = infobox
| perrow                   = 1/2/2/2
| caption_align            = center
| image1                   = Zenica 20230325 085908.jpg
| image2                   = Zenica 72000, Bosnia and Herzegovina - panoramio (1).jpg
| image3                   = Vranduk, pristup ke hradu.jpg
| image4                   = Sejmenska džamija Zenica.jpg
| image5                   = Bilino Polje 1.jpg
| image6                   = Zenica 2006 1.jpg
| image7                   = ZENICA (Bosnie Herzégovine).jpg
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: Trg Alije Izetbegovića sa [[Kameni spavač (trg)|spomenikom masakra u Zenici]], [[Kamberovića polje]] i Sahat kula, [[Tvrđava Vranduk]], [[Sejmenska džamija (Zenica)|najstarija džamija u Zenici]], [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]], Stara čaršija, Bulevar grada uz [[Bosna (rijeka)|rijeku Bosnu]].
| slika_zastava              = File:Flag of Zenica.svg
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of arms of Zenica.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                = &quot;Osta z(j)enica oka moga...&quot; / zenit
| nadimak                    = &quot;Čelični grad&quot;
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Zenica.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|12|12.8|N|17|54|28.2|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| osnovan                    = kao &quot;[[Bistuensium (srednja Bosna)|Bistua Novua]]&quot;  —  [[Rimsko Carstvo]] — [[Municipij]] &lt;small&gt;(2—4. vijek; prvo ime)&lt;/small&gt;&lt;hr&gt;kao ''&quot;[[Bilino polje|Bilino Polje]]&quot; — [[Bosanska Banovina]]  &lt;small&gt;(29. augusta 1189; od tad, drugo ime)&lt;/small&gt;&lt;hr&gt;kao &quot;''Zenica&quot; — [[Bosansko Kraljevstvo]]  &lt;small&gt;(1415. ili mart 1436; od tad, trenutno ime)&lt;/small&gt;
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| gradonačelnik              = [[Fuad Kasumović]]&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/93/0|title=Lokalni izbori 2024 - Zenica|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik stranka      = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]
| površina_naselja           = 43.72
| površina_grada             = 550.40
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 316 &lt;ref name=&quot;Visina grada Zenice&quot;&gt;{{Cite web |url=https://zenica.ba/o-gradu-zenici/ |title=O Gradu |access-date= 17. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;  &lt;small&gt;(310–350)
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 638
| najveća_visina_vrh         = [[Zmajevac]]
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 70553
| stanovništvo_naselje_izvor = &lt;ref name=&quot;Stanovništvo naselje Zenica&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=11185|title=Popis 2013, naselje Zenica |access-date= 18. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_grad          = 110663
| stanovništvo_grad_izvor    = &lt;ref name=&quot;Stanovništvo grad&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=11185|title=Popis 2013, stanovništvo Zenica |access-date= 18. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_demonim       = Zeničanin, Zeničanka
| poštanski_broj             = 72 000
| pozivni_broj               = (+387) 32
| matični_broj_naselja       = 162973&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 11185
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.zenica.ba/}}
| fusnote                    = 
| mapframe_zoom              = 10
}}
'''Zenica''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u srednjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i sjedište [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]]. Nalazi se u dolini rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], otprilike 70&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]], a prema broju stanovnika je četvrti grad u Bosni i Hercegovini. Ekonomsko je središte geografske regije [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]] i pored [[Travnik]]a i [[Visoko]]g predstavlja najvažniji grad tog dijela države, poznat po [[Željezara Zenica|željezari]], teškoj industriji i kao [[Univerzitet u Zenici|univerzitetski]] centar.

Urbani dio današnjeg grada formiran je u nekoliko faza, uključujući [[neolit]]sko, [[Ilirija|ilirsko]] doba, rimski municipijum [[Bistuensium (srednja Bosna)|Bistua Nuova]] (2–4. stoljeća; staro ime grada), sa [[Ranokršćanska bazilika u Zenici|ranokršćanskom dvojnom bazilikom]] (''basilica gemina)''. Postoje tragovi antičkog naselja. Najraniji nalazi datiraju iz perioda 3000–2000 p. n. e. na lokalitetima [[Drivuša|Drivuše]] i [[Gradišće (Zenica)|Gradišća]]. Sadašnje ime Zenice prvi put se spominje 1436. U Zenici je otkrivena [[Crkva bosanska|srednjovjekovna crkva]], a samostalnost srednjovjekovne Bosne direktno je vezana za Zenicu (ploča sudije Gradeše&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stage.zenica.ba/wp-content/uploads/2023/08/Ploca_velikog_sudije_Gradjese-podaci_o_dobru.pdf|title=Ploca_velikog_sudije_Gradjese-podaci_o_dobru.pdf}}&lt;/ref&gt; i abjuracija, doba [[Kulin ban|Kulina bana]], [[Vranduk (Zenica)|Vranduk]], tvrđava [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskih kraljeva]], Janjići i hiže (domovi) pripadnika [[Crkva bosanska|bosanske crkve]], [[Stećak|stećci]], kameni nadgrobni spomenici itd).

Za vrijeme [[Osmansko Carstvo|osmanske vladavine]] krajem 17. stoljeća Zenica je imala 2000 stanovnika, većinom muslimana. Moderni grad glavnom je građen u austrougarskom i jugoslavenskom periodu. Broj stanovnika naglo je rastao tokom 20. stoljeća, a od [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] do [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013.]] grad je izgubio četvrtinu stanovništva. Općina Zenica postala je Grad Zenica 2014.

Naseljena površina je 43,01&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a sam grad pokriva 558,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nadmorska visina iznosi 310–350{{Razmak}}m. Kroz naselje protiču rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]], Kočevska rijeka i [[Babina rijeka]]. Preovlađuje umjereno kontinentalna klima. Grad ima šesnaest gradskih mjesnih naselja, a čini ga ukupno 81 naseljeno mjesto.

Zenica ima devet [[Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Zenici|nacionalnih spomenika]]. Nogometni klub [[NK Čelik|Čelik]] je obilježje grada, a u gradu se nalazi jedna od najviših zgrada u Bosni i Hercegovini – [[Lamela (Zenica)|Lamela]]. Među poznatim Zeničanima su [[Semir Osmanagić]], [[Tarik Filipović]], [[Danis Tanović]], [[Amar Jašarspahić]], [[Mesud Pezer]], [[Haris Burina]], [[Mervana Jugić-Salkić]] i  [[Elvir Bolić]].

== Etimologija ==
Prvo pominjanje imena Zenica zabilježeno je 20. marta 1436, u pismu poslanom turskom vojvodi Baraku, gdje se u sedmom redu pominje naziv &quot;Seniza&quot;.
[[Datoteka:Prvo pominanje imena Zenice.jpg|lijevo|mini|174x174px|Prvo pominjanje imena Zenica u uputi Maroja Đurkovića, poslanom u Bosnu ka turskom vojvodi Baraku.]]
Prilikom napuštanja kraljevskog grada [[Bobovac|Bobovca]], [[Katarina Kosača|Katarina Kosača Kotromanić]] je izjavila &quot;Osta z(j)enica oka moga...&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bosanskehistorije.com/historija/etimologija/historija-grada-zenice/|title=Historija grada Zenice – BosanskeHistorije.com - Historija Bosne i Bošnjaka|date=23. 10. 2009|language=bs-BA|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

Područje današnjeg grada kroz historiju na geografskim mapama označavalo još kao '''''Bistua Nova''' (izvorno Bistua Nuova)'' zbog [[Bistuensium (srednja Bosna)|rimskog municipijuma]] kao najznačajni nalaz tog perioda po kojem se zove jedna od ulica danas u Novom Radakovu i '''''Bilino Polje''''' po kojem danas nosi naziv stadion [[NK Čelik]]a i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacije Bosne i Hercegovine]]

== Historija ==
Najstariji materijalni dokazi o životu, civilizaciji i historijskim zbivanjima na lokalitetu grada Zenice, potiču od perioda 3000. do 2000. p. n. e, a čiji dokazi su pronađeni na lokalitetima [[Drivuša|Drivuše]] i [[Gradišće (Zenica)|Gradišća]]. Iz metalnog doba kao dokaz, pronađene su metalne sjekire i strelice u predjelu [[Nemila|Nemile]] i Gračanice, da bi se na prelazu iz [[Bronzano doba|bronzanog]] u [[željezno doba]] (6–5. stoljeće p. n. e), obilježila [[Iliri|Ilirska plemena]]. Ilirska naselja su gradila specifična naselja odbrambenog karaktera, zvane gradina, a dokaz prisustva plemena [[Desidijati|Desidijata]] su indirektni dokazi iz toponomastičke građe kao npr. toponim ''gradina,'' u naseljima kao [[Gradišće (Zenica)|Gradišće]], [[Donja Gračanica (Zenica)|Gračanica]], Gradac (danas pripada mjesnoj zajednici Raspotočje) u okolini Zenice. U najvećem ustanku protiv [[Rimljani (višeznačnica)|Rimljana]], [[Veliki ilirski ustanak|Batonov ustanak]] (6–9. p. n. e) spominje se ''Arduba'' koja je povezivana sa današnjim [[Vranduk (Zenica)|Vrandukom]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

=== Srednjovjekovna Bosna ===
[[Datoteka:Die Festung Vranduk in Bosnien by Carl Ebert.jpg|lijevo|mini|Slika iz sredine 19. vijeka, autora Karla Eberta (1821—1885), ''[[Tvrđava Vranduk]] u Bosni'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Die Festung Vranduk in Bosnien''; na slici su prikazani Bošnjani na planini Vranduk pored rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]).|220x220piksel]]
Tokom ranog srednjeg vijeka, pretpostavlja se da su barbarske najezde uništile najveći dio antičkog naslijeđa, a od posebnog značaja za Zenicu jest [[Bistuensium (srednja Bosna)|bistuenske biskupije]] (najznačaniji nalaz (2–4. vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka [[bazilika]], pored koje je u [[Evropa|Evropi]] identifikovana samo još jedna. Tokom srednjeg vijeka na području Zenice i [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], naseljavaju se [[Goti]], [[Avari]] i [[Slaveni]] koji formiraju svoje južne slavenske države, a tako i Bosnu. Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno [[Kulin ban|Kulinovo]] vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Tokom vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] pominje se vjera sa sličnim [[Hereza|heretičkim (dualističkim) vjerovanjem]] na istoku [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Pritiskom [[Papa|pape]] i mađarskog kralja, [[Kulin ban|bosanski ban Kulin]] će pred papinim izaslanikom kardinalom Ioannesom Casamarisom, splitskim nadbiskupom Bernardom i dubrovačkim đakonom Marinom, 8. aprila 1203. objaviti [[Bilinopoljska izjava|Bilinopoljsku izjavu]] kojom se odriče [[Bogumili|bogumilskog]] učenja. Blizina tvrdog grada [[Vranduk]]a, sjedište bosanskih kraljeva, Janjića i [[hiže]] dida [[Bogumili|bosanskih krstjana]] (u historiografiji nazivanih [[bogumili]]ma, [[Hereza|bosanskim hereticima]]), sa stećcima u [[Puhovac (Zenica)|Puhovcu]] i [[Pojske|Pojskama]], nekoliko pisara i graditelja, uz ostalo, jesu činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vijeku.

U razdoblju srednjeg vijeka, 1370, spominje se naselje Klopče, kao i [[porodica]] toga imena, 8. januara 1404. bosanski did iz [[Janjići (Zenica)|Janjića]] šalje depešu dubrovačkom [[knez]]u Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće (kod Vranduka) otkopana je [[crkva]] iz srednjeg vijeka i [[samostan|franjevački samostan]] Sv. Marije, koju je gradio [[Kiparstvo|kipar]] Ivan Hrelić, učenik [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/378-prvo-spominjanje-grada-zenice|title=Prvo spominjanje grada Zenice|website=Historija.ba|language=bs|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Osmansko doba ===
U vrijeme vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] (1463–1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog [[kadija|kadije]] (do 1557). Zenica je [[kasaba]], opet osobenog lika sa nekoliko [[džamija]] ([[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Sultan Ahmedova]], poznata i kao Čaršijska, [[Osman-čelebijina džamija (Zenica)|Osman-čelebijina]], [[Sejmenska džamija (Zenica)|Sejmenska]], [[Jalijska džamija|Jalijska]]), [[medresa|medresom]] (1737), nekoliko [[mekteb]]a, nišana, šadrvana, hanova i karavansaraja.
[[Datoteka:Sejmenska džamija Zenica.jpg|lijevo|mini|[[Sejmenska džamija (Zenica)|Sejmenska džamija]] u centralnom dijelu grada, druga najstarija džamija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/323605/jedna-od-najstarijih-dzamija-u-zenici-uskoro-dobiva-novo-ruho|title=Jedna od najstarijih džamija u Zenici uskoro dobiva novo ruho|date=21. 11. 2017|website=Dnevni avaz|language=ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.072info.com/setnja-kroz-dzamije-sejmenska-dzamija-u-zenici/|title=ŠETNJA KROZ DŽAMIJE: Sejmenska džamija u Zenici {{!}} Portal 072info|date=29. 6. 2014|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;|220x220piksel]]
Prema podatku iz 17. stoljeća, Zenica je imala oko 330 kuća, što je stavljalo među redove srednjeg grada u tadašnjoj Bosni. U jednom opisu iz 1697. govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje &quot;...a sam kraj je vrlo pitom&quot;.

Godine 1697, dolazi do razaranja i potpunog spaljivanja Zenice (po predanju samo su tri kuće opstale), od strane [[Habsburška Monarhija|habsburškog]] princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Većina uglednih Zeničana je ubijeno, a katoličko stanovništvo je napustilo grad skupa sa princom [[Eugen Savojski|Eugenom]], da bi u 18. vijeku u Zenicu ponovo se počeli doseljavati [[Hrvati]] iz Dalmacije i [[Sefardi|Jevreji - sefardi]] (spominju se tek oko 19. vijeka u Zenici).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/o-gradu-zenici/historija-zenice/|title=Historija Zenice|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Austrougarsko doba ===
[[Datoteka:Konjska česma (Čaršijska).jpg|mini|227x227px|Konjska česma pored [[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Čaršijske džamije]] (Sultan-Ahmedove).]]
Grade se kapitalni objekti šireg društveno-ekonomskog značaja: željeznička pruga od [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]] do Zenice (1879), Rudnik mrkog uglja (1880), [[Papirna u Zenici|Fabrika papira]] (1885), [[Željezara Zenica|Željezara]] (1892), [[Kazneno popravni zavod Zenica|Kazneni zavod]] (1886). Konjska česma, izgrađena od bijelog tesanog kamena, sa dvije lule i dva korita, postavljena suprotno. Česma je otvorena 30. maja 1910, u 10:00 sati, na sjećanje prolaska austrijskog [[Franjo Josip, car Austrije|cara Franje Josipa]] kroz Zenicu. Tadašnji načelnik Zenice Ali Harmandić je 1910. doprinio da Zenica dobije prvi savremeni vodovod dužine 6&amp;nbsp;km, te desetak česmi u Zenici, između kojih i Konjska česma. Od 2001, model austrijske česme je postao zvanični suvenir Zenice, koji se još naziva i gradska, čaršijska, stara i konjska na osnovu lule koje imaju oblik konjske glave.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://v360.zenica.ba/?mapify-pin=1340|title=Konjska česma|website=Zenica.ba|language=|access-date=6. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Česma se nalazi između [[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Sultan Ahmedove džamije]] i objekta [[Zeničko muftijstvo|Zeničkog muftijstva]]–Hadži Mazića kuća.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zenicainfo.ba/2019/06/02/preporucujemo-hadzi-mazica-kuca-neispricana-prica-reportaza-u-programu-tvz/|title=PREPORUČUJEMO: Hadži-Mazića kuća, neispričana priča - reportaža u programu TVZ|last=Zenicainfo|date=2. 6. 2019|website=zenicainfo.ba|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Dvadeseti vijek ===
[[Datoteka:Zenica 2006 2.jpg|mini|Zgrada nekadašnje [[Zgrada nekadašnje Sinagoge u Zenici|sinagoge u Zenici]] pored kamenog mosta.|lijevo|220x220piksel]]
Početkom 20. vijeka, povećao se broj stanovnika, evidentna je ubrzana [[urbanizacija]]. Srpska pravoslavna [[crkva]] [[Crkva Rođenja Svete Bogorodice (Zenica)|Rođenja Svete Bogorodice]]&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://stage.zenica.ba/wp-content/uploads/2023/08/Crkva_Rodjenja_Presvete_Bogorodice_-_podaci_o_dobru-1.pdf|title=Crkva rođenja Presvete Bogorodice - podaci o dobru}}&lt;/ref&gt; sagrađena je 1885, dvije katoličke&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/zenica-zupa-sv-ilije-proroka|title=Zenica – župa sv. Ilije proroka|date=10. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenicainfo.ba/2024/03/31/u-crkvi-svetog-josipa-u-zenici-sluzeno-misno-slavlje-povodom-uskrsa/|title=U Crkvi Svetog Josipa u Zenici služeno misno slavlje povodom Uskrsa|last=Zenicainfo|date=31. 3. 2024|website=zenicainfo.ba|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; crkve 1910, [[sinagoga]] 1903&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zemuzej.ba/sinagoga/historija/historijat-sinagoge/486973746f72696a61742073696e61676f6765|title=Gradska sinagoga|website=zemuzej.ba|access-date=18. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;, najstarija džamija [[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Sultan-Ahmed]] je obnovljena, gradnja nekoliko prenoćišta, [[hotel]]a, [[škola]], [[vodovod]], modernih puteva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kao-da-je-vrijeme-stalo-hotel-internacional-u-srcu-zenice-cuvaju-bivsi-radnici/|title=Kao da je vrijeme stalo: Hotel Internacional u srcu Zenice čuvaju bivši radnici|last=Čolaković|first=Vladimir|date=18. 9. 2022|website=N1|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Dvadeseti vijek u Zenici obilježen pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom dijela stanovništva, njegovom proleterizacijom. Kameniti most vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih 90 godina.

Od 1941. do 1945, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942). [[Ustaše|Ustaški]] teror nad [[Jevreji|Židovima]] i odvođenja u koncentracione logore, doveo je do nestanka židovske kulture u Zenici. Osnovane su muslimanske milicije, naoružane od ustaškog pokreta u Šerićima, Doglodima, Babinu. Kao odbrana stanovništa osnovani su i [[Zenički partizanski odred|partizanske odrede]], koji su u aprilu 1945. oslobodili Zenicu. Odbrana i oslobođenje Zenice obilježava se 12. aprila 1945. (Dan oslobođenja Zenice)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenicainfo.ba/2019/04/12/foto-obiljezen-12-april-dan-oslobodenja-zenice/|title=FOTO: Obilježen 12. april - Dan oslobođenja Zenice|last=Zenicainfo|date=12. 4. 2019|website=zenicainfo.ba|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;. Nakon toga grad je počeo naglo industrijski se razvijati, a novi blokovi zgrada su izgrađeni kako bi se smjestili sve brojniji rudari i radnici u čeličani. Za vrijeme jugoslavenskog perioda od oko 50 godina, populacija se ušestostručila.

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine
|7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada
}}
[[Datoteka:Зеница 20200301 140236.jpg|lijevo|mini|Spomen kamen u Novom Radakovu za Mateu Jurić.|150x150piksel]]
[[Datoteka:Trg Kameni spavač.jpg|mini|150x150px|[[Kameni spavač (trg)|Kameni spavač]], spomenik [[Masakr u Zenici|masakra u Zenici]] na trgu Alije Izetbegovića.]]
Službena prva civilna žrtva tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] u Zenici je ubijena vatrenim oružjem za vrijeme blokade tadašnje vojne kasarne [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u naselju Bilimišće, a ubijena je Matea Jurić (29. jul 1990 — 13. maj 1992).

Dana 19. aprila 1993. oko podneva, od strane [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]] devet granata je ispaljeno iz haubice i usmrtilo i ranilo više civila u centru grada, što se obilježava kao dan [[Masakr u Zenici|masakra u Zenici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenicainfo.ba/2024/04/19/obiljezen-dan-civilnih-zrtava-rata-u-zenici/|title=Obilježen Dan civilnih žrtava rata u Zenici|last=Zenicainfo|date=19. 4. 2024|website=zenicainfo.ba|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Granata je ispaljena iz sela [[Putićevo]] (16 kilometara od Zenice), prva oko 12:10 sati, drugi napad sa dvije granate u 12:24, a naredne dvije runde sa dvije granate u 12:29. Grad je pretrpio i značajan gubitak civilnog stanovništva od snajperske vatre, požara i gladi, a stanovništvo nije imalo vodu i struju. Prvi [[Konvertibilna marka|novac]] Bosne i Hercegovine štampan je u Zenici, a prva vojna smotra [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] na čelu sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], održana je u Zenici. U jeku rata u Zenici se organizuje novi privredni sajam ZEPS.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/o-gradu-zenici/historija-zenice/|title=Historija Zenice|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Prva domaća međunarodna utakmica reprezentacije BiH odigrana je na [[Bilino polje|Bilinom Polju]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije.]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/proslo-je-18-godina-od-prve-utakmice-zmajeva-na-tlu-bih/129715|title=Prva utakmica reprezentacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni period ===
Tokom perioda koji je uslijedio poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Zenica je doživjela doživjela privredni slom. Obustavljanje rada ili u velikoj mjeri smanjenje intenziteta u najvećim zeničkim preduzećima kao što su ''[[Željezara Zenica]]'', ''RMU Zenica'', ''Metalno'' su direktno utjecale na veliku stopu nezaposlenosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.arcelormittal.com/o-nama/nasa-historija/|title=Naša historija|website=ArcelorMittal Zenica|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Okosnica zeničke privrede Željezara, nakon neuspješnog udruživanja s Kuvajtskim investicijskim fondom, privatizacijom postaje dio [[Željezara Zenica|ArcelorMittala]], najvećeg svjetskog proizvođača [[čelik]]a, a s pokretanjem integralne proizvodnje u novom privrednom subjektu ArcelorMittal Zenica. U tom periodu dolazi i do infrastrukturnih ulaganja u Zenicu. Izgrađuju se sportski objekti ([[Stadion Kamberovića polje|Atletski stadion]] i [[Gradska arena Zenica|višefunkcionalna Arena]]), glavna gradska magistrala (GGM).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://akzenica.com/o-nama/|title=O nama – AK Zenica|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://euro-asfalt.ba/bs/zenica-zavrsena-i-svecano-pustena-u-promet-glavna-gradska-magistrala/|title=ZENICA – ZAVRŠENA I SVEČANO PUŠTENA U PROMET GLAVNA GRADSKA MAGISTRALA – EURO-ASFALT|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Zenica, 1900. mahala Kočeva.jpg|Mahala Kočeva i [[Kočevska džamija]] sa starim izgledom (1900)
Datoteka:Zenica - 1907. postrojenja Rudnika mrkog uglja Zenica.jpg|Postrojenja Rudnika mrkog uglja Zenica (1907)
Datoteka:Зеница - 1935 - јужни дио Зенице.jpg|Južni dio grada, [[Sejmenska džamija (Zenica)|Sejmenska džamija]] u sredini (1935)
Datoteka:1944. zračni snimak bombardovanja Zenice, željezničkog mosta današnjih Pehara.jpg|Zračni snimak bombardovanja Zenice, željezničkog mosta današnjih Pehara (1944)
Datoteka:1959. visoka peć, čelićana II, valjaonica I, kovačnica i termoelektrana.jpg|Visoka peć, čelićana II, valjaonica I, kovačnica i termoelektrana (ne postoji više; 1959)
Datoteka:Realisation de la sculpture dans la ville de Zenica.jpg|Skulptura &quot;Razvoj&quot; napravljen od [[krečnjak]]a u parku Bilinog polja (1981)
Datoteka:1971. izgradnja stadiona Bilino polje, istočna tribina u kadru.jpg|Izgradnja [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|stadiona Bilino polje]], istočna tribina u kadru (1971)
Datoteka:1907. trodjelna razglednica sa službenim grbom Bosne i Hercegovine tog vremena.jpg|Trodjelna razglednica s tadašnjim službenim [[Grb Bosne i Hercegovine|grbom Bosne i Hercegovine]] (1907)
Datoteka:1895. panorama sjevernog dijela grada, lijevo Crkva svete bogorodice.jpg|Panorama sjevernog dijela grada, lijevo [[Crkva Rođenja Svete Bogorodice (Zenica)|Crkva Rođenja Svete Bogorodice]] (1895)
&lt;/gallery&gt;

=== 21. vijek ===
[[Datoteka:2014 Bosnia and Herzegovina floods Kamerovica flied.jpg|mini|150x150piksel|Rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]] se izlila po [[Kamberovića polje|Kamberovića polju]] tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplava 2014.]]]]
[[Datoteka:Municipality building in Zenica after 2014 Bosnian social riots.jpg|lijevo|mini|150x150piksel|Demolirana zgrada općinske uprave tokom [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|protesta 2014.]]]]
Zenica se relativno sporo oporavlja i dalje razvija ulazeći u 21. vijek, a evidentan je i pad broja stanovnika od 1991. do 2013. Zenica je izgubila četvrtinu stanovništva dijelom usljed [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], dijelom zbog nepovoljnih ekonomskih prilika u BiH.

Tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplava u Bosni i Hercegovini 2014.]] Zenica se suočavala sa izlivima rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i njene pritoke Kočeve kako u samoj jezgri grada, tako i okolnim naseljenim mjestim poput [[Nemila|Nemile]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U februara 2014. održani su [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|građanski protesti]] u kojim su uništene zgrada općinske uprave i zgrada RMK, a deseci osoba su zbrinuti u [[Kantonalna bolnica Zenica|Kantonalnu bolnicu]] zbog zadobivenih povreda.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Općina Zenica je 20. novembra 2016. dobila status [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grada]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Smetovi.JPG|lijevo|mini|Izletište [[Smetovi]], 8 km od grada. |220x220piksel]]
Zenica se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena između 44° i 13' sjeverne geografske širine i 17° i 54' istočne geografske dužine. Na sjeveru graniči sa općinom [[Teslić]], istočno od nje [[Žepče]], [[Zavidovići]] i [[Kakanj]]. Zapadni dio graniči sa [[Travnik]]om, [[Vitez (općina)|Vitezom]], a na jugu sa [[Busovača|Busovačom]]. Površina iznosi 558.5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. U regionalnom smislu pripada Planinsko-kotlinskoj Bosni, preciznije Gornjobosanskoj-lašvanskoj mezoregiji. U prirodno-geografskom pogledu, smještena je uz srednji dio rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Huskić-Garić|first=Envera|date=|title=GEOMORFOLOŠKE ODLIKE OPĆINE ZENICA|url=https://www.academia.edu/33967584/GEOMORFOLO%C5%A0KE_ODLIKE_OP%C4%86INE_ZENICA|journal=SEMINARSKI RAD IZ EGZOGENE GEOMORFOLOGIJE}}&lt;/ref&gt;

Na sjevernim dijelovu nalazi se Vučija planina i Kosovnjak. Na istočnim granicama nalazi se Velika Manjača i Ravna planina, dok na južnom dijelu nalaze se Krčke stijene, Janjićki vrh i Zvečaj. Na zapadu su, Golubak, Visoka glava, Vučijak i Crni Vrh. Uz urbani dio grada su brda niže nadmorske visine sa svojim vidikovcima: Tetovo, Volovska glava, Crnile, Zmajevac, Hamida, Klopačke stijene i [[Smetovi|izletište Smetovi]].

Smetovi su smješteni 8&amp;nbsp;km od centra, gdje postoje uređene staze za šetnju, vožnju biciklom te sportski tereni za košarku, fudbal i odbojku u pijesku. Uređen je i za zimske uslove u vidu ski lifta i staza za [[Skijanje|skijaše]]. Sa Smetova je vidljivost po vedrom vremenu i do 100 kilometara, pa se mogu vidjeti obližnje planine [[Zvijezda (planina u Bosni i Hercegovini)|Zvijezda]], [[Vranica]], [[Vlašić]] i [[Lisac (planina)|Lisac]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sarajlic|first=Dzenita|date=5. 10. 2024|title=Saobraćajne karakteristike grada Zenice.docx|url=https://www.academia.edu/35675940|journal=SAOBRAĆAJNI FAKTORI GRADA ZENICE}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Općina Zenica.svg|mini|Geografski položaj grada Zenice.]]
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot;
!Planine i brda&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sarajlic|first=Dzenita|title=Saobraćajne karakteristike grada Zenice.docx|url=https://www.academia.edu/35675940/Saobra%C4%87ajne_karakteristike_grada_Zenice_docx}}&lt;/ref&gt;
!nm. (m)
|-
|[[Tvrtkovac (planina)|Tvrtkovac]]
|1304
|-
|[[Hum (planina)|Hum]]
|1280
|-
|[[Vepar (planina)|Vepar]]
|1083
|-
|[[Lisac (planina)|Lisac]]
|1080
|-
|[[Smetovi]]
|940
|-
|Klopačke stijene
|918
|-
|Golubak
|700
|-
|Vučijak
|639
|-
|Zmajevac
|638
|-
|Volovska glava
|585
|-
|Janjićki vrh
|561
|}

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Teslić]], [[Žepče]]
 | SZ = [[Teslić]]&lt;br&gt;[[Travnik]]
 | SI = [[Žepče]]
 | Z  = [[Travnik]]
 | I  = [[Zavidovići]]&lt;br&gt;[[Kakanj]]
 | J  = [[Busovača]], [[Kakanj]]
 | JZ = [[Travnik]]&lt;br&gt;[[Vitez]]
 | JI = [[Kakanj]]
}}

=== Klima ===

Klima u Zenici je pretplaninsko [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta u Zenici su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30&amp;nbsp;°C tijekom najtoplijih mjeseci. Noći su relativno svježe. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod nule, a snježni pokrivač može biti prisutan tijekom većeg dijela zime. Najtopliji dan je izmjeren 13. augusta 2024. i iznosio je 42,6&amp;nbsp;°C&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/zenica-drugi-uzastopni-dan-najtopliji-grad-u-evropi/|title=Zenica drugi uzastopni dan najtopliji grad u Evropi|last=Zblog-3|date=13. 8. 2024|website=Zenicablog|language=|access-date=16. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;, dok je najhladniji bio 24. januara 1963. i iznosio je -23,9&amp;nbsp;°C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 2014. iznosila je 1200,6&amp;nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 519,2&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/zenica/|title=Klimatski podaci za grad Zenicu,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=28. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://archive.wikiwix.com/cache/index2.php?rev_t=20190723160355&amp;url=http://www.fhmzbih.gov.ba/engleski/Zenicastanica.php#federation=archive.wikiwix.com&amp;tab=url|title=Federal Hydrometeorological Institute BH - Maps of stations|website=archive.wikiwix.com|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

{{Vremenski okvir
| naslov = Klima Zenice
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;| pt_jan = 0,4
| pt_feb = 6,9
| pt_mar = 7,0
| pt_apr = 11,2
| pt_maj = 15,6
| pt_jun = 19,2
| pt_jul = 21,1
| pt_aug = 20,7
| pt_sep = 17,1
| pt_okt = 12,0
| pt_nov = 6,3
| pt_dec = 2,1
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;| vt_jan = 3,8
| vt_feb = 6,9
| vt_mar = 12,1
| vt_apr = 16,7
| vt_maj = 21,5
| vt_jun = 25,2
| vt_jul = 27,8
| vt_aug = 26,6
| vt_sep = 23,7
| vt_okt = 17,3
| vt_nov = 10,0
| vt_dec = 5,1
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;| nt_jan = −3,0
| nt_feb = −1,7
| nt_mar = 1,9
| nt_apr = 5,8
| nt_maj = 9,8
| nt_jun = 13,2
| nt_jul = 14,5
| nt_aug = 13,9
| nt_sep = 10,6
| nt_okt = 6,7
| nt_nov = 2,7
| nt_dec = −0,9
&lt;!-- * Padavine * --&gt;| p_jan = 70
| p_feb = 70
| p_mar = 64
| p_apr = 76
| p_maj = 85
| p_jun = 88
| p_jul = 72
| p_aug = 70
| p_sep = 72
| p_okt = 84
| p_nov = 105
| p_dec = 96
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;| kd_jan =
| kd_feb =
| kd_mar =
| kd_apr =
| kd_maj =
| kd_jun =
| kd_jul =
| kd_aug =
| kd_sep =
| kd_okt =
| kd_nov =
| kd_dec = &lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan =
| vz_feb =
| vz_mar =
| vz_apr =
| vz_maj =
| vz_jun =
| vz_jul =
| vz_aug =
| vz_sep =
| vz_okt =
| vz_nov =
| vz_dec = &lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan = 9,5
| ss_feb = 10,5
| ss_mar = 12
| ss_apr = 13,5
| ss_maj = 14,5
| ss_jun = 15,5
| ss_jul = 15,0
| ss_aug = 14,0
| ss_sep = 12,5
| ss_okt = 11,0
| ss_nov = 9,5
| ss_dec = 9,0
&lt;!-- --&gt;| izvor = Climate data&lt;ref name = pogoda&gt;{{cite web
| url = https://en.climate-data.org/europe/bosnia-and-herzegovina/zenica/zenica-764499/
| title = Zenica Climate (Bosnia and Herzegovina)
| publisher = Climate-data.org
| access-date=5. 10. 2024
| language = engleski
| archive-url =
| archive-date=
}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Datoteka:Jezero Mošćanica.jpg|lijevo|mini|157x157px|Jezero Mošćanica u istoimenom [[Mošćanica|naselju]] u okolini Zenice.]]

=== Rijeke ===
Zenica ima veliki broj manjih rijeka i potoka koje se ulijevaju u rijeku [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] koja je najznačajniji vodeni tok. Izvor rijeke Bosne se nalazi na [[Ilidža|Ilidži]], kod [[Sarajevo|Sarajeva]], a ušće u rijeku [[Sava|Savu]] kod [[Šamac|Šamca]], stim da je prirodni tok s juga na sjever. Kroz Zenicu protiče 47,95&amp;nbsp;km od ukupnih 274&amp;nbsp;km koliko iznosi dužina rijeke Bosne. Duž iste nalaze se saobraćajnice i željeznička pruga.

Osim Bosne, postoje tokovi rijeka [[Lašva (rijeka)|Lašva]], [[Babina rijeka]], Kočeva, a nešto dalje su i [[Bistrička rijeka|Bistričak]], Gračanićka, Nemilska, Orahovička, Starinska i Džulanova rijeka. Značajniji potoci su Bukovica, Janjićki, Tetovski, Zvečajski, kao i potoci Perin han.

Oko 10&amp;nbsp;km jugoistočno od grada, između naselja Mutnica i Mošćanica, postoji vještačko [[jezero Mošćanica]] površine od dva hektara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/o-gradu-zenici/|title=O Gradu|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Panorama ===
{{široka slika|Panorama Zenice.jpg|900px|Panoramski pogled na Zenicu: lijevo željezara, naselja Nova Zenica i Čaršija, u sredini i desno naselja Mokušnice, Odmut i brdo Crnile.}}

== Kultura ==
[[Datoteka:Theater in Zenica.jpg|mini|240x240piksel|[[Bosansko narodno pozorište Zenica|Bosansko narodno pozorište]] kod zgrade općinske uprave.]]
[[Datoteka:NOB Zenica 20180511 180600.jpg|lijevo|mini|231x231px|Spomenik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] u gradskom naselju Nova Zenica.]]
Institucije od kulturnog značaja su: [[Bosansko narodno pozorište Zenica|Bosansko narodno pozorište]] sa Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i Kabareom; Kamerni simfonijski orkestar, Omladinski hor, Likovna galerija i [[Muzej grada Zenice]]. U Bosanskom narodnom pozorištu, pored stalnog ansambla, aktivna je i Dječija scena sa sopstvenim programom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bnp.ba/bnp/#bnp|title=BNP Zenica|website=www.bnp.ba|access-date=7. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bnp.ba/bnp/ansambl/glumacki-ansambl|title=Glumački ansambl|website=www.bnp.ba|language=bs-ba|access-date=16. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/za-novogodisnji-koncert-kamernog-simfonijskog-orkestra-zenica-i-ove-godine-trazila-se-karta-vise-xc64k|title=Za Novogodišnji koncert Kamernog simfonijskog orkestra Zenica i ove godine tražila se karta više|website=Federalna|language=|access-date=1. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;

Godine 2024. otvoren je i [[Islamski centar Sultan Ahmed]], pod upraviteljstvom Medžlisa Islamske zajednice Zenica ([[Zeničko muftijstvo]]), a predstavlja zatvoren objekat sa mnogobrojim prostorijama koje služe vjerskim, obrazovnim, kulturnim i društvenim potrebama zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mizzenica.ba/islamski-centra-sultan-ahmed-zenica-zvanicno-otvoren/|title=Islamski centar Sultan Ahmed Zenica zvanično otvoren {{!}} Medžlis Islamske Zajednice Zenica - MIZZenica|last=Bilčević|first=Muhamed|date=29. 4. 2024|language=bs-BA|access-date=29. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;, jest podružnica u Zenici od 2010. koja organizuje godišnje [[Uskrs|uskršnje]] događaje.

[[Pop-rok]] grupa [[Dubioza kolektiv]], Anasabl srednjovjekovne muzike ''Fugato, i [[Nemoguće vruće]]'' potiču iz ovog grada.[[Datoteka:Vranduk, pristup ke hradu.jpg|mini|Stari grad Vranduk sa [[Tvrđava Vranduk|tvrđavom]].]]

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Zenici}}[[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] u Zenici su: [[Crkva Rođenja Svete Bogorodice (Zenica)|Crkva Rođenja Presvete Bogorodice,]] [[Crkva svetog Ilije (Zenica)|Crkva svetog Ilije]] sa župnim uredom, [[Papirna u Zenici|Fabrika papirna]] u Novoj Zenici, [[Ploča velikog sudije Gradeše]] koja se nalazi u Muzeju grada Zenice, [[Sejmenska džamija (Zenica)|Sejmenska džamija]], Stara džamija sa haremom u naselju Orahovica kod [[Nemila|Nemile]], [[Tvrđava Vranduk|Stari grad Vranduk]], [[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Sultan Ahmedova džamija]] i medresa prekoputa džamije i zgrada nekadašnje [[Zgrada nekadašnje Sinagoge u Zenici|Sinagoge u Zenici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=16|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine u Zenici|access-date=6. 6. 2024|archive-date=7. 12. 2022|archive-url=https://archive.today/20221207164947/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=16|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Zenice|Spisak naseljenih mjesta u gradu Zenici}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Zenica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zenica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11185
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126) |work=fzs.ba |access-date= 9. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 110663
| g2013_bosnjaci           = 92988
| g2013_srbi               = 2409
| g2013_hrvati             = 8279
| g2013_bosanci            = 2679
| g2013_romi               = 809
| g2013_muslimani          = 531
| g2013_bosanciihercegovci = 816
| g2013_albanci            = 81
| g2013_jugosloveni        = 91
| g2013_ukrajinci          = 6
| g2013_crnogorci          = 62
| g2013_turci              = 18
| g2013_slovenci           = 39
| g2013_pravoslavci        = 11
| g2013_makedonci          = 21
| g2013_nisu_izjasnili     = 1305
| g2013_nepoznato          = 137
| g1991_ukupno             = 145517
| g1991_muslimani          = 80359
| g1991_srbi               = 22433
| g1991_hrvati             = 22510
| g1991_jugosloveni        = 15654
| g1981_ukupno             = 132733
| g1981_muslimani          = 66930
| g1981_srbi               = 21204
| g1981_hrvati             = 23595
| g1981_jugosloveni        = 17536
| g1981_slovenci           = 177
| g1981_crnogorci          = 826
| g1981_albanci            = 172
| g1981_madari             = 63
| g1981_romi               = 153
| g1981_makedonci          = 95
| g1971_ukupno             = 112447
| g1971_muslimani          = 61204
| g1971_srbi               = 21875
| g1971_hrvati             = 24658
| g1971_jugosloveni        = 2133
| g1971_slovenci           = 302
| g1971_crnogorci          = 690
| g1971_albanci            = 210
| g1971_madari             = 81
| g1971_romi               = 48
| g1971_makedonci          = 99
| g1961_ukupno             = 84341
| g1961_muslimani          = 31177
| g1961_srbi               = 20369
| g1961_hrvati             = 20509
| g1961_jugosloveni        = 10755
| g1961_slovenci           = 376
| g1961_crnogorci          = 395
| g1961_albanci            = 197
| g1961_madari             = 79
| g1961_makedonci          = 142
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zenica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 162973
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 70553
| g2013_bosnjaci           = 55239
| g2013_srbi               = 2296
| g2013_hrvati             = 6746
| g2013_bosanci            = 2461
| g2013_romi               = 645
| g2013_muslimani          = 408
| g2013_bosanciihercegovci = 794
| g2013_albanci            = 81
| g2013_jugosloveni        = 83
| g2013_ukrajinci          = 6
| g2013_crnogorci          = 62
| g2013_turci              = 17
| g2013_slovenci           = 39
| g2013_pravoslavci        = 10
| g2013_makedonci          = 21
| g2013_nisu_izjasnili     = 1192
| g2013_nepoznato          = 105
| g1991_ukupno             = 96027
| g1991_muslimani          = 43154
| g1991_srbi               = 18312
| g1991_hrvati             = 15809
| g1991_jugosloveni        = 14703
| g1981_ukupno             = 63569
| g1981_muslimani          = 22146
| g1981_srbi               = 12728
| g1981_hrvati             = 11716
| g1981_jugosloveni        = 14437
| g1981_slovenci           = 167
| g1981_crnogorci          = 697
| g1981_albanci            = 127
| g1981_madari             = 58
| g1981_romi               = 67
| g1981_makedonci          = 88
| g1971_ukupno             = 51263
| g1971_muslimani          = 21365
| g1971_srbi               = 12779
| g1971_hrvati             = 13250
| g1971_jugosloveni        = 1945
| g1971_slovenci           = 290
| g1971_crnogorci          = 605
| g1971_albanci            = 141
| g1971_madari             = 69
| g1971_romi               = 19
| g1971_makedonci          = 88
| g1961_ukupno             = 32476
| g1961_muslimani          = 5908
| g1961_srbi               = 10525
| g1961_hrvati             = 9393
| g1961_jugosloveni        = 5517
| g1961_slovenci           = 316
| g1961_crnogorci          = 329
| g1961_albanci            = 105
| g1961_madari             = 62
| g1961_makedonci          = 100
}}

=== Naseljena mjesta u Zenici ===
Zenicu sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=11185|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=7. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Arnauti (Zenica)|Arnauti]], [[Banloz]], [[Bijele Vode (Zenica)|Bijele Vode]], [[Bistrica (Zenica)|Bistrica]], [[Bistrica Gornja]], [[Briznik]], [[Bukovica (Zenica)|Bukovica]], [[Dobriljevo]], [[Donja Vraca]], [[Donji Čajdraš]], [[Drugavci]], [[Dusina (Zenica)|Dusina]], [[Gladovići (Zenica)|Gladovići]], [[Gorica (Zenica)|Gorica]], [[Gornja Gračanica]], [[Gornja Višnjica (Zenica)|Gornja Višnjica]], [[Gornja Vraca]], [[Gornja Zenica]], [[Gornji Čajdraš]], [[Gradina (Zenica)|Gradina]], [[Gradišće (Zenica)|Gradišće]], [[Grm (Zenica)|Grm]], [[Gumanci]], [[Janjac (Zenica)|Janjac]], [[Janjićki Vrh]], [[Janjići (Zenica)|Janjići]], [[Jasika (Zenica)|Jasika]], [[Jastrebac (Zenica)|Jastrebac]], [[Jezera (Zenica)|Jezera]], [[Jurjevići]], [[Kasapovići (Zenica)|Kasapovići]], [[Klopački Vrh]], [[Kolići]], [[Koprivna (Zenica)|Koprivna]], [[Kovačići (Zenica)|Kovačići]], [[Kovačići (Zenica)|Kovanići]], [[Kozarci]], [[Kula (Zenica)|Kula]], [[Lašva (Zenica)|Lašva]], [[Lijeske]], [[Lokvine]], [[Loznik (Zenica)|Loznik]], [[Ljubetovo]], [[Mošćanica]], [[Mutnica (Zenica)|Mutnica]], [[Nemila]], [[Novo Selo (Zenica)|Novo Selo]], [[Obrenovci]], [[Orahovica (Zenica)|Orahovica]], [[Osojnica (Zenica)|Osojnica]], [[Osredak (Zenica)|Osredak]], [[Palinovići]], [[Pepelari]], [[Peševići]], [[Plahovići (Zenica)|Plahovići]], [[Plavčići]], [[Poca]], [[Pojske]], [[Ponihovo]], [[Ponirak]], [[Puhovac (Zenica)|Puhovac]], [[Putovičko Polje]], [[Putovići]], [[Radinovići (Zenica)|Radinovići]], [[Sebuja]], [[Smajići]], [[Starina]], [[Stranjani]], [[Sviće]], [[Šerići (Zenica)|Šerići]], [[Šiblići]], [[Tišina (Zenica)|Tišina]], [[Topčić Polje]], [[Trešnjeva Glava]], [[Vranduk (Zenica)|Vranduk]], [[Vranovići (Zenica)|Vranovići]], [[Vražale]], [[Vrhpolje (Zenica)|Vrhpolje]], [[Vukotići (Zenica)|Vukotići]], [[Zahići]], Zenica i [[Živkovići]].

Naseljeno mjesto [[Jezera (Zenica)|Jezera]] su ranije pripadala općini [[Teslić]], koje je poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ušlo u sastav Zenice, a naselje [[Blatnica (Teslić)|Blatnica]] u općinu Teslić (Republika Srpska).

Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|popisima 1971]]. i [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981]], postojala su i naseljena mjesta: Babići, Čekote, Dolac, Dolipolje, Donja Gračanica, Drinjani, Drivuša, Dvor, Gnusi, Gojakovac, Jagodići, Jelina, Jezero, Jokovići, Klopče, Konjevići, Kopilo, Kovačevići, Krivići, Lađice, Miklići, Mrgodići, Mulići, Orahovičko Polje, Pečuj, Perin Han, Podbrežje, Poratje, Potok, Pridražići, Rajčevići, Raspotočje, Rebrovac, Ričice, Rijeka, Sidica, Spahići, Šušanj, Tuganja, Urije, Varda, Visokovci, Vjetrenice, Vrselje i Vukovići. Ova naselja su na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu 1991.]] ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

==== Urbana naselja ====
Urbani dio Zenice&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/wp-content/uploads/2023/10/Kontakti_MZ_02032022.pdf|title=Mjesne zajednice Zenica|website=Grad Zenica}}&lt;/ref&gt; čine naselja:
{{div col||30em}}
* [[Babina Rijeka (Zenica)|Babina rijeka (Staro Radakovo)]]
* Bilino Polje
* Blatuša
* Centar
* Crkvice
* Jalija
* Londža
* Lukovo Polje
* [[Mokušnice]]
* Nova Zenica
* Novo Radakovo
* [[Odmut (Zenica)|Odmut]]
* Pišće
* Sejmen
* Stara čaršija
{{Div col end}}

== Politika ==

=== Politička organizacija Grada Zenica ===
Organi grada Zenice su Gradsko vijeće (sastoji se od 31 vijećnika) i gradonačelnik.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/gradsko-vijece-grada-zenice/saziv-vijeca-grada/|title=Saziv vijeća grada|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

Gradom rukovodi [[gradonačelnik]] koji se bira na lokalnim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Gradsko vijeće, koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama, te jednog predstavnika nacionalnih manjina. Članovi Gradskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u Gradskom vijeću. Ovlasti gradonačelnika i Gradskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom Grada.

==== Gradonačelnik ====
{{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016 (Zenica)|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.}}Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima]] održanim održanim 2. oktobra 2016. za gradonačelnika Zenice izabran je [[Fuad Kasumović]], kao nezavisni kandidat sa 34,67% ili ukupno 16.176 glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/93/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/gradonacelnik/|title=Gradonačelnik grada Zenica|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; Iduća dva mandata na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnim izborima 2020]] (66,51%), te [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024.]] sa 45,34% glasova ponovo je izabran za gradonačelnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/93/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36#/8/93/0|title=Centralna izborna komisija BiH|website=www.izbori.ba|access-date=9. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

===== Zenički načelnici =====
[[Datoteka:Abdulah Mutapčić.jpg|mini|200x200piksel|Abdulah Mutapčić, bivši načelnik (1970–1974).]]
[[Datoteka:Зеница 20190812 225732 - Фуад Касумовић 2 cropped.png|mini|217x217px|[[Fuad Kasumović]], 36. i aktuelni gradonačelnik.]]{{Glavni|Spisak gradonačelnika Zenice}}{{div col||30em}}
* Ahmetaga Mutapčić
* Ali Harmandić (1908–1913)
* Mahmud Tarabar (1913–1917)
* Osman Mutapčić (1917–1923)
* Ivo Ghey (1923–1925)
* Ahmed Mutapčić (1926–1931)
* Abdulaziz Aska Borić (1932–1935)
* Eniz Mutapčić (1935–1936)
* Mehmedalija Tarabar (1936–1941)
* Ismet Salčinović (1941–1945)
* Mustafa Čolaković (1945)
* Mustafa Mujagić (1945)
* Abdul Aziz Asko Borić (1945–1946)
* Jozo Marčinković (1945–1948)
* Veljko Bilanović (1949–1950)
* Nikola Spaić (1951–1952)
* Safet Uzunović (1950–1955)
* Đuro Vekić (1955–1959)
* Milko Križanović (1959–1960)
* Ezher Arnautović (1960–1965)
* Vinko Jelčić (1965–1966)
* Muhamed Berberović (1966–1970)
* [[Abdulah Mutapčić]] (1970–1974)
* Vinko Jelčić (1974–1978)
* Nikola Mirković (1978–1982)
* Salim Tarabar (1982–1983)
* Muhamed Pašalić (1983–1984)
* Nikola Telebak (1984–1985)
* Omer Filipović (1986–1988)
* Bogdan Kolar (1988–1990)
* Ibrahim Alispahić (1990–1992)
* Besim Spahić (1992–1997)
* Ferid Alić (1997–2000)
* Zakir Pašalić (2000–2004)
* Husejin Smajlović (2004–2016)
* [[Fuad Kasumović]] (2016–)
{{Div col end}}

==== Gradsko vijeće ====
{{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.}}Na izborima za Gradsko vijeće, održanim 6. oktobra 2024. godine, izabrano je 11 predstavnika [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 11 iz [[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačke Incijative]] (BHI-KF), 3 predstavnika [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] (SDP BiH), 2 iz [[Snaga naroda|Snage naroda]], jedan iz &quot;[[Pokret (stranka)|Pokreta]]&quot;, jedan iz [[Naša stranka|Naše stranke]] (NS), te jedan predstavnik iz nacionalnih manjina kao nezavisni kandidat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=3#/9/93/0/0|title=Središnje izborno povjerenstvo BiH|website=www.izbori.ba|access-date=18. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Zvanična obilježja ===
[[Datoteka:Flag of Zenica.svg|mini|Zastava grada Zenice.]]
[[Datoteka:Coat of arms of Zenica.svg|mini|152x152px|Grb grada Zenice.]]
Grad Zenica ima [[grb]] i [[zastava|zastavu]]. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije – simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol [[Vranduk]]a – sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče [[Kulin ban|bana Kulina]], ujedno i simbol [[kršćanstvo|kršćanstva]], [[polumjesec]] – simbol [[islam]]a i [[Osmansko Carstvo|osmanskog perioda]] i ukršteni čekići–simbol [[rudarstvo|rudarstva]] i teške industrije, a indirektno i simbol [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda.

Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://centar72.ba/sites/default/files/slike-prijava/11755178_10205238591543546_5004259657307104523_n.jpg|title=Postavljena zastava grada Zenice|access-date=19. 9. 2024|archive-date=20. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190720191711/http://centar72.ba/sites/default/files/slike-prijava/11755178_10205238591543546_5004259657307104523_n.jpg|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/363273229/Grb-i-zastava-Zenice-Standardi-i-Tumacenje-pdf|title=GRB I Zastava Zenice Standardi I Tumacenje PDF {{!}} PDF|website=Scribd|language=|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Žuta|Žuta boja]] pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.

Uvjeti i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/wp-content/uploads/2023/08/Grb-i-zastava-Zenice-tumacenje.pdf|title=Grb i zastava Zenice tumačenje.pdf|website=Grad Zenica|publisher=Grad Zenica}}&lt;/ref&gt;

== Privreda i saobraćaj ==
[[Datoteka:Zenica (Stahlwerk).jpg|mini|Čeličana u sklopu [[Željezara Zenica|Željezare]], promatrana iz naselja Blatuša.|220x220piksel]]
[[Datoteka:Dom zdravlja Zenica.jpg|lijevo|mini|Zgrada [[Dom zdravlja|Doma zdravlja]] Zenica u blizini [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Stadiona Bilino Polje]].|220x220piksel]]
Zenica je industrijski centar. U politici razvoja industrije dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i [[rudarstvo]]). Eksploatacija mrkog [[Ugalj|uglja]] u Zenici je otpočela 1880, a proizvodnja čelika 1892.

U predratnom periodu u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; tkanine, 158.000 hl [[mlijeko|mlijeka]], itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 ([[privreda]] 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.

Premda Zenica u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnom periodu]] (1992–1995) nije pretrpjela ratna razaranja, rat je ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje [[čelik]]a i velikom smanjenju proizvodnje.

[[Ratarstvo]] i [[stočarstvo]] imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja [[krompir]]a sa značajnim tržnim viškovima, [[mrkva|mrkve]], [[Crveni luk|luka]], [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]] i ovčijeg [[sir]]a.

=== Saobraćaj ===
[[Datoteka:Train Bosnia Zenica 08-08-2008.jpg|mini|Električni voz na željezničkoj stanici Zenica.|220x220piksel]]
[[Datoteka:Nova dionica autoceste, kod Zenice.jpg|lijevo|mini|240x240piksel|Nova dionica autoceste kod Zenice.]]
Zenica je spojena sa Sarajevom [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputem A1]], a međusobno su udaljeni 69,3&amp;nbsp;km cestovnim putem, a povezani su i [[Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini|željezničkom]] prugom, kroz dolinu rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0/%D0%A1%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%BE/@43.9712634,18.0329446,10z/data=!4m13!4m12!1m5!1m1!1s0x475ee26b2c197a21:0x58a707c9607b8702!2m2!1d17.9077431!2d44.2034392!1m5!1m1!1s0x4758cbb1ed719bd1:0x562ecda6de87b33e!2m2!1d18.4130763!2d43.8562586?entry=ttu|title=Zenica to Sarajevo|website=Zenica to Sarajevo|language=bs-US|access-date=9. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Istim autoputem povezana je i sa Mostarom sa 176&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/dir/%D0%97%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0/Mostar/@43.7762699,17.3987433,9z/data=!3m1!4b1!4m13!4m12!1m5!1m1!1s0x475ee26b2c197a21:0x58a707c9607b8702!2m2!1d17.9077431!2d44.2034392!1m5!1m1!1s0x134b43a43b6340a9:0x14f32b2d4e37c5a!2m2!1d17.8077578!2d43.3437748?entry=ttu|title=Zenica to Mostar|website=Zenica to Mostar|language=bs-US|access-date=9. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; udaljenošću, a željeznička pruga se nastavlja južno i dolazi do obale u [[Ploče|Pločama]].

Putevi u gradu su relativno obnovljeni sa početkom izgradnje 2012, a jedna od magistrala jeste ''Glavna gradska magistrala'' (GGM), sa ukupnom dužinom od 7,85&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/pocela-realizacija-projekta-ggm-a-u-zenici/|title=Počela realizacija projekta GGM-a u Zenici|last=Administrator|first=Zenica|date=26. 3. 2012|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Sve ceste su povezani kružnim tokovima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/modernizacija-grada-zenica-danas-ima-14-kruznih-tokova-i-modernu-saobracajnicu/150510053|title=Modernizacija grada: Zenica danas ima 14 kružnih tokova i modernu saobraćajnicu|website=www.klix.ba|language=|access-date=9. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; U fazi saniranja i proširivanja su putevi prema okolnim mjestima i selima, a radovi su u toku [[Evropski put E73|koridora Vc]] u obližnjem naselju [[Nemila]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/zenica-prvi-grad-u-fbih-koji-ima-sporazum-sa-jp-ceste-fbih/|title=Zenica prvi grad u FBiH koji ima Sporazum sa JP Ceste FBiH|last=Administrator|first=Zenica|date=6. 2. 2019|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

Najvažnije infrastrukturne i transportne kompanije iz Zenice su Almy gradnja, ITC, Arkon, Arel, Uniprojekt komerc - inžinjering, Komgrad - Ze, Almy - transport, Geosonda, Engra, ŽGP - Zenica.

Najbliži aerodrom je [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.docdroid.net/O4Cz1DB/zenica-vodic-za-investitore.pdf|title=Zenica vodič za investitore.pdf {{!}} DocDroid|date=21. 7. 2019|website=web.archive.org|access-date=9. 6. 2024|archive-date=21. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190721222645/https://www.docdroid.net/O4Cz1DB/zenica-vodic-za-investitore.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unze.ba/medunarodna-saradnja/grad-zenica/|title=Grad Zenica - Univerzitet u Zenici|date=15. 3. 2024|language=bs|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Univerzitet u Zenici}}
[[Datoteka:Prva gimnazija Zenica.jpg|mini|Prva gimnazija Zenica.|220x220piksel]]
[[Datoteka:Medicinska škola Zenica 2024.jpg|mini|Medicinska škola Zenica.|220x220piksel]]
Zenica je [[univerzitet]]ski grad. [[Univerzitet u Zenici]] se sastoji od nekoliko [[fakultet]]a: [[Mašinski fakultet u Zenici|mašinski]], [[Metalurško-tehnološki fakultet u Zenici|metalurško-tehnološki]], [[Filozofski fakultet u Zenici|filozofski]], [[Pravni fakultet u Zenici|pravni]], [[Ekonomski fakultet u Zenici|ekonomski]], [[Medicinski fakultet u Zenici|medicinski]], [[Islamski pedagoški fakultet u Zenici|islamski pedagoški fakultet]] i [[Politehnički fakultet u Zenici|politehnički fakultet]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unze.ba/o-unze/historija/|title=Univerzitet u Zenici|website=Univerzitet u Zenici}}&lt;/ref&gt;

U Zenici postoji 19 [[Osnovna škola|osnovnih škola]], a neke među njima su: OŠ Musa Ćazim Ćatić, OŠ Meša Selimović, OŠ Mak Dizdar, OŠ Edhem Mulabdić, OŠ Vladimir Nazor, OŠ Miroslav Krleža i ostale.

Srednje škole u Zenici su:

# [[Prva gimnazija Zenica]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gimnazija-ze.com.ba/|title=JU Prva gimnazija u Zenici|website=JU Prva gimnazija u Zenici|language=|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Druga gimnazija Zenica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dgze.edu.ba/|title=Homepage|website=JU Druga gimnazija Zenica|language=bs-BA|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Gimnazija KŠC &quot;Sv. Pavao”&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ksc-zenica.edu.ba/gimnazija/|title=Gimnazija|website=KŠC Zenica|language=hr|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# [[Medicinska škola Zenica]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://med-ze.edu.ba/|title=Početna|date=9. 4. 2024|website=Medicinska škola Zenica|language=bs-BA|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Tehnička škola Zenica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tscze.ba/o-nama/|title=O nama – JU Tehnička škola Zenica|language=en-US|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Mješovita škola &quot;Mladost” Zenica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.akta.ba/registar/227853/ju-srednja-mjesovita-skola-mladost-zenica|title=JU Srednja mješovita škola Mladost Zenica - Akta.ba|last=Akta.ba|website=www.akta.ba|language=bs|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Muzička srednja škola Zenica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.smuze.ba/|title=JU Srednja muzička škola Zenica|website=JU Srednja muzička škola Zenica|language=|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Ekonomska škola Zenica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ekonomskaskola.edu.ba/|title=Ekonomska škola Zenica – Oficijelna Web prezentacija škole|language=en-US|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Industrijska škola Zenica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://srednjazenica.edupage.org/|title=Mješovita srednja industrijska škola ZENICA|website=srednjazenica.edupage.org|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
# Srednja škola za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://strucnoobraz.edu.ba/|title=Škola za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje|access-date=20. 4. 2024|archive-date=20. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240420073942/https://strucnoobraz.edu.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Između ostalih tu je Osnovna muzička škola, Osnovna specijalna škola, Katolički školski centar sa osnovnom školom i gimnazijom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://omsze.edu.ba/|title=JU Osnovna muzička škola Zenica|access-date=7. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Organizacije ==
[[Datoteka:SIFBIH.png|lijevo|mini|150x150px|Grb Saveza izviđaća Federacije Bosne i Hercegovine.]]
Postoje udruženja i organizacija, koje sufinansira Grad svojim budžetom&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/sufinansiranje-ekoloskih-inicijativa-47-250-km-za-nevladine-organizacije-u-zenici/|title=Sufinansiranje ekoloških inicijativa: 47.250 KM za nevladine organizacije u Zenici|last=javnošću|first=Odsjek za odnose s|date=27. 9. 2024|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=10. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;, poput ekoloških incijativa, omladinskih pogona (Centar za mlade Zenica i INPUT Centar za edukaciju informisanje i afirmaciju mladih), kao i Udruženje &quot;Forum građana&quot; Zenica,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mpr.gov.ba/NVO/default.aspx?id=7059&amp;langTag=bs-BA|title=Lista nevladinih organizacija koje su potpisale ili naknadno pristupile Sporazumu|website=www.mpr.gov.ba|access-date=10. 10. 2024|archive-date=10. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241010012559/http://www.mpr.gov.ba/NVO/default.aspx?id=7059&amp;langTag=bs-BA|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://forumgze.com/|title=Forum građana Zenice|date=18. 12. 2023|language=|access-date=10. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; Eko izviđački centar Smetovi (tokom cijele godine), sanitacija i čišćenje vode.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sigze.org/o-nama/|title=O nama|language=bs-BA|access-date=20. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je približno 100.000 mladih ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sigze.org/istorijat/|title=Istorijat|access-date=22. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Izviđači u Zenici se sastoje od tri odreda:
* Odred izviđača &quot;Lisac” Zenica
* Odred izviđača &quot;Smet” Zenica
* Odred izviđača &quot;Zmajevac&quot; Zenica

== Ekologija ==
[[Datoteka:Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg|mini|Rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]] sa gradskim naseljima Jalija i Odmut.]]
Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini, glavni krivac za teško [[Ekologija|ekološko]] stanje u Zenici, Željezara, bila je onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelomično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija &quot;Eko pokret&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ekoforumzenica.ba/|title=Za ekološki održivu Zenicu|website=Eko Forum Zenica|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;, a kasnije i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zeleni.org/|title=Zeleni Bosne i Hercegovine|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024|archive-date=10. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240910052707/http://zeleni.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tako je uz njihovo zalaganje [[sliv]] [[Babina rijeka|Babine rijeke]] proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na [[Vranduk]]u koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni Bosne i Hercegovine kao i &quot;Eko pokret&quot; se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/SUO%20HE%20Kovanici_Final.pdf|title=HE Kovanići na rijeci Bosni|access-date=19. 9. 2024|archive-date=30. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240830035059/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/SUO%20HE%20Kovanici_Final.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/ozvanicen-pocetak-izgradnje-he-vranduk/|title=Ozvaničen početak izgradnje HE &quot;Vranduk&quot;|last=Administrator|first=Zenica|date=8. 9. 2016|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Regionalna deponija grada &quot;Mošćanica” (RDM) d.o.o. Zenica smještena je između sela Mošćanica, Mutnica, Palinovići, Briznik, Arnauti, Ponihovo i Plavčići, jugoistočno od centra grada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Regionalna+Deponija+Mo%C5%A1%C4%87anica/@44.1859232,18.0140595,4453m/data=!3m1!1e3!4m5!3m4!1s0x475ee00d60f34b33:0x9ac33ceeeb55cdce!8m2!3d44.1780027!4d18.0178933|title=Regionalna Deponija Mošćanica · 52H9+652, Zenica, Bosna i Hercegovina|website=Regionalna Deponija Mošćanica · 52H9+652, Zenica, Bosna i Hercegovina|language=bs-US|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rdm.ba/onama.php|title=REC - O nama|date=9. 8. 2019|website=web.archive.org|access-date=19. 9. 2024|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809165130/http://www.rdm.ba/onama.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Preuzima sav otpad iz Zenice i okolnih mjesta, dok kompanija za saniranje otpada i održavanje gradskih parkova u ulica njemačka Alba d.o.o.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.alba.ba/zen/|title=Alba Zenica|access-date=19. 9. 2024|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809165307/http://www.alba.ba/zen/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
[[Datoteka:Tribine_kamberovica.jpg|mini|Tribine na atletskom stadionu u [[Kamberovića polje|Kamberovića polju]].|220x220piksel]]
[[Datoteka:Amel Tuka at the 2020 PSD Bank Meeting in Dusseldorf.jpg|lijevo|mini|258x258px|Atletičar i rekorder BiH utrke na 800 m, [[Amel Tuka]].]]

[[NK Čelik|Nogometni klub &quot;Čelik&quot;]] dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, &quot;Čelik&quot; je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nkcelik.ba/historija/|title=Historija|website=NK Čelik Zenica|language=|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Postoje i istoimeni [[KK Čelik|košarkaški]], [[Ragbi klub &quot;Čelik&quot;|ragbi]] i [[RK Čelik Zenica|rukometni klub]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ragbicelik.com/|title=Ragbi klub Čelik Zenica|website=Ragbi klub Čelik Zenica|language=hr|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

U gradskom naselju Crkvice, nalazi se i &quot;Trening centar Nogometnog saveza  BiH&quot;, za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]], na kojem se vrše pripreme pred utakmice na Bilinom Polju, koji se nalazi u neposrednoj blizini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/wu-17-ch/stadioni/trening-centar-ns-fs-bih-zenica/|title=&quot;Trening centar NS/FSBiH&quot;, Zenica|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=10. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

Značajne rezultate ostvarili su i [[ragbi]]sti &quot;Čelika&quot;, koji su bili osmostruki prvaci bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], 6 puta su osvojili kup, a &quot;Čelik&quot; je i dvostruki prvak Bosne i Hercegovine.

Od 1992. zapažene međunarodne rezultate ostvarili su teniserka [[Mervana Jugić-Salkić]], skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatist Arnel Kalušić, te atleričari [[Amel Tuka]], [[Hamza Alić]] i [[Mesud Pezer]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://akzenica.com/rekordi-kluba/|title=Rekordi kluba – AK Zenica|language=bs-BA|access-date=7. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/drzavno-prvenstvo-u-zenici-amel-tuka-osvojio-naslov-prvaka-bih-na-800-metara/|title=DRŽAVNO PRVENSTVO U ZENICI: Amel Tuka osvojio naslov prvaka BiH na 800 metara|last=zenicablog|date=30. 6. 2024|website=Zenicablog|language=|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na [[alpinizam]] i [[sportsko penjanje]].

=== Spisak sportskih klubova u Zenici ===
{{div col||30em}}
* Aeroklub &quot;Zenica&quot;
* Asocijacija radioamatera
* Asocijacija radioamatera, Radioklub &quot;Zenica&quot;
* Atletski klub &quot;Zenica&quot;
* Biciklistički klub &quot;Zenica-Metalno&quot;
* Bokserski klub &quot;Čelik&quot;
* Bokserski klub &quot;Isak&quot;
* Bokserski klub &quot;Street fighter&quot;
* Invalidski odbojkaški klub &quot;Bosna&quot;
* Džudo klub &quot;Policajac&quot;
* Karate klub &quot;Hasen-do&quot;
* Karate klub &quot;Zenica-Mladost&quot;
* Karate klub &quot;Nico&quot;
* Košarkaški invalidski klub &quot;Bosna&quot;
* Klub borilačkih vještina &quot;Isak&quot;
* Klub ekstremnih sportova &quot;Scorpio&quot;
* Košarkaški klub &quot;Čelik&quot; (žene)
* [[KK Čelik|Košarkaški klub &quot;Čelik&quot;]]
* Košarkaški klub &quot;Željezara-Zenica&quot; (žene)
* Klub sjedeće odbojke &quot;Zenica 92&quot;
* Malonogomentni klub &quot;Drugari&quot;
* Nogometni klub &quot;Borac&quot; (Tetovo)
* Nogometni klub &quot;Iris&quot; (žene)
* [[NK Čelik|Nogometni klub Čelik]]
* Nogometni klub &quot;Nemila&quot;
* Nogometni klub &quot;Zenica 97&quot;
* Nogometni klub &quot;Zlatni ljiljan&quot;
* Nogometni klub &quot;Željezničar&quot;
* Nogometni klub &quot;Fortuna&quot;
* Nogometni klub &quot;Steel City&quot;
* Nogometni klub &quot;Rudar Zenica&quot;
* Nogometni klub &quot;Tempo Sport&quot;
* Odbojkaški klub &quot;Zenica&quot;
* Odbojkaški klub &quot;Ruki&quot;
* Plivački klub &quot;Željezara&quot;
* Plesni klub &quot;Latino&quot;
* Rafting klub &quot;Žara&quot;
* Rafting klub &quot;Bosna&quot;
* [[Ragbi klub &quot;Čelik&quot;]]
* [[Ragbi klub &quot;Rudar&quot;]]
* Ragbi klub &quot;Zenica 72&quot;
* [[RK Čelik Zenica|Rukometni klub &quot;Čelik]]&quot;
* Smučarski klub &quot;Zenica&quot;
* Stonoteniski klub &quot;Mladost&quot;
* Stonoteniski klub &quot;Željezara&quot;
* Streljački klub &quot;Zenica&quot;
* Šahovski klub &quot;Čelik&quot;
* Šahovski klub &quot;Preporod&quot;
* Teniski klub &quot;Čelik&quot;
* Taekwondo klub &quot;Zenica&quot;
* Udruženje građana sportskih ribolovaca RD &quot;Bistro&quot; Zenica
{{Div col end}}

== Mediji ==
[[Datoteka:Зеница 20190713 125857.jpg|lijevo|mini|Zgrada &quot;Jabuka&quot; u Novom Radakovu.|220x220piksel]]
Glavni medij komunikacije u gradu je javni servis, ''[[RTV Zenica|Radio-televizija Zenica]]'' (RTVZE). Servis je smješten u Ulici Bulevara Kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Trvtka I]], prekoputa glavne autobuske stanice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvze.ba/kontakt/|title=Kontakt {{!}} RTV Zenica|language=en-US|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Radio-stanice su: Radio Zenit, Radio Aktiv, Radio TNT Zenica, BM radio i Radio Zeničko nebo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zenit.ba/|title=Zenit.ba I Za sve generacije|date=18. 9. 2024|website=Zenit.ba|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkandiskurs.com/2021/12/22/radio-active-zenica/|title=Radio Active Zenica: Bh. community radio koji oživljava alternativnu scenu mladih u Zenici|date=22. 12. 2021|website=Balkan Diskurs|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tntradio.ba/tnt-zenica/|title=Slušaj Radio TNT Zenica i uživaj u muzici 24 sata dnevno!|date=22. 3. 2023|language=|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.radio-uzivo.com/stanica/radio-bm|title=Radio BM uživo, Slušaj BM Radio online - Zenica - Bosna i Hercegovina {{!}} Radio-Uzivo.com|website=www.radio-uzivo.com|language=|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Zenica ima jedan list koji je besplatan &quot;Superinfo&quot;, koji se građanima dijeli na uličnim štandovima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://superinfo.ba/|title=Superinfo {{!}} Prve bh besplatne novine|website=superinfo.ba|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Grad u svom sjedištu ima zvanični glasnik (''Službene novine Grada Zenica'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.zenica.ba/gradska-uprava/sluzbene-novine-grada-zenica/|title=Službene novine grada Zenica|access-date=19. 9. 2024|archive-date=3. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603010611/https://www.zenica.ba/gradska-uprava/sluzbene-novine-grada-zenica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sjedišta dopisništva nacionalnih listova [[Dnevni avaz]] i [[Oslobođenje]] nalaze se u Zenici, kao i lokalni list Naša riječ (od 1956) koji se nalazi u zgradi &quot;Jabuka&quot; ispod Hamide, u Masarikovoj i na drugoj strani zgrade sjedišta RTVZE.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nasarijec.ba/|title=Naša riječ Zenica|date=17. 9. 2024|language=bs-BA|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
{{div col||30em}}
=== Privrednici i društveni djelatnici ===
* [[Stanko Tomić]], privrednik, bivši generalni direktor Željezare Zenica
* [[Alojz Derling]], privrednik, tvorac preduzeća &quot;Vatrostalna&quot;
* [[Žarko Radovanović]], pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
* [[Vlado Adamović]], pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
* [[Ružica Stanojević]], nastavnica i odbornik u opštinskom parlamentu u Kristijanstadu (Švedska)

=== Naučnici  ===
* [[Amer Smailbegović]], geofizičar i zaposlenik [[NASA]]-e
* [[Kemal Kapetanović]], naučnik
* [[Fikret Ibrahimpašić]], muzeolog
* [[Semir Osmanagić]], arheolog

=== Književnici ===
* [[Kemal Mahmutefendić]], pisac, pjesnik
* [[Džemaludin Alić]], pisac
* [[Esad Ekinović]], pisac
* [[Said Malkoč]], pisac
* [[Muhamed Kondžić]], pisac i novinar
* [[Selim Arnaut]], pisac i urednik časopisa &quot;Književna revija&quot;
* [[Lamija Begagić]], pisac, urednica književnog web-magazina Omnibus i dječjih časopisa Palčić i 5Plus
* [[Željko Grahovac]], pisac, urednik je časopisa &quot;Život&quot;
* [[Muharem Omerović]], pisac
* [[Željko Škuljević]], pisac, filozof, prorektor Univerziteta u Zenici

=== Političari ===
* [[Šefik Džaferović]], političar, bivši član predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[Fuad Kasumović]], političar i gradonačelnik Zenice
* [[Ramo Isak]], političar

=== Novinari ===
* [[Šerif Babić]], novinar na RTVZE dugi niz godina
* [[Josip Dujmović]], novinar, publicista i osnivač [[Indexi (nagrada)|nagrade Davorin]], danas Indexi
* [[Selvedin Avdić]], novinar i publicista
* [[Vlastimir Jović]], novinar
* [[Faruk Midžić]], novinar
* [[Zehrudin Isaković]], novinar i režiser, direktor [[FENA|Fene]]
* [[Mensur Čamo]], novinar i urednik Radija Slobodna Evropa

=== Umjetnici ===

==== Glumci, režiseri, pozorišni i filmski radnici ====
* [[Danis Tanović]], filmski režiser, dobitnik Oskara
* [[Haris Burina]], filmski i pozorišni glumac
* [[Radovan Marušić]], pozorišni scenograf i književnik
* [[Žarko Mijatović]], filmski i pozorišni glumac
* [[Slobodan Stojanović]], pozorišni reditelj i novinar
* [[Tarik Filipović]], glumac i TV voditelj
* [[Selma Mehanović]], pozorišna glumica
* [[Dinko Tucaković]], filmski direktor, Direktor Jugoslovenskog filmskog Arhiva (Srbija)
* [[Jasna Beri|Jasna Ornel Bery]], filmska glumica
* [[Faketa Salihbegović-Avdagić]], pozorišna glumica
* [[Danijel Ljuboja]], pozorišni glumac, član je ansambla ZKM-a (Hrvatska)
* [[Snežana Marković]], glumica
* [[Jasmin Dizdar]], filmski režiser
* [[Siniša Zorić]], filmski i pozorišni glumac
* [[Nusmir Muharemović]], pozorišni glumac
* [[Zlatan Školjić]], filmski i pozorišni glumac
* [[Robert Krajinović]], filmski i pozorišni glumac

==== Muzičari ====
* [[Hasiba Agić]], pjevačica i interpretatorka sevdalinki i ilahija
* [[Amar Jašarspahić]], pjevač folk i pop-folk,
* [[Milenko Karović]], dirigent, prvi čovjek Omladinskog hora u Zenici
* [[Saša Domuz]], muzičar, TAXI BEND
* [[Sandra Bagarić]], sopranistica i TV voditelj
* [[Dajana Akrapović]], violist
* [[Sanela Redžepagić]], mezzo-sopran
* [[Edin Karamazov]], muzičar međunarodnog karaktera, majstor lutnje
* [[Enes Bajramović]], gitarista i kompozitor, [[COD]], [[Ambasadori]]
* [[Aljoša Buha]], muzičar, basista, [[Crvena jabuka]], [[Kongres]]
* [[Darko Jelčić]], muzičar, bubnjar, [[Crvena jabuka]]
* [[Dženan Hodžić]] (pseudonim ''Dr. Zo''), reper

==== Likovni umjetnici ====
* [[Ljubomir Perčinlić]], slikar
* [[Alija Kulenović]], slikar i profesor atomske fizike
* [[Rizah Kulenović]] slikar, superintendant muzeja [[Leonardo da Vinci]] u Karlskroni (Švedska)
* [[Zoran Džapo]], slikar
* [[Tomislav Perazić]], slikar
* [[Miroslav Župančić]], kipar
* [[Snježana Vidović]], slikar (Njemačka)
* [[Hasan Begičević]], slikar
* [[Jasmin Kukavica]], slikar

==== Manekeni ====
* [[Dinka Delić]], manekenka, mis Jugoslavije 1984.
* [[Ema Alagić]], manekenka, bivša mis Turizma

=== Sportisti ===

====Atletičari====
* [[Hamza Alić]], bacač kugle
* [[Elvir Krehmić]], bh. rekorder u skoku u vis
* [[Mesud Pezer]], bacač kugle
* [[Amel Tuka]], bh. rekorder utrka na 400 m i 800 m
==== Košarkaši ====
* [[Emir Mutapčić]], bivši košarkaš i košarkaški trener
* [[Zoran Savić]], bivši košarkaš, generalni menadžer Barselone (Španija)
* [[Mensur Bajramović]], košarkaški trener i selektor Bosne i Hercegovine reprezentacije
* [[Dževad Alihodžić]], košarkaš
* [[Teoman Alibegović]], košarkaš
* [[Kenan Bajramović]], košarkaš
* [[Emir Preldžić]], košarkaš

==== Nogometaši ====
* [[Alojz Renić]], bivši nogometaš i nogometni trener
* [[Bekim Dino Pašalić]], nogometni trener (Španija)
* [[Elvir Bolić]], bivši nogometaš
* [[Dejan Lovren]], nogometaš Hrvatske
* [[Milorad Ratković]], nogometaš [[Celta de Vigo]]
* [[Nermin Šabić]], nogometaš
* [[Mladen Krstajić]], nogometaš, [[FK Partizan]], (Srbija)
* [[Bruno Akrapović]], bivši nogometaš
* [[Mirsad Hibić]], bivši nogometaš
* [[Aldin Džidić]], nogometaš
* [[Sandro Bloudek]], nogometaš, NK Varteks (Hrvatska)

==== Ragbisti ====
* [[Suad Kapetanović]], ragbista, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik), trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka)

==== Skijaši ====
* [[Otto Lang (filmski producent)|Otto Lang]], skijaška legenda i američki filmski producent;
* [[Igor Laikert]], bosanskohercegovački alpski skijaš;

==== Vaterpolisti ====
* [[Zoran Janković (vaterpolist)|Zoran Janković]], vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexiko City 1968

==== Judisti ====
* [[Sensei Nihad Mehmedović]], judista, trener, crni pojas 3. dan (Kanada)

==== Strijelci ====
* [[Mirjana Horvat]], strijelac,
* [[Srećko Pejović]], strijelac, svjetski rekorder
* [[Sanja Sinanović]], strijelac
* [[Amir Ljuca]], strijelac, streljački trener

==== Sportski radnici ====
* [[Ermin Sivac]], nogometni sudija
* [[Siniša Zrnić]], nogometni sudija
* [[Sabrija Topalović]], nogometni sudija
* [[Jozo Mandić]], nogometni sudija

{{Div col end}}

== Gradovi partneri ==
Grad Zenica ima 9 gradova prijatelja&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenica.ba/o-gradu-zenici/gradovi-prijatelji/|title=Gradovi Prijatelji|website=Grad Zenica|language=bs-BA|access-date=18. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; (sestrinski gradovi):
* {{ZD|Njemačka}} [[Gelsenkirchen]], [[Njemačka]]
* {{ZD|Rumunija}} [[Hunedoara]], [[Rumunija]]
* {{ZD|Turska}} [[Üsküdar]], [[Istanbul]], [[Turska]]
* {{ZD|Turska}} [[Karşıyaka]], [[Izmir]], [[Turska]]
* {{ZD|Švedska}} [[Luleå]], [[Švedska]]
* {{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Jajce]], [[Bosna i Hercegovina]]
* {{ZD|Sjeverna Makedonija}} [[Veles]], [[Sjeverna Makedonija]]
* {{ZD|ITA}} [[Fiorenzuola d'Arda]], [[Italija]]
* {{ZD|Mađarska}} [[Zalaegerszeg]], [[Mađarska]]

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:PLAN GRADA ZENICE.jpg|Plan grada Zenice
Datoteka:Зеница 20230104 123203.jpg|Šetalište &quot;Ušće&quot; uz rijeku [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]
Datoteka:Interior of Sultan-Ahmed mosque in Zenica.jpg|Enterijer [[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Sultan-Ahmedove]] džamije
Datoteka:Hadži Mazića kuća.jpg|Hadži Mazića kuća (Zgrada [[Zeničko muftijstvo|Zeničkog muftijstva]])
Datoteka:Зеница 20190501 103636.jpg|Ulica kod Trga Alije Izetbegovića
Datoteka:Gradska biblioteka Zenica.jpg|Gradska biblioteka i čitaonica Zenica
Datoteka:Zgrada Islamske zajednice.jpg|Zgrada Islamske zajednice pored [[Sultan Ahmedova džamija (Zenica)|Sultan Ahmedove džamije]]
Datoteka:Zenica 72000, Bosnia and Herzegovina - panoramio (2).jpg|[[Kamberovića polje]]
Datoteka:Zenica, tržiště.jpg|Tržnica Zenice (pijaca)
Datoteka:ZEPS Zenica.jpg|ZEPS Zenica
Datoteka:Зеница 20190504 212629.jpg|Fontana kod zgrade Uglovnica
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Dani Kulina bana]]
* [[Univerzitet u Zenici]]
* [[Kameni spavač (trg)]]
* [[Masakr u Zenici]]
* [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
* [[Mokušnice|Meokušnice]]
* [[Medicinska škola Zenica]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zenica Municipality}}
{{Wikivoyage}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.zenica.ba/ Zvanični sajt grada Zenice]
* [http://www.unze.ba Zvanični sajt Univerziteta u Zenici]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Grad Zenica}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Zeničko-dobojskom kantonu]]
[[Kategorija:Zenica|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>tw8zht5jdzlml7njvp8gakleanqkuqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2734</id>
    <revision>
      <id>3900378</id>
      <parentid>3895012</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T20:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103188" sha1="t3go2ji06jzxacvsj8pr761us54faco" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Visoko (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Visoko
| službeno_ime                 = Grad Visoko
| naselje_vrsta                = Grad
| slika                        = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/1
| image1                 = Visok and rivers Fojnička and Bosna.jpg
| image2                 = Šerefudin's White Mosque.jpg
| image3                 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg
| image4                 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg
| image5                 = Old town Visoki.jpg
| image6                 = Čaršijska from Tabhana bridge 2.jpg
| image7                 = Tourist info Visoko.jpg
| image8                 = VisokoPolje.jpg
}}
| slika_opis                   = Sutok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]], s brdom [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]] u pozadini, [[Šerefudinova Bijela džamija]], [[Crkva svetog Prokopija|Crvka Svetog Prokopija]], [[Samostan sv. Bonaventure|Franjevački samostan sv. Bonaventure]], [[Stari grad Visoki]], Pogled na Čaršijsku ulicu sa Kožarskog mosta, Ulica Jalija, Pogled na Visoko sa Vrela.
| slika_veličina               =
| slika_zastava                =
| slika_grb                    = Visokogrb.png
| slika_karta                  = BiH municipality location Visoko.svg
| karta_opis                   = Grad Visoko u Bosni i Hercegovini
| koordinate                   = {{coord|43|59|26.1|N|18|10|56.9|E}}
| mapframe                     = yes
| mapframe_shape               = yes
| mapframe_type                = shape
| wikidata_općina              = Q12756592
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| osnovan                      = 1354.
| gradonačelnik                = Mirza Ganić&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/116/0|title=Lokalni izbori 2024 - Visoko|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka        = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja             = 4.88
| površina_grada               = 233.62
| nadmorska_visina             =
| stanovništvo_datum           = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje         = 11205
| stanovništvo_grad            = 39938
| stanovništvo_demonim         = Visočanin / Visočak
| poštanski_broj               = 71 300
| pozivni_broj                 = (+387) 32
| matični_broj_naselja         = 158275&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11126
| veb-sajt                     = {{URL|http://www.visoko.gov.ba/}}
}}
'''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]]. Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. u Visokom živi 39.938 stanovnika.

Područje Visokog bilježi stalnu naseljenost više neolitskih kultura iz [[5. milenij p. n. e.|5. milenija]] p. n. e. uz [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] kao reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], i jedno od najvećih{{sfn|Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|2004|p=13-31}} [[neolit]]skih naselja u jugoistočnoj Evropi. Visočka dolina bila je rani centar [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne države Bosne]],{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} a do 15. vijeka razvilo se u jedno od upravnih i političkih središta bosanske feudalne države.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Gradski_%C5%BEivot_u_Srbiji_i_Bosni_XIV_XV_v.html?id=jNmrDAAAQBAJ&amp;redir_esc=y|title=Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek): The Urban Life in Serbia and Bosnia (XIV-XV Century)|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|date=11. 7. 2007|publisher=Istorijski institut|year=|isbn=9788677430597|location=|pages=323|language=sr}}&lt;/ref&gt; U [[Mile (Visoko)|Milima]] bilo je jedno od sjedišta bosanskog bana i centar [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]], te jedno od mjesta za koje se pretpostavlja da se okrunio prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki|Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički važna [[tvrđava]],&lt;ref&gt;[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)&lt;/ref&gt; a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, &quot;Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt;

Nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], područje ulazi u sastav [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao centar [[Nahija|nahije]]. Od srednjovjekovnog grada izrasta u naselje osmanskog tipa. Bitnu ulogu u razvoju grada u ranim godinama odigrao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]].&lt;ref&gt;Šabanović, &quot;Dvije najstarije vakufname u Bosni&quot;, 35.&lt;br /&gt;&lt;/ref&gt; Godine 1878. nakon kratkotrajnih borbi područjem ovladava [[Visoko u sastavu Austro-Ugarske|Austro-Ugarska]], te se u njenom sastavu razvija kao organizirano naselje sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama. Dana 11. novembra 1911 grad je skoro potpuno izgorio u [[požar]]u koji je slučajno započet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/zenicko-dobojski-kanton/430394/danas-117-godisnjica-visocke-jangije-pozar-u-kojem-je-izgorjela-cijela-carsija|title=Danas 117. godišnjica visočke jangije: Požar u kojem je izgorjela cijela čaršija|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] poznat po kožarskoj i tekstilnoj industriji, te je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Od 2006. područje je postalo poznato po [[Bosanske piramide|tvrdnjama o postojanju piramida]] zbog kojeg ga posjećuju desetine hiljada turista godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi|title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Grad Visoko se prostire na površini od 233,62&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot;&gt;{{cite web |title=Plan upravljanja otpadom Grada Visoko za period 2023–2028. (nacrt) |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/PUO-Visoko_nacrt.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; i nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt; Graniči sa općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot;&gt;{{cite web |title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Visoko za period do 2030. |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Željezničkom prugom [[Bosanski Šamac]]–[[Sarajevo]]–[[Ploče]], Visoko je povezano s gradovima u pravcu sjevera ([[Zenica]]) i u pravcu juga sve do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (Neum, Ploče). Visoko je  regionalnim putevima povezan sa susjednim općinama i magistralnim putem sa Sarajevom i Zenicom.&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZFBiH2025&quot;&gt;{{cite web |title=Red vožnje Željeznica FBiH za 2025/2026. godinu |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-zeljeznica-fbih-za-2025-2026-godinu/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Izgradnjom [[Evropski put E73|prometnog koridora Vc]], grad je dobio na značaju kao saobraćajno središte.&lt;ref name=&quot;AutocesteVc&quot;&gt;{{cite web |title=O autocesti |url=https://www.jpautoceste.ba/o-autocesti/ |website=JP Autoceste FBiH |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na području grada se nalazi sportski aerodrom u Moštrima.&lt;ref name=&quot;AeroklubVisoko&quot;&gt;{{cite web |title=Sportski aerodrom/letilište »Kenan Jusufbašić - Visoko« - LQVI |url=https://www.aeroklub-izet-kurtalic.ba/flying_f_ba.html |website=Aero klub Izet Kurtalić |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prirodni resursi kojima raspolaže grad su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i različite vrste stijena.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Invest2021&quot; /&gt;

Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Rijeka Bosna|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina srednje Bosne - [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina)|Zvijezde]].&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Prostor grada doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja [[poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje, [[industrija|industrije]], građenja i održavanja [[saobraćaj]]nica i drugih sistema komunalne infrastrukture.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada je smješteno na nadmorskoj visini od 422 m.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;

Brdoviti tereni na području grada čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojnice.&lt;ref name=&quot;PUO2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj faktor je kroz historiju sputavao razvoj intenzivnije poljoprivredne proizvodnje i onemogućavao je upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8&amp;nbsp;km a širina 2&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Kakanj]]
 | SZ = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Busovača]]
 | SI = [[Kakanj]]&lt;br&gt;[[Vareš]]
 | Z  = [[Kiseljak]]
 | I  = [[Breza (općina)|Breza]]&lt;br&gt;[[Ilijaš]]
 | J  = [[Ilidža]]
 | JZ = [[Kiseljak]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
 | JI = [[Ilijaš]]&lt;br&gt;[[Ilidža]]
}}
&lt;br /&gt;
=== Klima ===
Grad pripada južnom dijelu umjerenog pojasa.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Na području grada preovladava umjereno kontinentalna vlažna klima, umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom od 18 – 22&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Srednja godišnja temperatura je 9,5&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U toku godine dva mjeseca imaju negativne temperature.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Januar je najhladniji mjesec u godini sa srednjom temperaturom od  -2,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna minimalna temperatura je također izmjerena u januaru i iznosila je 14,1&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Najtopliji mjesec je august sa srednjom temperaturom od 18,9&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je u augustu i iznosila je 36,6&amp;nbsp;C.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Područje grada Visokog u zimskim mjesecima karekteriše pojava temperaturnih inverzija, uslijed čega dolazi do prizemne kondenzacije vodene pare što često uzrokuje pojavu [[Magla|magle]], naročito u dolini rijeke Bosne.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Količina padavina ima veliki značaj za razvoj poljoprivrede. Maksimum padavina javlja se u novembru i decembru, dok se sporedni maksimum javlja u maju. Minimum padavina je u februaru a sporedni minimum u augustu. Godišnja količina padavina iznosi oko 930&amp;nbsp;mm. Osunčanost iznosi oko 1.742 sata godišnje.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

=== Reljef ===
[[Datoteka:VisokoPolje.jpg|mini|Pogleda sa [[Vrela (Visoko)|Vrela]] na dio grada, i visočko polje u daljini]]
Teritorij grada Visokog pripada širem području poznatom u geologiji kao Sarajevsko-Zenički bazen.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju građu mlađih [[miocen]]skih sedimenata, dok se samo na krajnjem zapadnom dijelu pojavljuju najstarije [[Paleozoik|paleozojske]] stijene.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Jugozapadni okvir se sastoji od karbonskih i [[Perm (period)|permskih]] škriljaca, [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Sjeveroistočni okvir sastavljen je od mlađih stijena, [[Jura|jurskih]] lapora i pješčara, [[trijas]]kih [[krečnjak]]a i škriljaca.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt; Ovaj prostor spušten je početkom [[oligocen]]a, za vrijeme [[Alpe|alpskog]] nabiranja i ispunjen je jezerskim oligo miocenskim naslagama.&lt;ref name=&quot;SECAP2021&quot; /&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Visokog}}
[[Datoteka:Okoliste. Neolithic settlement 5200 BC. Bosnia and Herzegovina (cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]]

=== Prahistorija ===
{{Glavni|Historija Visokog#Prahistorija|Historija Visokog#Metalno doba|Historija Visokog#Antički period}}
Plodna dolina Visokog kroz koju protiču dvije rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i Fojnica omogućila je nastanak više neolitskih naselja koja su pronađena na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor. Reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]] je [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], jedno od najvećih [[neolit]]skih naselja u južnoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Visoko|first=Zavičajni muzej|last2=Terzić|first2=Samra|date=1. 1. 2020|title=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|journal=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020}}&lt;/ref&gt;

Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], većinski dio Bosne je naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Desidijati|Dezidijata]]. Na području Vratnice je pronađen zajednički grob dezitijatskih ratnika.&lt;ref&gt;O grobnici Vratnica, Gornji Skladovi, Visoko v. Mesihović, 2007 A, 788-791&lt;/ref&gt; Grobnica se datira u drugu polovicu [[4. vijek p. n. e.|4 vijeka p.n.e]].&lt;ref&gt;Čović 1984, 37-48; 1987, 512, kontra Perić 1994/95, 125 datirajući grobnicu u kasno III stoljeće pr. Kr&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Dezidijati&quot;: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Danijel Džino, str. 81&lt;/ref&gt; Ostaci rimske kulture pronađeni su na arheološkom lokalitetu u Milama-Arnautovići, Vratnici, i Raskršću blizu Maurovića.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|title=Historijski osvrt|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909005535/http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|archive-date=9. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
{{Glavni|Visoko u srednjem vijeku|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Podvisoki|Moštre (srednji vijek)}}[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|[[Stari grad Visoki]] |alt=]]
Srednjovjekovna bosanska država svoj razvoj započinje na visočkom području za koji se vezuje najuži sadržaj teritorijalnog i političkog pojma Bosna u koje se ubrajaju ključne tačke [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Mile (Visoko)|Mili]] (Arnautovići), [[Stari grad Visoki|Visoki]] i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] gdje je izraslo naselje tipa teritorijalne općine,{{sfn|Vego|1982|p=77}} a tu je vremenom organiziran i viši administrativno politički izraz – župa po imenu Bosna. Širenje župe na okolne župe u susjedstvu dovelo je do stvaranja prve državne zajednice na ovom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019, 144 str.|url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str|journal=|language=en|page=11|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visoko je bilo pod feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=12. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

Grad Visoki, [[Podvisoki]], Mile, Biskupići i Moštre su bili središte nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] odakle se dalje razvijala bosanska država. Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava [[Stari grad Visoki|Visoki]] je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.&lt;ref&gt;Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.&lt;/ref&gt; U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin ban|Kulin]].

=== Osmansko Carstvo ===
[[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz osmanskog perioda|alt=]]
{{Glavni|Visoko u sastavu Osmanskog Carstva}}
Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja Visokog obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. 1477. Ajas-beg je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[Tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji.

Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851, kada je postalo samostalan kadiluk.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=5. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Prilikom upada [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.|1697]]. u Bosnu, prije nego će krenuti za Sarajevo, Visoko je opljačkano i zapaljeno.&lt;ref&gt;Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području grada Visokog, 25.&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska monarhija ===
{{Glavni|Visoko u sastavu Austrougarske}}
[[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|mini|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine|alt=]]
Nakon Berlinskog kongresa, [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom [[Muhamed Hadžijamaković|Muhameda Hadžijamakovića]], a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}}

U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože rastao iz godine u godinu. Dalji razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio 11. novembra 1911. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata, što je bilo više od pola grada.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Omerović|first=Enes S.|last2=Visoko|first2=Zavičajni muzej|last3=Pulo|first3=Mubera|last4=Younis|first4=Hana|last5=Efendira-Čehić|first5=Habiba|date=1. 1. 2024|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|journal=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
=== Kraljevina Jugoslavija  ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Kraljevina Jugoslavija}}
U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala. Betonski most, preko rijeke Bosne, napravljen 1929. po projektu inženjera Julija Hahamovića, predstavlja prvi objekat od armiranog betona na ovim prostorima. Zgrada bivšeg Sokolskog doma (danas prostor DTV Partizana) izgrađena 1934.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Bilo je u sastavu [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922–29), zatim [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929–41).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Drugi Svjetski rat ===
{{Glavni|Historija_Visokog#Drugi svjetski rat}}
Nakon pada Jugoslavije, Visoko se našlo pod upravom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], i bilo je u sastavu župe Lašva–Glaž (1941–45).&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Grad su 7. aprila 1945 oslobodili pripadnici 7, 9 i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije JNA. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestvovalo u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodno oslobodilačkom ratu]], dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobile imena po ratnim herojima. Tako je [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|škola na Kraljevcu]] dobila ime po narodnom heroju [[Ognjen Prica|Ognjenu Prici]], a srednja škola je nosila ime [[Janko Balorda|Janka Balorde]].

Danas se 7. april slavi kao dan oslobođenja kada se svake godine upriličava polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu borcima NOAR-a. Jevrejsko groblje, udaljeno je 5–6&amp;nbsp;km od centra grada na putu prema Kiseljaku, u okviru kojeg se nalazi i spomenik palim borcima i jevrejskim žrtvama fašizma u Visokom. Ćeliju [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] su 1940. formirali Džudžo Mehmed - Meho, Meho Patak, Janko Balorda i Himzo Salihbegović. Oni su imali spomen biste koje je napravio kipar Milanović Ranko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|title=Naš primitivan odnos prema visočkoj prošlosti i herojima tog vremena|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2019|archive-date=3. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182404/https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Urban_settlement_Luke_in_Visoko.jpg|mini|Naselje Luke izgrađeno za vrijeme SFRJ, danas najgušće naseljeni dio Visokog.]]
{{Glavni|Historija Visokog#Socijalistička Jugoslavija}}
Od 1955. Visoko je postalo [[srez]] odnosno središte nekoliko današnjih općina: [[Breza (općina)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. U isto vrijeme vrši se nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska, te prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne republike i inostranstvo.

Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991. zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Visočka općina je bila najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]],&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Vitex u tekstilnoj, KTK u kožnoj industriji.

=== Visoko u Bosanskom ratu ===
{{Glavni|Visoko u Bosanskom ratu|Operativna grupa Visoko}}
Vanredno stanje na području visočke općine je proglašeno 6. aprila 1992, a istog mjeseca počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Glavne borbe vođene su na području [[Čekrčići|Čekrčića]], dijela općine Visoko koji su bili pod kontrolom VRS-a. Operativna grupa Visoko djelovala je na ratištima u Olovu za vrijeme operacije [[Operacija &quot;Drina 93&quot;#Olovsko bojište|&quot;Drina 93&quot;]], a u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] na ratištima u Fojnici i Varešu.

=== Moderna historija ===
[[Datoteka:Visočica.JPG|mini|Brdo Grad (također poznato kao [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]])|alt=]]
[[Datoteka:Visoko,_Alija_Izetebegović_street.jpg|mini|Ulica Alije Izetbegovića u Visokom.]]
{{Glavni|Visočke piramide|Historija_Visokog#Moderna historija}}
'''Visočke piramide''' su tvrdnja istraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] koja tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Istraživanja na lokalitetu počela su 14. aprila 2006. Do 2021. lokaliteti su privukli desetine hiljada turista.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Visokog|Spisak naseljenih mjesta u gradu Visokom}}
[[Datoteka:Kraljevac, Visoko.jpg|thumb|Naselje Kraljevac i
Hadži-Murovetova džamija]]
=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 11126
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 39938
| g2013_bosnjaci           = 36697
| g2013_srbi               = 286
| g2013_hrvati             = 576
| g2013_bosanci            = 566
| g2013_romi               = 986
| g2013_muslimani          = 228
| g2013_bosanciihercegovci = 134
| g2013_albanci            = 45
| g2013_jugosloveni        = 4
| g2013_ukrajinci          = 4
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 3
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 266
| g2013_nepoznato          = 51
| g1991_ukupno             = 46160
| g1991_muslimani          = 34373
| g1991_srbi               = 7471
| g1991_hrvati             = 1872
| g1991_jugosloveni        = 1464
| g1981_ukupno             = 40901
| g1981_muslimani          = 28838
| g1981_srbi               = 6831
| g1981_hrvati             = 1879
| g1981_jugosloveni        = 2969
| g1981_slovenci           = 14
| g1981_crnogorci          = 50
| g1981_albanci            = 88
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 53
| g1981_makedonci          = 21
| g1971_ukupno             = 35503
| g1971_muslimani          = 25683
| g1971_srbi               = 7166
| g1971_hrvati             = 1914
| g1971_jugosloveni        = 392
| g1971_slovenci           = 18
| g1971_crnogorci          = 52
| g1971_albanci            = 61
| g1971_madari             = 6
| g1971_romi               = 9
| g1971_makedonci          = 18
| g1961_ukupno             = 29518
| g1961_muslimani          = 19723
| g1961_srbi               = 7186
| g1961_hrvati             = 1747
| g1961_jugosloveni        = 685
| g1961_slovenci           = 18
| g1961_crnogorci          = 56
| g1961_albanci            = 35
| g1961_madari             = 11
| g1961_romi               = 1
| g1961_makedonci          = 17
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Visoko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Visoko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 158275
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 11205
| g2013_bosnjaci           = 9390
| g2013_srbi               = 153
| g2013_hrvati             = 236
| g2013_bosanci            = 389
| g2013_romi               = 601
| g2013_muslimani          = 39
| g2013_bosanciihercegovci = 97
| g2013_albanci            = 35
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_ukrajinci          = 2
| g2013_crnogorci          = 4
| g2013_turci              = 2
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 192
| g2013_nepoznato          = 12
| g1991_ukupno             = 13663
| g1991_muslimani          = 10056
| g1991_srbi               = 1641
| g1991_hrvati             = 395
| g1991_jugosloveni        = 1115
| g1981_ukupno             = 11653
| g1981_muslimani          = 7693
| g1981_srbi               = 1241
| g1981_hrvati             = 392
| g1981_jugosloveni        = 2072
| g1981_slovenci           = 12
| g1981_crnogorci          = 41
| g1981_albanci            = 69
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 52
| g1981_makedonci          = 17
| g1971_ukupno             = 9491
| g1971_muslimani          = 7187
| g1971_srbi               = 1369
| g1971_hrvati             = 442
| g1971_jugosloveni        = 294
| g1971_slovenci           = 14
| g1971_crnogorci          = 39
| g1971_albanci            = 46
| g1971_madari             = 6
| g1971_makedonci          = 13
| g1961_ukupno             = 7470
| g1961_muslimani          = 5048
| g1961_srbi               = 1432
| g1961_hrvati             = 527
| g1961_jugosloveni        = 359
| g1961_slovenci           = 13
| g1961_crnogorci          = 43
| g1961_albanci            = 16
| g1961_madari             = 8
| g1961_makedonci          = 8
}}

== Administracija ==
[[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada uprave Grada u Visokom]]
Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|title=Općinska administracija|website=visoko.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|archive-date=7. 5. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 članova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|title=Statut općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|archive-date=11. 7. 2016|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Općina Visoko je 1. aprila 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx|title=Općina Visoko administrativno postaje Grad Visoko|website=visoko.gov.ba|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano evropskim [[Evropski put E73|autoputem E73]], koridor V, ogranak C.]]
Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko. Dom zdravlja u Visokom izgrađen je 1953. U nekim mjesnim zajednicama na području grada postoje ambulante porodične medicine (MZ [[Veliko Čajno|Gračanica]], MZ [[Donje Moštre|Moštre]], MZ [[Poriječani]], MZ [[Buci (Visoko)|Buci]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|title=Zdravstvo i socijalna zaštita|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426053908/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nosilac socijalne zaštite je Javna ustanova &quot;Centar za socijalni rad&quot; Visoko.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Informacije o javnim ustanovama na području Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Visoko je smješteno uz [[Evropski put E73]] ([[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]]) koji ga direktno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i [[magistralni put M17]]. Sa ostalim mjestima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – [[Kiseljak]] – [[Kreševo]] – [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autoput A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na [[magistralni put M18]]. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]]. U Moštru se nalazi sportski aerodrom.

Javno preduzeće &quot;Visokogas&quot; je zaduženo za opskrbu [[Prirodni plin|prirodnog gasa]] koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja.

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;|Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko}}
[[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]]

Razvoj [[obrazovanje|obrazovanja]] u Visokom vezan je za dugu tradiciju vjerskih, konfesionalnih i javnih škola koje su djelovale još u [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] periodu, a snažniji institucionalni razvoj nastavljen je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i tokom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;DurajlicCobiss&quot;&gt;{{cite web |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/19925254/oiunsa?format=isbd |website=COBISS+ |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot;&gt;{{cite web |title=Obrazovanje |url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/obrazovanje/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima, može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije 1651.&lt;ref name=&quot;Durajlic2012&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=201}}&lt;/ref&gt; Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot;&gt;{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija Visoki |location=Visoko |year=2012 |page=209}}&lt;/ref&gt; U medresi je postojala i biblioteka koju je 1840. [[vakuf|uvakufio]] Mustafa-paša Babić.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Ta ustanova pripadala je tipu niže medrese.&lt;ref name=&quot;Durajlic209&quot; /&gt; Tradicija medresanskog obrazovanja u visočkom kraju obnovljena je početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je u Velikom Čajnu reaktivirana medresa koja nosi ime po Osman-ef. Redžoviću.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;

[[Pravoslavlje|Pravoslavna]] osnovna škola u Visokom, prema raspoloživim podacima, počela je raditi oko 1840. u privatnoj kući. Zgrada škole počela se graditi oko 1857, kada je završena [[Crkva svetog Prokopija|pravoslavna crkva]]. U toku postojanja nastava se odvijala u dvije zgrade: prva se nalazila u neposrednoj blizini crkve na brdu zvanom Klisa, a druga, veća i uslovnija, na prostoru današnje Fabrike kožne konfekcije. Škola je radila sve do 1914, kada je ukinuta.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot;&gt;{{cite web |title=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1918. |url=https://www.ceeol.com/content-files/document-1356953.pdf |website=CEEOL |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Osnivanje [[ruždija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je predviđeno osmanskim Zakonom o školstvu iz 1869, a u Visokom je ruždija otvorena oko 1870. Djelovala je do 1879, odnosno do prvih godina nakon uspostavljanja austrougarske uprave.&lt;ref name=&quot;Arnautovic2019&quot;&gt;{{cite web |title=Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku |url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/katalog_arhitektura_tursko-doba.pdf |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom, smještena u kući Hasan-bega Zečevića. Općinska pučka škola izgrađena je krajem 1885, a konačna dogradnja završena je 1886. Školu su pohađala djeca svih konfesija, pa je ubrzo postala premala, zbog čega je dio nastave ponovo organiziran i u iznajmljenim objektima.&lt;ref name=&quot;SkolstvoKotara&quot; /&gt; Pripreme za izgradnju nove škole na [[Kraljevac|Kraljevcu]] počele su 1907, intenzivna gradnja 1909, a učenici su 1910. ušli u novu &quot;veliku školu”.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot;&gt;{{cite web |title=Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Osnovna_%C5%A1kola_%22Kulin_ban%22_Visoko |website=Wikipedia na bosanskom jeziku |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Zgrada škole dograđivana je 1961, 1971. i 1975/76. godine, a do 1993. nosila je naziv Osnovna škola ''Ognjen Prica''; odlukom [[Općinsko vijeće|Općinskog vijeća]] od 20. januara 1993. nosi ime Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot; Visoko.&lt;ref name=&quot;KulinBan&quot; /&gt;

U urbanom dijelu grada od 1965. djeluje i Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;, koja je do prve polovine 1990-ih nosila ime ''Ahmet Fetahagić''.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Na području grada djeluju i druge osnovne škole i područne škole, među kojima su [[Osnovna škola &quot;Alija Nametak&quot; Buci]], [[Osnovna škola &quot;Mula Mustafa Bašeskija&quot; Donje Moštre]], [[Osnovna škola &quot;Mehmedalija Mak Dizdar&quot; Dobrinje]] i [[Osnovna škola &quot;Musa Ćazim Ćatić&quot; Veliko Čajno]].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot;&gt;{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U Visokom djeluje i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

[[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija preseljena je iz [[Guča Gora|Guče Gore]] u Visoko 1900.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot;&gt;{{cite web |title=Zaštita nacionalnog blaga |url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, a u Visokom kao šestorazredna sve do školske 1913/14, kada je uveden sedmi, a 1914/15. i osmi razred.&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt; Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gimnazija je nastavila s radom, a 1924. priznato joj je pravo javnosti.&lt;ref name=&quot;Vuksic2003&quot;&gt;{{cite web |title=Pogled na katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1945. |url=https://hrcak.srce.hr/file/484312 |website=Hrcak |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U socijalističkoj Jugoslaviji njen rad bio je ograničen, ali nije potpuno prekinut, a nakon 1990-ih nastavila je djelovati kao Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, jedina aktivna klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KonsSamostan&quot; /&gt;

[[Gimnazija &quot;Visoko&quot;|Gimnazija u Visokom]] osnovana je 1960.&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt; Godine 1969. formirana je Škola učenika u privredi, a 1971. izvršena je integracija Gimnazije i te škole u Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot;&gt;{{cite web |title=O nama |url=https://mssvisoko.edu.ba/about-us/ |website=Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U ratnom i poratnom periodu ustanova je preimenovana, prvo u SŠC ''Hazim Šabanović'', a potom u Mješovitu srednju školu &quot;Hazim Šabanović&quot;.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt; Ta škola nastavlja tradiciju ranijih stručnih i zanatskih škola u Visokom, uključujući Stručnu zanatsku školu iz 1922. i Kožarsku stručnu školu iz 1929.&lt;ref name=&quot;MSSHistorijat&quot; /&gt;

U savremenom sistemu obrazovanja u Visokom djeluju osnovne i srednje škole općeg, stručnog, muzičkog i vjerskog profila. Među najznačajnijim ustanovama su [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Gimnazija &quot;Visoko&quot;]], [[Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot; Visoko|Mješovita srednja škola &quot;Hazim Šabanović&quot;]], [[Medresa &quot;Osman-ef. Redžović&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Kulin ban&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot;]], [[Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot; Visoko|Osnovna škola &quot;Safvet-beg Bašagić&quot;]] i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].&lt;ref name=&quot;VisokoObrazovanje&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;InvesticijskiVodic&quot; /&gt;

==Mediji==

Krajem 1980-ih u Visokom je bio aktivan list &quot;Osvit&quot; koji se kritički odnosio prema tadašnjoj društvenoj i političkoj situaciji na lokalnom, bosanskohercegovačkom i jugoslavenskom nivou. Članovi redakcije su bili Jadranko Fejzić, Behudin Alimanović i Amra Ferzan.

S nekoliko saradnika [[Ilhan Dervović]] 1992. pokreće lokalnu Televiziju Visoko. Pored Radija Visoko, koji je radio stanica sa najdužim djelovanjem , bilo je aktivno i više drugih radio stanica, Radio Q, Radio BOR, Radio Naba i druge.

== Kultura i arhitektura ==
=== Nacionalni spomenici  ===
[[Datoteka:Reconstruction of church in Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]]{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Visokom}}
[[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|[[Tabačka džamija u Visokom|Tabačka džamija]] u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, novijeg datuma posebno, očuvana, [[Stari grad Visoki]] i nekadašnja grobna crkva u Milama su u potpuno porušenom stanju. Nemar općinskih i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda Grad. Tek 2007. je započeto ograničeno otkrivanje i zaštita ovog kulturnog spomenika.

[[Mile (Visoko)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog [[rusag]]a bosanskog'', te krunidbeno i grobno mjesto [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a od 1340. biva središte vikarije.
[[Datoteka:Šerefudin's White Mosque.jpg|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]] |alt=]]Arhitektonski značajna [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo je bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. i dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]].

[[Samostan svetog Bonaventure|Samostan sv. Bonaventure]], je katolički vjerski objekat u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;sup&gt;[[Samostan sv. Bonaventure#cite%20note-Crkva-1|[1]]]&lt;/sup&gt; Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana sa gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora.
[[Datoteka:Church of St. Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]][[Crkva svetog Prokopija]] izgrađena je 1857.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-1|[1]]]&lt;/sup&gt; ili 1853.&lt;sup&gt;[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-Spomenik-2|[2]]]&lt;/sup&gt; je hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Dabrobosanska mitropolija|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije

=== Muzika ===

Jedna od najdužih organizovanih muzičkih djelatnosti na području Visokog jeste bila djelatnost [[Orkestar limene glazbe Visoko|Orkestra limene glazbe]].

U [[Mulići]]ma je djelovao [[Institut sevdaha|Institut Sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavi očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] muzičke tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]]. Institut nudi kolekcije sevdalinki na raznim nosačima zvuka, kao i knjige vezane za muzičku tradiciju Bošnjaka.

Danas najpoznatiji muzičari iz Visokog su [[Bartolomej Stanković]], pianista sa značajnom međunarodnom reputacijom, te [[Suad Pašić Paja]], [[džez]] [[saksofon]]ist.

=== Kulturne manifestacije ===
Svake godine između jula i augusta u Visokom se održava tradicionalna manifestacija &quot;Visočko ljeto&quot;. Sastoji se od dana trgovine, kulture i sporta, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: pozorišne predstave, filmske projekcije, likovne izložbe, muzički koncerti, sportske manifestacije, revijalne utakmice sportista i sportskih klubova Općine Visoko za vrijeme dana kulture i sporta.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu novembru organizuje kulturnu manifestaciju &quot;Dani Zaima Muzaferije&quot; u čast filmskom, televizijskom, i teatarskom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Muzeji ===
[[Datoteka:Muzej visoko 2.jpg|mini|Zgrada [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja]] u Visokom|alt=]]
U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno historijsko naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan 1953, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirki, prikupljanje materijala i tehničkih crteža i slično.

Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše vezane za [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnu državu Bosnu]] gdje se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog doba, kao i dijelovi ruševina starog grada Visoki. Muzej posjeduje i pomoćni odjel u [[Goduša (Visoko)|Goduši]] – Etno radionicu u kojoj su smješteni primjerci čibučarskog, češljarskog i sviraldžijskog zanata. Fond Zavičajnog muzeja obuhvata muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 inventarisanih eksponata, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja Visokog.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Javne ustanove|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Biblioteke===
Od 1946. u Visokom djeluje javna ustanova [[Gradska biblioteka Visoko]]. Godine 1953. rad biblioteke je znatno unaprijeđen dobivanjem odgovarajućeg smještaja, angažiranjem profesionalnog bibliotečkog radnika Nedžiba Mustagrudića. Knjižnica koja od 1887. djeluje pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure u Visokom]], posjeduje knjižnični fond, koji broji oko 50.000 svezaka, pretežno s područja [[Filozofija|filozofije]], [[Historija|historije]], [[književnost]]i, [[Teologija|teologije]], itd. Knjižnica posjeduje i izuzetno vrijedna [[Enciklopedija|enciklopedijska]] i [[Leksikografija|leksikografska]] izdanja, te bogatu kolekciju [[Periodičke publikacije|periodike]] od 19. stoljeća do danas.&lt;ref name=&quot;Knjižnica samostana sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Knjižnica samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt; Knjižnica je namijenjena nastavnicima [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije]], njezinim učenicima, ako ne mogu naći neku knjigu u svojim knjižnicama, vremenom je ona proširila krug korisnika na članove [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], U novije vrijeme otvorena je i za vanjske korisnike, prije svega, naučne radnike, studente, pa i za maturante srednjih škola.&lt;ref name=&quot;Samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/603|access-date=14. 12. 2021|title=Samostana sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;
=== Galerije===
Od 1976. u Visokom djeluje umjetnička galerija [[Likum '76.|Likum '76]] gdje su izlagali brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te se pored umjetničkih izložbi održavaju i drugi kulturni događaji. Visočki likovni susreti i izložba umjetnika amatera tradicionalni su događaji u galeriji.

Galerija pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure]] u Visokom posjeduje izuzetno bogatu i vrijednu zbirku likovne umjetnosti, u prvom redu moderne, no i djela starih majstora. Zastupljeno je preko 50 modernih umjetnika, između ostalih [[Slavko Šohaj|Šohaj]], Seder, [[Nada Pivac|Pivac]], Bifel, [[Ismet Mujezinović]], [[Ismar Mujezinović]], [[Mersad Berber]], Kajinić, Grgić, Labaš, Marinović, [[Franjo Likar|Likar]], [[Ivan Lovrenčić|Lovrenčić]], [[Radenko Mišević|Mišević]], [[Zlatko Keser|Keser]]. U dvorištu samostana nalaze se brončani kip [[Sveti Franjo|Sv. Franje]] od [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]] i poprsje [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] od [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrović]]a.&lt;ref name=&quot;samostan sv. Bonaventure&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Samostan sv. Bonaventure}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Organizirano bavljenje sportom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj &quot;gombanje&quot;. Osim rukometa i nogometa, najuspješniji sport u Visokom je [[aeromodelarstvo]]. [[Aero klub &quot;Izet Kurtalić&quot;]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih aero klubova,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017|title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog [[Kenan Jusufbašić]] bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom &quot;Izet Kurtalić&quot; u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. Svjetsko prvenstvo u aeromodelarstvu. Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg sportistu godine u Bosni i Hercegovini 1999.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/|title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu|website=Magazin Plus|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Rukomet ===
[[Datoteka:1974 Bosna Visoko.jpg|mini|[[Rukometni klub Bosna Visoko|Rukometni klub Bosna]]: Ekipa koja je osvojila 4. mjesto u Prvoj ligi Jugoslavije|alt=]]
{{Glavni|RK Bosna Visoko}}
[[File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji{{Mrtav link}} i najuspješniji sport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]]
Najuspješniji sport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga 1965, 1968, 1971, i 1982, a do finala Jugoslovenskog Kupa su došli 1965. Najbolji plasman u ligi su ostvarili u sezoni 1974/75 kada su osvojili 4. mjesto. Poslije 1992. klub je nastavio sa uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, 1995, 1998, 2001. Najbolji plasman u evropskim takmičenjima su ostvarili u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala EHF Kupa, kada su izgubili od eventualnog prvaka RK Metković ukupnim rezultatom 48-44.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals|website=www.eurohandball.com|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nogomet ===
{{Glavni|NK Bosna Visoko}}
[[File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion{{Mrtav link}} Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]] ]]
Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. 1934. formira se i drugi nogometni klub Radnički. 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] [[1999.|1999]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]]. Jedan od sportskih klubova s najdužom tradicijom u Visokom bio je i Fudbalski klub &quot;Zanatlija&quot;, no ugašen je 2018.&lt;ref name=&quot;FK Zanatlija&quot;&gt;{{cite web|url=https://visoko.co.ba/zvanicno-ugasen-jedan-od-simbola-grada-fk-zanatlija/|access-date=15. 12. 2021|title=Ugašen FK Zanatlija}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Privreda ==
Grad Visoko ima na raspolaganju poslovnu bazu od 3 industrijske zone s potrebnom infrastrukturom: slobodnu zonu Visoko ([[Topuzovo Polje|Topuzovo polje]]), jednu od 4 slobodne zone u BiH i jednu od najstarijih osnovanih slobodnih zona u BiH i carinski terminal Visoko. Značajne grane privrede u Visokom su kožarsko-tekstilna, poljoprivredna, prehrambena i metaloprerađivačka, i auto-industrijska.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|title=INVESTICIJSKI SAŽETAK|last=|first=|date=|website=|publisher=Općina VIsoko|access-date=|archive-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Bruto domaći proizvod|BDP]] općine Visoko za 1991. po glavi stanovnika je bio za 10% veći od tadašnjeg prosjeka BiH, 88% zaposlenih je radilo u privredi i općina je bila najveći izvoznik tekstila i kože u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala [[poljoprivreda]], građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Poslijeratni oporavak privrede, koja je doživjela gubitak od skoro 400 miliona KM štete, bio je spor a postotak nezaposlenih visok, ali se do 2014. vremenom smanjivao.

Prema podacima iz 2014. na području grada Visokog posluje 364 privrednih društava i 1.041 samostalni privrednik (fizička lica) koja obavljaju samostalnu privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja Općine Visoko su preduzeća iz djelatnosti proizvodnje kože i kožnih proizvoda; proizvodnje, pakovanja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda; proizvodnje građevinskog materijala; te metaloprerađivačke i drvne industrije. Većina preduzeća unutar ovih djelatnosti su izvozna preduzeća. Na području grada Visoko postoje i drugi značajni prerađivački kapaciteti u mesnoj (Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis) i konditorskoj industriji (Rampart, Vispak).

=== Autoindustrija ===
Izgrađena je nova fabrika prerade tekstila, gume i kože [[Prevent grupacija|Prevent]] koja je 2004. investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje proizvodnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20070218010836/http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|archive-date=18. 2. 2007|url-status=dead|access-date=5. 9. 2006}}&lt;/ref&gt; Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Evropi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[SEAT|Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501120221/https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Broj proizvedenih kožnih autopresvlaka je dostigao 20 miliona, zaključno sa oktobrom 2018.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2014, učešće u ukupnom izvozu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] iznosi 32,21%.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=2014|title=Strategija razvoja Općine Visoko|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|journal=Grad Visoko|pages=33-43|doi=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Mesna industrija ===
{{Glavni|Visočka pečenica}}

U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze sa područja grada Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-tih godina.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|title=Strategija razvoja Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Visočka pečenica je trajni suhomesnati proizvod za koji je udruženje mesoprerađivača s područja grada Visoko &quot;ViPS&quot; (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake geografskog porijekla za Visočku pečenicu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brenja|first=Dragan|last2=Krvavica|first2=Marina|last3=Čaušević|first3=Amir|last4=Patković|first4=Emir|last5=Begić|first5=Munevera|last6=Ganić|first6=Amir|date=30. 7. 2019|title=Zaštita zemljopisnog podrijetla &quot;Visočke pečenice&quot; – put do brenda|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=326471|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XXI|issue=4|pages=386–396|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Begić|first=Munevera|last2=Zorlak|first2=Alma|last3=Ganić|first3=Amir|date=19. 2. 2018|title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice'|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=286931|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XX|issue=1|pages=50–57|doi=10.31727/m.20.1.3|issn=1332-0025}}&lt;/ref&gt; U Visokom je zaključno sa 2020. bilo 45 registrovanih zanatskih prerađivača mesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/|title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla|last=Pašalić|first=Adi|date=2020|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Postala je geografski zaštićeni proizvod 5. juna 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/visocka-pecenica-postala-zasticen-nacionalni-proizvod/|title=Visočka pečenica postala zaštićen nacionalni proizvod|date=5. 6. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani slike je bila vlasništvo danas nefunkcionalne firme Velepromet iz vremena socijalističkog samoupravljanja|alt=]]

=== Poljoprivreda ===
Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka ([[Gornje Moštre|gornje]] i [[Donje Moštre|donje]] moštransko, [[Dobrinje (Visoko)|dobrinjsko]] i [[Kondžilo (Visoko)|radovljansko]] podruĉje). Grad Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-Dobojskom kantonu, grad Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krompir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Lucerka|lucerke]] i [[grah]]a.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/|title=&quot;Moštranska paprika&quot; brend ili mit?|last=Pašalić|first=Adi|date=2017|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
Prema tvrdnjama [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] na području Visokog nalazi se [[Bosanske piramide|pet piramida]]. U 2006. ti arheološki lokaliteti piramida su privukli preko 200.000 turista. Sve veći broj turista je poboljšao kvalitet turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom centru ima Turist info pult, a zahvaljujući saradnji Fondacije sa gradskim, kantonalnim i federalnim vlastima pristupilo se sistematskom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u martu 2019.), pravljenju parking prostora, otpočinjanju rada na novom Regulacionom planu za kompleks Ravne, itd.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://piramidasunca.ba/bs/aktuelnosti/item/14212-fondacijin-izvje%C5%A1taj-o-turizmu-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-visoko-period-mart-2018-%E2%80%93-maj-2019.html|title=FONDACIJIN IZVJEŠTAJ O TURIZMU NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO PERIOD MART 2018. – MAJ 2019 - Fondacija &quot;Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation|website=piramidasunca.ba|access-date=1. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|title=Postavljena vertikalna signalizacija na lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019|archive-date=6. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506092334/http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Grad je u 2018. uložio 500.000 [[Konvertibilna marka|KM]] u razvoj turizma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/mart-2018/op%C4%87ina-visoko-u-2018-godini-ula%C5%BEe-500000-km-u-razvoj-turizma.aspx|title=OPĆINA VISOKO U 2018. GODINI ULAŽE 500.000 KM U RAZVOJ TURIZMA|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Prerada kože  ===
[[Datoteka:Visoko traditional Bosnian building.JPG|mini|Stara Kožara u Visokom]]Stari način proizvodnje kože u Visokom trajao je s manjim izmjenama i sticanjem rutine i iskustva tokom cijelog perioda osmanske vladavine. Isti način je zadržan i dolaskom Austrougarske monarhije, da bi tek poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo do savremenijeg i modernijeg načina prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obučarski. U 1928. pored stare tabhane je podignuta moderna radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. U tom periodu počinju se upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i mehanizacija u vidu strojeva. 1929. formirana je &quot;Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko&quot;, gdje su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova škola bila je glavna kožarska sa cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao, tako je u zadnjim godinama Austrougarske vlasti bilo obrađivano 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Visočka općina je bila najveći izvoznik [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Danas je jedna tabačka stupa historijski eksponat koji se nalazi na mjestu Zavišajnog muzeja. Predstavlja jedinu sačuvanu tabačku stupu na Balkanu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|title=Konzervacija i očuvanje jedine sačuvane tabačke stupe na Balkanu|last=Osmanbegović|first=Emina|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330053504/https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|cols=3}}
*[[Ajas-beg]], osmanski sandžak-beg
*[[Zdenko Antović]], rukometaš
*[[Janko Balorda]], narodni heroj
*[[Enes Begović]], pjevač
*[[Mustafa Cerić]], bivši [[reisul-ulema]]
*[[Ilhan Dervović]], režiser, producent i ekološki aktivista
*[[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj
*[[Ignacije Gavran]], bosanski franjevac, prevoditelj, historičar, filozof, putopisac
*[[Salih Hadžialić]], historičar, orijentalist, komparativist religija
*[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš
*[[Mehmed Klepo]], likovni umjetnik
*[[Ibrahim Krzović]], historičar umjetnosti, likovni kritičar
*[[Nasuh Matrakčija|Matrakçı Nasuh]], osmanski polimat
*[[Armin Muzaferija]], pjevač
*[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica
*[[Gordana Muzaferija]], teatrologinja
*[[Zaim Muzaferija]], glumac
*[[Haris Mujezinović]], košarkaš
*[[Salko Oruč]], političar za vrijeme SFRJ
*[[Nebojša Pajkić]], scenarista, režiser, dramaturg i filmski kritičar
*[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek
*[[Ibrahim Sakić]], filmski kritičar, publicist, scenarist
*[[Avdo Smailović]], kompozitor
*[[Bartolomej Stanković]], pijanist
*[[Hazim Šabanović]], historičar
*[[Ugo Vlaisavljević]], filozof
*[[Slaviša Vukićević]], nogometaš
{{div col end}}

== Gradovi pobratimi ==
* [[Bjelovar]], [[Hrvatska]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/gradovi-prijatelji/|title=Gradovi prijatelji|website=Grad Bjelovar|language=hr|access-date=6. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;
* Kartal, [[Turska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|title=Bosna`da Kartal belgeseli|date=|publisher=Haber34.com|access-date=5. 4. 2012|archive-date=5. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305071029/http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
=== Opće monografije i sinteze o Visokom ===
{{Refbegin|30em}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|editor-last=Anđelić|editor-first=Pavao|editor2-last=Bojanovski|editor2-first=Ivo|editor3-last=Čović|editor3-first=Borivoj|editor4-last=Marijanović|editor4-first=Brunislav|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=322|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|pages=360|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite book|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=387|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Visoko|location=Sarajevo|publisher=Islamska dionička štamparija|year=1934|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visoko-hamdija-kresevljakovic-1934pdf/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Naselja i poreklo stanovništva|volume=25|location=Beograd|publisher=Srpska kraljevska akademija|year=1928|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Biblioteka Trag|location=Visoko|publisher=Mak|year=2002|isbn=9789958977701|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}}
* {{Cite book|title=Kulturno-historijsko naslijeđe na području opštine Visoko|work=Prostorni plan opštine Visoko za period od 1986. do 2000, odnosno 2015. godine|location=Sarajevo|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1986}}
* {{Cite book|last=Ahić|first=Tarik|last2=Handžija|first2=Ahmed|last3=Smajović|first3=Munib|title=Visoko: privredno-kulturni informator|location=Visoko|year=1998}}
* {{Cite book|last=Klepo|first=Lidija|last2=Drugović|first2=Jasmina|title=Gradska biblioteka Visoko 1946—2016|location=Visoko|year=2021|pages=149}}

=== Prethistorija, Okolište i arheologija Visočke kotline ===
* {{Cite book|last=Marijanović|first=Brunislav|chapter=Mlađe kameno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=13—29|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|chapter=Bakreno, bronzano i željezno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=29—49|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=20|location=Sarajevo|year=1965|pages=261—275}}
* {{Cite journal|last=Benac|first=Alojz|title=Okolište, Moštre, Visoko|journal=Arheološki pregled|volume=8|location=Beograd|year=1966|pages=21—22}}
* {{Cite journal|last=Perić|first=Slaviša|title=Novi nalazi s Okolišta kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=40—41|location=Sarajevo|year=1986|pages=15—22|url=https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-40-41-1985-86/}}
* {{Cite journal|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|last2=Müller|first2=Johannes|last3=Rassmann|first3=Knut|last4=Schüler|first4=Tim|title=Okolište — iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije nove ere|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=33|location=Sarajevo|year=2004|pages=13—31}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na području centralne Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=59572}}
* {{Cite web|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Excavations in Okolište and the reconstruction of Late Neolithic settlement processes in the Visoko Basin in Central Bosnia (5200—4500 B.C.)|website=Aegeo-Balkan Prehistory|year=2008|url=https://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?id_art=12&amp;p=article|access-date=27. 4. 2026|archive-date=13. 2. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260213044100/http://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?p=article&amp;id_art=12|url-status=dead}}
* {{Cite book|editor-last=Müller|editor-first=Johannes|editor2-last=Rassmann|editor2-first=Knut|editor3-last=Hofmann|editor3-first=Robert|title=Okolište 1: Untersuchungen einer spätneolithischen Siedlungskammer in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=228|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3839-7|url=https://www.academia.edu/3269506/Okoli%C5%A1te_1_Untersuchungen_einer_sp%C3%A4tneolithischen_Siedlungskammer_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite book|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište 2: Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=243|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3872-4|url=https://www.academia.edu/6025739/Okoli%C5%A1te_2_Sp%C3%A4tneolithische_Keramik_und_Siedlungsentwicklung_in_Zentralbosnien}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište — Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=42|location=Sarajevo|year=2013|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf}}
* {{Cite journal|last=Dreibrodt|first=Stefan|last2=Lubos|first2=Claudia|last3=Hofmann|first3=Robert|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Richling|first5=Ira|last6=Nelle|first6=Oliver|title=Holocene river and slope activity in the Visoko Basin, Bosnia-Herzegovina — climate and land-use effects|journal=Journal of Quaternary Science|volume=28|issue=6|year=2013|pages=559—570|doi=10.1002/jqs.2645}}
* {{Cite journal|last=Wolters|first=Stefanie|last2=Bittmann|first2=Felix|title=Pollenanalytische Untersuchungen zur Landschaftsentwicklung im Visoko-Becken / Bosnien-Herzegowina|journal=Bericht der Römisch-Germanischen Kommission|volume=87|year=2008|pages=167—174|url=https://nihk.de/en/research/completed-projects/okoliste-archeaobotany}}
* {{Cite journal|last=Vander Linden|first=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|last3=Orton|first3=David|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia &amp; Herzegovina|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=43|location=Sarajevo|year=2014|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf}}
* {{Cite journal|last=Prillwitz|first=Susanne|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller-Scheeßel|first3=Nils|last4=Müller|first4=Johannes|title=Using the Capability Approach to Conceptualise Inequality in Archaeology: the Case of the Late Neolithic Bosnian Site Okolište, c. 5200—4600 BCE|journal=Journal of Archaeological Method and Theory|volume=23|year=2016|pages=541—560|doi=10.1007/s10816-015-9252-4|url=https://zenodo.org/record/1185714}}
* {{Cite book|last=Müller-Scheeßel|first=Nils|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Rassmann|first4=Knut|chapter=The Socio-Political Development of the Late Neolithic Settlement of Okolište/Bosnia-Hercegowina: Devolution by Transhumance?|title=Tells: Social and Environmental Space|editor-last=Hofmann|editor-first=Robert|editor2-last=Moetz|editor2-first=Fevzi-Kemal|editor3-last=Müller|editor3-first=Johannes|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2012|pages=303—330|url=https://www.academia.edu/4449431/The_Socio_Political_Development_of_the_Late_Neolithic_Settlement_of_Okoli%C5%A1te_Bosnia_Hercegowina_Devolution_by_Transhumance}}
* {{Cite journal|last=Hofmann|first=Robert|last2=Whittle|first2=Alasdair|last3=Brück|first3=Joanna|title=Orientation of Neolithic dwellings in Central and Southeast Europe|journal=Quaternary International|volume=560—561|year=2020|pages=216—232|doi=10.1016/j.quaint.2020.06.013|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618220302317}}
* {{Cite web|title=Praistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHvisoko1.doc}}{{Mrtav link}}

=== Antičko doba i rimska uprava ===
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|chapter=Rimsko doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=49—99|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija|journal=Radovi sa simpozijuma &quot;Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura”|location=Zenica|publisher=Muzej grada Zenice|year=1973|pages=393—414}}
* {{Cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Bosna i Hercegovina u antičko doba|series=Djela ANUBiH|volume=66|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Busuladžić|first=Adnan|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini|location=Sarajevo|year=2011}}
* {{Cite journal|last=Kaljanac|first=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|title=Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Kundruci kod Visokog: prethodno saopštenje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=9—71|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Silajdžić|first=Tarik|title=Svibe — prilozi istraživanju rimske antike na području centralne Bosne|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=72—108|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Mesihović|first=Salmedin|title=Arduba — &quot;Visoki grad”?|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=9—31|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}

=== Srednjovjekovno Visoko, Mile, Podvisoki i Bosanska država ===
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Geopolitički položaj Visokog|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=9—11|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Srednji vijek — doba stare bosanske države|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=101—311|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Revizija čitanja Kulinove ploče|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=15—16|location=Sarajevo|year=1961|pages=287—316}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1973}}
* {{Cite journal|last=Anđelić|first=Pavao|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=34|location=Sarajevo|year=1979|pages=183—247}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982|url=https://pdfcoffee.com/pavao-andeli-studije-o-teritorijalno-politikoj-organizacije-srednjovjekovne-bosne-pdf-free.html}}
* {{Cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1984}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Naselja bosanske srednjovjekovne države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1957}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982}}
* {{Cite book|last=Vego|first=Marko|title=Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1970|url=https://archive.org/details/zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_bosne_i_hercegovine-marko_vego}}
* {{Cite book|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|title=Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1978}}
* {{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovjekovne bosanske države|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1964}}
* {{Cite book|last=Filipović|first=Emir O.|title=Bosansko kraljevstvo: historija srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2017}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=O urbanističkom razvoju Visokog od XIV do konca XIX stoljeća|journal=Historijska traganja|issue=18|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2019|pages=9—31|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/HT18-ClanakErvinKlepo.pdf}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Visoko u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2021|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf}}
* {{Cite journal|last=Klepo|first=Ervin|title=Srednjovjekovni grad Visoko|journal=Spoznaja|year=2025|url=https://spoznaja.unze.ba/article/476/pdf}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići) kod Visokog: kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja}}
* {{Cite journal|last=Zadro|first=Dejan|title=Franjevačka crkva i samostan sv. Nikole u Milima kod Visokog|journal=Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Naucne-rasprave-DejanZadro.pdf}}
* {{Cite book|last=Jelenić|first=Julijan|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|location=Sarajevo|year=1906|url=https://digital.bgs.ba/wp-content/uploads/2022/07/Julijan_Jelenic-Kraljevsko_Visoko_i_samostan_sv_Nikole.pdf}}
* {{Cite web|title=Mile, arheološko područje — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|access-date=27. 4. 2026|archive-date=30. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260430082308/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Arheološko područje Mile — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf}}{{Mrtav link}}
* {{Cite web|title=Historijsko područje — Stari grad Visoki, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/event/read/101?lang=hr}}

=== Stećci, nekropole i spomenici kulture ===
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci centralne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine|year=1967}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci: kataloško-topografski pregled|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1971}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci — kultura i umjetnost|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1982}}
* {{Cite book|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Leksikon stećaka|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=2004}}
* {{Cite book|last=Lovrenović|first=Dubravko|title=Stećci|location=Sarajevo|publisher=Rabic|year=2009}}
* {{Cite book|last=Bujak|first=Edin|title=Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2018}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|pages=185—208|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti — III faza|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=109—123|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite book|last=Čović|first=Borivoj|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Gorašnica, Ginje — Dvor|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=18}}
* {{Cite book|last=Miletić|first=Nada|chapter=Klisa, Visoko|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=22}}
* {{Cite book|last=Perić|first=Slaviša|chapter=Zagorice|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=28}}

=== Osmanski period ===
* {{Cite book|last=Husić|first=Aladin|chapter=Visoko i okolina u vrijeme osmanske vladavine: upravna organizacija, konfesionalne, demografske i privredne prilike|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}}
* {{Cite journal|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka XVII stoljeća|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut}}
* {{Cite book|last=Handžić|first=Adem|title=Studije o Bosni: historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda|location=Istanbul|year=1994}}
* {{Cite journal|last=Bejtić|first=Alija|title=Osmanlijski spomenici arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|volume=3—4|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut|year=1953|pages=229—297}}
* {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Izabrana djela|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1991}}
* {{Cite journal|last=Dervišević|first=Haris|title=U ozračju ruhanijetskih harfova: kaligrafija šejha hafiza Zilke Žolje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=180—193|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Uzunalić|first=Mustafa|title=Keramičke lule iz Zavičajnog muzeja u Visokom|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=124—138|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Pulo|first=Mubera|title=Orijentalna zbirka Zavičajnog muzeja u Visokom — katalog dokumenata na arapskom jeziku|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=211—246|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Tabačka (Tabačica) džamija u Visokom|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|access-date=27. 4. 2026|archive-date=20. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240720205706/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|url-status=dead}}
* {{Cite web|title=Graditeljska cjelina — Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista}}

=== Austrougarski period i Kraljevina Jugoslavija ===
* {{Cite book|last=Šehić|first=Zijad|chapter=Visoko u novom carstvu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Younis|first=Hana|chapter=Visoko i Visočani u austrougarskoj svakodnevici|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Omerović|first=Enes S.|chapter=Visoko u periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Pulo|first=Mubera|last2=Silajdžić|first2=Tarik|chapter=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878—1941|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=195—223|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=1300507}}
* {{Cite book|last=Krzović|first=Ibrahim|chapter=Arhitektura Visokog u austrougarskom i međuratnom periodu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Kardaš|first=Mehmed|chapter=Jezik i pisana baština visočkog kraja|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|chapter=Kultura življenja Visočana i Visočanki krajem XIX i početkom XX stoljeća|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije}}{{Mrtav link}}
* {{Cite journal|last=Arnautović|first=Dženana|title=Nataša Šahinović i njen značaj u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Visokog|journal=Historijska traganja|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2024|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/12-Arnautovic_-HT_2024_online-issue.pdf}}
* {{Cite book|last=Hadžibegović|first=Iljas|title=Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju|year=2004}}
* {{Cite book|last=Hauptman|first=Ferdo|title=Privreda i društvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine 1878—1918|series=Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1987}}
* {{Cite book|last=Juzbašić|first=Dževad|title=Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2002}}
* {{Cite book|last=Gavranović|first=Berislav|title=Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878|series=Građa ANUBiH|volume=18|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1973}}
* {{Cite book|last=Mandić|first=Mihovil|title=Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878|url=https://archive.org/details/povijest_okupacije_bosne_i_hercegovine_1878_1910-mihovil_mandic|location=Zagreb|year=1910}}

=== Društveni, kulturni i muzejski rad ===
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Kolekcije fotografija, dopisnih karti i razglednica iz Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko — prilog proučavanju porodice Vojnović iz Visokog|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=139—179|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Virtuelna izložba Zavičajnog muzeja u Visokom — Marica Vojnović, Visočanka (1892—1982): zaostavština predmeta i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite journal|last=Delibašić|first=Esad|title=Odgovor na krizu muzeja: nova muzeologija i ekomuzej|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=194—210|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2020—2022. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=278—283|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/2024/12/13/radovi-2-zavicajni-muzej-visoko/}}
* {{Cite journal|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2022—2024. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=245—250|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — fundus|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/fundus/}}
* {{Cite web|title=Zavičajni muzej Visoko — historijat|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/o-muzeju-2/}}

=== ''Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko'' ===
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}}
* {{Cite journal|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3}}
* {{Cite web|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|website=JU Zavičajni muzej Visoko|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}}
{{refend}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Visoko Municipality}}
* [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični veb-sajt grada Visokog]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Visoko}}
{{Grad Visoko}}

{{Poluzaštita}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Visoko|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]]</text>
      <sha1>t3go2ji06jzxacvsj8pr761us54faco</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3952</id>
    <revision>
      <id>3900522</id>
      <parentid>3838017</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T11:44:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18438" sha1="d2nig0sjen8blyyd3lungzafng55rh4" xml:space="preserve">{{Infokutija parlament
| ime                 = Parlamentarna skupština&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime         =
| ime_transkripcija   =
| boja_pozadine       = royalblue
| saziv               = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IX saziv]]
| logo                = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png
| logo_širina         = 200px
| logo_opis           = Logo Parlametarne skupštine BiH
| vrsta               = [[Dvodomni sistem]]
| domovi              = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]&lt;br&gt;[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| ograničenje_mandata = 2 godine &lt;small&gt;(1996-2002)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;4 godine &lt;small&gt;(od 2002)&lt;/small&gt;
| osnovano            = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}
| raspušteno          =
| prethodnik          = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]
| sljedbenik          =
| prvi_saziv          = 3. januar 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2411&amp;ConvernerId=1|title=1. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&amp;ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| početak_saziva      = 1. decembar 2022. &lt;small&gt;(Zastupnički dom)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;16. februar 2023. &lt;small&gt;(Dom naroda)&lt;/small&gt;
| lider1_vrsta        = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|Predsjedavajući Zastupničkog doma]]
| lider1              = [[Darko Babalj]]
| stranka1            = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| datum_izbora1       = 1. aprila 2026
| lider2_vrsta        = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Predsjedavajući|Predsjedavajući Doma naroda]]
| lider2              = [[Dragan Čović]]
| stranka2            = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| datum_izbora2       = 16. juna 2026.
| lider3_vrsta        =
| lider3              =
| stranka3            =
| datum_izbora3       =
| lider4_vrsta        =
| lider4              =
| stranka4            =
| datum_izbora4       =
| lider5_vrsta        =
| lider5              =
| stranka5            =
| datum_izbora5       =
| lider6_vrsta        =
| lider6              =
| stranka6            =
| datum_izbora6       =
| zastupnici          = 57 (ukupno)
| dom1                = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| dom2                = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
| struktura1          = BiH HoP 2022–2026.svg
| struktura1_rez      = 200px
| struktura1_alt      =
| struktura2          = BiH HoR 2022–2026.svg
| struktura2_rez      = 200px
| struktura2_alt      =
| političke_grupe1    = '''Klub Bošnjaka (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(2)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&amp;nbsp;(1)
'''Klub Hrvata (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(3)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&amp;nbsp;(1)
'''Klub Srba (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&amp;nbsp;(3)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(1)
| političke_grupe2    = '''[[Vlada]] (20):'''
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] &amp;nbsp;(6)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] &amp;nbsp;(5)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] &amp;nbsp;(4)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]] &amp;nbsp;(3)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]] &amp;nbsp;(2)
'''[[Povjerenje i ponuda (politika)|Podržavaju]] (3):'''
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DEMOS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratski savez|DEMOS]] &amp;nbsp;(1)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Ujedinjena Srpska|US]] &amp;nbsp;(1)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]] &amp;nbsp;(1)
'''[[Opozicija (politika)|Opozicija]] (19):'''
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]] &amp;nbsp;(8)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]] &amp;nbsp;(3)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(2)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(2)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&amp;nbsp;(2)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Za pravdu i red|ZPR]] &amp;nbsp;(1)
* {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|NPD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Naprijed|NPD]] &amp;nbsp;(1)
| odbori1             =
| odbori2             =
| zajednički_odbori   =
| izborni_sistem1     =
| izborni_sistem2     =
| posljednji_izbori1  =
| posljednji_izbori2  =
| posljednji_izbori3  = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]]
| sljedeći_izbori1    =
| sljedeći_izbori2    =
| sljedeći_izbori3    = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]]
| prostor_zasjedanja  = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG
| zasjedanja_rez      = 200px
| zasjedanja_alt      =
| mjesto_zasjedanja   = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]&lt;br&gt;Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| web-stranica        = {{URL|https://www.parlament.ba/}}
| fusnote             =
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine''' jest najviše zakonodavno tijelo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] sa 15 delegata i [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] sa 42 zastupnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |title=Opći podaci na službenoj web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=13. 1. 2013 |archive-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515072936/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/general_info/default.aspx?id=20333&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Ustanovljena je [[Dejtonski sporazum|Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini]] (poznatijim kao Dejtonski sporazum), parafiranim u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), a svečano potpisanim 14. decembra 1995. u [[Pariz]]u. Aneks 4. Sporazuma je [[Ustav Bosne i Hercegovine]] kojim je utvrđeno da je Parlamentarna skupština najviši zakonodavni organ države, sa [[Dvodomni sistem|dvodomnom strukturom]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Posljednja sjednica [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] bila je 27. augusta 1996, a [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvi poslijeratni opći izbori]] održani su 13. i 14. septembra 1996, u skladu s Aneksom 3. sporazuma.&lt;ref name=&quot;parlament.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b|title=Zvanična stranica PS BiH – historijat|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515071352/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=28030&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=8. 4. 2012}}&lt;/ref&gt; Nakon održanih izbora i početka zasijedanja [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|prvog saziva]] 3. januara 1997, Parlamentarna skupština službeno zamjenjuje Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine te ponovo postaje najviše zakonodavno tijelo cijele države.

Prva tri saziva Parlamentarne skupštine birana su svake dvije godine da bi od 2002. izbori za zastupnike bili održavani svake četiri godine. Sjednice prvog saziva održavane su u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] i zgradi Elektrotehničkog fakulteta u [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavici]], a od 26. novembra 1998. zasjedanja su se počela održavati u [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|parlamentarnoj zgradi]] na [[Marijin Dvor|Marindvoru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (što je i zvanično sjedište ove institucije). Trenutni saziv delegata (poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|izbora 2022]]) ujedno je i [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|deveti saziv]] u ovom formatu od 1996. Važnu ulogu u radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imao je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]]&lt;ref name=&quot;parlament.ba&quot;/&gt; koji je, u skladu s Dejtonskim sporazumom, nametnuo dio esencijalnih državnih zakona, o kojima parlamentarci nisu postigli saglasnost.

==Nadležnosti==
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nadležna je za:
*Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] ili za vršenje ustavnih funkcija parlamenta;
*Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava (budžet) za rad [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija BiH]] i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine;
*Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora i za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta;
*Potvrđivanje imenovanja [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] i članova [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]].
Najznačajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine jest [[Zakonodavna vlast|zakonodavna]]. Ona donosi zakone u oblastima koje su iz nadležnosti državnog nivoa vlasti, a to su: [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|vanjska politika]], vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose s [[Interpol]]&lt;nowiki/&gt;om, uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, reguliranje međuentitetskog transporta, te kontrola zračnog saobraćaja.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ustavom je ostavljena mogućnost da Parlamentarna skupština može preuzeti dodatne nadležnosti dodijeljene od entiteta u svim pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta.

==Struktura==
Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, s tim da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata ili zastupnika s teritorije svakog entiteta.

U slučaju kada se većina delegata jednog naroda usprotivi donošenju neke odluke, s ciljem zaštite vitalnog nacionalnog interesa, one mogu biti proglašene destruktivnim, te odmah se saziva zajednička komisija koju čine tri delegata, po jedan iz svakog naroda, kako bi ona riješila to pitanje. Ako komisija u roku od pet dana ne uspije donijeti rješenje, predmet se upućuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] koji će po hitnom postupku razmotriti da li ima nepravilnosti u toj proceduri.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Ustavom je predviđeno da zastupnici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

===Zastupnički dom===
{{Glavni|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}
[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] sastoji se od 42 zastupnika, od kojih se dvije trećine (28) biraju s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a jedna (14) s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i koji se biraju neposredno na izborima. Većina svih članova izabranih u Zastupničkom domu (22) čine [[kvorum]].

Na čelu Zastupničkog doma je predsjedavajući s dva zamjenika, koji ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i koji se rotiraju svakih osam mjeseci u periodu od četiri godine. Da bi određeni zakon bio usvojen u Zastupničkom domu, potrebna je većina glasova onih koji su prisutni i glasaju (22 glasa), a ta većina mora uključivati najmanje trećinu glasova s teritorije svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i sedam iz Republike Srpske). Takav način glasanja zove se entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i bio je jedna od tačaka [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].

====Trenutni sastav====
{{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom}}

===Dom naroda ===
{{Glavni|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}

[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] čini 15 delegata od kojih se 10 (pet [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i pet [[Hrvati|Hrvata]]) bira sa teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]], a 5 [[Srbi|Srba]] sa teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Devet članova Doma čini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Dom naroda također ima mogućnost da raspusti [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ili sam Dom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&amp;langTag=bs-BA&amp;pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=13. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

Na čelu Doma naroda je predsjedavajući s dva zamjenika i oni čine kolegij. Oni ne mogu biti iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] i rotiraju se svakih osam mjeseci u periodu od četiri godine.

====Trenutni sastav====
{{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}}

== Komisije ==
Komisije imaju veoma važnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Ukupno ima 16 komisija, od kojih su sedam stalne komisije Zastupničkog doma, tri stalne komisije Doma naroda i šest zajedničkih. Svaki dom može, na prijedlog zastupnika, odnosno delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
[[Datoteka:Komisije Parlamentarne skupštine BiH.png|centar|bez_okvira|574x574piksel|Organizaciona shema komisija Parlamentarne skupštine BiH.]]

==Također pogledajte==
*[[Politika Bosne i Hercegovine]]
*[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
*[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
*[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
*[[Narodna skupština Republike Srpske]]
*[[Skupština Brčko distrikta]]
*[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]:
**[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463)
**[[Bosanski sabor]] (1878–1918)
**[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945)
**[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963)
**[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992)
**[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996)

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}}
* {{Službeni sajt|https://www.parlament.ba|Službeni sajt Parlamentarne skupštine BiH}}

{{Teme o BiH}}
{{Parlamenti u Evropi}}
{{Parlamenti Bosne i Hercegovine}}
{{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Skupštine po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dvodomna zakonodavna tijela|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Državne institucije]]</text>
      <sha1>d2nig0sjen8blyyd3lungzafng55rh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4094</id>
    <revision>
      <id>3900521</id>
      <parentid>3900298</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T11:44:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22334" sha1="q407vcepmu86k78c80ol8okj28qe7j7" xml:space="preserve">{{Infokutija parlament
| ime                 = Dom naroda&lt;br/&gt;Parlamentarne skupštine&lt;br/&gt;Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime         = 
| ime_transkripcija   = 
| boja_pozadine       = royalblue
| saziv               = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]]
| logo                = Logo of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina.png
| logo_širina         = 
| logo_opis           = 
| vrsta               = [[Gornji dom]]
| domovi              = 
| ograničenje_mandata = 2 godine &lt;small&gt;(1996-2002)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;4 godine &lt;small&gt;(od 2002)&lt;/small&gt;
| osnovano            = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}}&lt;br&gt;'''Prvi saziv: '''&lt;br&gt;3. januar 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/SessionDetails?id=2537&amp;ConvernerId=2|title=1. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|website=www.parlament.ba|access-date=24. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| raspušteno          = 
| prethodnik          = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] {{Small|([[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]])}}
| sljedbenik          = 
| početak_saziva      = 16. februar 2023.
| lider1_vrsta        = Predsjedavajući
| lider1              = [[Dragan Čović]]
| stranka1            = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| datum_izbora1       = 16. juna 2026.
| lider2_vrsta        = Prvi zamjenik
| lider2              = [[Nikola Špirić]]
| stranka2            = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| datum_izbora2       = 
| lider3_vrsta        = Drugi zamjenik
| lider3              = [[Kemal Ademović]]
| stranka3            = [[Crvene linije|CL]]
| datum_izbora3       = 
| lider4_vrsta        = 
| lider4              = 
| stranka4            = 
| datum_izbora4       = 
| lider5_vrsta        = 
| lider5              = 
| stranka5            = 
| datum_izbora5       = 
| lider6_vrsta        = 
| lider6              = 
| stranka6            = 
| datum_izbora6       = 
| zastupnici          = 15
| dom1                = 
| dom2                = 
| struktura1          = BiH HoP 2022–2026.svg
| struktura1_rez      = 250px
| struktura1_alt      = 
| struktura2          = 
| struktura2_rez      = 
| struktura2_alt      = 
| političke_grupe1    = '''Klub Bošnjaka (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&amp;nbsp;(2)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|CL|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Crvene linije|CL]]&amp;nbsp;(1)
'''Klub Hrvata (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&amp;nbsp;(3)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&amp;nbsp;(1)
'''Klub Srba (5)''':
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&amp;nbsp;(3)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&amp;nbsp;(1)
*{{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija/BS|PDP|tamno|BS}}|border=darkgray}} [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&amp;nbsp;(1)
| političke_grupe2    = 
| odbori1             = 
| odbori2             = 
| zajednički_odbori   = 
| izborni_sistem1     = 
| izborni_sistem2     = 
| posljednji_izbori1  = 
| posljednji_izbori2  = 
| posljednji_izbori3  = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2. oktobar 2022.]]
| sljedeći_izbori1    = 
| sljedeći_izbori2    = 
| sljedeći_izbori3    = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|2026.]]
| prostor_zasjedanja  = Flags of Bosnia and herzegovina.JPG
| zasjedanja_rez      = 
| zasjedanja_alt      = 
| mjesto_zasjedanja   = [[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]]&lt;br&gt;Trg Bosne i Hercegovine 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| web-stranica        = [https://www.parlament.ba/Content/Read/36 www.parlament.ba]
| fusnote             = 
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}

'''Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine''' jest [[gornji dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] koji predstavlja tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] u Bosni i Hercegovini, [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Srbi|Srbe]]. [[Donji dom]] je [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] koji predstavlja sve državljane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Ova odredba je u procesu [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] na [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno.

== Nadležnosti ==
Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u [[parlament]]arnoj proceduri koji je već usvojen u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu]]. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] Bosne i Hercegovine, tada ulaže [[veto]] na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Heregovine]] koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Hrvati|hrvatskog]] i [[Srbi|srpskog]] [[narod]]a koji je ujedno i delegat u Domu naroda.

Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]].

== Struktura ==
Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]], a srpske delegate bira [[Narodna skupština Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/36?title=Op%C4%87i-podaci|title=Opći podaci - Dom naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Prema načelima federalnog [[Bikameralizam|bikameralizma]], gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj.

=== Kolegij ===
Kolegij Doma naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.

Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvu BiH]] i [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], u skladu sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]], zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parlament.ba/Content/Read/265?title=%C4%8ClanoviKolegijaDomanaroda|title=Kolegij Doma naroda BiH|website=parlament.ba|access-date=24. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Trenutni saziv ===
{{Glavni|Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:40%&quot;
|+[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|Deveti saziv Doma naroda]] (2022–2026)
|-
!colspan=&quot;3&quot; |Delegat
!Stranka
!rowspan=&quot;7&quot; |
!colspan=&quot;3&quot; |Delegat
!Stranka
!rowspan=&quot;7&quot; |
!colspan=&quot;3&quot; |Delegat
!Stranka
|-
!colspan=&quot;4&quot; |[[Bošnjaci]]
!colspan=&quot;4&quot; |[[Hrvati]]
!colspan=&quot;4&quot; |[[Srbi]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Dženan Đonlagić]]
|[[Demokratska fronta|DF]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Ilija Cvitanović.jpg|50x111piksel]]
|[[Ilija Cvitanović]]
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Želimir Nešković]]
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Šefik Džaferović (2022-06-23).jpg|bez okvira|50x111piksel]]
|[[Šefik Džaferović]]
|rowspan=&quot;2&quot; |[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Zdenko Ćosić 2025 (cropped).jpg|bez okvira|50x158piksel]]
|[[Zdenko Ćosić]]
|rowspan=&quot;3&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Nenad Vuković]]
|[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Safet Sofić]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Dragan Čović 260609.jpg|bez okvira|50x105piksel]]
|[[Dragan Čović]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Radovan Kovačević]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|CL|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Kemal Ademović (2025-09-24).jpg|bez okvira|50x110piksel]]
|[[Kemal Ademović]]
|[[Crvene linije|CL]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Marina-Pendes-2016.jpg|bez okvira|50x98piksel]]
|[[Marina Pendeš]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Sredoje Nović cropped.jpg|bez okvira|50x113piksel]]
|[[Sredoje Nović]]
|-
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Džemal Smajić]]
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:No_image.png|50x50piksel]]
|[[Zlatko Miletić]]
|[[Nezavisni kandidat|Nezav.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/414291/sad_i_formalno_zlatko_miletic_napustio_stranku_za_nove_generacije.html|title=SAD I FORMALNO: Zlatko Miletić napustio stranku Za nove generacije|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot;|
|[[Datoteka:Visit of Nikola Špirić to the European Commission (cropped).jpg|bez okvira|50x112piksel]]
|[[Nikola Špirić]]
|}

== Način rada i odlučivanja ==
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] određeno je da je za [[kvorum]] u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]].

Dom naroda ravnopravan je sa [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkim domom]]. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma.

Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma.

== Komisije ==
Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije:

* Ustavnopravna komisija,
* Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije,
* Komisija za finansije i budžet.

Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Monografijabs.pdf|title=Monografija Bosne i Hercegovine|year=2010|website=parlament.ba|publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|publication-place=[[Sarajevo]]|access-date=26. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
== Predsjedavajući ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%;&quot;
|--
! #
! Ime
! colspan=2|Mandat
!Saziv
! Partija
|--
!  1.
| [[Momir Tošić]]|| 3. januar 1997. || 2. septembar 1997.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Prvi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|I saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|--
! 2.
| [[Avdo Čampara]]|| 3. septembar 1997. || 2. maj 1998. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! 3.
| [[Petar Majić]]|| 3. maj 1998. || 3. decembar 1998. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
!  4.
| [[Vladimir Šoljić]]|| 4. decembar 1998. || 3. august 1999.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Drugi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|II saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
!  5.
| [[Izet Žigić]]|| 4. august 1999. || 3. april 2000. || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
|--
!  6.
| [[Drago Ljubičić]]|| 4. april 2000. || 20. mart 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|--
!  7.
| [[Ilija Šimić]]|| 20. mart 2001. || 19. novembar 2001.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Treći saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|III saziv]]|| [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]
|--
!  8.
| [[Sejfudin Tokić]]|| 20. novembar 2001. || 19. juli 2002. || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|--
!  9.
| [[Nikola Špirić]] || 20. juli 2002. || 31. januar 2003. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|--
! 10.
| [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2003. || 29. septembar 2003.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Četvrti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IV saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
! 11.
| [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2003. || 30. maj 2004. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! 12.
| [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2004. || 30. januar 2005. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|--
! 13.
| [[Velimir Jukić]]|| 31. januar 2005. || 29. septembar 2005. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
! 14.
| [[Mustafa Pamuk]]|| 30. septembar 2005. || 30. maj 2006. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
! 15.
| [[Goran Milojević]]|| 31. maj 2006. || 14. mart 2007. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|--
! 16.
| [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2007. || 13. novembar 2007.
| rowspan=&quot;7&quot; | [[Peti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|V saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|--
!  17.
| [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2007. || 13. juli 2008. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|--
!  18.
| [[Mladen Ivanić]] || 14. juli 2008. || 26. februar 2009. || [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
|--
! | 19.
| [[Dušanka Majkić]]|| 26. februar 2009. || 13. mart 2009. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
!  20.
| [[Ilija Filipović]]|| 14. mart 2009. || 13. novembar 2009. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 21.
| [[Sulejman Tihić]] || 14. novembar 2009. || 13. juli 2010. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 22.
| [[Dušanka Majkić]]|| 14. juli 2010. || 9. juni 2011. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 23.
| [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2011. || 8. februar 2012.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Šesti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VI saziv]]|| [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! 24.
| [[Dragan Čović]] || 9. februar 2012. || 8. oktobar 2012. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 25.
| [[Sulejman Tihić]] || 9. oktobar 2012. || 8. juni 2013. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 26.
| [[Ognjen Tadić]] || 9. juni 2013. || 5. novembar 2013. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! 27.
| [[Staša Košarac]] || 5. novembar 2013. || 8. februar 2014. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 28.
| [[Dragan Čović]] || 9. februar 2014. || 16. februar 2015. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 29.
| [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2015. || 16. oktobar 2015.
| rowspan=&quot;7&quot; | [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VII saziv]]|| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 30.
| [[Ognjen Tadić]] || 17. oktobar 2015. || 15. juni 2016. || [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|-
! 31.
| [[Safet Softić]]|| 16. juni 2016. || 15. februar 2017. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 32.
| [[Bariša Čolak]] || 16. februar 2017. || 15. oktobar 2017. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 33.
| [[Ognjen Tadić]] || 16. oktobar 2017. || 15. juni 2018. || [[Demokratski narodni savez|DNS]]
|-
! 34.
| [[Safet Softić]]|| 16. juni 2018. || 6. decembar 2018. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 35.
| [[Bariša Čolak]] || 7. decembar 2018. || 28. februar 2019. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 36.
| [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2019. || 28. oktobar 2019.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Osmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|VIII saziv]]|| [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 37.
| [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2019. || 28. juni 2020. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 38.
| [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2020. || 28. februar 2021. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 39.
| [[Bakir Izetbegović]] || 28. februar 2021. || 28. oktobar 2021. || [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|-
! 40.
| [[Dragan Čović]] || 28. oktobar 2021. || 28. juni 2022. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 41.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Nikola Špirić]] || 28. juni 2022. || 16. februar 2023. || rowspan=&quot;2&quot; | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
!42.
|16. februar 2023. || 16. oktobar 2023.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine#Dom naroda|IX saziv]]
|-
! 43.
| [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2023. || 16. juni 2024. || [[Narod i pravda|NiP]]
|-
! 44.
| [[Dragan Čović]] || 16. juni 2024. || 16. februar 2025. || [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! 45.
|[[Nikola Špirić]] || 16. februar 2025. || 16. oktobar 2025. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|-
! 46.
| [[Kemal Ademović]] || 16. oktobar 2025. || 16. juni 2026. || [[Narod i pravda|NiP]] {{Malo|(do marta 2026)}}&lt;br&gt;[[Crvene linije|CL]] {{Malo|(od aprila 2026)}}
|-
!47.
|[[Dragan Čović]]
|16. juni 2026.
|''trenutno''
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|}

==Također pogledajte==
*[[Politika Bosne i Hercegovine]]
*[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
*[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
*[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
*[[Narodna skupština Republike Srpske]]
*[[Skupština Brčko distrikta]]
*[[Šablon:Parlamenti Bosne i Hercegovine|Prethodna zakonodavna tijela]]:
**[[Stanak|Bosanski stanak]] (1354–1463)
**[[Bosanski sabor]] (1878–1918)
**[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]] (1943–1945)
**[[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština BiH]] (1945–1963)
**[[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] (1963–1992)
**[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]] (1992–1996)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.parlament.ba/ Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]
* [https://www.parlament.ba/data/dokumenti/pdf/Poslovnik%20doma%20naroda%20bs.pdf Poslovnik Doma naroda PS BiH]

{{Bosna i Hercegovina po temama}}
{{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}}
{{Predsjedavajući Doma naroda PSBiH}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Gornji domovi|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>q407vcepmu86k78c80ol8okj28qe7j7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>13. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4846</id>
    <revision>
      <id>3900346</id>
      <parentid>3849826</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3708" sha1="8zpkc1fm8pomwjc81ba3tr9fmygt3dz" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''13. juni / lipanj (13. 6)''' jest 164. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (165. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 201 dan.

== Događaji ==
* [[1992]] – U noći s 13. na 14. juni, na samom početku rata u Bosni i Hercegovini, pripadnici JNA na Uborku i u Sutini kod Mostara ubili su 85 Bošnjaka i 29 Hrvata.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Sjećanje na civilne žrtve rata moglo bi ujediniti Mostar|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/mostar-rat-zrtve-spomenici/31822079.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=28. 4. 2022|access-date=11. 9. 2023|language=sh|first=Marija|last=Augustinović}}&lt;/ref&gt;

== Rođeni ==
=== 9. vijek ===
* [[823]] – [[Karlo II, kralj Francuske|Karlo II Ćelavi]], francuski kralj

=== 17. vijek ===
* [[1615]] – [[Papa Inocent XII]], rimski papa (1691–1700)

=== 19. vijek ===
* [[1805]] – [[Antun Mažuranić]], hrvatski filolog
* [[1831]] – [[James Clerk Maxwell]], škotski fizičar
* [[1866]] – [[Aby Warburg]], njemački historičar umjetnosti
* [[1873]] – [[Antun Gustav Matoš]], hrvatski književnik
* [[1881]] – [[Luis Veber]], prva žena režiser
* [[1888]] – [[Fernando Pessoa]], portugalski pjesnik i književnik
* [[1897]] – [[Paavo Nurmi]], finski atletičar
* [[1899]] – [[Carlos Chavez Ramirez]], meksički kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1905]] – [[František Bartoš]], češki kompozitor
* [[1928]] – [[John Forbes Nash Jr.]], američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju
* [[1935.]]
** [[Christo]], američki umjetnik
** [[Ljudmila Černih]], sovjetska astronomka
* [[1940]] – [[Gojko Mitić]], jugoslavenski glumac
* [[1941]] – [[Esther Ofarim]], izraelska glumica i pjevačica
* [[1942]] – [[Jelisaveta Seka Sablić]], [[srbija]]nska i [[SFRJ|jugoslavenska]] glumica
* [[1945]] – [[Malcolm Hirst]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1948]]
** [[Tsusumisa Kikuchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
** [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik
* [[1950.]]
** [[Bogosava Nikšić]], srbijanska glumica
** [[Katica Želi]], srbijanska glumica
* [[1968]] – [[Ivan Sokolov]], holandski [[šah]]ovski [[velemajstor]], bosanskohercegovačkog porijekla
* [[1970]] – [[Mila Elegović]], hrvatska [[glumac|glumica]]
* [[1980]] – [[Sarah Connor]], njemačka pjevačica

== Umrli ==
* [[323. p. n. e.|323. p. n. e]] – [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III Veliki]], zvan i '''Aleksandar Makedonski''', makedonski kralj (336. p. n. e – 323. p. n. e)

=== 20. vijek ===
* [[1938]] – [[Charles Edouard Guillaume]], francusko-švicarski fizičar
* [[1943.]]
** [[Veljko Aleksić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
** [[Hamid Beširević]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1948]] – [[Ahmed Burek]], bosanskohercegovački prosvjetni, kulturni i javni radnik, potpisnik [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]]
* [[1965]] – [[Martin Buber]], jevrejski filozof
* [[1986]] – [[Benny Goodman]], klarinetist, džezist

=== 21. vijek ===
* [[2012.]]
** [[Roger Garaudy]], francuski pisac i filozof
** [[Hannu Posti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|13 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/13/ Na današnji dan (13. juni), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220627160614/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/13/ |date=27. 6. 2022 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-13/ Na današnji dan (13. juni), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni013]]</text>
      <sha1>8zpkc1fm8pomwjc81ba3tr9fmygt3dz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900347</id>
      <parentid>3900346</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:20:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3709" sha1="jhm8mqtk3h0poz0d6wohmeu8n31whup" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''13. juni / lipanj (13. 6)''' jest 164. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (165. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 201 dan.

== Događaji ==
* [[1992]] – U noći s 13. na 14. juni, na samom početku rata u Bosni i Hercegovini, pripadnici JNA na Uborku i u Sutini kod Mostara ubili su 85 Bošnjaka i 29 Hrvata.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Sjećanje na civilne žrtve rata moglo bi ujediniti Mostar|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/mostar-rat-zrtve-spomenici/31822079.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=28. 4. 2022|access-date=11. 9. 2023|language=sh|first=Marija|last=Augustinović}}&lt;/ref&gt;

== Rođeni ==
=== 9. vijek ===
* [[823]] – [[Karlo II, kralj Francuske|Karlo II Ćelavi]], francuski kralj

=== 17. vijek ===
* [[1615]] – [[Papa Inocent XII]], rimski papa (1691–1700)

=== 19. vijek ===
* [[1805]] – [[Antun Mažuranić]], hrvatski filolog
* [[1831]] – [[James Clerk Maxwell]], škotski fizičar
* [[1866]] – [[Aby Warburg]], njemački historičar umjetnosti
* [[1873]] – [[Antun Gustav Matoš]], hrvatski književnik
* [[1881]] – [[Luis Veber]], prva žena režiser
* [[1888]] – [[Fernando Pessoa]], portugalski pjesnik i književnik
* [[1897]] – [[Paavo Nurmi]], finski atletičar
* [[1899]] – [[Carlos Chavez Ramirez]], meksički kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1905]] – [[František Bartoš]], češki kompozitor
* [[1928]] – [[John Forbes Nash Jr.]], američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju
* [[1935.]]
** [[Christo]], američki umjetnik
** [[Ljudmila Černih]], sovjetska astronomka
* [[1940]] – [[Gojko Mitić]], jugoslavenski glumac
* [[1941]] – [[Esther Ofarim]], izraelska glumica i pjevačica
* [[1942]] – [[Jelisaveta Seka Sablić]], [[srbija]]nska i [[SFRJ|jugoslavenska]] glumica
* [[1945]] – [[Malcolm Hirst]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1948.]]
** [[Tsusumisa Kikuchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
** [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik
* [[1950.]]
** [[Bogosava Nikšić]], srbijanska glumica
** [[Katica Želi]], srbijanska glumica
* [[1968]] – [[Ivan Sokolov]], holandski [[šah]]ovski [[velemajstor]], bosanskohercegovačkog porijekla
* [[1970]] – [[Mila Elegović]], hrvatska [[glumac|glumica]]
* [[1980]] – [[Sarah Connor]], njemačka pjevačica

== Umrli ==
* [[323. p. n. e.|323. p. n. e]] – [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III Veliki]], zvan i '''Aleksandar Makedonski''', makedonski kralj (336. p. n. e – 323. p. n. e)

=== 20. vijek ===
* [[1938]] – [[Charles Edouard Guillaume]], francusko-švicarski fizičar
* [[1943.]]
** [[Veljko Aleksić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
** [[Hamid Beširević]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1948]] – [[Ahmed Burek]], bosanskohercegovački prosvjetni, kulturni i javni radnik, potpisnik [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]]
* [[1965]] – [[Martin Buber]], jevrejski filozof
* [[1986]] – [[Benny Goodman]], klarinetist, džezist

=== 21. vijek ===
* [[2012.]]
** [[Roger Garaudy]], francuski pisac i filozof
** [[Hannu Posti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|13 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/13/ Na današnji dan (13. juni), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220627160614/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/13/ |date=27. 6. 2022 }} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-13/ Na današnji dan (13. juni), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni013]]</text>
      <sha1>jhm8mqtk3h0poz0d6wohmeu8n31whup</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>22. juni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4855</id>
    <revision>
      <id>3900350</id>
      <parentid>3841715</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:22:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2514" sha1="spjb6cpn9pqw6hozqh300do8oiv1xtd" xml:space="preserve">{{JuniKalendar}}
'''22. juni / lipanj (22. 6)''' jest 173. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (174. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 192 dana.

== Događaji ==
* [[1941]] – [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;]]
* [[2006]] – Objavljena verzija 3.0.1 operativnog sistema [[Damn Small Linux]].

== Rođeni ==
* [[1767]] – [[Wilhelm von Humboldt]], njemački mislilac i državnik
* [[1805]] – [[Giuseppe Mazzini]], italijanski revolucionar i osnivač pokreta &quot;Mlada Italija&quot; u 19. vijeku
* [[1855]] – [[Lidija Ceraskaja]], ruska astronomkinja
* [[1885]] – [[Milan Vidmar]], slovenski električni inženjer i šahovski velemajstor
* [[1898]] – [[Erich Maria Remarque]], njemački književnik
* [[1905]] – [[Vladimir Antolek]], hrvatski i bosanskohercegovački violončelist
* [[1910]] – [[Konrad Zuse]], njemački inžinjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1
* [[1932]] – [[Soraya Esfandiary Bakhtiari]], perzijska ljepotica, pripadnica visokog društva i druga supruga perzijskog šaha Mohammeda Reze Pahlavija
* [[1936]] – [[Kris Kristofferson]], američki kantautor i glumac
* [[1949]] – [[Meryl Streep]], američka glumica
* [[1952]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], kanadski glumac
* [[1953]] – [[Cyndi Lauper]], američka kantautorica
* [[1961]] – [[Jimmy Somerville]], engleski muzičar
* [[1964]] – [[Dan Brown]], američki pisac detektivskih trilera
* [[1965]] – [[Suzana Nikolić]], hrvatska glumica
* [[1984]] – [[Janko Tipsarević]], srbijanski teniser

== Umrli ==
* [[1691]] – [[Sulejman II]], sultan Osmanskog Carstva
* [[1961]] – [[Marija Rumunska]], rumunska princeza i kraljica Kraljevine Jugoslavije
* [[1965]] – [[Petar Šain]], bosanskohercegovački slikar
* [[2018]] – [[Vinnie Paul Abbott]], američki bubnjar
* [[2025]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica
* [[2026]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|22 June}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ Na današnji dan (22. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625173048/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/22/ |date=25. 6. 2022}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-22/ Na današnji dan (22. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juni022]]</text>
      <sha1>spjb6cpn9pqw6hozqh300do8oiv1xtd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sergej Barbarez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6984</id>
    <revision>
      <id>3900387</id>
      <parentid>3899009</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:31:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenerska statistika */</comment>
      <origin>3900387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8437" sha1="s00p6a93siwp2uyv936rcr81jhy8vjl" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Sergej Barbarez
| slika                     = Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg
| opis_slike                = Barbarez 2024.
| punoime                   =
| nadimak                   = ''Barba''
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1971|9|17}}
| rodnigrad                 = [[Mostar]]
| rodnadržava               = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| visina                    = 188&amp;nbsp;cm
| trenutniklub              = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (selektor)
| pozicija                  = [[Napadač]]
| omladinskegodine          = 1984–1991.
| omladinskipogoni          = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godine1                   = 1989–1991.
| klubovi1                  = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| nastupi(golovi)1          =
| godine2                   = 1991–1993.
| klubovi2                  = [[Hannover 96]]
| nastupi(golovi)2          = 18 (2)
| godine3                   = 1993–1996.
| klubovi3                  = [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]
| nastupi(golovi)3          = 88 (46)
| godine4                   = 1996–1998.
| klubovi4                  = [[FC Hansa Rostock|Hansa Rostock]]
| nastupi(golovi)4          = 59 (13)
| godine5                   = 1998–2000.
| klubovi5                  = [[Borussia Dortmund|Dortmund]]
| nastupi(golovi)5          = 36 (6)
| godine6                   = 2000–2006.
| klubovi6                  = [[Hamburger SV]]
| nastupi(golovi)6          = 174 (65)
| godine7                   = 2006–2008.
| klubovi7                  = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)7          = 61 (11)
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 1998–2006.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi) = 47 (17)&lt;ref name=&quot;Sergej Barbarez, nfsbih.ba&quot;&gt;[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=19 ''Sergej Barbarez, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2014.&lt;/ref&gt;
| trenergodine              = 2024–
| trenerklubovi             = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Sergej Barbarez''' (rođen 17. septembra 1971) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[napadač]]a. Trenutni je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-novi-selektor-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/ |publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. april 2024 |date=19. april 2024}}&lt;/ref&gt; Igrao je za nekoliko klubova njemačke [[Bundesliga|Bundeslige]] i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Barbarez se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena [[Hamburger SV]] gdje je postigao 65 golova u 174 utakmice Bundeslige. Najčešće je igrao kao [[Napadač|drugi napadač]], a ponekad je igrao i na pozicijama [[Vezni igrač|ofanzivnog veznog]] ili [[Vezni igrač|krilnog]] igrača. Na kraju sezone [[Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], dok je igrao za Hamburger SV, bio je [[Spisak najboljih strijelaca Bundeslige|najbolji strijelac Bundeslige]] s 22 postignuta gola zajedno s [[Ebbe Sand]]om koji je igrao u [[FC Schalke 04|Schalke 04]].

==Klupska karijera==
Karijeru je počeo 1984. godine u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Sa 19 godina potpisao je prvi profesionalni ugovor s ''Veležom''. Nakon povratka iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 1991, odlazi u posjetu rodbini u [[Njemačka|Njemačku]], te odlazi na trening [[Hannover 96|Hannovera]]. U [[Hannover]]u je impresionirao tadašnjeg trenera, te zbog teške političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] odlučuje tu i ostati, te potpisuje ugovor 1991. U Hannoveru ostaje sve do 1993, kada prelazi u [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]], za koji je u 88 utakmica postigao 46 golova. Nakon odličnih igara u Union Berlinu, 1996.  prelazi u [[Hansa Rostock|Hansu Rostock]], gdje provodi 2 sezone, te 1998. za 1.100.000 € prelazi u [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]]. Međutim, nakon dolaska [[Michael Skibbe|Michaela Skibbea]] na trenersku klupu Dortmunda, Barbarez pada u drugi plan. Zbog toga 2000. odlazi u [[Hamburger SV]] za 1.800.000 €. U HSV-u postaje standardan igrač te u sezoni 2000/2001. postaje najbolji strijelac [[Bundesliga|Bundeslige]]. Tu ostaje 6 godina i stječe velike simpatije kod domaće publike. U periodu od 2000. do 2006. za [[Hamburger SV|HSV]] je odigrao 174 ligaške utakmice, te postigao 65 golova. U ljeto 2006. godine prelazi u [[Bayer 04 Leverkusen]], gdje ostaje sve do 2008. godine, odnosno do kraja igračke karijere. U 330 [[bundesliga]]ških utakmica postigao je 95 golova, dobio 85 žutih, te 4 crvena kartona.

==Reprezentacija==
Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitirao je 14. maja 1998. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] u [[La Plata|La Plati]]. Dugo vremena bio je kapiten reprezentacije, ali zbog raznih afera koje su se dešavale u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] napustio je reprezentaciju 2006. Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 7. oktobra 2006. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]]. Za reprezentaciju je odigrao 47 utakmica i postigao 17 golova.

==Trenerska karijera==
Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]]. Bivši je član upravnog odbora [[Hamburger SV|HSV-a]].

==Privatni život==
Oženjen je i otac dva sina. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] njegov otac i sestra izbjegli su u [[Hannover]], dok mu je majka cijeli rat provela u Mostaru.

==Trenerska statistika==
''Ažurirano: 24. juna 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sofascore.com/manager/football/804862|title=Sergej Barbarez|access-date=24. 6. 2026|language=en|website=Sofascore}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Statistika treniranja po klubu
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Od
! rowspan=&quot;2&quot; |Do
! colspan=&quot;5&quot; |Rekord
|-
!{{abbr|U|Utakmica odigrano}}
!{{abbr|P|Pobjede}}
!{{abbr|N|Nerješeno}}
!{{abbr|I|Izgubljeno}}
!{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=&quot;left&quot;|19. april 2024.
|align=&quot;left&quot;|''Trenutno''
{{WDL|25|9|7|9|decimals=1}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
{{WDLtot|25|9|7|9|decimals=1}}
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
*Najbolji strijelac [[Bundesliga|njemačke Bundeslige]] u sezoni 2000/01. sa 22 pogodaka
*Nogometaš godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2001, 2003.
*Osvojio [[Njemačka|njemački]] [[DFB-Ligapokal|DFB Ligakup]] sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2003.
*Osvojio UEFA Intertoto Cup sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2005.
*Sportista godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2005.
*Ulica u [[Mostar]]u dobila ime po njemu 2005.
*Sa 330 odigrane utakmice postao strani igrač s najviše nastupa u Bundesligi – 2008.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.de/de/sergej-barbarez/profil/spieler_292.html Profil na transfermarkt.de]

{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Idol Nacije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]]
[[Kategorija:Nogometaši Union Berlina]]
[[Kategorija:Nogometaši Hanse Rostock]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer 04 Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>s00p6a93siwp2uyv936rcr81jhy8vjl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900389</id>
      <parentid>3900387</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:32:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenerska statistika */</comment>
      <origin>3900389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8437" sha1="earfd3cnhgbpdldcyo6tlca7arsl1f1" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Sergej Barbarez
| slika                     = Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg
| opis_slike                = Barbarez 2024.
| punoime                   =
| nadimak                   = ''Barba''
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1971|9|17}}
| rodnigrad                 = [[Mostar]]
| rodnadržava               = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| visina                    = 188&amp;nbsp;cm
| trenutniklub              = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (selektor)
| pozicija                  = [[Napadač]]
| omladinskegodine          = 1984–1991.
| omladinskipogoni          = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godine1                   = 1989–1991.
| klubovi1                  = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| nastupi(golovi)1          =
| godine2                   = 1991–1993.
| klubovi2                  = [[Hannover 96]]
| nastupi(golovi)2          = 18 (2)
| godine3                   = 1993–1996.
| klubovi3                  = [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]
| nastupi(golovi)3          = 88 (46)
| godine4                   = 1996–1998.
| klubovi4                  = [[FC Hansa Rostock|Hansa Rostock]]
| nastupi(golovi)4          = 59 (13)
| godine5                   = 1998–2000.
| klubovi5                  = [[Borussia Dortmund|Dortmund]]
| nastupi(golovi)5          = 36 (6)
| godine6                   = 2000–2006.
| klubovi6                  = [[Hamburger SV]]
| nastupi(golovi)6          = 174 (65)
| godine7                   = 2006–2008.
| klubovi7                  = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)7          = 61 (11)
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 1998–2006.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi) = 47 (17)&lt;ref name=&quot;Sergej Barbarez, nfsbih.ba&quot;&gt;[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=19 ''Sergej Barbarez, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2014.&lt;/ref&gt;
| trenergodine              = 2024–
| trenerklubovi             = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Sergej Barbarez''' (rođen 17. septembra 1971) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[napadač]]a. Trenutni je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-novi-selektor-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/ |publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. april 2024 |date=19. april 2024}}&lt;/ref&gt; Igrao je za nekoliko klubova njemačke [[Bundesliga|Bundeslige]] i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Barbarez se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena [[Hamburger SV]] gdje je postigao 65 golova u 174 utakmice Bundeslige. Najčešće je igrao kao [[Napadač|drugi napadač]], a ponekad je igrao i na pozicijama [[Vezni igrač|ofanzivnog veznog]] ili [[Vezni igrač|krilnog]] igrača. Na kraju sezone [[Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], dok je igrao za Hamburger SV, bio je [[Spisak najboljih strijelaca Bundeslige|najbolji strijelac Bundeslige]] s 22 postignuta gola zajedno s [[Ebbe Sand]]om koji je igrao u [[FC Schalke 04|Schalke 04]].

==Klupska karijera==
Karijeru je počeo 1984. godine u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Sa 19 godina potpisao je prvi profesionalni ugovor s ''Veležom''. Nakon povratka iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 1991, odlazi u posjetu rodbini u [[Njemačka|Njemačku]], te odlazi na trening [[Hannover 96|Hannovera]]. U [[Hannover]]u je impresionirao tadašnjeg trenera, te zbog teške političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] odlučuje tu i ostati, te potpisuje ugovor 1991. U Hannoveru ostaje sve do 1993, kada prelazi u [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]], za koji je u 88 utakmica postigao 46 golova. Nakon odličnih igara u Union Berlinu, 1996.  prelazi u [[Hansa Rostock|Hansu Rostock]], gdje provodi 2 sezone, te 1998. za 1.100.000 € prelazi u [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]]. Međutim, nakon dolaska [[Michael Skibbe|Michaela Skibbea]] na trenersku klupu Dortmunda, Barbarez pada u drugi plan. Zbog toga 2000. odlazi u [[Hamburger SV]] za 1.800.000 €. U HSV-u postaje standardan igrač te u sezoni 2000/2001. postaje najbolji strijelac [[Bundesliga|Bundeslige]]. Tu ostaje 6 godina i stječe velike simpatije kod domaće publike. U periodu od 2000. do 2006. za [[Hamburger SV|HSV]] je odigrao 174 ligaške utakmice, te postigao 65 golova. U ljeto 2006. godine prelazi u [[Bayer 04 Leverkusen]], gdje ostaje sve do 2008. godine, odnosno do kraja igračke karijere. U 330 [[bundesliga]]ških utakmica postigao je 95 golova, dobio 85 žutih, te 4 crvena kartona.

==Reprezentacija==
Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitirao je 14. maja 1998. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] u [[La Plata|La Plati]]. Dugo vremena bio je kapiten reprezentacije, ali zbog raznih afera koje su se dešavale u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] napustio je reprezentaciju 2006. Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 7. oktobra 2006. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]]. Za reprezentaciju je odigrao 47 utakmica i postigao 17 golova.

==Trenerska karijera==
Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]]. Bivši je član upravnog odbora [[Hamburger SV|HSV-a]].

==Privatni život==
Oženjen je i otac dva sina. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] njegov otac i sestra izbjegli su u [[Hannover]], dok mu je majka cijeli rat provela u Mostaru.

==Trenerska statistika==
''Ažurirano: 24. juna 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sofascore.com/manager/football/804862|title=Sergej Barbarez|access-date=24. 6. 2026|language=en|website=Sofascore}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Statistika treniranja po klubu
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Od
! rowspan=&quot;2&quot; |Do
! colspan=&quot;5&quot; |Rekord
|-
!{{abbr|U|Utakmica odigrano}}
!{{abbr|P|Pobjede}}
!{{abbr|N|Nerješeno}}
!{{abbr|I|Izgubljeno}}
!{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=&quot;left&quot;|19. april 2024.
|align=&quot;left&quot;|''Trenutno''
{{WDL|25|9|7|9|decimals=0}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
{{WDLtot|25|9|7|9|decimals=0}}
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
*Najbolji strijelac [[Bundesliga|njemačke Bundeslige]] u sezoni 2000/01. sa 22 pogodaka
*Nogometaš godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2001, 2003.
*Osvojio [[Njemačka|njemački]] [[DFB-Ligapokal|DFB Ligakup]] sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2003.
*Osvojio UEFA Intertoto Cup sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2005.
*Sportista godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2005.
*Ulica u [[Mostar]]u dobila ime po njemu 2005.
*Sa 330 odigrane utakmice postao strani igrač s najviše nastupa u Bundesligi – 2008.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.de/de/sergej-barbarez/profil/spieler_292.html Profil na transfermarkt.de]

{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Idol Nacije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]]
[[Kategorija:Nogometaši Union Berlina]]
[[Kategorija:Nogometaši Hanse Rostock]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer 04 Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>earfd3cnhgbpdldcyo6tlca7arsl1f1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6986</id>
    <revision>
      <id>3900324</id>
      <parentid>3899119</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:16:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91933" sha1="0j3bsc6hm9oy4soc8j2ne9r5mh52251" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv           = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo            = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak         = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija      = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija   = [[UEFA]]
| Selektor        = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (149)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten = Edin Džeko
| FIFA trigram    = BiH
| FIFA rang       = {{FIFA-ina svjetska rang lista|64|rast|1|juni 2026}}
| Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1      = _bih26
| uzorak_t1       = _bih26h
| uzorak_dr1      = _bih26
| uzorak_š1       = 
| uzorak_č1       = _bih26hl
| lijeva ruka1    = 001970
| tijelo1         = 001970
| desna ruka1     = 001970
| šorc1           = 001970
| čarape1         = 001970
| uzorak_lr2      = _bih26
| uzorak_t2       = _bih26a
| uzorak_dr2      = _bih26
| uzorak_š2       = 
| uzorak_č2       = _bih26al
| lijeva ruka2    = 001970
| tijelo2         = FFFFFF
| desna ruka2     = 001970
| šorc2           = FFFFFF
| čarape2         = FFFFFF
| Prva utakmica   = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;}}
| Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz   = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP = 2
| Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
| Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP = 
| Prvo učestvovanje na EP = 
| Najbolji rezultat na EP = 
| Stadion         = [[Bilino polje]]
| veb-sajt        = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1992. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

Reprezentacija je [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|zauzela prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj grupi]] 2013. za predstojeće [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], njen najbolji rezultat na turniru trenutno, postigavši ​​svoj najviši [[FIFA-ina svjetska rang lista za muškarce|FIFA rang]] (13).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|title=San ispunjen: Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu!|website=sportsport.ba|date=15 October 2013|access-date=2 June 2018|language=bs|archive-date=6 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006194935/https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|title=Historijski rezultat: Zmajevi 13. na FIFA-inoj rang listi|website=klix.ba|date=8 August 2013|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113030025/https://www.klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Još nije učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|title=Tako blizu, a tako daleko|website=sportsport.ba|date=18 November 2009|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=15 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181015153119/https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|title=Evropsko prvenstvo, ipak, samo pusti san|website=sportsport.ba|date=15 November 2011|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025809/https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Nogomet u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:20150331_2028_AUT_BIH_2186.jpg|desno|mini|280x280piksel|Reprezentacija Bosne i Hercegovine na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] 2015.]]
Bosna i Hercegovina je u posljednje vrijeme bilježila stalan uspon na međunarodnoj [[Nogomet|nogometnoj]] sceni. Historijski gledano, uspjeli su se više puta plasirati u baraž i kvalifikovati se na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]]. Najčešće, tim postiže solidne rezultate u kvalifikacijama i bori se za prvo mjesto. Od [[Stvaranje Jugoslavije|1920.]] do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]], igrači su nastupali za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]], ali nakon izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i nezavisnosti, iz pepela se izdigla nova nogometna nacija.

U ranom periodu, Bosna i Hercegovina je morala čekati do [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998.]] kako bi se pokušala plasirati na neko veliko takmičenje. Završila je na četvrtom mjestu u grupi u kojoj su bile [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]. Nakon toga uslijedilo je daljnje razočarenje lošim rezultatima u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2000]], kao i na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 (UEFA) - grupa 7|Svjetskom prvenstvu 2002]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|title=Prije 16 godina BiH je igrala sa Grčkom u Kalamati|last=Fuad Krvavac|date=12 October 2012|website=klix.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20130123020634/http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|archive-date=23 January 2013|url-status=live|access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=U3JBhovWV4k#t=1098|title=Naša brazilska priča (Our Brazil Story)|last=Al Jazeera Balkans|date=15 June 2014|website=Sabahudin Topalbećirević|language=bs|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/U3JBhovWV4k|archive-date=2021-11-07|url-status=live|access-date=18 June 2014}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog ranog perioda, Bosna i Hercegovina se vrlo približila direktnoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|kvalifikaciji]] za svoje prvo veliko takmičenje, [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004|Evropsko prvenstvo 2004]], ali je za dlaku promašila pobjedu protiv Danske, postigavši samo jedan gol za neriješen rezultat.&lt;ref name=&quot;Uefa.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0254-0d7b312dc669-427a01210a26-1000--denmark-do-just-enough/|title=Denmark do just enough|last=Uefa.com|date=12 October 2003|publisher=UEFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130603172905/http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69314/postmatch/report/index.html#denmark+just+enough|archive-date=3 June 2013|url-status=live|access-date=12 October 2003}}&lt;/ref&gt; Nije uspjela ni ostvariti uspjeh u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 (UEFA) – grupa 7|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2006]], uprkos tome što je bila neporažena kod kuće, niti u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008]], gdje ih je loša domaća forma koštala poraza. Nakon toga, doživjela je dvostruki poraz, dva puta ispadajući u baražu od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], prvo ukupnim rezultatom 2-0 u [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2010 (UEFA) - baraž|odlučujućoj utakmici za Svjetsko prvenstva 2010]], a zatim ukupnim rezultatom 6-2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - baraž|odlučujućoj utakmici za Evropsko prvenstvo 2012]].&lt;ref name=&quot;Spain - Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36663/report.html|title=Spain&amp;nbsp;– Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006|last=uefa|date=8 June 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212083646/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary%3D8071/matches/match%3D36663/report.html|archive-date=12 December 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|title=First-half flurry sees Bosnia-Herzegovina cruise|last=fifa.com|date=16 October 2012|website=fifa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018185836/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|archive-date=18 October 2012|url-status=dead|access-date=16 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|title=Bosnia-herzegovina qualifies for first world cup|date=15 October 2013|website=Goal.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20131020115014/http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|archive-date=20 October 2013|url-status=live|access-date=16 October 2013}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina se kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], svoj prvi veliki turnir, pobjedom nad [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanijom]] u oktobru 2013.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=16 October 2013|title=Veliko slavlje nakon istorijskog uspjeha: Fudbaleri BiH idu u Brazil|url=https://slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119032103/https://www.slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-date=19 November 2018|access-date=11 November 2013|work=slobodnaevropa.org|language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2013-10-14|title=European World Cup qualifying: Bosnia-Hercegovina reach Brazil|url=https://www.bbc.com/sport/football/24517475|access-date=2024-06-17|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2013/10/15/sport/world-cup-football-brazil/index.html|title=World Cup joy for Bosnia as fairytale ending comes true|date=2013-10-15|website=CNN|language=en|access-date=2024-06-17}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su završiti na trećem mjestu u grupi u kojoj su bili [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]]. Prvu utakmicu izgubili su protiv Argentine 2:1, gdje je prvi gol u historiji zabio [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|date=30 December 2014|title=BiH će 2014. godinu pamtiti po historijskom nastupu na Svjetskom prvenstvu|url=https://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108082853/http://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-date=8 January 2015|access-date=31 December 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Drugu utakmicu ih je pobijedila Nigerija rezultatom 1-0, koju je pratila kontroverza nakon pogrešno poništenog gola [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=22 June 2014|title=Tuga među reprezentativcima BiH: Poništen nam je čist gol, oprostiti se časno od SP|url=https://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-url=https://web.archive.org/web/20140629065010/http://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-date=29 June 2014|access-date=22 June 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Posljednju utakmicu i prvu pobjedu na velikom turniru ostvarili su protiv Irana rezultatom 3–1.{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}{{Football squad on pitch|align=right|GK=[[Asmir Begović|Begović]]|RB=[[Mensur Mujdža|Mujdža]]|RCB=[[Ermin Bičakčić|Bičakčić]]|LCB=[[Emir Spahić|Spahić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|LB=[[Sead Kolašinac|Kolašinac]]|RCM=[[Muhamed Bešić|Bešić]]|LCM=[[Miralem Pjanić|Pjanić]]|AM=[[Zvjezdan Misimović|Misimović]]|RW=[[Izet Hajrović|Hajrović]]|LW=[[Senad Lulić|Lulić]]|CF=[[Edin Džeko|Džeko]]|caption=Početna postava Bosne i Hercegovine na njihovoj prvoj utakmici na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]].}}U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016]], Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu, iza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]]. Nakon lošeg početka kvalifikacija, iznenađujućim porazom od 2-1 kod kuće od [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]] i osvojenih samo dva boda u četiri utakmice, [[Safet Sušić]] je smijenjen, a zamijenio ga je [[Mehmed Baždarević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d7f85b64479-83a33d29f5db-1000--susic-tenure-ends-with-bosnia-and-herzegovina/|work=[[UEFA]]|last=Fuad Krvavac|title=Sušić tenure ends with Bosnia and Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|location=Sarajevo|archive-date=29 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229145504/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/news/newsid=2183916.html#safet+susic+tenure+ends+with+bosnia+herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina|work=goal.com|last=Jack Davies|title=Susic sacked by Bosnia-Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=20 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141120060821/http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117|work=uk.reuters.com|last=Maja Zuvela|title=Bosnia sack coach Susic after Israel fiasco|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=5 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305203228/http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117}}&lt;/ref&gt;

Nakon sporog početka, igra reprezentacije se dramatično poboljšala, sa pet pobjeda u preostalih šest utakmica, uključujući pobjede nad Velsom i [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraelom,]] uz tri utakmice bez primljenog gola. Međutim, na kraju se nisu uspjeli kvalifikovati nakon [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - baraž|dvomeča baraža]] sa [[Nogometna reprezentacija Irske|Republikom Irskom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|title=Fixture List – Centralised friendlies|date=28 July 2017|publisher=[[UEFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908053009/http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|archive-date=8 September 2017|url-status=live|access-date=5 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d80bcc85fde-b0beb05a59fb-1000--walters-double-takes-ireland-to-uefa-euro-2016/|last=uefa.com|title=Walters double takes Ireland to UEFA EURO 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015|archive-date=17 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117200245/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000447/match=2018082/postmatch/report/index.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://au.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/jon-walters-double-sends-jubilant-ireland-to-finals_sto4991451/story.shtml|last=eurosport.com|title=Walters strikes twice to send jubilant Ireland to Euro 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina nije uspjela da se plasira na dva uzastopna Svjetska prvenstva nakon što se nije uspjela [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|kvalifikovati]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]].

Reprezentacija je osvojila svoju grupu [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|UEFA Lige nacija 2018/2019]] i osigurala mjesto [[UEFA Liga nacija 2020 - baraž|u baražu]] za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020]]. Ipak, završili su na četvrtom mjestu u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi]] sa selektorom [[Robert Prosinečki|Robertom Prosinečkim]], propustivši direktne kvalifikacije i ušavši u baraž,&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt; a s novim selektorom [[Dušan Bajević|Dušanom Bajevićem]], na kraju su propustili još jedno Evropsko prvenstvo nakon što su izgubili od [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverne Irske]] na jedanaestercima.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sterling|first=Mark|title=Northern Ireland beat Bosnia on penalties|url=https://www.bbc.com/sport/football/51955715|access-date=2024-04-26|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Završili su na posljednjem mjestu Grupe 1 u [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A|UEFA Ligi nacija A 2020/2021]], čime su ispali u [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|UEFA Ligu nacija B 2022/2023]].

Nakon nekoliko godina razočaranja, [[Bugarska|Bugarin]] [[Ivajlo Petev]] imenovan je za novog selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine, što je prvi put da selektor Bosne i Hercegovine nije iz država [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.barrons.com/news/bulgarian-petev-takes-over-as-bosnia-coach-01611249005|title=Bulgarian Petev Takes Over As Bosnia Coach|website=Barron's|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni pod Petevom, Bosna i Hercegovina je izvučena u grupu sa prvacima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018,]] [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i održala je šanse za kvalifikacije do posljednje dvije utakmice; na kraju se nije uspjela kvalificirati za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022]]. Također je predvodio tim do osvajanja Grupe 3 [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|Lige nacija B UEFA-e 2022/2023]], čime su osigurali plasman u [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|Ligu nacija A UEFA-e 2024-25]] i osigurali mjesto u doigravanju za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://terrikon.com/en/posts/413878|title=Nations League: Bosnia is promoted to Division A|website=Football Livescore, standings, results|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; Doživjeli su razočaranje u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi za Evropsko prvenstvo]] u kojoj su tri selektora: [[Faruk Hadžibegić]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/sports-fifa-world-cup-bosnia-and-herzegovina-433117ed496de2b45569becd345f3fd8|title=Faruk Hadzibegic returns as Bosnia coach|date=2023-01-04|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/bosnia-faruk-hadzibegic-6b486ad463db38744237f01c10bbfa27|title=Bosnia-Herzegovina coach out after 4 games in charge of the national soccer team|date=2023-06-23|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; [[Meho Kodro]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/meho-kodro-is-the-new-coach-of-the-bih-national-football-team/|title=Meho Kodro is the new Coach of the BiH National Football Team|date=2023-08-03|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.nogomania.com/read/Former-Bosnia-and-Herzegovina-coach-Meho-Kodro-I-was-dismissed-without-any-arguments-or-criteria|title=Former Bosnia and Herzegovina coach Meho Kodro: 'I was dismissed without any arguments or criteria'|website=Nogomania|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; i [[Savo Milošević]] ostvarili samo po jednu pobjedu za ukupno 9 bodova i ušli u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž|baraž]]. Izgubili su od [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] rezultatom 2-1, te se nisu uspjeli kvalificirati za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/euro/2024/euro-2024-ukraine-stage-dramatic-comeback-against-bosnia-herzegovina-to-edge-closer-to-qualification_sto10072460/story.shtml|title=Euro 2024: Ukraine stage dramatic comeback against Bosnia and Herzegovina to edge closer to qualification|date=2024-03-21|website=Eurosport|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;

Pod vodstvom svog novog selektora, bivšeg kapitena reprezentacije [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]], Bosna i Hercegovina je vrlo dobro igrala u svojoj [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026 (UEFA) - grupa H|kvalifikacijskoj grupi za Svjetsko prvenstvo 2026]]. Nakon pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunijom]] kod kuće 15. novembra,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Barbarezova ekipa je morala pobijediti [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]] tri dana kasnije u posljednjoj utakmici grupe kako bi se direktno kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo]]. Uprkos vodstvu od 1:0 do 77. minute, utakmica je završena neriješeno. Kao rezultat toga, Barbarezova ekipa je završila druga u grupi, dva boda iza Austrije, osiguravši mjesto u [[Kvalifkacije za Svjetsko prvenstvo 2026 (UEFA) – baraž|baražu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|last=Esmir Kunić|date=18 November 2025|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|language=bs|access-date=18 November 2025}}&lt;/ref&gt; U doigravanju su pobijedili i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] na jedanaestercima, kvalifikujući se drugi put na Svjetsko prvenstvo.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-1-on-pens-hosts-win-2026/|title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out|date=31 March 2026|publisher=UEFA}}&lt;/ref&gt;

== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao &quot;Zmaj od Bosne&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]] kao svoj domaći teren,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacija također koristi [[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]}}}}|alt=Stadion &quot;Bilino polje&quot;
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]}}}}|alt=Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}|alt=Stadion Grbavica
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}|alt=Gradski stadion Tušanj
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening-centar N/FSBiH]]}}}}|alt=Trening-centar N/FSBiH
&lt;/gallery&gt;

=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&amp;set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&amp;type=3&amp;theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}&lt;/ref&gt; Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion &quot;Ullevål&quot;|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna 2008.  bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom &quot;Kodro, Bola i prijatelji&quot; između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]&lt;nowiki/&gt;om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}&lt;/ref&gt; koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom, zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.&lt;ref name=&quot;KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title=&quot;A&quot; Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].

Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26h|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=001B76|body=001B76|rightarm=001B76|shorts=001B76|socks=001B76|title=2026–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26a|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2026–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| datum      = 21. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|RUM}}
| rezultat   = 0–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 49.413
| sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 24. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
| tim2       = {{NOG|KIP}}
| golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
| golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 7.464
| sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 7. juni
| vrijeme    = 15:00
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–0
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
| tim2       = {{NOG|SMR}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.828
| sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 10. juni
| vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SVN}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
| lokacija   = [[Celje]], Slovenija
| gledalaca  = 12.073
| sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 6. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SMR}}
| rezultat   = 0–6
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
| stadion    = [[Stadion San Marino]]
| lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
| gledalaca  = 2.740
| sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
| tim2       = {{NOG|AUT}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
| golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.700
| sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. oktobar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|KIP}}
| rezultat   = 2–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
| stadion    = [[AEK Arena]]
| lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
| gledalaca  = 2.355
| sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 12. oktobar
| vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|MLT}}
| rezultat   = 1–4
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
| golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
| stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
| lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
| gledalaca  =
| sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 15. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
| tim2       = {{NOG|RUM}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
| golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.459
| sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 18. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|AUT}}
| rezultat   =1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
| golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
| lokacija   = [[Beč]], Austrija
| gledalaca  =
| sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = N
}}

=== 2026. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 26. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|WAL}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    = 
*[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} 
| golovi2    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} 
*[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} 
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} 
*[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] 
*{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] 
*{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] 
*{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]
*{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]
| jedanaesterci = 2–4
| stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
| lokacija   = [[Cardiff]], Vels
| gledalaca  = 32.487
| sudac      = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 31. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/
| tim2       = {{NOG|ITA}}
| golovi1    = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}}
| golovi2    = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} 
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} 
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} 
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]]
*{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]]
*{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]]
| jedanaesterci = 4–1
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 9.500 &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sudac      = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 29. maj
| vrijeme    = {{UTZ|20:30|+2}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 0–0
| tim2       = {{NOG|SMK}}
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| stadion    = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| gledalaca  = 28.961
| sudac      = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Panama – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 6. juni
| vrijeme    = {{UTZ|14:00|−5}}
| tim1       = {{NOG-D|PAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4
| golovi1    = *[[Jiovany Ramos|Ramos]] {{gol|45+2}}
| golovi2    = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|24}}
| lokacija   = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Energizer Park]]
| gledalaca  = 20.000
| sudac      = [[Luis Enrique Santander]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 12. juni
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|CAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
| golovi1    =
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|78}}
| golovi2    =
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{goal|21}}
| lokacija   = [[Toronto]], Kanada
| stadion    = [[BMO Field]]
| gledalaca  = 43.002
| sudac      = [[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 18. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|SUI}}
| rezultat   = 4–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
| golovi1    =
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74|90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
| lokacija   = [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Stadion &quot;SoFi&quot;]]
| gledalaca  = 70.026
| sudac      = [[João Pinheiro (sudac)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 24. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|QAT}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Lumen Field]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 25. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/
| tim1       = {{NOG-D|POL}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]]
| lokacija   = [[Varšava]], Poljska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 28. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|21:45|+3}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/
| tim1       = {{NOG-D|ROU}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]]
| datum      = 2. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|SWE}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| datum      = 5. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|POL}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 14. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/
| tim1       = {{NOG-D|SWE}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nationalarenan]]
| lokacija   = [[Solna]], Švedska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| datum      = 17. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|ROU}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}

== Stručni štab ==

=== Trenutni stručni štab ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}

=== Statistika selektora ===
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}}

== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|02|df=yes}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Mladen Jurkas]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|2007|10|07|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]|klubnac=BIH}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|08|16|df=yes}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=67|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=29|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=18|golovi=2|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|08|28}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=29|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=36|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=41|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=149|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|12. juna 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''149'''
|73
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''67'''
|0
|2013–trenutno
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''73'''
|149
|{{#expr:72/146 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}

=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;160px&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;100px&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|28
|{{#expr:7/23 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
| align=&quot;left&quot; |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Pirić]]
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–2024
|}

=== Kapiteni ===
{{Ažurirano|18. juna 2026.}}

[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica.

'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (5) 2021–2026, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (3) 2025.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|78
|
|}

=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 12. juna 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 398 golova.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |#
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Datum
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Strijelac
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Protivnik
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hasan Salihamidžić]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR|1862}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|BRA}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |4–0
|}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Turnir
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|9
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|2
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|0
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|style=&quot;background:silver;&quot;|6
|-
|style=&quot;text-align: left; background:gold;&quot;|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''Finale'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1.'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''0'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''4'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''3'''
|-
!UKUPNO
!FInale
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}

== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}

== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*&lt;small&gt;Neslužbene utakmice nisu uključene.&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable toccolours collapsible&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:left; margin:0.5em;&quot;
|- style=&quot;background:#cadcfb;&quot;
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Ljubljana]], Slovenija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 19. august 1998.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2. juni 2007.
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10. septembar 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''7'''–0
|| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Tallinn]], Estonija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]])
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. septembar 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada (sa primljenim golom).
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15. oktobar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kaunas]], Litvanija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LTU}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| Pobjeda za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 25. juni 2014.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. juni 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kirin kup 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Osaka]], Japan
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]].
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |31. mart 2026.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''1'''–1&lt;br&gt;{{Malo|('''4'''–1 [[Jedanaesterac|pen.]])}}
|Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]].
|}
{{clear}}

== Postignuća ==

=== Prijateljska ===
* '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]'''
** Viceprvak (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer kup]]'''
** Viceprvak (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Turnir Merdeka|Merdeka turnir]]'''
** Viceprvak (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]]
* '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]'''
** Viceprvak (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Šampion (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]]

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>0j3bsc6hm9oy4soc8j2ne9r5mh52251</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900329</id>
      <parentid>3900324</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:27:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3900329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91933" sha1="apw873g6yv3q1eyo7l2kjs9d8bauccf" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv           = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo            = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak         = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija      = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija   = [[UEFA]]
| Selektor        = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (149)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten = Edin Džeko
| FIFA trigram    = BiH
| FIFA rang       = {{FIFA-ina svjetska rang lista|64|rast|1|juni 2026}}
| Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1      = _bih26
| uzorak_t1       = _bih26h
| uzorak_dr1      = _bih26
| uzorak_š1       = 
| uzorak_č1       = _bih26hl
| lijeva ruka1    = 001970
| tijelo1         = 001970
| desna ruka1     = 001970
| šorc1           = 001970
| čarape1         = 001970
| uzorak_lr2      = _bih26
| uzorak_t2       = _bih26a
| uzorak_dr2      = _bih26
| uzorak_š2       = 
| uzorak_č2       = _bih26al
| lijeva ruka2    = 001970
| tijelo2         = FFFFFF
| desna ruka2     = 001970
| šorc2           = FFFFFF
| čarape2         = FFFFFF
| Prva utakmica   = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;}}
| Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz   = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP = 2
| Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
| Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP = 
| Prvo učestvovanje na EP = 
| Najbolji rezultat na EP = 
| Stadion         = [[Bilino polje]]
| veb-sajt        = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1992. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

Reprezentacija je [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|zauzela prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj grupi]] 2013. za predstojeće [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], njen najbolji rezultat na turniru trenutno, postigavši ​​svoj najviši [[FIFA-ina svjetska rang lista za muškarce|FIFA rang]] (13).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|title=San ispunjen: Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu!|website=sportsport.ba|date=15 October 2013|access-date=2 June 2018|language=bs|archive-date=6 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006194935/https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|title=Historijski rezultat: Zmajevi 13. na FIFA-inoj rang listi|website=klix.ba|date=8 August 2013|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113030025/https://www.klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Još nije učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|title=Tako blizu, a tako daleko|website=sportsport.ba|date=18 November 2009|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=15 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181015153119/https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|title=Evropsko prvenstvo, ipak, samo pusti san|website=sportsport.ba|date=15 November 2011|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025809/https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Nogomet u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:20150331_2028_AUT_BIH_2186.jpg|desno|mini|280x280piksel|Reprezentacija Bosne i Hercegovine na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] 2015.]]
Bosna i Hercegovina je u posljednje vrijeme bilježila stalan uspon na međunarodnoj [[Nogomet|nogometnoj]] sceni. Historijski gledano, uspjeli su se više puta plasirati u baraž i kvalifikovati se na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]]. Najčešće, tim postiže solidne rezultate u kvalifikacijama i bori se za prvo mjesto. Od [[Stvaranje Jugoslavije|1920.]] do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]], igrači su nastupali za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]], ali nakon izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i nezavisnosti, iz pepela se izdigla nova nogometna nacija.

U ranom periodu, Bosna i Hercegovina je morala čekati do [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998.]] kako bi se pokušala plasirati na neko veliko takmičenje. Završila je na četvrtom mjestu u grupi u kojoj su bile [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]. Nakon toga uslijedilo je daljnje razočarenje lošim rezultatima u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2000]], kao i na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 (UEFA) - grupa 7|Svjetskom prvenstvu 2002]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|title=Prije 16 godina BiH je igrala sa Grčkom u Kalamati|last=Fuad Krvavac|date=12 October 2012|website=klix.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20130123020634/http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|archive-date=23 January 2013|url-status=live|access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=U3JBhovWV4k#t=1098|title=Naša brazilska priča (Our Brazil Story)|last=Al Jazeera Balkans|date=15 June 2014|website=Sabahudin Topalbećirević|language=bs|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/U3JBhovWV4k|archive-date=2021-11-07|url-status=live|access-date=18 June 2014}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog ranog perioda, Bosna i Hercegovina se vrlo približila direktnoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|kvalifikaciji]] za svoje prvo veliko takmičenje, [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004|Evropsko prvenstvo 2004]], ali je za dlaku promašila pobjedu protiv Danske, postigavši samo jedan gol za neriješen rezultat.&lt;ref name=&quot;Uefa.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0254-0d7b312dc669-427a01210a26-1000--denmark-do-just-enough/|title=Denmark do just enough|last=Uefa.com|date=12 October 2003|publisher=UEFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130603172905/http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69314/postmatch/report/index.html#denmark+just+enough|archive-date=3 June 2013|url-status=live|access-date=12 October 2003}}&lt;/ref&gt; Nije uspjela ni ostvariti uspjeh u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 (UEFA) – grupa 7|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2006]], uprkos tome što je bila neporažena kod kuće, niti u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008]], gdje ih je loša domaća forma koštala poraza. Nakon toga, doživjela je dvostruki poraz, dva puta ispadajući u baražu od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], prvo ukupnim rezultatom 2-0 u [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2010 (UEFA) - baraž|odlučujućoj utakmici za Svjetsko prvenstva 2010]], a zatim ukupnim rezultatom 6-2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - baraž|odlučujućoj utakmici za Evropsko prvenstvo 2012]].&lt;ref name=&quot;Spain - Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36663/report.html|title=Spain&amp;nbsp;– Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006|last=uefa|date=8 June 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212083646/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary%3D8071/matches/match%3D36663/report.html|archive-date=12 December 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|title=First-half flurry sees Bosnia-Herzegovina cruise|last=fifa.com|date=16 October 2012|website=fifa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018185836/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|archive-date=18 October 2012|url-status=dead|access-date=16 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|title=Bosnia-herzegovina qualifies for first world cup|date=15 October 2013|website=Goal.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20131020115014/http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|archive-date=20 October 2013|url-status=live|access-date=16 October 2013}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina se kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], svoj prvi veliki turnir, pobjedom nad [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanijom]] u oktobru 2013.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=16 October 2013|title=Veliko slavlje nakon istorijskog uspjeha: Fudbaleri BiH idu u Brazil|url=https://slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119032103/https://www.slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-date=19 November 2018|access-date=11 November 2013|work=slobodnaevropa.org|language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2013-10-14|title=European World Cup qualifying: Bosnia-Hercegovina reach Brazil|url=https://www.bbc.com/sport/football/24517475|access-date=2024-06-17|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2013/10/15/sport/world-cup-football-brazil/index.html|title=World Cup joy for Bosnia as fairytale ending comes true|date=2013-10-15|website=CNN|language=en|access-date=2024-06-17}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su završiti na trećem mjestu u grupi u kojoj su bili [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]]. Prvu utakmicu izgubili su protiv Argentine 2:1, gdje je prvi gol u historiji zabio [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|date=30 December 2014|title=BiH će 2014. godinu pamtiti po historijskom nastupu na Svjetskom prvenstvu|url=https://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108082853/http://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-date=8 January 2015|access-date=31 December 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Drugu utakmicu ih je pobijedila Nigerija rezultatom 1-0, koju je pratila kontroverza nakon pogrešno poništenog gola [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=22 June 2014|title=Tuga među reprezentativcima BiH: Poništen nam je čist gol, oprostiti se časno od SP|url=https://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-url=https://web.archive.org/web/20140629065010/http://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-date=29 June 2014|access-date=22 June 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Posljednju utakmicu i prvu pobjedu na velikom turniru ostvarili su protiv Irana rezultatom 3–1.{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}{{Football squad on pitch|align=right|GK=[[Asmir Begović|Begović]]|RB=[[Mensur Mujdža|Mujdža]]|RCB=[[Ermin Bičakčić|Bičakčić]]|LCB=[[Emir Spahić|Spahić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|LB=[[Sead Kolašinac|Kolašinac]]|RCM=[[Muhamed Bešić|Bešić]]|LCM=[[Miralem Pjanić|Pjanić]]|AM=[[Zvjezdan Misimović|Misimović]]|RW=[[Izet Hajrović|Hajrović]]|LW=[[Senad Lulić|Lulić]]|CF=[[Edin Džeko|Džeko]]|caption=Početna postava Bosne i Hercegovine na njihovoj prvoj utakmici na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]].}}U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016]], Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu, iza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]]. Nakon lošeg početka kvalifikacija, iznenađujućim porazom od 2-1 kod kuće od [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]] i osvojenih samo dva boda u četiri utakmice, [[Safet Sušić]] je smijenjen, a zamijenio ga je [[Mehmed Baždarević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d7f85b64479-83a33d29f5db-1000--susic-tenure-ends-with-bosnia-and-herzegovina/|work=[[UEFA]]|last=Fuad Krvavac|title=Sušić tenure ends with Bosnia and Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|location=Sarajevo|archive-date=29 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229145504/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/news/newsid=2183916.html#safet+susic+tenure+ends+with+bosnia+herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina|work=goal.com|last=Jack Davies|title=Susic sacked by Bosnia-Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=20 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141120060821/http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117|work=uk.reuters.com|last=Maja Zuvela|title=Bosnia sack coach Susic after Israel fiasco|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=5 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305203228/http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117}}&lt;/ref&gt;

Nakon sporog početka, igra reprezentacije se dramatično poboljšala, sa pet pobjeda u preostalih šest utakmica, uključujući pobjede nad Velsom i [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraelom,]] uz tri utakmice bez primljenog gola. Međutim, na kraju se nisu uspjeli kvalifikovati nakon [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - baraž|dvomeča baraža]] sa [[Nogometna reprezentacija Irske|Republikom Irskom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|title=Fixture List – Centralised friendlies|date=28 July 2017|publisher=[[UEFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908053009/http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|archive-date=8 September 2017|url-status=live|access-date=5 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d80bcc85fde-b0beb05a59fb-1000--walters-double-takes-ireland-to-uefa-euro-2016/|last=uefa.com|title=Walters double takes Ireland to UEFA EURO 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015|archive-date=17 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117200245/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000447/match=2018082/postmatch/report/index.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://au.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/jon-walters-double-sends-jubilant-ireland-to-finals_sto4991451/story.shtml|last=eurosport.com|title=Walters strikes twice to send jubilant Ireland to Euro 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina nije uspjela da se plasira na dva uzastopna Svjetska prvenstva nakon što se nije uspjela [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|kvalifikovati]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]].

Reprezentacija je osvojila svoju grupu [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|UEFA Lige nacija 2018/2019]] i osigurala mjesto [[UEFA Liga nacija 2020 - baraž|u baražu]] za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020]]. Ipak, završili su na četvrtom mjestu u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi]] sa selektorom [[Robert Prosinečki|Robertom Prosinečkim]], propustivši direktne kvalifikacije i ušavši u baraž,&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt; a s novim selektorom [[Dušan Bajević|Dušanom Bajevićem]], na kraju su propustili još jedno Evropsko prvenstvo nakon što su izgubili od [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverne Irske]] na jedanaestercima.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sterling|first=Mark|title=Northern Ireland beat Bosnia on penalties|url=https://www.bbc.com/sport/football/51955715|access-date=2024-04-26|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Završili su na posljednjem mjestu Grupe 1 u [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A|UEFA Ligi nacija A 2020/2021]], čime su ispali u [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|UEFA Ligu nacija B 2022/2023]].

Nakon nekoliko godina razočaranja, [[Bugarska|Bugarin]] [[Ivajlo Petev]] imenovan je za novog selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine, što je prvi put da selektor Bosne i Hercegovine nije iz država [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.barrons.com/news/bulgarian-petev-takes-over-as-bosnia-coach-01611249005|title=Bulgarian Petev Takes Over As Bosnia Coach|website=Barron's|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni pod Petevom, Bosna i Hercegovina je izvučena u grupu sa prvacima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018,]] [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i održala je šanse za kvalifikacije do posljednje dvije utakmice; na kraju se nije uspjela kvalificirati za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022]]. Također je predvodio tim do osvajanja Grupe 3 [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|Lige nacija B UEFA-e 2022/2023]], čime su osigurali plasman u [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|Ligu nacija A UEFA-e 2024-25]] i osigurali mjesto u doigravanju za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://terrikon.com/en/posts/413878|title=Nations League: Bosnia is promoted to Division A|website=Football Livescore, standings, results|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; Doživjeli su razočaranje u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi za Evropsko prvenstvo]] u kojoj su tri selektora: [[Faruk Hadžibegić]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/sports-fifa-world-cup-bosnia-and-herzegovina-433117ed496de2b45569becd345f3fd8|title=Faruk Hadzibegic returns as Bosnia coach|date=2023-01-04|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/bosnia-faruk-hadzibegic-6b486ad463db38744237f01c10bbfa27|title=Bosnia-Herzegovina coach out after 4 games in charge of the national soccer team|date=2023-06-23|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; [[Meho Kodro]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/meho-kodro-is-the-new-coach-of-the-bih-national-football-team/|title=Meho Kodro is the new Coach of the BiH National Football Team|date=2023-08-03|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.nogomania.com/read/Former-Bosnia-and-Herzegovina-coach-Meho-Kodro-I-was-dismissed-without-any-arguments-or-criteria|title=Former Bosnia and Herzegovina coach Meho Kodro: 'I was dismissed without any arguments or criteria'|website=Nogomania|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; i [[Savo Milošević]] ostvarili samo po jednu pobjedu za ukupno 9 bodova i ušli u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž|baraž]]. Izgubili su od [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] rezultatom 2-1, te se nisu uspjeli kvalificirati za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/euro/2024/euro-2024-ukraine-stage-dramatic-comeback-against-bosnia-herzegovina-to-edge-closer-to-qualification_sto10072460/story.shtml|title=Euro 2024: Ukraine stage dramatic comeback against Bosnia and Herzegovina to edge closer to qualification|date=2024-03-21|website=Eurosport|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;

Pod vodstvom svog novog selektora, bivšeg kapitena reprezentacije [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]], Bosna i Hercegovina je vrlo dobro igrala u svojoj [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026 (UEFA) - grupa H|kvalifikacijskoj grupi za Svjetsko prvenstvo 2026]]. Nakon pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunijom]] kod kuće 15. novembra,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Barbarezova ekipa je morala pobijediti [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]] tri dana kasnije u posljednjoj utakmici grupe kako bi se direktno kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo]]. Uprkos vodstvu od 1:0 do 77. minute, utakmica je završena neriješeno. Kao rezultat toga, Barbarezova ekipa je završila druga u grupi, dva boda iza Austrije, osiguravši mjesto u [[Kvalifkacije za Svjetsko prvenstvo 2026 (UEFA) – baraž|baražu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|last=Esmir Kunić|date=18 November 2025|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|language=bs|access-date=18 November 2025}}&lt;/ref&gt; U doigravanju su pobijedili i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] na jedanaestercima, kvalifikujući se drugi put na Svjetsko prvenstvo.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-1-on-pens-hosts-win-2026/|title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out|date=31 March 2026|publisher=UEFA}}&lt;/ref&gt;

== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao &quot;Zmaj od Bosne&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]] kao svoj domaći teren,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacija također koristi [[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]}}}}|alt=Stadion &quot;Bilino polje&quot;
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]}}}}|alt=Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}|alt=Stadion Grbavica
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}|alt=Gradski stadion Tušanj
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening-centar N/FSBiH]]}}}}|alt=Trening-centar N/FSBiH
&lt;/gallery&gt;

=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&amp;set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&amp;type=3&amp;theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}&lt;/ref&gt; Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion &quot;Ullevål&quot;|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna 2008.  bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom &quot;Kodro, Bola i prijatelji&quot; između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]&lt;nowiki/&gt;om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}&lt;/ref&gt; koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom, zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.&lt;ref name=&quot;KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title=&quot;A&quot; Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].

Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26h|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=001B76|body=001B76|rightarm=001B76|shorts=001B76|socks=001B76|title=2026–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26a|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2026–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| datum      = 21. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|RUM}}
| rezultat   = 0–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 49.413
| sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 24. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
| tim2       = {{NOG|KIP}}
| golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
| golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 7.464
| sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 7. juni
| vrijeme    = 15:00
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–0
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
| tim2       = {{NOG|SMR}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.828
| sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 10. juni
| vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SVN}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
| lokacija   = [[Celje]], Slovenija
| gledalaca  = 12.073
| sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 6. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SMR}}
| rezultat   = 0–6
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
| stadion    = [[Stadion San Marino]]
| lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
| gledalaca  = 2.740
| sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
| tim2       = {{NOG|AUT}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
| golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.700
| sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. oktobar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|KIP}}
| rezultat   = 2–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
| stadion    = [[AEK Arena]]
| lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
| gledalaca  = 2.355
| sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 12. oktobar
| vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|MLT}}
| rezultat   = 1–4
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
| golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
| stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
| lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
| gledalaca  =
| sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 15. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
| tim2       = {{NOG|RUM}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
| golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.459
| sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 18. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|AUT}}
| rezultat   =1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
| golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
| lokacija   = [[Beč]], Austrija
| gledalaca  =
| sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = N
}}

=== 2026. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 26. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|WAL}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    = 
*[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} 
| golovi2    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} 
*[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} 
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} 
*[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] 
*{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] 
*{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] 
*{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]
*{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]
| jedanaesterci = 2–4
| stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
| lokacija   = [[Cardiff]], Vels
| gledalaca  = 32.487
| sudac      = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 31. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/
| tim2       = {{NOG|ITA}}
| golovi1    = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}}
| golovi2    = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} 
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} 
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} 
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]]
*{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]]
*{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]]
| jedanaesterci = 4–1
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 9.500 &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sudac      = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 29. maj
| vrijeme    = {{UTZ|20:30|+2}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 0–0
| tim2       = {{NOG|SMK}}
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| stadion    = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| gledalaca  = 28.961
| sudac      = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Panama – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 6. juni
| vrijeme    = {{UTZ|14:00|−5}}
| tim1       = {{NOG-D|PAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4
| golovi1    = *[[Jiovany Ramos|Ramos]] {{gol|45+2}}
| golovi2    = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|24}}
| lokacija   = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Energizer Park]]
| gledalaca  = 20.000
| sudac      = [[Luis Enrique Santander]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 12. juni
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|CAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
| golovi1    =
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|78}}
| golovi2    =
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{goal|21}}
| lokacija   = [[Toronto]], Kanada
| stadion    = [[BMO Field]]
| gledalaca  = 43.002
| sudac      = [[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 18. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|SUI}}
| rezultat   = 4–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
| golovi1    =
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74|90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
| lokacija   = [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Stadion &quot;SoFi&quot;]]
| gledalaca  = 70.026
| sudac      = [[João Pinheiro (sudac)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 24. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|QAT}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Lumen Field]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 25. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/
| tim1       = {{NOG-D|POL}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]]
| lokacija   = [[Varšava]], Poljska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 28. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|21:45|+3}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/
| tim1       = {{NOG-D|ROU}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]]
| datum      = 2. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|SWE}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| datum      = 5. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|POL}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 14. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/
| tim1       = {{NOG-D|SWE}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nationalarenan]]
| lokacija   = [[Solna]], Švedska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| datum      = 17. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|ROU}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}

== Stručni štab ==

=== Trenutni stručni štab ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}

=== Statistika selektora ===
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}}

== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|02|df=yes}}|nastupi=28|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Mladen Jurkas]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|2007|10|07|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]|klubnac=BIH}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|08|16|df=yes}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=67|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=30|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|08|28}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=30|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=3|golovi=1|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=42|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=149|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|12. juna 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''149'''
|73
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''67'''
|0
|2013–trenutno
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''73'''
|149
|{{#expr:72/146 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}

=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;160px&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;100px&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|28
|{{#expr:7/23 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
| align=&quot;left&quot; |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Pirić]]
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–2024
|}

=== Kapiteni ===
{{Ažurirano|18. juna 2026.}}

[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica.

'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (5) 2021–2026, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (3) 2025.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|78
|
|}

=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 12. juna 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 398 golova.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |#
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Datum
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Strijelac
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Protivnik
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hasan Salihamidžić]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR|1862}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|BRA}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |4–0
|}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Turnir
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|9
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|2
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|0
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|style=&quot;background:silver;&quot;|6
|-
|style=&quot;text-align: left; background:gold;&quot;|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''Finale'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1.'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''0'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''4'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''3'''
|-
!UKUPNO
!FInale
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}

== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}

== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*&lt;small&gt;Neslužbene utakmice nisu uključene.&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable toccolours collapsible&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:left; margin:0.5em;&quot;
|- style=&quot;background:#cadcfb;&quot;
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Ljubljana]], Slovenija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 19. august 1998.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2. juni 2007.
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10. septembar 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''7'''–0
|| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Tallinn]], Estonija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]])
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. septembar 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada (sa primljenim golom).
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15. oktobar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kaunas]], Litvanija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LTU}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| Pobjeda za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 25. juni 2014.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. juni 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kirin kup 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Osaka]], Japan
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]].
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |31. mart 2026.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''1'''–1&lt;br&gt;{{Malo|('''4'''–1 [[Jedanaesterac|pen.]])}}
|Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]].
|}
{{clear}}

== Postignuća ==

=== Prijateljska ===
* '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]'''
** Viceprvak (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer kup]]'''
** Viceprvak (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Turnir Merdeka|Merdeka turnir]]'''
** Viceprvak (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]]
* '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]'''
** Viceprvak (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Šampion (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]]

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>apw873g6yv3q1eyo7l2kjs9d8bauccf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900418</id>
      <parentid>3900329</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92186" sha1="kkfeahp6upjsxxboa5j4s4wvi2dcrsw" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv           = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo            = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak         = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija      = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija   = [[UEFA]]
| Selektor        = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (150)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten = Edin Džeko
| FIFA trigram    = BiH
| FIFA rang       = {{FIFA-ina svjetska rang lista|64|rast|1|juni 2026}}
| Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1      = _bih26
| uzorak_t1       = _bih26h
| uzorak_dr1      = _bih26
| uzorak_š1       = 
| uzorak_č1       = _bih26hl
| lijeva ruka1    = 001970
| tijelo1         = 001970
| desna ruka1     = 001970
| šorc1           = 001970
| čarape1         = 001970
| uzorak_lr2      = _bih26
| uzorak_t2       = _bih26a
| uzorak_dr2      = _bih26
| uzorak_š2       = 
| uzorak_č2       = _bih26al
| lijeva ruka2    = 001970
| tijelo2         = FFFFFF
| desna ruka2     = 001970
| šorc2           = FFFFFF
| čarape2         = FFFFFF
| Prva utakmica   = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;}}
| Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz   = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP = 2
| Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
| Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP = 
| Prvo učestvovanje na EP = 
| Najbolji rezultat na EP = 
| Stadion         = [[Bilino polje]]
| veb-sajt        = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1992. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

Reprezentacija je [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|zauzela prvo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj grupi]] 2013. za predstojeće [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], njen najbolji rezultat na turniru trenutno, postigavši ​​svoj najviši [[FIFA-ina svjetska rang lista za muškarce|FIFA rang]] (13).&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|title=San ispunjen: Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu!|website=sportsport.ba|date=15 October 2013|access-date=2 June 2018|language=bs|archive-date=6 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006194935/https://sportsport.ba/fudbal/san-ispunjen-bosna-i-hercegovina-na-svjetskom-prvenstvu/115839|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|title=Historijski rezultat: Zmajevi 13. na FIFA-inoj rang listi|website=klix.ba|date=8 August 2013|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113030025/https://www.klix.ba/sport/nogomet/historijski-rezultat-zmajevi-13-na-fifa-inoj-rang-listi/130808031|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Još nije učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|title=Tako blizu, a tako daleko|website=sportsport.ba|date=18 November 2009|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=15 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181015153119/https://sportsport.ba/fudbal/tako-blizu-a-tako-daleko/26939|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|title=Evropsko prvenstvo, ipak, samo pusti san|website=sportsport.ba|date=15 November 2011|access-date=12 November 2018|language=bs|archive-date=13 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113025809/https://sportsport.ba/fudbal/evropsko-prvenstvo-ipak-samo-pusti-san/68272|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Nogomet u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:20150331_2028_AUT_BIH_2186.jpg|desno|mini|280x280piksel|Reprezentacija Bosne i Hercegovine na prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] 2015.]]
Bosna i Hercegovina je u posljednje vrijeme bilježila stalan uspon na međunarodnoj [[Nogomet|nogometnoj]] sceni. Historijski gledano, uspjeli su se više puta plasirati u baraž i kvalifikovati se na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]]. Najčešće, tim postiže solidne rezultate u kvalifikacijama i bori se za prvo mjesto. Od [[Stvaranje Jugoslavije|1920.]] do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]], igrači su nastupali za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]], ali nakon izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i nezavisnosti, iz pepela se izdigla nova nogometna nacija.

U ranom periodu, Bosna i Hercegovina je morala čekati do [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998.]] kako bi se pokušala plasirati na neko veliko takmičenje. Završila je na četvrtom mjestu u grupi u kojoj su bile [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]. Nakon toga uslijedilo je daljnje razočarenje lošim rezultatima u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2000]], kao i na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002 (UEFA) - grupa 7|Svjetskom prvenstvu 2002]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|title=Prije 16 godina BiH je igrala sa Grčkom u Kalamati|last=Fuad Krvavac|date=12 October 2012|website=klix.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20130123020634/http://www.klix.ba/sport/nogomet/prije-16-godina-bih-je-igrala-sa-grckom-u-kalamati/121012128#3|archive-date=23 January 2013|url-status=live|access-date=12 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=U3JBhovWV4k#t=1098|title=Naša brazilska priča (Our Brazil Story)|last=Al Jazeera Balkans|date=15 June 2014|website=Sabahudin Topalbećirević|language=bs|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/U3JBhovWV4k|archive-date=2021-11-07|url-status=live|access-date=18 June 2014}}&lt;/ref&gt;

Nakon ovog ranog perioda, Bosna i Hercegovina se vrlo približila direktnoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|kvalifikaciji]] za svoje prvo veliko takmičenje, [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004|Evropsko prvenstvo 2004]], ali je za dlaku promašila pobjedu protiv Danske, postigavši samo jedan gol za neriješen rezultat.&lt;ref name=&quot;Uefa.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0254-0d7b312dc669-427a01210a26-1000--denmark-do-just-enough/|title=Denmark do just enough|last=Uefa.com|date=12 October 2003|publisher=UEFA|archive-url=https://web.archive.org/web/20130603172905/http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1579/match=69314/postmatch/report/index.html#denmark+just+enough|archive-date=3 June 2013|url-status=live|access-date=12 October 2003}}&lt;/ref&gt; Nije uspjela ni ostvariti uspjeh u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 (UEFA) – grupa 7|kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2006]], uprkos tome što je bila neporažena kod kuće, niti u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008]], gdje ih je loša domaća forma koštala poraza. Nakon toga, doživjela je dvostruki poraz, dva puta ispadajući u baražu od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], prvo ukupnim rezultatom 2-0 u [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2010 (UEFA) - baraž|odlučujućoj utakmici za Svjetsko prvenstva 2010]], a zatim ukupnim rezultatom 6-2 u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - baraž|odlučujućoj utakmici za Evropsko prvenstvo 2012]].&lt;ref name=&quot;Spain - Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/matches/match=36663/report.html|title=Spain&amp;nbsp;– Bosnia-Herzegovina Match Report WC Q 2006|last=uefa|date=8 June 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20131212083646/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary%3D8071/matches/match%3D36663/report.html|archive-date=12 December 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|title=First-half flurry sees Bosnia-Herzegovina cruise|last=fifa.com|date=16 October 2012|website=fifa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018185836/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/news/newsid=1785745/index.html|archive-date=18 October 2012|url-status=dead|access-date=16 October 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|title=Bosnia-herzegovina qualifies for first world cup|date=15 October 2013|website=Goal.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20131020115014/http://www.goal.com/en-us/news/67/world-cup/2013/10/15/4335794/bosnia-herzegovina-qualifies-for-first-world-cup|archive-date=20 October 2013|url-status=live|access-date=16 October 2013}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina se kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]], svoj prvi veliki turnir, pobjedom nad [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanijom]] u oktobru 2013.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=16 October 2013|title=Veliko slavlje nakon istorijskog uspjeha: Fudbaleri BiH idu u Brazil|url=https://slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119032103/https://www.slobodnaevropa.org/a/istorijski-uspjeh-pobjedom-u-litvaniji-bih-se-plasirala-na-sp-u-brazilu/25137949.html|archive-date=19 November 2018|access-date=11 November 2013|work=slobodnaevropa.org|language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=2013-10-14|title=European World Cup qualifying: Bosnia-Hercegovina reach Brazil|url=https://www.bbc.com/sport/football/24517475|access-date=2024-06-17|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2013/10/15/sport/world-cup-football-brazil/index.html|title=World Cup joy for Bosnia as fairytale ending comes true|date=2013-10-15|website=CNN|language=en|access-date=2024-06-17}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su završiti na trećem mjestu u grupi u kojoj su bili [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]], [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]]. Prvu utakmicu izgubili su protiv Argentine 2:1, gdje je prvi gol u historiji zabio [[Vedad Ibišević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|date=30 December 2014|title=BiH će 2014. godinu pamtiti po historijskom nastupu na Svjetskom prvenstvu|url=https://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108082853/http://reprezentacija.ba/18177-bih-ce-2014-godinu-pamtiti-po-historijskom-nastupu-na-svjetskom-prvenstvu|archive-date=8 January 2015|access-date=31 December 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Drugu utakmicu ih je pobijedila Nigerija rezultatom 1-0, koju je pratila kontroverza nakon pogrešno poništenog gola [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=22 June 2014|title=Tuga među reprezentativcima BiH: Poništen nam je čist gol, oprostiti se časno od SP|url=https://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-url=https://web.archive.org/web/20140629065010/http://reprezentacija.ba/10452-tuga-medu-reprezentativcima-bih-ponisten-nam-je-cist-gol-oprostiti-se-casno-od-sp|archive-date=29 June 2014|access-date=22 June 2014|work=reprezentacija.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt; Posljednju utakmicu i prvu pobjedu na velikom turniru ostvarili su protiv Irana rezultatom 3–1.{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}{{Football squad on pitch|align=right|GK=[[Asmir Begović|Begović]]|RB=[[Mensur Mujdža|Mujdža]]|RCB=[[Ermin Bičakčić|Bičakčić]]|LCB=[[Emir Spahić|Spahić]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])|LB=[[Sead Kolašinac|Kolašinac]]|RCM=[[Muhamed Bešić|Bešić]]|LCM=[[Miralem Pjanić|Pjanić]]|AM=[[Zvjezdan Misimović|Misimović]]|RW=[[Izet Hajrović|Hajrović]]|LW=[[Senad Lulić|Lulić]]|CF=[[Edin Džeko|Džeko]]|caption=Početna postava Bosne i Hercegovine na njihovoj prvoj utakmici na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]].}}U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016]], Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu, iza [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]]. Nakon lošeg početka kvalifikacija, iznenađujućim porazom od 2-1 kod kuće od [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]] i osvojenih samo dva boda u četiri utakmice, [[Safet Sušić]] je smijenjen, a zamijenio ga je [[Mehmed Baždarević]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d7f85b64479-83a33d29f5db-1000--susic-tenure-ends-with-bosnia-and-herzegovina/|work=[[UEFA]]|last=Fuad Krvavac|title=Sušić tenure ends with Bosnia and Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|location=Sarajevo|archive-date=29 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229145504/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/news/newsid=2183916.html#safet+susic+tenure+ends+with+bosnia+herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina|work=goal.com|last=Jack Davies|title=Susic sacked by Bosnia-Herzegovina|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=20 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141120060821/http://www.goal.com/en-us/news/1956/europe/2014/11/17/6242561/susic-sacked-by-bosnia-herzegovina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117|work=uk.reuters.com|last=Maja Zuvela|title=Bosnia sack coach Susic after Israel fiasco|date=17 November 2014|access-date=17 November 2014|archive-date=5 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305203228/http://uk.reuters.com/article/uk-soccer-bosnia-susic-idUKKCN0J124220141117}}&lt;/ref&gt;

Nakon sporog početka, igra reprezentacije se dramatično poboljšala, sa pet pobjeda u preostalih šest utakmica, uključujući pobjede nad Velsom i [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraelom,]] uz tri utakmice bez primljenog gola. Međutim, na kraju se nisu uspjeli kvalifikovati nakon [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - baraž|dvomeča baraža]] sa [[Nogometna reprezentacija Irske|Republikom Irskom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|title=Fixture List – Centralised friendlies|date=28 July 2017|publisher=[[UEFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908053009/http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/competitions/Draws/02/26/73/74/2267374_DOWNLOAD.pdf|archive-date=8 September 2017|url-status=live|access-date=5 October 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/0253-0d80bcc85fde-b0beb05a59fb-1000--walters-double-takes-ireland-to-uefa-euro-2016/|last=uefa.com|title=Walters double takes Ireland to UEFA EURO 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015|archive-date=17 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117200245/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000447/match=2018082/postmatch/report/index.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://au.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/jon-walters-double-sends-jubilant-ireland-to-finals_sto4991451/story.shtml|last=eurosport.com|title=Walters strikes twice to send jubilant Ireland to Euro 2016|date=16 November 2015|access-date=16 November 2015}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina nije uspjela da se plasira na dva uzastopna Svjetska prvenstva nakon što se nije uspjela [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa H|kvalifikovati]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]].

Reprezentacija je osvojila svoju grupu [[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|UEFA Lige nacija 2018/2019]] i osigurala mjesto [[UEFA Liga nacija 2020 - baraž|u baražu]] za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020]]. Ipak, završili su na četvrtom mjestu u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi]] sa selektorom [[Robert Prosinečki|Robertom Prosinečkim]], propustivši direktne kvalifikacije i ušavši u baraž,&lt;ref&gt;{{Cite magazine}}&lt;/ref&gt; a s novim selektorom [[Dušan Bajević|Dušanom Bajevićem]], na kraju su propustili još jedno Evropsko prvenstvo nakon što su izgubili od [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverne Irske]] na jedanaestercima.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sterling|first=Mark|title=Northern Ireland beat Bosnia on penalties|url=https://www.bbc.com/sport/football/51955715|access-date=2024-04-26|work=BBC Sport|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Završili su na posljednjem mjestu Grupe 1 u [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A|UEFA Ligi nacija A 2020/2021]], čime su ispali u [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|UEFA Ligu nacija B 2022/2023]].

Nakon nekoliko godina razočaranja, [[Bugarska|Bugarin]] [[Ivajlo Petev]] imenovan je za novog selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine, što je prvi put da selektor Bosne i Hercegovine nije iz država [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.barrons.com/news/bulgarian-petev-takes-over-as-bosnia-coach-01611249005|title=Bulgarian Petev Takes Over As Bosnia Coach|website=Barron's|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni pod Petevom, Bosna i Hercegovina je izvučena u grupu sa prvacima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018,]] [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]], i održala je šanse za kvalifikacije do posljednje dvije utakmice; na kraju se nije uspjela kvalificirati za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022]]. Također je predvodio tim do osvajanja Grupe 3 [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|Lige nacija B UEFA-e 2022/2023]], čime su osigurali plasman u [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A|Ligu nacija A UEFA-e 2024-25]] i osigurali mjesto u doigravanju za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://terrikon.com/en/posts/413878|title=Nations League: Bosnia is promoted to Division A|website=Football Livescore, standings, results|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; Doživjeli su razočaranje u svojoj [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj grupi za Evropsko prvenstvo]] u kojoj su tri selektora: [[Faruk Hadžibegić]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/sports-fifa-world-cup-bosnia-and-herzegovina-433117ed496de2b45569becd345f3fd8|title=Faruk Hadzibegic returns as Bosnia coach|date=2023-01-04|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/bosnia-faruk-hadzibegic-6b486ad463db38744237f01c10bbfa27|title=Bosnia-Herzegovina coach out after 4 games in charge of the national soccer team|date=2023-06-23|website=AP News|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; [[Meho Kodro]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/meho-kodro-is-the-new-coach-of-the-bih-national-football-team/|title=Meho Kodro is the new Coach of the BiH National Football Team|date=2023-08-03|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.nogomania.com/read/Former-Bosnia-and-Herzegovina-coach-Meho-Kodro-I-was-dismissed-without-any-arguments-or-criteria|title=Former Bosnia and Herzegovina coach Meho Kodro: 'I was dismissed without any arguments or criteria'|website=Nogomania|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt; i [[Savo Milošević]] ostvarili samo po jednu pobjedu za ukupno 9 bodova i ušli u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž|baraž]]. Izgubili su od [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]] rezultatom 2-1, te se nisu uspjeli kvalificirati za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Evropsko prvenstvo 2024.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/euro/2024/euro-2024-ukraine-stage-dramatic-comeback-against-bosnia-herzegovina-to-edge-closer-to-qualification_sto10072460/story.shtml|title=Euro 2024: Ukraine stage dramatic comeback against Bosnia and Herzegovina to edge closer to qualification|date=2024-03-21|website=Eurosport|language=en|access-date=2024-04-26}}&lt;/ref&gt;

Pod vodstvom svog novog selektora, bivšeg kapitena reprezentacije [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]], Bosna i Hercegovina je vrlo dobro igrala u svojoj [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026 (UEFA) - grupa H|kvalifikacijskoj grupi za Svjetsko prvenstvo 2026]]. Nakon pobjede nad [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunijom]] kod kuće 15. novembra,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Barbarezova ekipa je morala pobijediti [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]] tri dana kasnije u posljednjoj utakmici grupe kako bi se direktno kvalifikovala za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo]]. Uprkos vodstvu od 1:0 do 77. minute, utakmica je završena neriješeno. Kao rezultat toga, Barbarezova ekipa je završila druga u grupi, dva boda iza Austrije, osiguravši mjesto u [[Kvalifkacije za Svjetsko prvenstvo 2026 (UEFA) – baraž|baražu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|last=Esmir Kunić|date=18 November 2025|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|language=bs|access-date=18 November 2025}}&lt;/ref&gt; U doigravanju su pobijedili i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] na jedanaestercima, kvalifikujući se drugi put na Svjetsko prvenstvo.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-1-on-pens-hosts-win-2026/|title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-1 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out|date=31 March 2026|publisher=UEFA}}&lt;/ref&gt;

== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao &quot;Zmaj od Bosne&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]] kao svoj domaći teren,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacija također koristi [[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]}}}}|alt=Stadion &quot;Bilino polje&quot;
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]}}}}|alt=Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;
Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}|alt=Stadion Grbavica
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}|alt=Gradski stadion Tušanj
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening-centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening-centar N/FSBiH]]}}}}|alt=Trening-centar N/FSBiH
&lt;/gallery&gt;

=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&amp;set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&amp;type=3&amp;theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}&lt;/ref&gt; Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion &quot;Ullevål&quot;|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna 2008.  bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom &quot;Kodro, Bola i prijatelji&quot; između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]&lt;nowiki/&gt;om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}&lt;/ref&gt; koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom, zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.&lt;ref name=&quot;KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title=&quot;A&quot; Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].

Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26h|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=001B76|body=001B76|rightarm=001B76|shorts=001B76|socks=001B76|title=2026–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–2026.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih26|pattern_b=_bih26a|pattern_ra=_bih26|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2026–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| datum      = 21. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|RUM}}
| rezultat   = 0–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 49.413
| sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 24. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
| tim2       = {{NOG|KIP}}
| golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
| golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 7.464
| sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 7. juni
| vrijeme    = 15:00
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–0
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
| tim2       = {{NOG|SMR}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.828
| sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 10. juni
| vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SVN}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
| lokacija   = [[Celje]], Slovenija
| gledalaca  = 12.073
| sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 6. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SMR}}
| rezultat   = 0–6
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
| stadion    = [[Stadion San Marino]]
| lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
| gledalaca  = 2.740
| sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
| tim2       = {{NOG|AUT}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
| golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.700
| sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. oktobar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|KIP}}
| rezultat   = 2–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
| stadion    = [[AEK Arena]]
| lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
| gledalaca  = 2.355
| sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 12. oktobar
| vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|MLT}}
| rezultat   = 1–4
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
| golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
| stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
| lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
| gledalaca  =
| sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 15. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
| tim2       = {{NOG|RUM}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
| golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.459
| sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 18. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|AUT}}
| rezultat   =1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
| golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
| lokacija   = [[Beč]], Austrija
| gledalaca  =
| sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = N
}}

=== 2026. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 26. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|WAL}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    = 
*[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} 
| golovi2    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} 
*[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} 
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} 
*[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] 
*{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] 
*{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] 
*{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]
*{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]
| jedanaesterci = 2–4
| stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
| lokacija   = [[Cardiff]], Vels
| gledalaca  = 32.487
| sudac      = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 31. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/
| tim2       = {{NOG|ITA}}
| golovi1    = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}}
| golovi2    = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} 
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} 
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} 
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]]
*{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]]
*{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]]
| jedanaesterci = 4–1
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 9.500 &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sudac      = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 29. maj
| vrijeme    = {{UTZ|20:30|+2}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 0–0
| tim2       = {{NOG|SMK}}
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| stadion    = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| gledalaca  = 28.961
| sudac      = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Panama – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 6. juni
| vrijeme    = {{UTZ|14:00|−5}}
| tim1       = {{NOG-D|PAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4
| golovi1    = *[[Jiovany Ramos|Ramos]] {{gol|45+2}}
| golovi2    = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|24}}
| lokacija   = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Energizer Park]]
| gledalaca  = 20.000
| sudac      = [[Luis Enrique Santander]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 12. juni
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|CAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
| golovi1    =
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|78}}
| golovi2    =
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{goal|21}}
| lokacija   = [[Toronto]], Kanada
| stadion    = [[BMO Field]]
| gledalaca  = 43.002
| sudac      = [[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 18. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|SUI}}
| rezultat   = 4–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
| golovi1    =
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74|90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
| lokacija   = [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Stadion &quot;SoFi&quot;]]
| gledalaca  = 70.026
| sudac      = [[João Pinheiro (sudac)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 24. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| tim2       = {{NOG|QAT}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
| golovi1    =
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}
*[[Mahmud Abunada|Abunada]] {{gol|34|a.g.}}
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} 
| golovi2    =
*[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{goal|42}}
| lokacija   = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Lumen Field]]
| gledalaca  = 66.925
| sudac      = [[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 25. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/
| tim1       = {{NOG-D|POL}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]]
| lokacija   = [[Varšava]], Poljska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 28. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|21:45|+3}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/
| tim1       = {{NOG-D|ROU}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]]
| datum      = 2. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|SWE}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| datum      = 5. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|POL}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 14. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/
| tim1       = {{NOG-D|SWE}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nationalarenan]]
| lokacija   = [[Solna]], Švedska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| datum      = 17. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|ROU}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}

== Stručni štab ==

=== Trenutni stručni štab ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}

=== Statistika selektora ===
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}}

== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|02|df=yes}}|nastupi=29|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Mladen Jurkas]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|2007|10|07|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]|klubnac=BIH}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|08|16|df=yes}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=68|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=30|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=20|golovi=2|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|08|28}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=31|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=13|golovi=2|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=4|golovi=2|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=43|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=150|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|24. juna 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''150'''
|73
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''68'''
|0
|2013–trenutno
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''73'''
|150
|{{#expr:73/150 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}

=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;160px&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;100px&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|29
|{{#expr:7/29 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
| align=&quot;left&quot; |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Pirić]]
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–2024
|}

=== Kapiteni ===
{{Ažurirano|24. juna 2026.}}

[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica.

'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (5) 2021–2026, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (3) 2025.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|79
|
|}

=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 12. juna 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 398 golova.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |#
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Datum
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Strijelac
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Protivnik
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hasan Salihamidžić]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR|1862}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|BRA}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |4–0
|}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Turnir
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|9
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|2
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|0
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|style=&quot;background:silver;&quot;|6
|-
|style=&quot;text-align: left; background:gold;&quot;|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''Finale'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1.'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''0'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''4'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''3'''
|-
!UKUPNO
!FInale
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}

== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}

== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*&lt;small&gt;Neslužbene utakmice nisu uključene.&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable toccolours collapsible&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:left; margin:0.5em;&quot;
|- style=&quot;background:#cadcfb;&quot;
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Ljubljana]], Slovenija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 19. august 1998.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2. juni 2007.
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10. septembar 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot; | {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''7'''–0
|| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Tallinn]], Estonija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]])
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. septembar 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada (sa primljenim golom).
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15. oktobar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kaunas]], Litvanija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LTU}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| Pobjeda za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 25. juni 2014.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. juni 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kirin kup 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Osaka]], Japan
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]].
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |31. mart 2026.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''1'''–1&lt;br&gt;{{Malo|('''4'''–1 [[Jedanaesterac|pen.]])}}
|Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]].
|}
{{clear}}

== Postignuća ==

=== Prijateljska ===
* '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]'''
** Viceprvak (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer kup]]'''
** Viceprvak (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Turnir Merdeka|Merdeka turnir]]'''
** Viceprvak (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]]
* '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]'''
** Viceprvak (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Šampion (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]]

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>kkfeahp6upjsxxboa5j4s4wvi2dcrsw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7379</id>
    <revision>
      <id>3900365</id>
      <parentid>3897765</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:37:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-36520-90</username>
        <id>182910</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ dodavanje razmaka</comment>
      <origin>3900365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43112" sha1="9bf0trtqtdz7feqshwt1xhr4kzfwbtm" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Bošnjaci}}
{{Preusmjerenje|Bosanka}}
{{Drugo značenje}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci
| ukupno    = 37.110
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 37.110
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci i Hercegovci
| ukupno    = 11.406
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 11.406
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{BiHPortal}}

'''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;

Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac).

Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost.

Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]]. Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu.

Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu.

==Historija==

===Najraniji zapisi===
Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]].
U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima,  poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]].

U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].

Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma.

===Srednji vijek===
[[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]]
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79&lt;/ref&gt;, 1353,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96&lt;/ref&gt; 1366,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107&lt;/ref&gt; 1370,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112&lt;/ref&gt; 1389,&lt;ref&gt;„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.&lt;/ref&gt; 1390,&lt;ref&gt;„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe  etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.&lt;/ref&gt; 1391,&lt;ref&gt;„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.&lt;/ref&gt; 1400,&lt;ref&gt;„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.&lt;/ref&gt; 1404,&lt;ref&gt;„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.&lt;/ref&gt; 1407,&lt;ref&gt;„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.&lt;/ref&gt; 1412,&lt;ref&gt;„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.&lt;/ref&gt; 1419,&lt;ref&gt;„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.&lt;/ref&gt; 1421,&lt;ref&gt;„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.&lt;/ref&gt; 1422,&lt;ref&gt;„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.&lt;/ref&gt; 1427,&lt;ref&gt;„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180&lt;/ref&gt; 1428,&lt;ref&gt;„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.&lt;/ref&gt; 1430,&lt;ref&gt;„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.&lt;/ref&gt; 1436,&lt;ref&gt;„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.&lt;/ref&gt; 1438,&lt;ref&gt;„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.&lt;/ref&gt; 1440,&lt;ref&gt;„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi  realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.&lt;/ref&gt; 1441,&lt;ref&gt;„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.&lt;/ref&gt; 1449,&lt;ref&gt;„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.&lt;/ref&gt; 1465,&lt;ref&gt;„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.&lt;/ref&gt; 1477.&lt;ref&gt;„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.&lt;/ref&gt;
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''&lt;ref&gt;„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) &lt;ref&gt;„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' &lt;ref&gt;„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom zvanu Vladika) &lt;ref&gt;&quot; ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa&quot;, Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;.

===Osmanlijsko doba===
Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]).

Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji.
[[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja.
U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}}

===Austro-ugarsko doba===
[[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]]
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi &quot;osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}&lt;/ref&gt; Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako &quot;govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velikonja&gt;{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}&lt;/ref&gt; Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.&lt;ref name=velikonja/&gt; Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.&lt;ref&gt;''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}&lt;/ref&gt; Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.&lt;ref name=velikonja/&gt;

Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće:
{{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao &quot;Srbin&quot; ili &quot;Hrvat&quot; seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u &quot;narodnom&quot; (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz  knjige '''&quot;Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed&quot;''' (u prijevodu: &quot;Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija&quot;)&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&amp;pg=PA73&amp;dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&amp;ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&amp;f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press  |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,&lt;/ref&gt;}}

===Doba Jugoslavije===

U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Banac&gt;{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}&lt;/ref&gt; Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini.

Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).&lt;ref name=Banac/&gt; Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija &quot;Jugoslaven, etnički neopredijeljen&quot;, a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.&lt;ref name=Banac/&gt;

Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.&lt;ref name=Banac/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&amp;pg=PA65&amp;dq=Muslims+by+nationality&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Muslims%20by%20nationality&amp;f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}&lt;/ref&gt; Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.&lt;ref name=Banac/&gt;

==Religija==
[[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]]
Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:&lt;blockquote&gt; &quot;Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina.&quot;&lt;ref name=shatzmiller&gt;{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.&lt;ref name=shatzmiller/&gt;

Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}}

==Izjašnjavanje==

U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: &quot;Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?&quot;. U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Bosančica]]
*[[Kultura Bosne i Hercegovine]]
*[[Bogumili]]
*[[Crkva bosanska]]
*[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

{{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}}
{{BiH po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9bf0trtqtdz7feqshwt1xhr4kzfwbtm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900367</id>
      <parentid>3900365</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:58:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>ako je već uopćavanje, zašto su drugi narodi isključeni?</comment>
      <origin>3900367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43055" sha1="82t6x5r6nz0iavts8i5rzh0wtt6dx5l" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Bošnjaci}}
{{Preusmjerenje|Bosanka}}
{{Drugo značenje}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci
| ukupno    = 37.110
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 37.110
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[ateizam]], [[agnosticizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa     = Bosanci i Hercegovci
| ukupno    = 11.406
| regija1   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1      = 11.406
| ref1      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici    = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| vjera     = [[islam]], [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[pravoslavlje]], [[katoličanstvo]]
| vezano    = [[Bošnjaci]], [[Hrvati]], [[Srbi]]
}}
{{BiHPortal}}

'''Bosanci''' je ime za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao Bosanci (i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju jednom od naroda Bosne i Hercegovine. U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima iz [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisa stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;

Bosanci nisu samo one osobe koje smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego i oni koji imaju njeno državljanstvo ili su rođeni u Bosni i Hercegovini). Naziv ''Bosanci'' je glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni i Hercegovini, već i u inostranstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac).

Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlje Bosne i Hercegovine, bez obzira na regionalnu, vjersku ili etničku/narodnu pripadnost.

Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju samo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]]. Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije izjašnjavaju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu.

Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' daje ime onim ljudima koji čine određenu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu.

==Historija==

===Najraniji zapisi===
Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do ''Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]].
U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko Carstvo]] i naselili se na [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima,  poznatijim kao [[Iliri]]. Od 800. Slaveni su počeli osnivati rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizovane [[kraljevina|kraljevine]].

U Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna Bosanska država se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].

Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) je bila u skoro stalnom stanju borbe između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U [[12. vijek]]u [[Bosanska država]] se počinje uzdizati stvarajući nezavisnu religijsku zajednicu. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u [[14. vijek]]u, a naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. Pretpostavlja se da je taj naziv potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Bosanskog kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], rijeka se zvala ''Bosona'' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma.

===Srednji vijek===
[[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]]
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bosanci i Bošnjani (Bossinensis, Bossnenses-Bossinensium, Bossignanus-Bosignanis, Bosignani, Bošnjani) o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka: 1332,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018). ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo. str. 75-79&lt;/ref&gt;, 1353,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 96&lt;/ref&gt; 1366,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str. 107&lt;/ref&gt; 1370,&lt;ref&gt;Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države''. Sarajevo: Mladinska knjiga Sarajevo, str.112&lt;/ref&gt; 1389,&lt;ref&gt;„Ego Ratchus Comenouich de Bosna confiteor quod quandam meam ancillam seu sreuam nomine Agnetem etatis annorum XIIII vel circa de genere Bossinensium, confitentem sponte esse servam meam in presentia notarii et testium infrascriptorum, dedi, vendidi et tradi ser Johannutio de Presto Angelo de Siragusio, presenti, ementi et recipienti dictam seruam pro pretio ducatorum XV auri, quos ego Ratchus confiteor habuisse et recepisse et tegnisse pro integra et completa solutione dicte vendictionis dicte serue. Ser Petrus de Saracha judex et ser Stephanus de Lucaris testis” (07.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 76 verso; „Ego quidem Bogaueç Vochoeuich Bossinensis de Souisochi confiteor quod sponte et ex certa scientia dedi, vendidi et tradidi magistro Johanni condam magistri Marchi de Papia unum meum seruum puerulum etatis annorum nouem vel circha nomine Milcho de genere et nactione Bossinensium, pro precio ducatorum auri quatuor, quos confiteor integre recepisse” (09.11. 1389.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 77.&lt;/ref&gt; 1390,&lt;ref&gt;„Nos Vtiesen et Braychus fratres Nicolich de Ragusio confitemur quod de nostra certa scientia et sponte dedimus, vendidimus et tradidimus Bonsignorio filio Petroni de Missena insule Sicilie presenti, ementi et recipienti unum nostrum servum empticium nomine Radoe  etatis decem et octo annorum vel circha de genere et nactione Bossinensium” (26.05. 1390.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 55.&lt;/ref&gt; 1391,&lt;ref&gt;„Ego Radoslaua filia condam Turdos de genere Bossinensium sponte mea confiteor quod ego sum serua empticia Marini Radoste de Ragusio, quia de mea voluntate me emit a Vocoslauo Peruoseuich de Bosna pro yperperis XXVI et grossos VIII, cui Marino domino meo promicto seruire et obedire tanquam domino et de me possit facere omne velle suum tanquam de re sua propria. Ser Marinus de Slauçe judex et ser Marinus de Ragnina testis” (21.02. 1391.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak X, Folija 144 verso.&lt;/ref&gt; 1400,&lt;ref&gt;„Ego Jacobus Salvatoris mercator civis Barchinonie vendo vobis Egidio Znarhostalerio et civi Cesarauguste licet absenti et vestris quandam servam sclavam et captivam meam, vocatam hoc nomine Araditcam, in etate decemocto annorum vel circa constitutam que est de nascione Bosanasiorum” (24.07. 1400.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 14.&lt;/ref&gt; 1404,&lt;ref&gt;„Ego Symon de Fabris de Bononia ad presens stipendiarius equester comunis Ragusii. In guerra qum dictum comune habet presentialiter cum hereticis Bossinensibus confiteor et ex certa mea scientia et bono amore nomine et titullo donationis pure, libere, simplicis et irrevocabilis inter vivos que nulla ingratitudinis causa vel offensa revocari possit dedi, transtuli et donavi circumspecto viro ser Jacobo de Ugodonicis de Bononia ad presens notario et canzellario comunis Ragusii presenti et vice et nomine Lodouici de Podestis speciarii a Serpe in Bononia stipulanti et recipienti unam meam servam de genere Bossinensium in scvlauicho nomine Rada et in latino Allegrina filiam [prazan prostor] de Crayna servam meam captivam et acuisitam per me justo titullo guerre in suprascriptis partibus Bossine” (02.05. 1404.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 83-84.&lt;/ref&gt; 1407,&lt;ref&gt;„писаније почтене вaше пријaзни примисмо и рaзумјесмо што нам' уписасте за кнеза Гр'гурa Вл'косаликјa како да га имaмо за пријaтељa и да је уфaн' у наaс'. Нaш почтени пријaтељу Бог' је вје од' постaн'јa них дједа и прaдједа и пaкје них наши пр'ви и мии имaлих смо за многоср'дачне и љубиме пријaтеље и данас' је имaмо. А за вaшу љубaв' и одвише што би смо могли море прити к'ди му је угодно слободно у наше мјесто како прходе и друзи племенити људ'је Бошњaне” (13.09. 1407.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 275.&lt;/ref&gt; 1412,&lt;ref&gt;„Marchus de Pratomaiori, presbiter, prior capelle Undecim Mille Virginum constructe in sede Barchinonie ... Preterea dimitto Elenam, alias Magdalenam de genere Bocinorum, francham liberam et alforram, et ab omni jugi juri, dominio et servitute exemptam” (27.10. 1412.g.), Ненад Фејић, Документи о продаји и ослобaђaњу робљa из Босне и Дубровникa у Кaтaлонији (XIV и XV век), Miscellanea 10, Беогрaд 1982, 32.&lt;/ref&gt; 1419,&lt;ref&gt;„a томуи свидоци наши добри Бошнане од Босне воевода Петaр Пaвловић’ з брaтиом” (05.03. 1419.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 556.&lt;/ref&gt; 1421,&lt;ref&gt;„unam meam sclavam etatis annorum decem vel circa nomine Millizam de genere Bossignanorum” (02.05. 1421.g.), Михaило Динић, Из дубровaчког aрхивa, Књига III, САНУ, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Треће одељење 22, Беогрaд 1967, 97; „a всему томуи свидоци наши добри Бошнане властеле и веоможaне русага ... воевода Јурaи Воисалић’ з брaтиом’” (18.08. 1421.g.), Љубомир Стојaновић, Стaре српске повеље и писмa, I/1, СКА, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Беогрaд - Сремски Кaрловци 1929, 508.&lt;/ref&gt; 1422,&lt;ref&gt;„Ser Polo de Resti comes quondam Canalis coram nobili et sapienti viro ser Dobre de Binzola honor vicerectore Ragusii sedente pro ser Nicola de Goze Rectore absente conqueritur supra Branchum comitem castri Socho, hominem voyuode Radossaui et supra XXVII famulis ipsius Branchy quorum nomina sunt hec, videlicet, Ghoyssauus et Bude fratres Stiepchouich, Dobrossauus et Bogossauus fratres Boghixich, Boghich et Bogdien fratres Branchouich, Braychus Pribilouich, Radoctha et Milich et Radiscam qui stant prope castrum Socho, Radascin et Ratchus fratres qui stant prope castrum predictum et Vochaç Milosseuich de Dubrauzich et Radogna custos porte castri predicti, Vochassin Bossignanus et unius aliter Vocassinus similiter Bossignanus. Eo quia dicti accusati de mense februarii propelapsi more predonico et violenter acceperunt accusatori predicto res infrascriptas, videlicet, yperperorum quadraginta, grossis IIII, paruulum XV, tazias tres argenti, cuslerios sex argenti, centuras duas argenti, modicum argenti, copertorium unum a lecto de panno fodratum marturini, copertorium unum de tela, perniçam unam, duo paria lentiaminum ...” (04.04. 1422.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak V, Folija 34 verso.&lt;/ref&gt; 1427,&lt;ref&gt;„Radossauus Tolcouich de Stagno coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Andrea Jo. de Volzo conqueritur supra Jaxam filium Vlacote Cranchouich. Eo quia die primo huius mensis dum idem Radosaus foret cum nauigio onusto sale ad os fluuius Narenti prope Striseuo tunc dictus Jaxa misit duos suos famulos de Narente, videlicet, Stipanum Stanichnich et Radouaç ad dictum nauigium cum quibus famulis venerunt in aliqui Bosinenses et acceperunt nauigium predictum quod est Marci Dobrillouich et acceperunt modia de Dalmatia quatriginta quinquaginta sex salis dicti Radossaui qui erat in dicto nauigio” (06.05. 1427.g.), Državni arhiv Dubrovnik, Serija - Lamenta de foris, Serija VI, Folija 180&lt;/ref&gt; 1428,&lt;ref&gt;„Ego Radmil Vochoeuich dictus Bosignanin de Gorasde confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare ets oluere Petro Pantella ducatos auri decemnouem usque ad tres menses proxime futuros. Et sit de presenti viagio et si ultra etc. Renuntiando etc. Judex et testis ut supra” (22.10. 1428.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XIV, Folija 228.&lt;/ref&gt; 1430,&lt;ref&gt;„Captum fuit quod officiales exactores imprestiti dare debeant de camera ex denariis ipsius imprestiti pro dando Radiç et quatuor suis sociis Bosignanis qui tribus mensibus steterunt ad seruicia nostra ad yperperos XXII pro quolibet iuxta partem rogatorum hodie captam in totum yperperos centum decem” (31.08. 1430.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Consilium Minus, Svezak V, Folija 58 verso.&lt;/ref&gt; 1436,&lt;ref&gt;„Radouano Cristich Soto Creseuo. Rector di Ragusa com li zudesi de la sua corte allo detto citadin nostro Ragusino Radouan Cristich in Soto Creseuo salute. A nostra audientia e venuto che per certo deposito il qual dicete auer auuto in casa soto terra cerchate ouer cercare volete et domandar la rason vostra sopra Andrusco Pribilouich nostro Raguseo auanti lo re et altri valiosi suoi Bosignani, non obstante che voi et esso Andrusco seti nostri Ragusei, la qual cosa e contra le usanze et ordeni nostri e de la quale ne pigliamo maraueglia pero per la presente nostra vi scriuemo et comandiamo che omnino debiate essare per tal casone ad andare ne dimandare ne usare vostra rason auanti lo re ne valiosi Schiaui ne alla raxon schiaua, ma se pur vostra rason cercare et dimandare volete di qua fate de auer consolato alli nostri Ragusei segondo lo usato et auanti essi a ora usate vostra rason ouer di qua venete o mandate vostro procurador ad usar vostra rason auanti, non o consoli nostri perche rason vi sera fatta come se conuien. E guardate altramente non fate perche se in obediente sereti si fata mente per vedremo come di bisogno sera che dela disobedientia vostra altri pigliarano exemplio. Datur Ragusi adi XI octobris 1436” (11.10. 1436.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lettere di Levante, Svezak XII, Folija 45.&lt;/ref&gt; 1438,&lt;ref&gt;„Miloslauus de Draceviça ad revertendum Stanislaue eius uxori. Reverendissimus in Christo pater et dominus Marinus Contareno Dei et Apostolice sedis gratia episcopus Catharensis. Sedens in iure in episcopali palatio Catarensi intellecta petitione Stanislaue uxoris Miloslaui de Draçeuiça dicentis se fuisse copulatam legiptimo matrimonio dicto Miroslauo, qui more Bosignanorum et patarinorum alia recepta coniuge ipsam a se expulit nulla causa” (31.10. 1438.g.), Ђуро Тошић, Примјер брaчне бигамије 'more Bosignanorum et patarinorum', Miscellanea Nova serija XXII, Беогрaд 2004, 124.&lt;/ref&gt; 1440,&lt;ref&gt;„Radosauus Pribisaligh coram domino Rectore ser Jacobo de Sorgo fecit lamentum supra Vocxam Miobratouich Bosignanum, dicens quod dedit eis tres capras ad custodiendum et ad rationem utilitatem et non restituerit ei nisi duas” (24.07. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lamenta de foris, Svezak XIII, Folija 282 verso; „Ego Dabisiuus Vochouich Bosinensis de Boraz confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere ser Junio Mi. de Crieua yperperos ducentos et octuaginta nouem in hunc modum, videlicet, perperos sexaginta tres usque ad duos annos proxime futuros et sit successiue de anno in anno usque completa solutionem tocius debiti predictorum yperperorum CCLXXXVIIII. Et in casu quo in aliquo dictorum terminorum se fellero ad soluendum ut supradictum est quod tunc possim cogi  realiter et personaliter ad soluendum totum debitum ad omnem voluntatem dicti creditoris. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra. Et similiter dare et soluere ser Johanni de Lampre ducatos auri quadriginta ad omnem voluntatem dicti ser Johannis. Et sit de presenti viagio. Et si ultra etc. Renuntiantes etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (14.09. 1440.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XX, Folija 67 verso.&lt;/ref&gt; 1441,&lt;ref&gt;„Radetta peliçarius coram domino Rectore ser Johanne Ja. de Gondola fecit lamentum supra Milissam Radoeuigh petrarium et supra eius fratrem Vitomir et supra Radoliam tabernarium pulcellarum sancte Clare, dicens quod cum ipse Radetta esset in plaido in curia domini archiepiscopi habuerunt verba simul et dicti accusati minati fuerunt ipsi Radette. Et postea recedentes inuaserunt ipsum Radettam supra scalas palatii et verberauerunt ipsum scalpando ipsum per capillas et percutiendo ipsum supra faciem cum pugnis usque ad sanguinis effusionem. [Testes:] Dom Johannes Antonii petrarii, magister Johannes Gazolus, Nouach de Cataro qui vendit candelas ante sanctam Mariam, Radosauus peliçarius Bosignanus, Vladislauus Goisalich peliçarius, magister Petrus de Mediolano petrarius” (05.12. 1441.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de intus, Svezak II, Folija 13.&lt;/ref&gt; 1449,&lt;ref&gt;„Jacobus de Bizia et Natalis de Bono tanquam procuratores Stepani Stoissalich coram domino Rectore ser Michaele de Proculo fecerunt lamentum supra Vuoch Gliubissich, dicentes quod his diebus preteritis cum Radossauus famulus dicti Stepani veniret Strebeniza cum certa quantitate argenti dicti Stepani, dictus Vuoch cum Vocichna et Radossauo fratribus Banouichi nobilibus hominibus Iuanis Paulouich agressus fuit ipsius Radossauum famulum Stepani sub Boraz in domo dohanerii. Et quod dictus Vuoch volebat sibi accipere bisacias cum argento dicando, ego sum natus ex Bossignanis, licet sum natus Ragusii et intendo esse Bossignanus et non Raguseus. Ragusei per vim mihi acceperunt denarios meos et eos posuerunt in comunni et emerunt possessiones prout eis placuit. Et quia Stepanus Stoissalich qui erat unus ex meis tutoribus fuit causa quod dicti denarii ponerentur in omni volo preualere me supra bonis dicti Stepani” (26.10. 1449.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Lam. de foris, Svezak XXII, Folija 264.&lt;/ref&gt; 1465,&lt;ref&gt;„Vuchaz Obrinouich Bosnensis confessus fuit se retrohabuisse et recepisse a ser Johanne Mar. de Restis ibi presente dante, consignante et restituente duas miliars magnas argenti aurati” (07.02. 1465.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Diversa Notariae, Svezak XLVIII, Folija 110.&lt;/ref&gt; 1477.&lt;ref&gt;„Ego Radoe Craicinouich Bosnensis confiteor quod super me et omnia mea bona pro resto et saldo omnium rationum per me per elapsum depositarum et datarum in depositum ser Andree Fran. de Sorgo seu alicui ex aius filiis et pro resto omnium rationum quas simul habuimus agere quacumque ratione vel causa, obligo me dare et soluere dicto ser Andree Fran. de Sorgo presenti et acceptanti ducatos auri quadraginta quinque cum dimidio ad voluntatem creditoris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (30.08. 1477.g.), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija - Debita Notariae, Svezak XLVI, Folija 47.&lt;/ref&gt;
Jezik Bosanaca/Bošnjana je bosanski jezik. Trećega jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik (Dokumenti iz arhiva u Kotoru). U prvom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Dieuena''&lt;ref&gt;„Suprascripto millessimo et indictione et die dicti Jubissa douanerius Magnifici et potentis domini Stephani vaivode Bossine habens licentiam a circumspectis viris Gruppico Popouich et Vochoslauus Vochsich, nuntiis prefati magnifici et domini Stephani per litteram credentialem vendendi infrascriptam sclauam et ipsius pretium recipiendi, et quam licentiam dicti Grupchus et Vochoslauus dederunt dicto Jubisse in presentia infrascripti iudicis et auditoris et mei notarii infrascripti. In Dei nomine et in bona gratia dedit, vendidit et imperpetuum tradidit et transactauit Magnifici generosoque viro domino Laurentio Victuri pro serenissimo ducali dominio Venetarium honorando comite te capitaneo Cathari unam suam sclauam etatis annorum quindecim vel circa, de genere Bossinensium et heretica pravitate ortam vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismun in lingua latina Martha, quam dictus Magnificus dominus Stephanus redemi fecit a Theucris. Et quam sclaum dictus Jubissa dicto nomine dat et tradit pro sana omnibus membris infirmitate et magagnis tam publicis quam occultis, prefato domino Laurentio Victuri presenti et pro se suisque heredibus ementi amodo in antea cum plena potestate ipsam sclauam intromittendi, possidendi, dandi, donandi, vendendi, franchandi, alienandi et quicquid ipso domino Laurentio et suis heredibus de ipsa sclaua placuerti perpetuo faciendi tamquam de re sua propria nemine contradicente quia exinde per omnia dictus Jubissa dictis nominbus se satis facit, ipsamque sibi cum omni potestate relinquit. Pretium autem inter ipsum dominum Laurentium et dictum Jubissam dictis nominibus diffinitum quod fuit in totum ducatos quindecim boni auri et justi ponderis. Predictus Jubissa dictis nominibus contentus confessus manifeste fuit integre et sine dimunatione habere habuisse et manualiter recepisse a dicto domino Laurentio. Unde predictum dominum Laurentium et suos heredes quia tam de dicta sclaua quam de eius pretio suprascriptio fuit cum integritate solutus et satisfactus supradictus Jubissa securum redit imperpetuum quietatum. Quia nichil inde remansit unde dictus Jubisssa dictum dominum Laurentium suosque heredes et successores amplius compellere et requirere possit per ullum ingenium siue modum. Propterea prefatus Jubissa, nominibus quibus superius per se et suos heredes promisit et se solempniter obligauit perpetuo guarentare et deffendere dictam sclauam venditam dicto domino Laurentio et suis heredibus contra omnem hominem et personam eum vel suos heredes pro ipsa sclaua molestare volentem suis omnibus sumptibus et expensis. Et hoc instrumentum vendentionis et omnia in ео contenta perpetuo habere firma et rata super se et ipsum magnificum dominum Stephanum et omnia sua bona presentia et futura. Actum in cancellarie comunis. Testes ser Matheus de Besante, iudex Ser Michael Pelegrina, auditor. In margine: Dominus comes Cathari cum Jubissa douanerio domini Stephani. (03.07. 1436.g.), [[Đuro Tošić|Ђуро Тошић]], Неколико примјерa покaтоличaвaњa стaновништвa из средњовјековне Босне, Miscellanea Nova serija XXVII, Беогрaд 2006, 142-146.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom nazvanu Djevena) &lt;ref&gt;„Горе писане године хиљaду (1436) и индиктa и дана реченог, Љубишa цaриник узвишеног и моћног господина Стефaна, војводе босанског, имaјући дозволу на основу вјеровног писмa од угледних послaникa горе реченог велможног господина Стефaна, Групкa Поповићa и Вукослaвa Вукшићa, да прода доле речену робињу и да прими за то новaц. Ово допуштеље речени Групко и Вукослaв дали су споменутом Љубиши у присуству доле писаног судије и aудиторa и мене доле потписаног нотaрa, и он је у име Бога и у доброј милости дао и на вијек вијековa предао велможном и племенитом господину Лоренцу Витурију за пресвијетлу дуждјевску Влaду Венеције поштовaном кнезу и кaпетaну Которa једну робињу од отприлике 15 година од босанског рода и рођену у јеретичкој заблуди, назвaну босанским језиком Дјевена, a на крштењу на лaтинском језику Мaртa, коју је речени узвишени господин Стефaн откупио од Турaкa. Ову робињу у име речених Љубишa даје и продаје здрaву у свим удовимa, без болести и без мaна, како видљивих тaко и скривених њему и његовим насљедницимa, реченом господину Лоренцу Витурију присутном, са потпуним прaвом да дотичну робињу посједује, да дарује, прода, ослободи, отуђи и вјечно чинн и што год се њему и његовим насљедницимa прохтије кaо са својом личном ствaри без ичијег приговорa. Јер је тиме у свему споменути Љубишa намирен у име речених и њу (робињу) са свим овлaшћењем Лоренцу препустио. А што се тиче цијене којa је уговорена између самог господина Лоренцa и реченог Љубише, чији је износ у свему био 15 добрих злaтних дукaтa и прописане тежине, Љубишa је изјaвио у име речених да је задовољен њим и јaсно покaзао да га је у цјелини и без умaњивaњa имaо и примио на руке од поменутог господина Лоренцa. Премa томе у односу на реченог господина Лоренцa и његове насљеднике, како реченом робињом тaко и новцем који је добио за њу, Љубишa је био у цјелини исплaћен и задовољен, пa га заувијек смaтрa намиреним. Нaиме, није ништa остaло на основу чега би ни под којим рaзлогом и на који начин, речени Љубишa могао реченог Лоренцa и његове насљеднике и потомке даље присиљaвaти и од њих нешто трaжити. Зaто се споменути Љубишa, кaо што је претходно њему (Лоренцу) и његовим насљедницимa обећaо, свечaно обaвезао да ће увијек; својим средствимa и трошковимa, брaнити и јемством заступaти речену робињу којa је продатa Лоренцу и његовим насљедницимa, против свaког човјекa и особе којa њега и његове насљеднике жели да узнемирaвa због те робиње. И овaј продајни уговор и све што се у њему садржи обaвезао се држaти утврђеним и вaжећим за себе и самог узвишеног господина Стефaна и свa његовa садашњa и будућa добрa. У чињено у општинској кaнцелaрији у присуству ser Мaтејa Безанти, судије и ser Михaилa Пелегрина, судског извршитељa. Нa мaргини: Господин кнез Которa са Љубишом цaриником господина Стефaна.“ Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;, u drugom ugovoru: ''vocatam lingua bosinensi Vladiça'' &lt;ref&gt;„... etatis annorum XIV vel circha ... vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptisimum in lingua latina Cita” (03.07. 1436.g.), Тошић, Isto, 147.&lt;/ref&gt; (bosanskim jezikom zvanu Vladika) &lt;ref&gt;&quot; ... отприлике 14 година ... звaну босанским језиком Влaдикa и крштењем у лaтинском језику Цитa&quot;, Тошић, Isto.&lt;/ref&gt;.

===Osmanlijsko doba===
Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polahko počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanih političkih i vjerskih podjela. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na balkanskom poluostrvu. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorija koja je djelimično pripadala srednjovjekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostala je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]).

Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji.
[[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti oko njenog pada bili raspravljani koliko i definiranje njene prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala djelovati mnoge decenije prije turskih osvajanja.
U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koje brzo postaje dominantno. Do ranih 1600-ih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}}

===Austro-ugarsko doba===
[[Datoteka:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]]
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918, [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u [[Beč]]u, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi &quot;osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=University of Washington Press |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}&lt;/ref&gt; Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako &quot;govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=LIT Verlag Münster |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velikonja&gt;{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-1-58544-226-3 |url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli }}&lt;/ref&gt; Tadašnja politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda iz ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog [[Nacionalizam|nacionalizma]], koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka.&lt;ref name=velikonja/&gt; Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.&lt;ref&gt;''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}&lt;/ref&gt; Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.&lt;ref name=velikonja/&gt;

Naučnici iz [[SAD]]-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće:
{{Citat3|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo vijekova unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao &quot;Srbin&quot; ili &quot;Hrvat&quot; seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u &quot;narodnom&quot; (ne u vjerskom) smislu je još novija. Robert J. Donia i John V.A. Fine, odlomak iz  knjige '''&quot;Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed&quot;''' (u prijevodu: &quot;Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija&quot;)&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&amp;pg=PA73&amp;dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&amp;ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&amp;f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press  |access-date=30. 10. 2012}}, p. 73, 1995,&lt;/ref&gt;}}

===Doba Jugoslavije===

U periodu kada je SFRJ bila uspostavljena kao država, političkom scenom u SR Bosni i Hercegovini su preovladavali srpski i hrvatski politički stavovi. Niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Banac&gt;{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}&lt;/ref&gt; Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku ili muslimansku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u SR Bosni i Hercegovini.

Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. godine bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, za vrijeme popisa iz 1948. postojala je samo mogućnost da se mogu izjašnjavati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).&lt;ref name=Banac/&gt; Prema popisu iz 1953. uvedena je kategorija &quot;Jugoslaven, etnički neopredijeljen&quot;, a velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.&lt;ref name=Banac/&gt;

Prema popisu iz 1961. bosanski muslimani su kategorizirani kao etnička grupa definirana kao jedna od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. ''Četvrti kongres Bosanske partije'' iz 1964. je osigurao muslimanima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', muslimami su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.&lt;ref name=Banac/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&amp;pg=PA65&amp;dq=Muslims+by+nationality&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Muslims%20by%20nationality&amp;f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}&lt;/ref&gt; Kao kompromisna opcija na popisu stanovništva iz 1971. uvedena je kao kategorija ''Musliman po narodnosti''. To je službena kategorija za korištenje od strane Muslimana sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. godine.&lt;ref name=Banac/&gt;

==Religija==
[[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]]
Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:&lt;blockquote&gt; &quot;Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina.&quot;&lt;ref name=shatzmiller&gt;{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|url=https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=[https://archive.org/details/islambosniaconfl0000unse/page/32 32]}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.&lt;ref name=shatzmiller/&gt;

Ipak, veliki broj Bosanaca je i [[Sekularizam|sekularan]] (svjetovan). To je trend koji je ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u [[Komunizam|komunističkom]] političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}}

==Izjašnjavanje==

U anketi koju je [[2007]]. godine provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno izjašnjavali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: &quot;Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?&quot;. U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|archive-date=27. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=7. 7. 2007|access-date=27. 7. 2007|pages=19–20}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Bosančica]]
*[[Kultura Bosne i Hercegovine]]
*[[Bogumili]]
*[[Crkva bosanska]]
*[[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

{{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}}
{{BiH po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>82t6x5r6nz0iavts8i5rzh0wtt6dx5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Volfram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7430</id>
    <revision>
      <id>3900412</id>
      <parentid>3798767</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:29:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28483" sha1="pd3yv18u2g18q0qzrswrj18clppriaz" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Volfram
| Simbol  = W
| Atomski broj = 74
| Serija = [[Prelazni metal]]i
| Grupa = 6
| Perioda = 6
| Blok = d
| Slika = [[Datoteka:Tungsten element.jpg|180px]]
| Boja serije = LightCoral
| Izgled = sivo-bijeli sjajni metal
| Zastupljenost = 6,4 · 10&lt;sup&gt;-3&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 183,84
| Atomski radijus = 135
| Atomski radijus izračunat = 193
| Kovalentni radijus  = 162
| Van der Waalsov radijus  = -
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Ksenon|Xe]]&amp;#x5D; 4f&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;5d&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;6s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija =
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 12, 2
| Energija ionizacije_1 = 770
| Energija ionizacije_2 = 1700
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 7,5
| Struktura kristala = kubična prostorno centrirana
| Gustoća = 19300&lt;ref name=&quot;greenwood&quot; /&gt;
| Magnetizam = paramagnetičan
| Tačka topljenja_K = 3695
| Tačka topljenja_C = 3422
| Tačka ključanja_K = 6203&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 5930
| Molarni volumen = 9,47 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 774&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 35,4
| Pritisak pare = 4,27
| Pritisak pare_K = 3680
| Brzina zvuka = 5174
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 138
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 18,52 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 170
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = '''6''', 5, 4, 3, 2
| Oksidi =
| Elektrodni potencijal = -0,119 [[Volt|V]] (WO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 4e&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; → W + 2 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)
| Elektronegativnost = 2,36
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|43}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = W
| Maseni broj = 178
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 21,6&amp;nbsp;[[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,091
| Tipraspada1ZP = [[Tantal|&lt;sup&gt;178&lt;/sup&gt;Ta]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = W
| Maseni broj = 179
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 37,05&amp;nbsp;[[minuta|min]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 1,060
| Tipraspada1ZP = [[Tantal|&lt;sup&gt;179&lt;/sup&gt;Ta]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = W
| Maseni broj = 180
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,13
| Vrijeme poluraspada = 1,08 • 10&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;[[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 2,516
| Tipraspada1ZP = [[Hafnij|&lt;sup&gt;176&lt;/sup&gt;Hf]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = W
| Maseni broj = 181
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 121,2&amp;nbsp;[[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,188
| Tipraspada1ZP = [[Tantal|&lt;sup&gt;181&lt;/sup&gt;Ta]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = W
| Maseni broj = 182
| Rasprostranjenost u prirodi = 26,3
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = W
| Maseni broj = 183
| Rasprostranjenost u prirodi = 14,3
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = W
| Maseni broj = 184
| Rasprostranjenost u prirodi = 30,67
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = W
| Maseni broj = 185
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 75,1&amp;nbsp;[[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,433
| Tipraspada1ZP = [[Renij|&lt;sup&gt;185&lt;/sup&gt;Re]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = W
| Maseni broj = 186
| Rasprostranjenost u prirodi = 28,6
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = W
| Maseni broj = 187
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 23,72&amp;nbsp;[[sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 1,311
| Tipraspada1ZP = [[Renij|&lt;sup&gt;187&lt;/sup&gt;Re]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = W
| Maseni broj = 188
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 69,4&amp;nbsp;[[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 0,349
| Tipraspada1ZP = [[Renij|&lt;sup&gt;188&lt;/sup&gt;Re]]
}}
|}}
'''Volfram''' [{{IPA|ˈvɔlfram}}] je [[hemijski element]] sa simbolom '''W''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 74. Spada u [[Prelazni metal|prelazne metale]]. U periodnom sistemu elemenata stoji u [[6. grupa hemijskih elemenata|VI B]] grupi odnosno ''grupi hroma''. Volfram je srebreni sjajni metal, u svom čistom stanju je krhak teški metal, velike [[Relativna gustoća|relativne gustoće]]. Među svim metalima (u čistom stanju) ima najvišu tačku topljenja i drugu najvišu tačku ključanja. Njegova napoznatija upotreba je kao žareća nit (filament) u [[sijalica]]ma.

== Historija ==
Već u 16. vijeku [[Freiberg|frajberški]] mineralog [[Georgius Agricola]] je opisao pronalazak minerala među rudom kalaja iz [[Saksonija|Saksonije]], koji je prilično otežavao dobijanje kalaja jer je povećavao udio šljake u rudi. Upravo dio njegovog imena ''volf'' (njem. Wolf - vuk) je izveden iz ove osobine, jer je taj mineral doslovno ''jeo'' rudu kalaja poput ''vuka''. Da li se tada radilo o mineralu [[volframit]]u čak ni danas nije sa sigurnošću poznato, jer je on opisivao lahkoću tog minerala. Agicola je taj mineral nazvao ''lupi spuma'', što na latinskom znači otprilike ''vučja pjena''. Kasnije je nazvan ''volfram'', iz srednjenjemačkog ''rām'', otpad, [[čađ]], jer se crnosivi metal vrlo lahko mogao samljeti i tada je izgledom podsjećao na čađ.&lt;ref name=&quot;kluge&quot; /&gt; Njegov međunarodni hemijski simbol '''W''' je izveden iz njemačkog ''Wolfram''.

U engleskom, italijanskom i francuskom jeziku, ovaj metal se naziva ''tungsten'' što je izvedeno iz švedskog ''Tung Sten'', doslovnog značenja ''teški kamen''. Međutim, u švedskom jeziku u to vrijeme, volfram se nije nazivao tim imenom, nego [[kalcij-volframat]]. U njemu je njemačko-švedski hemičar [[Carl Wilhelm Scheele]] 1781. godine otkrio do tada nepoznatu so. Čisti volfram su dobili 1783. godine španski naučnici braća [[Fausto Elhuyar|Fausto]] i [[Juan José Elhuyar]], vođeni Scheeleovim otkrićima, putem redukcije [[volfram-trioksid]]a, a kojeg su dobili iz volframita.

== Osobine ==
=== Fizičke ===
Volfram je srebreni, sjajni metal, u čistom stanju se lahko izvlači. Ima veoma veliku gustoću, tvrdoću i čvrstoću. Gustoća volframa je gotovo ravna gustoći [[zlato|zlata]], a Brinelova tvrdoća mu iznosi 250 HB. Otpornost na izvlačenje volframa iznosi od 550-620 N/mm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; do 1920 N/mm.&lt;ref name=&quot;katalog&quot; /&gt; Metal egzistira u stabilnoj kubičnoj-prostorno centriranoj α modifikaciji sa parametrom rešetke od 316 pm pri sobnoj temperaturi.&lt;ref name=&quot;tungsten.com&quot; /&gt; Ova vrsta kristalne strukture se često naziva i ''volframska vrsta''. Kod neke supstance za koju se kaže da ima ''metastabilnu β-modifikaciju'' volframa (izobličenu kubičnu prostorno-centriranu), radi se zapravo o oksidu bogatim volframom W&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O.&lt;ref name=&quot;wiberg&quot; /&gt;

Volfram ima najvišu [[talište|tačku topljenja]] od 3422&amp;nbsp;°C kao i najvišu tačku ključanja od 5930&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;zhang&quot;/&gt; od svih hemijskih elemenata. Jedino se [[ugljik]] ne topi, ali na temperaturi od 3642&amp;nbsp;°C sublimira direktno u gasovito stanje.

Volfram je supraprovodnik pri kritičnoj temperaturi od oko 15&amp;nbsp;mK.&lt;ref name=&quot;wiberg&quot; /&gt;

=== Hemijske ===
Volfram je hemijski vrlo otporan metal, kojeg na sobnoj temperaturi ne napadaju kiseline poput [[aqua regia|zlatotopke]] ili [[Fluoridna kiselina|fluoridne kiseline]]. Međutim, može se rastvoriti u smjesi fluoridne i [[dušična kiselina|dušične kiseline]] te u istopljenoj smjesi alkalnih nitrata i karbonata.

=== Izotopi ===
Poznata su 33 [[izotop]]a volframa i pet [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]]. Od njih se samo pet izotopa javlja u prirodi: &lt;sup&gt;180&lt;/sup&gt;W, &lt;sup&gt;182&lt;/sup&gt;W, &lt;sup&gt;183&lt;/sup&gt;W, &lt;sup&gt;184&lt;/sup&gt;W i &lt;sup&gt;186&lt;/sup&gt;W. Izotop volframa &lt;sup&gt;184&lt;/sup&gt;W je najviše zastupljen u prirodi. Svih pet prirodnih izotopa bi, teoretski, mogli biti nestabilni, pošto se tokom CRESST eksperimenta 2004. godine u ''Laboratoriji nazionali del Gran Sasso'' došlo do popratnog rezultata pri potrazi za [[tamna materija|tamnom materijom]] da se izotop &lt;sup&gt;180&lt;/sup&gt;W raspada [[alfa-zraci|alfa-raspadom]].&lt;ref  name=&quot;cristina&quot; /&gt; U tom eksperimentu izračunato je njegovo vrijeme poluraspada od 1,8 triliona godina, a takav raspad se u normalnim laboratorijskim uslovima nije mogao dokazati. [[Radioaktivnost]] ovog prirodnog izotopa je tako malehna, da se za sve praktične svrhe može potpuno zanemariti. Pretpostavljeno vrijeme poluraspada kod druga četiri prirodna izotopa bi, po današnjem stanju nauke, moglo biti još i duže, oko osam triliona godina. Vještački radioaktivni izotopi volframa imaju vrlo kratka vremena poluraspada i kreću se od 0,9 ms kod &lt;sup&gt;185&lt;/sup&gt;W do 121,2 dana kod &lt;sup&gt;181&lt;/sup&gt;W.

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Wolframite from Portugal.jpg|thumb|190px|lijevo|Volframit iz Portugala]]
Udio volframa u Zemljinoj kori se kreće oko 0,0001 g/t&lt;ref name=&quot;dtv&quot; /&gt; odnosno oko 0,0064 posto po težini. Do danas ovaj metal nije pronađen u [[samorodni elementi|samorodnom obliku]] u prirodi. Međutim, ruska akademija nauka je 1995. godine objavila izvještaj o postojanju samorodnog volframa, mada to otkriće nije potvrđeno od strane Međunarodne minerološke organizacije (IMA) i njene komisije za nove minerale, nomenklaturu i klasifikaciju (CNMNC).&lt;ref name=&quot;uwsau&quot; /&gt; Poznati su mnogi [[minerali]] volframa, uglavnom oksida te volframata. Najvažnije rude volframa su [[volframit]]  (Mn, Fe)WO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i [[šelit]] CaWO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Osim njih, postoje i drugi volframovi minerali poput štolcita PbWO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i [[tuneptit]]a WO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;·&amp;nbsp;H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O.

Najveća svjetska nalazišta volframa nalaze se u [[Narodna Republika Kina|Kini]], [[Peru]]u, SAD-u, Koreji, Boliviji, [[Kazahstan]]u, Rusiji, Austriji i [[Portugal]]u. U Njemačkoj, volframova ruda može se pronaći u &quot;Rudnom gorju&quot; [[Erzgebirge]]. Dokazane i vjerovatne svjetske rezerve čistog volframa iznose oko 2,9 miliona tona. U Evropi najpoznatije nalazište volframa nalazi se u dolini [[Felbertal]] u austrijskoj saveznoj pokrajini [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]].

== Dobijanje ==
Svjetska proizvodnja čistog volframa 2006. godine iznosila je 73.300 tona&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt;. Ubjedljivo najveći svjetski proizvođač volframa je Kina, gdje se proizvodi više od 80% ovog metala. Države sa najvećom proizvodnjom volframa u 2006. godini bile su:&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Rang
! Država
! Proizvedena količina&lt;br /&gt;(u tonama godišnje)
|-
| align=&quot;center&quot; | 1 || {{ZID|Kina}} ||align=&quot;right&quot;| 62.000
|-
| align=&quot;center&quot; | 2 || {{ZID|Rusija}} ||align=&quot;right&quot;| 4.500
|-
| align=&quot;center&quot; | 3 || {{ZID|Kanada}} ||align=&quot;right&quot;| 2.500
|-
| align=&quot;center&quot; | 4 || {{ZID|Austrija}} ||align=&quot;right&quot;| 1.350
|-
| align=&quot;center&quot; | 5 || {{ZID|Portugal}} ||align=&quot;right&quot;| 900
|-
| align=&quot;center&quot; | 6 || {{ZID|Sjeverna Koreja}} ||align=&quot;right&quot;| 600
|-
| align=&quot;center&quot; | 7 || {{ZID|Bolivija}} ||align=&quot;right&quot;| 530
|-
| align=&quot;center&quot; | 8 || ostale države ||align=&quot;right&quot;| 900
|}

[[Datoteka:Wolfram evaporated crystals and 1cm3 cube.jpg|thumb|lijevo|Kristali volframa visoke čistoće]]
Volfram se ne može dobiti [[redoks reakcija|redukcijom]] sa ugljom iz oksidnih ruda, jer tom reakcijom nastaje [[volfram-karbid]].

Dodavanjem rastvora amonijaka nastaje kompleks u obliku amonij-paravolframata (APW). On se isfiltrira iz rastvora i zatim se na temperaturi 600&amp;nbsp;°C pretvara u relativno čisti [[volfram-trioksid]]. Žarenjem se iz njega dobija [[volfram(VI)-oksid]] (WO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) koji se pri temperaturi od  800&amp;nbsp;°C u atmosferi [[vodik]]a reducira do čeličnosivog volframa:
:&lt;math&gt;\mathrm{WO_3 + 3 \ H_2 \longrightarrow W + 3 \ H_2O}&lt;/math&gt;

Ovim postupkom nastaje sivi prah volframa, koji se najčešće zgrušnjava u kalupima te se sinteruje u šipke pomoću električne struje. Na temperaturama preko 3400&amp;nbsp;°C kompaktni metal volframa se može istopiti u posebnim elektrolučnim pećima u reduciranoj atmosferi vodika.&lt;ref name=&quot;abbildung&quot; /&gt;

== Upotreba ==
Oko 90% svjetske proizvodnje volframa se koristi za proizvodnju ferovolframa odnosno volframovog čelika.&lt;ref name=&quot;spektrum&quot; /&gt; Volframov čelik (visokolegirani čelik volframom) se osnovni materijal za alatne čelike. Volfram u njima služi za stvaranje [[volfram-karbid]]a da bi se pri upotrebi povećala njihova sekundarna čvrstoća. Zbog svoje visoke tačke topljenja, volfram je jedan od najznačajnijih materijala za proizvodnju volfram-[[molibden]] legura za lopatice turbina u takozvanoj ''hot-sekciji'' turbine u svakom pogonskom motoru mlaznih aviona.

[[Datoteka:Filament.jpg|thumb|Početak žareće niti]]
Najpoznatija upotreba čistog volframa je u industriji rasvjetnih tijela i sijalica kao filament (žareća nit) u [[sijalica]]ma i kao [[elektroda]] u gasnim lampama i elektronskim cijevima.

U sijalicama najviše dolazi do izražaja što je [[Specifična električna provodljivost|električna provodljivost]] volframa značajno niža nego kod drugih provodničkih metala poput [[bakar|bakra]] i [[aluminij]]a. Pri tome se tanke žareće niti od volframa toliko usiju, da emituju jako svijetlo, dok se kod debljih provodnika od drugih provodničkih materijala gotovo ikako zagriju.

Zbog njegove velike gustoće, koristi se kao zaštita od zračenja. Iako ima veću gustoću a time i bolje štiti od zračenja od [[olovo|olova]], ali se u ove svrhe mnogo manje koristi od njega, jer je dosta skuplji i teže se obrađuje od olova. Iz istog razloga velike gustoće volframa, koristi se u nekim svjetskim vojskama za proizvodnju jezgra projektila u obliku volfram karbida umjesto osiromašenog [[uranij]]a koji je u vojno-tehničkom pogledu smrtonosniji, ali je ujedno i radioaktivan i otrovan. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Njemačka je prvi put koristila [[kinetički penetrator]] napravljen od volframa, a i danas se on koristi u [[Bundeswehr]]u. Nacistički režim se snažno zalagao da dođe do velikih količina volframa kojeg su smatrali važnim za ratne svrhe. U to vrijeme [[Portugal]] je izvozio volfram i Saveznicima i Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;zeit.de&quot; /&gt;

Volfram se može primijeniti i kao materijal za aparature u hemijskim postrojenjima, jer je vrlo otporan na [[korozija|koroziju]]. Međutim, njegova primjena u te svrhe je relativno rijetka, jer se volfram vrlo slabo može obrađivati. Da bi se predmet od volframa zavario, neophodno je koristiti laserske ili elektronske zrake. Slične poteškoće proizilaze pri upotrebi volframa u oblasti medicinske tehnike.

U [[fiziologija|fiziologiji]], a naročito u [[neurofiziologija|neurofiziologiji]] volfram se koristi za mikroelektrode za vanćelijsku odvodnju.
[[Datoteka:GTAW-de.svg|thumb|Zavarivanje volframom u intertnoj atmosferi (GTAW)]]

Osim toga, elektrode za [[zavarivanje]] se izrađuju od volframa, naprimjer kada je potrebno zavariti predmet od bakra, bronze ili [[mesing]]a. Osim toga elektrode u univerzalnom GTAW procesu zavarivanja (zavarivanje volframom u atmosferi inertnog gasa) napravljene su od volframa ili neke njegove [[legura|legure]]. Te elektrode se pri procesu zavarivanja ne tope. Svjetlosni luk koji nastaje pri zavarivanju gori u obliku [[plazma|plazme]] u zaštitnoj atmosferi između elektrode i predmeta koji se zavaruje. Materijal kojim se ispunjavaju šupljine odvojeno se dodaje u obliku štapića.

[[Datoteka:Tungsten ring.jpg|thumb|desno|Prsten (nakit) od volfram karbida]]
U sportu volfram je našao primjenu u izradi visoko vrijednih drški strelica za [[pikado]], vrhova strijela u streličarstvu, glava čekića za [[bacanje kladiva]], da bi se smanjio otpor zraka i promjer rotacije. U [[Formula 1|Formuli 1]] dodatna težina bolida se postiže stavljanjem volframskih ploča, da bi se, po pravilima za [[Formula 1 - sezona 2013.|sezonu 2013]]., zadovoljila minimalna težina bolida (uključujući gorivo, kočione i rashladne tekućine, sa vozačem i njegovom opremom) koja iznosi 642&amp;nbsp;kg.&lt;ref name=&quot;fia2013&quot; /&gt; Nedavno su se počeli koristiti stabilizatori [[jedrilica]] načinjeni od volframa, da bi se smanjio otpor vode u odnosu na klasične stabilizatore od olova ili lijevanog željeza. Pored toga već postoje [[teniski reket]]i u čije se okvire od ugljika ubacuju vlakna od volframa. Time se mogu tačno određeni dijelovi rama reketa dodatno stabilizirati te poboljšati preciznost udarca.

Zbog slične gustoće volframa i zlata, postoje brojni izvještaji da se volfram često koristi za falsificiranje zlatnih poluga, tako što se jezgro od volframa oblaže tankim slojem zlata.&lt;ref name=&quot;vorsicht&quot; /&gt;

Kod mušičarenja ([[ribolov]]) umjetni mamci poput ''nimfi'' ili ''kedera'' se otežavaju volframskim utezima da bi mamci prije i dublje potonuli.

Strune za muzičke instrumente se jednim dijelom ojačavaju volframom, da bi im se povećala težina i na taj način smanjila visina tona.

Volfram je našao primjenu i u rendgenskoj dijagnostici kao ciljni materijal na anodi. &lt;math&gt;K_\alpha&lt;/math&gt;- i &lt;math&gt;K_\beta&lt;/math&gt; linije karakterističnog [[Rendgensko zračenje|rendgenskog zračenja]] iznose 59 keV odnosno 67 keV.

U rasterskoj tunelskoj mikroskopiji volfram se često koristi kao materijal za vrhove sondi.

Početkom 21. vijeka [[volfram-karbid]] pogrešno nazvan volfram, prerađuje se kao [[nakit]] (''tungstenov nakit'') u obliku prstenja. Ovo se vrlo lahko može provjeriti mjerenjem njegove gustoće i čvrstoće. Volfram karbid (WC) ima Mohsovu tvrdoću od 9,5 dok čisti volfram ima 7,5. Do danas se gotovo sav nakit koji se ovako deklarira izrađuje od volfram-karbida.

== Spojevi ==
=== Oksidi ===
Volfram gradi mnoge okside.&lt;ref name=&quot;remy&quot; /&gt; Između početnog člana:
* [[Volfram-trioksid|Volfram(VI)-oksida WO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]] – limun žute boje
i krajnjeg člana:
* [[Volfram-dioksid|Volfram(IV)-oksida WO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] – smeđe boje
postoje još sljedeći intermedijarni oksidi:
* W&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;29&lt;/sub&gt; plavoljubičast, homogenitetna oblast WO&lt;sub&gt;2,92&lt;/sub&gt;-WO&lt;sub&gt;2,88&lt;/sub&gt;
* W&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;11&lt;/sub&gt; crvenoljubičast, homogenitetna oblast WO&lt;sub&gt;2,76&lt;/sub&gt;-WO&lt;sub&gt;2,73&lt;/sub&gt;
* W&lt;sub&gt;18&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;49&lt;/sub&gt;, WO&lt;sub&gt;2,72&lt;/sub&gt;, crvenoljubičasti kristalni prah. Poluprovodnik, gustoće 7,72 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, kristalne strukture: deformirani tip DO&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;, monoklinski, prostorne grupe P2/m (a = 1832 pm, b = 379 pm, c = 1404 pm, ß = 115,2°).&lt;ref name=&quot;dtv&quot; /&gt;
* W&lt;sub&gt;20&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;50&lt;/sub&gt;, WO&lt;sub&gt;2,50&lt;/sub&gt;

=== Drugi spojevi ===
* [[Natrij-volframat]] Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;WO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
* [[Cirkonij-volframat]] ZrW&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt; pri zagrijavanju pokazuje anomaliju gustoće.
* Volfram oksid hidroksid određenog sastava i sa oksidacijskim brojevima između 5 i 6 je plave boje. Oni se općenito nazivaju ''volframsko plavo'', a nerijetko se u mnogi slučajevima zamjenjuje sa ''molibden plavom''. Volframsko plavo služi i kao indikator prisutnosti volframata iz kojih i nastaje putem redukcije.&lt;ref name=&quot;remy&quot; /&gt;
* [[Volfram bronza]] M&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;WO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;; gdje je ''M''= alkalni, zemnoalkalni metal ili lantanoid, oko 0,3 &lt; x &lt; 0,9 posjeduje osobine električne provodljivosti i intenzivno je obojen u zavisnosti od udjela metala.
* [[Kalcij-volframat]] CaWO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; je poznat kao mineral pod nazivom [[šelit]].
* [[Volfram-karbid]] WC je ekstremno tvrdi spoj metalnog izgleda i osobina. Osim njega postoji još i divolfram karbid W&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;C.
* [[Volfram-heksafluorid]] WF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;
* [[Olovo-volframat]] PbWO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
* [[Volfram-disulfid]] WS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; našao je upotrebu kao sredstvo za suho podmazivanje (slično kao MoS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)

== Fiziologija ==
Volfram se smatra pozitivnim bioelementom naročito u enzimima koje stvara anaerobna [[bakterija]] ''[[Eubacterium acidaminophilum]]'' u obliku kofaktora. ''E. acidaminophilum'' je bakterija koja ima sposobnost prerađivanja nekih [[aminokiselina]], gdje ona koristi volfram u enzimima formiat-dehidrogenazi i aldehid-dehidrogenazi. U ovim organizmima volfram zamjenjuje [[molibden]], jer je volfram daleko rasprostranjeniji u njenom prirodnom okruženju (vulkanskim kraterima na morskom dnu).&lt;ref name=&quot;rauh&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fobi96&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;bevers&quot; /&gt;

=== Toksikologija ===
Po sadašnjem stanju nauke, volfram i njegovi spojevi se smatraju fiziološki bezopasni. Slučajevi [[Rak pluća|karcinoma pluća]] koji su zabilježeni kod radnika u preradi i obradi metala volframa, pripisani su uvijek prisutnom [[kobalt]]u.&lt;ref name=&quot;cdc22&quot; /&gt; U eksperimentima na životinjama dokazano je da najveći dio volframa i volframovih spojeva koji se unesu peroralno u organizam, vrlo brzo se izluče putem [[urin]]a. Samo mali dio volframa dospijeva u krvnu plazmu i tamo prelazi u [[Crvene krvne ćelije|eritrocite]]. Konačno, volfram putem krvi dolazi do kostiju i [[bubreg]]a i tamo se deponuje. Čak i tri mjeseca nakon unošenja volframa u organizam najveći dio unijetog volframa i dalje se može dokazati sadržan u kostima.&lt;ref name=&quot;kazantzis&quot; /&gt;

U gradu [[Fallon (Nevada)|Fallon]] u [[Nevada|Nevadi]] 2003. godine otkriveno je 16 slučajeva djece koja su od 1997. godine oboljela od [[leukemija|leukemije]], a u gradu Sierra Vista u [[Arizona|Arizoni]] bilo je devet takvih slučajeva. U tom području, nazvanim ''karcinomsko žarište'', odnosno lokalno područje sa nadprosječnim brojem slučajeva pojave karcinoma, dokazano je da je voda za piće imala izuzetno visoke koncentracije volframa. Nakon istrage, u urinu osoba sa tog područja dokazane su značajno povećane koncentracije volframa. Oba grada su poznata po svojim nalazištima rude volframa.&lt;ref name=&quot;bericht3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pressetext&quot; /&gt; U ispitivanjima koja su trajala gotovo godinu dana, CDC (''Centar za kontrolu bolesti'') nije uspio dokazati direktnu uzajamnu vezu između volframa i slučajeva leukemije. Volfram ni u jednom testu nije pokazao kancerogeno djelovanje, a u drugim gradovima u Nevadi kod osoba sa sličnim nivoima volframa u urinu nije dijagnosticiran nijedan slučaj raka.

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|page=1291|isbn=3-527-26169-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical &amp; Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kluge&quot;&gt;{{Cite book|editor=Elmar Seebold|title=Kluge: Etymologisches Wörterbuch der deutschen Sprache|edition=24|location=Berlin|publisher=Walter de Gruyter|year=2002|pages=995–996|isbn=3-11-017473-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;katalog&quot;&gt;[http://www.goodfellow.com/G/Wolfram.html Wolfram - online Katalog - Lieferant von Materialien in kleinen Mengen fuer die Forschung - Goodfellow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408080035/http://www.goodfellow.com/G/Wolfram.html |date=8. 4. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dtv&quot;&gt;{{Cite book|author=Hans Breuer|title=dtv-Atlas Chemie, Band 1|publisher=dtv-Verlag|edition=9|year=2000|page=243|isbn=3-423-03217-0}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uwsau&quot;&gt;[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names – Tungsten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} (engl, PDF; str. 290)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/tungsten/tungsmcs07.pdf Wolfram bei usgs mineral Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110203243/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/tungsten/tungsmcs07.pdf |date=10. 1. 2019 }} (PDF)&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;abbildung&quot;&gt;[http://pse-mendelejew.de/wolfram/ Abbildung zonengeschmolzene Wolfram Stücke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316133111/http://pse-mendelejew.de/wolfram/ |date=16. 3. 2014 }}.&lt;/ref&gt;
.&lt;ref name=&quot;tungsten.com&quot;&gt;[http://www.tungsten.com/mtstung.html Tungsten Properties]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wiberg&quot;&gt;Holleman-Wiberg: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie'', 101. izd.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cristina&quot;&gt;Cristina Cozzini et al, ''Detection of the natural α decay of tungsten'', Physical Review C (2004), [http://arxiv.org/abs/nucl-ex/0408006 preprint].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;spektrum&quot;&gt;[http://www.wissenschaft-online.de/artikel/615287 ''Wolfram.'' u: ''Lexikon der Chemie.''] Spektrum Akad. Verl., www.wissenschaft-online.de-Internetportal, bez godine izdanja (internet-verzija).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zeit.de&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.zeit.de/literatur/220103 |title=zeit.de |access-date=16. 3. 2014 |archive-date=8. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140408082800/http://www.zeit.de/literatur/220103 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fia2013&quot;&gt;[http://www.f1fanatic.co.uk/2012/12/11/fia-publishes-updated-f1-rules-2013/ FIA publishes new F1 rules for 2013 and 2014], 11. decembar 2012.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;vorsicht&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.manager-magazin.de/finanzen/artikel/0,2828,825899,00.html | title=Vorsicht Fälschung, Wolfram im Goldmantel | publisher=manager magazin online| datum=5. 4. 2012 | access-date=24. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;remy&quot;&gt;Heinrich Remy: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie Band II'', Akademische Verlagsgesellschaft Geest &amp; Portig Leipzig 1961, str. 218&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rauh&quot;&gt;Rauh D et al. ''Tungsten-containing aldehyde oxidoreductase of Eubacterium acidaminophilum.'', u ''Eur J Biochem'', 271/2004, str.&amp;nbsp;212–219.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fobi96&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.verwaltung.uni-halle.de/dez5/fobi96/FB607/F60703j.htm |title=Martin-Luther-Universität Halle-Wittenberg, ''Wolframat-Aufnahme Gram-positiven anaeroben Bakterien'', 23. novembar 2007 |access-date=17. 3. 2014 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200850/http://www.verwaltung.uni-halle.de/dez5/fobi96/FB607/F60703j.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bevers&quot;&gt;{{cite journal | author = Bevers LE, Hagedoorn PL, Hagen WR | year = 2009 | title = The bioinorganic chemistry of tungsten | journal = Coord. Chem. Rev. | volume = 253 | pages = 269–290 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cdc22&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.atsdr.cdc.gov/toxprofiles/tp186.html#bookmark07 |title=Agency for Toxic Substances &amp; Disease Registry: Toxicologic Profile for Tungsten, 22. februar 2009. |access-date=17. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130603154713/http://www.atsdr.cdc.gov/toxprofiles/tp186.html#bookmark07 |archive-date=3. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kazantzis&quot;&gt;George Kazantzis i Per Leffler, u: ''Handbook on the Toxicology of Metals (3. izd.)'', 2007, str.&amp;nbsp;871–879.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bericht3&quot;&gt;[http://www.innovations-report.de/html/berichte/medizin_gesundheit/bericht-16232.html Izvještaj od 4. februara 2003, ''Wolfram für die Entstehung von Leukämie mitverantwortlich?'']&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pressetext&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.pressetext.at/pte.mc?pte=030204030 |title=&quot;Pressetext Austria&quot; od 4. februara 2003, ''Wolfram verändert Leukämie-Zellen'' |access-date=17. 3. 2014 |archive-date=21. 9. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050921131721/http://www.pressetext.at/pte.mc?pte=030204030 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Tungsten}}
* [http://www.f1total.com/news/04041611.shtml F1Total.com-News – Dank Wolfram schwer auf den Punkt gebracht] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061019010420/http://www.f1total.com/news/04041611.shtml |date=19. 10. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20100701172850/http://www.mrteverett.com/Chemistry/pdictable/q_elements.asp?Symbol=W Podaci o volframu (engl.)]

{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>pd3yv18u2g18q0qzrswrj18clppriaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1948.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7631</id>
    <revision>
      <id>3900348</id>
      <parentid>3824388</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:21:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Juni */</comment>
      <origin>3900348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7893" sha1="7uuklawm6wz133mq6fkkxsli2hxgo0e" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1948.''' (MCMXLVIII) je bila prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1948. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 948. godina 2. milenija, 48. godina 20. stoljeća i deveta godina 1940-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
* Počela izgradnja [[autoput]]a [[Autoput &quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;|&quot;Bratstvo i jedinstvo&quot;]].
* Osnovano [[Jugoslovensko dramsko pozorište]] u [[Beograd]]u.
* [[1. januar]] – [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima.
* [[15. februar]] – [[Masakr u Sa'si]] nad palestinskim civilima.
* [[10. mart]] – Održana [[5. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[1. april]] – Počela sovjetska blokada [[Berlin]]a.
* [[3. april]] – Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] [[Harry S. Truman|Harry Truman]] potpisao [[Marshallov plan]] ekonomske pomoći poslijeratnoj [[Evropa|Evropi]].
* [[1. maj]] – [[Masakr u Ajnuz-Zejtunu]] nad arapskim zarobljenicima.
* [[13. maj]] – [[Ebu Šuša#Masakr 1948. i posljedice|Masakr u Ebu Šuši]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima.
* [[21. juli|21]]–[[28. juli]] – [[Peti kongres KPJ|Peti kongres]] KPJ donio Program i usvojio Statut Komunističke partije Jugoslavije. Rezolucijom odobren stav CKKPJ prema nepravednim optužbama Informbiroa i CKSKP. [[Josip Broz Tito|Titovo]] legendarno i hrabro ''Ne'' diktatoru [[Josif Staljin|Staljinu]].
* [[29. oktobar]] – Masakri [[Masakr u Safsafu|u Safsafu]] i [[Masakr u Ed-Davajimi|Ed-Davajimi]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima.
* [[30. oktobar]] – [[Masakr u Ajlabunu]] nad arapskim kršćanima.
* [[2. novembar]] – [[Masakr u Arabul-Mavasiju]] nad palestinskim civilima.
* [[12. novembar]] – [[Japan]]ski sud za ratne zločine osudio na smrt bivšeg premijera, generala [[Hideki Tojo|Hidekija Toja]], i još šest japanskih vođa u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[10. decembar]] – [[Ujedinjene nacije]] usvojile [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima]].
[[Datoteka:1948_collage.png|mini|300x300piksel|U smjeru kazaljke na satu, odozgo lijevo: [[Izraelska deklaracija nezavisnosti]]; Britanski ministar vanjskih poslova [[Ernest Bevin]] potpisuje [[Briselski sporazum]]; [[Olimpijske igre 1948.|Ljetne olimpijske igre 1948.]] otvorene u [[London]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; Suđenje osobama optuženim za učešće i saučesništvo u [[Ubistvo Mahatme Gandija|atentatu na Mahatmu Gandija]]; oštećena zgrada nakon [[Zemljotres u Fukuiju 1948|potresa u Fukuiju 1948]]; australski bombarder [[Avro Lincoln]] s bombom od 230 kg u [[Malajska hitna situacija|malajskoj hitnoj situaciji]]; Prokomunističke demonstracije prije [[Čehoslovački državni udar 1948.|čehoslovačkog državnog udara 1948]]; Stanovnici Zapadnog Berlina gledaju kako [[Douglas C-54 Skymaster]] slijeće na [[aerodrom Tempelhof]] u [[Berlinska blokada|berlinskoj blokadi]].]]

== Rođeni ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Ranko Rihtman]], bosanskohercegovački pijanista, kompozitor, aranžer i dirigent

=== Januar===
* [[7. januar]] – [[Ichirou Mizuki]], japanski anison pjevač, kompozitor, ''seiyuu'', glumac
* [[19. januar]] – [[Admiral Mahić]], bosanskohercegovački književnik
* [[29. januar]] – [[Zoran Redžić]], bosanskohercegovački muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]]

=== Februar ===
* [[5. februar]] – [[Sven-Göran Eriksson]], [[Švedska|švedski]] nogometni trener
* [[28. februar]] – [[Vlasta Knezović]], hrvatska glumica

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Josip Pejaković]], bosanskohercegovački glumac i dramski pisac
* [[8. mart]] – [[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[15. mart]] – [[David Albahari]], jugoslavenski i srpski književnik
* [[22. mart]] – [[Andrew Lloyd Webber]], britanski kompozitor mjuzikala

=== April ===
* [[5. april]] – [[Esad Duraković]], filolog, orijentalist, arabist, prevodilac, književni kritičar
* [[9. april]] – [[Radojka Šverko]], hrvatska pjevačica
* [[15. april]] – [[Wojciech Truchan]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[25. april]] – [[Enver Marić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[28. april]] – [[Terry Pratchett]], engleski pisac naučne fantastike

=== Maj ===
* [[8. maj]] – [[Jadranka Elezović]], hrvatska glumica
* [[13. maj]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser
* [[31. maj]] – [[Svjetlana Aleksijevič]], bjeloruska spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost [[2015]].

=== Juni ===
* [[13. juni]]
** [[Tsusumisa Kikuchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
** [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik
* [[16. juni]] – [[Ivo Komšić]], bosanskohercegovački političar
* [[28. juni]] – [[Kathy Bates]], američka glumica
* [[29. juni]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Valerijan Žujo]], bosanskohercegovački književnik
* [[3. juli]] – [[Kostadinka Velkovska]],  makedonska i hrvatska glumica

=== August ===
* [[15. august]] – [[Dževad Jahić]], bosanskohercegovački lingvist

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Andrzej Rapacz]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[10. septembar]] – [[Bob Lanier]], američki [[košarka]]š i trener
* [[17. septembar]] – [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački kantautor
* [[20. septembar]] – [[Terje Hanssen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[26. septembar]] – [[Olivia Newton-John]], britansko-australska glumica i pjevačica

=== Oktobar ===
* [[17. oktobar]] – [[Robert Jordan]], američki pisac
* [[25. oktobar]]
** [[Glenn Tipton]], britanski gitarist
** [[Sigleif Johansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Bernard-Henri Lévy]], francuski filozof i pisac
* [[6. novembar]] – [[Glenn Frey]], američki muzičar, član slavne grupe [[Eagles]]
* [[22. novembar]] – [[Radomir Antić]], srbijanski nogometaš i trener
* [[26. novembar]] – [[Krešimir Ćosić]], hrvatski košarkaš i trener
* [[27. novembar]]
** [[James L. Avery]], američki glumac
** [[Zdravko Tolimir]], bivši general, pomoćnik zapovjednika za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Ozzy Osbourne]],  [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] pjevač i tekstopisac
* [[10. decembar]] – [[Dušan Bajević]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[17. decembar]] – [[Nikola Borota]], bosanskohercegovački i novozelandski muzičar
* [[28. decembar]] – [[Husein Dervišević]], bosanskohercegovački književnik

== Umrli ==
* [[30. januar]]
** [[Mohandas Gandhi]] (Mahatma Gandhi), indijski političar i državnik, borac za ljudska prava
** [[Orville Wright]], američki pionir avijacije, konstruktor i graditelj aviona
* [[11. februar]] – [[Sergej Ejzenštejn]], sovjetski filmski režiser
* [[13. juni]] – [[Ahmed Burek]], bosanskohercegovački prosvjetni, kulturni i javni radnik, potpisnik [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]]
* [[4. august]] – [[Mileva Marić]], srbijanska matematičarka i supruga [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]]

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Patrick Blackett]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Arne Tiselius]], [[Švedska]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Paul Müller]], [[Švicarska]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[T. S. Eliot]], [[Velika Britanija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** ''nije dodijeljena''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1948|1948.}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>7uuklawm6wz133mq6fkkxsli2hxgo0e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko u ratu (1992–1995)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13175</id>
    <revision>
      <id>3900379</id>
      <parentid>3823087</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T20:28:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7312" sha1="5j21y0aw43eyhvkjklweb810t64xc2y" xml:space="preserve">'''Rat u Visokom''' obuhvata vojne i sigurnosne prilike na području [[Visoko]]g i okolnih mjesta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995), kao i djelovanje visočkih jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH). Područje Visokog imalo je važnu pozadinsku i operativnu ulogu u odbrani srednje Bosne i komunikacijama prema [[Sarajevo|Sarajevu]], a visočke jedinice bile su angažirane i na širim ratištima, uključujući područja [[Fojnica|Fojnice]], [[Vareš]]a i [[Olovo (grad)|Olova]].&lt;ref name=&quot;DelicInd&quot;&gt;{{cite web |title=Tužilac protiv Rasima Delića – optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/ind/bcs/delic_060714_indictment_bcs.pdf |website=MKSJ |publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |date=14. 7. 2006 |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VetVisoko&quot;&gt;{{cite web |title=Visoko u ratu 1991-1995. |url=https://veterani.ba/naslovna/2025/05/visoko-u-ratu-1991-1995/ |website=Veterani.ba |date=4. 5. 2025 |access-date=17. 3. 2026 |archive-date=7. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250907080220/https://veterani.ba/naslovna/2025/05/visoko-u-ratu-1991-1995/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Pripreme i početak rata ==
[[Datoteka:Visoko 1992 Giovanni Zanchini 06.JPG|mini|Visoko 1992.]]
Početkom 1992. godine na području Visokog formirani su krizni štabovi u mjesnim zajednicama i prve lokalne odbrambene strukture povezane s [[Patriotska liga|Patriotskom ligom]] i [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalnom odbranom Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;VetVisoko&quot; /&gt; U proljeće 1992. Visoko je postalo jedno od važnih područja za organiziranje odbrane i održavanje veza sa sarajevskim ratištem.&lt;ref name=&quot;DelicInd&quot; /&gt;

Na području Visokog 10. septembra 1992. formirana je 4. brdska brigada „Visočka“, koja je kasnije preformirana u 302. motorizovanu brigadu, a potom u 315. i 316. brdsku brigadu.&lt;ref name=&quot;Vet4bbr&quot;&gt;{{cite web |title=10.09.1992. – Formirana 4. brdska brigada – „Visočka“ |url=https://veterani.ba/naslovna/2024/09/10-09-1992-formirana-4-brdska-brigada-visocka/ |website=Veterani.ba |date=10. 9. 2024 |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Vojni značaj područja ==
[[Datoteka:Visoko 1992 Giovanni Zanchini 05.JPG|mini|Visoko 1992.]]
Područje Visokog nalazilo se u operativnom pojasu koji je povezivao srednju Bosnu i šire sarajevsko ratište. U optužnici protiv [[Rasim Delić|Rasima Delića]] navodi se da su Fojnica, [[Kreševo]], [[Kiseljak]], Visoko, [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Breza (BiH)|Breza]], Vareš i Olovo činili jedinstven prostor na kojem su se organizirala i vodila borbena djelovanja ARBiH u ranoj fazi rata.&lt;ref name=&quot;DelicInd&quot; /&gt;

U vojnoj studiji ''Balkan Battlegrounds'' Visoko se pojavljuje kao važan komunikacijski i operativni oslonac za kretanje ljudstva i jedinica prema širem sarajevskom i vareškom području, uključujući i pravce preko kojih su jedinice upućivane na druga ratišta.&lt;ref name=&quot;BB1&quot;&gt;{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995. Volume I |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |location=Washington, D.C. |year=2002 |page=257}}&lt;/ref&gt;

== Djelovanje visočkih jedinica ==
Visočke jedinice djelovale su na području same općine, ali i izvan nje, uključujući pravce prema [[Kakanj]]u i Sarajevu, kao i borbe na području Fojnice i Vareša te pomoć braniteljima Olova početkom 1994. godine.&lt;ref name=&quot;VetVisoko&quot; /&gt;

Izviđačko-diverzantske jedinice iz Visokog u januaru 1994. učestvovale u pomoći [[Operacija &quot;Drina '93&quot;|odbrani Olova]], dok su jedinice iz Visokog iste godine učestvovale i u borbama nakon promjene odnosa snaga u srednjoj Bosni.&lt;ref name=&quot;VetVisoko&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBDrina&quot;&gt;{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995. Volume I |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |location=Washington, D.C. |year=2002 |chapter=Operation “Drina 93” – The Bosnian Serb “End the War” Offensive, November 1993 to March 1994 |pages=335–336}}&lt;/ref&gt;

Reorganizacijom jedinica krajem 1993. godine 302. motorizovana brigada preformirana je u 315. i 316. brdsku brigadu, dok su početkom 1995. te brigade preimenovane u 135. i 136. brdsku brigadu.&lt;ref name=&quot;Vet4bbr&quot; /&gt;

== Operacija deblokade Sarajeva 1995. ==
[[Datoteka:U.S_Military_Forces_in_Bosnia_-_Operation_Joint_Endeavor,_Bridge_in_Visoko.jpg|mini|Most kod [[Čekrčići|Čekrčića]] preko rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].]]
U ljeto 1995. područje Visokog bilo je vezano za pokušaje ARBiH da izvrši pritisak na linije [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] na prilazima Sarajevu. Tokom tog perioda došlo je i do ozbiljnog pogoršanja odnosa između zaraćenih strana i snaga [[UNPROFOR]]-a na području Visokog i drugih mjesta u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;UN1995&quot;&gt;{{cite web |title=The situation in the Republic of Bosnia and Herzegovina |url=https://main.un.org/securitycouncil/sites/default/files/en/sc/repertoire/93-95/Chapter%208/EUROPE/93-95-8-21-Yugoslavia%20sub%20files/93-95_8-21-1-The%20situation%20in%20the%20Republic%20of%20Bosnia%20and%20Herzegovina.pdf |website=United Nations Security Council Repertoire |publisher=United Nations |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Ujedinjeni narodi]] su 23. juna 1995. saopćili da su bosanske vladine snage blokirale osoblje UNPROFOR-a na području Visokog, [[Goražde|Goražda]], [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] i [[Kladanj|Kladnj]]a, uključujući postavljanje mina ispred kampa UNPROFOR-a u Visokom 20. juna 1995. godine.&lt;ref name=&quot;UN1995&quot; /&gt;

== Organizacija ==
Visoko je tokom rata bilo uključeno u širu strukturu ARBiH. U kasnijoj reorganizaciji [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvog korpusa ARBiH]] uspostavljena je i [[Operativna grupa Visoko]], čime je naglašena operativna uloga ovog prostora u sistemu odbrane srednje Bosne i prilaza Sarajevu.&lt;ref name=&quot;PrviKorpus&quot;&gt;{{cite web |title=PRVI korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine |url=https://generalibih.ba/documents/Monografija_1.korpus_Armije_RBiH1623774125.pdf |website=Generali BiH |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice i sjećanje ==
Visočke jedinice tokom rata pretrpjele su značajne ljudske gubitke, dok je općina Visoko primila velik broj raseljenih osoba i imala važnu logističku i zdravstvenu ulogu u zbrinjavanju stanovništva i boraca.&lt;ref name=&quot;VetVisoko&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Teufik Buza]]
* [[Operativna grupa Visoko]]
* [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://veterani.ba/naslovna/2025/05/visoko-u-ratu-1991-1995/ Visoko u ratu 1991-1995. na portalu Veterani.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250907080220/https://veterani.ba/naslovna/2025/05/visoko-u-ratu-1991-1995/ |date=7. 9. 2025 }}
* [https://veterani.ba/naslovna/2024/09/10-09-1992-formirana-4-brdska-brigada-visocka/ 10.09.1992. – Formirana 4. brdska brigada – „Visočka“]

{{Visoko}}

{{DEFAULTSORT:Rat u Visokom}}
[[Kategorija:Historija Visokog]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>5j21y0aw43eyhvkjklweb810t64xc2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uzbekistan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13487</id>
    <revision>
      <id>3900325</id>
      <parentid>3837725</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:18:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49548" sha1="9b8ypher2o7ti0xbbwmhy0yrj04kasw" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Uzbekistan
| izvorno_ime                    = O‘zbekiston Respublikasi
| ime_genitiv                    = Uzbekistana
| zastava                        = Flag of Uzbekistan.svg
| grb                            = Coat of Arms of Uzbekistan.svg
| himna                          = &quot;Državna himna Uzbekistana&quot;{{Center|[[Datoteka:Uzbekistan anthem.ogg]]}}
| mapa                           = LocationUzbekistan.PNG
| službeni_jezik                 = [[Uzbečki jezik|Uzbečki]]
| glavni_grad                    = [[Taškent]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|41|16|N|69|13|E}}
| državno_uređenje               = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = [[Sharkat Mirziyoyev]]
| vrsta_druge_vlasti             = Premijer
| vladar_druga_vlast             = [[Abdulla Oripov]]
| po_površini_na_svijetu         = 56
| površina                       = 448.978
| procenat_vode                  = 4,9
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 44
| stanovnika                     = 37.543.167&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stat.uz/uz/|title= O‘zbekiston respublikasi prezidenti huzuridagi
statistika agentligi }}&lt;/ref&gt;
| gustoća                        = 82,3
| nezavisnost                    = Od [[SSSR]]-a
| nezavisnost_priznato           = [[1. septembar]] [[1991.]]
| bdp_ukupno                     = {{Rast}}$425,238 milijardi &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/PPPGDP@WEO/UZB?zoom=UZB&amp;highlight=UZB|title=World Economic Outlook Database, Uzbekistan}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2025.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 57. na svijetu
| bdp_per_capita                 = {{Rast}}$11, 900&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/PPPPC@WEO/UZB?zoom=UZB&amp;highlight=UZB|title=GPD per capita of Uzbekistan}}&lt;/ref&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 120. na svijetu
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Rast}}$136,287 milijardi &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/NGDPD@WEO/UZB?zoom=UZB&amp;highlight=UZB|title=GDP, current prices}}&lt;/ref&gt;
| bdp_nominalni_godina           = Procjena 2025.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 113. na svijetu
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Rast}}$3,620&lt;ref name=imfnew/&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 130. na svijetu
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 74. na svijetu
| hdi                            = {{rast}} 0.727&lt;ref name=&quot;UNHDR&quot;&gt;{{cite web|url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2023-24reporten.pdf|title=Human Development Report 2023/24|language=en|publisher=[[United Nations Development Programme]]|date=13. 3. 2024|page=275|access-date=9. 5. 2024|archive-date=13. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240313164319/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2023-24reporten.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     =2022
| hdi_nivo                       =&lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           =31.2&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genderdata.worldbank.org/en/indicator/si-pov-gini|title=Gini index (World Bank estimate)|website=World Bank Group|access-date=26. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    =2022
| po_broju_gini_na_svijetu       =&lt;span style=&quot;color:#FFA500;&quot;&gt;srednje&lt;/span&gt;
| valuta                         = [[Uzbekistanski som]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +5
| internetski_nastavak           = [[.uz]]
| pozivni_broj                   = +998
| najveća_tačka_ime              = [[Khazret Sultan]]
| najveća_tačka_metara           = 4643
| najveće_jezero_ime             = [[Aralsko jezero]]
| najveće_jezero_površina        = ?
| najveća_rijeka_ime             = [[Amu Darja]]
| najveća_rijeka_dužina          = ?
| komentar                       =
}}
'''Uzbekistan''' (službeno '''Republika Uzbekistan''') jest država u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] koja je u cijelom svijetu jedina s [[Lihtenštajn]]om [[Kontinentalne države|duplo zatvorena država]], to jest niti ona niti njeni susjedi nemaju izlaz na more. Graniči na sjeveru i zapadu s [[Kazahstan]]om, na istoku s [[Kirgistan]]om i [[Tadžikistan]]om te na jugu s [[Turkmenistan]]om i Afganistanom što je čini jedinom centralnoazijskom državom koja ima granicu sa svim drugim državama svog regiona. Uzbekistan je jedna od 15 država nastalih raspadom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].

== Historija ==
[[Datoteka:Kaunakes Bactria-AO 31917-IMG 0236.JPG|mini|180px|desno|Statueta napravljena u doba Baktrijske civilizacije oko 2000. prije nove ere]]
Najstarija od poznatih civilizacija na području Uzbekistana je bila [[Baktrija]] koja prvi puta nastaje oko 2500. p. n. e. s glavnim gradovima u današnjem Turkmenistanu. Ova najstarija civilizacija čiji su ostaci otkriveni tek prije 30 godina još uvijek je gotovo nepoznata na zapadu.
Njenom propašću dolazi do političkog vakuma tokom kojeg se Iranski nomadi naseljavaju na ovom području i potom tamo stvaraju nove civilizacije koje dobivaju imena: [[Baktrija]], [[Sogdijana]] i [[Tohari]]. U ovo doba spada osnivanje gradova [[Samarkand]] i [[Buhara]] koji doživljavaju procvat stvaranjem trgovinskog puta prema Kini koji će potom dobiti ime [[Put svile]]. Do prvog pravog procvata ovog puta ipak će doći tek u 2. vijeku p. n. e.

Ubrzo po stvaranju [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstvoa]] u 5. vijeku p. n. e. ostatke ovih civilizacija anektirali su Ahemenidi, a na tom području bit će organizirana 18 sartrapija koja će se zvati Sogdijana. Osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i njegovo rušenje Perzijskog kraljevstva dovodi njegovu vojsku na područje sada već bivše saptrapije Sogdijana gdje žestoko slama njen otpor 328. p. n. e. pošto se ona odbila predati.&lt;ref name=eh&gt;Lubin, Nancy. &quot;Early history&quot;.&lt;/ref&gt; Nakon njegove smrti ovo područje južnog Uzbekistana postaje dio grčkog [[Baktrija|Baktrijskog kraljevstva]] koje će propasti oko početka nove ere, a cijelim područjem zavladat će prvo [[Parti]]ja, a onda njen nasljednik [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidska dinastija]]. U trgovačkom smislu 7 vijekova između početka nove ere i arapskih osvajanja postaje zlatno razdoblje uzbekistanske gradove na putu svile pošto od Hadrijanovog zida u današnjoj [[Škotska|Škotskoj]] pa do Žutog mora postoje samo 3 velike države koje daruju stabilnost i sigurnost trgovini. Iako se jedan od najstarijih svjetskih gradova – Samarkand – našao izvan granica Perzije njena blizina i prosperitet zahvaljujući Putu svile bili su zagarantirani sve do turskih građanskih ratova pošto u 6. vijeku grad ulazi u sastav turskog kaganata. U 8. vijeku [[Arapi]] osvajaju cijelo područje i donose sa sobom [[islam]], koji zamjenjuje dotadašnju [[budizam|budističku religiju]] i [[zoroastrizam]]. Tokom sljedećih 5 vijekova regionalni centar na području današnjeg Uzbekistana postaje stari grad [[Buhara]] koji se uzdiže na razinu četvrtog kulturološkog centra muslimanske kulture i učenja (nakon [[Córdoba|Córdobe]], [[Bagdad]]a i [[Kairo|Kaira]]), ali politička nestabilnost od kraja 10. vijeka i povremeni ratovi onemogućavaju veći prosperitet područja koje je potpalo pod kontrolu turskih naroda.

=== Mongoli ===
[[Datoteka:Timur reconstruction03.jpg|250px|mini|Posmrtna maska Timur Lenka]]
Tokom [[Mongoli|Mongolskog]] osvajanja centralne Azije, koji se događa između 1219. i 1225, dolazi do velikih promijena među narodima koji tamo žive. Osvajanja su ubrzala proces turkifikacije regije koji traje od 10. vijeka.&lt;ref name=tm&gt;Lubin, Nancy. &quot;Turkification of Mawarannahr&quot;.&lt;/ref&gt; Iako su vojsku [[Džingis-kan]]a je predvodili Mongoli, oni su se uglavnom sastojali od pripadnika turskih plemena koja su ugrađena u mongolske vojske kao pomoćne trupe. Pripadnici tih turskih pomoćnih armija potom su se naselili na područje Centralne Azije, gdje su ranije Iranci-Perzijanci bili većina, tako da sada oni postaju manjina, a pripadnici turskih naroda većina na ovom području. Drugi efekt mongolskih osvajanja katastrofalne su štete i pokolji koje su pretrpjeli [[Buhara]] i drugi gradovi na području Uzbekistana uz uništenja sistema navodnjavanja koje neće biti popravljeno generacijama.&lt;ref name=mp&gt;Lubin, Nancy. &quot;Mongol period&quot;&lt;/ref&gt;

Nakon smrti Džingis-kana 1227. njegovo carstvo je podijeljeno između njegova četiri sina i članova porodice. Uprkos velikom potencijalu za bratoubilačke ratove i raspad države, Mongolski [[zakon]] uspio je održati urednu sukcesiju za još nekoliko generacija. U toj podjeli carstva većina današnjeg Uzbekistana je došla u ruke drugog Džingisovog sina kao Čagataj kanata koji po njemu dobiva ime. Ovo razdoblje mira među [[Mongoli]]ma u u ovom Kaganatu traje do početka 14. vijeka kada dolazi do slabljenja centralne vlasti i postepenog raspada države.

Tokom borbi između raznih lokalnih moćnika Čagatajskog Kanata tokom druge polovine 14. vijeka pobjednik postaje veliki [[Timur Lenk]] koji je bio mješanac nepoznatog turskog plemena i Mongola. U razdoblju od 1370. do 1405. on će osvajanjima stvoriti Carstvo koje se prostire od Bospora do Kine i umrijet će prirodnim putem tokom pohoda na Kinu.&lt;ref name=rt&gt;Lubin, Nancy. &quot;Rule of Timur&quot;. In Curtis.&lt;/ref&gt; Timur koji u svojim memoarima sam priznaje pokolje iako tvrdi da su drugi isprovocirali svoju nesreću tokom vladavine svoj rodni [[Samarkand]] pretvara u veliku prestolnicu u koju se odvode bogatstva i naučnici iz osvojenih zemalja. [[Timur Lenk]] je danas nacionalni heroj Uzbekistana tako da njegova statua stoji na mjestu statue Karla Marxa, a njegov muzej u [[Taškent]]u je u ideološkom veoma sličan s [[Kuća cvijeća|kućom cvijeća]] u [[Beograd]]u tokom kasnog jugoslavenskog razdoblja.
[[Datoteka:Registan - Sherdor madrasa.jpg|mini|desno|Centralna zgrada Samarkanda]]

=== Bukara i Hivski Kanat ===
Nakon [[Timur Lenk|Timurove]] smrti njegovo Carstvo se ubrzo našlo u neprekidnim građanskim ratovima između raznih njegovih potomaka. To je iskoristilo jedno tursko pleme koji zavisno od historijskih interpretacija počinju prodirati na područje svoje današnje države ili tamo od ranije žive pa sada stječu punu nezavisnost ([[Uzbeci]] spadaju među turske narode) što dovodi do stapanja tamošnjih starosjedioca s novim gospodarima iz čega nastaje moderni uzbečki narod. Do 1510. oni će uspješno završiti svoja osvajanja u Centralnoj Aziji, uključujući područje današnjeg Uzbekistana.&lt;ref name=&quot;Uzbekistan u Library of Congress&quot;&gt;[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]&lt;/ref&gt; Najmoćnija država koju Uzbeci osnivaju nakon osvajanja [[Samarkand]]a postaje Buharski Kanat koji će u raznim reikarnacijama postojati kao nezavisna politička tvorevina sve do 19. vijeka, a potom njeni ostaci kao ruski [[protektorat]] do 1920.

Historija Buharskog Kanata ujedno je historija ratova s Perzijom koji je imao teritorijalnu i religijsku notu pošto su Uzbeci [[Sunitski islam|suniti]], a Perzijanci [[Šiizam|šiiti]]. Ovaj Kanat je u svoje zlatno doba (16. i 17. vijek) kontrolirao sve glavne uzbečke centre – [[Taškent]], [[Buhara|Buharu]] i [[Samarkand]], a također i dijelove današnjeg [[Afganistan]]a i [[Kirgistan]]a. Druga uzbečka država, koja nastaje u 16. vijeku, bio je mnogo slabiji Hivski kanat oko područja [[Aralsko jezero|Aralskog mora]], dok će treći uzbečki [[Kokand]]ski kanat koja nastaje slabljenjem Bukare na dijelu njenog područja 1709. prvi i nestati 1883.

Prvobitno uspješna Buhara koja se borila protiv Perzije i njenog čestog saveznika Hivskog kanata vodila je pobjedničke ili barem nerješene ratove protiv Perzije koja se u ovo doba nalazi i pod turskim napadima. Početkom 18. vijeka, slabljenjem Turaka i jačanjem [[Perzija|Perzije]], Buhara je bila definitivno poražena, ali ne i anektirana nakon čega počinje živjeti kao &quot;nevažni&quot; centralnoazijski [[emirat]] koji je već prije ratnog poraza izgubio na utjecaj pošto su evropske pomorske sile došle morski putem do [[Kina|Kine]] čime dolazi do prestanka postajanja puta svile s katastrofalnim ekonomskim posljedicama za oba kanata.

Slično kao i Buhara Hivski kanat će u 19. vijeku postati polunezavisni [[Rusko Carstvo|ruski protektorat]] koji će biti anektiran nakon [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]].

=== Rusko razdoblje ===
[[Datoteka:У крепостной стены.jpg|mini|desno|Rusi osvajaju Hivski kanat]]
U zadnjim decenijama Ruskog carstva na području današnjeg Uzbekistana [[Rusi]] počinju provoditi ekonomsku politiku povećavanja proizvodnje [[pamuk]]a i industrije vezane s tim dok se među lokalnim stanovništvom počinje stvarati otpor koji svoj centar nalazi u [[Panturcizam|panturskom]] pokretu. Kraj devetnaestog vijeka prolazi u ruskim gušenjima nekoliko buna nakon čega je slomljen posljednji otpor ruskoj politici do revolucije.

Nakon izbijanja [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u Uzbekistanu kao i na drugim područjima Rusije stanovništvo se podijelilo na crvenogardijce (boljševike) i bjelogardijce (cariste). Crvenogardijci su odmah na početku osvojili Taškent, a u građanskom ratu koji će potrajati do 1920.&lt;ref name=&quot;Uzbekistan u Library of Congress&quot;/&gt; oni ostvaruju potpunu pobjedu nakon čega dolazi do potpune aneksije Hivskog kanata i Buhare.

=== Sovjetsko razdoblje ===
Nakon boljševičke pobjede u građanskom ratu i nastanku [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] 1924. dolazi do stvaranja Uzbekistanske savezne sovjetske republike koja u svom sastavu ima današnji Uzbekistan i [[Tadžikistan]].&lt;ref name=&quot;Uzbekistan u Library of Congress&quot;/&gt; Do podjele te savezne jedinice na današnje države dolazi 1929. čime je konačno definirana granica Uzbekistana.

Tokom prvog desetljeća postojanja politički lideri Uzbekistana su u političkom pogledu bili komunisti i uzbečki nacionalisti, ali njihovom likvidacijom u [[Josif Staljin|Staljinovim]] čistkama na vlast dolaze osobe koje su prije svega odgovorne Moskvi.

U ekonomskom pogledu tokom ovog razdoblja pamuk ostaje glavna privredna grana, ali tokom premještaja industrije zbog [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|njemačkog napada na SSSR]] 1941. dio proizvodnih pogona završava u Uzbekistanu, a ekonomski najvažnija od njih će postati tvornica za proizvodnju aviona [[Iljušin]] koja i danas postoji.

Kako sve veće zahtjeve [[Moskva|Moskve]] za proizvodnjom pamuka uzbekistanskog vodstvo nije znalo ispuniti, ono od zadnjih godina vlasti [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]] počinje na veliko lažirati proizvodne izvještaje i to traje sve do 1986. kada je satelitska snimka prikazala drastičnu razliku između stvarnog stanja i onog prikazanog u izvještajima. To dovodi do masivnih partijskih smjena, a uzbečko ime i Uzbekistan postaju sinonim za korupciju i lopovluk u SSSR-u. Posljednja važnija odluka SSSR-a ili preciznije [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] po pitanju Uzbekistana postaje postavljanje Islama Karimova na čelo Uzbekistana 1989. kako bi se zaustavile etničke tenzije koje su počele izbijati između Kirgiza i Uzbeka u [[Kirgistan]]u.&lt;ref name=&quot;Uzbekistan u Library of Congress&quot;/&gt;

=== Nezavisnost ===
Pokušaj neuspješnog puča protiv [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] je u Uzbekistanu imao sličan efekt kao u ostalim sovjetskim republikama tako da on proglašava nezavisnost 1. septembra [[1991.]] iako će do samostalnosti doći tek u decembru te godine. Pošto su predsjednikovi protivnici izvršili političko samoubistvo podrškom pučistima [[Islam Karimov]] je krajem 1991. izabran za predsjednika na izborima upitne ravnopravnosti među političkim protivnicima.

Raspad sovjetskog sistema dovodi u Uzbekistanu kao i u ostatku bivšeg Sovjetskog Saveza do katastrofalne ekonomske krize koja s prekidima traje do 2000. Autokratski politički sistem Islama Karimova uspjeva održati politički stabilnost koja je bila dodatno otežana terorističkim prodorima iz Afganistana kao i raspadom susjednog [[Tadžikistan]]a u žestokom građanskom ratu tako da Uzbekistan postaje centralnoazijsko ostrvo stabilnosti koje je samo povremeno potreseno islamističkim terorističkim napadima (1999, 2004 i 2009).

Početkom 21. vijeka i tokom američkog rata protiv terorizma Uzbekistan &quot;poklanja&quot; na upotrebu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u vojnu bazu, a zapadne civilne udruge dobivaju više manje slobodne ruke kao i u Kirgistanu. Manje od dva mjeseca po izbijanju [[Revolucija Tulipana|revolucije Tulipana]] u [[Kirgistan]]u Uzbekistan je potresen pobunom u [[Andižan]]u gdje &quot;nenaoružani&quot; civili pobjeđuje snage sigurnosti i osvajaju grad. Odgovor na ovaj pokušaj revolucije postaje vojna represija s nepoznatim brojem ubijenih na kojoj će čestitati [[Kina]], [[Rusija]] i [[Kirgistan]] zbog uspješnog gušenja terorističke pobune. S druge strane zapadne sile osudit će represiju i zamrznuti odnose s Uzbekistanom, dok će njegova vlada neformalno proglasiti SAD krivim za pokušaj državnog udara i protjerati američku vojnu bazu i civilne udruge sa svog teritorija nakon čega se u Uzbekistan za razliku od [[Kirgistan]]a vratila politička stabilnost.

== Geografija ==
[[Datoteka:Uzbekistan satellite photo.jpg|mini|lijevo|Satelitska karta Uzbekistana]]
[[Datoteka:Aral Sea 1989-2008.jpg|mini|180px|desno|Aralsko more između 1989. i 2008.]]
S površinom od 447.000 kvadratnih kilometara (što približno odgovara površini [[Španija|Španije]] ili [[Kalifornija|Kalifornije]]), Uzbekistan se proteže širinom od 1425&amp;nbsp;km od zapada ka istoku, i 930&amp;nbsp;km u pravcu sjever-jug. Budući da na sjeveru ima granicu od 2200&amp;nbsp;km s [[Kazahstan]]om i [[Aralsko jezero|Aralskim jezerom]], na jugozapadu sa [[Turkmenistan]]om (1621&amp;nbsp;km dužina), jugu s [[Afganistan]]om (137&amp;nbsp;km), dok na jugoistoku s Tadžikistanom (1161&amp;nbsp;km) i Kirgistanom (1099&amp;nbsp;km) &lt;ref name=&quot;Uzbekistan u Library of Congress&quot;/&gt; Uzbekistan je jedina centralnoazijskih država koja graniči sa svim drugim državama svoje regije.

Iako je Uzbekistan uglavnom ravna pustinjska zemlja sa svega 10% obradivog zemljišta što uključuje [[intenzivna poljoprivreda|intenzivnu poljoprivredu]] i navodnjavane doline ona se prostire i do planinskih visova od 4300&amp;nbsp;metara koji se nalaze na njenoj južnoj granici. Budući da [[Kizil Kum|Kizilkum]], jedna od najprostranijih azijskih pustinja, pokriva znatan dio zapadne teritorije Uzbekistana svi važniji gradovi su smješteni u južnom dijelu zemlje su ugodnijom klimom, a najvažnija, najgušće naseljena regija cijele centralne azije je [[Ferganska dolina]] koja je u najvećem dijelu u sastavu Uzbekistanu, ali čiji manji dijelovi su i u sastavu Kirgistana i Tadžikistana.

[[Amu Darja]] i [[Sir Darja]] dvije su najznačajnije rijeke u Uzbekistanu, i u centalnoj Aziji uopće, i ulivaju se u Aralsko jezero. Ukupna dužina Amu Darje je 1437&amp;nbsp;km, a Sir Darje 2137&amp;nbsp;km. Najviši vrh u cijeloj zemlji je ''Adelunga Toghi'' i dostiže 4301&amp;nbsp;metar nadmorske visine. [[Aralsko jezero|Aralsko more]], smješteno između Uzbekistana i [[Kazahstan]]a, doživljava nevjerovatno smanjivanje svoje površine počev od 60-ih godina prošlog vijeka zbog navodnjavanja pustinjske zemlje. Novonastala situacija prijeti da preraste u pravu [[ekologija|ekološku]] katastrofu za cijelu regiju. Između 1960, kada je pokrivalo 68.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, i 2000, njegova površina je prepolovljena. Ako se sadašnji negativni trend nastavi, jezero bi moglo u potpunosti iščeznuti s lica Zemlje već 2025.

Prevladava kontinentalni tip klime, suh i s mnogo kontrasta, s relativno hladnim zimama (−10° u pojedinim regijama), i vrlo toplim ljetima (+40°). Godišnja količina padavina je samo 100–200&amp;nbsp;milimetara tako da je klima gotovo pustinjska, a plodna zemlja je prije svega omogućena zahvaljujući otapanju snijega na planinskim vrhovima i padavinama na tom području koje su 5, 10 puta veće nego u Uzbekistanu.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Uzbekistan demography.png|250px|mini|mini|Porast broja stanovnika između 1992. i 2003.]]
Uzbekistan ima gotovo 28 miliona stanovnika i najmnogoljudnija je srednjoazijska država, a 44. u svijetu.&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uz.html |title=Uzbekistan The World Factbook na CIA.gov |access-date=22. 11. 2011 |archive-date=9. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035649/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uz.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; S tim brojem stanovnika Uzbekistan ih ima jednak broj kao sve druge centralnoazijske države. [[Uzbeci]] koji spadaju u tursku grupu naroda i govore [[uzbečki jezik|uzbečkim]] jezikom (koji spada u [[turkijski jezici|turske jezike]]) po službenim podacima čine 80% stanovništva. [[Rusi]] su najbrojnija nacionalna manjina sa gotovo 6% učešća u ukupnoj populaciji, ali njihov broj je u stalnom padu zbog iseljavanja u Rusiju od vremena raspada Sovjetskog saveza. Za njima potom slijede [[Tadžici]], [[Kozaci]], [[Tatari]] i [[Karakalpaci]] dok je u novije vrijeme zabilježeno naseljavanje [[Korejci|Korejaca]] koje je potpomognuto već ranijim sovjetskim naseljavanjima u prvoj polovini 20. vijeka. Najveći broj Rusa živi u [[Taškent]]u i drugim industrijskim centrima. Tadžici su koncentrirani u drevnim gradovima Buhari i Samarkandu. Najveći broj [[Karakapalstanci|Karakalpakstanaca]] živi u autonomnoj republici [[Karakalpakstan]].

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Nacionalnost || 1959. || 1970. || 1979. || 1989. || 2007 (procjena)
|-
| Stanovnici u hiljadama || 8,105.5|| 11,799.0 || 15,389.3 || 19,810.1 || 27.865 
|-
| [[Uzbeci]] || 62,2% || 65,4% || 68,7% || 71,4% || 21.600.000
|-
| [[Rusi]] || 13,5% || 12,5% || 10,8% || 8,3% || 1.350.000
|-
| [[Tadžici]] || 3,8%  || 3,8% || 3,9% || 4,7% || 1.300.000
|}

Službeni jezik u Uzbekistanu je uzbečki, dok ruski služi kao neslužbeni drugi jezik koji se upotrebljava u privredi i za kontakte među različitim nacionalnim zajednicama. Izvan glavnih uzbekistanskih centara ruski jezik se praktički ne upotrebljava.

[[Datoteka:Young Uzbekistani boys at a mosque in Uzbekistan.jpg|mini|desno|250px|Četvrtina stanovnika Uzbekistana ima manje od 14 godina]]

Muslimani ([[Sunitski islam|suniti]]) čine apsolutnu većinu (90%) u Uzbekistanu, dok se još dio stanovništva izjašnjava kao hrišćani. Do raspada SSSR-a u Uzbekistanu je živjelo i gotovo 95.000 [[Jevreji|Jevreja]], ali su se u posljednjih 20 godina praktički svi iselili prije svega u [[Izrael]] ili SAD tako da ih je sada ostalo samo oko 5000. Uzbekistan je reguliran kao sekularna država koja zahvaljujući svom obrazovnom modelu i cijelokupnoj državnoj organizaciji nema problema s ekstremnim vjerskim modelima tako da je njen potencijalno najveći problem po ovom pitanju uvoz ekstremista iz susjednog [[Afganistan]]a.

Trenutno prosječni stanovnik Uzbekistana ima samo 25 godina što u ekonomskom smislu znači da je država mlada s visoko obrazovanim stanovništvom pošto zakonskim minimalno školovanje traje 11 godina. Očekivani životni vijek osoba iznosi 72,24 godine po čemu se Uzbekistan može porediti s [[Turska|Turskom]] (72,23) i [[Brazil]]om (72,24),&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html?countryName=Uzbekistan&amp;countryCode=uz&amp;regionCode=cas&amp;rank=125#uz |title=Tablica država po očekivanoj dužini života na CIA factbook |access-date=22. 11. 2011 |archive-date=17. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111117073340/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html?countryName=Uzbekistan&amp;countryCode=uz&amp;regionCode=cas&amp;rank=125#uz |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a mnogo bolji od drugih centralnoazijskih država kao i nekih u drugim krajevima bivšeg Sovjetskog saveza ([[Azerbejdžan]], [[Moldavija]] i slično).

Stanovništvo još uvijek prije svega živi na selu gdje ih ima 63% sveukupnog broja dok ih je u gradovima samo 37%. Po [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]-nim podacima odnos selo-grad modernizira se pa tako svake godine dolazi do promjene od oko 1,6% u korist gradskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; Taj neminovni proces bi išao mnogo brže da ga vlada ne usporava zakonskim mjerama kako bi došlo do kontrolirane urbanizacije, na mjesto potencijalne ubrane anarhije u stilu [[Pakistan]] ili [[Brazil]]a (favele).

=== Lista gradova ===
{{Najveći gradovi
| ime         = Largest cities of Uzbekistan
| ime_države_u_lokativu      = Uzbekistanu
| stat_ref     = —
| list_by_pop  = 
| class        = nav
| div_name     = Province
| div_link     =

|grad_1 = Taškent
|stan_1 = 2,425,000&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://stat.uz/ru/ofitsialnaya-statistika/demografiya-i-trud/demograficheskie-pokazateli/2400-chislennost-gorodskogo-i-selskogo-naseleniya-po-regionam-na-nachalo-goda-tysyach-chelovek|title=Численность городского и сельского населения по регионам|publisher=The State Comittee of the Republic of Uzbekistan on Statistics|access-date=25. 1. 2018|archive-date=7. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201107103107/https://stat.uz/ru/ofitsialnaya-statistika/demografiya-i-trud/demograficheskie-pokazateli/2400-chislennost-gorodskogo-i-selskogo-naseleniya-po-regionam-na-nachalo-goda-tysyach-chelovek|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_1 = Aerial view of Tashkent, Uzbekistan.JPG

|grad_2 = Namangan
|stan_2 = 597,000&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.gov.uz/ru/datasets/4967|title=Административно-территориальное деление Наманганской области|publisher=Портал открытых данных Республики Узбекистан|access-date=25. 1. 2018|archive-date=21. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200421125517/https://data.gov.uz/ru/datasets/4967|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_2 = Namangan Airport.jpg

|grad_3 = Samarkand
|stan_3 = 530,000&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://samarkand.uz/towns_districts/samarkand|title=Самарқанд шаҳри|publisher=samarkand.uz|access-date=25. 1. 2018|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923054153/https://samarkand.uz/towns_districts/samarkand|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_3 = Mosque Bibi Khanum (5).JPG

|grad_4 = Andijan
|stan_4 = 417,000&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.gov.uz/ru/datasets/374|title=Количество населения в Андижанской области|publisher=Портал открытых данных Республики Узбекистан|access-date=25. 1. 2018|archive-date=16. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116030058/https://data.gov.uz/ru/datasets/374|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_4 = Devonaboy Jome Mosque in Andijan.jpg

|grad_5 = Nukus
|stan_5 = 310,000&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.gov.uz/ru/datasets/4948|title=Число постоянных жителей в Республики Каракалпакстан|publisher=Портал открытых данных Республики Узбекистан|access-date=25. 1. 2018|archive-date=18. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180818170634/https://data.gov.uz/ru/datasets/4948|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_5 =

|grad_6 = Buhara
|stan_6 = 285,000&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.poltavareview.com/?p=18105|title=Численность населения Узбекистана по городам, 2018|publisher=poltavareview.com|access-date=25. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180311191639/http://www.poltavareview.com/?p=18105|archive-date=11. 3. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_6 =

|grad_7 = Qarshi
|stan_7 = 260,000&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.uz/upload/str2.jpg|title=Численность населения Кашкадарьи|publisher=Statistics|access-date=25. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141014235825/http://www.stat.uz/upload/str2.jpg|archive-date=14. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_7 =

|grad_8 = Fergana
|stan_8 = 275,000&lt;ref name=&quot;data.gov.uz&quot;&gt;{{cite web|url=https://data.gov.uz/ru/datasets/1657|title=Демографическая ситуация в Ферганской области|publisher=Портал открытых данных Республики Узбекистан|access-date=25. 1. 2018|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924013337/https://data.gov.uz/ru/datasets/1657|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|img_8 =

|grad_9 = Kokand
|stan_9 = 240,000&lt;ref name=&quot;data.gov.uz&quot;/&gt;
|img_9 =

|grad_10 = Margilan
|stan_10 =223,000&lt;ref name=&quot;data.gov.uz&quot;/&gt;
|img_10 = 
}}

== Politika ==
[[Datoteka:Islam karimov cropped.jpg|mini|140px|[[Islam Karimov]] – Prvi predsjednik Uzbekistana, tokom posjete Pentagonu 2002.]]

Republika Uzbekistan je predsjednička republika s dvodobnim [[parlament]]om koji ima ograničene ovlasti. Ovako skrojen politički sistem svoje temelja ima još iz doba sovjetskog Saveza kada je nakon masovnih smjena tamošnjih političkih lidera zbog korupcije i krađe na položaj predsjednika Uzbečke SSR postavljen [[Islam Karimov]] koji tada nije bio u niti jednoj komunističkoj političkoj frakciji. Između postavljanja na položaj 1989. i kraja 1991. kada dolazi do raspada SSSR-a sposobni političar i ekonomist Islam Karimov uspio se učvrstiti na položaju predsjednika tako da prilično jednostavno pobjeđuje na prvi predsjedničkim izborima 29. decembra 1991. koji će na Zapadu biti proglašeni nepoštenima. U sljedećih 18 godina on će pobjediti na svim predsjedničkim izborima koje će redovno Zapad proglašavati nepoštenima dok će im promatrači iz [[Postsovjetske države|postsovjetskih republika]] davati zeleno svjetlo.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article3080265.ece | work=The Times | location=London | title=Torture an iron fist and twisted logic set stage for Islam Karimovs landslide victory | first=Tony | last=Halpin | date=21. 12. 2007 | access-date=5. 5. 2010 | archive-date=14. 8. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110814062617/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article3080265.ece | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Autokratski režim Islama Karimova bez obzira na sve terorističke prijetnje (i napade) kao i druge opasnosti daruje Uzbekistanu stabilnost i mir koji s izuzetkom [[Kazahstan]]a nema niti jedna druga post-sovjetska država na području Azije ili [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] pošto su sve druge bili zahvaćene ratovima ([[Armenija]], [[Azerbejdžan]], [[Gruzija]], [[Tadžikistan]]), krvavim revolucijama ([[Kirgistan]]) ili neobičnim režimima ([[Turkmenistan]]). Na tu činjenicu vlada Uzbekistana ne zaboravlja podsjetiti, narod je poštuje, a strane vlade u svojim porukama govore o domaćim teroristima koji su se vratili u Uzbekistan nakon učestvovanja u ratovima na području [[Afganistan]]a i [[Irak]]a,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://cablegate.wikileaks.org/cable/2005/03/05TELAVIV1580.html |title=Poruka američkog ambasadora u Izraelu o razmišljanju Mossada 15. 3. 2010. na Wikileaksu 30. 11. 2010. |access-date=22. 11. 2011 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213105956/https://search.wikileaks.org/plusd/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a koje vlada uspjeva kontrolirati.

Najzloglasnija teroristička grupa porijeklom iz Uzbekistana je [[Islamski pokret Uzbekistana]] koji je bio uključen u [[Građanski rat u Tadžikistanu|Tadžikistanski građanski rat 1992–1997]], pokušaj ubistva predsjednika Karimova 1999. i tadžikistanskog predsjednika 2006, a trenutno ratuje protiv SAD-a u [[Afganistan]]u, [[Pakistan]]a u Pakistanu i vrši pokušaje napada na području Uzbekistana i [[Kirgistan]]a, ali je u samom Uzbekistanu Islamski pokret Uzbekistana uspješno skršen tako da se njegova glavna baza operacija do 2001. nalazila u [[Afganistan]]u, a sada u graničnom području Pakistana.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/world-south-asia-11474613 Pakistan's 'fanatical' Uzbek militants]&lt;/ref&gt;

Uzbekistanski izborni sistem koji je redovno izložen zapadnoevropskim i američkim kritikama ne zadovoljava po njihovom mišljenju zapadne demokratske standarde iako je na liniji s ostalim postsovjetskim državama u kojima na [[izbori]]ma uvijek pobjeđuju predsjednik i njegova stranka ([[Azerbejdžan]], [[Gruzija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]]).

Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada u New Yorku]] 2001. Uzbekistan je službeno postao član zapadne antiterorističke koalicije i u cilju pomoći SAD-u tokom ratnih operacija u Afganistanu dao je na korištenje jednu vojnu bazu, a došlo je i do većeg političkog otvaranja zapadu. Do zahlađenja odnosa počinje dolaziti još 2004. kada SAD uvodi djelomične sankcije Uzbekistanu,&lt;ref name=&quot;Uzbekistan u Library of Congress&quot;/&gt; a do pravog prekida dolazi nakon [[Revolucija tulipana|Revolucije tulipana]] u Kirgistanu koji je također dao bazu na korištenje SAD-u i pokušaja približno 45 dana kasnije revolucije, odnosno državnog udara u Uzbekistanu 13. maja 2005. Nakon gušenja službeno nazvanog terorističkog državnog udara sve zapadne civilne organizacije i vojnici SAD-a izbačeni su s uzbekistanskog teritorija, a kao ruka budućeg mira i mogućeg savezništva ostavljena je jedna manja njemačko-danska logistička vojna baza. Vremenski zadnji važniji politički događaj postaju samoubilački teroristički napad u Andidžanu i oružani obračun u [[Taškent]]u 2009. nakon čega Uzbekistan pojačava represiju protiv vjerskih ekstremista.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8412373.stm Kazakhstan's Uzbek refugees wait in limbo]&lt;/ref&gt;

=== Ljudska prava ===
Uzbekistan je od zapadnih nevladinih i državnih organizacija vrlo često kritiziran za razna kršenja ljudskih prava. Prva od tih kritika se odnosi na pitanje religija pošto zakonski i stvarno Uzbekistan priznaje postojanje samo tamošnjih &quot;tradicionalnih&quot; religija – onih koje postoje na njenom teritoriju više stotinjaka godina i koje se nalaze pod djelomičnom ili potpunom državnom kontrolom. U te dopuštene [[religija|religije]] spadaju [[Islam|muslimanska]] koju prakticira većina stanovništva, [[pravoslavna crkva|pravoslavna]], [[Judaizam|hebrejska]] i [[Katoličanstvo|katolička]], čija je prva crkva na državnoj teritoriji izgrađena u doba nezavisne države nakon više do 100 godina planiranja. Za SAD i druge [[protestantizam|protestantske]] države neprihvatljivo je da ova religija kao i ona [[jehovini svjedoci|jehovinih]] svjedoka nije priznata i da je bilo pojedinih slučajeva kada su njeni članovi bili izloženi represiji zbog pokušaja obraćanja ljudi ili držanja obreda. Slična je situacija i s drugim nepriznatim religijskim grupama bez obzira čije su religije zagovornici.

Zapadne civilne organizacije na čelu s [[Human Right Watch]] osuđuju prije svega hapšenje i zatvaranje vlastitih predstavnika u Uzbekistanu pošto im tamo nije dopušten rad. Po podacima ovog civilnog udruženja finansiranog u SAD-u i zapadnoj Evropi više od 10 članova civilnih udruga je zatvoreno tokom 2008. u Uzbekistanu, a također se navode izvještaji o mučenju zatvorenika.&lt;ref name=&quot;Uzbekistan u 2009 na HRW&quot;&gt;[http://www.hrw.org/en/node/87620 Uzbekistan u 2009 na HRW]&lt;/ref&gt; Za razliku od zapadnih civilnih udruženja [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) uvidjela je velika napredak Uzbekistana u zaštiti ljudskih prava pa je u drugoj polovini 2009. javno pohvalila uzbečku vladu pa je [[Evropska unija]] ukinula i posljednje sankcije koje su uvedene 2005. Te obje akcije su bile žestoko kritizirane od ranije navedenih civilnih udruženja.&lt;ref name=&quot;Uzbekistan u 2009 na HRW&quot;/&gt;

== Privreda ==
[[Datoteka:Uzbekistan GDPgrowth1992-2008 cropped.jpg|420px|mini|lijevo|Porast Uzbekistanskog BDP-a u razdoblju od 1992. do 2008.]]

Prve godine nezavisnosti Uzbekistana bile su kao u ostalim post-sovjetskim republikama stresne s drastičnim padom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a i životnih uvjeta. [[Inflacija]] se prvih godina kretala oko 1000%, ali se od 1995. počela uspješno kontrolirati&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://mfa.uz/eng/inter_cooper/econ_org/Inter_MF/ |title=Uzbekistansko ministarstvo vanjskih poslova u stabilizaciji uz pomoć MMFa |access-date=22. 7. 2012 |archive-date=10. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110510075000/http://mfa.uz/eng/inter_cooper/econ_org/Inter_MF/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; tako da se u posljednjem desetljeću kreće ispod 10%.

Za razliku od ostalih postkomunističkih država koja se krenule na put masivnih otpuštanja i privatizacija Uzbekistan je izabrao postepeni prelaz iz jednog u drugi sistem čime je zadržao punu zaposlenost. Demografska eksplozija otežava ekonomsku politiku pune zaposlenosti, ali Uzbekistan se s njom uspješno nosi tako da je broj zaposlenih (i radnih mjesta) porastao s 8,5 miliona 1995. na 10,5 miliona 2006. što je porast od gotovo 25%.&lt;ref name=uzstat&gt;[http://www.stat.uz/ State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics] 2006 {{Simboli jezika|ru}}&lt;/ref&gt; Po službenim podacima nezaposlenost je 0,3%, ali mora se uzeti u obzir i broj od navodnih 3,5 miliona uzbekistanskih državljana na radu u Rusiji.&lt;ref&gt;[http://www.crisisgroup.org/home/index.cfm?id=5027&amp;l=1 Uzbekistan:Stagnacija i nesigurnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091111025921/http://www.crisisgroup.org/home/index.cfm?id=5027&amp;l=1 |date=11. 11. 2009 }}, 22. 8. 2007.&lt;/ref&gt;

Najvažnija poljoprivredna grana Uzbekistana je uzgoj [[pamuk]]a kojega se danas proizvodi oko 3,5 miliona tona što ovu državu čini drugim najvećim svjetskim proizvođačem pamuka bez obzira na postepeno smanjenje proizvodnje zbog državne politike da se mora postići prehrambena nezavisnost tako da je uzgoj žitarica povećan 60% na štetu pamuka. Osim pamuka koji čini 17% svih izvoznih proizvoda Uzbekistan još uzgaja i izvozi [[svila|svilu]], [[voće]] i [[povrće]] koje čine još dodatnih 8% izvoznih proizvoda. Sveukupno poljoprivreda čini 24% državnog BDP-a,&lt;ref name=uzstat/&gt; dok se još 8% dobije industrijskom obradom poljoprivrednih plodova.&lt;ref&gt;MMF, ''Republic of Uzbekistan: Poverty Strategy Reduction Paper'', MMF Country Report 08/34, januar 2008.&lt;/ref&gt;

Osim poljoprivredne nezavisnosti drugi osnovni temelj uzbekistanske ekonomije je državna modernizacija. Kako bi se to što uspješnije i brže postiglo države se u drugoj polovini 90-ih otvara zapadnoj [[Evropa|Evropi]], SAD-u, [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u kako bi privukla investitore koji su zainteresirani za ulaganja u proizvodnju. U procesu privlačenja investitora tokom kojeg će biti dopušten i rad civilnih udruženja jedini značajniji uspjeh će postati Daewoo koji otvara pogon za proizvodnju automobila u Uzbekistanu. Sva američka ulaganja prije svega su završavala u rudarskim kompanijama što je izazivalo iritaciju pošto je državni cilj bila modernizacija, a ne prepuštanje rudnih blaga strancima. Nakon pokušaja državnog udara 2005. Uzbekistan je donio odluku o izbacivanju američkih mineralnih kompanija sa svog područja što dovodi do određene vrste nacionalizacije rudnika zlata kojim upravlja američki Newmont Mining Corporation, pokušaja slične stvari s britanskim Oxus mining i preuzimanje američke telekomunikacijske kompanije u uzbekistanu imena Coscom. Te državne odluke nakon pokušaja revolucije dovele su do situacije da je Uzbekistan proglašen nepoželjnom državom za strane investitore.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.eurasiacenter.org/Country%20reports/Central%20Asia/Uzbekistan%20Economic%20Highlights.doc |title=Economist Intelligence Unit report cited |date= |access-date=2. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511170759/http://www.eurasiacenter.org/Country%20reports/Central%20Asia/Uzbekistan%20Economic%20Highlights.doc |archive-date=11. 5. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Trenutno najvažnije industrije u zemlji jesu proizvodnja automobila Daewoo, odnosno [[General Motors]] Chevrolet i transportnih aviona [[Iljušin]] koji su za razliku od ruskih putničkih aviona veoma traženi na svjetskom tržištu što je dovelo do trzavica između [[Rusija|Rusije]] i Uzbekistana po pitanju podjele dobiti od poslova (središte kompanije Iljušin je u Rusiji, a tvornica u Uzbekstanu) i želje [[Moskva|Moskve]] da svu proizvodnju preseli na svoju državnu teritoriju.&lt;ref&gt;[http://www.spacewar.com/reports/The_Sino-Russia_Il-76_Row_999.html The Sino-Russia Il-76 Row]&lt;/ref&gt;

Osim te industrije i one koje je prije svega vezana s proizvodnjom pamuka Uzbekistan se još bavi proizvodnjom i prodajom rudnog blaga, a prije svega [[zlato|zlata]] čiji je 7 najveći svjetski proizvođač i koji mu po neslužbenim podacima čini 20% izvoza.

Zadnji temelj uzbekistanske [[ekonomija|ekonomije]] osim energetske neovisnosti održavanje je trgovinskog suficita zaštitom domaće industrije visokim porezima i carinama. Rezultat ovakve politike je godišnji trgovinski suficit između 1 i 3 milijarde američkih dolara koji kao nuspojavu s ostalim ekonomskim temeljima daje godišnji porast [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a koji se redovno kreće iznad 6% i koji se udvostručio između 1995. i 2008.&lt;ref name=imf&gt;[http://www.imf.org/external/data.htm IMF World Economic Outlook Database], oktobar 2007.&lt;/ref&gt;

Minimalna plaća u Uzbekistanu od 1. decembra 2010. je 49.735 [[Uzbekistanski som|soma]], dok minimalne penzije i pomoć za invalide od djetinjstva iznosi 97.285 soma, dok je pomoć za stare ili za posao nesposobne 59.690 soma.&lt;ref&gt;[http://www.press-service.uz/en/#en/news/show/ukazyi_prezidenta/president_decrees_on_increasing_salaries/ President decrees on increasing salaries from 1 December]&lt;/ref&gt; Prosječna plaća isplaćena u Uzbekistanu, po riječima predsjednika [[Islam Karimov|Islama Karimova]], iznosila je 210 američkih dolara krajem 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://uza.uz/ru/politics/2084 |title=UzA National Information Agency of Uzbekistan |access-date=22. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120220080100/http://uza.uz/ru/politics/2084 |archive-date=20. 2. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Trenutni glavni ekonomski problem Uzbekistana jest visoka korupcija po kojoj ova država spada među 10 najgorih država svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi/2009/cpi_2009_table |title=Corruption Perceptions Index 2009 |access-date=22. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091124151749/http://www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi/2009/cpi_2009_table |archive-date=24. 11. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Taschkent - Art of Uzbekistan.jpg|mini|lijevo|Tradicionalna uzbečka [[keramika]].]]
[[Datoteka:Uzbek man from central Uzbekistan.jpg|mini|Stari Uzbek iz centralnog Uzbekistana.]]
[[Datoteka:Theatre Alisher Navoi.JPG|mini|lijevo|Opera Navoj u Taškentu]]

Uzbekistan je poznat po velikom broju etničkih grupa i kultura, s time da dominiraju [[Uzbeci]], koji čine 71% stanovnika. Prema nekim podacima ne-uzbečko stanovništvo se posljednjih godina smanjuju, dijelom zato što se smanjuje broj Rusa, dok se Uzbeci doseljavaju iz drugih područja bivšeg SSSR-a.

Kada je Uzbekistan stekao nezavisnost 1991, postojala je bojazan kako će se njime proširiti [[muslimanski fundamentalizam]], a što se argumentiralo tvrdnjom da će zemlja u kojoj dugo vremena nije bilo vjerske slobode iskusiti nagli porast izražavanje dominantne religije. Prema podacima iz 1994. preko polovina stanovnika Uzbekistana bili su muslimani, iako službeni podaci sugeriraju da je malo njih pokazivalo dobro poznavanje islamskih načela i običaja. S druge strane, prakticiranje islama povećava se u posljednje vrijeme.

=== Muzika ===
[[Datoteka:Samarkand_A_group_of_musicians_playing_for_a_bacha_dancing_boy.jpg|mini|desno|200px|Image:Tanetsbachi.jpg|Ples ''Bacha'' u [[Samarkand]] između 1905. i 1915.]]

Za Uzbekistan je karakteristična centralnoazijska klasična muzika poznata pod nazuivom [[Shashmaqam]], a čiji korijeni sežu u [[Buhara|Buharu]] s kraja 16. vijeka. Shashmaqam je blizak [[azerbejdžan]]skom [[Mugam]]u iu [[Uyghur muqam]]u. Ime, koje znači ''6 maqama'' odnosi se na strukturu muzike, a koja se sastoji od šest dionica u šest različitih [[muzički modalitet|modaliteta]], nalik na klasičnu [[perzijska tradicionalna muzika|perzijsku tradicionalnu muziku]]. Sviranje ponekad prekidaju recitacije [[Sufistička poezija|sufističke poezije]]. Ta je muzika u sovjetskom dobu bila zabranjena na radio-stanicama jer se smatrala &quot;feudalnom&quot;.

=== Obrazovanje ===
Uzbekistan ima visoku stopu [[pismenost]]i – preko 88% osoba iznad 15 godina mogu čitati i pisati. Međutim, s obzirom da samo 76% stanovnika ispod 15 godina pohađa školu, vjeruje se da bi taj broj mogao opasti. Uzbekistan je također iskusio smanjenje budžeta za obrazovanje, a reforme uvedene zakonima iz 1992. sporo se primjenjuju.

=== Praznici ===
* 1. januar – Yangi Yil Bayrami
* 14. januar – Vatan Himoyachilari kuni
* 8. mart – Xalqaro Xotin-Qizlar kuni
* 21. mart – Navor'z Bayrami 
* 9. maj – Xotira va Qadirlash kuni
* 1. septembar – Mustaqillik kuni
* 1. oktobar – O'qituvchi va Murabbiyar
* 8. decembar – Konstitutsiya kuni

;Promjenjivi datum
* kraj ramazana
* 70 dana nakon Kurban bajrama

=== Kuhinja ===
[[Datoteka:Plov.jpg|200px|mini||desno|[[Palov]]]]

''Uzbečka kuhinja'' se, kao i kod većine zemalja, temelji na lokalnoj [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Zbog raširenog uzgoja žitarica, važnu ulogu imaju hljeb i tjestenica. Zbog velikog broja ovaca, najraširenije meso je [[ovčetina]].

Najkarakterističnije jelo za Uzbekistan je [[Palov]] (''Plov'' ili ''Oš''), koji se obično sastoji od [[riža|riže]], komada [[meso]] i rezane [[mrkva|mrkve]] i [[Crveni luk|luka]]. ''Opi Nahor'' ili jutarnji ''Plov'' obično se služi rano ujutro (između 6 i 9) na velikim gozbama, obično tokom vjenčanja. Ostala nacionalna jela su [[šurpa]] (''šurva'' ili ''šorva''), juha od ostataka masnog [[meso|mesa]] (obično ovčetine) i svježeg povrća; [[Narin (juha)|Norin]] i [[Laghman (juha)|Langman]], koji se sastoje od tjestenine te serviraju u juhi ili kao glavno jelo; [[Manti (knedal)|Manti]], [[čučvara]] i [[somsa]], napravljeni od [[tijesto|tijesta]] koji služe kao predjelo ili glavno jelo; [[Dimlama]] (pirjano meso i povrće) i različite vrste [[Ćevapi|ćevapa]].

[[Zeleni čaj]] je najomiljenije piće tokom dana; [[čajdžinica|čajdžinice]] pri tome igraju važnu kulturnu ulogu. Manje je popularan [[crni čaj]] koji se obično pije u [[Taškent]]u, obje vrste bez mlijeka i šećera. Čaj se uvijek konzumira tokom jela i nudi u znak gostoprimstva. Tokom ljeta se pije [[ajran]], ohlađeno piće od jogurta.

Alkohol se u Uzbekistanu konzumira manje nego na Zapadu, ali je vino prilično popularno za jednu muslimansku zemlju. U Uzbekistanu se tako nalazi 14 vinarija od kojih je najpoznatija Vinarija Hovrenko u [[Samarkand]]u, osnovana 1927. Ona proizvodi nekoliko lokalnih vina – Gulyakandoz, [[Shirin]], Aleatiko i Kabernet likernoe (doslovno [[Cabernet]] na [[Ruski jezik|ruskom]]). Uzbečka vina često se izvoze u Rusiju i druge zemlje.

=== Sport ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1987-0515-035, Dshamolidin Abdushaparow.jpg|mini|upright|[[Džamolodin Abdužaparov]] je najpoznatiji biciklist u Uzbekistanu, poznat po uspjesima na [[Tour de France]]u.]]

Uzbekistan je poznat po drevnom obliku [[hrvanje|hrvanja]] poznatom kao [[kuraš]], koji predstavlja nacionalni sport. U današnje vrijeme najpopularniji sport je [[nogomet]], a glavnu nogometnu ligu predstavlja [[Uzbečka liga]] sa 16 klubova. Trenutni prvak je [[FC Bunyodkor]] iz Taškenta. Uzbekistan sa svojim klubovima nastupa u [[AFC Liga prvaka|AFC-ovoj Ligi prvaka]] i [[AFC Kup|Kupu]].

Na međunarodnoj razini Uzbekistan je poznat po [[Uzbekistanska ragbi reprezentacija|ragbi]], [[Uzbekistanska hokejaška reprezentacija|hokejaškoj]] i [[Uzbekistanska futsal reprezentacija|futsal reprezentaciji]].

Od pojedinačnih sportaša najpoznatiji su biciklist [[Džamolodin Abdužaparov]] koji je 3 puta osvojio bodovno takmičenje [[Tour de France]]a i [[zelena trenirka|zelenu trenirku]], hrvač [[Artur Taymazov]] koji je osvojio dvije olimpijske zlatne medalje i profesionalni bokser [[Ruslan Čagajev]] koji je od 2007. do 2009. nosio titulu svjetskog prvaka u verziji WBA.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak gradova u Uzbekistanu]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Uzbekistan}}
* [http://www.press-service.uz/en/ Press service predsjednika Uzbekistana]
* [https://web.archive.org/web/20090422173824/http://www.mfa.uz/eng/ Ministarstvo vanjskih poslova Uzbekistana]
* [https://web.archive.org/web/20111124061553/http://uza.uz/eng/ Uzbekistanska nacionalna medijska agencija]
* [https://web.archive.org/web/20111204063601/http://www.ut.uz/eng Uzbekistan danas]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Države Azije}}
{{CIS}}
{{OIS}}
{{Organizacija turkijskih zemalja}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Uzbekistan]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Države srednje Azije]]</text>
      <sha1>9b8ypher2o7ti0xbbwmhy0yrj04kasw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yitzhak Rabin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14872</id>
    <revision>
      <id>3900437</id>
      <parentid>3842124</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T02:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10807" sha1="3oipssl2qs85uss3lvzj2kdzcixz9nh" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa 
| ime                = Jichak Rabin
| slika              = Yitzhak Rabin 1994 Portrait (3x4 cropped).jpg
| redoslijed         = 5. [[premijer Izraela]]
| vrijeme_na_vlasti  = 13. juli 1992 – 4. novembar 1995.
| prethodnik         = [[Yitzhak Shamir]]
| nasljednik         = [[Shimon Peres]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 3. juni 1974 – 20. juni 1977.
| prethodnik2        = [[Golda Meir]]
| nasljednik2        = [[Shimon Peres]] (v. d.)
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1922|03|01}}
| mjesto_rođenja     = [[Jerusalem]], [[Britanski mandat nad Palestinom|Britanska Palestina]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1995|11|04|1922|03|01}}
| mjesto_smrti       = [[Tel Aviv]], Izrael
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = 
| druga_imena        = 
| supruga            = Leah Rabin &lt;small&gt;(1948–1995)&lt;/small&gt;
| djeca              = 2
| potpis             = Yitzhak Rabin Signature.svg 
}}
'''Jichak Rabin''' ({{Jez-he| יִצְחָק רַבִּין}}, 1. mart 1922 – 4. novembar 1995), bio je [[izrael]]ski vojnik i političar, rođen je u [[Jerusalem]]u, gdje je završio poljoprivrednu školu. Bio je peti premijer Izraela, u dva mandata, 1974-1977, i od 1992. do njegovog ubistva 1995.

Rabin je rođen u Jerusalimu od jevrejskih imigranata iz [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] i odrastao je u laburističkom cionističkom domaćinstvu. U školi je učio poljoprivredu i bio je odličan kao učenik. Vodio je 27-godišnju karijeru kao vojnik i na kraju je stekao čin Rav Alufa, najviši čin u Izraelskim odbrambenim snagama (često se prevodi kao general-pukovnik).

Rabin se borio u židovskom Palmachu protiv britanskih vlasti te je učestvovao u oružanim akcijama protiv vichyjevske Francuske u [[Sirija|Siriji]] i [[Liban]]u. Tokom [[Izraelsko-arapski rat 1948.|Prvog izraelsko-arapskog rata 1948]]. vodio je odbranu Jerusalema, a u završnoj fazi rata vodio je operacije protiv Egipćana u pustinji [[Negev]]. Rabin je brzo napredovao u redovima izraelske vojske te je 1964. postao načelnik glavnog štaba. Pomogao je u oblikovanju doktrine obuke [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] (IDF-a) početkom 1950-ih i vodio je Operativnu direkciju IDF-a od 1959. do 1963. Njegove zamisli o brzoj mobilizaciji rezerve i uništenju neprijateljskog zrakoplovstva na zemlji pokazale su se odlučujućima u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] 1967.

Godinu dana nakon rata okončao je vojnu karijeru i preuzeo mjesto ambasadora u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] od 1968. do 1973. tokom perioda produbljivanja američko-izraelskih veza. Godine 1973. ušao je u politiku te nakon ostavke [[Golda Meir|Golde Meir]] 1974. postao peti [[Premijer Izraela|izraelski premijer]] i prvi rođen na izraelskom tlu. U svom prvom mandatu, Rabin je potpisao Sinajski privremeni sporazum i naredio napad na Entebbe. U aprilu 1977, nakon serije skandala, prisiljen je predati vodstvo stranke [[Shimon Peres|Shimonu Peresu]]. Od 1984. do 1990. Rabin je bio ministar odbrane te je djelomično odgovoran za politiku čvrste ruke prema Palestincima u početku [[Prva intifada|Prve intifade]].

Godine 1992. vratio se na čelo Laburista i nakon izbora postao premijer. na platformi koja je obuhvatila izraelsko-palestinski mirovni proces. Potpisao je nekoliko historijskih sporazuma sa palestinskim rukovodstvom kao dio sporazuma iz Osla. Nakon tajnih pregovora, 1993. potpisao je sporazum s dugogodišnjim rivalom [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]], a 1994. zajedno s izraelskim ministrom vanjskih poslova Shimonom Peresom i Yasserom Arafatom podijelio je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1994/rabin-bio.html|title=Yitzhak Rabin – Biographical|publisher=Nobelprize.org|access-date=31. 8. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1994/ Nobel Prize.org] 1994 Nobel Prize Laureates&lt;/ref&gt; Rabin je takođe potpisao [[Izraelsko-jordanski mirovni sporazum|mirovni sporazum sa Jordanom]] 1994.

U novembru 1995 na mirovnom skupu,&lt;ref&gt;[http://www.hebcal.com/converter/?gd=4&amp;gm=11&amp;gy=1995&amp;gs=on&amp;g2h=Convert+Gregorian+to+Hebrew+date 4 November 1995] ''hebcal''&lt;/ref&gt;  ubio ga je izraelski ekstremista Yigal Amir, koji se protivio uslovima sporazuma iz Osla. Amir je osuđen za Rabinovo ubistvo i osuđen na doživotnu robiju. Nakon hitnog sastanka vlade, izraelski ministar vanjskih poslova [[Shimon Peres|Šimon Peres]] imenovan je za vršioca dužnosti izraelskog premijera.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/4/newsid_2514000/2514437.stm BBC] On This Day&lt;/ref&gt;

Rabin je bio prvi izraelski premijer koji je rođen u Izraelu, jedini premijer koji je ubijen, a drugi koji je umro na funkciji nakon [[Levi Eškol|Levija Eškola]]. Rabin je postao simbol [[Izraelsko-palestinski mirovni proces|izraelsko-palestinskog mirovnog procesa]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last1=Avner|first1=Yehuda|author-link1=Yehuda Avner|title=The Prime Ministers: An Intimate Narrative of Israeli Leadership|date=2010|publisher=[[Toby Press]]|isbn=978-1-59264-278-6|oclc=758724969|title-link=The Prime Ministers}}
* {{cite book|first=Noa |last= Ben Artzi-Pelossof|title=In the Name of Sorrow and Hope|url=https://archive.org/details/innameofsorrowan00bena |date=1997|publisher= Random House Large Print|isbn=978-0-517-17963-5}}
* {{cite book|first=Linda|last=Benedikt|title=Yitzhak Rabin: The Battle for Peace|url=https://archive.org/details/yitzhakrabinbatt0000bene|isbn=978-1-904950-06-6|year=2005|publisher=Haus Books }}
* {{cite book|first=William I.|last=Cleveland|title=A History of the Modern Middle East|publisher=Westview Press|date=1994}}
* {{cite book|first=Dan|last=Ephron|title=Killing a King: The Assassination of Yitzhak Rabin and the Remaking of Israel|url=https://archive.org/details/killingkingassas0000ephr_j3k5|publisher=[[W. W. Norton &amp; Company]]|date=2015|isbn=978-0-393-24209-6}}
* {{cite book|first1=Alain|last1=Gresh|first2=Dominique|last2=Vidal|title=The New A to Z of the Middle East|url=https://archive.org/details/newazofmiddleeas0000gres|publisher= I.B. Tauris|date=2004}}
* {{cite book|editor-first=David|editor-last=Horowitz |title=Yitzhak Rabin: Soldier of Peace|publisher=Peter Halban|date=1996}}
* {{cite book|editor-first=David|editor-last=Horowitz |title=Shalom, Friend: The Life and Legacy of Yitzhak Rabin|isbn=978-1-55704-287-3|url=https://archive.org/details/shalomfriendlife00horo|publisher=New York : Newmarket Press|year=1996}}
* {{cite book|first=Efraim|last=Inbar|title=Rabin and Israel National Security|publisher=Woodrow Wilson Press|date=1999}}
* {{cite book|first=Dan|last=Kurzman|title=Soldier of Peace: The Life of Yitzhak Rabin 1922–1995|publisher=Harper Collins|date=1998|isbn=978-0-06-018684-5|url=https://archive.org/details/soldierofpeaceli00kurz}}
* {{cite book|first=Uri|last=Milstein|author-link=Uri Milstein|publisher=Gefen|date=1999|title=The Rabin File|url=https://archive.org/details/rabinfileunautho0000mils|isbn=978-965-229-196-7}}
* {{cite book|first=Ilan|last=Pappe|title=A History of Modern Palestine|publisher= Cambridge University Press|date=2004}}
* {{cite book|first=John|last=Quigley|title=The Case for Palestine: The International Law Perspective|url=https://archive.org/details/caseforpalestine0000quig|publisher=Duke University Press|date=2004}}
* {{cite book|author=Rabin, Leah|title=Rabin: Our Life, His Legacy|isbn=978-0-399-14217-8|url=https://archive.org/details/rabinourlifehisl00rabi|author-link=Leah Rabin|publisher=New York : G.P. Putnam's Sons|year=1997}}
* {{cite book|first=Avi|last=Shlaim|title=The Iron Wall: Israel and the Arab World|url=https://archive.org/details/ironwallisraelar0000shla_p1n8|publisher=Penguin Books|date=2000}}
* {{cite book|first=Robert|last=Slater|title=Rabin: 20 Years After|url=https://archive.org/details/rabin20yearsafte0000slat|date=2015|publisher=[[Kotarim International Publishing]]|isbn=978-9-657-58913-7}}
* {{cite book|first=Robert|last=Slater|title=Rabin of Israel|publisher=Robson Books|date=1993}}
* {{cite book|first=Charles D.|last=Smith|title=Palestine and the Arab-Israeli Conflict|url=https://archive.org/details/palestinearabisr0000smit_y2e3|edition=5th|publisher=Macmillan Press|date=2004}}
* {{cite book
 | last=Sorek
 | first=Tamir
 | title=Palestinian Commemoration in Israel: Calendars, Monuments, and Martyrs
 | location=Stanford, CA
 | publisher=Stanford University Press
 | year=2015
 | isbn=978-0-8047-9518-0
 | pages=217–32
 | url=http://www.sup.org/books/title/?id=23855
 | access-date=28. 11. 2024
 | archive-date=28. 11. 2020
 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201128060537/https://www.sup.org/books/title/?id=23855
 | url-status=dead
 }}
* {{citation|first=Ehud|last=Sprinzak|title=Israeli Radical Right|editor=Yoram Peri|journal=The Association of Yitzhak Rabin|publisher=Stanford University Press|date=2000}}
* {{cite book|first=Mark|last=Tessler|title=A History of the Israeli-Palestinian Conflict|publisher=Indiana University Press|date=1974}}

== Dodatna literatura ==
* Crichlow, Scott. &quot;Idealism or Pragmatism? An Operational Code Analysis of Yitzhak Rabin and Shimon Peres.&quot; ''Political Psychology'' 19.4 (1998): 683–706.
* Medzini, Meron. &quot;Rabin and Hussein: From Enemies at War to Partners in Peace.&quot; in ''The Palgrave Handbook of the Hashemite Kingdom of Jordan'' (Palgrave Macmillan, 2019) pp.&amp;nbsp;435–46.
* {{cite book |last=Rabinovich |first=Itamar |date=2017 |title=Yitzhak Rabin: Soldier, Leader, Statesman |url=https://archive.org/details/yitzhakrabinsold0000rabi |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CN |isbn=978-0-30-021229-7}} [https://www.amazon.com/Yitzhak-Rabin-Soldier-Leader-Statesman/dp/0300212291/ excerpt]
* Sharon, Assaf, &quot;The Long Paralysis of the Israeli Left&quot; (review of Dan Ephron, ''Killing a King: The Assassination of Yitzhak Rabin and the Remaking of Israel'', Norton, 290 pp.; and [[Itamar Rabinovich]], ''Yitzhak Rabin: Soldier, Leader, Statesman'', Yale University Press, 272 pp.), ''[[The New York Review of Books]]'', vol. LXVI, no. 17 (7 November 2019), pp.&amp;nbsp;32–34.

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Yitzhak Rabin}}
*[https://web.archive.org/web/20060411205851/http://www.yigalamir.com/kempler_video.htm Video snimak Rabinovog ubistva]

{{Premijeri Izraela}}
{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Nobelova nagrada za mir}}
{{Osoba godine magazina &quot;Time&quot;}}
{{Normativna kontrola}}
{{Izraelsko-palestinski sukob}}

{{DEFAULTSORT:Rabin, Yitzhak}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Jerusalem]]
[[Kategorija:Izraelski političari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]]</text>
      <sha1>3oipssl2qs85uss3lvzj2kdzcixz9nh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vatra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16853</id>
    <revision>
      <id>3900349</id>
      <parentid>3828042</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:22:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10812" sha1="2e76y4cu475784mowlhghemy6ki4ra3" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Vatra (višeznačnica)}}
{{multiple image
|align=right
|direction=vertical
|width=250
|image1=Large bonfire.jpg
|caption1=Vatra na otvorenom
|image2=Feu-de-paille-couverture.ogg
|caption2=Paljenje i gašenje gomile drvene strugotine
}}
'''Vatra''' je brza oksidacija goriva u [[Egzotermni proces|egzotermnom]] hemijskom procesu sagorijevanja, oslobađajući [[toplota|toplotu]], [[svjetlost]]i i razne produkte reakcije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nwcg.gov/pms/pubs/glossary/pms205.pdf|title=Glossary of Wildland Fire Terminology|date=oktobar 2007|publisher=National Wildfire Coordinating Group|page=70|archive-url=https://web.archive.org/web/20080821230940/http://www.nwcg.gov/pms/pubs/glossary/pms205.pdf|archive-date=21. 8. 2008|url-status=deviated|access-date=18. 12. 2008|journal=}}&lt;/ref&gt;{{efn|Slower oxidative processes like [[rusting]] or [[digestion]] are not included by this definition.}}&lt;ref&gt;•	R. Craig Schroll: Industrial Fire Protection Handbook, CRC Press, 2002&lt;/ref&gt; [[Plamen]], najvidljiviji dio vatre, nastaje u reakciji sagorijevanja kada gorivo dostigne temperaturu [[Tačka paljenja|tačke paljenja]]. Plamenovi od [[Ugljikovodik|ugljikovodičnih]] goriva sastoje se prvenstveno od [[ugljik-dioksid]]a, vodene pare, [[kisik]]a i [[dušik]]a. Ako su dovoljno vrući, plinovi se mogu ionizirati i proizvesti [[Plazma (fizika)|plazmu]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fukuyama |first1=Takao |last2=Mukai |first2=Nodoka |last3=Togawa |first3=Gaku |title=Dynamic behaviours of a flame as plasma in a strong electric field |journal=Scientific Reports |date=1. 11. 2019 |volume=9 |issue=1 |page=15811 |doi=10.1038/s41598-019-50537-x|pmid=31676808 |bibcode=2019NatSR...915811F |hdl=10069/39515 |hdl-access=free |pmc=6825191 }}&lt;/ref&gt; [[Boja]] i intenzitet plamena ovise o vrsti goriva i sastavu okolnih plinova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/chemical/flame.html|title=Flame Colors as Chemical Indicators|archive-url=https://web.archive.org/web/20141007091024/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/chemical/flame.html|archive-date=7. 10. 2014|access-date=1. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

Vatra, u svom najčešćem obliku, ima potencijal da rezultira [[požar]]om, što može dovesti do trajnih fizičkih oštećenja. Direktno utiče na kopnene ekološke sisteme širom svijeta. Pozitivni efekti vatre uključuju stimulisanje rasta biljaka i održavanje ekološke ravnoteže. Njeni negativni efekti uključuju opasnosti po život i imovinu, zagađenje atmosfere i kontaminaciju vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Lentile | first1=Leigh B. | last2=Holden | first2=Zachary A. | last3=Smith | first3=Alistair M. S. | last4=Falkowski | first4=Michael J. | last5=Hudak | first5=Andrew T. | last6=Morgan | first6=Penelope | last7=Lewis | first7=Sarah A. | last8=Gessler | first8=Paul E. | last9=Benson | first9=Nate C | title=Remote sensing techniques to assess active fire characteristics and post-fire effects | year=2006 | journal=International Journal of Wildland Fire | issue=15 | volume=3 | pages=319–345 | doi=10.1071/WF05097 | s2cid=724358 }}&lt;/ref&gt; Kada vatra ukloni zaštitnu vegetaciju, obilne kiše mogu uzrokovati [[Erozija|eroziju]] tla.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Morris | first1 = S. E. | last2 = Moses | first2 = T. A. | year = 1987 | title = Forest Fire and the Natural Soil Erosion Regime in the Colorado Front Range | journal = Annals of the Association of American Geographers | volume = 77 | issue = 2| pages = 245–54 | doi=10.1111/j.1467-8306.1987.tb00156.x |issn=0004-5608 }}&lt;/ref&gt; Spaljivanje vegetacije oslobađa dušik u atmosferu, za razliku od drugih biljnih hranjivih tvari poput kalija i fosfora koji ostaju u pepelu i brzo se recikliraju u tlo.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. 8. 1990 |title=SCIENCE WATCH; Burning Plants Adding to Nitrogen |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1990/08/14/science/science-watch-burning-plants-adding-to-nitrogen.html |access-date=2. 11. 2023 |issn=0362-4331 |archive-date=27. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240527111406/https://www.nytimes.com/1990/08/14/science/science-watch-burning-plants-adding-to-nitrogen.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12. 11. 2019 |title=How Do Wildfires Affect Soil? - Applied Earth Sciences |url=https://aessoil.com/how-do-wildfires-affect-soil/ |access-date=2. 11. 2023 |language=en-US |archive-date=27. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240527111411/https://aessoil.com/how-do-wildfires-affect-soil/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ovaj gubitak dušika proizvodi dugoročno smanjenje plodnosti tla, iako se može nadoknaditi biljkama koje fiksiraju dušik poput [[Trifolium|djeteline]], [[Grašak|graška]] i [[grah]]a; razgradnjom životinjskog otpada i leševa, te prirodnim pojavama poput [[Munja|munje]].

Vatra je jedan od četiri klasična elementa i ljudi su je koristili u ritualima, u poljoprivredi za čišćenje zemljišta, za kuhanje, stvaranje topline i svjetlosti, za signalizaciju, pogon, [[topljenje]], [[kovanje]], [[spaljivanje otpada]], [[kremiranje]] i kao oružje ili način uništavanja. Različite tehnologije i strategije su osmišljene za sprječavanje, upravljanje, ublažavanje i gašenje požara, a profesionalni vatrogasci igraju vodeću ulogu.

Za nastanak vatre su potrebna tri osnovna elementa: [[gorivo]], toplota i [[oksigen]], što se simbolično predstavlja kao &quot;trougao vatre&quot;. Sprječavanjem kombinovanja ova tri elementa sprečava se nastanak vatre. Uklanjanjem bilo kojeg od ovih elemenata, vatra se zaustavlja, što je osnovni princip gašenja [[požar]]a.

[[Datoteka:Fire triangle.svg|mini|Trougao vatre]]

=== Elementi vatre ===
Oksigen u trouglu vatre se može posmatrati kao oksidacijsko sredstvo, te osim oksigena iz [[zrak]]a to mogu biti sredstva koja u hemijskoj strukturi sadrže oksigen koji služi kao oksidacijsko sredstvo.
Fizičko stanje goriva je također značajno za razvoj vatre. npr. [[drvo (materijal)|drvena]] ploča će se teže zapaliti od drvenih opiljaka i prašine. Veći stepen usitnjenosti podrazumijeva veću površinu i manju masu koja odvodi toplotu, pa je paljenje olakšano. Npr. [[ugalj|ugljena]] prašina zbog malog odnosa mase prema dodirnoj površini može [[eksplozija|eksplodirati]].
Važan faktor kod nastanka vatre je [[isparavanje]], jer u slučaju vatre zapravo gore pare koje nastaju od goriva. Gorivo koje lakše prelazi u gasovito stanje se lakše zapali. [[Tečnost]]i se lakše pale od čvrstih supstanci, a [[gas]]ovi lakše od tečnosti. Količina toplote koja se može osloboditi prilikom sagorijevanja neke supstance naziva se ''kalorična vrijednost''. Ukupna kalorična vrijednost predstavlja odnos količine toplote oslobođene pri sagorijevanju u odnosu na količinu supstance. Izražava se u jedinicama energije po jednici količine supstance (npr. kJ/[[kg]], kJ/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;).

[[Datoteka:Coal and Fire.JPG|mini|Vatra sa ugljem kao gorivom]]
=== Izvori paljenja ===
Izvor paljenja predstavlja bilo koji lokalizirani izvor energije koji može dovesti do paljenja supstance. Da bi došlo do paljenja mora se dostignuti minimum energije paljenja. Proces paljenja određuju sljedeći faktori: [[temperatura]], dovedena količina toplote, brzina kojom se toplota dovodi (ili vremenski period u kojem se toplota dovodi) i površina na koju se toplota dovodi.
Izvori paljenja se mogu grupisati u četiri kategorije: mehanički ([[trenje]], [[kompresija]]), električni ([[otpor]], [[električni luk]], [[statički elektricitet]], [[munja]], itd.), hemijski (sagorijevanje, spontano zagrijavanje, rastvaranje) i nuklearni.

=== Prenos toplote ===
Prenos toplote omogućava širenje vatre. Vatra se širi na četiri načina: direktnim kontaktom plamena, konvekcijom, radijacijom i kondukcijom. Direktni kontakt je odgovoran za inicijalno paljenje vatre (početno paljenje). Konvekcija je prenos toplote kroz [[fluid]] (npr. zrak). Radijacija je prenos toplote u obliku [[talas]]a. Širi se u svim smjerovima i ne zavisi od strujanja zraka. Kondukcija je prenošenje toplote kroz čvrste objekte.

=== Razbuktavanje ===
Razbuktavanje (&quot;flashover&quot;) je pojava u zatvorenom prostoru (npr. soba) gdje je količina toplote dovoljna da se dostigne tačka paljenja svih prisutnih materijala. Kada se ta tačka dostigne, svi materijali počinju da gore u istom trenutku i obuhvataju cijeli prostor.

== Također pogledajte ==
* [[Požar]]
* [[Zapaljivost]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Haung, Kai (2009). [http://ecommons.txstate.edu/arp/287/ Population and Building Factors That Impact Residential Fire Rates in Large U.S. Cities. Applied Research Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308201531/http://ecommons.txstate.edu/arp/287/ |date=8. 3. 2012 }}. Texas State University.
* {{Cite book|title=Community Involvement in and Management of Forest Fires in South East Asia |url=http://www.asiaforests.org/doc/resources/fire/pffsea/Report_Community.pdf |year=2002 |publisher=Project FireFight South East Asia |last=Karki |first=Sameer |access-date=13. 2. 2009 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225154641/http://www.asiaforests.org/doc/resources/fire/pffsea/Report_Community.pdf |archive-date=25. 2. 2009 }}
* Kosman, Admiel (January 13, 2011). [https://www.haaretz.com/weekend/magazine/sacred-fire-1.329892 &quot;Sacred fire&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151015225335/http://www.haaretz.com/weekend/magazine/sacred-fire-1.329892 |date=15. 10. 2015 }}. ''[[Haaretz]]''.
* Pyne, Stephen J. ''Fire : a brief history'' (University of Washington Press, 2001).
** Pyne, Stephen J. ''World fire : the culture of fire on earth'' (1995) [https://archive.org/details/worldfireculture0000pyne online]
** Pyne, Stephen J. ''Tending fire : coping with America's wildland fires'' (2004) [https://archive.org/details/tendingfirecopin0000pyne_x6q9 online]
** Pyne, Stephen J. ''Awful splendour : a fire history of Canada'' (2007) [https://archive.org/details/awfulsplendourfi0000pyne online]
** Pyne, Stephen J. ''Burning bush : a fire history of Australia'' (1991) [https://archive.org/details/burningbushfireh0000pyne online]
** Pyne, Stephen J. ''Between Two Fires: A Fire History of Contemporary America'' (2015)
** Pyne, Stephen J. ''California: A Fire Survey'' (2016)
* Safford, Hugh D., et al. &quot;Fire ecology of the North American Mediterranean-climate zone.&quot; in ''Fire ecology and management: Past, present, and future of US forested ecosystems'' (2021): 337–392. re California and its neighbors [https://www.fs.usda.gov/research/treesearch/download/63841.pdf online]{{dead link|date=juni 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Fire}}

[[Kategorija:Energija]]
[[Kategorija:Vatra]]</text>
      <sha1>2e76y4cu475784mowlhghemy6ki4ra3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Džeko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17752</id>
    <revision>
      <id>3900386</id>
      <parentid>3900313</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:30:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52255" sha1="flpf444ck3f2ewanyef239xvrnfn38c" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Džeko
| slika                      = 20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko (cropped).jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1986|03|17}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| visina                     = 193 cm
| nadimak                    = ''Bosanski dijamant''
| pozicija                   = [[Napadač]]
| omladinskegodine           = 1996–2003.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| trenutniklub               = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| brojnadresu                = 10
| godine1                    = 2003–2005.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (3)
| godine2                    = 2005–2007.
| klubovi2                   = [[FK Teplice|Teplice]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (16)
| godine3                    = 2005.
| klubovi3                   = → [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]
| nastupi(golovi)3           = 15 (6)
| godine4                    = 2007–2011.
| klubovi4                   = [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (66)
| godine5                    = 2011–2015.
| klubovi5                   = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 130 (50)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = → [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)6           = 31 (8)
| godine7                    = 2016–2021.
| klubovi7                   = [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)7           = 168 (77)
| godine8                    = 2021–2023.
| klubovi8                   = [[FC Inter Milano|Inter Milan]]
| nastupi(golovi)8           = 69 (22)
| godine9                    = 2023–2025.
| klubovi9                   = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)9           = 71 (35)
| godine10                   = 2025–2026.
| klubovi10                  = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)10          = 11 (0)
| godine11                   = 2026–
| klubovi11                  = [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| nastupi(golovi)11          = 11 (6)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2003–2004.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (0)
| nacionalnegodine2          = 2006–2007.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1)
| nacionalnegodine3          = 2007–
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 150 ([[Spisak reprezentativnih golova Edina Džeke|73]])
| zadnjiuređaj               = 24. juna 2026
}}
'''Edin Džeko''' (rođen 17. marta 1986) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Trenutno je član [[FC Schalke 04|Schalkea 04]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-s-desetkom-na-dresu-predstavljen-u-schalkeu-potpisao-je-ugovor-do-kraja-sezone/260122101|title=Džeko s desetkom na dresu predstavljen u Schalkeu, potpisao je ugovor do kraja sezone|website=Klix.ba|access-date=22. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Igra na poziciji [[napadač]]a. Poznat je i po nadimku &quot;Bosanski dijamant&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://gol.hr/clanak/svjetski_nogomet/bosanski-dijamant-u-cityju-za-vise-od-milijun-kuna-tjedno.html |title= &quot;Bosanski dijamant&quot; u Cityju za više od milijun kuna tjedno! |website= gol.hr |date= 4. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo 1996. u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz Sarajeva. Godine 2003. potpisao je profesionalni ugovor sa Željezničarom, gdje je igrao do 2005. U tom periodu igrao je na poziciji veznog igrača.

===Teplice===
S 18 godina odlazi u češki klub [[FK Teplice|Teplice]] za 25.000 [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/05/edin-dzeko-transfer-manchester-city?CMP=twt_gu|title=Edin Dzeko move to Manchester City pits striker in 'my perfect league' |last= Wilson |first=Jonathan|date=5. 1. 2011|newspaper=The Guardian|language=en|issn=0261-3077|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni za Teplice na novoj poziciji napadača postiže 17 golova u 43 utakmice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Na kraju sezone proglašen je za najboljeg stranog igrača u [[Prva nogometna liga Češke|češkoj ligi]]. Godine 2005. odlazi na posudbu u [[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]], gdje postiže šest golova u 15 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga se ponovo vraća u Teplice, gdje igra sve do 2007. Njegove odlične igre zapazio je njemački stručnjak [[Felix Magath]] i Džeko 2007. napušta Teplice i odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]].

===VfL Wolfsburg===
U prvih 11 utakmica postigao je pet golova te biva proglašen najboljim napadačem prvog dijela sezone 2007/08. od magazina ''[[Sportal]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U njegovoj prvoj sezoni Wolfsburg završava na petoj poziciji u [[Bundesliga|Bundesligi]] i kvalifikuje se za [[UEFA Evropska liga|UEFA kup]] za narednu sezonu. Džeko sezonu završava s osam golova u 17 započetih utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U narednoj sezoni Džeki se u Wolfsburgu pridružuje reprezentativni kolega i vezni igrač [[Zvjezdan Misimović]], s kojim Džeko čini jedan od najboljih tandema u Bundesligi. U sezoni 2008/09. Džeko osvaja Bundesligu s Wolfsburgom, s dva boda više od [[FC Bayern München|Bayerna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/bundesliga-table/2008|title=SKY SPORTS: TABELA BUNDESLIGA 2008/09. |date= |website= |publisher=|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bila prva titula prvaka Bundeslige u historiji ovog kluba. Sezonu Džeko kruniše s 26 golova te je bio drugi strijelac lige.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvi strijelac lige bio je njegov timski kolega [[Grafite]], te su njih dvojica proglašeni najefikasnijim napadačkim duom u historiji Bundeslige.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/news/725/bundesliga/2009/05/23/1282105/bundesliga-comment-grafite-and-dzeko-a-match-made-in-heaven|title=Bundesliga Comment: Grafite And Dzeko - A Match Made In Heaven - Goal.com|date=23. 5. 2009|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U [[DFB-Pokal|kupu Njemačke]] Džeko postiže šest golova u dvije utakmice, a u [[UEFA Evropska liga|Kupu UEFA]] četiri gola i dvije asistencije u osam utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Zbog ovih rezultata biva proglašen najboljim igračem Bundeslige. Uprkos interesovanju mnogih klubova za njegove usluge, a ponajviše [[AC Milan]]a, odlučuje produžiti ugovor s Wolfsburgom do juna 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_5466299,00.html|title=sky sports |last= |first= |date= |website= |publisher= |access-date=1. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je u septembru 2009. protiv slavnog [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] u porazu 2–1 na [[Old Trafford]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8278799.stm|title=Man Utd 2-1 Wolfsburg|date=30. 9. 2009|newspaper=BBC|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2009/10, Džeko je bio najbolji strijelac s 22 gola.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-najbolji-strijelac-bundeslige/100508074|title=Odigrano posljednje kolo / Edin Džeko najbolji strijelac Bundeslige! (VIDEO)|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2010, Džeko postaje najbolji strijelac Wolfsburga u klupskoj historiji sa 59 golova na 96 odigranih utakmica, preskočivši [[Diega Klimowicza]] koji je postigao 59 golova na 149 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-najbolji-strijelac-u-historiji-wolfsburga/100828069|title=Srušio rekord / Džeko najbolji strijelac u historiji Wolfsburga|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prvom dijelu sezone 2010/11, Džeko postiže 8 golova na 17 utakmica.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Manchester City===
[[Datoteka:Dzeko city.jpg|mini|lijevo|175px|Džeko sa [[Manchester City FC|Manchester Cityem]] 2011.]]

Nakon mnogo medijskih špekulacija, 3. januara 2011. za 32 miliona eura, Džeko prelazi iz Wolfsburga u [[Engleska|engleski]] klub [[Manchester City FC|Manchester City]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/shine-on-you-crazy-diamond/110115091|title=Pozitiva(c) dana / Shine on you, crazy diamond|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio šesti najskuplji transfer u historiji [[Premijer liga Engleske|Engleske Premier League]], te najskuplji transfer jednog igrača porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Debi u dresu Manchester Cityja upisao je 15. januara u pobjedi 4–3 protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]], a bio je asistent za treći gol.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-dzeko-asistirao-u-pobjedi-manchester-cityja/110115073|title=VIDEO / Edin Džeko asistirao u pobjedi Manchester Cityja|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]] postigao je 25. aprila 2011. u gostujućoj pobjedi 0–1 protiv [[Blackburn Rovers FC|Blackburna]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=293017|title=Blackburn Rovers vs. Manchester City - Football Match Report - April 25, 2011 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U maju 2011, Džeko osvaja svoj prvi trofej sa Manchester Cityjem, pobjedom u finalu [[FA kup]]a protiv [[Stoke City FC|Stoke Cityja]] rezultatom 1–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/13346941|title=Man City 1-0 Stoke|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na početku sezone 2011/2012. postiže 4 gola protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] u pobjedi svoje ekipe od 1–5, te tako postaje jedini igrač u historiji Manchester Cityja koji je dao 4 gola na jednoj prvenstvenoj utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/dzeko-budalastine-i-krkani/110829096|title=Oštar start / Džeko, budalaštine i krkani|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U mjesecu augustu 2011, Džeko postiže 6 golova u 3 utakmice i osvaja nagradu za najboljeg igrača mjeseca engleske Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/manchester-city-striker-edin-dzeko-3316451|title=Dzeko named Player of the Month|last=Football|first=Mirror|date=2. 9. 2011|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju sezone, Džeko postiže izjednačujući gol u 92. minuti protiv ekipe [[Queens Park Rangers FC|QPR]]-a u pobjedi rezultatom 3–2, što Cityju donosi prvu titulu u Premier League nakon 44 godine čekanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/17973148|title=Manchester City 3-2 QPR|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2012/13, Džeko postiže nekoliko veoma važnih golova za City u raznim takmičenjima, poput izjednačujućeg gola u pobjedi protiv [[Southampton FC|Southamptona]] rezultatom 3–2, te gol u Ligi prvaka protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]] u meču koji City pobjeđuje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U novembru 2012, Džeko postiže gol odmah po ulasku u igru na samom kraju utakmice protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] koji Cityju donosi pobjedu i 3 važna boda u ligi. Također, u decembru iste godine, Džeko postiže 2 gola protiv [[Norwich City FC|Norwich City]] u pobjedi od 4–3 za City.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/20823176|title=Norwich 3-4 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 14 postignutih golova u Premier League.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U sezoni 2013/14, Džeko postiže svoj 50. gol u Premier League protiv ekipe [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] u decembru 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|title=Dzeko, Hart the heroes as City edge Palace|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=9. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309060957/http://en.espn.co.uk/football/sport/story/269417.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U martu 2014, Džeko uspijeva dati dva gola u pobjedi Cityja 3–0 protiv gradskog rivala [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/en/match/manchester-united-vs-manchester-city/1483731/report|title=Manchester United 0 - 3 Manchester City Match report - 3/25/14 Premier League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi gol na toj utakmici dolazi u 43. sekundi, što predstavlja najbrži postignuti gol na [[Old Trafford]]u u historiji Premier League.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Protiv ekipe [[Everton FC|Evertona]] u maju 2014, Džeko postiže gol u pobjedi 3–2, što Cityju donosi prvo mjesto na tabeli u ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/27168536|title=Everton 2-3 Manchester City|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U utakmici protiv [[Aston Villa FC|Aston VIlle]], Džeko daje dva gola u pobjedi od 4–0, što Cityju jedno kolo prije kraja prvenstva donosi novu titulu u Premier League.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.espnfc.com/soccer/report?gameId=367219|title=Manchester City vs. Aston Villa - Football Match Report - May 7, 2014 - ESPN|website=ESPNFC.com|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U svojoj posljednjoj sezoni za Manchester City, Džeko postiže dva gola u pobjedi 7–0 protiv ekipe [[Sheffield Wednesday FC|Sheffield Wednesday]] u trećoj rundi [[Liga kupa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mancity.com/news/first-team/listing?team=First-Team&amp;type=Match%2520Report|title=Manchester City First Team News {{!}} Manchester City FC|website=www.mancity.com|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; A prve golove u Premier League u novoj sezoni postiže protiv ekipe [[Hull City AFC|Hull Cityja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2771876/Hull-City-2-4-Manchester-City-Edin-Dzeko-Frank-Lampard-ensure-champions-touch-Chelsea-having-surrendered-two-goal-lead-KC-Stadium.html |title= Hull City 2-4 Manchester City: Dzeko and Lampard ensure City win |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2015, Džeko okončava niz od 15 utakmica bez postignutog gola, kada postiže gol protiv [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]] u pobjedi Cityja 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/31466682|title=Manchester City 5-0 Newcastle United|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Roma===
[[Datoteka:CSKA-Roma18 (8).jpg|mini|desno|200px|Džeko sa [[AS Roma|Romom]] 2018.]]

====2015/16.====
Dana 12. augusta 2015, Džeko je zvanično potpisao ugovor sa [[italija]]nskom [[AS Roma|Romom]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/33894658|title=Edin Dzeko: Roma sign Man City striker on season-long loan|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Po ugovoru Džeko je posuđen Romi za četiri miliona eura, a Roma je obavezna da otkupi njegov ugovor za 11 miliona eura na kraju sezone, nakon ispunjenih uvjeta u pogledu broja nastupa i golova Džeke u toj sezoni.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Džeko te uvjete ispunjava već u oktobru 2015. te njegov prelazak u Romu postaje kompletan.

Svoj debi za ekipu Rome bilježi protiv ekipe [[Hellas Verona FC|Hellas Verone]] u remiju 1–1. A u svom drugom nastupu za Romu u augustu 2015. postiže svoj prvi gol za pobjedu protiv aktuelnog prvaka Italije, [[Juventus FC|Juventusa]], rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3207242/Hellas-Verona-1-1-Roma-Rudi-Garcia-s-fail-win-opener-Edin-Dzeko-Gervinho-Wojciech-Szczesny-feature-visitors.html |title= Hellas Verona 1-1 Roma: Rudi Garcia's side fail to win opener |access-date= 18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irishtimes.com/sport/soccer/edin-dzeko-on-target-as-roma-beat-juventus-1.2334215|title=Edin Dzeko on target as Roma beat Juventus|language=en|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016. postiže dva gola za Romu u pobjedi protiv [[Palermo FC|Palerma]] rezultatom 5–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/35623573|title=Roma 5-0 Palermo|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U debitantskoj sezoni u [[Serie A|Seriji A]] i ekipi Rome, uprkos nekoliko sitnih povreda, sakupio je 39 nastupa, postigavši deset golova, uz šest asistencija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/leistungsdaten/spieler/28396/plus/0?saison=2015|title=Edin Dzeko - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=13. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

====2016/17.====
Sezonu 2016/17, Džeko otvara svojim prvim pogotkom u sezoni protiv ekipe [[Udinese Calcio|Udinesea]] krajem augusta 2016, a Roma pobjeđuje rezultatom 4–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/izboren-penal-i-jedan-pogodak-dzeke-u-pobjedi-rome-nad-udineseom/160820089|title=Izboren penal i jedan pogodak Džeke u pobjedi Rome nad Udineseom (FOTO+VIDEO)|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Džeko je postigao najviše golova u italijanskoj ligi, a Roma je zauzela drugo mjesto u prvenstvu. Također Džeko je 12. marta je postao četvrti igrač Rome da stigne brojku od 30 golova u svim takmičenjima u jednoj sezoni. Nakon toga 1. aprila 2017, je Džeko postao prvi igrač Rome koji je postigao 33 gola u sezoni u svim takmičenjima, srušeći prošli rekord od 32 gola koji su držali [[Rodolfo Volk]] i [[Francesco Totti]]. Završio je sezonu sa ukupno 39 golova.

====2017/18.====
Džeko je započeo svoju treću sezonu za Romu sa šest golova u prvih pet utakmica u ligi. Svoj prvi gol u sezoni je postigao protiv [[FC Inter Milano|Intera]] 26. augusta 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.quotidiano.net/sport/calcio/roma-inter-1.3355556|title=Roma-Inter 1-3, Icardi spegne i sogni giallorossi|last=BOCCHINI|first=FRANCESCO|date=|website=QuotidianoNet|publisher=|language=it|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

9. oktobra je Džeko bio među jednim od 30 nominiranih igrača za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/De-bruyne-lewandowski-de-gea-kane-et-dzeko-font-aussi-partie-de-la-liste-des-30-nommes-au-ballon-d-or-france-football-2017/840875|title=De Bruyne, Lewandowski, De Gea, Kane et Dzeko font aussi partie de la liste des 30 nommés au Ballon d'Or France Football 2017|last=|first=|date=|website=L'ÉQUIPE|publisher=|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga je Džeko postigao dva gola protiv [[Chelsea FC|Chelsija]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgu]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000881/match=2021632/index.html|title=UEFA Champions League - Chelsea-Roma|last=UEFA.com|first=|date=|website=UEFA.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao Romi da stigne do četvrtfinala Lige prvaka postižući gol protiv [[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetska]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2018/mar/13/roma-shakhtar-donetsk-champions-league-match-report|title=Edin Dzeko sends Roma through against Shakhtar and into last eight|last=Reuters|first=|date=13. 3. 2018|work=|newspaper=The Guardian|language=en|issn=|access-date=3. 2. 2019|via=}}&lt;/ref&gt; Postigao je gol na obe utakmice četvrtfinala protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] protiv koje je Roma pobijedila na gostujućim pogodcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1037786|title=Roma srušila Barcelonu za polufinale LP-a Džeko najzaslužniji za senzaciju|last=|first=|date=|website=www.index.hr|publisher=|language=hr|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je Džeko postigao gol na obe utakmice protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]], ali to nije bilo dovoljno jer je Roma izgubila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/soccer/news/liverpool-lose-4-2-to-roma-advance-to-champions-league-final-on-aggregate-amid-controversial-referee-decisions/|title=Liverpool lose 4-2 to Roma, advance to Champions League final on aggregate amid controversial referee decisions|last=|first=|date=|website=CBSSports.com|publisher=|language=en|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

Džeko je završio sezonu sa 24 gola od kojih je 16 postigao u [[Serie A]]. Također je postigao 8 golova u Ligi prvaka što je značilo da je peti najbolji strijelac te sezone u takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/u-romi-nisu-zadovoljni-dzeko-i-under-su-jedini-sigurni/277471|title=U Romi nisu zadovoljni: Džeko i Under su jedini sigurni|last=|first=|date=|website=SportSport.ba|publisher=|language=bs|access-date=3. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;

====2018/19.====
Džeko je započeo svoju četvrtu sezonu sa Romom postižući gol protiv Torina 19. augusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ilmessaggero.it/sport/calcio/torino_roma_diretta_risultato_finale_live_dzeko_belotti_campionato-3921564.html|title=Torino-Roma 0-1: Dzeko regala i primi tre punti della stagione|last=|first=|date=|website=www.ilmessaggero.it|publisher=|language=it|access-date=7. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon toga je postigao svoj prvi hat-trick u Ligi prvaka 2. oktobra protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorie Plzeň]]. Postao je prvi bosanski igrač koji je postigao hat-trick u Ligi prvaka.

====2019/20.====
U svojoj 5. sezoni u timu iz Rima, Džeko je upisao svoj jubilarni 200. nastup za Romu 15 decembra 2019. u ligaškoj pobjedi protiv [[SPAL|SPAL-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084|title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome|date=15. 12. 2019|access-date=15. 12. 2019|language=bosanski|author=N.K.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
[[Datoteka:20150331 2219 AUT BIH 2704.jpg|mini|desno|Džeko u dresu [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]] 2015.]]

Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke A-selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U19|bosanskohercegovačku U-19]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju. U A-selekciji debitirao je 2. juna 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]], kada je postigao i svoj prvi gol.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-dzeko/nationalmannschaft/spieler/28396|title=Edin Dzeko - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2009, bosanski sportski komentator, [[Mustafa Mijajlović|Marijan Mijajlović]], tokom prenosa utakmice protiv Belgije, Džeki daje nadimak B''osanski dijamant,'' a Džeko u toj utakmici postiže jedan od najljepših golova u svojoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|title=24sata.info - Dijamant opravdao svoj nadimak: Džeko najsjajniji i najvrijedniji u našoj grupi!|access-date=18. 8. 2016|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031191702/http://www.24sata.info/sport/fudbal/111528-Dijamant-opravdao-svoj-nadimak-Dzeko-najsjajniji-najvrijedniji-nasoj-grupi.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] 2010. postigao je 9 golova i tako postao drugi najbolji strijelac kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U septembru 2012, u pobjedi 8–1 protiv [[Lihtenštajn]]a, Džeko postiže svoj prvi [[hat-trick]] u dresu reprezentacije, te u isto vrijeme postaje najbolji strijelac reprezentacije sa 24 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/dzeko-hat-trickom-ostavio-misimovica-i-bolica-iza-sebe/87450|title=Džeko hat-trickom ostavio Misimovića i Bolića iza sebe|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Rekord je prije njega držao, [[Elvir Bolić]], sa 22 postignuta gola.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]], Džeko okončava kao drugi strijelac kvalifikacija sa ukupno 10 postignutih golova, a BiH se po prvi put u svojoj historiji uspijeva kvalifikovati na jedno veliko fudbalsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ - Qualifiers - Europe - All Matches - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en|access-date=18. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813201858/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/all-matches.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014, Džeko dobija pozivnicu da nastupi za BiH na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prve dvije utakmice grupne faze takmičenja, BiH gubi protiv [[Argentina|Argentine]] 2–1 i [[Nigerija|Nigerije]] 1–0, a Džeko ne uspijeva postići niti jedan gol. Međutim, u trećoj utakmici grupne faze, Džeko postiže prvi gol u pobjedi protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285298|title=World Cup: Bosnia-Hercegovina 3-1 Iran|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, BiH sa dva poraza i jednom pobjedom u svojoj grupi završava na trećem mjestu i ne uspijeva se plasirati u daljni tok takmičenja.

U augustu 2014, Džeko nasljeđuje kapitensku traku od [[Emir Spahić|Emira Spahića]], koji najavljuje svoje povlačenje iz reprezentacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/edin-dzeko-novi-kapiten-reprezentacije-bih/137525|title=Edin Džeko novi kapiten reprezentacije BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U martu 2015, Džeko postiže svoj drugi hat-trick za BiH protiv selekcije [[Andora|Andore]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==UNICEF-ov ambasador==
U novembru 2009. Džeko je postao prvi [[UNICEF]]-ov ambasador dobre volje iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sklopu ovog projekta posjetio je nekoliko škola i domova za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.info-market.ba/bs/sport/13411-edin-deko-sveano-otvorio-nove-prostorije-centra-za-rani-rast-i-razvoj-u-novom-grad-sarajevo|title=Edin Džeko svečano otvorio nove prostorije centra za rani rast i razvoj|access-date=18. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Ambasador Omladinske škole FK Željezničar==
Nakon što je Džeko imenovan za ambasadora [[UEFA Liga mladih|UEFA Lige mladih]], 6. oktobra 2017. je postao i ambasador Omladinske škole [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Nakon obavljenog treninga reprezentacije dobio je prigodne poklone od čelnih ljudi Željezničara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-edin-dzeko-ambasador-omladinske-skole-fk-zeljeznicar/28549/|title=FOTO: Edin Džeko ambasador Omladinske škole FK Željezničar|access-date=6. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 17. maja 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Klub
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | Kup
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | UEFA
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
! Sezona !! Klub !! Liga
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
! Nast. !! Golovi
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Bosna i Hercegovina
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]||15||2||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||16||2
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]].|||20||1||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||0||0||20||1
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Češka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Češke u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Liga-kup
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Gambrinus liga 2005/06.|2005/06]].|| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Teplice|Teplice]]|| rowspan=&quot;2&quot; |[[Prva nogometna liga Češke|Gambrinus liga]]||13||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||13||3
|-
|[[Gambrinus liga 2006/07.|2006/07]].||30||13||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||34||13
|-
|[[Druga nogometna liga Češke 2005/06.|2005/06]].|||[[FK Ústí nad Labem|Ústí nad Labem]]|||[[Druga nogometna liga Češke|2. liga]]||15||6||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||17||7
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2007/08.|2007/08]].|| rowspan=&quot;4&quot; |[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|| rowspan=&quot;4&quot; |[[Bundesliga]]||28||8||5||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||33||9
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09]].||32||26||2||6|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||4||42||36
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]].||34||22||2||2|| colspan=&quot;2&quot; |–||12||5||48||29
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]].||17||10||2||1|| colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||19||11
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Engleska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[FA kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Premier League 2010/11.|2010/11]].|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Manchester City FC|Manchester City]]|| rowspan=&quot;5&quot; |[[Premijer liga Engleske|Premier League]]||15||2||2||2||0||0||4||2||21||6
|-
|[[Premier League 2011/2012.|2011/12]].||30||14||0||0||4||3||8||1||43{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2011.]]}}||19{{napomena|1 gol u [[FA Community Shield 2011.]]}}
|-
|[[Premier League 2012/2013.|2012/13]].||32||14||5||0||1||0||6||1||45{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2012.]]}}||15
|-
|[[Premier League 2013/2014.|2013/14]].||31||16||5||2||5||6||7||2||48||26
|-
|[[Premier League 2014/2015.|2014/15]].||22||4||1||0||2||2||6||0||32{{napomena|1 utakmica u [[FA Community Shield 2014.]]}}||6
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2015/2016.|2015/16]].
| rowspan=&quot;6&quot; |[[AS Roma|Roma]]
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Serie A]]
|31||8||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||39||10
|-
|[[Serie A 2016/2017.|2016/17]].
||37||29||4||2||colspan=&quot;2&quot; |–||10||8||51||39
|-
|[[Serie A 2017/2018.|2017/18]].
||36||16||1||0||colspan=&quot;2&quot; |–||12||8||49||24
|-
|[[Serie A 2018/2019|2018/19]]
|33||9||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||6||5||40||14
|-
|[[Serie A 2019/2020|2019/20]]
|35||16||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||8||3||43||19
|-
|[[Serie A 2020/2021|2020/21]]
|27||7||1||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||10||6||38||13
|-
|[[Serie A 2021/22.|2021/22]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FC Inter Milano|Inter Milan]]
|36||13||5||1||1||0||7||3||49||17
|-
|[[Serie A 2022/23.|2022/23]].
|33||9||5||0||1||1||13||4||52||14
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Turska
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Kup Turske u nogometu|Kup]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Süper Lig 2023/24.|2023/24]].
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Süper Lig]]
|36||21||0||0||0||0||10||4||46||25
|-
|[[Süper Lig 2024/25.|2024/25]].
|35||14||2||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||16||7||53||21
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Italija
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[Italijanski kup|Coppa Italia]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[Serie A 2025/2026.|2025/26]].
| [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| [[Serie A]]
|11||0||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||7||2||18||2
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Njemačka
! colspan=&quot;2&quot; | Liga
! colspan=&quot;2&quot; | [[DFB-Pokal]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; | [[UEFA]]
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
|-
|[[2. Bundesliga 2025/2026.|2025/26]].
| [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| [[2. Bundesliga]]
|11||6|| colspan=&quot;2&quot; |– || colspan=&quot;2&quot; |–|| colspan=&quot;2&quot; |–||11||6
|-
! rowspan=&quot;6&quot; | Ukupno
! colspan=&quot;2&quot; | Bosna i Hercegovina
!35||3||0||0|| colspan=&quot;2&quot; |–||1||0||36||3
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Češka
!58||22||4||1|| colspan=&quot;2&quot; |–||2||0||64||23
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Njemačka
!121||72||11||10|| colspan=&quot;2&quot; |–||20||9||152||91
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Engleska
!130||50||13||4||12||11||31||6||186||71
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Italija
!279||107||18||3||2||1||80||41||379||152
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Turska
!71||35||2||0||0||0||26||11||99||46
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
!695||289||48||18||14||12||160||67||917||386
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
''Ažurirano: 24. juna 2026.''&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;21&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2007.||7||1
|-
|2008.||6|||5
|-
|2009.||10||8
|-
|2010.||8||3
|-
|2011.||10||3
|-
|2012.||9||6
|-
|2013.||9||7
|-
|2014.||10||5
|-
|2015.||7||7
|-
|2016.||7||4
|-
|2017.||6||3
|-
|2018.||10||3
|-
|2019.||8||3
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||6||1
|-
|2022.||8||4
|-
|2023.||7||1
|-
|2024.||6||2
|-
|2025.||7||5
|-
|2026.||4||1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||150||73
|}

====Golovi====
Edin Džeko je dao 73 gola za reprezentaciju Bosne i Hercegovine na 150 nastupa i trenutni je rekorder nacionalnog tima po broju nastupa i datih golova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html|title=Edin Dzeko - International Goals, rsssf.com|access-date=1. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Ispod je tabelarni prikaz svih golova Edina Džeke za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine počevši od juna 2007. i njegovog debija za seniorski tim:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;3%&quot; | #
! width=&quot;15%&quot; | Datum
! width=&quot;25%&quot; | Lokacija
! width=&quot;20%&quot; | Protivnik
! width=&quot;5%&quot; | Gol
! width=&quot;5%&quot; | Rezultat
! width=&quot;27%&quot; | Takmičenje
|-
| 1. || 2. juni 2007. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''2'''–2 || 3–2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008]].
|-
| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. septembar 2008. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 7–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010]].
|-
| 3. || '''6'''–0
|-
| 4. || 11. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion BJK İnönü]], [[Istanbul]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 1–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 5. || 15. oktobar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ARM}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 6. || 20. novembar 2008. || align=&quot;left&quot; | [[Ljudski vrt]], [[Maribor]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLO}} || '''3'''–1 || 4–3 || Prijateljska
|-
| 7. || 28. mart 2009. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Fenix]], [[Genk]] || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 4–2 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 8. || rowspan=&quot;2&quot; | 1. april 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 9. || '''2'''–0
|-
| 10. || 6. juni 2009. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Pierre de Coubertin (Cannes)|Stade Pierre de Coubertin]], [[Cannes]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|OMA}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 11. || rowspan=&quot;2&quot; | 12. august 2009. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], Sarajevo || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 2–3 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 12. || '''2'''–0
|-
| 13. || 10. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | [[A. Le Coq Arena]], [[Tallinn]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''1'''–0 || 2–0 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 14. || 14. oktobar 2009. || align=&quot;left&quot; | Bilino polje, Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠPA}} || '''1'''–5 || 2–5 || Kvalifikacije za SP 2010.
|-
| 15. || 3. juni 2010. || align=&quot;left&quot; | [[Commerzbank-Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]|| align=&quot;left&quot; | {{NOG|NJE}} || '''1'''–0 || 1–3 || Prijateljska
|-
| 16. || 3. septembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Stade Josy Barthel]], [[N6 road (Luxembourg)|Route d'Arlon]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''3'''–0 || 3–0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]].
|-
| 17. || 17. novembar 2010. || align=&quot;left&quot; |[[Štadión Pasienky]], [[Bratislava]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|SLK}} || '''3'''–1 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 18. || 26. mart 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|RUM}} || '''2'''–1 || 2–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 19. || 7. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LUX}} || '''1'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 20. || 11. oktobar 2011. || align=&quot;left&quot; | [[Stade de France]], [[Pariz]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|FRA}} || '''1'''–0 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2012.
|-
| 21. || 1. juni 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Soldier Field]], [[Chicago]]  || align=&quot;left&quot; | {{NOG|MEX}} || '''1'''–1 || 1–2 || Prijateljska
|-
| 22. || rowspan=&quot;3&quot; | 7. septembar 2012. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion Rheinpark|Rheinpark]], [[Vaduz]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''5'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 8–1 || rowspan=&quot;3&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014]].
|-
| 23. || '''6'''–1
|-
| 24. || '''7'''–1
|-
| 25. || 11. septembar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''4'''–1 || 4–1 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 26. || 16. oktobar 2012. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIT}} || '''3'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 27. || rowspan=&quot;2&quot; | 22. mart 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|GRČ}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; | 3–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 28. || '''3'''–0
|-
| 29. || 7. juni 2013. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion Skonto]], [[Riga]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LAT}} || '''5'''–0 || 5–0 || Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 30. || rowspan=&quot;2&quot; | 14. august 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SAD}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |3–4 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 31. || '''3'''–4
|-
| 32. || rowspan=&quot;2&quot; | 11. oktobar 2013. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], Zenica || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|LIH}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Kvalifikacije za SP 2014.
|-
| 33. || '''4'''–0
|-
| 34. || rowspan=&quot;2&quot; | 31. maj 2014. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Edward Jones Dome]], [[Saint Louis|St. Louis]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|OBS}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–1 || rowspan=&quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 35. || '''2'''–0
|-
| 36. || 25. juni 2014. || align=&quot;left&quot; | Arena Fonte Nova, Salvador, Bahia || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRN}} || '''1'''–0 || 3–1 || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]].
|-
| 37. || 4. septembar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]], [[Tuzla]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|LIH}} || '''3'''–0 || 3–0 || Prijateljska
|-
| 38. || 13. oktobar 2014. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]].
|-
| 39. || rowspan=&quot;3&quot; | 28. mart 2015. || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | [[Nacionalni stadion (Andora)|Estadi Nacional]], [[Andorra la Vella]] || rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;3&quot; | 3–0 || rowspan=&quot;3&quot; | Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 40. || '''2'''–0
|-
| 41. || '''3'''–0
|-
| 42. || 12. juni 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IZR}} || '''1'''–1 || 3–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 43. || 3. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion kralja Baudouina]], [[Bruxelles]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|BEL}} || '''1'''–0 || 1–3 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 44. || 6. septembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AND}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 45. || 13. novembar 2015. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|IRS}} || '''1'''–1 || 1–1 || Kvalifikacije za EP 2016.
|-
| 46. || 29. mart 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Letzigrund]], [[Zürich]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ŠVI}} || '''1'''–0 || 2–0 || Prijateljska
|-
| 47. || 6. septembar 2016. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|EST}} || '''2'''–0 || 5–0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 48. || rowspan=&quot;2&quot; | 10. oktobar 2016. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|KIP}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 49. || '''2'''–0
|-
| 50. || 28. mart 2017. || align=&quot;left&quot; | [[Elbasan Arena]], [[Elbasan]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|ALB}} || '''1'''–0 || 2–1 || Prijateljska
|-
| 51. || rowspan=&quot;2&quot; | 3. septembar 2017. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Estádio Algarve]], [[Faro]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |4–0 || rowspan=&quot;2&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]].
|-
| 52. || '''4'''–0
|-
| 53. || 11. septembar 2018. || align=&quot;left&quot; | [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]] || align=&quot;left&quot; | {{NOG|AUT}} || '''1'''–0 || 1–0 || [[UEFA Liga nacija 2018/2019.]]
|-
| 54. || rowspan=&quot;2&quot; | 15. oktobar 2018. || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Sarajevo]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|SJI}} || '''1'''–0 || rowspan=&quot;2&quot; |2–0 || rowspan=&quot;2&quot; | UEFA Liga nacija 2018/2019.
|-
| 55. || '''2'''–0
|-
|56.
|11. juni 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Juventus&quot;]], [[Torino]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–2
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa J|Kvalifikacije za EP 2020.]] 
|-
|57.
|5. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''3'''–0
|5–0
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|58.
|8. septembar 2019.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Republikanski Vazgen Sargisjan]], [[Jerevan]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]
|'''1'''–1
|2–4
|Kvalifikacije za EP 2020.
|-
|59.
|4. septembar 2020.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Artemio Franchi]], [[Firenca]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Italija}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[UEFA Liga nacija 2020/2021.]]
|-
|60.
|1. septembar 2021.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion de la Meinau]], [[Strasbourg]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Francuska}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''1'''–0
|1–1
|[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022]].
|-
|61.
|29. mart 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Luksemburg}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]]
|'''1'''–0
|1–0
|Prijateljska
|-
| 62.
| rowspan=&quot;2&quot; | 14. juni 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |{{NOG|FIN}} || '''2'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |3–2
| rowspan=&quot;3&quot; | [[UEFA Liga nacija 2022/2023.]]
|-
| 63. || '''3'''–2
|-
|64.
|26. septembar 2022.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion Rapid-Giulești]], [[Bukurešt]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Rumunija}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]
|'''1'''–2
|1–4
|-
|65.
|8. septembar 2023.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Lihtenštajn}} [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajn]]
|'''1'''–0
|2–1
|[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024.]]
|-
|66.
|7. septembar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Nizozemska}} [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|'''2'''–3
|2–5
| [[UEFA Liga nacija 2024/2025.]]
|-
|67.
|11. oktobar 2024.
|align=&quot;left&quot;|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
|align=&quot;left&quot;|{{ZD|Njemačka}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''1'''–2
|1–2
| UEFA Liga nacija 2024/2025.
|-
|68.
|7. juni 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot;|{{NOG|SMR}}
|'''1'''–0
|1–0
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|-
| 69.
| rowspan=&quot;2&quot; | 6. septembar 2025.
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; |[[Stadion San Marino]], [[Serravalle]]
| '''2'''–0
| rowspan=&quot;2&quot; |6–0
|-
| 70. || '''3'''–0
|-
|71.
|9. septembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Austrija}}
|'''1'''–1
|1–2
|-
|72.
|15. novembar 2025.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]], [[Zenica]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Rumunija}}
|'''1'''–1
|3–1
|-
|73.
|26. mart 2026.
| align=&quot;left&quot; |[[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]], [[Cardiff]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Vels}}
|'''1'''–1
|1–1 &lt;br&gt; (4–2 pen.)
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
[[Datoteka:Dzeko FA Cup.jpg|desno|mini|Džeko s osvojenim peharom [[FA kup]]a]]

*Najbolji strani igrač češke lige.
*8 nominacija u timu kola u Prvoj češkoj ligi.
*Drugi najbolji strijelac češke lige.
*Proglašen za najboljeg napadača jesenjeg dijela njemačke Bundeslige (2007/2008) od strane njemačkog internet portala ''sportal.de''.
*Sa [[VfL Wolfsburg]]om u sezoni [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]] osvojio prvenstvo, postigavši 26 golova, čime je postao drugi strijelac lige. On i [[Grafite]] postigli su 54 gola u toj sezoni, čime su postali rekorderi Bundeslige.
*Izabran od njemačkih profesionalaca za najboljeg igrača Bundeslige 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|title=Dzeko zum besten feldspieler gewaehlt|access-date=18. 8. 2016|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605113353/http://www.handelsblatt.com/journal/fussball/dzeko-zum-besten-feldspieler-gewaehlt;2319429|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[DFB-Pokal]]a 2008/2009.
*Drugi strijelac kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. sa 9 golova.
*Najbolji strijelac Bundeslige sa 22 gola u sezoni 2009/10.
*Idol nacije 2009. i 2010. po izboru portala ''SportSport.ba''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|title=Edin Dzeko erfolge spieler|access-date=18. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130703211256/http://www.transfermarkt.de/de/edin-dzeko/erfolge/spieler_28396.html|archive-date=3. 7. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Osvojio [[Engleska|engleski]] [[FA kup]] s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] u sezoni 2010/2011.
*&quot;Etihad igrač mjeseca&quot; – januar i august 2011.
*Igrač mjeseca engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] – august 2011.
*Osvajač Premijer lige sa Manchester Cityjem u sezonama [[Premier League 2011/2012.|2011/12.]] i [[Premier League 2013/2014.|2013/14.]]
*Dobitnik [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Sarajeva]] za 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20130329/500/500.html?id=24942606|title=Džeko i Dječje SOS selo dobitnici Šestoaprilske nagrade Sarajeva|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[Serie A]] sa 29 golova u sezoni 2016/17.
*[[AS Roma|Romin]] igrač sezone [[Serie A 2017/2018.|2017/18.]] prema izboru navijača.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asroma.com/en/news/2018/5/edin-dzeko-is-roma-s-player-of-the-season-|title=Edin Dzeko is Roma's Player of the Season!|last=|first=|date=|website=www.asroma.com|publisher=|language=en|access-date=12. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*Osvajač [[Italijanski kup|Coppa Italie]] sa [[FC Inter Milano|Interom]] 2022. i 2023.
*Finalista [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] sa Interom u sezoni 2022/23.
*Osvajač [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] sa [[FC Schalke 04|Schalkeom 04]] u sezoni 2025/26.

==Napomene==
{{Napomene}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Edin Džeko}}
*{{Službeni website|http://www.edindzeko.ba/}}
*{{NFT player|pid=21523}}
*{{FIFA igrač|300409}}
*{{UEFA igrač|72048}}
*[http://www.espnfc.com/player/102337/edin-dzeko Edin Džeko] na espnfc.com
*[http://mcfc.co.uk/Teams/First-team/Strikers/Edin-Dzeko Edin Džeko] na mcfc.co.uk
*[http://www.transfermarkt.de/edin-dzeko/profil/spieler/28396 Edin Džeko] na transfermarkt.de
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-edin-dzeko Intervju s Edinom Džekom], serijal ''Oni pobjeđuju'', [[Al Jazeera Balkans]], 9. 5. 2013.
*[https://www.youtube.com/watch?v=UrR7m28Wf6c Razgovor s Edinom Džekom], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 17. 8. 2023. ([[YouTube]])

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Idol nacije}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Evropske lige}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Džeko, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1986.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Teplice]]
[[Kategorija:Nogometaši FK Ústí nad Labem]]
[[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>flpf444ck3f2ewanyef239xvrnfn38c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Voda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18064</id>
    <revision>
      <id>3900404</id>
      <parentid>3898011</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:01:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94077" sha1="m1b99ruwruopncu0ouejlwpte5x7t94" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula = [[Datoteka:Water molecule dimensions.svg|120px]][[Datoteka:Water molecule.svg|120px]]
| Hemijski spoj = Voda
| Druga imena = ''aqua'', dihidrogenmonoksid, hidrična kiselina, vodik-hidroksid
| Sumarna formula = H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
| CAS registarski broj = 7732-18-5
| Kratki opis = Tečnost bez mirisa i okusa
| Molarna masa = 18,0153 g/mol
| Agregatno stanje = tečno (20°C i 1 atm)
| Gustoća = 0,998 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;(tečnost na 20&amp;nbsp;°C, 1 atm)&lt;br /&gt; 0,917 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; (led na 0&amp;nbsp;°C, 1 atm)
| Tačka topljenja = 0&amp;nbsp;°C (273,15 K)
| Tačka ključanja = 100&amp;nbsp;°C (373,15 K)
| Pritisak pare = 2,338 Pa pri 20&amp;nbsp;°C
| Rastvorljivost = u haloalkanima, benzenu, višim alkanima, eterima, fenilima, cikloalkanima, alkoholima
| Dipolni moment = 1,85 [[Debye|D]]
}}
[[Datoteka:Iceberg_with_hole_near_Sandersons_Hope_2007-07-28_2.jpg|thumb|Voda u tri agregatna stanja: tečnom, čvrstom ([[led]]) i plinovitom (nevidljiva vodena para u zraku). [[Oblak|Oblaci]] su nakupine vodenih kapi, [[Kondenzacija|kondenzirani]] u zraku zasičenim vodenom parom.]]
[[Datoteka:Water Video.webm|mini|Video koji pokazuje stanja vode prisutna u svakodnevnom životu.]]
'''Voda''' je providna, bezbojna tekućina koja formira rijeke, jezera, okeane i kišu na Zemlji, i jedan je od osnovnih elemenata svih živih bića. Kao [[hemijski spoj]], [[Osobine vode|molekule vode]] sadrže jedan [[atom]] [[kisik]]a i dva atoma [[vodik]]a, koji su spojeni [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]]. Voda je tekućina pri standardnim uslovima temperature i pritiska, ali na Zemlji često se nalazi u svom čvrstom stanju, [[led]]u, kao i u svom plinovitom stanju, [[vodena para|vodenoj pari]].

Voda prekriva 71% površine planete [[Zemlja (planeta)|Zemlje]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/xx.html#Geo|title=CIA-The world factbook|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=20. 12. 2008|archive-date=5. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100105171656/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/xx.html#Geo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ona je nezamjenjiva za sve poznate oblike [[život]]a. Na Zemlji, 96,5% vode se nalazi u morima i [[okean]]ima, 1,7% u podzemnim vodama, 1,7% u [[lednik|lednicima]] i vječnom ledu na [[Antarktik]]u i [[Grenland]]u. Mali [[postotak]] u drugim većim vodenim površinama i 0,001% u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] kao [[vodena para]], [[oblak|oblaci]] (formirani od čvrstih i tečnih vodenih čestica kondenziranih u zraku) i atmosferske padavine.&lt;ref name=&quot;b1&quot;&gt;{{cite book|title=Water in Crisis: A Guide to the World's Freshwater Resources|editor=Gleick, P.H.|publisher=Oxford University Press|year=1993|pages=13, tabela 2.1 &quot;Water reserves on the earth&quot;|url=http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/EarthSciences/Oceanography/?view=usa&amp;ci=9780195076288|access-date=17. 12. 2014|archive-date=8. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130408091921/http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/EarthSciences/Oceanography/?view=usa&amp;ci=9780195076288|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/19980206155959/http://www.agu.org/sci_soc/mockler.html Water Vapor in the Climate System], Special Report, [AGU], decembar 1995. [https://web.archive.org/web/20090904222135/http://www.unep.org/dewa/assessments/ecosystems/water/vitalwater/ Vital Water], UNEP.&lt;/ref&gt; Samo 2,5% vode na Zemlje otpada na slatke vode, a 98,8% slatke vode nalazi se zarobljeno u ledu ili u podzemnim vodama. Manje od 0,3% slatkih voda na Zemlji nalazi se u rijekama, slatkovodnim jezerima i atmosferi, a čak i manji postotak slatkih voda (0,003%) nalazi se sadržan u biološkim oblicima i vještačkim proizvodima.&lt;ref name=&quot;b1&quot;/&gt;

Voda na Zemlji se stalno kreće kroz [[Hidrološki ciklus|ciklus]] isparavanja, [[transpiracija|transpiracije]] i [[evaporacija|evaporacije]]  (evapotranspiracija), [[kondenzacija|kondenzacije]], padavina i otjecanja površinom, obično do mora ili okeana. Isparavanje i transpiranje doprinose količini padavina nad kopnom. Voda koja se koristi pri izračunu proizvodnje roba i usluga poznata je kao [[virtualna voda]].

Voda ispravna i sigurna za piće je nezamjenjiva za ljude i sva druga živa bića, čak iako im ona ne daje [[energija|energiju]] ili organske hranjive materije. Pristup čistoj vodi za piće je poboljšan posljednjih nekoliko decenija u gotovo svim dijelovima svijeta, ali i pored toga još uvijek oko 1 milijarda ljudi nema pristup čistoj vodi a preko 2,5 milijarde ljudi nema pristup adekvatnom načinu zbrinjavanja otpadnih voda.&lt;ref name=&quot;UN&quot;&gt;{{cite web|url=http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2008/MDG_Report_2008_En.pdf#page=44|title=MDG Report 2008|access-date=25. 7. 2010|archive-date=1. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180701192752/http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2008/MDG_Report_2008_En.pdf#page=44|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Postoji jasna povezanost između pristupa čistoj vodi i [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]] po glavi stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.gapminder.org/videos/gapcasts/gapcast-9-public-services/ &quot;Public Services&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120407031727/http://www.gapminder.org/videos/gapcasts/gapcast-9-public-services/ |date=7. 4. 2012 }}, Gapminder video&lt;/ref&gt; Međutim, neki istraživači su procijenili da bi do 2025. više od polovine svjetskog stanovništva moglo biti suočeno sa problemima u vezi s vodom.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Kulshreshtha, S.N|year=1998|title=A Global Outlook for Water Resources to the Year 2025|journal=Water Resources Management|volume=12|issue=3|pages=167–184}} {{doi|10.1023/A:1007957229865}}&lt;/ref&gt;

Izvještaj, objavljen u novembru 2009. sugerira da bi do 2030. u nekim područjima u razvoju, [[potražnja]] za vodom mogla nadmašiti njenu ponudu za oko 50%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mckinsey.com/App_Media/Reports/Water/Charting_Our_Water_Future_Full_Report_001.pdf|title=Charting Our Water Future: Economic frameworks to inform decision-making|format=PDF|access-date=17. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20100705072816/http://www.mckinsey.com/App_Media/Reports/Water/Charting_Our_Water_Future_Full_Report_001.pdf|archive-date=5. 7. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Voda igra vrlo važnu ulogu u svjetskoj [[ekonomija|ekonomiji]], između ostalog kao [[otapalo]] za široki spektar hemijskih supstanci, te kao rashladno sredstvo za industrijske mašine i slično. Oko 70% slatkih voda ljudi koriste za [[poljoprivreda|poljoprivredu]].&lt;ref name=Baroni2007&gt;{{cite journal|author=Baroni, L.; Cenci, L.; Tettamanti, M.; Berati, M.|year=2007|title=Evaluating the environmental impact of various dietary patterns combined with different food production systems|url=https://archive.org/details/sim_european-journal-of-clinical-nutrition_2007-02_61_2/page/279|journal=European Journal of Clinical Nutrition|volume=61|pages=279–286|issue=2}} {{doi|10.1038/sj.ejcn.1602522}}&lt;/ref&gt;

== Hemijske i fizičke osobine ==
{{Glavni|Osobine vode}}
[[Datoteka:3D model hydrogen bonds in water.svg|desno|thumb|Model vodikovih veza (1) između molekula vode.]]
[[Datoteka:Water droplet blue bg05.jpg|desno|thumb|Udarac vodene kapi uzrokuje &quot;povratni&quot; mlaz okružen kružnim kapilarnim valovima.]]
[[Datoteka:SnowflakesWilsonBentley.jpg|thumb|desno|''Sniježne pahulje'', [[Wilson Bentley]], 1902.]]
[[Datoteka:Spider web Luc Viatour.jpg|thumb|desno|Kapi rose ''slijepljene'' na paukovoj mreži.]]
[[Datoteka:Capillarity.svg|desno|thumb|Kapilarno djelovanje vode u odnosu na [[živa|živu]].]]
Voda je hemijska supstanca sa hemijskom formulom {{chem|H|2|O}}. Jedna [[molekula]] vode ima dva [[atom]]a [[vodik]]a spojena [[kovalentna veza|kovalentnom vezom]] na jedan atom [[kisik]]a.

Voda u prirodi se javlja u sva tri uobičajena [[agregatno stanje|agregatna stanja]] (čvrsto, tečno i plinovito), a na Zemlji poprima mnoge različite oblike: u njenoj atmosferi nalaze se vodena para i oblaci, u okeanima je [[morska voda]], u polarnim morima su ledeni brijegovi, na planinama [[lednik|lednici]], a na površini slana i slatkovodna [[jezero|jezera]], [[Rijeka|rijeke]] te podzemne vode.

{| class=wikitable
|+ Tabela: Pregled osobina vode u zavisnosti od temperature&lt;ref&gt;L. Harr, J. S. Gallagher, G. S. Kell: ''NBS/NRC Steam Tables'', Hemisphere Publishing Corp., 1984.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;K. N. Marsh, ur.: ''Recommended Reference Materials for the Realization of Physicochemical Properties'', Blackwell Scientific Publications, Oxford, 1987.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;J. V. Sengers, J. T. R. Watson: ''Improved international formulations for the viscosity and thermal conductivity of water substance'', J. Phys.Chem.Ref. Data, 15:1291, 1986. {{doi|10.1063/1.555763}}&lt;/ref&gt;
|-
! Temperatura &lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C!! Gustoća (g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) !! Specifična&lt;br /&gt; toplota (J/g K) !! Termalna&lt;br /&gt; provodljivost (mW/K m)
|- align=center
| 0 || 0,99984 || 4,2176 || 561,0
|- align=center
| 10 || 0,99970 || 4,1921 || 580,0
|- align=center
| 20 || 0,99821 || 4,1818 || 598,4
|- align=center
| 30 || 0,99565 || 4,1784 || 615,4
|- align=center
| 40 || 0,99222 || 4,1785 || 630,5
|- align=center
| 50 || 0,98803 || 4,1806 || 643,5
|- align=center
| 60 || 0,98320 || 4,1843 || 654,3
|- align=center
| 70 || 0,97778 || 4,1895 || 663,1
|- align=center
| 80 || 0,97182 || 4,1963 || 670,0
|- align=center
| 90 || 0,96535 || 4,2050 || 675,3
|- align=center
| 100 || 0,95840 || 4,2159 || 679,1
|}

Osnovne hemijske i fizičke osobine su:
* Voda je tekućina pri standardnim uslovima temperature i pritiska. Čista voda je bez okusa i mirisa. Prirodna, suštinska boja vode i [[led]]a je vrlo blaga, nježna nijansa plave, mada su oboje bezbojni u malehnim količinama. Vodena para uglavnom je nevidljiva kao plin.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Braun|first=Charles L.; Sergei N. Smirnov|title=Why is water blue?|journal=J. Chem. Educ.|volume=70|issue=8|page=612|year=1993|url=http://www.dartmouth.edu/~etrnsfer/water.htm|access-date=17. 12. 2014|archive-date=3. 4. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/66eKvCZUa?url=http://www.dartmouth.edu/~etrnsfer/water.htm|url-status=dead}} {{doi|10.1021/ed070p612}}&lt;/ref&gt;
* Voda je optički tranparentna u vidljivom [[Elektromagnetni spektar|elektromagnetnom spektru]]. Zbog toga, vodene biljke mogu živjeti u vodi jer sunčeva [[svjetlost]] može doći do njih. Infracrvenu svjetlost jako [[apsorpcija|apsorbiraju]] veze kisika i vodika (OH veze).
* Pošto molekula vode nije pravolinijska (linearna), a atom kisika ima veću [[elektronegativnost]] od atoma vodika, on nosi neznatno veći negativni naboj od vodikovih atoma, dok su vodikovi atom nešto pozitivniji. Kao rezultat, molekula vode je [[polarnost|polarna]] sa [[Električni dipolni moment|električnim dipolnim momentom]]. Za molekulu njene veličine, voda može formirati neuobičajeno veliki broj međumolekulskih vodikovih veza (četiri). Ovi faktori dali su snažne privlačne sile između molekula vode, dajući ogromni [[površinski napon]]&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://www.phschool.com/el_marketing.html|title=Biology: Exploring Life|last=Campbell|first=Neil A.; Brad Williamson; Robin J. Heyden|publisher=Pearson Prentice Hall|year=2006|location=Boston, Massachusetts|access-date=17. 12. 2014|archive-date=2. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141102041816/http://www.phschool.com/el_marketing.html|url-status=dead}} {{ISBN|0-13-250882-6}}&lt;/ref&gt; i kapilarne sile. Kapilarna akcija se odnosi na tendenciju vode da se kreće prema gore kroz usku cijev protivno sili [[gravitacija|gravitacije]]. Ovu osobinu iskorištavaju sve [[Vaskularna biljka|vaskularne biljke]], poput drveća.&lt;ref&gt;[http://science.jrank.org/pages/1182/Capillary-Action.html Capillary Action&amp;nbsp;– Liquid, Water, Force, and Surface – JRank Articles]&lt;/ref&gt;
* Ona je dobro polarno otapalo (rastvarač) i često se spominje kao ''univerzalno otapalo''. Supstance koje se rastvaraju u vodi, npr. [[Soli (hemijski spojevi)|soli]], [[šećer]]i, [[baza (hemija)|baze]] i neki plinovi, naročito kisik i [[ugljik-dioksid]] (karboniziranje), smatraju se hidrofilnim supstancama (''one koje vole vodu''). Druge supstance koje se ne mogu miješati s vodom, npr., masti, ulja (odnosno lipidi) su poznate kao hidrofobne supstance (''one koje ne vole vodu'').
*Sve komponente u [[Ćelija (biologija)|ćelijama]] (bjelančevine, [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i polisaharidi) su rastvorljivi u vodi, a svoju strukturu i aktivnost deriviraju iz svog međudjelovanja s vodom.
*Čista voda ima vrlo nisku električnu provodljivost, ali ona se znatno povećava rastvaranjem male količine ionskog materijala u njoj, poput [[natrij-hlorid]]a.
*[[Tačka ključanja]] vode (kao i svih drugih tekućina) zavisi od barometarskog pritiska. Naprimjer, na vrhu [[Mount Everest]]a voda vrije na 68&amp;nbsp;°C za razliku od 100&amp;nbsp;°C na nivou mora na istoj geografskoj širini (pošto promjena geografske širine neznatno mijenja atmosferski pritisak). Nasuprot toga, voda u velikim okeanskim dubinama čak i blizu geotermalnih izbora može dostići nekoliko stotina stepeni ali ostaje u tečnom stanju.
*Sa 4181,3 J/(kg·K), voda ima visok [[Toplotni kapacitet|specifični toplotni kapacitet]] kao i visoku toplotu isparavanja (40,65 kJ·mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;), a obje osobine su rezultat ekstenzivnih vodikovih veza između molekula vode. Ove dvije neobične osobine omogućavaju vodi da ujednačava [[klima|klimu]] na Zemlji tako što smanjuje velika kolebanja temperature.
*[[Gustoća]] vode na 4&amp;nbsp;°C iznosi 1000&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Gustoća leda iznosi 917&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.
[[Datoteka:Label for dangerous goods - class 4.3.svg|desno|thumb|ADR oznaka za transport dobara kod kojih postoji opasnost od reakcija s vodom]]
*Voda je najgušća na temperaturi od 3,98&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;kotzjc&quot;&gt;{{cite book|title=Chemistry &amp; Chemical Reactivity|author=Kotz, J. C., Treichel, P., &amp; Weaver, G. C.|publisher=Thomson Brooks/Cole|year=2005}} {{ISBN|0-534-39597-X}}&lt;/ref&gt; Većina poznatih supstanci postaju gušće pri opadanju temperature, ali kod vode postoji anomalija pri snižavanju temperature kada se ona hladi do temperature kada prelazi u led. Tokom hlađenja, voda postoje sve gušća do 3,98&amp;nbsp;°C. Ispod ove temperature, postepeno se formira otvorena ledena struktura u vodi niske temperature, nasumična orijentacija molekula vode u tečnom stanju se održava termalnim kretanjem, a ispod 3,98&amp;nbsp;°C nema dovoljno termalne energije da se održava ova nasumičnost. Kako se voda hladi, javljaju se dva istovremena efekta: smanjenje [[Zapremina|zapremine]] i povećanje ukupne zapremine tečnosti kako se molekule počinju orijentirati u organiziranu strukturu leda. U temperaturnom rasponu između 3,98&amp;nbsp;°C i 0&amp;nbsp;°C drugi efekat poništava prvi, tako da je neto efekt povećanje zapremine uz snižavanje temperature.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Alice's Adventures in Water-land|last=Ben-Naim et al.|first=Ariel|year=2011|location=Singapore}} {{doi|10.1142/8068}} {{ISBN|978-981-4338-96-7}}&lt;/ref&gt; Voda se širi i zahvata 9% veću zapreminu od leda, što konačno izaziva pojavu da led pluta na tečnoj vodi, poput ledenih santi.
*Voda se može miješati sa mnogim tečnostima, poput [[etanol]]a, u svim omjerima, dajući jedinstvenu homogenu tekućinu. S druge strane, voda i mnoga ulja ne mogu se miješati, ona obično grade slojeve gdje je tečnost manje gustoće u gornjem sloju, a gušća u donjem.
*Voda gradi [[azeotrop]]e sa mnogim drugim otapalima.
*Ona se može putem [[elektroliza|elektrolize]] razdvojiti na vodik i kisik. [[Energija]] koja je neophodna da se voda razdvoji na ova dva elementa putem elektrolize ili bilo kojeg drugog procesa je veća od energije koja se dobija kada se vodik i kisik ponovno rekombiniraju.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Ball|first=Philip|title=Burning water and other myths|url=http://www.nature.com/news/2007/070910/full/070910-13.html|work=Nature News|date=14. 9. 2007|access-date=14. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;
*Kao [[oksid]] vodika, voda se formira kada vodik i spoj koji ga sadrži sagorijeva ili [[hemijska reakcija|reagira]] sa kisikom ili spojem koji sadrži kisik. Voda ne spada u [[gorivo|goriva]], ona je krajnji proizvod sagorijevanja vodika.
*[[Hemijski element]]i koji su više elektropozitivni od vodika poput [[litij]]a, [[natrij]]a, [[kalcij]]a, [[kalij]]a i [[cezij]]a mogu istisnuti vodik iz vode, dajući hidrokside. Pošto je vodik zapaljiv plin, on je vrlo opasan te stoga reakcije vode sa nekim od navednih elektropozitivnijih elemenata mogu biti burne i eksplozivne.
*Dužina veze O-H u jednoj (pojedinačnoj) molekuli vode iznosi 0,957854 [[Ongstrem|Å]] (9,57854 × 10&lt;sup&gt;−11&lt;/sup&gt; m), a H atomi zatvaraju ugao od 104,5°.&lt;ref&gt;. G. Császár, G. Czakó, T. Furtenbacher, J. Tennyson, V. Szalay, S. V. Shirin, N. F. Zobov i O. L. Polyansky, ''On equilibrium structures of the water molecule'', J. Chem. Phys. 122 (2005) 214305 {{Cite pmid|15974736}}&lt;/ref&gt; Međutim, ovi parametri se neznatno mijenjaju kada se posmatra više molekula, gdje studije pokazuju da je u tom slučaju dužina O-H veze 0,991 Å, a ugao između H-O-H atoma 105,5°.&lt;ref&gt;P. L. Silvestrelli i M. Parrinello, ''Structural, electronic, and bonding properties of liquid water from first principles'', J. Chem. Phys., 111 (1999) 3572-3580 {{doi|10.1063/1.479638}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Osobina !! Napomena !! Značaj za okolinu
|-
| Fizičko stanje || Jedina supstanca koja se prirodno na Zemljinoj površini javlja u sva tri agregatna stanja: čvrstom, tečnom i plinovitom || Prijenos toplote između [[okean]]a i atmosfere putem promjene agregatnog stanja
|-
| Mogućnost otapanja || Otapa više supstanci u većim količinama od bilo koje druge uobičajene tekućine || Važna u hemijskim, fizičkim i biološkim procesima
|-
| Gustoća: masa po jedinici zapremine || Gustoća je određena (1) temperaturom, (2) salinitetom i (3) pritiskom, ovim redom po značajnosti. Temperatura kada je najveća gustoća čiste vode iznosi 4&amp;nbsp;°C. Za morsku vodu, [[Talište|tačka mržnjenja]] raste porastom saliniteta || Kontrolira vertikalno kretanje unutar okeana, pomaže distribuiranju toplote i omogućava sezonsku stratifikaciju
|-
| [[Površinski napon]] || Najviši među svim uobičajenim tečnostima || Kontrolira formiranje kapi kiše i oblaka; važan za fiziologiju ćelija
|-
| Provođenje toplote || Najbolja među svim svakodnevnim tečnostima || Važna u mikroskali, naročito na ćelijskom nivou
|-
| Toplotni kapacitet || Najviši među uobičajenim tečnostima ali i čvrstim supstancama || Onemogućava ekstremno kolebanje temperature na Zemlji 
|-
| Latentna [[toplota topljenja]] || Najviša među tečnostima i veća od mnogih čvrstih supstanci || Termostatski efekat reguliranja toplote zbog otpuštanja toplote tokom smrzavanja i apsorpcije pri topljenju
|-
| Latentna [[toplota isparavanja]] || Najviša među supstancama || Izuzetan značaj, osnovni faktor u prijenosu toplote unutar okeana i između atmosfere i okeana, utječe na [[klima|klimu]] i vremenske prilike
|-
| [[Indeks prelamanja]] || Povećava se povećanjem slanosti a smanjuje povećanjem temperature || Objekti u vodi izgledaju bliže nego u zraku
|-
| Providnost || Relativno velika za vidljivu svjetlost; velika apsorpcija za infracrvenu i ultraljubičastu svjetlost || Važna za [[fotosinteza|fotosintezu]]
|-
| Provođenje zvuka || Dobra u odnosu na druge fluide || Omogućava sonarima i drugim detektorima brzo mjerenje dubine vode i otkrivanje izgleda podvodnih struktura i životinja; pod vodom, zvukovi se mogu ćuti na velikim udaljenostima
|-
| Mogućnost kompresije || Vrlo malehna || Promjena gustoće je mala povećanjem pritiska i dubine
|-
| Tačke topljenja i ključanja || Neobično visoke || Omogućava da se voda nalazi u tečnom stanju u većini regija na Zemlji
|}

== Okus i miris ==
Čista H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O je bez okusa i mirisa.

Voda može otopiti mnoge različite supstance, koje joj daju različite okuse i mirise. [[Čovjek|Ljudi]] i životinje su razvili osjetila koja im omogućavaju da ocijene može li se voda piti, izbjegavajuću preslanu vodu ili zagađenu.

Ukus mineralne i izvorske vode nastaje zbog minerala koji su u njoj otopljeni, a što se često ističe u marketinškim oglasima. Čistoća vode u izvorima i mineralnim vodama se odnosi na odsustvo otrova, zagađivača i mikroorganizama u njoj, a ne odsustvo minerala koji su prirodno prisutni.

== Rasprostranjenost u prirodi ==
=== U svemiru ===
Najveći dio vode u [[svemir]]u proizvodi se kao nusproizvod pri formiranju [[zvijezda]]. Kada se zvijezda ''rađa'', njeno rođenje je povezano sa snažnim izbacivanjem plina i prašine. Kada ovaj materijal kolidira sa okolnim plinovima, udarni talasi koji nastaju sažimaju i zagrijavaju plin. Zamijećeno je da se voda prilično brzo stvara u ovom vrelom, gustom plinu.&lt;ref&gt;Melnick, Gary, Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics i Neufeld, David, Johns Hopkins University, citirano u:
{{cite news|title=Discover of Water Vapor Near Orion Nebula Suggests Possible Origin of H20 in Solar System (sic)|publisher=The Harvard University Gazette|date=23. 4. 1998|url=http://www.news.harvard.edu/gazette/1998/04.23/DiscoverofWater.html|access-date=17. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20000116054013/http://www.news.harvard.edu/gazette/1998/04.23/DiscoverofWater.html|archive-date=16. 1. 2000|url-status=dead}}
{{cite news|title=Space Cloud Holds Enough Water to Fill Earth's Oceans 1 Million Times|publisher=Headlines@Hopkins, JHU|date=9. 4. 1998|url=http://www.jhu.edu/news_info/news/home98/apr98/clouds.html|access-date=17. 12. 2014|archive-date=9. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109171410/http://www.jhu.edu/news_info/news/home98/apr98/clouds.html|url-status=dead}}
{{cite news|title=Water, Water Everywhere: Radio telescope finds water is common in universe|publisher=The Harvard University Gazette|date=25. 2. 1999|url=http://news.harvard.edu/gazette/1999/02.25/telescope.html}}&lt;/ref&gt; Dana 22. jula 2011. objavljen je izvještaj u kojem se navodi otkriće ogromnog oblaka vodene pare koji sadrži ''140 [[trilion]]a puta više vode nego svi Zemljini okeani zajedno'', oko [[kvazar]]a udaljenog 12 milijardi [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] od Zemlje. Po mišljenju istraživača, ovo otkriće ''pokazuje da je voda vrlo česta i uobičajena u svemiru tokom gotovo cijele njegove historije''.&lt;ref name=&quot;Clavin&quot;&gt;{{cite web|last=Clavin|first=Whitney; Buis Alan|title=Astronomers Find Largest, Most Distant Reservoir of Water|url=http://www.nasa.gov/topics/universe/features/universe20110722.html|date=22. 7. 2011|publisher=[[NASA]]|access-date=25. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724063244/http://www.nasa.gov/topics/universe/features/universe20110722.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;water vapor cloud&quot;&gt;{{cite web|author=Staff|title=Astronomers Find Largest, Oldest Mass of Water in Universe|url=http://www.space.com/12400-universe-biggest-oldest-cloud-water.html|date=22. 7. 2011|publisher=Space.com|access-date=23. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

Voda je opažena i u međuzvjezdanim oblacima unutar naše [[galaksija|galaksije]] [[Mliječni put]]. Ona možda postoji u velikim količinama i u drugim galaksijama, zbog toga što su njeni osnovni &quot;sastojci&quot;, kisik i vodik, među najčešćim i najrasprostranjenijim elementima u svemiru. Zasnovano na modelima formiranja i evolucije Sunčevog sistema i drugih zvjezdanih sistema, većina drugih planetarnih sistema vjerovatno ima slične sastojke.

==== Vodena para ====
Voda je prisutna u vidu vodene pare u:
*[[Sunčeva atmosfera|atmosferi Sunca]]: u tragovima&lt;ref name=Solanki1994&gt;{{Cite journal |last=Solanki |first=S. K.; Livingston, W.; Ayres, T.|year=1994|title=New Light on the Heart of Darkness of the Solar Chromosphere|url=https://archive.org/details/sim_science_1994-01-07_263_5143/page/64 |journal=Science|volume=263 |issue=5143 |pages=64–66 |ref=harv}} {{Cite pmid|17748350}} {{doi|10.1126/science.263.5143.64}}&lt;/ref&gt;
*[[Atmosfera Merkura|atmosferi Merkura]]: 3,4%, te ogromne količine vode u [[Merkur]]ovoj egzosferi&lt;ref name=&quot;planetary society&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.planetary.org/news/2008/0703_MESSENGER_Scientists_Astonished_to.html|title=MESSENGER Scientists 'Astonished' to Find Water in Mercury's Thin Atmosphere|access-date=5. 7. 2008|publisher=Planetary Society|date=3. 7. 2008|archive-date=7. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080707035106/http://www.planetary.org/news/2008/0703_MESSENGER_Scientists_Astonished_to.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*[[Atmosfera Venere|atmosferi Venere]]: 0,002%&lt;ref name=Bertaux2007&gt;{{cite journal|last=Bertaux|first=Jean-Loup et.al.|title=A warm layer in Venus' cryosphere and high-altitude measurements of HF, HCl, H2O and HDO|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-11-29_450_7170/page/646|journal=Nature| year=2007|volume=450|pages=646–649|issue=7170}} {{doi|10.1038/nature05974}} {{Cite pmid|18046397}}&lt;/ref&gt;
*[[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]: ~0,40% u cjelokupnoj atmosferi, obično 1–4% na površini; kao i u atmosferi Mjeseca u tragovima&lt;ref name=&quot;Sridharan2010&quot;&gt;{{cite journal| last = Sridharan| first = R.; S.M. Ahmed, Tirtha Pratim Dasa, P. Sreelathaa, P. Pradeepkumara, Neha Naika, Gogulapati Supriya| year = 2010| page = 947| issue = 6| volume = 58| title = 'Direct' evidence for water (H2O) in the sunlit lunar ambience from CHACE on MIP of Chandrayaan I| journal = Planetary and Space Science}} {{doi|10.1016/j.pss.2010.02.013}}&lt;/ref&gt;
*[[Atmosfera Marsa|Marsovoj atmosferi]]: 0,03%&lt;ref name=&quot;Rapp2012&quot;&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=2xzxhnBRHCMC&amp;pg=PA78|title=Use of Extraterrestrial Resources for Human Space Missions to Moon or Mars|author=Donald Rapp|date=28. 11. 2012|publisher=Springer|pages=str. 78–}} {{ISBN|978-3-642-32762-9}}&lt;/ref&gt;
*[[Atmosfera Cerere|atmosferi]] [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerere]]&lt;ref name=&quot;Kuppers2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Küppers |first=M.; O'Rourke, L.; Bockelée-Morvan, D.; Zakharov, V. ''et.al.''|title=Localized sources of water vapour on the dwarf planet (1) Ceres |journal=Nature |volume=505 |issue=7484 |date=23. 1. 2014 |pages=525–527}} {{doi|10.1038/nature12918}} {{Cite pmid|24451541}}&lt;/ref&gt;
*[[Atmosfera Jupitera|atmosferi Jupitera]]: 0,0004%&lt;ref&gt;{{cite journal| last = Atreya| first = Sushil K.; Wong, Ah-San| year = 2005 | title = Coupled Clouds and Chemistry of the Giant Planets&amp;nbsp;— A Case for Multiprobes | journal = Space Science Reviews| volume = 116| pages = 121–136| url = http://www-personal.umich.edu/~atreya/Chapters/2005_JovianCloud_Multiprobes.pdf| format = PDF| ref = harv
}} {{doi|10.1007/s11214-005-1951-5}}&lt;/ref&gt; – zarobljena u ledu drugih spojeva; kao i na njegovom mjesecu [[Evropa (satelit)|Evropi]].&lt;ref name=&quot;NASA-20131212-EU&quot;&gt;{{cite web|last=Cook|first=Jia-Rui C.; Gutro, Rob et.al.|title=Hubble Sees Evidence of Water Vapor at Jupiter Moon|url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2013-363|date=12. 12. 2013|work=NASA|access-date=12. 12. 2013|archive-date=15. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131215053143/http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2013-363|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*[[Atmosfera Saturna|atmosferi Saturna]] – zarobljena u ledu drugih spojeva; i na njegovom mjesecu [[Titan (satelit)|Titanu]] (u stratosferi), [[Enkelad (mjesec)|Enkeladu]]: 91%&lt;ref name=&quot;Hansen&quot;&gt;{{cite journal|title=Enceladus' Water Vapor Plume|url=https://archive.org/details/sim_science_2006-03-10_311_5766/page/1422|year=2006|author=Hansen|journal=Science|volume=311|pages=1422–5|issue=5766}} {{doi|10.1126/science.1121254}} {{Cite pmid|16527971}}&lt;/ref&gt; i [[Diona (mjesec)|Dioni]] (u egzosferi)
*[[Atmosfera Urana|atmosferi Urana]] - u tragovima ispod 50 bara
*[[Atmosfera Neptuna|atmosferi Neptuna]] - pronađena u dubljim slojevima atmosfere&lt;ref name=hubbard&gt;{{cite journal|last=Hubbard|first=W. B.|title=Neptune's Deep Chemistry|url=https://archive.org/details/sim_science_1997-02-28_275_5304/page/1278|journal=Science|year=1997|volume=275|issue=5304|pages=1279–1280}} {{doi|10.1126/science.275.5304.1279}} {{Cite pmid|9064785}}&lt;/ref&gt;
*atmosferama [[Vansolarna planeta|vansolarnih planeta]], uključujući planete poput [[HD 189733 b]]&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1642811,00.html Water Found on Distant Planet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070716081124/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1642811,00.html |date=16. 7. 2007 }} 12. juli 2007, autor: Laura Blue, magazin ''Time''&lt;/ref&gt; i [[HD 209458 b]],&lt;ref name=&quot;Space.com water&quot;&gt;[http://www.space.com/scienceastronomy/070410_water_exoplanet.html Water Found in Extrasolar Planet's Atmosphere] – Space.com&lt;/ref&gt; [[Tau Boo b]]&lt;ref&gt;[http://arxiv.org/abs/1402.0846  Near-IR Direct Detection of Water Vapor in Tau Boo b]: Alexandra C. Lockwood, John A. Johnson, Chad F. Bender, John S. Carr, Travis Barman, Alexander J.W. Richert, Geoffrey A. Blake&lt;/ref&gt;, [[HAT-P-11b]]&lt;ref name=&quot;NASA-20140924&quot;&gt;{{cite web |last=Clavin |first=Whitney; Chou, Felicia; Weaver, Donna |title=NASA Telescopes Find Clear Skies and Water Vapor on Exoplanet |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-322&amp;1 |date=24. 9. 2014 |work=NASA |access-date=24. 9. 2014 |archive-date=14. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170114220647/http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-322&amp;1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hanslmeier2010&quot;&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=Mj5tSld5tjMC&amp;pg=PA159|title=Water in the Universe|author=Arnold Hanslmeier|date=29. 9. 2010|publisher=Springer Science &amp; Business Media|pages=str. 159–}} {{ISBN|978-90-481-9984-6}}&lt;/ref&gt;, [[XO-1b]], [[WASP-12b]], [[WASP-17b]] i [[WASP-19b]].&lt;ref name=&quot;NASA-20131203&quot;&gt;{{cite web |title=Hubble Traces Subtle Signals of Water on Hazy Worlds |url=http://www.nasa.gov/content/goddard/hubble-traces-subtle-signals-of-water-on-hazy-worlds/ |date=3. 12. 2013|publisher=[[NASA]]|access-date=4. 12. 2013 |authors=osoblje NASA-e}}&lt;/ref&gt;
*u atmosferama zvijezda: nije ograničena samo na hladne zvijezde, nego je detektirana i u vrućim gigantima poput [[Betelgez]]a, [[Mu Cephei]], [[Antares]]a i [[Arkturus]]a.&lt;ref name=&quot;Hanslmeier2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lund Observatory&quot;&gt;Jonas Andersson: [http://lup.lub.lu.se/luur/download?func=downloadFile&amp;recordOId=2969749&amp;fileOId=2969772 Water in stellar atmospheres], Lund University, pristupljeno 24. maja 2016.&lt;/ref&gt;
*[[Interstelarni oblak|interstelarnim oblacima]]: uključujući [[TW Hydrae]],&lt;ref&gt;[http://www.jpl.nasa.gov/mobile/news/index.cfm?release=2011-327 Herschel Finds Oceans of Water in Disk of Nearby Star] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210923140757/https://www.jpl.nasa.gov/mobile/news/index.cfm?release=2011-327 |date=23. 9. 2021 }}, NASA, 20. oktobar 2011.&lt;/ref&gt; [[IRC +10216]]&lt;ref&gt;Lloyd, Robin. ''&quot;Water Vapor, Possible Comets, Found Orbiting Star&quot;'', 11. juli 2001, [http://www.space.com/searchforlife/swas_water_010711.html Space.com]&lt;/ref&gt; i [[APM 08279+5255]]&lt;ref name=&quot;Clavin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;water vapor cloud&quot;/&gt;

==== Tečna voda ====
[[Datoteka:Turquoise Water.jpg|thumb|Tirkizna boja vode sa odsjajem Sunca.]]
Za tečnu vodu poznato je samo da je prisutna na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], čije 71% površine prekriva. Naučnici vjeruju da je tečna voda prisutna i na Saturnovim mjesecima [[Enkelad (mjesec)|Enkeladu]], gdje se smatra da se 30–40&amp;nbsp;km ispod njegove južne polarne površine nalazi okean dubok 10 kilometara,&lt;ref name=&quot;NASA-20140403&quot;&gt;{{cite web |last=Platt |first=Jane; Bell, Brian |title=NASA Space Assets Detect Ocean inside Saturn Moon |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-103 |date=3. 4. 2014 |work=NASA |access-date=3. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SCI-20140404&quot;&gt;{{cite journal |last=Iess |first=L.; Stevenson, D.J.; Parisi, M. et.al.|title=The Gravity Field and Interior Structure of Enceladus |url=http://www.sciencemag.org/content/344/6179/78 |date=4. 4. 2014 |journal=Science |volume=344 |number=6179 |pages=78–80 |access-date=3. 4. 2014}} {{doi|10.1126/science.1250551}}&lt;/ref&gt; te [[Titan (satelit)|Titanu]], kao sloj ispod površine, možda pomiješan s amonijakom.&lt;ref&gt;http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2013/pdf/2454.pdf&lt;/ref&gt; Tečna voda možda također postoji i na Jupiterovom mjesecu [[Ganimed (satelit)|Ganimedu]] kao sloj stiješnjen pod velikim pritiskom između leda i stijena.&lt;ref&gt;Will Dunham [http://in.reuters.com/article/2014/05/03/us-space-ganymede-idINKBN0DJ00H20140503 Jupiter's moon Ganymede may have 'club sandwich' layers of ocean] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140503100145/http://in.reuters.com/article/2014/05/03/us-space-ganymede-idINKBN0DJ00H20140503 |date=3. 5. 2014 }}, [[Reuters]], 3. maj 2014.&lt;/ref&gt;

==== Led ====
Voda u vidu leda prisutna je:
*na [[Voda na Marsu|Marsu]]: pod regolitom i na polovima.&lt;ref&gt;Carr, M.H. (1996). ''Water on Mars. New York'': Oxford University Press. str. 197. {{ISBN|9780195099386}}.&lt;/ref&gt;
*u sistemu Zemlja-Mjesec: uglavnom kao ledeni pokrivač na Zemlji, a na Mjesecu u kraterima i vulkanskim stijenama&lt;ref&gt;[http://www.spiegel.de/wissenschaft/weltall/0,1518,564911,00.html Versteckt in Glasperlen: Auf dem Mond gibt es Wasser – Wissenschaft – ] Der Spiegel – Nachrichten&lt;/ref&gt;, a NASA je objavila da je njen uređaj ''Moon Mineralogy Mapper'' na indijskoj svemirskoj istraživačkoj letjelici Chandrayaan 1 u septembru 2009. otkrio molekule vode.&lt;ref&gt;[http://science.nasa.gov/headlines/y2009/24sep_moonwater.htm Water Molecules Found on the Moon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090927092541/http://science.nasa.gov/headlines/y2009/24sep_moonwater.htm |date=27. 9. 2009 }}, NASA, 24. septembar 2009.&lt;/ref&gt;
*na Jupiterovim mjesecima: na površini [[Evropa (satelit)|Evrope]] i Ganimeda
*na Saturnu: u sistemu [[Saturnovi prstenovi|prstenova]] planete&lt;ref name=&quot;Sparrow&quot;&gt;{{cite book|title=The Solar System|last=Sparrow|first=Giles|publisher=Thunder Bay Press|year=2006}} {{ISBN|1-59223-579-4}}&lt;/ref&gt; kao i na površini i omotaču mjeseca [[Titan (satelit)|Titana]] i [[Enkelad (mjesec)|Enkelada]]
*u sistemu [[Pluton]]a i [[Haron (satelit)|Harona]]&lt;ref name=&quot;Sparrow&quot;/&gt;
*u kometama i povezanim objektima (iz [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]] i [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]]).

On je također možda prisutan i na:
* polovima Merkura&lt;ref&gt;NASA, &quot;[http://www.nasa.gov/mission_pages/messenger/media/PressConf20121129.html MESSENGER Finds New Evidence for Water Ice at Mercury's Poles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121130062257/http://www.nasa.gov/mission_pages/messenger/media/PressConf20121129.html |date=30. 11. 2012 }}&quot;, 29. novembar 2012.&lt;/ref&gt; 
* [[Cerera (patuljasta planeta)|Cereri]]
* [[Tetija (mjesec)|Tetiji]]

==== Egzotične forme ====
Voda i drugi smrznuti spojevi vjerovatno sačinjavaju veći dio unutrašnjih struktura planeta Urana i Neptuna, a voda u dubljim slojevima se možda nalazi u obliku ionske vode u kojoj su molekule razdvojene u ''supu'' od iona vodika i kisika, a još dublje od toga bi se mogla nalaziti voda u superionskom stanju u kojoj se kisik kristalizira a ioni vodika slobodno se kreću unutar kisikove rešetke.&lt;ref name=&quot;newscientist.com&quot;&gt;[http://www.newscientist.com/article/mg20727764.500-weird-water-lurking-inside-giant-planets.html Weird water lurking inside giant planets], ''New Scientist'', 1. septembar 2010., izdanje magazina 2776.&lt;/ref&gt;

=== Voda i nastanjiva zona ===
Postojanje tečne vode, te u manjoj mjeri njenih plinovitih i čvrstih oblika, na Zemlji je od vitalnog značaja za postojanje [[život]]a na Zemlji kakvog poznajemo. Zemlja se nalazi u nastanjivoj zoni [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], da je imalo bliža ili dalja od [[Sunce|Sunca]] (oko 5% ili oko 8 miliona km), uslovi koji omogućavaju istovremeno prisustvo vode u sva tri agregatna stanja bili bi gotovo nemogući.&lt;ref&gt;{{cite book|chapter=J. C. I. Dooge. &quot;Integrated Management of Water Resources&quot;|editor=Ehlers, E.; Krafft, T|title=Understanding the Earth System: compartments, processes, and interactions|publisher=Springer|year=2001|pages=116}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Habitable Zone|url=http://www.daviddarling.info/encyclopedia/H/habzone.html|publisher=The Encyclopedia of Astrobiology, Astronomy and Spaceflight}}&lt;/ref&gt;

Zemljina [[gravitacija]] omogućava joj da zadrži svoju atmosferu. Vodena para i [[ugljik-dioksid]] u atmosferi daju joj temperaturni štit ([[efekt staklenika]]), pomažući joj da održi relativno stalnu temperaturu površine. Da je Zemlja manja, rjeđa atmosfera bi dopuštala temperaturne ekstreme, i tako onemogućila akumulaciju vode osim na polovima (kao na Marsu). Temperatura na Zemlji je bila prilično stalna tokom geološkog vremena i pored varijacija u nivou zračenja Sunca, što ukazuje da temperaturu Zemlje reguliraju dinamički procesi putem kombinacije stakleničkih plinova i površinskog ili atmosferskog [[albedo|albeda]]. Ova pretpostavka naziva se ''[[Gaia hipoteza]]''.

[[Agregatno stanje]] vode na nekoj planeti zavisi od pritiska okruženja, a koji je dalje određen gravitacijom te planete. Ako je planeta isuviše masiva, voda na njoj može biti u obliku leda čak i pri višim temperaturama zbog visokog pritiska uzrokovanog gravitacijom. Takav slučaj je dokazan na egzoplanetama poput [[Gliese 436 b]]&lt;ref&gt;{{cite news|magazine=New Scientist|url=http://space.newscientist.com/article/dn11864-strange-alien-world-made-of-hot-ice-and-steam.html|title=Strange alien world made of &quot;hot ice&quot;|date=6. 5. 2007|first=David|last=Shiga|access-date=28. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20080706143705/http://space.newscientist.com/article/dn11864-strange-alien-world-made-of-hot-ice-and-steam.html|archive-date=6. 7. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[GJ 1214 b]].&lt;ref&gt;
{{cite web|url=http://www.cfa.harvard.edu/news/2009/pr200924.html|title=Astronomers Find Super-Earth Using Amateur, Off-the-Shelf Technology|author=Aguilar, David A.|date=16. 12. 2009|publisher=Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics|access-date=28. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;

=== Na Zemlji===
{{Glavni|Hidrologija}}
[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|thumb|Voda pokriva 71% Zemljine površine, okeani sadrže 96,5% vode na Zemlji. Ledeni pokrivač na Antarktiku, koji sadrži 61% slatke vode na Zemlji, vidljiv je u donjem dijelu. Kondenzirana atmosferska voda u obliku oblaka, doprinosi albedu Zemlje.]]
[[Hidrologija]] je proučavanje kretanja, rasprostranjenosti i kvalitete vode na Zemlji. Proučavanje distribucije vode naziva se [[hidrografija]]. Proučavanje distribucije i kretanja podzemnih voda je [[hidrogeologija]], [[lednik]]a [[glaciologija]], unutrašnjih voda [[limnologija]], a distribucija okeana [[okeanografija]]. Ekološki procesi sa hidrologijom su u fokusu proučavanja [[ekohidrologija|ekohidrologije]].

Cjelokupna masa vode koja se nalazi na površini, ispod i iznad površine planete naziva se [[hidrosfera]]. Približna zapremina vode na Zemlji (ukupna zaliha vode u svijetu) iznosi 1.338.000.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=b1/&gt; Tekuća voda prisutna je u vodenim površinama: okeanima, morima, [[jezero|jezerima]], [[rijeka]]ma, potocima, kanalima, barama, močvarama i lokvama. Najveći dio vode na Zemlji je morska voda. Voda se nalazi u atmosferi u sva tri stanja: kao kristali leda, kao vodena para i kišne kapi. Također postoji i kao podzemna voda u [[izdan]]ima.

Voda je važna u mnogim geološkim procesima. Podzemna voda je prisutna u većini stijena, a pritisak te vode utječe na oblike rasjeda. Voda u Zemljinoj kori je odgovorna za topljenje koje uzrokuje [[vulkan]]e u zonama subdukcije. Na površini Zemlje, ona je važna za hemijske i fizičke meteorološke procese. Voda, i u znatno manjoj mjeri led, su odgovorni za transport velikih količina sedimentnog materijala koji se odvija na površini Zemlje. Odlaganje prenesenih sedimenata formira mnoge vrste [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]], koje su dio geološke historije Zemlje.

=== Kruženje vode ===
[[Datoteka:Kruženje_vode_u_prirodi_bs.svg|thumb|200px|Kruženje vode]]
Kruženje vode u prirodi (naučno poznato pod nazivom ''hidrološki ciklus'') označava stalnu izmjenu vode unutar [[hidrosfera|hidrosfere]], između atmosfere, površinskih voda, voda u zemljištu, podzemnih voda i [[biljke|biljaka]].

Voda se bez prestanka kreće kroz svaki od ovih područja ''hidrološkog ciklusa'' putem sljedećih transfernih procesa:
*[[evaporacija|evaporacijom]] iz okeana i drugih vodenih površina te [[transpiracija|transpiracijom]] iz kopnenih biljaka i životinja u [[zrak]].
*[[padavina]]ma iz vodene pare kondenzirane iz zraka, koje padaju na zemlju ili okean.
*otjecanjem površinskih voda sa kopna nazad u more.

Veći dio vodene pare iznad okeana se vraća ponovo u okean, ali je vjetrovi odnose iznad kopna u približnoj količini i brzini koliko je otječe u more, približno 47 Tt (teratona) godišnje. Iznad kopna, evaporacija i transpiracije doprinose daljnjih 72 Tt godišnje. Padavine, količinom od oko 119 Tt godišnje iznad kopna, imaju nekoliko oblika: najčešća je [[kiša]], [[snijeg]] i [[Grad (padavina)|grad]], uz nešto manji doprinos [[magla|magle]] i rose.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Water in Crisis: A Guide to the World's Freshwater Resources|editor=Gleick, P.H.|publisher=Oxford University Press|year=1993|pages=str.15, tabela 2.3|url=http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/EarthSciences/Oceanography/?view=usa&amp;ci=9780195076288|access-date=17. 12. 2014|archive-date=8. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130408091921/http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/EarthSciences/Oceanography/?view=usa&amp;ci=9780195076288|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rosa su male kapljice vode koje se kondenziraju kada vodena para velike gustoće naiđe na hladnu površinu. Rosa se najčešće stvara u jutarnjim satima kada su temperature najniže, neposredno prije izlaska sunca i kada temperatura površine Zemlje počinje rasti.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Alice's Adventures in Water-land|author=Ben-Naim, A. i Ben-Naim, R., P.H.|publisher=World Scientific Publishing|year=2011|pages=31}} {{ISBN|978-981-4338-96-7}} {{doi|10.1142/8068}}&lt;/ref&gt; Kondenzirana voda u zraku može također i reflektirati sunčevu svjetlost dajući [[duga|dugu]].

Voda iz vodotoka se najčešće skuplja iz cijelog sliva (drenažnog bazena) i teče u rijeke. Matematički model korišten za simulaciju rijeka ili vodotoka računa parametre toka i kvaliteta vode naziva se [[hidrološki transportni model]]. Dio vode se često preusmjerava u [[navodnjavanje]] poljoprivrednog zemljišta. Rijeke i mora nude mogućnosti za putovanje i trgovinu. Vodotoci putem erozije mijenjaju izgled okoline stvarajući riječne doline i delte, u kojima nastaje bogato zemljište gdje se mogu izgraditi veliki populacijski centri. [[Poplava]] nastaje kada je nisko i ravno zemljište prekriveno vodom. Najčešće se dešava kada se rijeke izliju iz korita ili kada morska voda počne nadirati na kopno. [[Suša]] je duži period, često nekoliko mjeseci ili godina, kada određeno područje nema dovoljnu opskrbu vodom. Ovo se dešava kada ono prima manju količinu padavina od uobičajene.

=== Zalihe slatke vode ===
{{dvostruka slika
|right
|Bay of Fundy High Tide.jpg|150px|Bay of Fundy Low Tide.jpg|150px
|Zaliv Fundy za vrijeme plime|i oseke
}}
Jedan dio vodotoka &quot;zarobljen&quot; je neko vrijeme u jezerima i barama. Na višim nadmorskim visinama, tokom [[zima|zime]], kao i na krajnjem jugu i sjeveru, taloži se snijeg i led, koji vremenom narastu u obliku lednika. Voda također ponire u zemljište do podzemnih izdana. Ta voda kasnije dospijeva ponovno na površinu zemlje u riječnim izvorima, ili na neki spektakularni način poput vrelih izvora i [[gejzir]]a. Podzemne vode se često vještački vade iz bunara. Ove zalihe vode su vrlo važne, jer su relativno čiste, a čista i svježa voda je nezamjenjiva za život ljudi i drugih kopnenih živih bića. U mnogim krajevima svijeta izražen je nedostatak svježe i čiste vode.

=== Morska voda ===
{{Glavni|Morska voda}}
[[Morska voda]] sadrži u prosjeku oko 3,5% [[Natrij-hlorid|soli]], uz male količine drugih supstanci. Fizičke osobine morske vode se razlikuju od osobina slatke vode u nekim osnovnim tačkama. Ona se smrzava na nižoj temperaturi (oko −1,9&amp;nbsp;°C), a gustoća joj se povećava snižavanjem temperature do tačke mržnjenja, umjesto da dostigne maksimum gustoće pri temperaturi iznad tačke mržnjenja. Slanost vode (salinitet) u velikim morima varira od oko 0,7% u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] do 4,0% u [[Crveno more|Crvenom moru]].

=== Plima i oseka ===
[[Plima i oseka]] su ciklični rast i opadanje nivoa mora i okeana, uzrokovano plimnim silama Mjeseca i Sunca koje djeluju na vodene površine. One uzrokuju promjenu dubine mora i vodenih površina u [[estuarij]]ima, proizvodeći oscilacije u strujama poznate kao ''plimni tokovi''. Izmjene plime i oseke na određenom području rezultat su promjene relativnog položaja Mjeseca i Sunca u odnosu na Zemlju, pojačanog efektima Zemljine rotacije i lokalne [[batimetrija|batimetrije]]. Pojas morske obale koja tone pri visokoj plimi, a tokom oseke je iznad nivoa mora naziva se [[međuplimna zona]], važan je ekološki rezultat okeanskih plimnih kretanja.

== Utjecaji na život ==
[[Datoteka:Oasis in Lybia.JPG|thumb|lijevo|[[Oaza]] je udaljeni izvor vode sa vegetacijom u pustinji.]]
[[Datoteka:Auto-and heterotrophs.svg|thumb|desno|Pregled procesa [[fotosinteza|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;fotosinteze&lt;/span&gt;]] i [[ćelijsko disanje|&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;ćelijskog disanja&lt;/span&gt;]]. Voda (desno), zajedno sa ugljik dioksidom (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), daje kisik i organske materije (lijevo), koje mogu ponovno sagorijevati do vode i (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).]]
Sa [[biologija|biološke]] tačke gledišta, voda ima mnoge vrlo važne osobine koje su nezamjenjive za razvoj i opstanak života, što je izdvaja od drugih hemijskih spojeva.

Ona obavlja ovu ulogu tako što omogućava [[organska hemija|organskim spojevima]] da reagiraju na način koji na kraju omogućava samoreplikaciju. Svi poznati oblici života na Zemlji zavise od vode. Voda je vitalna također i kao otapalo u koji se otapaju mnoge izlučevine iz organizma kao i nezamjenjivi dio mnogih [[metabolizam|metaboličkih]] procesa u organizmu. Metabolizam je suma ukupnog anabolizma i katabolizma. Pri anabolizmu, voda se izdvaja iz molekule (putem [[enzim]]skih hemijskih reakcija koje zahtijevaju energiju) da bi prerasle u veće molekule (npr. škrob, trigliceride i bjelančevine za skladištenje energije i informacija). Pri katabolizmu, voda se koristi da razbije veze da bi od većih načinila manje molekule (npr. glukozu, masne kiseline i aminokiseline koje se koriste kao gorivo za dobijanje energije ili neke druge svrhe). Bez vode, ovi specifični metabolički procesi ne bi postojali.

Voda je temelj fotosinteze i disanja. Fotosintetičke ćelije koriste sunčevu energiju za razdvajanje vodika od kisika iz vode. Zatim se vodik kombinira sa CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (kojeg biljke uzimaju iz zraka ili vode) gradeći molekulu [[glukoza|glukoze]] i otpuštajući kisik. Sve žive ćelije koriste takvo gorivo i oksidiraju vodik i ugljik da bi ih pretvorile ponovno u energiju otpuštajući u tom procesu vodu i CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (ćelijsko disanje).

Voda je također centralna u kiselo-baznoj neutralnosti i funkciji enzima. Kiselina, donator iona vodika (H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, tj. [[proton]]), može se [[Neutralizacija (hemija)|neutralizirati]] bazom, primaocem protona kao što je ion hidroksida (OH&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;) dajući vodu kao krajnji rezultat. Čista voda se smatra neutralnom, a njena [[pH|pH vrijednost]] (negativni logaritam koncentracije iona vodika) iznosi 7. Kiseline imaju pH vrijednost nižu od 7 dok [[baza (hemija)|baze]] imaju ovu vrijednost višu od 7.

=== Životni oblici u vodi ===
{{Glavni|Hidrobiologija|Vodene biljke}}
[[Datoteka:Blue Linckia Starfish.JPG|thumb|desno|Bioraznolikost na koraljnom grebenu]]
[[Datoteka:Diatoms through the microscope.jpg|thumb|Neke morske diatomeje (silikatne alge)– osnovna grupa fitoplanktona]]
Površinske vode na Zemlji pune su života. Smatra se da su se najranija živa bića pojavila u vodi, gotovo sve ribe žive isključivo u vodi, a postoji i ogroman broj morskih sisara, poput [[delfin]]a i [[Cetacea|kitova]]. Neke vrste životinja, poput amfibija, provode dio svojih života u vodi, a dio na kopnu. Biljke poput kelpa i algi rastu u vodi, a one su osnova za neke od podvodnih ekosistema. [[Plankton]] je općenito osnova okeanskog lanca ishrane.

Vodeni [[kičmenjaci]] moraju uzeti kisik da bi preživjeli, a to rade na razne načine. Ribe imaju škrge umjesto pluća, mada neke vrste riba, imaju oboje. Morski sisari, delfini, kitovi, tuljani i drugi, moraju izaći na površinu da bi udahnuli zrak. Neke amfibije mogu apsorbirati kisik preko kože. Beskičmenjaci imaju širok raspon prilagođavanja da bi preživjeli u vodama siromašnim kisikom, uključujući cijevi za disanje (kao kod nekih insekata i školjki) ili škrge (kao kod rakova). Međutim, beskičmenjaci u vodenoj sredini su se razvili tako da većina ima vrlo malehnu ili nikakvu specijalizaciju za disanje u vodi.

== Utjecaj na civilizaciju ==
[[Datoteka:Longwood Gardens-Italian Garden.jpg|thumb|desno|Fontana u Kennett Squareu, [[Pennsylvania]]]]
Većina ljudskih civilizacija tokom historije je cvjetalo oko rijeka i većih vodenih putova. [[Mezopotamija]], takozvana ''kolijevka civilizacije'', nalazila se između velikih rijeka [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, a antičko društvo [[Stari Egipat|Egipćana]] potpuno je bilo zavisno od rijeke [[Nil]]. Velike svjetske metropole poput [[Rotterdam]]a, [[London]]a, [[Montréal|Montreala]], [[Pariz]]a, [[New York]]a, [[Buenos Aires]]a, [[Šangaj]]a, [[Tokio|Tokija]], [[Chicago|Chicaga]] i [[Hong Kong]]a, svoj uspjeh i razvoj jednim dijelom duguju i lahkoj pristupačnosti do njih vodenim putevima i ekspanziji trgovine koja je time olakšana. Ostrva sa sigurnim, zaklonjenim lukama, poput [[Singapur]]a, jako su razvijena iz istog razloga. Na mjestima u sjevernoj Africi i Bliskom istoku, gdje je opskrba vodom oskudna, pristup čistoj vodi za piće bio je i bit će osnovni faktor razvoja ljudskih zajednica.

=== Zdravlje i zagađenje ===
[[Datoteka:Field Trip- water sampling.jpg|thumb|Program ekologije, student sa državnog Univerziteta Iowa uzima uzorak vode]]
Voda pogodna za ljudsku upotrebu naziva se voda za piće. Voda koja se ne može koristiti za piće mora se prije upotrebe prerađivati filtriranjem, destilacijom ili nekom od brojnih drugih metoda prerade vode. Voda koja nije za piće, ali nije štetna ili isuviše zagađena za ljude, kao naprimjer za kupanje, plivanje i slično, naziva se mnogim drugim imenima, osim naziva pitka voda, a ponekad se naziva i ''voda za kupanje''. [[Hlor]] nagriza ljudsku kožu i sluzokožu, a koristi se za dezinfekciju vode koja se koristi za kupanje ili pranje. Njena upotreba je općenito samo tehnička, a obično se njegova koncentracija u vodi regulira državnim propisima (otprilike 1 dio na milion (ppm) u vodi za piće, i 1-2 ppm hlora koji nije reagirao sa nečistoćama za vodu za kupanje). Voda za kupanje se može održavati u dovoljno čistim mikrobiološkim uslovima koristeći hemijska dezinfekcijska sredstva poput hlora ili [[ozon]]a ili djelovanjem [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog svjetla]] na nju.

U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], otpadne vode koje nisu za piće a koje su nastale djelovanjem čovjeka nazivaju se ''sive vode'' ({{jez-en|greywater}}), a one se mogu pročišćavati te se od njih vrlo lahko može ponovno dobiti voda za piće. Međutim, postoje i ''crne vode'' ({{jez-en|blackwater}}) koje sadržavaju otpatke iz kanalizacije i druge nečistoće, a koje zahtijevaju daljnji tretman da bi se omogućilo njihovo ponovno korištenje. ''Sive vode'' sastavljene su od 50-80% otpadnih voda iz domaćinstava koje otječu iz sanitarnih uređaja u domaćinstvima (tuševa, kuhinja, odvoda, ali ne i toaleta, koji generiraju ''crne vode''). Ovi pojmovi imaju drugačije značenje u drugim državama i kulturama.

Ova prirodna sirovina na mnogim mjestima postaje sve oskudnija, a njena dostupnost je jedna od osnovnih socijalnih i ekonomskih briga današnjice. Trenutno, oko milijardu ljudi u svijetu svakodnevno pije vodu koja nije pogodna za piće. Mnoge zemlje su prihvatile cilj da do 2015. prepolove broj ljudi u svijetu koji nemaju pristup čistoj vodi i zadovoljavajućem zbrinjavanju [[Otpadna voda|otpadnih voda]] na Evian samitu zemalja [[G8]] održanom 2003.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.g8.fr/evian/english/navigation/2003_g8_summit/summit_documents/water_-_a_g8_action_plan.html|title=G8 &quot;Action plan&quot; decided upon at the 2003 Evian summit|publisher=G8.fr|date=2. 6. 2003|access-date=17. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20100823212526/http://www.g8.fr/evian/english/navigation/2003_g8_summit/summit_documents/water_-_a_g8_action_plan.html|archive-date=23. 8. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Čak i kada bi se ostvario ovako težak cilj, i dalje oko pola milijarde ljudi ne bi imalo pristup pitkoj vodi a preko milijarde neadekvatan pristup sanitarnom sistemu. Loš kvalitet vode i loš sanitarni sistem su opasni po život ljudi. Oko pet miliona ljudi umre godišnje zbog zagađene vode koju piju. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] procjenjuje da bi čista voda mogla spriječiti smrt oko 1,4 miliona djece svake godine od [[dijareja|dijareje]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/features/qa/70/en/|title=World Health Organization. Safe Water and Global Health|publisher=Who.int|date=25. 6. 2008|access-date=25. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Voda nije ograničen resurs, nego cirkuliše kao pitka voda u vidu padavina u količinama koji su nekoliko redova veličine veći od ljudske potrošnje. Međutim, postoje relativno malehne količine vode u zalihama na zemlji (oko 1% naše vode za piće, koja se obnavlja u podzemnim izdanima svakih 1 do 10 godina), a to su neobnovljivi resursi, pa je tako i distribucija pitke vode i vode za navodnjavanje znatno manja od stvarne količine koja postoji na Zemlji. Zemlje siromašne pitkom vodom je uvoze kao osnovni metod za popunu njenog nedostatka (da bi zadovoljile potrebe svojih građana), jer procesi industrijske i druge proizvodnje koriste od 10 do 100 puta više vode.

U zemljama u razvoju, 90% svih [[otpadna voda|otpadnih voda]] još uvijek se ispušta neobrađeno u lokalne rijeke i potoke.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Environmentally Sound Technology for Wastewater and Stormwater Management: An International Source Book|author=UNEP International Environment|publisher=IWA Publishing|year=2002}} {{ISBN|1-84339-008-6}}&lt;/ref&gt; Oko 50 država, što je ugrubo trećina svjetske populacije, također pati zbog srednje ili visoke nestašice vode, a 17 među njima koristi i uzima godišnje više vode nego što se ona može obnoviti svojim prirodnim kruženjem.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Climate Change and Developing Countries|url=https://archive.org/details/climatechangedev0000nija|last=Ravindranath|first=Nijavalli H.; Jayant A. Sathaye|publisher=Springer|year=2002}} {{ISBN|1-4020-0104-5}}&lt;/ref&gt; Problem ne obuhvata samo površinske slatke vode poput jezera i rijeka nego i degradaciju resursa podzemnih voda.

=== Koristi za čovjeka ===
==== Poljoprivreda ====
[[Datoteka:Subsurface drip emission on loamy soil.ogv|thumb|Distribucija vode procesom mikronavodnjavanja]]
[[Datoteka:SiphonTubes.JPG|thumb|desno|Navodnjavanje zasijanih površina]]
Najvažniji vid upotrebe vode u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] je za [[navodnjavanje]], koja je osnovna komponenta za proizvodnju dovoljne količine hrane. Navodnjavanje koristi do 90% vode dostupnih u nekim zemljama u razvoju&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wbcsd.org/includes/getTarget.asp?type=d&amp;id=MTYyNTA|title=WBCSD Water Facts &amp; Trends|access-date=17. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120301011840/http://www.wbcsd.org/includes/getTarget.asp?type=d&amp;id=MTYyNTA|archive-date=1. 3. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i znatan udio u nešto više privredno razvijenijim zemljama (u SAD, oko 30% slatke vode se koristi za navodnjavanje).&lt;ref name=&quot;Water Use in the United States&quot;&gt;[http://nationalatlas.gov/articles/water/a_wateruse.html Water Use in the United States] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090814045418/http://nationalatlas.gov/articles/water/a_wateruse.html |date=14. 8. 2009 }}, National Atlas.gov&lt;/ref&gt;

Prije otprilike 50 godina, opće mišljenje je bilo da je voda neograničen resurs. U to vrijeme, u svijetu je živjelo upola manje ljudi nego danas. Ljudi nisu bili u tolikoj mjeri zdravi kao danas, unosili su mnogo manje [[kalorija]] i jeli su manje mesa, tako da je bilo neophodno i manje vode da proizvode svoju hranu nego danas. Tada je bilo potrebno oko trećine količine vode koja se trenutno uzima iz rijeka. Danas, borba za ograničene količine vodenih resursa je sve jača, što dovodi do javljanja koncepta ''vodene krize''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gleick|first=P.H.; Palaniappan, M.|title=Peak Water|url=http://www.pacinst.org/press_center/press_releases/peak_water_pnas.pdf|access-date=11. 10. 2011|year=2010|publisher=National Academy of Science|journal=Proceedings National Academy of Science|volume=107|issue=125|pages=11155–11162}} {{doi|10.1073/pnas.1004812107}}&lt;/ref&gt; Ovo se dešava jer danas živi gotovo sedam milijardi ljudi na planeti, a njihova potrošnja vode za proizvodnju mesa i [[povrće|povrća]] svakodnevno raste, a povećava se i nadmetanje za vodu za oblasti industrije, urbanizacije i proizvodnje biogoriva. U budućnosti, porast će potreba za vodom zbog stalnog rasta potražnje i potreba za hranom, a predviđa se i porast ljudske populacije na Zemlji do 9 milijardi do kraja 2050.&lt;ref&gt;Izvještaj za medije UN-a POP/952, 13. mart 2007. [http://www.un.org/News/Press/docs/2007/pop952.doc.htm World population will increase by 2.5 billion by 2050]&lt;/ref&gt;

Procjenu upravljanja vodom u poljoprivredi sačinio je Međunarodni institut za upravljanje vodom iz [[Šri Lanka|Šri Lanke]] 2007, kako bi utvrdio da li na svijetu postoji dovoljno vode kojom bi proizveo hranu za svoje neprestano rastuće stanovništvo.&lt;ref&gt;Molden, D. (ur). ''Water for food, Water for life: A Comprehensive Assessment of Water Management in Agriculture.'' Earthscan/IWMI, 2007. {{ISBN|9781844073979}}&lt;/ref&gt; On je procijenio trenutnu dostupnost vode za poljoprivredu u globalnim razmjerama i sačinio kartu područja koji pade od nedostatka vode. Pronašli su da petina stanovništva svijeta, više od 1,2 milijarde, živi u područjima gdje je voda fizički nedostatna, gdje nema dovoljno vode kojom bi se mogle podmiriti sve potrebe. Drugih 1,6 milijarde ljudi žive u područjima gdje je voda ekonomski nedostatna, gdje je izražen nedostatak investicija u opskrbu vodom ili nema dovoljno ljudskih kapaciteta kojim bi vlasti podmirile potrebe za vodom. U izvještaju je navedeno da je moguće proizvesti dovoljno [[hrana|hrane]] u budućnosti, ali nastavak današnjeg trenda u proizvodnji hrane i okolišu mogao bi dovesti do krize u mnogim dijelovima svijeta. Da bi se izbjega svjetska vodna kriza, poljoprivrednici bi morali težiti povećanju [[produktivnost]]i da bi zadovoljili rastuću potražnju za hranom, dok [[industrija]] i gradovi moraju pronaći načine da efikasnije koriste vodu.&lt;ref&gt;Chartres, C. i Varma, S. ''Out of water. From Abundance to Scarcity and How to Solve the World's Water Problems'' FT Press (USA), 2010, {{ISBN|978-0-13-136726-5}}&lt;/ref&gt;

==== Kao naučni standard ====
Dana 7. aprila 1795. u [[Francuska|Francuskoj]] je definirano da međunarodna jedinica za masu od 1 [[gram]]a bude jednaka ''apsolutnoj masi zapremine čiste vode koja je jednaka kocki veličine jednog stotog dijela metra na temperaturi topljenja [[led]]a''.&lt;ref&gt;[http://smdsi.quartier-rural.org/histoire/18germ_3.htm Décret relatif aux poids et aux mesures. 18 germinal an 3 (7. april 1795)]. Dekret u vezi jedinica i mjerenja (na francuskom). quartier-rural.org&lt;/ref&gt; Međutim iz praktičnih razloga, bio je neophodan metalni standardni etalon koji bi bio hiljadu puta veći od prvobitno definiranog grama, odnosno jedan [[kilogram]]. Stoga je prihvaćen rad koji bi tačno odredio masu jednog [[litar|litra]] vode. I pored činjenice da je preporučena definicija grama preko tačno određenih uslova voda na temperaturi od 0&amp;nbsp;°C, koja se vrlo lahko reproducira, naučnici su ipak odlučili ponovno definirati standard te su izvršili mjerenja na temperaturi kada je gustoća vode najveća, a koja je u to doba određena na 4&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;[http://histoire.du.metre.free.fr/fr/index.htm here L'Histoire Du Mètre, La Détermination De L'Unité De Poids]. histoire.du.metre.free.fr&lt;/ref&gt;

[[Kelvin]]ova temperaturna skala [[Osnovne SI jedinice|SI sistema]] zasnovana je na [[trojna tačka|trojnoj tački]] vode, definirana na tačno 273,16&amp;nbsp;K ili 0,01&amp;nbsp;°C. Ova skala je skala apsolutne temperature sa istim rastom (povećanjem) kao i [[Celzijev stepen|Celzijeva temperaturna skala]], koja je prvobitno određena prema [[tačka ključanja|tački ključanja]] (postavljenoj na 100&amp;nbsp;°C) i [[talište|tački topljenja]] (na 0&amp;nbsp;°C) vode. Prirodna voda je sastoji uglavnom od [[izotop]]a vodika &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H i kisika &lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;O, ali također postoje vrlo male količine vode sa težim izotopima poput &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;H ([[deuterij]]). Količina deuterij oksida ili [[teška voda|teške vode]] je vrlo mala, ali ipak utječe na osobine vode. Voda iz rijeka i jezera ima mnogo manje deuterija od morske vode. Zbog toga se standardna voda definira Bečkim specifikacijama standardne prosječne okeanske vode.

==== Za piće ====
[[Datoteka:Humanitarian aid OCPA-2005-10-28-090517a.jpg|thumb|Mala pakistanska djevojčica pije flaširanu vodu]]
[[Datoteka:2006 Global Water Availability.svg|thumb|desno|Dostupnost vode: dio stanovništva kojima je poboljšan izvor vode po zemljama]]
Ljudski organizam sadrži od 55% do 78% vode, u zavisnosti od veličine tijela.&lt;ref&gt;[http://www.madsci.org/posts/archives/2000-05/958588306.An.r.html Re: What percentage of the human body is composed of water?] Jeffrey Utz, M.D., The MadSci Network&lt;/ref&gt; Da bi mogao normalno živjeti, [[čovjek]] mora u organizam unijeti od jedne do 7 litara vode dnevno, da bi izbjegao [[dehidracija|dehidraciju]]. Tačna količina vode zavisi od nivoa aktivnosti, vanjske temperature, vlažnosti i drugih činilaca. Najveći dio vode se u organizam unosi putem hrane ili pića koja sadrže vodu. Nije potpuno jasno koliko tačno vode je potrebno zdravim osobama, mada se mnogi naučnici slažu da se ta količina kreće oko 2 litra (6 do 7 čaša) vode dnevno, što predstavlja minimum da se održi dovoljna hidratacija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/health/healthy_living/nutrition/drinks_water.shtml|title=Healthy Water Living|publisher=BBC|access-date=1. 2. 2007|archive-date=23. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080423180541/http://www.bbc.co.uk/health/healthy_living/nutrition/drinks_water.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Medicinska literatura preporučuje nešto manji unos, obično oko 1 litra vode za prosječnog muškarca, ne računajući dodatne potrebe zbog gubitka tekućine tokom vježbanja, teškog rada ili toplog vremena.&lt;ref name=&quot;Rhoades_2003&quot;&gt;{{cite book|title=Medical Physiology|author=Rhoades RA, Tanner GA|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|year=2003|edition=2.|location=Baltimore}} {{ISBN|0-7817-1936-4}}&lt;/ref&gt;

Za osobe koje imaju zdrave [[bubreg]]e, poprilično je teško popiti toliku količinu vode, međutim, naročito kada je toplo, vlažno vrijeme i prilikom vježbanja, opasno je unositi u organizam premalu količinu vode. Ljudi mogu popiti mnogo više vode nego što im je to neophodno dok obavljaju teže poslove ili vježbaju, međutim to ih izlaže riziku od [[intoksikacija vodom|intoksikacije vodom]] (hiperhidratacije), koja može biti i [[smrt]]onosna.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Noakes TD, Goodwin N, Rayner BL, et al.|title=Water intoxication: a possible complication during endurance exercise|journal=Med Sci Sports Exerc|year=1985|volume=17|issue=3|pages=370–375|url=http://journals.lww.com/acsm-msse/Abstract/1985/06000/Water_intoxication__a_possible_complication_during.12.aspx}} {{Cite pmid|4021781}} {{doi|10.1249/00005768-198506000-00012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Noakes TD, Goodwin N, Rayner BL, Branken T, Taylor RK|title=Water intoxication: a possible complication during endurance exercise, 1985|journal=Wilderness Environ Med|year=2005|volume=16|issue=4|pages=221–7}} {{Cite pmid|16366205}} {{doi|10.1580/1080-6032(2005)16[221:WIAPCD]2.0.CO;2}}&lt;/ref&gt; Uvriježeno mišljenje da ''osoba mora konzumirati osam čaša vode svaki dan'' nema realno uporište u nauci.&lt;ref&gt;[http://ajpregu.physiology.org/cgi/content/full/283/5/R993 &quot;Drink at least eight glasses of water a day.&quot; Really? Is there scientific evidence for &quot;8 × 8&quot;?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420204226/http://ajpregu.physiology.org/cgi/content/full/283/5/R993 |date=20. 4. 2010 }}, autor: Heinz Valdin, Odjeljenje za fiziologiju, Medicinska škola Dartmouth, Lebanon, [[New Hampshire]]&lt;/ref&gt; Slične zablude postoje i u pogledu efekata vode na gubitak tjelesne težine i konstipacije (&quot;zatvora&quot;).&lt;ref&gt;[http://www.factsmart.org/h2o/h2o.htm Drinking Water – How Much?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120410235912/http://www.factsmart.org/h2o/h2o.htm |date=10. 4. 2012 }}, Factsmart.org&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:DIN_4844-2_D-P005.svg|thumb|desno|Simbol upozorenja za vodu koja nije za piće]]
Prvobitne preporuke o količini uzimanja vode koje je 1945. izdao &quot;Odbor za hranu i prehranu&quot; Američkog nacionalnog vijeća za istraživanje sadrže ''uobičajeni standard za različite osobe iznosi 1 ml na svaku unesenu kaloriju hrane. Najveći dio ove količine vode već se nalazi u pripremljenoj hrani.''&lt;ref&gt;{{cite book|title=Food and Nutrition Board, National Academy of Sciences. Recommended Dietary Allowances.|publisher=National Research Council, Reprint and Circular Series, No. 122|year=1945|pages=3–18}}&lt;/ref&gt; Najnovije prehrambene preporuke koje je izdalo Američko nacionalno vijeće za istraživanje općenito navode (uključujući i izvore iz hrane): 3,7 litara vode dnevno za muškarce i 2,7 litara za žene.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.watersoftenercritic.com/recommendations-united-states-national-research-council |title=Are you consuming enough water? recommendations from the United States National Research Council |publisher=water softener critic |access-date=21. 7. 2014 |archive-date=28. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140728123045/http://www.watersoftenercritic.com/recommendations-united-states-national-research-council/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kod specifičnih slučajeva, [[trudnoća|trudnice]] i dojilje trebaju dodatne količine tekućine. Američki institut za medicinu preporučuje da prosječan muškarac treba popiti 3 litra vode, a žena 2,2 litra, dok se kod trudnica ta količina penje na 2,4 litra (oko 10 čaša), a dojilje bi trebale piti i do 3 litra vode, jer se tokom perioda dojenja troše posebno velike količine tečnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mayoclinic.com/health/water/NU00283|title=Water: How much should you drink every day?|publisher=Mayoclinic.com|access-date=25. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Također je naglašeno, da se pri normalnoj prehrani oko 20% vode unese putem hrane, dok se ostatak unosi pijući vodu i druga pića (uključujući i [[kofein]]irana). Voda se iz organizma izlučuje na nekoliko načina. To su izlučivanje putem [[Mokraća|mokraće]] i [[izmet|stolice]], zatim putem [[Znojenje|znojenja]] i disanjem. Izlučivanje vode se povećava pri većem fizičkom radu i izlaganju višoj temperaturi, te se dnevna potražnja za vodom povećava.

Ljudima je neophodna voda za piće koja ne sadrži mnogo nečistoća. Uobičajene nečistoće obuhvataju metalne soli i okside, uključujući [[bakar]], [[željezo]], [[kalcij]] i [[olovo]],&lt;ref&gt;''Conquering Chemistry'' 4. izd. izdano 2008.&lt;/ref&gt; i/ili opasne [[Bakterija|bakterije]] poput ''Vibrio''. Neke rastvorene materije su prihvatljive pa čak i poželjene zbog poboljšanja okusa vode, a koje daju organizmu potrebne elektrolite.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Human Biology and Health|url=https://archive.org/details/humanbiologyheal00scho|last=Maton|first=Anthea; Jean Hopkins, Charles William McLaughlin; Susan Johnson, Maryanna Quon Warner; David LaHart, Jill D. Wright|publisher=Prentice Hall|year=1993|location=Englewood Cliffs, [[New Jersey]], SAD}} {{ISBN|0-13-981176-1}}&lt;/ref&gt;

Najveći pojedinačni (po zapremini) izvor slatke vode pogodne za piće je [[Bajkalsko jezero]] u [[Sibir]]u.&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/?id=1cV8tziHZ5sC&amp;pg=PA125|title=Water: a shared responsibility|author=Unesco|publisher=Berghahn Books|year=2006|pages=str. 125}} {{ISBN|1-84545-177-5}}&lt;/ref&gt;

==== Pranje ====
Sklonost vode da gradi [[rastvor]]e i emulzije je korisna u raznim procesima [[pranje|pranja]]. Mnogi industrijski procesi se zasnivaju na reakcijama hemikalija rastvorenih u vodi, suspenzija raznih materijala u vodi ili korištenju vode za izdvajanje raznih supstanci. Pranje je također i važna komponenta u nekoliko aspekata lične higijene tijela.

==== Transport ====
[[Datoteka:TapWater-china.JPG|thumb|Ručna pumpa za vodu u Kini]]
[[Datoteka:Usine Bret MG 1648.jpg|thumb|Postrojenje za prečišćavanje vode]]
Jedan od važnijih dijelova svjetske ekonomije predstavlja korištenje vode za transport materijala putem rijeka i kanala kao i međunarodni riječni i brodski saobraćaj.

==== Upotreba u hemiji ====
Voda se mnogo koristi u hemijskim reakcijama kao [[otapalo]] ili reaktant, a nešto manje kao rastvor ili [[katalizator]]. U neorganskim reakcijama, voda je uobičajeno otapalo, koje rastvara mnoge [[ion]]ske spojeve. U organskim reakcijama, ona se obično ne koristi kao reakcijsko otapalo, jer ne rastvara dobro reaktante a ujedno je i amfoterična (kisela ''i'' bazna) i nukleofilna. I pored toga, te osobine su nekad poželjne. Također, ubrzanje Diels-Alderovih reakcija vodom je moguće. U posljednje vrijeme, u fokusu istraživanja je [[superkritična voda]]. Takva voda zasičena kisikom vrlo efikasno sagorijeva organske zagađivače.

==== Razmjena toplote ====
Voda i vodena para su uobičajeni [[fluid]]i korišteni za razmjenu toplote, zbog svoje lahke dostupnosti ali i zbog velikog toplotnog kapaciteta, bilo da se radi o grijanju ili hlađenju. Hladna voda se prirodno može dobiti iz jezera ili mora. Ona je posebno efektivna za transport toplopte putem isparavanja i kondenzacija, najviše zbog svoje velike latentne [[Toplota isparavanja|toplote isparavanja]]. Nedostaci vode ogledaju se u tome što najčešći [[metal]]i koji se primjenjuju u industrijama poput [[čelik]]a i bakra mnogo brže [[Redoks-reakcija|oksidiraju]] ako dolaze u dodir sa neprerađenom vodom i parom. U svim termalnim električnim centralama, voda se koristi kao radni fluid (unutar zatvorenog sistema između bojlera, [[parna turbina|parne turbine]] i kondenzatora) i rashladno sredstvo (za otpremanje otpadne toplote u vodenu površinu ili njeno provođenje evaporacijom u rashladnim tornjevima). U Sjedinjenim Američkim Državama, za hlađenje električkih centrala troši se najviše vode u industriji.&lt;ref name=&quot;Water Use in the United States&quot;/&gt;

U nuklearnim reaktorima i nuklearnim električnim centralama, voda se koristi i kao usporivač neutrona. U većini [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], voda je ujedno i rashladno sredstvo i usporivač. Ona daje nešto pasivniju sigurnosnu mjeru, jer uklanjanje vode iz reaktora također i usporava nuklearnu reakciju. Međutim, za zaustavljanje nuklearne reakcije mnogo više se koriste drugi metodi, kojima se preferira da se nuklearno jezgro ostavi prekriveno vodom da bi se osiguralno njegovo adekvatno hlađenje.

==== Gašenje požara ====
[[Datoteka:MH-60S Helicopter dumps water onto Fire.jpg|desno|thumb|Voda se koristi i za gašenje šumskih požara]]
Voda ima visoku toplotu isparavanja i relativno je intertna, zbog čega je vrlo pogodna kao fluid za gašenje [[požar]]a. [[Isparavanje]] vode oduzima toplotu od vatre. Međutim, vrlo opasno je koristiti vodu za gašenje požara u kojima gore ulja i organska otapala, jer mnogi organski materijali plutaju na vodi te se tako zapaljeni fluidi mogu raširiti vodom.

Korištenje vode za gašenje požara se mora razmotriti u aspektu opasnosti od eksplozije pare, koja se dešava kada se vodom gase vrlo snažni požari u zatvorenom ili ograničenom prostoru, a isto tako se može dogoditi i eksplozija [[vodik]]a, ako supstanca koja se gasi reagira s vodom, kao što su određeni metali ili užareni [[ugljik]] poput [[ugalj|uglja]], drvenog uglja, [[koks]]a, nakon čega se voda razlaže dajući ''vodeni plin''.

Snaga takvih eksplozija vidljiva je u [[Černobiljska katastrofa|Černobilskoj katastrofi]], mada voda koja je tu bila, potjecala od gašenja vatre nego iz sistema vodenog hlađenja reaktora. Eksplozija pare se dešava kada ekstremno zagrijavanje jezgra prouzrokuje da se voda gotovo u trenutku pretvori u paru. Eksplozija vodika se može desiti kao rezultat reakcije između pare i jako zagrijanog [[cirkonij]]a.

==== Rekreacija ====
[[Datoteka:Grand Anse Beach Grenada.jpg|thumb|desno|Velika Anse plaža, [[St. George's]], [[Grenada]]]]
Ljudi koriste vodu za mnoge rekreativne svrhe, kao i za vježbanje i [[sport]]. Neke od aktivnosti s vodom su: plivanje, [[skijanje na vodi]], surfanje, ronjenje i jedriličarstvo. Osim toga, neki sportovi se igraju na [[led]]u kao što su [[hokej na ledu]] i umjetničko klizanje. Plaže, obale jezera i vodeni parkovi su popularna mjesta za ljude, gdje idu da bi se opustili i uživali u rekreaciji. Mnoge osobe doživljavaju zvuk tekuće vode umirujućim, pa su fontane i slični vodeni objekti vrlo popularan ukras. Također, mnogi ljudi drže ribe i druge životinje u akvarijima i bazenima, kao hobi, zabavu i slično. Ljudi koriste vodu i za zimske sportove tj. skijanje, sankanje, snowbording, [[skijaški skokovi|skijaške skokove]] i druge, a za koje je neophodan [[snijeg]] odnosno smrznuta voda.

==== Industrija vode ====
[[Datoteka:Water carrier.jpg|thumb|desno|Nosač vode u [[Indija|Indiji]] 1882. U mnogim zemljama, gdje nije dostupna tekuća voda, vodu su prenosili ljudi.]]
Industrija vode obuhvata prodaju vode za piće i usluge zbrinjavanja i odlaganja [[Industrijske otpadne vode|otpadnih voda]] (uključujući preradu kanalizacije) iz domaćinstava i industrije. Postrojenja za proizvodnju vode uključuju cisterne za prikupljanje kišnice, gradsku vodovodnu mrežu, bunare i uređanje za pročišćavanje vode, vodotornjeve, stare [[akvadukt]]e, vodene tankove i druge. Danas su u razvoju i uređaju za generiranje vode iz atmosfere.

Voda za piće se obično zahvata neposredno na izvorima rijeka ili potoka, ili se vadi iz vještačkih bušotina (bunara) u tlu, a nerijetko se pumpa i iz jezera. Da bi se dobila veća količina vode, moguće je bušenje više bunara na pogodnim mjestima, uz pretpostavku da količina podzemne vode u izdanima može zadovoljiti toliku potražnju. Drugi izvor vode je prikupljanje kišnice. Nerijetko tako dobijena voda zahtijeva prethodno pročišćavanje prije nego bude pogodna za piće. Pročišćavanje uključuje uklanjanje nerastvorljivih čestica, rastvorenih supstanci i opasnih mikroba. Najčešće metode su [[filtriranje]] kroz pijesak, čime se uklanja samo nerastvorljivi materijal, dok [[hloriranje vode|hloriranje]] i prokuhavanje ubija škodljive mikrobe. [[Destilacija]] može zamijeniti sve tri metode. Postoje i mnogo naprednije tehnike, poput reverzibilne osmoze. [[Desalinizacija]] morske vode je dosta skupo rješenje za dobijanje pitke vode, a koristi se u priobalnim područjima gdje vlada suha ili pustinjska klima.

Raspodjela pitke vode se vrši gradskim ili drugim vodovodnim sistemima, doprema se cisternama ili se prodaje kao flaširana voda. Vlade mnogih zemalja imaju razvijene programe kojima se besplatno distriburira voda. Smanjivanje količine potrošnje vode koristeći vodu za piće isključivo za tu svrhu je druga opcija štednje. U nekim gradovima kao što je [[Hong Kong]], morska voda se uglavnom koristi za sapiranje toaleta da bi se uštedjelo na zalihama vode za piće.

Zagađivanje vode je najveća pojedinačna prijetnja zalihama pitke vode, jer se zagađenom materijom ograničavaju drugi vidovi upotrebe vode, time se rasipaju vodeni resursi, bez obzira na koristi koje od toga ima zagađivač. Kao i druge vrste zagađenja, ona ne ulazi u standardni izračun tržišnih troškova, smatrajući se eksternalijama na koje tržište ne može računati. Zbog toga, drugi ljudi posredno plaćaju cijenu zagađenja vode, dok istovremeno profiti privatnih kompanija se ne dijele lokalnom stanovništvu koje je direktna žrtva zagađenja. Farmaceutski proizvodi koje koriste ljudi često završavaju u vodotocima a imaju pogubne efekte na živi svijet u vodi ako se takve materije [[bioakumulacija|bioakumuliraju]] ako nisu biorazgradive.

Uređaji i postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda su kanalizacijski kolektori. Drugi način za uklanjanje zagađenja iz površinskih vodotoka je [[biodrenaža]].

Voda se koristi i za dobijanje [[Električna struja|električne struje]]. [[Hidroelektrična energija]] dobija se iz [[hidroelektrana]], tako što tekuća voda pokreće vodene turbine povezane na generatore. Električna energija dobijena iz hidroelektrana ne zagađuje okolinu, ima relativno niske troškove proizvodnje i smatra se obnovljivim izvorom energije. Najčešće se na rijeci ili vodotoku izgradi [[brana]], čime se uzvodno kreira [[vještačko jezero]]. Voda teče iz jezera kroz turbine u brani koje pokreću generatore.

{{Široka slika|200407-sandouping-sanxiadaba-4.med.jpg|800px|[[Brana Tri sutjeske (Kina)]] je najveća hidroelektrana na svijetu}}

Voda pod pritiskom se koristi za [[vodeno pjeskarenje]] i rezanje vodenim mlazom. Također, za precizno rezanje koriste se vodeni pištolji koji izbacuju vodu pod izuzetno visokim pritiskom (i do 10.000 bara). Prednost im je relativno velika sigurnost pri upotrebi, a nisu štetni za okolinu. Takva voda pod pritiskom se koristi i za hlađenje mašina, kao naprimjer za sprječavanje pregrijavanja sječiva.

Voda se također koristi i za mnoge industrijske procese i mašine, kao što je parna turbina i izmjenjivači toplote, pored njene upotrebe za otapalo u hemiji. Ispuštanje neprerađene vode iz industrije smatra se zagađenjem. Ono uključuje i ispuštanje rastvora (hemijsko zagađenje) i otpuštanje vode za rashlađivanje (termalno zagađenje). Industriji je neophodna čista voda za mnoge aplikacije a prije korištenja vode i njenog ispuštanja koristi razne tehnike prečišćavanja.

==== Prerada hrane ====
[[Datoteka:Cuisson des pates.jpg|thumb|Voda se koristi za kuhanje hrane, poput nudli.]]
[[Kuhanje]], [[blanširanje]] i [[dinstanje]] su neke od popularnih metoda koje najčešće podrazumijeva dodavanje hrane u vodu ili paru, te njeno zagrijavanje. Voda se također koristi i za pranje posuđa. Voda igra mnoge kritične uloge u oblasti [[nauka o hrani|nauke o hrani]]. 
  
Rastvorene supstance poput soli i šećera koji se nalaze u vodi utječu na fizičke osobine vode. Tačka topljenje i ključanja vode zavisi od rastvorenih supstanci u njoj, kao i od pritiska, što dalje zavisi od [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Voda ključa na nižoj temperaturi pri nižem atmosferskom pritisku, što se dešava pri višoj nadmorskoj visini. Jedan [[Mol (jedinica)|mol]] sukroze (šećera) po kilogramu vode povisuje tačku ključanja vode za 0,51&amp;nbsp;°C (32,918&amp;nbsp;°F), dok jedan mol soli po kg vode povisuje tačku ključanja za 1,02&amp;nbsp;°C (33,836&amp;nbsp;°F). Slično, povećanje broja rastvorenih materija u vodi snižava tačku mržnjenja vode.&lt;ref name=&quot;vaclacik&quot;&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/?id=iCCsvwZrguUC&amp;printsec=frontcover|title=Essentials of Food Science|author=Vaclavik, Vickie A. i Christian, Elizabeth W|publisher=Springer|year=2007}} {{ISBN|0-387-69939-2}}&lt;/ref&gt;

[[Tvrdoća vode]] je također jedan od osnovnih faktora pri pripremanju hrane a može se promijeniti korištenjem ionsko-izmjenjivačkih hemijskih sistema. Ona dramatično utječe na kvalitet proizvoda, a također igra ulogu i u sanitaciji. Tvrdoća vode se klasificira u zavisnosti od količine soli [[kalcij-karbonat]]a u litri vode. Tvrdoća vode se izražava u stepenima: 0,064 g kalcij karbonata je jednako jednom stepenu tvrdoće.&lt;ref name=&quot;vaclacik&quot;/&gt; Voda se smatra mehkom ako sadrži 1 do 4 stepena, srednjom od 5 do 10 stepeni, a tvrda voda je od 11 do 20 stepeni.&lt;ref name=&quot;vaclacik&quot;/&gt; Tvrdoća također utječe na pH ravnotežu vode, što također ima određeni značaj pri priremanju hrane. Naprimjer, tvrda voda onemogućava proizvodnju čistih i bistrih pića.

== Pravo, politika i krize ==
{{Glavni|Pravo na vodu}}
[[Datoteka:Access to drinking water in third world.svg|thumb|300px|Približni dio stanovništva u zemljama u razvoju sa pristupom vodi za piće u periodu 1970–2000]]
Vodna politika je dio politike koja se bavi vodom i vodenim resursima, iz razloga što je ona strateški resurs u svijetu i važan element u mnogim političkim i vojnim sukobima. Ona može izazvati utjecaj na zdravlje i oštetiti [[biološka raznolikost|biološku raznolikost]].

Prema izvještaju UN-a, oko 1,6 milijardi ljudi su od 1990. dobili pristup izvorima čiste vode.&lt;ref&gt;[http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2008/MDG_Report_2008_En.pdf#page=44 The Millennium Development Goals Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180701192752/http://mdgs.un.org/unsd/mdg/Resources/Static/Products/Progress2008/MDG_Report_2008_En.pdf#page=44 |date=1. 7. 2018 }}, United Nations, 2008&lt;/ref&gt; Smatra se da je udio ljudi u zemljama u razvoju koji imaju pristup čistoj vodi poboljšan sa 30% u 1970tim&lt;ref name=&quot;lomborg&quot;&gt;{{cite book|url=http://www.lomborg.com/dyn/files/basic_items/69-file/skeptenvironChap1.pdf|title=The Skeptical Environmentalist|author=Lomborg, Björn|publisher=Cambridge University Press|year=2001|pages=22|access-date=17. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20130725173040/http://www.lomborg.com/dyn/files/basic_items/69-file/skeptenvironChap1.pdf|archive-date=25. 7. 2013|url-status=dead}} {{ISBN|0-521-01068-3}}&lt;/ref&gt; do 71% u 1990, zatim 79% u 2000. i 84% u 2004. Smatra se da će se ovaj trend rasta nastaviti.&lt;ref name=&quot;UN&quot; /&gt; Jedan od osnovnih ciljeva [[Millennium Development Goals]] (''ciljevi milenijskog razvoja'') je da se do 2015. upola smanji udio stanovništva bez stalnog i sigurnog pristupa čistoj i pitkoj vodi. Predviđa se da će ovaj cilj biti ostvaren.

Izvještaj [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] iz 2006. navodi da &quot;ima vode za svakoga&quot;, ali je pristup njoj otežan zbog lošeg upravljanja i [[korupcija|korupcije]].&lt;ref&gt;[[UNESCO]], (2006), [http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001444/144409E.pdf Water, a shared responsibility. The United Nations World Water Development Report 2].&lt;/ref&gt; Osim toga, postoje inicijative na svjetskom nivou kojima se nastoji poboljšati efikasnost u pružanju pomoći, kao što je [[Pariska deklaracija o efektivnoj pomoći]],&lt;ref&gt;[http://parco.gov.ba//?id=1312 Pariska deklaracija o efektivnoj pomoći.]&lt;/ref&gt; koja nije ozbiljno uzeta od strane donatora iz oblasti vode, na način kako je to učinjeno u obrazovanju i zdravstvu, što izostavlja potencijalne donatore čiji projekti se zbog toga preklapaju, a organi vlasti koji bi koristili te donacije, ne primjenjuju donesene zakone.&lt;ref&gt;Welle, Katharina; Evans, Barbara; Tucker, Josephine i Nicol, Alan (2008) [http://www.odi.org.uk/resources/download/1894.pdf ''Is water lagging behind on Aid Effectiveness?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727024835/http://www.odi.org.uk/resources/download/1894.pdf |date=27. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;

Autori sveobuhvatne procjene o upravljanju vodom u poljoprivredi 2007. naveli su slabo upravljanje kao jedan od razloga za neke oblike nedostatka vode. [[Vodoprivreda]] je skup formalnih i neformalnih procesa kroz koje se donose odluke vezane za upravljanje vodom. Dobra vodoprivreda se prvenstveno odnosi na poznavanje koji procesi se najbolje manifestiraju u određenim fizičkim i socioekonomskim kontekstima. Često se prave greške tako što se pokušava primijeniti neko rješenje koje dobro funkcionira u razvijenim zemljama na područja i kontekste zemalja u razvoju. Jedan od primjera je rijeka [[Mekong]]. [[Međunarodni institut za upravljanje vodom]] je sagledao politike šest država koje se oslanjaju na rijeku Mekong, nakon čega su zaključili da se potpuna i transparentna analiza dobiti i troška i procjena utjecaja na okolinu vrlo rijetko provodi. Oni su također i našli da je zakon Kambodže o zahvatanju vode mnogo složeniji nego što bi to trebao biti.&lt;ref&gt;[http://www.iwmi.cgiar.org/Publications/Water_Issue_Briefs/index.aspx ''Water governance''], Water Issue Brief, izdanje 5, 2010, IWMI&lt;/ref&gt;

Izvještaj UN-a o razvoju svjetskih voda (WWDR, 2003) u sklopu [[Program procjene svjetskih voda|Programa procjene svjetskih voda]] procjenjuje da će se u narednih 20 godina količna vode dostupne svima smanjiti za 30%. Oko 40% svih ljudi u svijetu trenutno nema dovoljno svježe vode za minimalne [[higijena|higijenske potrebe]]. Više od 2,2 miliona ljudi je umrlo 2000. od bolesti povezanih sa vodom (korištenjem zagađene vode) ili sušom. Britanska humanitarna organizacija [[WaterAid]] objavila je 2004. da u prosjeku svakih 15 sekundi umre jedno dijete od bolesti povezanih s vodom, a koje bi se vrlo lahko mogle spriječiti. Često su te bolesti uzrokovane nedostatkom kanalizacijskog sistema.

Organizacije koje se bave zaštitom voda uključuju, između ostalih, IWA (Međunarodno udruženje vode), [[WaterAid]], [[Water 1st]] i Američko udruženje za vodene resurse. Međunarodni institut za upravljanje vodama poduzima projekte kojima je cilj da stvore efektivne sisteme upravljanja vodom kako bi se smanjilo siromaštvo u svijetu. Redovno ili povremeno održavaju se konvencije u vezi s vodom, između ostalih, UNCCD (Konvencija UN-a za borbu protiv dezertifikacije, Međunarodna konvencija za prevenciju zagađenja kojeg uzrokuju brodovi, Konvencija UN o pravu na moru i [[Ramsarska konvencija]]. [[Svjetski dan voda]] obilježava se [[22. mart]]a, a [[svjetski dan okeana]] [[8. juni|8. juna]].

== U kulturi ==
=== Religija ===
{{Glavni|Voda i religija}}
U većini svjetskih religija, voda se smatra supstancom koja čisti. Religije koje uključuju ritualna vjerska pranja uključuju, između ostalih, [[kršćanstvo]], [[hinduizam]], [[islam]], [[judaizam]], [[rastafarijanstvo]], [[šintoizam]], [[taoizam]] i druge. Potapanje, škropljenje ili uranjanje osobe u vodu je jedna od središnjih religijskih ceremonija u kršćanstvu (gdje se naziva ''krštenje''), a također je dio prakse drugih religije, uključujući islam (gdje se naziva [[gusul]]), judaizam (mikvah) i [[sikizam]] (''amrit sanskar''). Osim toga, ritualna pranja čistom vodom mrtvih osoba obavljaju se u mnogi religijama uključujući islam i judaizam. U islamu, pet [[namaz|dnevnih molitvi]] se ne mogu obavljati ako se prethodno nije obavljeno potpuno pranje i čišćenje određenih dijelova tijela čistom vodom ([[abdest]]), osim ako voda nije dostupna (vidi [[tejemum]]). U šintoizmu, voda se koristi u gotovo svim vjerskim ritualima da bi se očistila osoba ili područje (npr. u ritualu ''misogi'').
U [[Kur'an]]u, riječ {{ArJ|بحر}} (''al-bahar'', voda, more) spomenuta je 32 puta,&lt;ref&gt;Dr. Tarik Al-Suvaidan: [http://www.islamawareness.net/Miq/stat.html Statistical Miracle in Quran]&lt;/ref&gt; dok su u Bibliji voda i izvedenice od te riječi navedene 722 puta.&lt;ref&gt;Jonathan Hewett: [http://www.learnthebible.org/water-in-the-bible.html Water in the Bible] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141207110441/http://www.learnthebible.org/water-in-the-bible.html |date=7. 12. 2014 }}&lt;/ref&gt;

=== Filozofija ===
Starogrčki filozof [[Empedoklo]] smatrao je vodu jednim od četiri osnovna, klasična elementa, zajedno sa [[vatra|vatrom]], zemljom i zrakom, a smatrana je kao ''ylem'', odnosno osnovnom supstancom svemira. Tales, kojeg je [[Aristotel]] opisao kao astronoma i inženjera, teoretizirao je da je zemlja, koja je gušća od vode, nastala iz nje. Tales, monist, dalje je vjerovao da su sve stvari načinjene od vode. [[Platon]] je vjerovao da je oblik vode ikosahedron, koji je razlog zašto ona može lahko teči u odnosu na zemlju, oblika kocke.&lt;ref&gt;Lindberg, D. (2008). ''The beginnings of western science: The European scientific tradition in philosophical, religious, and institutional context, prehistory to A.D. 1450''. (2. izd.). Chicago: University of Chicago Press. {{ISBN|978-0226482057}}&lt;/ref&gt;

Po teoriji četiri tjelesna soka, voda je povezana sa flegmatičnim sokovima, jer je hladna i mokra. Kao klasični element, voda je također jedan od pet elemenata u klasičnoj [[kineska filozofija|kineskoj filozofiji]], pored zemlje, vatre, drveta i metala.

Voda je također imala i ulogu u nekim dijelovima tradicionalnih i popularnih azijskih filozofija. Jamesa Leggea je 1891. preveo Dao De Jinga koji naglašava &quot;najviša odlika je poput vode. Odlika vode javlja se u njenoj korisnosti za sve stvari, i u njenom zauzimanju, bez težnji (u suprotnom smijeru), najnižeg mjesta koje svi ljudi mrze. Stoga (njen put) je u blizini Taoa&quot; i &quot;nema ništa na svijetu mekše i slabije od vode, a za stvari koje napadaju a koje su snažne i čvrste, nema ništa što bi moglo steći prednost nad njom, nema ništa toliko efektivno da bi je promijenilo&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sacred-texts.com/tao/taote.htm|title=Internet Sacred Text Archive Home|publisher=Sacred-texts.com|access-date=25. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Tekst zvani ''Guanzi'' u poglavlju &quot;Shui di&quot; 水地 (''zemlja vode'' ili ''površinska voda'') dalje elaborira simbolizam vode, proglašavajući da je &quot;čovjek voda&quot; i dajući joj osobine prirodnih karakteristika ljudi iz raznih kineskih regija, da bi po njima karakterizirao lokalne vodne resurse.&lt;ref&gt;[http://ctext.org/guanzi/shui-di 水地 - Shui Di (''Zemlja vode'')]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Led]]
* [[Hidrologija]]
* [[Hair voda]]
* [[Vrste vode (islam)|Vrste vode u islamu]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
*Debenedetti, PG., HE Stanley, &quot;Supercooled and Glassy Water&quot;, ''Physics Today'' '''56''' (6), str.&amp;nbsp;40–46 (2003). [http://polymer.bu.edu/hes/articles/ds03.pdf u PDF-u]
*Franks, F (ur.), Water, ''A comprehensive treatise'', Plenum Press, New York, 1972–1982
*Gleick, PH., (ur.), ''The World's Water: The Biennial Report on Freshwater Resources''. Island Press, Washington, D.C. [http://www.worldwater.org/ The World's Water, Island Press]
*Jones, OA., JN Lester, N Voulvoulis, ''Pharmaceuticals: a threat to drinking water?'' ''TRENDS in Biotechnology'' 23(4): 163, 2005
*[http://ucowr.org/updates/index.html Journal of Contemporary Water Research &amp; Education] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402161336/http://ucowr.org/updates/index.html |date=2. 4. 2012 }}
*Postel,S., ''Last Oasis: Facing Water Scarcity''. W.W. Norton and Company, New York. 1992
*Reisner,M., ''Cadillac Desert: The American West and Its Disappearing Water''. Penguin Books, New York. 1986.
*United Nations ''World Water Development Report'', izdaje se svake 3 godine [http://www.unesco.org/water/wwap/wwdr/ UN World Water Development Report]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Water}}
*[http://stats.oecd.org/wbos/Index.aspx?DataSetCode=ENV_WAT OECD statistika o vodi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090101221540/http://stats.oecd.org/wbos/Index.aspx?DataSetCode=ENV_WAT |date=1. 1. 2009 }}
*[http://www.worldwater.org/ The World's Water stranica sa podacima]
*[http://www.fao.org/nr/water/aquastat/main/index.stm FAO sveobuhvatna baza podataka vode, AQUASTAT]
*[http://worldwater.org/conflict.html Hronologija konflikata povezanih s vodom: Water Conflict Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116181835/http://www.worldwater.org/conflict.html |date=16. 1. 2013}}
*[http://ga.water.usgs.gov/edu/ Istraživanje USGS o vodi za škole]
*[http://water.worldbank.org/ Portal prema strategijama Svjetske banke, radovi i povezane publikacije o vodenim resursima]
*[https://web.archive.org/web/20180324205603/http://awra.org/ America Water Resources Association] 
*[http://www1.lsbu.ac.uk/water/ Struktura vode i nauka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141228024506/http://www1.lsbu.ac.uk/water/ |date=28. 12. 2014}}
*Benefits of [https://www.big.guide/benefits-of-a-water-softener Best Water Softener] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200711154658/https://www.big.guide/benefits-of-a-water-softener |date=11. 7. 2020}}
*Water Softener Portal. [https://www.bestination.net/what-is-a-hard-water-and-what-causes-it/ &quot;What is a hard water and what causes it&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220715130431/https://www.bestination.net/what-is-a-hard-water-and-what-causes-it/ |date=15. 7. 2022 }} , pristupljeno 25. 6. 2015.

{{Voda}}
{{Spojevi vodika}}
{{Spojevi kisika}}
{{Prehrambena hemija}}
{{Oksidi}}
{{Normativna kontrola}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Voda| ]]
[[Kategorija:Hemija okoline]]
[[Kategorija:Vodene mase]]
[[Kategorija:Prirodni resursi]]
[[Kategorija:Neorganska otapala]]
[[Kategorija:Hladila za nuklearne reaktore]]
[[Kategorija:Otapala]]</text>
      <sha1>m1b99ruwruopncu0ouejlwpte5x7t94</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimske olimpijske igre 1984.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18659</id>
    <revision>
      <id>3900468</id>
      <parentid>3794513</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:29:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24732" sha1="lto57h1drgi0xiyrl3clb1276pzpdyu" xml:space="preserve">{{Infokutija Olimpijske igre|1984|Zimske|Olimpijske
| ime                = Zimske olimpijske igre 1984.
| slika              = 1984 Winter Olympics logo.svg
| veličina_slike     = 110
| alt                = 
| opis_slike         = Logo simbolizira stiliziranu pahuljicu,&lt;br&gt;kao i vez proizveden u sarajevskoj regiji&lt;br&gt; s olimpijskim krugovima iznad.
| grad_domaćin       = [[Sarajevo]], [[SFR Jugoslavija]] ([[Bosna i Hercegovina]])
| broj_država        = 49
| broj_sportista     = 1272 (998 muškaraca, 274 žena)
| broj_takmičenja    = 39 u 6 sportova (10 disciplina)
| otvaranje_igara    = 8. februar 1984.
| zatvaranje_igara   = 19. februar 1984.
| igre_otvorio       = Predsjednik Predsjedništva SFRJ&lt;br&gt;[[Mika Špiljak]]
| olimpijski_plamen  = [[Sanda Dubravčić]]
| olimpijski_stadion = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Stadion Koševo]]
| zimske_pret        = [[Zimske olimpijske igre 1980.|Lake Placid 1980.]]
| zimske_sljed       = [[Zimske olimpijske igre 1988.|Calgary 1988]]
| ljetne_pret        = [[Olimpijske igre 1980.|Moskva 1980.]]
| ljetne_sljed       = [[Olimpijske igre 1984.|Los Angeles 1984]]
}}
'''XIV zimske olimpijske igre''' održane su od 8. do 19. februara 1984. u [[Sarajevo|Sarajevu]] u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] (danas [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]). To su bile prve zimske i druge olimpijske igre održane u nekoj socijalističkoj državi nakon [[Olimpijske igre 1980.|XXI olimpijskih igara]], održanih 1980. u [[Moskva|Moskvi]]. Na Igrama su u šest sportova nastupila 1272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke).&lt;ref name=&quot;ZOI&quot;&gt;[http://www.olympic.org/sarajevo-1984-winter-olympics XIV zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984. na službenoj stranici MOK-a]&lt;/ref&gt;

Najuspješnija takmičarka Igara bila je [[finska]] [[skijašica-trkačica]] [[Marja-Liisa Kirvesniemi|Marja-Liisa Hämäläinen]], koja je pobijedila u sve tri pojedinačne utrke, dodavši tome i bronzanu medalju u štafeti.

== Kandidatura ==
Izbor Sarajeva za domaćina XIV zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom [[80. sjednica Međunarodnog olimpijskog komiteta|80. sjednice]] [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK)]] u [[Atina|Atini]]. Gradovi protivkandidati bili su [[japan]]ski [[Sapporo]] i [[Švedska|švedski]] [[Göteborg]]. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju ZOI 1984. Rezultati glasanja za izbor domaćina dati su u sljedećoj tabeli:
{|class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
|-
! colspan=&quot;7&quot; | Rezultati glasanja za domaćina ZOI 1984&lt;ref name=votes&gt;{{cite web |url=http://www.gamesbids.com/english/archives/past.shtml |title=Past Olympic host city election results |publisher=[[GamesBids]] |access-date= |archive-url=https://www.webcitation.org/5xFvf0ufx?url=http://www.gamesbids.com/eng/past.html |archive-date=17. 3. 2011 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
! Grad 
| style=&quot;background:silver;&quot; align=center|'''1. krug '''
| style=&quot;background:silver;&quot; align=center|'''2. krug'''
|-
| {{ZD|JUG}} [[Sarajevo]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|31 || style=&quot;text-align:center;&quot;|'''39'''
|-
| {{ZD|JAP}} [[Sapporo]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|'''33''' || style=&quot;text-align:center;&quot;|36
|-
| {{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] || style=&quot;text-align:center;&quot;|10 || style=&quot;text-align:center;&quot;|—
|}

== Putovanje baklje ==
[[Datoteka:Olympic torch Sarajevo 1984.jpg|mini|130px|desno|Olimpijska baklja za ZOI 1984.]]
Putovanje baklje za ZOI 1984. počelo je u [[Olimpija (Grčka)|Olimpiji]], a baklja je potom [[avion]]om stigla u [[Dubrovnik]]. Ukupna udaljenost koju je baklja prošla kroz Jugoslaviju iznosi 5289&amp;nbsp;km (plus 2.879&amp;nbsp;km lokalnim putevima). Postojale su dvije glavne rute: jedna na [[zapad]]u ([[Split]] – [[Ljubljana]] – [[Zagreb]] – Sarajevo, dužine 2602&amp;nbsp;km) i druga na [[istok]]u ([[Skoplje]] – [[Novi Sad]] – [[Beograd]] – Sarajevo, dužine 2687&amp;nbsp;km). Završni nosilac baklje, od njih 1600, bila je [[umjetničko klizanje|umjetnička klizačica]] [[Sanda Dubravčić]], koja je baklju preuzela od [[skijaško trčanje|skijaša-trkača]] [[Ivo Čarman|Ive Čarmana]]. Jedna od dvije originalne baklje danas je u jednoj privatnoj kolekciji u [[Žalec]]u u [[Slovenija|Sloveniji]]. 

Ukupno je organizirano 89 lokalnih štafeta s olimpijskom bakljom s ciljem što šire promocije olimpizma.&lt;ref&gt;https://stillmed.olympic.org/media/Document%20Library/OlympicOrg/Factsheets-Reference-Documents/Games/Torches/Reference-document-Torches-and-Torch-Relays-of-the-OWG-from-Oslo-1952-to-Sochi-2014.pdf&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:1984 Winter Olympics opening ceremony at Koševo Stadium, Sarajevo.jpg|mini|center|698x698px|Panoramski pogled na stadion Koševo tokom ceremonije otvaranja]]
{{-}}

== Sportski objekti ==
[[Datoteka:Bjelašnica2011. - panoramio.jpg|mini|[[Bjelašnica]]|209x209piksel]]
[[Datoteka:Igman.jpg|mini|[[Skakaonice na Igmanu]]|207x207piksel]]
[[Datoteka:Sarajevo Olympic Symbol.jpg|mini|Olimpijski simbol oštećen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]|229x229piksel]]
{{Glavni|Borilišta Zimskih olimpijskih igara 1984.}}

=== Gradske lokacije ===
* [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Stadion Koševo]] – ceremonija otvaranja
* [[Olimpijska dvorana Zetra|Ledena dvorana Zetra]] – umjetničko klizanje, [[hokej na ledu|hokej]] (finale), ceremonija zatvaranja
* [[Klizalište Zetra]] – [[brzo klizanje]]
* [[Skenderija]] – hokej

=== Planinske lokacije ===
* [[Bjelašnica]] – [[alpsko skijanje]] (muškarci)
* [[Jahorina]] – alpsko skijanje (žene)
* [[Igman|Veliko Polje (Igman)]] – skijaško trčanje, [[nordijska kombinacija]] (skijaško trčanje), [[biatlon]]
* [[Skakaonice na Igmanu]] – nordijska kombinacija (skokovi), [[skijaški skokovi]]
* [[Olimpijska staza za bob i sankanje Trebević|Olimpijska staza za bob i sankanje]] na [[Trebević]]u – [[bob]], [[sankanje]]

=== Ostali objekti ===
* Olimpijsko selo, [[Mojmilo]]
* Selo za novinare, [[Dobrinja]]
* [[Hotel]]i: &quot;Igman&quot; (Igman), &quot;Famos&quot; (Bjelašnica), &quot;Smuk&quot; (Bjelašnica), &quot;Bistrica&quot; (Jahorina)
{{-}}

== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 49 država, od kojih su takmičari iz [[Egipat|Egipta]], [[Monako|Monaka]], [[Portoriko|Portorika]], [[Senegal]]a i [[Britanska Djevičanska ostrva|Britanskih Djevičanskih ostrva]] bili debitanti. Odlukom kineske vlade sportisti iz [[Kina|Kine]] prekinuli su bojkot Olimpijskih igara zbog nastupa sportista s [[Tajvan]]a te su prvi put nastupili na jednim igrama na kojima je nastupio i Tajvan (pod imenom Kineski Taipei).&lt;ref name=&quot;ZOI&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
{|class=wikitable style=&quot;text-align:left; font-size:90%&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;|Evropa {{small|(28) – 910 sportista}}
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim|65}}
*{{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim|16}}
*{{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim|50}}
*{{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim|45}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim|32}}
*{{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim|13}}
*{{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim|5}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim|57}}
*{{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim|74}}
*{{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim|71}}
*{{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim|10}}
*{{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim|9}}
*{{ZastavaMOK|MON|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim|58}}
*{{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim|30}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim|19}}
*{{ZastavaMOK|SMR|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim|99}}
*{{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim|13}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim|60}}
*{{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim|42}}
*{{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim|7}}
*{{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim|30}}
*{{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim|84}}
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Amerike {{small|(9) – 206 sportista}}
|- valign=&quot;top&quot;
| 
*{{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim|18}}
*{{ZastavaMOK|BOL|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|IVB|1984|Zimskim|1}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim|67}}
*{{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim|4}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|MEX|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|PUR|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim|107}}
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Azija {{small|(7) – 117 sportista}}
|- valign=&quot;top&quot;
| 
*{{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim|39}}
*{{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim|15}}
*{{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim|37}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim|12}}
*{{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim|4}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|MGL|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim|6}}
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Afrika {{small|(3) – 6 sportista}}
|- valign=&quot;top&quot;
|
*{{ZastavaMOK|EGY|1984|Zimskim|1}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim|4}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|SEN|1984|Zimskim|1}}
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Okeanija {{small|(2) – 16 sportista}}
|- valign=&quot;top&quot;
|
*{{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim|10}}
| width=&quot;33%&quot; |
*{{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim|6}}
| width=&quot;33%&quot; |
|}
&lt;/center&gt;

== Sportovi ==
Održano je 39 takmičenja u deset disciplina u šest sportova. Brojevi u zagradama označavaju koliko je bilo takmičenja po disciplinama u kojima su podijeljene medalje.
{{col-begin}}
{{col-1-of-2}}
*{{GamesSport|Alpsko skijanje|Events=6|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Biatlon|Events=3|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Bob|Events=2|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Brzo klizanje|Events=9|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Hokej na ledu|Events=1|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
{{col-2-of-2}}
*{{GamesSport|Nordijska kombinacija|Events=1|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Sankanje|Events=3|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Skijaški skokovi|Events=2|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Skijaško trčanje|Events=8|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
*{{GamesSport|Umjetničko klizanje|Events=4|Image=Yes|Year=1984|Winter=Zimskim}}
{{col-end}}

=== Demonstracijski sport ===
* [[Skijanje za hendikepirane na ZOI 1984.|Skijanje za hendikepirane]]

== Ceremonija otvaranja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Raspored takmičenja ==
:''Sva vremena su po [[Srednjoevropsko vrijeme|srednjoevropskom vremenu]] (UTC + 1)''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%;position:relative;&quot;
|-
|style=&quot;width:2.5em; background:#00cc33; text-align:center&quot;|'''SO||Svečano otvaranje
|style=&quot;width:2.5em; background:#3399ff; text-align:center&quot;|●||Takmičarski dani
|style=&quot;width:2.5em; background:#ffcc00; text-align:center&quot;|'''1||Broj finala
|style=&quot;width:2.5em; background:#ee3333; text-align:center&quot;|'''SZ||Svečano zatvaranje
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
! colspan=2|februar
!style=&quot;width:2.5em&quot;|7.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:2.5em&quot;|8.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:2.5em&quot;|9.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|10.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|11.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:2.5em&quot;|12.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:2.5em&quot;|13.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:2.5em&quot;|14.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:2.5em&quot;|15.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:2.5em&quot;|16.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|17.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|18.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:2.5em&quot;|19.&lt;br/&gt;ned
!Takmičenja
|-
| colspan=2|[[Datoteka:Olympic Rings Icon.svg|20px|alt=|link=]] Ceremonije || ||bgcolor=#00cc33 align=center|'''SO||  || ||  || || || || || || || || bgcolor=#ee3333 align=center|'''SZ||
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Alpine skiing pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Alpsko skijanje na ZOI 1984.|Alpsko skijanje]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;|  
&lt;!-- 10 --&gt;|
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2 
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!--  T --&gt;| '''6
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon na ZOI 1984.|Biatlon]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;|
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''3
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Bobsleigh pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Bob na ZOI 1984.|Bob]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;|bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 11 --&gt;|bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''2
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Speed skating pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Brzo klizanje na ZOI 1984.|Brzo klizanje]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;|
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2
&lt;!-- 11 --&gt;|
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 17 --&gt;| 
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''9
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Ice hockey pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Hokej na ledu na ZOI 1984.|Hokej na ledu]]
&lt;!-- 7 --&gt;| bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!--  T --&gt;| '''1
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Nordic combined pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Nordijska kombinacija na ZOI 1984.|Nordijska kombinacija]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''1
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Luge pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Sankanje na ZOI 1984.|Sankanje]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''3
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Ski jumping pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Skijaški skokovi na ZOI 1984.|Skijaški skokovi]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 13 --&gt;|
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| 
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''2
|-align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Cross country skiing pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Skijaško trčanje na ZOI 1984.|Skijaško trčanje]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;|
&lt;!-- 9 --&gt;|  bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 11 --&gt;|
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!--  T --&gt;| '''8
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Figure skating pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Umjetničko klizanje na ZOI 1984.|Umjetničko klizanje]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 17 --&gt;| 
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''4
|-
!colspan=2| Ukupno takmičenja !!  !!  !! 2 !! 3 !! 2 !! 7 !! 3 !! 4 !! 3 !! 5 !! 2 !!  5!!  3  !!39
|-
!colspan=2|Sveukupno!!  !!  !! 2 !! 5 !! 7 !! 14 !! 17 !! 21 !! 24 !! 29 !!31  !!36  !!39  !! 
|-
! colspan=2|februar
!style=&quot;width:2.5em&quot;|7.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:2.5em&quot;|8.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:2.5em&quot;|9.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|10.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|11.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:2.5em&quot;|12.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:2.5em&quot;|13.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:2.5em&quot;|14.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:2.5em&quot;|15.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:2.5em&quot;|16.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|17.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:2.5em&quot;|18.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:2.5em&quot;|19.&lt;br/&gt;ned
!Takmičenja
|}

== Simboli ==
=== Maskota ===
{{Glavni|Vučko}}
[[Datoteka:Vucko.jpg|mini|desno|Zvanična maskota ZOI 1984 – [[Vučko]]|188x188piksel]]
Čitaoci jugoslavenskih novina bili su upitani da izaberu maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. s liste od 6 finalista. Pobjednik je bio Vučko, mali [[vuk]], koga je dizajnirao slovenski dizajner i ilustrator [[Jože Trobec]]. Ostali finalisti bili su [[vjeverica]], [[ovca|janje]], [[planinska koza]], [[dikobra]]z i grudva [[snijeg]]a.&lt;ref&gt;[http://olympics.time.com/2010/05/21/those-loony-olympic-mascots/slide/vucko-sarajevo-1984/ Those Loony Olympic Mascots] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141107101931/http://olympics.time.com/2010/05/21/those-loony-olympic-mascots/slide/vucko-sarajevo-1984/ |date=7. 11. 2014 }}, ''[[Time (magazin)|Time Olympics]]'', 21. 5. 2010.&lt;/ref&gt; U kratkim crtanim filmovima, koji su prikazivani prije prenosa neke sportske discipline, Vučko je obično prikazivan kao nespretni simpatični sportist, ne baš vičan sportskim nastupima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.simpsonsarchive.com/episodes/AABF16.txt|title=The Old Man and the &quot;C&quot; Student; Written by Julie Thacker,                                               Directed by Mark Kirkland}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=eEbL3i-AC80 Foršpan ZOI 1984. za skijaške skokove]&lt;/ref&gt; Jugoslavenski pjevač [[Zdravko Čolić]] sinhronizirao je glas Vučka u špicama, obično s istim tekstom u pjesmi s imenom grada: ''Sarajevooooooooo!''&lt;ref&gt;[http://derstandard.at/1389860513680/Sarajevos-skifahrendes-Woelfchen-feiert-den-30er ''Sarajevos skifahrendes Wölfchen feiert den 30er''], članak u [[Austrija|austrijskom]] dnevniku ''[[Der Standard]]'' povodom 30. godišnjice ZOI 1984.&lt;/ref&gt; 
{{raščistiti}}

=== Logo ===
=== Medalje ===
[[Datoteka:1984 Winter Olympics gold medal.JPG|mini|desno|Lice zlatne medalje sa XIV zimskih olimpijskih igara|245x245piksel]]
Na prednjoj strani medalja bio je službeni amblem, stilizirana sniježna pahuljica, iznad koje su olimpijski krugovi. Po obodu kruga ispisan je tekst: &lt;tt&gt;XIV ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE – SARAJEVO 1984&lt;/tt&gt;. Na naličju je stilizirana glava atletičara krunisanog lovorovim vijencem. Ukupno je napravljeno 285 medalja u kovnici u [[Majdanpek]]u, a dodijeljene su 222.&lt;ref name = &quot;ZOI&quot;/&gt;
{{raščistiti}}

=== Poštanske marke ===
Pošta Jugoslavije od 1982. do 1984. izdala je dvije serije poštanskih maraka na kojima su prikazana borilišta i sportovi ZOI-a te jednu s prepoznatljivim gradskim motivima Sarajeva.&lt;ref&gt;[[MICHEL]] Europa Katalog 2001/2002 Band 2: Südeuropa,'' Schwanberg Verlag GmbH - [[München]]; {{ISBN|3-87858-659-0}}''&lt;/ref&gt;
&lt;gallery&gt;
Yu84.jpg|Karnet poštanskih maraka s motivima ZOI 1984.
BH posta 8.jpg|Poštanska marka [[BH pošta|BH pošte]] iz 1994. s motivima hokeja na ledu
BH posta 9-10.jpg|Poštanska marka BH pošte iz 1994. s motivima boba četverosjeda
&lt;/gallery&gt;
{{raščistiti}}

=== Novčići ===
{{Proširiti sekciju}}

== Ceremonija otvaranja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Medalje ==
{{Glavni|Osvajači medalja na XIV zimskim olimpijskim igrama}}
 
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! colspan=5 style=&quot;border-right:0px;&quot;;| '''XIV zimske olimpijske igre'''
| style=&quot;border-left:0px&quot;; | [[Datoteka:Olympic flag.svg|50p]] 
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
| '''Mjesto'''
| '''Država'''
| bgcolor=&quot;gold&quot; | Zlato [[Datoteka:Med_1.png|Zlato]]
| bgcolor=&quot;silver&quot; | Srebro [[Datoteka:Med_2.png|Srebro]]
| bgcolor=&quot;CC9966&quot; | Bronza [[Datoteka:Med_3.png|Bronza]]
| '''Ukupno'''
|-
||1.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim|}}
||'''9'''||9||6||24
|-
||2.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim|}}
||6||'''10'''||'''9'''||'''25'''
|-
||3.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim|}}
||4||4||0||8
|-
||4.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim|}}
||4||3||6||13
|-
||5.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim|}}
||4||2||2||8
|-
||6.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim|}}
||3||2||4||9
|-
||7.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim|}}
||2||2||1||5
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |8.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim|}}
||2||1||1||4
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim|}}
||2||1||1||4
|-
||10.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim|}}
||2||0||0||2
|-
||11.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim|}}
||1||0||0||1
|-
||12.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim|}}
||0||2||4||6
|-
||13.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim|}}
||0||1||2||3
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |14.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim|}}
||0||1||0||1
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim|}}
||0||1||0||1
|-
||16.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim|}}
||0||0||2||2
|-
||17.|| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim|}}
||0||0||1||1
|}

== Sponzori ==
Sponzori iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su bili: [[Kodak]], American Cyanimid, Miller Brewing Co. i U.S. Tobacco Co..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.upi.com/Archives/1982/02/17/Organizers-of-the-1984-Winter-Olympics-in-Sarajevo-Yugoslavia/8449382770000/|title=Organizers of the 1984 Winter Olympics in Sarajevo, Yugoslavia,... - UPI Archives|website=UPI|language=en|access-date=8. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Kratak pregled ==
* Prve Zimske olimpijske igre u nekoj socijalističkoj državi.
* Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona [[američki dolar|dolara]], a polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na [[televizija|TV-prijenos]].
* Ukupno je prodano 250.000 ulaznica, a samo u inozemstvu 200.000, dok su TV-prijenos sarajevske &quot;bijele olimpijade&quot; pratile dvije milijarde ljudi.
* Učestvovala su 1.272 sportista iz 49 zemalja, a s Igara je izvještavalo više od 4.500 novinara.
* Nakon Igara Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta.
* Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivše Jugoslavije i svijeta.

== Razno ==
* U [[Crtani film|animiranoj]] seriji ''[[Simpsoni]]'' ([[The Old Man and the &quot;C&quot; Student|20. epizoda]] [[Simpsoni (10. sezona)|10. sezone]]) spominju se Zimske olimpijske igre u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Mediji iz [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a negodovali su zbog lokacije ZOI 1984.&lt;ref&gt;{{cite news |author= [[Miljenko Jergović]] |title= Historijska čitanka |url= http://bhdani.com/arhiva/97/citanka97.htm |access-date= 17. 5. 2019 |work= Arhiva BH Dana, br. 97 |agency= [[BH Dani]] |date= 15. 3. 1999 |archive-date= 26. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130526015155/http://bhdani.com/arhiva/97/citanka97.htm |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Olimpijske igre]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1984 Winter Olympics}}
* [http://www.zoi84.ba/ Službena stranica]
* [http://www.olympic.org/sarajevo-1984-winter-olympics IOC stranica o ZOI 1984.]
* [http://www.aafla.org/5va/reports_frmst.htm Službeni izvještaj organizacijskog komiteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204034829/http://www.aafla.org/5va/reports_frmst.htm |date=4. 2. 2012 }}
* [http://www.aafla.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1984/ore197/ORE197f.pdf ''Olimpijski rezultati'' 1984.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110901191946/http://www.aafla.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1984/ore197/ORE197f.pdf |date=1. 9. 2011 }}

{{Olimpijske igre}}
{{Sportovi na ZOI 1984.}}
{{Zemlje na ZOI 1984.}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Zimske olimpijske igre]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1984. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:ZOI 1984.|*]]
[[Kategorija:1984. u sportu]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u SR Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Sarajevu]]
[[Kategorija:1984. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>lto57h1drgi0xiyrl3clb1276pzpdyu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ronaldinho</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21156</id>
    <revision>
      <id>3900366</id>
      <parentid>3841404</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:55:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7411" sha1="a8vig61tmbsq0czoeazxgeq9d9g5mhk" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Ronaldinho
| slika                     = 2019 - Press conferences - Day 1 ENX 6950 (49019873887) (cropped).jpg
| punoime                   = Ronaldo de Assis Moreira
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1980|03|21}}&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/en/people/brazil/1311/ronaldinho Ronaldinho] na goal.com&lt;/ref&gt;
| rodnigrad                 = [[Porto Alegre]]
| rodnadržava               = [[Brazil]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 182 cm 
| pozicija                  = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub              = [[Ravenna FC|Ravenna]]
| brojnadresu               = 10
| omladinskegodine          = 1987–1998.
| omladinskipogoni          = [[Grêmio FBPA|Grêmio]]
| godine1                   = 1998–2001.&lt;br/&gt;2001–2003.&lt;br/&gt;2003–2008.&lt;br/&gt;2008–2011.&lt;br/&gt;2011–2012.&lt;br/&gt;2012–2014.&lt;br/&gt;2014–2015.&lt;br /&gt;2015.&lt;br 7&gt;2026–
| klubovi1                  = [[Grêmio FBPA|Grêmio]]&lt;br /&gt;[[Paris Saint-Germain FC|PSG]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]&lt;br /&gt;[[AC Milan]]&lt;br /&gt;[[CR Flamengo|Flamengo]]&lt;br /&gt;[[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]]&lt;br /&gt;[[Querétaro FC|Querétaro]]&lt;br/&gt;[[Fluminense FC|Fluminense]]&lt;br/&gt;[[Ravenna FC|Ravenna]]
| nastupi(golovi)1          = 89 (47)&lt;br/&gt;55 (17)&lt;br/&gt;145 (70)&lt;br/&gt;76 (20)&lt;br/&gt;56 (23)&lt;br/&gt;58 (20)&lt;br/&gt;25 (8)&lt;br/&gt;7 (0)&lt;br/&gt;0 (0)
| reprezentacija            = [[Brazil]] 	 
| nacionalnegodine          = 1996.&lt;br/&gt;1999.&lt;br/&gt;1999–2005.&lt;br/&gt;1999–2013.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Brazila U-17|Brazil U-17]]&lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Brazila U-20|Brazil U-20]]&lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Brazila U-23|Brazil U-23]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| nacionalninastupi(golovi) = 13 (3)&lt;br/&gt;17 (8)&lt;br/&gt;27 (18)&lt;br/&gt;97 (33)
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 24. juna 2026
}}
'''Ronaldo de Assis Moreira''' (rođen 21. marta 1980), poznatiji kao '''Ronaldinho Gaúcho''' ili jednostavno '''Ronaldinho''', [[brazil]]ski je [[nogometaš]]. Trenutno igra za [[Ravenna FC|Ravennu]] u [[Serie C]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/legendarni-ronaldinho-potpisao-za-ravennu-jedva-cekam-da-ponovo-plesem-s-loptom/260624128|title=https://www.klix.ba/sport/nogomet/legendarni-ronaldinho-potpisao-za-ravennu-jedva-cekam-da-ponovo-plesem-s-loptom/260624128|date=24. 6. 2026|access-date=24. 6. 2026|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Karijeru je počeo u Grêmiju, gdje je njegov prirodni talent uskoro skrenuo pažnju nogometnog svijeta. Tokom četiri sezone što ih je tamo proveo, od 1997. do 2001, izborio je i mjesto u brazilskoj reprezentaciji. Osvojio je [[Copa América|Copa Amériku]] [[Copa América 1999.|1999]], postigavši 6 golova, uključujući vrlo upečatljiv potez protiv [[Nogometna reprezentacija Venecuele|Venecuele]].

2001. godine Ronaldinho je odlučio iskušati sreću u evropskom nogometu te potpisao ugovor po kojem je zaigrao u francuskoj ligi, tačnije u [[Paris Saint-Germain|PSG]]-u. Iako mu uspjeh za vrijeme igranja za PSG nije bio zadovoljavajući, nastavio je pobjeđivati s Brazilom, osvojivši [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskog prvenstvo 2002.]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].

Potpisao je ugovor s [[FC Barcelona|Barcelonom]] 2003, prateći stope mnogih njegovih izvrsnih sunarodnjaka koji su imali uspješne karijere u tom klubu: [[Evaristo]], [[Ronaldo]], [[Romário]] i [[Rivaldo]].

Već nakon prve utakmice u Barceloninom dresu navijači su bili oduševljeni Ronaldinhovim nogometnim talentom. Njegova sposobnost da u potpunosti promijeni tok igre solo prodorom izborila mu je mjesto u vrhu Barceloninog napada, stvorivši od njega veliku nogometnu ikonu na početku novog milenija. Za vrijeme njegove prve sezone tim je nanizao 17 utakmica bez poraza i završio na drugom mjestu španske lige, osiguravajući time direktno učešće u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. Uspjesi su se nastavili u sljedećoj sezoni, [[La Liga 2004/2005.|2004/05]], a Barcelona je zauzela čvrsto mjesto na vrhu tabele, što ju je dovelo do osvajanja titule prvaka Španije. Posljedično, Ronaldinho osvaja [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].

==Uspjesi==
'''Grêmio'''
*[[Copa Sul-Minas|Copa Sul]]: 1999.
*[[Campeonato Gaúcho]]: 1999.

'''PSG'''
*[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 2001.|2001.]]

'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2004/2005.|2004/05]], [[La Liga 2005/2006.|2005/06.]]
*[[Španski superkup]]: 2005, 2006.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2005/2006.|2005/06.]]

'''AC Milan'''
*[[Serie A]]: [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]]

'''Flamengo'''
*[[Campeonato Carioca]]: 2011.

'''Atlético Mineiro'''
*[[Campeonato Mineiro]]: 2013.
*[[Copa Libertadores]]: 2013.
*[[Recopa Sudamericana]]: 2014.

'''Brazil'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]
*[[Copa América]]: [[Copa América 1999.|1999.]]
*[[FIFA Kup konfederacija]]: 2005.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Ronaldinho}}
*{{FIFA igrač|3243}}
*{{soccerbase|19302}}
*{{NFT igrač|pid=1025}}
*{{zerozero|772}}
*[http://www.transfermarkt.it/ronaldinho-gaucho/profil/spieler/3373 Ronaldinho] na ''transfermarkt.it''
*[http://aic.football.it/scheda/18735 Ronaldinho]{{Mrtav link}} na ''aic.football.it''
*[http://www.lequipe.fr/Football/FootballFicheJoueur10318.html Ronaldinho] na ''lequipe.fr''

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Brazila
|naslov     = Sastavi Brazila
|naslovstil = background-color:#FFDF00; color:green; border: solid 1px blue;
|podaci1    =
{{Sastav Brazila na Copa Américi 1999}}
{{Sastav Brazila na FIFA Kupu konfederacija 1999.}}
{{Sastav Brazila na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Brazila na FIFA Kupu konfederacija 2003.}}
{{Sastav Brazila na FIFA Kupu konfederacija 2005.}}
{{Sastav Brazila na SP 2006. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #0000ff;
|podaci1    = 
{{Zlatna lopta France Footballa}}
{{FIFA igrač godine}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Brazilski nogometni muzej - Kuća slavnih}}
{{FIFA 100}}
{{Nagrada za najbolji tim svih vremena}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ronaldinho}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Brazilski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Grêmija]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Flamenga]]
[[Kategorija:Nogometaši Atlético Mineira]]
[[Kategorija:Nogometaši Querétara]]
[[Kategorija:Nogometaši Fluminensea]]
[[Kategorija:Igrači na Copa Américi 1999.]]
[[Kategorija:Igrači na FIFA Kupu konfederacija 1999.]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Igrači na FIFA Kupu konfederacija 2003.]]
[[Kategorija:Igrači na FIFA Kupu konfederacija 2005.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Biografije, Porto Alegre]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Brazil)]]</text>
      <sha1>a8vig61tmbsq0czoeazxgeq9d9g5mhk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900368</id>
      <parentid>3900366</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T16:02:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7370" sha1="7nnfvlqbbmqwfqb6vkjj3veowhl4wxx" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Ronaldinho
| slika                     = 2019 - Press conferences - Day 1 ENX 6950 (49019873887) (cropped).jpg
| punoime                   = Ronaldo de Assis Moreira
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1980|03|21}}&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/en/people/brazil/1311/ronaldinho Ronaldinho] na goal.com&lt;/ref&gt;
| rodnigrad                 = [[Porto Alegre]]
| rodnadržava               = [[Brazil]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 182 cm 
| pozicija                  = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub              = [[Ravenna FC|Ravenna]]
| brojnadresu               = 10
| omladinskegodine          = 1987–1998.
| omladinskipogoni          = [[Grêmio FBPA|Grêmio]]
| godine1                   = 1998–2001.&lt;br/&gt;2001–2003.&lt;br/&gt;2003–2008.&lt;br/&gt;2008–2011.&lt;br/&gt;2011–2012.&lt;br/&gt;2012–2014.&lt;br/&gt;2014–2015.&lt;br /&gt;2015.&lt;br 7&gt;2026–
| klubovi1                  = [[Grêmio FBPA|Grêmio]]&lt;br /&gt;[[Paris Saint-Germain FC|PSG]]&lt;br /&gt;[[FC Barcelona|Barcelona]]&lt;br /&gt;[[AC Milan]]&lt;br /&gt;[[CR Flamengo|Flamengo]]&lt;br /&gt;[[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]]&lt;br /&gt;[[Querétaro FC|Querétaro]]&lt;br/&gt;[[Fluminense FC|Fluminense]]&lt;br/&gt;[[Ravenna FC|Ravenna]]
| nastupi(golovi)1          = 89 (47)&lt;br/&gt;55 (17)&lt;br/&gt;145 (70)&lt;br/&gt;76 (20)&lt;br/&gt;56 (23)&lt;br/&gt;58 (20)&lt;br/&gt;25 (8)&lt;br/&gt;7 (0)&lt;br/&gt;0 (0)
| reprezentacija            = [[Brazil]] 	 
| nacionalnegodine          = 1996.&lt;br/&gt;1999.&lt;br/&gt;1999–2005.&lt;br/&gt;1999–2013.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Brazila U-17|Brazil U-17]]&lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Brazila U-20|Brazil U-20]]&lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Brazila U-23|Brazil U-23]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| nacionalninastupi(golovi) = 13 (3)&lt;br/&gt;17 (8)&lt;br/&gt;27 (18)&lt;br/&gt;97 (33)
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 24. juna 2026
}}
'''Ronaldo de Assis Moreira''' (rođen 21. marta 1980), poznatiji kao '''Ronaldinho Gaúcho''' ili jednostavno '''Ronaldinho''', [[brazil]]ski je [[nogometaš]]. Trenutno igra za [[Ravenna FC|Ravennu]] u [[Serie C]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/legendarni-ronaldinho-potpisao-za-ravennu-jedva-cekam-da-ponovo-plesem-s-loptom/260624128|title=Legendarni Ronaldinho potpisao za Ravennu: Jedva čekam da ponovo plešem s loptom|date=24. 6. 2026|access-date=24. 6. 2026|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Karijeru je počeo u Grêmiju, gdje je njegov prirodni talent uskoro skrenuo pažnju nogometnog svijeta. Tokom četiri sezone što ih je tamo proveo, od 1997. do 2001, izborio je i mjesto u brazilskoj reprezentaciji. Osvojio je [[Copa América|Copa Amériku]] [[Copa América 1999.|1999]], postigavši 6 golova, uključujući vrlo upečatljiv potez protiv [[Nogometna reprezentacija Venecuele|Venecuele]].

2001. godine Ronaldinho je odlučio iskušati sreću u evropskom nogometu te potpisao ugovor po kojem je zaigrao u francuskoj ligi, tačnije u [[Paris Saint-Germain|PSG]]-u. Iako mu uspjeh za vrijeme igranja za PSG nije bio zadovoljavajući, nastavio je pobjeđivati s Brazilom, osvojivši [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskog prvenstvo 2002.]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].

Potpisao je ugovor s [[FC Barcelona|Barcelonom]] 2003, prateći stope mnogih njegovih izvrsnih sunarodnjaka koji su imali uspješne karijere u tom klubu: [[Evaristo]], [[Ronaldo]], [[Romário]] i [[Rivaldo]].

Već nakon prve utakmice u Barceloninom dresu navijači su bili oduševljeni Ronaldinhovim nogometnim talentom. Njegova sposobnost da u potpunosti promijeni tok igre solo prodorom izborila mu je mjesto u vrhu Barceloninog napada, stvorivši od njega veliku nogometnu ikonu na početku novog milenija. Za vrijeme njegove prve sezone tim je nanizao 17 utakmica bez poraza i završio na drugom mjestu španske lige, osiguravajući time direktno učešće u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. Uspjesi su se nastavili u sljedećoj sezoni, [[La Liga 2004/2005.|2004/05]], a Barcelona je zauzela čvrsto mjesto na vrhu tabele, što ju je dovelo do osvajanja titule prvaka Španije. Posljedično, Ronaldinho osvaja [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].

==Uspjesi==
'''Grêmio'''
*[[Copa Sul-Minas|Copa Sul]]: 1999.
*[[Campeonato Gaúcho]]: 1999.

'''PSG'''
*[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 2001.|2001.]]

'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2004/2005.|2004/05]], [[La Liga 2005/2006.|2005/06.]]
*[[Španski superkup]]: 2005, 2006.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2005/2006.|2005/06.]]

'''AC Milan'''
*[[Serie A]]: [[Serie A 2010/2011.|2010/11.]]

'''Flamengo'''
*[[Campeonato Carioca]]: 2011.

'''Atlético Mineiro'''
*[[Campeonato Mineiro]]: 2013.
*[[Copa Libertadores]]: 2013.
*[[Recopa Sudamericana]]: 2014.

'''Brazil'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002.]]
*[[Copa América]]: [[Copa América 1999.|1999.]]
*[[FIFA Kup konfederacija]]: 2005.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Ronaldinho}}
*{{FIFA igrač|3243}}
*{{soccerbase|19302}}
*{{NFT igrač|pid=1025}}
*{{zerozero|772}}
*[http://www.transfermarkt.it/ronaldinho-gaucho/profil/spieler/3373 Ronaldinho] na ''transfermarkt.it''
*[http://aic.football.it/scheda/18735 Ronaldinho]{{Mrtav link}} na ''aic.football.it''
*[http://www.lequipe.fr/Football/FootballFicheJoueur10318.html Ronaldinho] na ''lequipe.fr''

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Brazila
|naslov     = Sastavi Brazila
|naslovstil = background-color:#FFDF00; color:green; border: solid 1px blue;
|podaci1    =
{{Sastav Brazila na Copa Américi 1999}}
{{Sastav Brazila na FIFA Kupu konfederacija 1999.}}
{{Sastav Brazila na SP 2002. u nogometu}}
{{Sastav Brazila na FIFA Kupu konfederacija 2003.}}
{{Sastav Brazila na FIFA Kupu konfederacija 2005.}}
{{Sastav Brazila na SP 2006. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #0000ff;
|podaci1    = 
{{Zlatna lopta France Footballa}}
{{FIFA igrač godine}}
{{Nogometaš godine - World Soccer}}
{{Zlatno stopalo}}
{{Brazilski nogometni muzej - Kuća slavnih}}
{{FIFA 100}}
{{Nagrada za najbolji tim svih vremena}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ronaldinho}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Brazilski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Grêmija]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Flamenga]]
[[Kategorija:Nogometaši Atlético Mineira]]
[[Kategorija:Nogometaši Querétara]]
[[Kategorija:Nogometaši Fluminensea]]
[[Kategorija:Igrači na Copa Américi 1999.]]
[[Kategorija:Igrači na FIFA Kupu konfederacija 1999.]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2002.]]
[[Kategorija:Igrači na FIFA Kupu konfederacija 2003.]]
[[Kategorija:Igrači na FIFA Kupu konfederacija 2005.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Biografije, Porto Alegre]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Brazil)]]</text>
      <sha1>7nnfvlqbbmqwfqb6vkjj3veowhl4wxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vođe Sovjetskog Saveza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21252</id>
    <revision>
      <id>3900417</id>
      <parentid>3838887</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:52:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4632" sha1="cjl67eg2g0y3gfy2b00gxxyy5bewnzm" xml:space="preserve">'''Vođa [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]''' bio је nezvanični naslov [[Šef države|šefa države]]. Obuhvatao je službene titule poput [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza]], predsjednika Vijeća ministara, prvog sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]], predsjednika države i razne druge političke funkcije.

==Vođe Sovjetskog Saveza==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:47%;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:11em;&quot; | Ime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(život)&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; | Slika
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:10em;&quot; | Vladavina
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:11.5em;&quot; | Političke funkcije
|-
| scope=&quot;row&quot; align=center| '''[[Vladimir Lenjin]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1870–1924)&lt;/small&gt;{{sfn|Brown|2009|p=53}}
| [[Datoteka:Vladimir Lenin in July 1920 by Pavel Zhukov.jpg|100px]]
|align=center|30. decembar 1922.{{sfn|Brown|2009|p=53}}&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;21. januar 1924.{{sfn|Brown|2009|p=59}}
|Predsjednik Sovnarkoma
|-
| rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;row&quot; align=center| '''[[Josif Staljin]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1878–1953)&lt;/small&gt;{{sfn|Brown|2009|p=59}}
|rowspan=&quot;2&quot; | 
|rowspan=&quot;2&quot; align=center| 21. januar 1924.{{sfn|Brown|2009|p=59}}&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;5. mart 1953.{{sfn|Service|2009|p=323}}
|rowspan=&quot;1&quot; | [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Generalni sekretar]] [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]]&lt;br&gt;{{small|(1922–1952)}}&lt;br&gt;Predsjednik Vijeća ministara&lt;br&gt;{{small|(1941–1953)}}
|-
|rowspan=&quot;2&quot; | Predsjednik Vijeća ministara
|-
| scope=&quot;row&quot; align=center| '''[[Georgij Maljenkov]]'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901–1988)&lt;/small&gt;{{sfn|Service|2009|p=331}}
| [[Datoteka:Georgy Malenkov 1953.jpg|100px]]
|align=center|5. mart 1953.{{sfn|Service|2009|p=331}}{{sfn|Service|2009|p=332}}&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;7. septembar 1953.
|-
| scope=&quot;row&quot; align=center| '''[[Nikita Hruščov]]'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894–1971)&lt;/small&gt;{{sfn|Taubman|2003|p=258}}
| [[Datoteka:1956 Press Photo Communist Party Secretary Nikita S. Khrushchev in Moscow (cropped).jpg|center|100px]]
|align=center|7. septembar 1953.&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;14. oktobar 1964.{{sfn|Service|2009|p=377}}
|Prvi sekretar Komunističke partije
|-
| scope=&quot;row&quot; align=center| '''[[Leonid Brežnjev]]'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1906–1982)&lt;/small&gt;{{sfn|Service|2009|p=377}}
| [[Datoteka:Leonid Brezjnev, leider van de Sovjet-Unie, Bestanddeelnr 925-6564.jpg|100px]]
|align=center|{{nowrap|14. oktobar 1964.{{sfn|Service|2009|p=377}}&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;10. novembar 1982.{{sfn|Service|2009|p=426}}}}
| rowspan=&quot;4&quot; | Generalni sekretar Komunističke partije
|-
| scope=&quot;row&quot; align=center| '''[[Jurij Andropov]]'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1914–1984)&lt;/small&gt;{{sfn|Service|2009|p=428}}
| [[Datoteka:Yuri Andropov (cropped).jpg|100px]]
|align=center|10. novembar 1982.{{sfn|Service|2009|p=428}}&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;9. februar 1984.{{sfn|Service|2009|p=433}}
|-
| scope=&quot;row&quot; align=center| '''[[Konstantin Černjenko]]'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1911–1985)&lt;/small&gt;{{sfn|Service|2009|p=434}}
| [[Datoteka:Константин Черненко (28-05-1984) (cropped)(b).jpg|100px]] 
|align=center|9. februar 1984.{{sfn|Service|2009|p=434}}&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;10. mart 1985.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;row&quot; align=&quot;center&quot; |'''[[Mihail Gorbačov]]'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1931–2022)&lt;/small&gt;{{sfn|Service|2009|p=435}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:GorbachevMS.jpg|100px]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | 10. mart 1985.{{sfn|Service|2009|p=378}}&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;25. decembar 1991.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.libussr.ru/doc_ussr/usr_19889.htm |title=Указ Президента СССР от 25.12.1991 N УП-3162 &quot;О сложении Президентом СССР полномочий Верховного Главнокомандующего Вооруженными Силами СССР и упразднении Совета обороны при Президенте СССР&quot; |access-date=5. 12. 2020 |archive-date=12. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412222644/http://www.libussr.ru/doc_ussr/usr_19889.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|Predsjednik&lt;br&gt;{{small|(1990–1991)}}&lt;br&gt;Generalni sekretar Komunističke partije
|}

==Također pogledajte==
*[[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.archontology.org/nations/ussr Vođe Sovjetskog Saveza (1922–1991)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210514085130/http://www.archontology.org/nations/ussr |date=14. 5. 2021 }}

{{Vođe Sovjetskog Saveza}}

[[Kategorija:Sovjetski Savez]]
[[Kategorija:Državnici]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Pozicije autoriteta]]</text>
      <sha1>cjl67eg2g0y3gfy2b00gxxyy5bewnzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska dobrovoljačka garda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21499</id>
    <revision>
      <id>3900328</id>
      <parentid>3749878</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:26:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5371" sha1="ap9y1480shmvq8gnodxfr1dkladgkzy" xml:space="preserve">{{Infokutija paravojna organizacija
| naziv             = Srpska dobrovoljačka garda
| logo              = [[File:Patch of the Serb Volunteer Guard.svg|165px]]
| opis_slike        = Oznake Srpske dobrovoljačke garde
| izvorni_naziv     = Српска добровољачка гарда
| izvorni_naziv_jez = [[srpski jezik]]
| drugi_naziv       = 
| vođa              = [[Željko Ražnatović|Arkan]]
| osnivanje         = 
| aktivnost         = {{Početni datum|1990|10|11}}
| raspuštanje       = 20. aprila 1996.
| spajanje          = 
| razdvojena_u      = 
| prethodnik        = 
| spojena_u         = 
| nasljednik        = 
| država            = 
| vjernost          = [[Srbija i Crna Gora]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska Krajina]]&lt;br /&gt;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]
| klanovi           = [[Resor državne bezbjednosti Srbije]]
| motivi            = 
| djelokrug         = 
| sjedište          = [[Erdut]]
| novine            = 
| ideologija        = 
| pozicija          = 
| slogan            = Gdje je jedan, tu su svi
| himna             = 
| zločini           = 
| napadi            = 
| status            = 
| brojnost          = 4.000-5.000&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Stojanovic |first=Milica |date=23 March 2023 |title=Serbia Urged to Prosecute Arkan's Paramilitaries for War Crimes |url=https://balkaninsight.com/2023/03/23/serbia-urged-to-prosecute-arkans-paramilitaries-for-war-crimes/ |work=[[Balkan Insight]]}}&lt;/ref&gt;
| prihod            = 
| finansiranje      = 
| dio               = 
| saveznici         = 
| protivnici        = 
| bitke             = 
{{tree list}}
* [[Rat u Hrvatskoj]]
** [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Hrvatskoj 1991.|Operacije JNA u Hrvatskoj]]
*** [[Bitka za Jasenovac]]
*** [[Sukob u Bogdanovcu|Bitka za Bogdanovac]]
*** [[Bitka za Ernestinovo]]
*** [[Bitka za Vukovar]]
*** [[Opsada Slunja]]
*** [[Bitka za Osijek|Opsada Osijeka]]
*** [[Opsada Dubrovnika]]
{{tree list/end}}
{{tree list}}
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
** [[Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.|Operacije JNA u BiH]]
*** [[Masakr u Bijeljini]]
*** [[Masakr u Zvorniku]]
** [[Opsada Goražda]]
** [[Opsada Žepe]]
** [[Opsada Srebrenice]]
** [[Operacija &quot;Koridor&quot;]]
** [[Operacija &quot;Pauk&quot;]]
** [[Operacija Mač-1]]
** [[Operacija &quot;Una&quot;]]
** [[Operacija &quot;Sana '95&quot;]]
** [[Operacija &quot;Prijedor '95&quot;]]
{{tree list/end}}
| zastava           = 
| veb-sajt          = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| module            = 
| module2           = 
| module3           = 
| module4           = 
| module5           = 
| module6           = 
}}
'''Srpska dobrovoljačka garda''' (''Arkanovi tigrovi''), bila je elitna srpska dobrovoljačka [[paravojna jedinica]] iz [[Srbija|Srbije]] koju je osnovao i predvodio [[Željko Ražnatović]] (poznatiji kao &quot;Arkan&quot;).

Borila se u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] tokom [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=uGM1MrB981IC&amp;dq=arkan%27s+tigers+one+of+the+most+powerful+paramilitary&amp;pg=PA209 |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995 |publisher=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis |year=2003 |pages=209 |isbn=978-0-16-066472-4 |language=en}}&lt;/ref&gt; Odgovorna je za brojne [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[Masakr|masakre]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Spitka |first=Timea |url=https://books.google.com/books?id=v2tACwAAQBAJ&amp;dq=arkan+rape+murder+bosnia&amp;pg=PA80 |title=International Intervention, Identity and Conflict Transformation: Bridges and Walls Between Groups |date=2016 |publisher=Routledge, Taylor &amp; Francis Group |isbn=978-0-8153-6518-1 |series= |location=London New York |pages=80 |language=en}}&lt;/ref&gt; Grupa je djelovala uz podršku elemenata [[Uprava državne bezbjednosti Srbije|Uprave državne bezbjednosti Srbije]] i raspuštena je u aprilu 1996.[6] Arkan je kasnije optužen za ratne zločine, ali je ubijen prije nego što je izašao pred sud.&lt;ref&gt;[[#Thomas|Thomas (2006)]], pp. 43-44&lt;/ref&gt;

Štab Garde i Centar za obuku, su se nalazili u [[Erdut]]u, u istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]], [[Hrvatska]]. Jedinica je bila operativno aktivna za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] kao i tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|sukoba u Bosni i Hercegovini]]. [[Željko Ražnatović|Arkan]] je optužen 1997. od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] zbog komandovanja Gardom pošto je jedinica, po navodima optužbe, odgovorna za brojne zločine protiv čovječnosti, ozbiljno kršenje [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] i zakona i običaja rata.

Željko Ražnatović je bio dio srpskog podzemlja, po nekim izvorima i glavni čovjek, i to je vjerovatna pozadina njegove likvidacije 15. januara 2000. u [[Beograd]]u. Poslije njegove smrti niko od pripadnika jedinice nije optužen za ratne zločine.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Željko Ražnatović]]

{{Commonscat|Serb Volunteer Guard}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Srpske paravojne formacije]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ap9y1480shmvq8gnodxfr1dkladgkzy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vitus Bering</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21624</id>
    <revision>
      <id>3900382</id>
      <parentid>3886982</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T20:46:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3138" sha1="2j8ql754xrw4yp1fekkjcrspfxq71ov" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Vitus Bering
| slika              = Памятник Витусу Берингу, работа скульптора Ильи Вьюева, в селе Никольское на острове Беринга.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1681|8|5}}
| mjesto_rođenja     = Horsens, Danska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1741|12|19|1680||}}
| mjesto_smrti       = ostrvo Awatscha
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vitus Jonassen Bering''' (Behring, ruski također:  ''Витус Ионассен Беринг'' ili ''Иван Иванович Беринг = Ivan Ivanović Bering'')&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Armstrong|first=Terence|date=1982-05|title=Vitus Bering|url=http://dx.doi.org/10.1017/s0032247400004538|journal=Polar Record|volume=21|issue=131|pages=161–163|doi=10.1017/s0032247400004538|issn=0032-2474}}&lt;/ref&gt; (rođen [[1680]]. kod [[Horsens]]a na [[Jutland]]u; umro [[19. decembar|19. decembra]] [[1741]]. na ostrvu Awatscha ([[Bering Island]]) bio je [[Danska|danski]] oficir i [[Spisak istraživača|moreplovac]] u ruskoj carskoj službi.

Vitus Bering je rođen 1681., a umro 1741. godine. Porijeklom Danac, nakon stupanja u rusku mornaricu počinje istraživati za ruskog cara Petra Velikog. U okviru &quot;Velike sjeverne ekspedicije&quot; dokazao je da Amerika i Azija nisu jedno kopno.
[[Datoteka:Vitus_Bering.jpg|mini|200x200piksel| Portret za koji se nekada vjerovalo da je Vitus Bering (prema kasnijim podacima, vjerovatno je [[Vitus Bering (1617–1675)|njegov ujak]] ) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kamlib.ru/resourses/epishkin.htm|title=Vitus Bering. Question of biography|last=Epishkin|first=Sergey|publisher=Kamchatsky region science lubrary|language=ru|access-date=15. 3. 2018|archive-date=16. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316011835/http://www.kamlib.ru/resourses/epishkin.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.litera-ib.ru/pages/archiv/ib_4_2013.pdf|last=ПУЛЕНКОВА|first=Юлианна|language=ru|script-title=ru:КАМЧАТСКИЕ ЭКСПЕДИЦИИ|trans-title=KAMCHATKA EXPEDITIONS|access-date=15. 3. 2018|archive-date=4. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304182122/http://www.litera-ib.ru/pages/archiv/ib_4_2013.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;1991 expedition&quot; group=&quot;nb&quot;&gt;1991. godine rusko-danska ekspedicija pronašla je Beringovo groblje. Analiza Beringove lobanje je također pokazala da Bering nije mogao imati tako okruglo lice, kao što je prikazano na većini slika. Analiza je pokazala muškarca snažnog rasta i uglatijeg lica. Portret koji se najčešće pripisuje Beringu možda je pisac [[Vitus Bering (1617–1675)|Vitus Pedersen Bering]], koji je bio Beringov ujak.&lt;/ref&gt;]]

==Bilješke==
{{refspisak|group=&quot;nb&quot;}}

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Bering, Vitus}}
[[Kategorija:Biografije, Horsens]]
[[Kategorija:Rođeni 1680.]]
[[Kategorija:Umrli 1741.]]</text>
      <sha1>2j8ql754xrw4yp1fekkjcrspfxq71ov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chicago Bulls</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23691</id>
    <revision>
      <id>3900485</id>
      <parentid>3899865</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:37:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10441" sha1="ow4cnnr9xe8eqfi6sat4ybzo8slo08z" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| boja1                = #FFFFFF
| boja2                = #CE1141
| boja3                = #000000
| ime                  = Chicago Bulls
| logo                 = Chicago Bulls.svg
| trenutna_sezona      = 
| liga                 = [[NBA]]
| konferencija         = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija             = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]]
| osnovan              = 26. januar 1966.
| historija            = '''Chicago Bulls'''&lt;br /&gt;(od 1966)
| dvorana              = [[United Center]]
| grad                 = [[Chicago]]
| boje                 = Crvena, crna, bijela&lt;ref&gt;{{cite news |title= NBA Unveils Logo for NBA All-Star 2020 in Chicago |url= https://www.nba.com/bulls/news/nba-unveils-logo-nba-all-star-2020-chicago |publisher= NBA Media Ventures, LLC |website= Bulls.com |date= 17. 2. 2019 |access-date= 18. 2. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190219020232/https://www.nba.com/bulls/news/nba-unveils-logo-nba-all-star-2020-chicago |archive-date= 19. 2. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Chicago Bulls Reproduction and Usage Guideline Sheet |url= https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/chi/Chicago_Bulls_Logosheet.jpg |publisher =NBA Properties, Inc. |access-date= 22. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171222163308/https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/chi/Chicago_Bulls_Logosheet.jpg |archive-date= 22. 12. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{color box|#CE1141}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik              = [[Jerry Reinsdorf]]
| predsjednik          = [[Bryson Graham]]
| generalni_menadžer   = [[Stephen Mervis]]
| trener               = [[Tiago Splitter]]
| prvaci               = '''6''' ([[NBA finale 1991.|1991]], [[NBA finale 1992.|1992]], [[NBA finale 1993.|1993]], [[NBA finale 1996.|1996]], [[NBA finale 1997.|1997]], [[NBA finale 1998.|1998]])
| konferencijski_prvaci = '''6''' ([[NBA doigravanje 1991.|1991]], [[NBA doigravanje 1992.|1992]], [[NBA doigravanje 1993.|1993]], [[NBA doigravanje 1996.|1996]], [[NBA doigravanje 1997.|1997]], [[NBA doigravanje 1998.|1998]])
| divizijski_prvaci     = '''9'''&lt;br /&gt;'''Midwest: 1''' ([[NBA 1974/1975.|1975]])&lt;br /&gt;'''Centralna: 8''' ([[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1995/1996.|1996]], [[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]])
| penzionisani_brojevi  = '''5''' ([[Derrick Rose|1]], [[Jerry Sloan|4]], [[Bob Love|10]], [[Michael Jordan|23]], [[Scottie Pippen|33]])
| veb-sajt              = {{url|bulls.com}}
| dom_tijelo             =D9004C
| dom_uzorak_t           =_basket_in_white
| dom_šorc               =D9004C
| dom_uzorak_š           =_blanksidesandhems
| gost_tijelo            =D9004C
| gost_uzorak_t          =_basket_with_white
| gost_šorc              =D9004C
| gost_uzorak_š          =_whitesidesandhems
}}
'''Chicago Bulls''' [[košarka]]ški je klub iz [[Chicago|Chicaga]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi, a domaće utakmice igra u [[United Center]]u. U njemu je igrao i vjerovatno najbolji košarkaš svih vremena [[Michael Jordan]], s kojim je tokom 1990-ih klub osvojio šest titula prvaka. U sezoni [[NBA 1995/1996|1995/96.]] imali su omjer pobjeda i poraza 72–10, što je 20 godina bio najbolji rezultat svih vremena u jednoj sezoni; rekord su srušili [[Golden State Warriors]]i u sezoni [[NBA 2015/2016.|2015/16.]] ostvarivši omjer 73–9.

== Historija ==
Klub je osnovan 16. januara 1966, kada je Chicagu odobreno da ima NBA franšizu pod nazivom Bulls. To je bila treća NBA franšiza u gradu nakon Chicago Stagsa (1946–1950) i Chicago Packersa / Zephyrsa (1961–1963, danas [[Washington Wizards]]). Osnivač Bullsa [[Dick Klein]] bio je i predsjednik i generalni menadžer kluba u njegovim prvim godinama.

=== Dolazak Michaela Jordana ===
{{Proširiti sekciju}}
U ljeto 1984. Bullse je poslužila sreća: imali su treći pik prvog kruga na draftu nakon [[Houston Rockets]]a i [[Portland Trail Blazers]]a.
Houston je birao [[Hakeem Olajuwon|Hakeema Olajuwona]], Portland [[Sam Bowie|Sama Bowieja]], a Bullsi su odabrali [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] s [[Univerzitet Sjeverne Karoline|Univerziteta Sjeverne Karoline]].

Ekipa je dobila novog vlasnika, [[Jerry Reinsdorf|Jerryja Reinsdorfa]], i novog generalnog menadžera, [[Jerry Krause|Jerryja Krausea]], koji je odlučio graditi ekipu oko Jordana. Jordan je tokom svoje prve sezone bio treći strijelac lige, četvrti po [[Ukradena lopta (košarka)|ukradenim loptama]], odvevši Bullse u doigravanje. Dobio je nagradu za [[Novajlija godine (NBA)|najboljeg novajliju]] i uvršten u drugu ekipu lige.

Za sljedeću sezonu ekipa je dobila [[John Paxson|Johna Paxsona]] i [[Charles Oakley|Charlesa Oakleyja]]. Sa Jordanom i centrom [[Dave Corzine|Daveom Corzineom]] omogućena im je veća rotacija u igri za sljedeće dvije godine. Nakon loma kosti u stopalu početkom sezone [[NBA 1985/1986.|1985/86.]] Jordan je ipak završio kao drugi drugi strijelac ekipe. Bio je spreman za doigravanje nakon što su završili osmi na Istoku. Bullsi su se susreli s [[Boston Celtics]]ima (67–15), koje je predvodio [[Larry Bird]]. Iako su Bullsi &quot;pometeni&quot;, Jordan je u drugoj utakmici postigao 63 poena (što je i danas rekord za jednu utakmicu u doigravanju).

U sezoni [[NBA 1986/1987.|1986/87.]] Jordan je nastavio rušiti rekorde, tako što je bio vodeći strijelac lige s 37,1 poenom po utakmici i postao prvi igrač Bullsa koji je uvršten u prvu ekipu lige. Ipak, Bullse su u doigravanju još jednom &quot;pomeli&quot; Celticsi.

Na [[NBA draft 1987.|draftu 1987.]] Krause je birao centra [[Olden Polynice|Oldena Polynicea]] kao osmi pik i krilnog centra [[Horace Grant|Horacea Granta]] kao deseti, ali su Polynicea odmah poslali u [[Seattle Supersonics]]e za peti pik, krilo [[Scottie Pippen|Scottieja Pippena]]. S Paxsonom i Jordanom na pozicijama beka, [[Brad Sellers|Bradom Sellersom]] i Oakleyem na krilu, Corzineom na centru i Pippenom i Grantom na klupi, Bullsi su u sezoni [[NBA 1987/1988.|1987/88.]] postali još važnija ekipa u ligi i pobijedili u 50 utakmica. Ušli su u polufinale Istoka, gdje su naišli na [[Detroit Pistons]]e, koji su ih pobijedili u pet utakmica. Ipak, Jordan je proglašen [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijim igračem lige]], a tu nagradu osvojio je još četiri puta. To je bio i početak [[Rivalstvo Bulls – Pistons|velikog rivalstva]] između ova dva kluba.

=== Era poslije Jordana ===
{{Proširiti sekciju}}
Nakon posljednje titule u sezoni [[NBA 1997/1998.|1997/98.]] i odlaska najboljih igrača, Bullsi su znatno oslabili. U svakoj sezoni osim [[NBA 2002/2003.|2002/03.]] zauzimali su posljednje mjesto u svojoj diviziji. Nakon te sezone Krause se povukao s mjesta generalnog menadžera, a naslijedio ga je Paxson, koji je razmijenio pik s [[NBA draft 2005.|drafta 2005.]] u [[Phoenix Suns]]e za dodatni pik na [[NBA draft 2004.|draftu 2004.]] i na tom draftu odabrao je [[Ben Gordon (košarkaš)|Bena Gordona]], [[Luol Deng|Luola Denga]] i [[Chris Duhon|Chrisa Duhona]] te još doveo [[Andrés Nocioni|Andrésa Nocionija]], tada slobodnog igrača, koji je nedugo prije toga [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|osvojio zlatnu medalju]] na [[Olimpijske igre 2004.|Olimpijskim igrama]] u [[Atina|Atini]] s [[Košarkaška reprezentacija Argentine|reprezentacijom Argentine]].

U sezoni [[NBA 2004/2005.|2004/05.]] Bullsi su uspjeli osvojiti drugo mjesto u svojoj diviziji s omjerom 47–35 (nakon što su sezonu počeli serijom od devet poraza) i plasirati se u doigravanje, ali tamo su već u prvom krugu u šest utakmica izgubili od Washington Wizardsa. Ipak, Gordon je postao prvi novajlija koji je dobio nagradu za [[Šesti igrač godine (NBA)|najboljeg šestog igrača]] i prvi član Bullsa kome je to uspjelo nakon [[Toni Kukoč|Tonija Kukoča]] 1996.

Na [[NBA draft 2005.|draftu 2005.]] Bullsi nisu birali, ali su te godine razmijenili [[Eddie Curry|Eddieja Curryja]] i [[Antonio Davis|Antonija Davisa]] u Knickse za [[Michael Sweetney|Michaela Sweetneyja]], [[Tim Thomas (košarkaš)|Tima Thomasa]] i ono za što će ispostaviti da je drugi pik na [[NBA draft 2006.|draftu 2006]], kao i pravo da razmijene pikove s Knicksima na [[NBA draft 2007.|draftu 2007.]]

Sezona [[NBA 2005/2006.|2005/06.]] bila je na kraju djelomično uspješna za Bullse jer su se plasirali u doigravanje kao sedmi s omjerom 41–41 zahvaljujući seriji 12–2 krajem sezone. No, u doigravanju su izgubili već u prvom krugu od [[Miami Heat]]a u šest utakmica.

Na draftu 2006. Chicago je dobio drugi pik prvog kruga [[LaMarcus Aldrige|LaMarcusa Aldridgea]], koga su odmah razmijenili u [[Portland Trail Blazers]]e za dvojicu krilnih igrača, [[Tyrus Thomas|Tyrusa Thomasa]] i [[Viktor Hrjapa|Viktora Hrjapu]]. Kasnije su kupili i četverostrukog najboljeg odbrambenog igrača lige [[Ben Wallace|Bena Wallacea]] od Pistonsa te razmijenili [[Tyson Chandler|Tysona Chandlera]], posljednjeg preostalog iz Krauseove ere, za [[P. J. Brown]]a i [[J. R. Smith]]a iz New Orleans / Oklahoma City Hornetsa, čime se u budžetu otvorio dodatni prostor, koji su iskoristili da dovedu svog nekadašnjeg ko-kapitena [[Adrian Griffin]]a. Sezona je bila uspješna jer su završili s omjerom 49–33 na trećem mjestu u diviziji i petim na Istoku. Na početku doigravanja opet su naišli na Heat, ali su ga ovog puta Bullsi &quot;pomeli&quot; 4–0 i prošli u drugi krug, gdje su ih dočekali Pistonsi, koji su isto tako bez problema savladali [[Orlando Magic]] sa 4–0. To je bio njihov prvi okršaj u doigravanju nakon 1991, a Pistonsi su bili bolji nakon šest utakmica.

Sezona [[NBA 2007/2008.|2007/08.]] počela je tako što su kao deveti pik na draftu odabrali [[Centar (košarka)|centra]] [[Joakim Noah|Joakima Noaha]] te [[Aaron Gray|Aarona Graya]] i [[JamesOn Curry|JamesOna Curryja]] u drugom krugu. Otpisali su Sweetneyja i [[Malik Allen|Malika Allena]].

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Chicago Bulls}}
* [http://www.nba.com/bulls/ Službeni sajt]
* [https://web.archive.org/web/20060826133500/http://www.bullscast.com/ Bullscast – Chicago Bulls Podcast]

{{Chicago Bulls}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Chicago Bulls|*]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1966.]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Chicagu]]</text>
      <sha1>ow4cnnr9xe8eqfi6sat4ybzo8slo08z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boston Celtics</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23753</id>
    <revision>
      <id>3900479</id>
      <parentid>3899842</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:33:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13671" sha1="toh75nv1ssre2g7dy6c6iyrlh5eht3m" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
{{Standardi}}
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija košarkaški klub
| ime                  = Boston Celtics
| boja1                = #FFFFFF
| boja2                = #008348
| boja3                = #BB9753
| logo                 = Boston Celtics.svg
| trenutna_sezona      = 
| liga                 = [[NBA]]
| konferencija         = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija             = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]]
| osnovan              = 6. juni 1946.
| historija            = '''Boston Celtics''' &lt;br /&gt; 1946–trenutno
| dvorana              = [[TD Garden]]
| grad                 = [[Boston]], [[Massachusetts]]
| boje                 = Zelena, zlatna, crna, smeđa, bijela&lt;ref name=&quot;CreationOfALogo&quot;&gt;{{cite web|title=Creation of a Logo|url=http://www.nba.com/celtics/history/Logo.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Celtics|access-date=4. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CelticsNike&quot;&gt;{{cite news|last=Snow|first=Taylor C.|title=Celtics Showcase New Nike Uniform System|url=http://www.nba.com/celtics/news/sidebar/summer-092117-celtics-showcase-new-nike-uniform-system|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Celtics|date=21. 9. 2017|access-date=26. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Boston Celtics Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/bos/Boston_Celtics_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|date=2. 5. 2018|access-date=9. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#008348}} {{color box|#BB9753}} {{color box|#000000}} {{color box|#A73832}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik              = [[Boston Basketball Partners]]&lt;br/&gt;('''CEO''': [[Wyc Grousbeck]])
| predsjednik          = [[Rich Gotham]]
| generalni_menadžer   = [[Brad Stevens]]
| trener               = [[Joe Mazzulla]]
| pripojen             = [[Maine Celtics]]
| prvaci               = '''18''' ([[NBA finale 1957.|1957]], [[NBA finale 1959.|1959]], [[NBA finale 1960.|1960]], [[NBA finale 1961.|1961]], [[NBA finale 1962.|1962]], [[NBA finale 1963.|1963]], [[NBA finale 1964.|1964]], [[NBA finale 1965.|1965]], [[NBA finale 1966.|1966]], [[NBA finale 1968.|1968]], [[NBA finale 1969.|1969]], [[NBA finale 1974.|1974]], [[NBA finale 1976.|1976]], [[NBA finale 1981.|1981]], [[NBA finale 1984.|1984]], [[NBA finale 1986.|1986]], [[NBA finale 2008.|2008]], [[NBA finale 2024.|2024]])
| konferencijski_prvaci = '''11''' ([[NBA doigravanje 1974.|1974]], [[NBA doigravanje 1976.|1976]], [[NBA doigravanje 1981.|1981]], [[NBA doigravanje 1984.|1984]], [[NBA doigravanje 1985.|1985]], [[NBA doigravanje 1986.|1986]], [[NBA doigravanje 1987.|1987]], [[NBA doigravanje 2008.|2008]], [[NBA doigravanje 2010.|2010]], [[NBA doigravanje 2022.|2022]], [[NBA doigravanje 2024.|2024]])
| divizijski_prvaci     = '''36''' ([[NBA 1956/1957.|1957]], [[NBA 1957/1958.|1958]], [[NBA 1958/1959.|1959]], [[NBA 1959/1960.|1960]], [[NBA 1960/1961.|1961]], [[NBA 1961/1962.|1962]], [[NBA 1962/1963.|1963]], [[NBA 1963/1964.|1964]], [[NBA 1964/1965.|1965]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1974/1975.|1975]], [[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1980/1981.|1981]], [[NBA 1981/1982.|1982]], [[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 1986/1987.|1987]], [[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2007/2008.|2008]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]], [[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2024/2025.|2025]], [[NBA 2025/2026.|2026]])
| penzionisani_brojevi  = '''23''' ([[Robert Parish|00]], [[Walter A. Brown|1]], [[Red Auerbach|2]], [[Dennis Johnson|3]], [[Bill Russell|6]], [[Jo Jo White|10]], [[Bob Cousy|14]], [[Tom Heinsohn|15]], [[Satch Sanders|16]], [[John Havlicek|17]], [[Dave Cowens|18]], [[Don Nelson|19]], [[Bill Sharman|21]], [[Ed Macauley|22]], [[Frank Ramsey (košarkaš)|23]], [[Sam Jones (košarkaš)|24]], [[K. C. Jones|25]], [[Cedric Maxwell|31]], [[Kevin McHale (košarkaš)|32]], [[Larry Bird|33]], [[Paul Pierce|34]], [[Reggie Lewis|35]], [[Jim Loscutoff|LOSCY]])
| veb-sajt              = {{url|celtics.com}}
| dom_tijelo    = 008348
| dom_uzorak_t  = _bostonceltics1718h
| dom_šorc      = 008348
| dom_uzorak_š  = _bostonceltics1718h
| gost_tijelo    = 008348
| gost_uzorak_t  = _bostonceltics1718a
| gost_šorc      = 008348
| gost_uzorak_š  = _bostonceltics1718a
}}
'''Boston Celtics''' profesionalni je [[košarka]]ški klub iz [[Boston]]a&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britannica.com/topic/Boston-Celtics|title=Boston Celtics {{!}} American basketball team|website=Encyclopedia Britannica|access-date=11. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; koji igra u [[NBA]]-ligi. Osnovan je 1946. Celticsi igraju u dvorani ''TD Banknorth Garden''. Poznati su po bojama kluba, zelenoj i bijeloj, koje su simboli [[Irska|irske]] kulture u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]]. Vlasnik kluba jest [[Wyc Grousbeck]], glavni trener jest [[Ime Udoka]], a generalni menadžer [[Brad Stevens]].

Celticsi igraju u [[Atlantska divizija (NBA)|Atlanskoj diviziji]] u [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnoj konferenciji]] već više od 60 godina. Imaju 18 NBA-titula, najviše od svih ekipa. Bili su dominantni od 1959. do 1966.

== Historija Boston Celticsa ==
==== 1946-1956: Građenje velikog tima ====
Celticsi su osnovani 1946. i jedan su od košarkaških  klubova u Americi i prisustvuju u najjačoj košarkaškoj ligi NBA.
Godine 1950. Boston Celticsi su na draftu prvi birali jednog afroameričkog igrača, [[Chuck Cooper]].
Celticsi su se teško mučili u početku svog nastajanja dok za glavnog trenera nisu odlučili dovesti [[Red Auerbach|Reda Auerbacha]].
Prvi veliki igrač koji je došao u tim bio je [[Bob Cousey]], koga Auerbach na početku nije htio.
Cousey je najprije trebao otići u [[Chicago Stags]], no kad je saznao da je ta ekipa bankrotirala, otišao je u Celticse.
Nakon sezone [[NBA 1955/1956.|1955/56.]] Auerbach je iznenadio sve svojim razmjenom igrača.
Poslao je višegodišnjeg [[All-Star]] i budućeg člana [[Kuća slavnih košarke|Kuće slavnih]], [[Ed Macauley|Eda Macauleya]], u [[St. Louis Hawks]] za prava na [[Cliff Hagan|Cliffa Hagana]] i prava Hawksa na 1. pika runde.
Nakon pregovora s [[Rochester Royals]]ima, Auerbach je uzeo [[Bill Russell]]a i [[Tommy Heinsohn|Tommyja Heinsohna]]. Russell i Heinsohn izvanredno su funkcionirali s Couseyem. Sredinom te sezone Russell je otišao sa [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|SAD-om]] na [[Košarka na Olimpijskim igrama 1956.|Olimpijske igre]], a Celticsima se pridružio početkom sezone [[NBA 1956/1957.|1956/57.]]

==== 1957-1969: Veliki tim ====
Russell se pridružio Celticsima u decembru 1956. i nakon toga je igrao svaki susret i NBA finale protiv St. Louis Hawks gdje su ih porazili u 7 susreta i osvojili 1. od 17 naslova prvaka.
1958. godine Celticsi su ponovo došli do NBA finala, gdje su opet igrali sa St. Louis Hawksima i 
izgubili u 6 susreta.
Svejedno Celticsi su te godine dobili K. C. Jonesa i tada je počela igrati velika ekipa.
U sezoni 1959. s Couseyem na jedinici, Russellom na petici i Heinsohnom na trojci Celticsi su osvojili NBA titulu nakon što su u finalu pomeli Minneapolis Lakerse.
Dok je trener tima bio Auerbach, Celticsi su osvojili još 8 naslova NBA prvaka, odnosno 7 u nizu.
Tokom tog doba Celticsi su se susreli s Lakersima u finalu 6 puta i otad je među njima došlo do velikog rivalstva.
1964. godine Auerbach je u prvoj petorci imao svih pet igrača [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]].
Nakon osvojenog naslova 1966. Auerbach se povukao, a tada je Bill Russell preuzeo Celticse kao igrač i kao trener.
Auerbach je tada preuzeo funkciju generalnog direktora i na toj je poziciji ostao do 1980.
I tako te godine Celticsi su sanjali o novom naslovu, no [[Philadelphia 76ers]]i pokvarili su im planove jer su ih dobili u finalu Istočne konferencije.
Kako je ekipa starila, svi su mislili da je ovo kraj ere Celticsa, ali oni su iznenadili
i osvojili još dva naslova 1968. i 1969, pobijedivši oba puta Lakerse u finalu.

==== 1970-1978: Obnavljanje tima ====
1970. godine počela je obnova tima, Celticsi su zabilježili prvi negativni skor nakon sezone [[NBA 1949/1950.|1949/50]], prije Auerbachovog dolaska.
Doduše, sa dolascima Davea Cowensa, Paula Silasa i Jo-Joa Whitea Celticsi su ponovo počeli dominirati.
Nakon što su izgubili u finalu Istočne konferencije 1972, ponovo su se okupili i odlučili sezonu [[NBA 1972/1973.|1972/73.]] zaključiti kao najbolji tim Istočne konferencije s izvrsnim omjerom pobjeda i poraza 68-14.
No sezona je završila razočarenjem nakon što su pali u 7 susretu s [[New York Knicks]]ima u finalu Istočne konferencije i postali najbolji tim s najboljim omjerom koji nije ušao u finale.
Celticsi su se vratili sljedeće sezone i pobijedili [[Milwaukee Bucks]]e u [[NBA finale 1974.|NBA finalu 1974]], osvojivši svoju 12. titulu.
Oba sastava su pobijedili po dva puta i onda su Celticsi pobijedili u petom susretu, ali, na njihovu žalost, izgubili su šesti put kad je [[Kareem Abdul-Jabbar]] postigao koš u posljednjoj sekundi i odveo Milwaukee Bucks u sedmi susret. U tom susretu za Celticse je heroj bio Cowens, koji je postigao 28 poena i Celticsi su tako osvojili titulu prvi put u pet godina.
1976. godine Boston je ponovo osvojio naslov tada pobijedivši u finalu [[Phoenix Suns]]e u 6 susreta.
Finale te godine ostalo je zabilježeno kao jedan od najvećih susreta u historiji NBA.

== Glavni treneri ==
&lt;big&gt;'''1940-e'''&lt;/big&gt;
* [[John Russell (košarka)|John Russell]] – 1946–1948.
* [[Doggie Julian|Alvin Julian]] – 1948–1950.
&lt;big&gt;'''1950-e'''&lt;/big&gt;
* [[Red Auerbach]] – 1950–1966.
&lt;big&gt;'''1960-e'''&lt;/big&gt;
* [[Bill Russell]] – 1966–1969.
* [[Tom Heinsohn]] – 1969–1978.
&lt;big&gt;'''1970-e'''&lt;/big&gt;
* [[Satch Sanders]] – 1977–1979.
* [[Dave Cowens]] – 1978–1979.
* [[Bill Fitch]] – 1979–1983.
&lt;big&gt;'''1980-e'''&lt;/big&gt;
* [[K. C. Jones]] – 1983–1988.
* [[Jimmy Rodgers (košarka)|Jimmy Rodgers]] – 1988–1990.
&lt;big&gt;'''1990-e'''&lt;/big&gt;
* [[Chris Ford]] – 1990–1995.
* [[M. L. Carr]] – 1995–1997.
* [[Rick Pitino]] – 1997–2001.
&lt;big&gt;'''2000-e'''&lt;/big&gt;
* [[Jim O'Brien (košarka)|Jim O'Brien]] – 2000–2004.
* [[John Carroll (košarka)|John Carroll]] – 2004.
* [[Doc Rivers]] – 2004–2013.
&lt;big&gt;'''2010-e'''&lt;/big&gt;
* [[Brad Stevens]] – 2013–2021.
&lt;big&gt;'''2020-e'''&lt;/big&gt;
* [[Ime Udoka]] – 2021–2022.
* [[Joe Mazzulla]] – 2022–

== Uspjesi ==
{{Starost sekcija}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
! NBA prvak 
! NBA finalist 
! Istočna konferencija (doigravanje) 
! Istočna konferencija (regularno)
! Altantska divizija 
|-
|1957.||align=center|-||align=center|1957.||align=center|1957.||
|-
|''-''||align=center|1958.||align=center|1958.||align=center|1958.||
|-
|1959.||align=center|-||align=center|1959.||align=center|1959.||
|-
|1960.||align=center|-||align=center|1960.||align=center|1960.||
|-
|1961.||align=center|-||align=center|1961.||align=center|1961.||
|-
|1962.||align=center|-||align=center|1962.||align=center|1962.||
|-
|1963.||align=center|-||align=center|1963.||align=center|1963.||
|-
|1964.||align=center|-||align=center|1964.||align=center|1964.||
|-
|1965.||align=center|-||align=center|1965.||align=center|1965.||
|-
|1966.||align=center|-||align=center|1966.||align=center|-||
|-
|1968.||align=center|-||align=center|1968.||align=center|-||
|-
|1969.||align=center|-||align=center|1969.||align=center|-||
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1972.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1973.
|-
|1974.||align=center|-||align=center|1974.||align=center|-||align=center|1974.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1975.
|-
|1976.||align=center|-||align=center|1976.||align=center|-||align=center|1976.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1980.
|-
|1981.||align=center|-||align=center|1981.||align=center|-||align=center|1981.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1982.
|-
|1984.||align=center|-||align=center|1984.||align=center|-||align=center|1984.
|-
|''-''||align=center|1985.||align=center|1985.||align=center|-||align=center|1985.
|-
|1986.||align=center|-||align=center|1986.||align=center|-||align=center|1986.
|-
|''-''||align=center|1987.||align=center|1987.||align=center|-||align=center|1987.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1988.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1991.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1992.
|-
|''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|2005.
|-
|2008.||align=center|-||align=center|2008.||align=center|-||align=center|2008.
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Boston Celtics}}
* [http://www.nba.com/celtics/ Službeni sajt]
* [http://www.basketball-reference.com/teams/BOS/ Basketball-Reference.com: Boston Celtics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611091156/http://www.basketball-reference.com/teams/BOS/ |date=11. 6. 2012 }}
* [http://www.armchairgm.com/index.php?title=Boston_Celtics_Season_Recaps Boston Celtics Season Recaps]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{Boston Celtics}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Boston Celtics| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>toh75nv1ssre2g7dy6c6iyrlh5eht3m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko u sastavu Austro-Ugarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26067</id>
    <revision>
      <id>3900380</id>
      <parentid>3897673</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T20:29:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14282" sha1="mpywjoehmv3uv4sapefvkkd8n9514rn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|alt=|mini|250x250piksel|Franjevačka gimnazija i sjemenište u Visokom]]
[[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|250px|mini|desno|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine]]

'''Visoko za vrijeme Austro-Ugarske''' označava period u historiji [[Visoko]]g od austrougarske okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1878. do raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] 1918. U tom razdoblju Visoko je iz osmanskog kasabskog središta postupno preraslo u kotarsko upravno, privredno i školsko središte s izraženim procesima administrativne reorganizacije, demografskog rasta, razvoja javnih ustanova i urbanih preobrazbi.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|year=2024|website=Academia.edu|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiHJuzbasic&quot;&gt;{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/items/1c910674-2941-47e1-8482-62f77c11614f|title=Dževad Juzbašić: Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|year=2002|website=Baština ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon Berlinskog kongresa, Austrougarska je 1878. okupirala većinu tadašnje Bosne i Hercegovine. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom Muhameda ef. Hadžijamakovića, a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}}

U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto jer je od 4715 stanovnika, njih 3677 su bili muslimani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=54}} U podacima iz [[1882]]. stoji da je Visoko organizirana naseobina sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama, te da ima 752 kuće. Grad se širi obalom rijeke Fojnice niz glavnu saobračajnicu prema Jaliji, ušću i mostu preko rijeke [[Rijeka Bosna|Bosne]].Gradska uprava je 1901. sagradila vodovod, a voda je uzeta iz izvora Perutac i Kraljevac.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=54}}

Odmah poslije okupacije, ruždija je zatvorena, a otvorena komunalna osnovna škola [[1886]]. i franjevačka gimnazija [[1900]]. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao. Godišnje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.

Kasnije su slijedile zgrade Kotarskog ureda i suda (sada zgrada općine Visoko, [[1895]]), zgrada Franjevačke gimnazije sa crkvom ([[1899]] - [[1900]]), zgrada tadašnje gradske općine (sada Zavičajni muzej), zgrada osnovne škole na Kraljevcu (današnja osnovna škola &quot;Kulin Ban&quot;, izgrađena [[1889]]. godine)i tako dalje. Zgrade su se većinom gradile u [[neomaurski stil|neomaurskom stilu]] i ublaženim varijantama neoklasicizma.

Komunalna djelatnost se proširila dolaskom Austrije gdje se u [[1882]]. godini spominje Visoko kao organizovana naseobina sa trgovinom, uredima i drugim institucijama.. Visoko je tada imalo 752 kuće, 467 je bilo na sprat.  [[1887]]. u Visokom je otvorena apoteka. U istom periodu razvija se i organizovana uprava, te je [[1897]]. usvojen Statut gradskog poglavarstva, a na temelju njega donosi se Pravilnik o pijačnom redu.

Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao. Godišnje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Car [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip I]]. je 30. maja 1910. prilikom svoje posjete Bosni i Hercegovini obavio kratki posjet Visokom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vremeplov.ba/?p=2732|title=Posjeta cara Franje Josipa I. Bosni i Hercegovini|last=admin|date=30. 5. 2014|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vipromo.ba/na-danasnji-dan-1910-posjeta-cara-franje-josipa-i-visokom/|title=NA DANAŠNJI DAN 1910 - Posjeta Cara Franje Josipa I Visokom|date=30. 5. 2019|website=Visoko|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2019|archive-date=30. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190530092219/https://www.vipromo.ba/na-danasnji-dan-1910-posjeta-cara-franje-josipa-i-visokom/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Veliki požar ===
Daljni razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio [[11. novembar|11. novembra]] [[1911]]. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata. Potpuno su izgorjeli Gornja [[čaršija]] i mahale uz nju i kuće uz glavnu saobraćajnicu, uz Belediju, Šadrvansku džamiju i medresu. Uzrok je bilo napušteno vatrište u kući u Donjoj mahali. Vatru je prvi primijetio kotarski stražermeštar Uroš Prica koji je signalizirao uzbunu. Gusti dim, noć i opći metež u gradu je još više pridonio ubrzanom širenju požara sa krova na krov koji su bili napravljeni od šepera, pokriveni šindrom.&lt;ref name=&quot;Podsjećanje na veliki požar&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |title=Podsjećanje na veliki požar |access-date=12. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927231140/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gašenje požara je dodatno otežao nestanak vode u vodovodu, a visočki vatrogasci tada nisu imali odgovarajuću opremu za crpljenje vode iz rijeke Fojnice. U jutarnjim satima, oko 5.30 sati je stigla prva vatrogasna pomoć iz Zgošće i Zenice, a kasnije i iz Sarajeva sa posebnim vozom. Vatra je ugašena tek oko 7 sati ujutro.&lt;ref name=&quot;Podsjećanje na veliki požar&quot;/&gt;

U proljeće [[1912]]. se pristupilo obnovi. Prije toga u Visoko je pristizala pomoć iz svih dijelova tadašnje Bosne i Hercegovine gdje je prikupljeno 32.158 kruna, a pomoć je stizala iz Beograda, Cazina, Nevesinja, Rogatice, Sarajeva i Tuzle, ali i pojedinaca kao što su direktor vakufa efendija Arnautovič i kralj Austro-ugarske monarhije&lt;ref name=&quot;Podsjećanje na veliki požar&quot;/&gt;. [[Zemaljska vlada]] je naredila da kuće budu zidane od cigle i pokrivene crijepom ali u duhu tradicionalnog bosanskog graditeljstva. Visoko je poslije požara i obnove dobilo konture urbane sredine sa mješavinom [[orijent]]alnog i zapadnog stila. U sada staroj jezgri grada još uvijek stoji dio istih kuća koje su ostale netaknute, ali neke kuće su također porušene da bi se napravile nove i modernije koje nemaju tradicionalni bosanski stil graditeljstva.

=== Okupacija i uspostava nove vlasti ===
U vrijeme austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine Visoko je bilo jedno od mjesta u kojem je pružen otpor novoj vlasti. Prema kasnijim historiografskim prikazima, austrougarske trupe zauzele su Visoko 17. augusta 1878. nakon višečasovne borbe i povlačenja branilaca prema [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

Uspostavljanje austrougarske uprave predstavljalo je veliku historijsku prekretnicu za cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer je dotadašnji ograničeni proces modernizacije ušao u novu fazu pod upravom Monarhije.&lt;ref name=&quot;ANUBiHJuzbasic&quot; /&gt; U administrativnoj reorganizaciji iz 1881. Visoko je potvrđeno kao sjedište kotara u okviru sarajevskog okruga, čime je zadržalo važnu upravnu funkciju koju je imalo i ranije.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

Već 30. septembra 1881. općinsko vijeće u Visokom donosilo je odluke o finansiranju kotarskih potreba, sirotinje, ukonačenja vojnika, vatrogasne opreme i bunara, što pokazuje da je nova uprava ubrzano uvodila uređene općinske i komunalne poslove.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

=== Demografske i društvene promjene ===
U prvim godinama austrougarske uprave Visoko je uglavnom zadržalo izgled grada orijentalnog tipa, iako je dio muslimanskog stanovništva iselio u [[Osmansko Carstvo]]. I pored toga, grad je ostao pretežno muslimanski; u jednoj od ranih austrougarskih statistika Visoko je imalo 4.715 stanovnika, od kojih 3.677 muslimana.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

Prema podacima za grad Visoko iz 1885. evidentirano je 4.994 stanovnika, 1.028 kuća i 1.116 stanova. U konfesionalnoj strukturi bilo je 3.365 muslimana, 1.332 pravoslavca, 140 rimokatolika, 147 Jevreja i 10 pripadnika drugih vjeroispovijesti.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt; Na nivou kotara Visoko, popis iz 1895. bilježi 36.412 stanovnika, a popis iz 1910. 44.770 prisutnih stanovnika s vojništvom, što pokazuje izrazit demografski rast u kasnom austrougarskom periodu.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

Uz muslimansko, pravoslavno i rimokatoličko stanovništvo, u austrougarskom periodu jača i jevrejska zajednica. Po popisu iz 1879. u visočkoj političkoj ispostavi zabilježeno je 38 Jevreja, dok ih je u samom gradu 1885. bilo 147, što svjedoči o postepenom jačanju urbanog trgovačkog sloja.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

=== Privreda i svakodnevni život ===
Nakon uključivanja Bosne i Hercegovine u austrougarsko carinsko područje 1. januara 1880, došlo je do kidanja dijela ranijih trgovačkih veza i prilagođavanja novim tržišnim odnosima. Taj proces Juzbašić označava kao privrednu prekretnicu, odnosno kao početak novog razdoblja obilježenog prodorom kapitalističkih odnosa.&lt;ref name=&quot;ANUBiHJuzbasic&quot; /&gt;

U Visokom su te promjene bile vidljive kroz razvoj zanatstva, trgovine i lokalne infrastrukture. Grad je 1882. spominjan kao organizirana naseobina s trgovinom, uredima i drugim ustanovama, a imao je 752 kuće, od kojih su 467 bile na sprat. Iste godine zabilježeno je i prvo javno osvjetljenje Visokog, a 1887. otvorena je i prva apoteka.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

Na području kotara 1895. registrirane su 22 tvornice, 97 kazana za rakiju, 591 mlin za žito, četiri krečane, šest kamenoloma i 11 rudokopa, što pokazuje da je visočki kraj imao raznovrsnu privrednu osnovu, u kojoj su poljoprivreda, zanatstvo i prerada zauzimali važno mjesto.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt; Posebno mjesto u privredi Visokog imalo je [[kožarstvo]], koje se razvijalo na starijim zanatskim tradicijama i ostalo jedan od prepoznatljivih elemenata lokalne privrede i u austrougarskom i u kasnijem periodu.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

=== Obrazovanje, zdravstvo i urbanizacija ===
Austrougarski period donio je širenje školske mreže i jačanje državnog školstva. Narodna osnovna škola u Visokom, osnovana 1881/82, bila je prva višerazredna državna osnovna škola u visočkom srezu i jedna od najvažnijih ustanova u kulturnom i prosvjetnom životu grada.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt; Pored nje djelovale su pravoslavna, katoličke i brojne muslimanske škole; popis iz 1895. navodi da su se u Visokom nalazile jedna državna i katolička škola, jedna pravoslavna i 22 muslimanske škole.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

U zdravstvu su promjene bile sporije, ali ipak vidljive. Otvaranje apoteke i razvoj ambulantnih službi označili su početke modernijeg zdravstvenog sistema u gradu, iako su epidemije i dalje predstavljale ozbiljan problem krajem 19. i početkom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

U urbanističkom smislu austrougarska vlast isprva je koristila zatečene osmanske objekte za potrebe uprave, ali je već od 1880-ih počela gradnja novih administrativnih, sudskih, školskih i drugih javnih zgrada. Time je Visoko postupno dobivalo obilježja modernijeg upravnog središta, premda je dugo zadržalo staru urbanu matricu i izgled čaršije.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

=== Vojna obaveza i političke prilike ===
Jedna od važnijih promjena bilo je uvođenje vojne obaveze u Bosni i Hercegovini 1881. Provizorni vojni zakon proglašen je 4. novembra 1881, a obuhvatio je pripadnike svih triju glavnih konfesija. U njegovoj provedbi austrougarske vlasti su, barem formalno, nastojale uvažiti i vjerske običaje muslimanskog stanovništva, uključujući pitanja ishrane, molitve i vjerskih praznika.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

Početkom 20. stoljeća politički život u Bosni i Hercegovini snažno je obilježila [[Aneksiona kriza]] nakon austrougarske aneksije 1908. Iako Visoko nije bilo jedno od glavnih političkih središta tih zbivanja, događaji su se odražavali i na lokalnu sredinu kao dio šireg bosanskohercegovačkog prostora.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt;

=== Visoko u Prvom svjetskom ratu ===
Izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1914. Visoko je, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, ušlo u ratni režim obilježen mobilizacijom, vojnim obavezama, nestašicama i opterećenjima ratne privrede.&lt;ref name=&quot;AkademiaVisokoIII&quot; /&gt; Ratne godine dodatno su otežale svakodnevni život stanovništva, a kraj austrougarske vladavine 1918. označio je završetak jednog duboko transformativnog razdoblja u historiji grada.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==

*[[Austro-Ugarska]]
*[[Osmansko Carstvo]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-i-dio/?fbclid=IwAR1qabowUrjF_IY5IIHxHWMPb-_an79VPdf5chMYSS_LTLlPb7wualIq6m0 Opis visočkih tabaka iz 1901]{{Mrtav link}}
*[https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-ii-dio/?fbclid=IwAR1hH2TuhUtUuQCXh86d-1CIZDq699emCEIqcAJOiyXr8Tb67WBuNcijCY4 Opis visočkih tabaka iz 1901 (drugi dio)]{{Mrtav link}}
*[https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-iii-dio/ Opis visočkih tabaka iz 1901 (treći dio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190622072308/https://www.vipromo.ba/izuzetan-opis-visockih-tabaka-iz-1901-godine-iii-dio/ |date=22. 6. 2019 }}

&lt;br /&gt;{{Visoko}}

[[Kategorija:Historija Visokog]]</text>
      <sha1>mpywjoehmv3uv4sapefvkkd8n9514rn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Magma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28055</id>
    <revision>
      <id>3900435</id>
      <parentid>3875012</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T01:45:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */</comment>
      <origin>3900435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7526" sha1="7pqu2rc5y27mco8g608wh652o8coz1v" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pahoehoe_toe.jpg|desno|mini|300x300piksel|Rijeka lave na Havajima. Lava je ekstruzivna magma.]]
'''Magma''' (iz grčokg μάγμα, &quot;gusta smjesa&quot;) jest mješavina istopljenih ili poluistopljenih stijena, minerala i elemenata&lt;ref name=&quot;eov&quot;&gt;{{Cite encyclopedia|last=Spera, Frank J.|encyclopedia=Encyclopedia of Volcanoes |title=Physical Properties of Magma|pages=171–190|publisher=[[Academic Press]]|year=2000}}&lt;/ref&gt; nalazi se ispod površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i očekuje se da postoji i na drugim planetama i nekim satelitima. Osim toga, magma može sadržavati kristale, plinove i mjehuriće. Često se skuplja u ćelije koje uzrokuju vulkane i tako se formiraju [[magmatske stijene]].

== Opis ==
Magme je kompleksna [[tečnost]] visoke temperature. Temperature većine magmi su u rasponu 700&amp;nbsp;°C do 1300&amp;nbsp;°C , ali vrlo rijetke karbonatne magme mogu biti temperature 600 stepeni a komatitne magme mogu biti temperature 1600 stepeni. Većina magmi su silikatne mješavine.&lt;ref name=&quot;MostMagmasSilicate&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.soest.hawaii.edu/GG/FACULTY/POPP/Sept07_Ch4.pdf|title=Igneous Rocks|date=septembar 2007|publisher=School of Ocean and Earth Science and Technology, University of Hawai‘i at Manoa|access-date=16. 10. 2015|work=Geology Course Lecture in PowerPoint|author=Popp, B. N.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori magme ==

=== Djelomično topljenje ===
Topljenje čvrstih stijena da bi se formirala magma zavisi od tri fizička parametra: pritiska, temperature i sastava stijene.

Kada se stijene tope, tope se postepeno, zbog toga što je većina stijena sastavljena od nekoliko minerala odnosi topljenja su kompleksni. Kako se stijena topi dolazi do promjene volumena.Kada je dovoljno stijene istopljeno. dolazi do omekšavanja stijene.

=== Geohemijski uticaj na djelomično topljenje ===
Stepen djelomičnog topljenja je kritičan za određivanje tipa magme. Stepen djelomičnog topljenja koji je potreban da bi se dobila topljevina se može dobiti posmatranjem odnosa između kompatiblnih i inkopatiblinih elemenata. Inkompatibilni elementi uključju, [[cezij]], rubidij, barij,kalij

=== Upotreba magme za proizvodnju energije ===
Na Islandu su bušene rupe dubine 5000 m u pokušaju da se koristi toplota u vulkanskim procjepima, te se došlo do magme na dubini od 2100 metara.

Konstruisan je čelični kavez koji je zabteoniran i postavljen u bišitnu u blizinu magme. Pritisak i temperatura su bile dovoljne da generišu pritisak od 36 MW.&lt;ref name=&quot;Geothermics Magazine, Vol. 49 (January 2014)&quot;&gt;{{Cite book|url=http://www.sciencedirect.com/science/journal/03756505/49/supp/C|title=Geothermics Magazine, Vol. 49 (January 2014)|publisher=Elsevier Ltd.|year=2014|author=Wilfred Allan Elders, Guðmundur Ómar Friðleifsson and Bjarni Pálsson}}&lt;/ref&gt;

== Evolucija Magme ==

=== Primarne topljevine ===
Kad se stijene istope, tečna komponenta je primarna magma. Primarna magma nije prošla kroz promjenu i početna je faza magme. U prirodi je rijetkost pronaći primarnu magmu. Leukosomi u migmatitima su primjeri primarnih magmi. Primarne magme potiču iz omotača, i poznate su kao primitivne magme. Pronalaženjem primitivne magme možemo predočiti sastav kore.

== Kretanje magme ==
Magma se razvija u kori ili omotaču kada temperatura i pritisak postignu uslove. Magma se diže prema površini kada je manje gusta od okolnog kamena i kada lokacija dozvoljava kretanje. Magma se razvija i skjuplja u magmatske ćelije. Magme tu mogu ostati i ohladiti se ili eruptirati.

== Hlađenje magme ==
Postoje dva načina da magma prestane postojati i to prelazak u lavu vulkanskom erupcijom, zatim u efuzivnu stijenu i kristalizacijom u intruzivnu stijenu.

Kada se magma hladi dolazi do stvarnaja čvrstih minerala. Dolazi do formiranja magmatskih ćelija. 

=== Vulkanizam ===
Kada tokom vulkanske erupcije magma napusti unutarnjost zemlje to se naziva lava.Lava se stvrdne i hladi jako brzo u odnosu na unutarnjost. To brzo hlađenje ne omogućava kristalizaciju, te dolazi do stvaranja vulkanskog stakla.

Prije i tokom vulkanske erupcije, isparenja od CO2 i H2O napuštaju proces u određenim količinama. Magme sa niskim procentom vode su guste. Ako dođe do velikog ispravanja dešava se eksplozivna erupcija.

Karakteristike nekoliko različitih vrsta magme
: Ultramafitna
:: SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; &lt; 45%
:: Fe–Mg &gt; 8% do 32%MgO
:: Temperatura: do 1500°C
:: Viskozitet: Vrlo Nisko
:: Eurptivno ponašanje: lagano ili eksplozivne erupcije
:: Pojavljivanje: divergenten granice ploča, hot spotovi, konvergentne granice ploča.

: Mafitna
:: SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; &lt; 50%
:: FeO i MgO obično &lt; 10%
:: Temperatura: do ~1300°C
:: Viskozitet: Nizak
:: Eruptive ponašanje: lagano
:: Distribuciju: divergenten granice, hotspotovoi i konvergenten granice ploča.

: Neutralna
:: SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ~ 60%
:: Fe–Mg: ~ 3%
:: Temperatura: ~1000°C
:: Viskoznost: Srednja
:: Eruptive ponašanje: eksplozivno ili efuzivno
:: Distribuciju: konvergente granice i ostrvski lukovi

: Felsic(rhyolitic)
:: SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i 70%
:: Fe–Mg: ~ 2%
:: Temperatura: &lt; 900°C
:: Viscosity: Visoka
:: Eruptive ponašanje:eksplozivno ili efuzivno
:: Distribuciju: česti u hotspotovima u kontinentalnoj kori i u kontintalnim rifovima.

=== Temperatura ===
Na bilo kojem pritisku za određeni sastav, porast temperature iznad određene granice uzrokovat će topljenje. U tlu temperatura zavisi od geotermalnog gradijenta i radioaktivnog raspadanja. Geotermalni gradijent je u prodjeku 25 celzija po kilometru, i ima veliki raspon od 5 stepeni po kilometru u okeanskim rovovima, do 80 celzija po kilometru ispod srednjeokeanskih grebena i vulkasnskih lukova.

=== Pritisak ===
Kako magma raste nalaziće se u prelaznom viskoznom stanju dok ne dođe do adijabatskog hlađenja. Kada dođe do adijabatskog hlađenja magma postaje tačna i prelazi u lavu. Otapanje može da se desi zog smanjenja pritiska, u procesu zvanom dekompresijsko otapanje.&lt;ref&gt;Geological Society of America, ''Plates, Plumes, And Paradigms'', p. 590 ff., 2005, [[:en:Special:BookSources/0813723884|ISBN 0-8137-2388-4]]&lt;/ref&gt;

=== Gustoća ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Tip 
! Gustoća [kg/m3]
|-
|Bazaltna magma
| 2650-2800&lt;ref name=&quot;mg&quot;&gt;[http://www.usu.edu/geo/shervais/G4500_PDF/45Week1B_Magmas.pdf usu.edu - GEOLOGY 326, PHYSICAL PROPERTIES OF MAGMAS], 2005-02-11&lt;/ref&gt;
|-
|Andezitna magma 
| 2450-2500&lt;ref name=&quot;mg&quot;/&gt;
|-
|Riolitna magma
| 2180-2250&lt;ref name=&quot;mg&quot;/&gt;
|}

=== Sastav ===
Jako je teško promijeniti ukupni sastav velikih stijenskih masiva, tako da je sastav osnovna komponenta koja određuje topljenje stijene pod pritiskom i temperaturom. U sastav se mogu ubrajati i nestabilne faze kao npr [[voda]] i karbon dioksid.

Prisustvo nestabilnih faza u stijeni pod pritiskom može stabilizirati topljenje. Prisustvo od 0.8% vode, može smanjiti temperaturu otapanja do 100&amp;nbsp;°C. Dok gubitak ode i nestabilnih faza moze dovesti do smrzavanja ili očvrsnuća stijene.

Veliki udio u magmi ima silika, koja je sastavljena od silikata i oksigena. Magma sadrži i gasove koji se šire kako magma izlazi. Magma sa velikim udiom silice se teško kreće tj. viskozna je te gasovi ostaju zarobljeni u njoj. Pritisak raste dok gasovi ne eksplodiraju. Magme sa malim učešćem silike se brzo kreću i tečne su te se [[Plin|gas]] oslobađa.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Petrologija magmatskih stijena]]
[[Kategorija:Magma| ]]
[[Kategorija:Magmatske stijene]]
[[Kategorija:Vulkanizam]]
[[Kategorija:Zemljina kora]]</text>
      <sha1>7pqu2rc5y27mco8g608wh652o8coz1v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oružane snage Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30110</id>
    <revision>
      <id>3900372</id>
      <parentid>3705295</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T16:50:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23785" sha1="nqhbswopigd8o5iey1beuvpgfceslo2" xml:space="preserve">{{Infokutija nacionalna vojska
| naziv                                   = Oružane snage Bosne i Hercegovine
| izvorni_naziv                           = 
| slika                                   = AFBIH Coat of Arms 021-001.png
| veličina_slike                          = 250px
| opis_slike                              = Amblem
| slika2                                  = 
| veličina_slike2                         = 
| opis_slike2                             = 
| država                                  = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| urečica                                 = &quot;Perspektiva&quot;
| utemeljena                              = {{Početni datum i godine|2005|12|1|df=yes}}
| u_trenutnom_obliku                      = 
| ukinuta                                 = 
| grane                                   = [[File:BedzKoV.jpg|21px]] [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BedzViPVO.jpg|21px]] [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]]
| štab                                    =[[Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine|Zajednički štab OSBiH]] ([[Sarajevo]])
| sati_letenja_zrakoplovstva              = 
| veb-sajt                                = [http://os.mod.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=180&amp;pageIndex=1 os.mod.gov.ba]
| vrhovni_komadant                        = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| ministar_odbrane                        = [[Datoteka:Ministarstvo-odbrane logo.jpg|20px]] [[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| načelnik_štaba                          = [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel general Insignia.svg|20px|link=[[General pukovnik]]|alt=General pukovnik]] [[Gojko Knežević]]
| komadant                                = [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.svg|20px|link=[[General major]]|alt=General major]] [[Mirzet Lubenović]] {{Small|(operativna komanda)}}&lt;br&gt;[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.svg|20px|link=[[General major]]|alt=General major]] [[Zdravko Rezo]] {{Small|(komanda za podršku)}}
| vojna dob                               = od 18 godina
| vojna obaveza                           = Ne {{Small|(Ukinut početkom 2006, u potpunosti 1. januara 2007)}}
| broj_raspoloživih_za_vojnu_službu       = 990.445 muškaraca, dobi 18–49 (procjena 2019)&lt;br&gt;941.888 žena, dobi 18–49 (procjena 2019)
| broj_sposobnih_za_vojnu_službu          = 991.569 muškaraca, dobi 18–49 (procjena 2019)&lt;br&gt;951.780 žena, dobi 18–49 (procjena 2019)
| broj_godišnje_stasalih_za_vojnu_službu  = 50.870 muškaraca (procjena 2019)&lt;br&gt;65.789 žena (procjena 2019)
| aktivan sastav                          = 12.769
| rezervni sastav                         = 6.000
| raspoređeni_sastav                      = 64 {{Small|([[Afganistan]] 55, [[Mali]] 2, [[Srednjoafrička Republika]] 2 i [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] 5)}}
| budžet                                  = 390.502.000 [[Konvertibilna marka|KM]] (2024)&lt;ref name=&quot;budžet&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.mod.gov.ba/afoto2016/MO%20BiH%20Budzet%20za%20gradjane%202024.pdf|title=MO BiH - Budžet za građane|date=2024|website=mod.gov.ba|publisher=[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procent BDP-a                           = ~0,31% (2024)&lt;ref name=&quot;budžet&quot;/&gt;
| domaći proizvođači                      = &quot;Zrak&quot; d.d. Sarajevo&lt;br&gt;PD &quot;Igman&quot; Konjic&lt;br&gt;Ginex d.d. Goražde&lt;br&gt;&quot;Orao&quot; a.d. Bijeljina&lt;br&gt;UNIS Promex Sarajevo&lt;br&gt;BNT Travnik&lt;br&gt;&quot;Binas&quot; d.d. Bugojno&lt;br&gt;Fabrika specijalnih vozila&lt;br&gt;TRZ Hadžići&lt;br&gt;PS Vitezit d.o.o.
| strani dobavljači                       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br&gt;{{ZID|Evropska unija}}&lt;br&gt;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br&gt;{{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Italija}}&lt;br&gt;{{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}}
| godišnji_uvoz                           = 
| godišnji_izvoz                          = 
| historija                               = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Shield of the Army of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
| činovi                                  = [[Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine|Činovi u Oružanim snagama BiH]]
| slika3                                  = BiH soldiers in Afghanistan.jpg
| veličina_slike3                         = 
| opis_slike3                             = Pripadnici OSBiH u [[Afganistan]]u
}}
'''Oružane snage Bosne i Hercegovine''' (OSBiH) su vojna sila [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nastala transformacijom entitetskih vojski, bivše [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]] (VFBiH) i bivše [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Civilni komandant OSBiH jest [[Predsjedništvo BiH]] a lanac komandovanja i kontrole ide preko [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MOBiH]], Zajedničkog štaba OSBiH na dvije komande operativnog nivoa, i to [[OKOSBiH]], koja u svom sastavu ima pet brigada (tri pješadijske brigade, brigadu zračnih snaga i [[PZO]], te brigadu taktičke podrške) i [[KPOSBiH]], koja u svom sastavu ima komandu za logistiku, personal i obuku. Sve navedene komande su multietničkog karaktera, dok su pješadijski bataljoni u sastavu pješadijskih brigada čisto etnički (bošnjački, hrvatski i srpski), a artiljerijski bataljoni u pješadijskim brigadama multietnički. Također, sve prištabske jedinice pri komandama pješadijskih brigada su multietničke. Brigade taktičke podrške i Zračnih snaga također su multietničkog sastava. U sastavu OSBiH jesu i tri &quot;administrativne&quot; komande ili tzv. [[Pukovnik|pukovi]]. Oni baštine tradicije ratnih vojski u Bosni i Hercegovini, nemaju nikakvu operativnu funkciju i bave se obilježavanjem značajnih datuma iz historije bivših vojski u Bosni i Hercegovini.

Vidovi OSBiH su [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] u Bosni i Hercegovini postojale su [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] (nastala spajanjem [[ARBiH]] i [[HVO]]-a) i [[Vojska Republike Srpske]].

Prva formalna i zvanična oružana sila [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] bila je [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]. Formirana je 8. aprila 1992. i bila je nasljednik teritorijalne odbrane [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BIH]], a koja je bila rezervni dio [[JNA]]. TO BIH je transformirana u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]], čiji je prvi komadant bio general [[Sefer Halilović]]. Armija RBiH je nakon Dejtonskog sporazuma integrirana u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

[[Hrvatsko vijeće odbrane]] bilo je oružana sila samoproglašene [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], čiji je integritet čuvala. HVO je formiran 8. aprila 1992. i postojao je sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nakon čega je integriran u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

[[Vojska Republike Srpske]] formirana je 12. maja 1992. kao oružana sila tada nepriznate [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]]. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ova oružana formacija postaje priznata kao zvanična oružana sila entiteta [[Republika Srpska]] i jedna od dvije oružane sile Bosne i Hercegovine sve do reforme odbrane 2006, kad je personal bivše VRS ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

== Zadaci OSBiH po Zakonu o odbrani ==
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma,
* zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao nezavisne države i njenih građana, 
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće,
* protivminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini,
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874 |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 1. 2014 |archive-date=8. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Struktura oružanih snaga ==

[[File:BHAFPC 005 AFBiH.jpg|thumbnail|280px|right|Pripadnici OSBiH BHAFPC 005 u [[Bagram]] vojnoj bazi.]]
{{Multiple image
|title   = 
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= [[Bell]] Huey II (TH-1H) od [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačkih Zračnih Snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]].
}}
Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine smješten je u Sarajevu na Bistriku. Dvije podređene komande razmještene su u NATO Bazi Butmir kod Sarajeva – OKOSBiH te u Kasarni Kozara u Banjoj Luci KPOSBiH.

Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal, a pripadnici tih pukova su raspoređeni u tri bataljona, u tri pješadijske brigade OSBIH.
* '''Operativna komanda''' ([[Butmir]] [[Sarajevo]])
**'''4. pješadijska brigada''' ([[Čapljina]])
*** 1. pješadijski bataljon ([[Livno]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Bileća]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Goražde]])
*** Artiljerijski bataljon ([[Mostar]])
*** Izviđačka četa ([[Čapljina]])
*** Vod veze ([[Čapljina]])
*** Vod vojne policije ([[Čapljina]])
** '''5. pješadijska brigada''' (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** 1. pješadijski bataljon ([[Zenica]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Kiseljak]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Bijeljina]])
***  Artiljerijski bataljon ([[Žepče]])
*** Izviđačka četa (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Vod veze (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Vod vojne policije (Baza Dubrave [[Tuzla]])
**'''6. pješadijska brigada''' (Kozara [[Banja Luka]])
*** 1. pješadijski bataljon (Kozara [[Banja Luka]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Bihać]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Orašje]])
*** Artiljerijski bataljon ([[Doboj]])
*** Izviđačka četa (Kozara [[Banja Luka]])
*** Vod veze (Kozara [[Banja Luka]])
*** Vod vojne policije (Kozara [[Banja Luka]])
**'''Brigada za taktičku podršku''' ([[Sarajevo]] Rajlovac)
*** [[File:OKBAFBIH.png|27px]] Oklopni bataljon (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Inžinjerski bataljon ([[Derventa]])
*** Vojnoobavještajni bataljon (Rajlovac, [[Sarajevo]])
*** Bataljon vojne policije  (Rajlovac, [[Sarajevo]])
*** Deminerski bataljon (Rajlovac [[Sarajevo]]), Ujedno i škola za deminiranje
*** Bataljon veze ([[Pale]])
*** ABHO četa (Baza Dubrave [[Tuzla]])
** '''Brigada ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane''' (Kozara – [[Banja Luka]])
*** [[File:Air Force of Bosnia and Herzegovina Emblem.png|27px]] 1. Helikopterski skvadron ([[Mahovljani]] - Banja Luka)
*** [[File:2nd Helicopter Squadron.png|27px]] 2. Helikopterski skvadron ([[Sarajevo]])
*** Bataljon PVO ([[Sarajevo]])
*** Bataljon vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja ([[Banja Luka|Kozara - Banja Luka]])
*** Bataljon zračne podrške ([[Sarajevo]], [[Banja Luka]])
* '''Komanda za podršku OS BIH''' ([[Banja Luka]])
**'''Komanda za upravljanje personalom''' ([[Banja Luka]])
**'''Komanda za obuku i doktrinu''' ([[Travnik]])
**'''Komanda logistike''' ([[Doboj]])

[[Datoteka:Armed Forces Bosnia Herzegovina - Operational Command.png|bez okvira|520x520piksel]]

== Komandovanje i kontrola OS BIH ==
[[Datoteka:Radmanovic and Silajdzic.jpg|thumb|Član predsjedništva BIH [[Nebojša Radmanović]] i bivši član [[Haris Silajdžić]] vrše smotru pripadnika OSBIH]]
Vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Predsjedništvo komanduje preko ministra odbrane, koji je odgovoran za stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prvi u vojnom lancu komandovanja podređen MOBiH je Zajednički štab OS BIH, koji politike i odluke ministarstva odbrane pretvara u realne i detaljne planove. Daljnji lanac komande se dijeli na operativnu i komandu za podršku. Operativna komanda OS BIH ima komandu nad svim brigadama u svom sastavu. Komandant OKOSBiH odgovoran je za sve obuku i operacije operativnih sastava OSBiH. Komanda za podršku OS BIH upravlja personalom, logistikom i institucionalnom obukom u centrima za obuku OSBiH.

== Vidovi, rodovi i službe u OSBiH ==
Oružane snage BIH sastoje se iz vidova, rodova i službi.

=== Vidovi ===
Vidovi su:
*kopnena vojska,
*[[zrakoplovstvo]] i protuzračna odbrana.

=== Rodovi ===
*Pješadija
*Artiljerija
*Artiljerijsko-raketne jedinice protivzračne odbrane
*Oklopno-mehanizirane jedinice
*Avijacija
*Inženjerija
*Veza
*Atomsko-biološko-hemijska odbrana
*Elektronsko izviđanje i protivelektronska borba
*Zračno osmatranje i javljanje
*Vojnoobavještajni

[[Datoteka:MARPAT woodland pattern.jpg|thumb|MARPAT uniforma]]

=== Službe ===
*Tehnička
*Zrakoplovna tehnička
*Služba vojne policije
*Saobraćajna
*Intendantska
*Sanitetska
*Veterinarska
*Građevinska
*Finansijska
*Pravna
*Geodetska
*Informatička
*Muzička
*Vjerska
== Djelatnici u Oružanim snagama BiH ==
Na službi u Oružanim snagama mogu biti vojna lica, civilna lica i kadeti. Vojna lica su profesionalna vojna lica i lica u rezervnom sastavu dok su na službi.

Oružane snage BIH imaju približno 10.000 profesionalnih vojnih lica, 5.000 lica u rezervnom stanju i 1.000 civilnih djelatnika.

=== Profesionalna vojna lica ===
[[Datoteka:Observation (7315634678).jpg|thumb|Pripadnik OS BIH prilikom međunarodne vojne vježbe &quot;Immediate Response&quot; 2012. u Slunju]]
*Vojnici
*[[Podoficir]]i
*[[Oficir]]i
*[[General]]i

=== Lica u rezervnom sastavu ===
*Rezervni vojnici
*Rezervni podoficiri
*Rezervni oficiri
*Rezervni generali

=== Kadeti ===
[[Datoteka:Batalionul 7 arpr 01.jpg|mini|Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju 36 rumunskih višecijevnih bacača raketa [[APR-40]].]]
Kadeti su lica koja se u stručnim vojnim školama i akademijama obrazuju za profesionalnu vojnu službu u Oružanim snagama. Kadeti imaju prava i obaveze propisane ovim zakonom i propisima koje donosi ministar odbrane Bosne i Hercegovine.

== Obilježja i činovi u Oružanim snagama BiH ==

=== Obilježja ===
[[Datoteka:Flag of the Armed Forces of Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|Zastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.]]

Obilježja se nalaze na kapi ili beretki, desnom ramenu i lijevom ramenu uniforme svih pripadnika Oružanih snaga. Svi osim oficira u činu generala na kapi / beretki nose bedževe kopnene vojske ili zrakoplovstva i protuzračne odbrane Oružanih snaga. Na kapi/beretki oficira u činu generala nalazi se bedž grba Bosne i Hercegovine s mačevima i zlatnim vijencem. Obilježje na desnom ramenu svih pripadnika Oružanih snaga je zastava Bosne i Hercegovine. Pripadnici pukova na lijevom ramenu nose obilježje svog puka. Dodatna obilježja brigade, druge institucije, odnosno jedinice nose se ispod obilježja puka na lijevom ramenu. standardna uniforma u OS BIH je MARPAT.&lt;gallery&gt;
Datoteka:BedzKoV.jpg|Obilježje KoV kapa/beretka OSBiH
Datoteka:BedzViPVO.jpg|Obilježje ViPVO kapa/beretka OSBiH
Datoteka:BedzGen.jpg|Obilježje generala kapa/beretka OSBiH
&lt;/gallery&gt;

====== Amblem ======
&lt;gallery&gt;
Datoteka:OS BIHamblem.jpg| Starija verzija amblema 
Datoteka:AFBIH Coat of Arms 021-001.png|Novija (poboljšana) verzija amblema
&lt;/gallery&gt;

=== Činovi ===
{{Glavni|Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;blockquote&gt;'''NATO Kod'''&lt;/blockquote&gt;
|'''OR-1'''
|'''OR-2'''
|'''OR-3/4'''
|'''OR-5'''
|'''OR-6'''
|'''OR-7'''
|'''OR-8'''
|'''OR-9'''
|-
|&lt;blockquote&gt;Izgled čina&lt;/blockquote&gt;
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private First Class Insignia.jpg|bez okvira|101x101piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Corporal Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Staff Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant First Class Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Master Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Major Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|-
|&lt;blockquote&gt;Naziv čina&lt;/blockquote&gt;
|Vojnik
|Vojnik 1.klase
|Kaplar
|Vodnik
|Stariji vodnik
|Stariji vodnik

1. klase
|Zastavnik
|Zastavnik

1. klase
|}

==== Vojnički činovi ====
*Vojnik
*Vojnik 1. klase
*Kaplar

Obilježja činova vojnika sastoje se od ševrona srebrene boje.

==== Podoficirski činovi ====
*Vodnik
*Stariji vodnik
*Stariji vodnik 1. klase
*Zastavnik
*Zastavnik 1. klase

Obilježja činova podoficira sastoje se od ševrona i žute pruge na početku epolete.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!NATO Oznaka
!OF-0
!OF-1
!OF-2
!OF-3
!OF-4
!OF-5
!OF-6
!OF-7
!OF-8
|-
|Izgled čina
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Lieutenant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina 1st Lieutenant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Captain Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:OF3.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|-
|Naziv čina
|Potporučnik
|Poručnik
|Kapetan
|Major
|Pukovnik
|Brigadir
|Brigadni 
general
|General
major
|General 
pukovnik
|}

==== Oficirski činovi ====
*Potporučnik
*Poručnik
*Kapetan
*Major
*Pukovnik
*Brigadir

Obilježja činova oficira podporučnika, poručnika i kapetana sastoje se od srebrenih pruga na početku epolete (na ramenu) i srebrenih zvijezda. Obilježja činova oficira majora, pukovnika i brigadira sastoje se od mačeva na početku epolete oivičenih srebrenom prugom i srebrenih zvijezda.

==== Generalski činovi ====
*Brigadni general
*General-major
*General-pukovnik

Obilježja čina generala sastoje se od grba Bosne i Hercegovine s mačevima okruženim zlatnim vijencem od hrastovih listova i zlatnim zvijezdama sa sedam krakova na epoleti oivičenoj zlatnom prugom.&lt;ref&gt;[http://www2.webng.com/security1/cinovi%20u%20os%20bih.pdf Činovi i oznake činova OS BiH]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Pukovi ==
[[Datoteka:T-55 ARBIH.JPEG|mini|Tenkovi T-55 OS BIH.]]
Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda ([[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]]) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine ([[ARBiH]]), Hrvatskog vijeća odbrane ([[HVO]]) i Vojske Republike Srpske ([[VRS]]). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal.

Komande pukova mogu:
*upravljati muzejom puka
*kontrolirati finansijski fond puka
*pripremati, istraživati i njegovati historiju puka
*objavljivati biltene puka
*čuvati kulturno-historijsko naslijeđe puka
*davati uputstva o održavanju posebnih svečanosti
*davati uputstva o običajima, odjeći i ponašanju puka
*voditi oficirske, podoficirske i vojničke klubove.

Pukovi mogu u svom sastavu imati aktivnog, rezervnog ili penzionisanog oficira koji služi kao pukovnik puka. Pukovnik puka je isključivo počasni položaj i nema operativna ni administrativna ovlaštenja.&lt;gallery&gt;
Datoteka:Patch of 1. Infantry (Guard) Regiment.svg|1. Pješadijski (Gardijski) Puk
Datoteka:II Pješadijski Puk (Rendžerski) Oružane Snage BIH.png|2. Pješadijski (Rendžerski) Puk
Datoteka:III pješadijski puk (Republika Srpska) OS BiH.svg|3. Pješadijski (Republika Srpska) Puk
&lt;/gallery&gt;

== Mirovne misije == 
Učešće u mirovnim misijama jedan je od zadataka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Operacije podrške miru su jedan od najznačajnih segmenata u okviru kojeg zemlje kandidati za punopravno članstvo u NATO-u imaju priliku dati doprinos kolektivnoj bezbjednosti. Pripadnici oružanih snaga više država i različitih nacionalnosti rade u partnerstvu kako bi ostvarili zajednički cilj, a to je kolektivna bezbjednost.

U 2020. pripadnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine učestvuju u misijama: ''Odlučna podrška'' u [[Afganistan]]u, ''Monusco'' u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] i ''Minusma'' u državi [[Mali]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:ISAFBHTF.jpg|Pripadnici OS BIH u ISAF misiji
Datoteka:Twin Bosnian soldiers, both military police officers, pose for a photo during Saber Junction 2014 at the Hohenfels Training Area in Hohenfels, Germany, Sept 140902-A-ZG808-129.jpg|Pripadnici OS BIH
Datoteka:Coordination (7315630636).jpg|Pripadnik OS BIH tokom vojne vježbe
Datoteka:LineBHISAF.jpg|Pripadnici OS BiH
Datoteka:Bosnian MP.jpg|Pripadnik OS BiH (2009)
Datoteka:Immediate Response 2012 (7315632794).jpg|Vojnik 1. pješačke pukovnije (tradicionalna pukovnija HVO)
Datoteka:In ambush (7315633748).jpg|Vojnik u maskirnoj odjeći
Datoteka:Lead curtain (7315634228).jpg|Vježba 2012
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* [[Vojska Republike Srpske]]
* [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Ubistvo dva vojnika u Sarajevu 18. novembra 2015.]]

== Reference==
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870|title=Struktura|website=www.mod.gov.ba|access-date=9. 4. 2022|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516154548/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
{{refspisak|2|refs=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.mod.gov.ba/default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1 Ministarstvo odbrane BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516051836/http://www.mod.gov.ba/default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1 |date=16. 5. 2018 }}
*[http://bihvojska.16.forumer.com/viewtopic.php?t=18 Slike i podaci o OS BIH (engleski)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>nqhbswopigd8o5iey1beuvpgfceslo2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900373</id>
      <parentid>3900372</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T16:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23812" sha1="7ir4ss1vfax5meea8v2l8fixt31st3k" xml:space="preserve">{{Infokutija nacionalna vojska
| naziv                                   = Oružane snage Bosne i Hercegovine
| izvorni_naziv                           = 
| slika                                   = AFBIH Coat of Arms 021-001.png
| veličina_slike                          = 250px
| opis_slike                              = Amblem
| slika2                                  = 
| veličina_slike2                         = 
| opis_slike2                             = 
| država                                  = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| urečica                                 = &quot;Perspektiva&quot;
| utemeljena                              = {{Početni datum i godine|2005|12|1|df=yes}}
| u_trenutnom_obliku                      = 
| ukinuta                                 = 
| grane                                   = [[File:BedzKoV.jpg|21px]] [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BedzViPVO.jpg|21px]] [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]]
| štab                                    =[[Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine|Zajednički štab OSBiH]] ([[Sarajevo]])
| sati_letenja_zrakoplovstva              = 
| veb-sajt                                = [http://os.mod.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=180&amp;pageIndex=1 os.mod.gov.ba]
| vrhovni_komadant                        = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| ministar_odbrane                        = [[Datoteka:Ministarstvo-odbrane logo.jpg|20px]] [[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| načelnik_štaba                          = [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel general Insignia.svg|20px|link=[[General pukovnik]]|alt=General pukovnik]] [[Gojko Knežević (general)|Gojko Knežević]]
| komadant                                = [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.svg|20px|link=[[General major]]|alt=General major]] [[Mirzet Lubenović]] {{Small|(operativna komanda)}}&lt;br&gt;[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.svg|20px|link=[[General major]]|alt=General major]] [[Zdravko Rezo]] {{Small|(komanda za podršku)}}
| vojna dob                               = od 18 godina
| vojna obaveza                           = Ne {{Small|(Ukinut početkom 2006, u potpunosti 1. januara 2007)}}
| broj_raspoloživih_za_vojnu_službu       = 990.445 muškaraca, dobi 18–49 (procjena 2019)&lt;br&gt;941.888 žena, dobi 18–49 (procjena 2019)
| broj_sposobnih_za_vojnu_službu          = 991.569 muškaraca, dobi 18–49 (procjena 2019)&lt;br&gt;951.780 žena, dobi 18–49 (procjena 2019)
| broj_godišnje_stasalih_za_vojnu_službu  = 50.870 muškaraca (procjena 2019)&lt;br&gt;65.789 žena (procjena 2019)
| aktivan sastav                          = 12.769
| rezervni sastav                         = 6.000
| raspoređeni_sastav                      = 64 {{Small|([[Afganistan]] 55, [[Mali]] 2, [[Srednjoafrička Republika]] 2 i [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] 5)}}
| budžet                                  = 390.502.000 [[Konvertibilna marka|KM]] (2024)&lt;ref name=&quot;budžet&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.mod.gov.ba/afoto2016/MO%20BiH%20Budzet%20za%20gradjane%202024.pdf|title=MO BiH - Budžet za građane|date=2024|website=mod.gov.ba|publisher=[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procent BDP-a                           = ~0,31% (2024)&lt;ref name=&quot;budžet&quot;/&gt;
| domaći proizvođači                      = &quot;Zrak&quot; d.d. Sarajevo&lt;br&gt;PD &quot;Igman&quot; Konjic&lt;br&gt;Ginex d.d. Goražde&lt;br&gt;&quot;Orao&quot; a.d. Bijeljina&lt;br&gt;UNIS Promex Sarajevo&lt;br&gt;BNT Travnik&lt;br&gt;&quot;Binas&quot; d.d. Bugojno&lt;br&gt;Fabrika specijalnih vozila&lt;br&gt;TRZ Hadžići&lt;br&gt;PS Vitezit d.o.o.
| strani dobavljači                       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br&gt;{{ZID|Evropska unija}}&lt;br&gt;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br&gt;{{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Italija}}&lt;br&gt;{{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}}
| godišnji_uvoz                           = 
| godišnji_izvoz                          = 
| historija                               = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Shield of the Army of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
| činovi                                  = [[Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine|Činovi u Oružanim snagama BiH]]
| slika3                                  = BiH soldiers in Afghanistan.jpg
| veličina_slike3                         = 
| opis_slike3                             = Pripadnici OSBiH u [[Afganistan]]u
}}
'''Oružane snage Bosne i Hercegovine''' (OSBiH) su vojna sila [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nastala transformacijom entitetskih vojski, bivše [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]] (VFBiH) i bivše [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Civilni komandant OSBiH jest [[Predsjedništvo BiH]] a lanac komandovanja i kontrole ide preko [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MOBiH]], Zajedničkog štaba OSBiH na dvije komande operativnog nivoa, i to [[OKOSBiH]], koja u svom sastavu ima pet brigada (tri pješadijske brigade, brigadu zračnih snaga i [[PZO]], te brigadu taktičke podrške) i [[KPOSBiH]], koja u svom sastavu ima komandu za logistiku, personal i obuku. Sve navedene komande su multietničkog karaktera, dok su pješadijski bataljoni u sastavu pješadijskih brigada čisto etnički (bošnjački, hrvatski i srpski), a artiljerijski bataljoni u pješadijskim brigadama multietnički. Također, sve prištabske jedinice pri komandama pješadijskih brigada su multietničke. Brigade taktičke podrške i Zračnih snaga također su multietničkog sastava. U sastavu OSBiH jesu i tri &quot;administrativne&quot; komande ili tzv. [[Pukovnik|pukovi]]. Oni baštine tradicije ratnih vojski u Bosni i Hercegovini, nemaju nikakvu operativnu funkciju i bave se obilježavanjem značajnih datuma iz historije bivših vojski u Bosni i Hercegovini.

Vidovi OSBiH su [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] u Bosni i Hercegovini postojale su [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] (nastala spajanjem [[ARBiH]] i [[HVO]]-a) i [[Vojska Republike Srpske]].

Prva formalna i zvanična oružana sila [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] bila je [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]. Formirana je 8. aprila 1992. i bila je nasljednik teritorijalne odbrane [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BIH]], a koja je bila rezervni dio [[JNA]]. TO BIH je transformirana u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]], čiji je prvi komadant bio general [[Sefer Halilović]]. Armija RBiH je nakon Dejtonskog sporazuma integrirana u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

[[Hrvatsko vijeće odbrane]] bilo je oružana sila samoproglašene [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], čiji je integritet čuvala. HVO je formiran 8. aprila 1992. i postojao je sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nakon čega je integriran u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

[[Vojska Republike Srpske]] formirana je 12. maja 1992. kao oružana sila tada nepriznate [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]]. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ova oružana formacija postaje priznata kao zvanična oružana sila entiteta [[Republika Srpska]] i jedna od dvije oružane sile Bosne i Hercegovine sve do reforme odbrane 2006, kad je personal bivše VRS ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

== Zadaci OSBiH po Zakonu o odbrani ==
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma,
* zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao nezavisne države i njenih građana, 
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće,
* protivminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini,
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874 |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 1. 2014 |archive-date=8. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Struktura oružanih snaga ==

[[File:BHAFPC 005 AFBiH.jpg|thumbnail|280px|right|Pripadnici OSBiH BHAFPC 005 u [[Bagram]] vojnoj bazi.]]
{{Multiple image
|title   = 
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= [[Bell]] Huey II (TH-1H) od [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačkih Zračnih Snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]].
}}
Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine smješten je u Sarajevu na Bistriku. Dvije podređene komande razmještene su u NATO Bazi Butmir kod Sarajeva – OKOSBiH te u Kasarni Kozara u Banjoj Luci KPOSBiH.

Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal, a pripadnici tih pukova su raspoređeni u tri bataljona, u tri pješadijske brigade OSBIH.
* '''Operativna komanda''' ([[Butmir]] [[Sarajevo]])
**'''4. pješadijska brigada''' ([[Čapljina]])
*** 1. pješadijski bataljon ([[Livno]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Bileća]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Goražde]])
*** Artiljerijski bataljon ([[Mostar]])
*** Izviđačka četa ([[Čapljina]])
*** Vod veze ([[Čapljina]])
*** Vod vojne policije ([[Čapljina]])
** '''5. pješadijska brigada''' (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** 1. pješadijski bataljon ([[Zenica]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Kiseljak]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Bijeljina]])
***  Artiljerijski bataljon ([[Žepče]])
*** Izviđačka četa (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Vod veze (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Vod vojne policije (Baza Dubrave [[Tuzla]])
**'''6. pješadijska brigada''' (Kozara [[Banja Luka]])
*** 1. pješadijski bataljon (Kozara [[Banja Luka]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Bihać]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Orašje]])
*** Artiljerijski bataljon ([[Doboj]])
*** Izviđačka četa (Kozara [[Banja Luka]])
*** Vod veze (Kozara [[Banja Luka]])
*** Vod vojne policije (Kozara [[Banja Luka]])
**'''Brigada za taktičku podršku''' ([[Sarajevo]] Rajlovac)
*** [[File:OKBAFBIH.png|27px]] Oklopni bataljon (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Inžinjerski bataljon ([[Derventa]])
*** Vojnoobavještajni bataljon (Rajlovac, [[Sarajevo]])
*** Bataljon vojne policije  (Rajlovac, [[Sarajevo]])
*** Deminerski bataljon (Rajlovac [[Sarajevo]]), Ujedno i škola za deminiranje
*** Bataljon veze ([[Pale]])
*** ABHO četa (Baza Dubrave [[Tuzla]])
** '''Brigada ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane''' (Kozara – [[Banja Luka]])
*** [[File:Air Force of Bosnia and Herzegovina Emblem.png|27px]] 1. Helikopterski skvadron ([[Mahovljani]] - Banja Luka)
*** [[File:2nd Helicopter Squadron.png|27px]] 2. Helikopterski skvadron ([[Sarajevo]])
*** Bataljon PVO ([[Sarajevo]])
*** Bataljon vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja ([[Banja Luka|Kozara - Banja Luka]])
*** Bataljon zračne podrške ([[Sarajevo]], [[Banja Luka]])
* '''Komanda za podršku OS BIH''' ([[Banja Luka]])
**'''Komanda za upravljanje personalom''' ([[Banja Luka]])
**'''Komanda za obuku i doktrinu''' ([[Travnik]])
**'''Komanda logistike''' ([[Doboj]])

[[Datoteka:Armed Forces Bosnia Herzegovina - Operational Command.png|bez okvira|520x520piksel]]

== Komandovanje i kontrola OS BIH ==
[[Datoteka:Radmanovic and Silajdzic.jpg|thumb|Član predsjedništva BIH [[Nebojša Radmanović]] i bivši član [[Haris Silajdžić]] vrše smotru pripadnika OSBIH]]
Vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Predsjedništvo komanduje preko ministra odbrane, koji je odgovoran za stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prvi u vojnom lancu komandovanja podređen MOBiH je Zajednički štab OS BIH, koji politike i odluke ministarstva odbrane pretvara u realne i detaljne planove. Daljnji lanac komande se dijeli na operativnu i komandu za podršku. Operativna komanda OS BIH ima komandu nad svim brigadama u svom sastavu. Komandant OKOSBiH odgovoran je za sve obuku i operacije operativnih sastava OSBiH. Komanda za podršku OS BIH upravlja personalom, logistikom i institucionalnom obukom u centrima za obuku OSBiH.

== Vidovi, rodovi i službe u OSBiH ==
Oružane snage BIH sastoje se iz vidova, rodova i službi.

=== Vidovi ===
Vidovi su:
*kopnena vojska,
*[[zrakoplovstvo]] i protuzračna odbrana.

=== Rodovi ===
*Pješadija
*Artiljerija
*Artiljerijsko-raketne jedinice protivzračne odbrane
*Oklopno-mehanizirane jedinice
*Avijacija
*Inženjerija
*Veza
*Atomsko-biološko-hemijska odbrana
*Elektronsko izviđanje i protivelektronska borba
*Zračno osmatranje i javljanje
*Vojnoobavještajni

[[Datoteka:MARPAT woodland pattern.jpg|thumb|MARPAT uniforma]]

=== Službe ===
*Tehnička
*Zrakoplovna tehnička
*Služba vojne policije
*Saobraćajna
*Intendantska
*Sanitetska
*Veterinarska
*Građevinska
*Finansijska
*Pravna
*Geodetska
*Informatička
*Muzička
*Vjerska
== Djelatnici u Oružanim snagama BiH ==
Na službi u Oružanim snagama mogu biti vojna lica, civilna lica i kadeti. Vojna lica su profesionalna vojna lica i lica u rezervnom sastavu dok su na službi.

Oružane snage BIH imaju približno 10.000 profesionalnih vojnih lica, 5.000 lica u rezervnom stanju i 1.000 civilnih djelatnika.

=== Profesionalna vojna lica ===
[[Datoteka:Observation (7315634678).jpg|thumb|Pripadnik OS BIH prilikom međunarodne vojne vježbe &quot;Immediate Response&quot; 2012. u Slunju]]
*Vojnici
*[[Podoficir]]i
*[[Oficir]]i
*[[General]]i

=== Lica u rezervnom sastavu ===
*Rezervni vojnici
*Rezervni podoficiri
*Rezervni oficiri
*Rezervni generali

=== Kadeti ===
[[Datoteka:Batalionul 7 arpr 01.jpg|mini|Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju 36 rumunskih višecijevnih bacača raketa [[APR-40]].]]
Kadeti su lica koja se u stručnim vojnim školama i akademijama obrazuju za profesionalnu vojnu službu u Oružanim snagama. Kadeti imaju prava i obaveze propisane ovim zakonom i propisima koje donosi ministar odbrane Bosne i Hercegovine.

== Obilježja i činovi u Oružanim snagama BiH ==

=== Obilježja ===
[[Datoteka:Flag of the Armed Forces of Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|Zastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.]]

Obilježja se nalaze na kapi ili beretki, desnom ramenu i lijevom ramenu uniforme svih pripadnika Oružanih snaga. Svi osim oficira u činu generala na kapi / beretki nose bedževe kopnene vojske ili zrakoplovstva i protuzračne odbrane Oružanih snaga. Na kapi/beretki oficira u činu generala nalazi se bedž grba Bosne i Hercegovine s mačevima i zlatnim vijencem. Obilježje na desnom ramenu svih pripadnika Oružanih snaga je zastava Bosne i Hercegovine. Pripadnici pukova na lijevom ramenu nose obilježje svog puka. Dodatna obilježja brigade, druge institucije, odnosno jedinice nose se ispod obilježja puka na lijevom ramenu. standardna uniforma u OS BIH je MARPAT.&lt;gallery&gt;
Datoteka:BedzKoV.jpg|Obilježje KoV kapa/beretka OSBiH
Datoteka:BedzViPVO.jpg|Obilježje ViPVO kapa/beretka OSBiH
Datoteka:BedzGen.jpg|Obilježje generala kapa/beretka OSBiH
&lt;/gallery&gt;

====== Amblem ======
&lt;gallery&gt;
Datoteka:OS BIHamblem.jpg| Starija verzija amblema 
Datoteka:AFBIH Coat of Arms 021-001.png|Novija (poboljšana) verzija amblema
&lt;/gallery&gt;

=== Činovi ===
{{Glavni|Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;blockquote&gt;'''NATO Kod'''&lt;/blockquote&gt;
|'''OR-1'''
|'''OR-2'''
|'''OR-3/4'''
|'''OR-5'''
|'''OR-6'''
|'''OR-7'''
|'''OR-8'''
|'''OR-9'''
|-
|&lt;blockquote&gt;Izgled čina&lt;/blockquote&gt;
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private First Class Insignia.jpg|bez okvira|101x101piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Corporal Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Staff Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant First Class Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Master Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Major Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|-
|&lt;blockquote&gt;Naziv čina&lt;/blockquote&gt;
|Vojnik
|Vojnik 1.klase
|Kaplar
|Vodnik
|Stariji vodnik
|Stariji vodnik

1. klase
|Zastavnik
|Zastavnik

1. klase
|}

==== Vojnički činovi ====
*Vojnik
*Vojnik 1. klase
*Kaplar

Obilježja činova vojnika sastoje se od ševrona srebrene boje.

==== Podoficirski činovi ====
*Vodnik
*Stariji vodnik
*Stariji vodnik 1. klase
*Zastavnik
*Zastavnik 1. klase

Obilježja činova podoficira sastoje se od ševrona i žute pruge na početku epolete.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!NATO Oznaka
!OF-0
!OF-1
!OF-2
!OF-3
!OF-4
!OF-5
!OF-6
!OF-7
!OF-8
|-
|Izgled čina
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Lieutenant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina 1st Lieutenant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Captain Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:OF3.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|-
|Naziv čina
|Potporučnik
|Poručnik
|Kapetan
|Major
|Pukovnik
|Brigadir
|Brigadni 
general
|General
major
|General 
pukovnik
|}

==== Oficirski činovi ====
*Potporučnik
*Poručnik
*Kapetan
*Major
*Pukovnik
*Brigadir

Obilježja činova oficira podporučnika, poručnika i kapetana sastoje se od srebrenih pruga na početku epolete (na ramenu) i srebrenih zvijezda. Obilježja činova oficira majora, pukovnika i brigadira sastoje se od mačeva na početku epolete oivičenih srebrenom prugom i srebrenih zvijezda.

==== Generalski činovi ====
*Brigadni general
*General-major
*General-pukovnik

Obilježja čina generala sastoje se od grba Bosne i Hercegovine s mačevima okruženim zlatnim vijencem od hrastovih listova i zlatnim zvijezdama sa sedam krakova na epoleti oivičenoj zlatnom prugom.&lt;ref&gt;[http://www2.webng.com/security1/cinovi%20u%20os%20bih.pdf Činovi i oznake činova OS BiH]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Pukovi ==
[[Datoteka:T-55 ARBIH.JPEG|mini|Tenkovi T-55 OS BIH.]]
Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda ([[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]]) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine ([[ARBiH]]), Hrvatskog vijeća odbrane ([[HVO]]) i Vojske Republike Srpske ([[VRS]]). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal.

Komande pukova mogu:
*upravljati muzejom puka
*kontrolirati finansijski fond puka
*pripremati, istraživati i njegovati historiju puka
*objavljivati biltene puka
*čuvati kulturno-historijsko naslijeđe puka
*davati uputstva o održavanju posebnih svečanosti
*davati uputstva o običajima, odjeći i ponašanju puka
*voditi oficirske, podoficirske i vojničke klubove.

Pukovi mogu u svom sastavu imati aktivnog, rezervnog ili penzionisanog oficira koji služi kao pukovnik puka. Pukovnik puka je isključivo počasni položaj i nema operativna ni administrativna ovlaštenja.&lt;gallery&gt;
Datoteka:Patch of 1. Infantry (Guard) Regiment.svg|1. Pješadijski (Gardijski) Puk
Datoteka:II Pješadijski Puk (Rendžerski) Oružane Snage BIH.png|2. Pješadijski (Rendžerski) Puk
Datoteka:III pješadijski puk (Republika Srpska) OS BiH.svg|3. Pješadijski (Republika Srpska) Puk
&lt;/gallery&gt;

== Mirovne misije == 
Učešće u mirovnim misijama jedan je od zadataka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Operacije podrške miru su jedan od najznačajnih segmenata u okviru kojeg zemlje kandidati za punopravno članstvo u NATO-u imaju priliku dati doprinos kolektivnoj bezbjednosti. Pripadnici oružanih snaga više država i različitih nacionalnosti rade u partnerstvu kako bi ostvarili zajednički cilj, a to je kolektivna bezbjednost.

U 2020. pripadnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine učestvuju u misijama: ''Odlučna podrška'' u [[Afganistan]]u, ''Monusco'' u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] i ''Minusma'' u državi [[Mali]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:ISAFBHTF.jpg|Pripadnici OS BIH u ISAF misiji
Datoteka:Twin Bosnian soldiers, both military police officers, pose for a photo during Saber Junction 2014 at the Hohenfels Training Area in Hohenfels, Germany, Sept 140902-A-ZG808-129.jpg|Pripadnici OS BIH
Datoteka:Coordination (7315630636).jpg|Pripadnik OS BIH tokom vojne vježbe
Datoteka:LineBHISAF.jpg|Pripadnici OS BiH
Datoteka:Bosnian MP.jpg|Pripadnik OS BiH (2009)
Datoteka:Immediate Response 2012 (7315632794).jpg|Vojnik 1. pješačke pukovnije (tradicionalna pukovnija HVO)
Datoteka:In ambush (7315633748).jpg|Vojnik u maskirnoj odjeći
Datoteka:Lead curtain (7315634228).jpg|Vježba 2012
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* [[Vojska Republike Srpske]]
* [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Ubistvo dva vojnika u Sarajevu 18. novembra 2015.]]

== Reference==
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870|title=Struktura|website=www.mod.gov.ba|access-date=9. 4. 2022|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516154548/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
{{refspisak|2|refs=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.mod.gov.ba/default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1 Ministarstvo odbrane BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516051836/http://www.mod.gov.ba/default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1 |date=16. 5. 2018 }}
*[http://bihvojska.16.forumer.com/viewtopic.php?t=18 Slike i podaci o OS BIH (engleski)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>7ir4ss1vfax5meea8v2l8fixt31st3k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900374</id>
      <parentid>3900373</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T17:00:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23829" sha1="id25en8m0c2ril06hpuezpz46ir4q11" xml:space="preserve">{{Infokutija nacionalna vojska
| naziv                                   = Oružane snage Bosne i Hercegovine
| izvorni_naziv                           = 
| slika                                   = AFBIH Coat of Arms 021-001.png
| veličina_slike                          = 250px
| opis_slike                              = Amblem
| slika2                                  = 
| veličina_slike2                         = 
| opis_slike2                             = 
| država                                  = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| urečica                                 = &quot;Perspektiva&quot;
| utemeljena                              = {{Početni datum i godine|2005|12|1|df=yes}}
| u_trenutnom_obliku                      = 
| ukinuta                                 = 
| grane                                   = [[File:BedzKoV.jpg|21px]] [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska]]&lt;br&gt;[[Datoteka:BedzViPVO.jpg|21px]] [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]]
| štab                                    =[[Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine|Zajednički štab OSBiH]] ([[Sarajevo]])
| sati_letenja_zrakoplovstva              = 
| veb-sajt                                = [http://os.mod.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=180&amp;pageIndex=1 os.mod.gov.ba]
| vrhovni_komadant                        = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| ministar_odbrane                        = [[Datoteka:Ministarstvo-odbrane logo.jpg|20px]] [[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| načelnik_štaba                          = [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel general Insignia.svg|20px|link=[[General pukovnik]]|alt=General pukovnik]] [[Gojko Knežević (general)|Gojko Knežević]]
| komadant                                = [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.svg|20px|link=[[General major]]|alt=General major]] [[Mirzet Lubenović]] {{Small|(operativna komanda)}}&lt;br&gt;[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.svg|20px|link=[[General major]]|alt=General major]] [[Zdravko Rezo]] {{Small|(komanda za podršku)}}
| vojna dob                               = od 18 godina
| vojna obaveza                           = Ne {{Small|(Ukinut početkom 2006, u potpunosti 1. januara 2007)}}
| broj_raspoloživih_za_vojnu_službu       = 990.445 muškaraca, dobi 18–49 (procjena 2019)&lt;br&gt;941.888 žena, dobi 18–49 (procjena 2019)
| broj_sposobnih_za_vojnu_službu          = 991.569 muškaraca, dobi 18–49 (procjena 2019)&lt;br&gt;951.780 žena, dobi 18–49 (procjena 2019)
| broj_godišnje_stasalih_za_vojnu_službu  = 50.870 muškaraca (procjena 2019)&lt;br&gt;65.789 žena (procjena 2019)
| aktivan sastav                          = 12.769
| rezervni sastav                         = 6.000
| raspoređeni_sastav                      = 64 {{Small|([[Afganistan]] 55, [[Mali]] 2, [[Srednjoafrička Republika]] 2 i [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]] 5)}}
| budžet                                  = 390.502.000 [[Konvertibilna marka|KM]] (2024)&lt;ref name=&quot;budžet&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.mod.gov.ba/afoto2016/MO%20BiH%20Budzet%20za%20gradjane%202024.pdf|title=MO BiH - Budžet za građane|date=2024|website=mod.gov.ba|publisher=[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
| procent BDP-a                           = ~0,31% (2024)&lt;ref name=&quot;budžet&quot;/&gt;
| domaći proizvođači                      = &quot;Zrak&quot; d.d. Sarajevo&lt;br&gt;[[Igman Konjic|PD &quot;Igman&quot; Konjic]]&lt;br&gt;Ginex d.d. Goražde&lt;br&gt;&quot;Orao&quot; a.d. Bijeljina&lt;br&gt;UNIS Promex Sarajevo&lt;br&gt;BNT Travnik&lt;br&gt;&quot;Binas&quot; d.d. Bugojno&lt;br&gt;Fabrika specijalnih vozila&lt;br&gt;TRZ Hadžići&lt;br&gt;PS Vitezit d.o.o.
| strani dobavljači                       = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br&gt;{{ZID|Evropska unija}}&lt;br&gt;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br&gt;{{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Italija}}&lt;br&gt;{{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Turska}}
| godišnji_uvoz                           = 
| godišnji_izvoz                          = 
| historija                               = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Shield of the Army of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
| činovi                                  = [[Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine|Činovi u Oružanim snagama BiH]]
| slika3                                  = BiH soldiers in Afghanistan.jpg
| veličina_slike3                         = 
| opis_slike3                             = Pripadnici OSBiH u [[Afganistan]]u
}}
'''Oružane snage Bosne i Hercegovine''' (OSBiH) su vojna sila [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nastala transformacijom entitetskih vojski, bivše [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]] (VFBiH) i bivše [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS). Civilni komandant OSBiH jest [[Predsjedništvo BiH]] a lanac komandovanja i kontrole ide preko [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|MOBiH]], Zajedničkog štaba OSBiH na dvije komande operativnog nivoa, i to [[OKOSBiH]], koja u svom sastavu ima pet brigada (tri pješadijske brigade, brigadu zračnih snaga i [[PZO]], te brigadu taktičke podrške) i [[KPOSBiH]], koja u svom sastavu ima komandu za logistiku, personal i obuku. Sve navedene komande su multietničkog karaktera, dok su pješadijski bataljoni u sastavu pješadijskih brigada čisto etnički (bošnjački, hrvatski i srpski), a artiljerijski bataljoni u pješadijskim brigadama multietnički. Također, sve prištabske jedinice pri komandama pješadijskih brigada su multietničke. Brigade taktičke podrške i Zračnih snaga također su multietničkog sastava. U sastavu OSBiH jesu i tri &quot;administrativne&quot; komande ili tzv. [[Pukovnik|pukovi]]. Oni baštine tradicije ratnih vojski u Bosni i Hercegovini, nemaju nikakvu operativnu funkciju i bave se obilježavanjem značajnih datuma iz historije bivših vojski u Bosni i Hercegovini.

Vidovi OSBiH su [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] u Bosni i Hercegovini postojale su [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] (nastala spajanjem [[ARBiH]] i [[HVO]]-a) i [[Vojska Republike Srpske]].

Prva formalna i zvanična oružana sila [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] bila je [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]. Formirana je 8. aprila 1992. i bila je nasljednik teritorijalne odbrane [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BIH]], a koja je bila rezervni dio [[JNA]]. TO BIH je transformirana u [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]], čiji je prvi komadant bio general [[Sefer Halilović]]. Armija RBiH je nakon Dejtonskog sporazuma integrirana u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

[[Hrvatsko vijeće odbrane]] bilo je oružana sila samoproglašene [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], čiji je integritet čuvala. HVO je formiran 8. aprila 1992. i postojao je sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nakon čega je integriran u VFBiH, a nakon reforme odbrane 2006. godine personal je ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

[[Vojska Republike Srpske]] formirana je 12. maja 1992. kao oružana sila tada nepriznate [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]]. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ova oružana formacija postaje priznata kao zvanična oružana sila entiteta [[Republika Srpska]] i jedna od dvije oružane sile Bosne i Hercegovine sve do reforme odbrane 2006, kad je personal bivše VRS ušao u sastav jedinstvenih OSBiH.

== Zadaci OSBiH po Zakonu o odbrani ==
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma,
* zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao nezavisne države i njenih građana, 
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće,
* protivminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini,
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874 |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 1. 2014 |archive-date=8. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Struktura oružanih snaga ==

[[File:BHAFPC 005 AFBiH.jpg|thumbnail|280px|right|Pripadnici OSBiH BHAFPC 005 u [[Bagram]] vojnoj bazi.]]
{{Multiple image
|title   = 
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= [[Bell]] Huey II (TH-1H) od [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačkih Zračnih Snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]].
}}
Zajednički štab Oružanih snaga Bosne i Hercegovine smješten je u Sarajevu na Bistriku. Dvije podređene komande razmještene su u NATO Bazi Butmir kod Sarajeva – OKOSBiH te u Kasarni Kozara u Banjoj Luci KPOSBiH.

Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal, a pripadnici tih pukova su raspoređeni u tri bataljona, u tri pješadijske brigade OSBIH.
* '''Operativna komanda''' ([[Butmir]] [[Sarajevo]])
**'''4. pješadijska brigada''' ([[Čapljina]])
*** 1. pješadijski bataljon ([[Livno]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Bileća]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Goražde]])
*** Artiljerijski bataljon ([[Mostar]])
*** Izviđačka četa ([[Čapljina]])
*** Vod veze ([[Čapljina]])
*** Vod vojne policije ([[Čapljina]])
** '''5. pješadijska brigada''' (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** 1. pješadijski bataljon ([[Zenica]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Kiseljak]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Bijeljina]])
***  Artiljerijski bataljon ([[Žepče]])
*** Izviđačka četa (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Vod veze (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Vod vojne policije (Baza Dubrave [[Tuzla]])
**'''6. pješadijska brigada''' (Kozara [[Banja Luka]])
*** 1. pješadijski bataljon (Kozara [[Banja Luka]])
*** 2. pješadijski bataljon ([[Bihać]])
*** 3. pješadijski bataljon ([[Orašje]])
*** Artiljerijski bataljon ([[Doboj]])
*** Izviđačka četa (Kozara [[Banja Luka]])
*** Vod veze (Kozara [[Banja Luka]])
*** Vod vojne policije (Kozara [[Banja Luka]])
**'''Brigada za taktičku podršku''' ([[Sarajevo]] Rajlovac)
*** [[File:OKBAFBIH.png|27px]] Oklopni bataljon (Baza Dubrave [[Tuzla]])
*** Inžinjerski bataljon ([[Derventa]])
*** Vojnoobavještajni bataljon (Rajlovac, [[Sarajevo]])
*** Bataljon vojne policije  (Rajlovac, [[Sarajevo]])
*** Deminerski bataljon (Rajlovac [[Sarajevo]]), Ujedno i škola za deminiranje
*** Bataljon veze ([[Pale]])
*** ABHO četa (Baza Dubrave [[Tuzla]])
** '''Brigada ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane''' (Kozara – [[Banja Luka]])
*** [[File:Air Force of Bosnia and Herzegovina Emblem.png|27px]] 1. Helikopterski skvadron ([[Mahovljani]] - Banja Luka)
*** [[File:2nd Helicopter Squadron.png|27px]] 2. Helikopterski skvadron ([[Sarajevo]])
*** Bataljon PVO ([[Sarajevo]])
*** Bataljon vazdušnog osmatranja, javljanja i navođenja ([[Banja Luka|Kozara - Banja Luka]])
*** Bataljon zračne podrške ([[Sarajevo]], [[Banja Luka]])
* '''Komanda za podršku OS BIH''' ([[Banja Luka]])
**'''Komanda za upravljanje personalom''' ([[Banja Luka]])
**'''Komanda za obuku i doktrinu''' ([[Travnik]])
**'''Komanda logistike''' ([[Doboj]])

[[Datoteka:Armed Forces Bosnia Herzegovina - Operational Command.png|bez okvira|520x520piksel]]

== Komandovanje i kontrola OS BIH ==
[[Datoteka:Radmanovic and Silajdzic.jpg|thumb|Član predsjedništva BIH [[Nebojša Radmanović]] i bivši član [[Haris Silajdžić]] vrše smotru pripadnika OSBIH]]
Vrhovni komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Predsjedništvo komanduje preko ministra odbrane, koji je odgovoran za stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prvi u vojnom lancu komandovanja podređen MOBiH je Zajednički štab OS BIH, koji politike i odluke ministarstva odbrane pretvara u realne i detaljne planove. Daljnji lanac komande se dijeli na operativnu i komandu za podršku. Operativna komanda OS BIH ima komandu nad svim brigadama u svom sastavu. Komandant OKOSBiH odgovoran je za sve obuku i operacije operativnih sastava OSBiH. Komanda za podršku OS BIH upravlja personalom, logistikom i institucionalnom obukom u centrima za obuku OSBiH.

== Vidovi, rodovi i službe u OSBiH ==
Oružane snage BIH sastoje se iz vidova, rodova i službi.

=== Vidovi ===
Vidovi su:
*kopnena vojska,
*[[zrakoplovstvo]] i protuzračna odbrana.

=== Rodovi ===
*Pješadija
*Artiljerija
*Artiljerijsko-raketne jedinice protivzračne odbrane
*Oklopno-mehanizirane jedinice
*Avijacija
*Inženjerija
*Veza
*Atomsko-biološko-hemijska odbrana
*Elektronsko izviđanje i protivelektronska borba
*Zračno osmatranje i javljanje
*Vojnoobavještajni

[[Datoteka:MARPAT woodland pattern.jpg|thumb|MARPAT uniforma]]

=== Službe ===
*Tehnička
*Zrakoplovna tehnička
*Služba vojne policije
*Saobraćajna
*Intendantska
*Sanitetska
*Veterinarska
*Građevinska
*Finansijska
*Pravna
*Geodetska
*Informatička
*Muzička
*Vjerska
== Djelatnici u Oružanim snagama BiH ==
Na službi u Oružanim snagama mogu biti vojna lica, civilna lica i kadeti. Vojna lica su profesionalna vojna lica i lica u rezervnom sastavu dok su na službi.

Oružane snage BIH imaju približno 10.000 profesionalnih vojnih lica, 5.000 lica u rezervnom stanju i 1.000 civilnih djelatnika.

=== Profesionalna vojna lica ===
[[Datoteka:Observation (7315634678).jpg|thumb|Pripadnik OS BIH prilikom međunarodne vojne vježbe &quot;Immediate Response&quot; 2012. u Slunju]]
*Vojnici
*[[Podoficir]]i
*[[Oficir]]i
*[[General]]i

=== Lica u rezervnom sastavu ===
*Rezervni vojnici
*Rezervni podoficiri
*Rezervni oficiri
*Rezervni generali

=== Kadeti ===
[[Datoteka:Batalionul 7 arpr 01.jpg|mini|Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju 36 rumunskih višecijevnih bacača raketa [[APR-40]].]]
Kadeti su lica koja se u stručnim vojnim školama i akademijama obrazuju za profesionalnu vojnu službu u Oružanim snagama. Kadeti imaju prava i obaveze propisane ovim zakonom i propisima koje donosi ministar odbrane Bosne i Hercegovine.

== Obilježja i činovi u Oružanim snagama BiH ==

=== Obilježja ===
[[Datoteka:Flag of the Armed Forces of Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|Zastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.]]

Obilježja se nalaze na kapi ili beretki, desnom ramenu i lijevom ramenu uniforme svih pripadnika Oružanih snaga. Svi osim oficira u činu generala na kapi / beretki nose bedževe kopnene vojske ili zrakoplovstva i protuzračne odbrane Oružanih snaga. Na kapi/beretki oficira u činu generala nalazi se bedž grba Bosne i Hercegovine s mačevima i zlatnim vijencem. Obilježje na desnom ramenu svih pripadnika Oružanih snaga je zastava Bosne i Hercegovine. Pripadnici pukova na lijevom ramenu nose obilježje svog puka. Dodatna obilježja brigade, druge institucije, odnosno jedinice nose se ispod obilježja puka na lijevom ramenu. standardna uniforma u OS BIH je MARPAT.&lt;gallery&gt;
Datoteka:BedzKoV.jpg|Obilježje KoV kapa/beretka OSBiH
Datoteka:BedzViPVO.jpg|Obilježje ViPVO kapa/beretka OSBiH
Datoteka:BedzGen.jpg|Obilježje generala kapa/beretka OSBiH
&lt;/gallery&gt;

====== Amblem ======
&lt;gallery&gt;
Datoteka:OS BIHamblem.jpg| Starija verzija amblema 
Datoteka:AFBIH Coat of Arms 021-001.png|Novija (poboljšana) verzija amblema
&lt;/gallery&gt;

=== Činovi ===
{{Glavni|Činovi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
|&lt;blockquote&gt;'''NATO Kod'''&lt;/blockquote&gt;
|'''OR-1'''
|'''OR-2'''
|'''OR-3/4'''
|'''OR-5'''
|'''OR-6'''
|'''OR-7'''
|'''OR-8'''
|'''OR-9'''
|-
|&lt;blockquote&gt;Izgled čina&lt;/blockquote&gt;
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private First Class Insignia.jpg|bez okvira|101x101piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Corporal Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Staff Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant First Class Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Master Sergeant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Sergeant Major Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|-
|&lt;blockquote&gt;Naziv čina&lt;/blockquote&gt;
|Vojnik
|Vojnik 1.klase
|Kaplar
|Vodnik
|Stariji vodnik
|Stariji vodnik

1. klase
|Zastavnik
|Zastavnik

1. klase
|}

==== Vojnički činovi ====
*Vojnik
*Vojnik 1. klase
*Kaplar

Obilježja činova vojnika sastoje se od ševrona srebrene boje.

==== Podoficirski činovi ====
*Vodnik
*Stariji vodnik
*Stariji vodnik 1. klase
*Zastavnik
*Zastavnik 1. klase

Obilježja činova podoficira sastoje se od ševrona i žute pruge na početku epolete.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!NATO Oznaka
!OF-0
!OF-1
!OF-2
!OF-3
!OF-4
!OF-5
!OF-6
!OF-7
!OF-8
|-
|Izgled čina
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Lieutenant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina 1st Lieutenant Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Captain Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:OF3.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Brigadier general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Major general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Colonel general Insignia.jpg|bez okvira|102x102piksel]]
|-
|Naziv čina
|Potporučnik
|Poručnik
|Kapetan
|Major
|Pukovnik
|Brigadir
|Brigadni 
general
|General
major
|General 
pukovnik
|}

==== Oficirski činovi ====
*Potporučnik
*Poručnik
*Kapetan
*Major
*Pukovnik
*Brigadir

Obilježja činova oficira podporučnika, poručnika i kapetana sastoje se od srebrenih pruga na početku epolete (na ramenu) i srebrenih zvijezda. Obilježja činova oficira majora, pukovnika i brigadira sastoje se od mačeva na početku epolete oivičenih srebrenom prugom i srebrenih zvijezda.

==== Generalski činovi ====
*Brigadni general
*General-major
*General-pukovnik

Obilježja čina generala sastoje se od grba Bosne i Hercegovine s mačevima okruženim zlatnim vijencem od hrastovih listova i zlatnim zvijezdama sa sedam krakova na epoleti oivičenoj zlatnom prugom.&lt;ref&gt;[http://www2.webng.com/security1/cinovi%20u%20os%20bih.pdf Činovi i oznake činova OS BiH]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Pukovi ==
[[Datoteka:T-55 ARBIH.JPEG|mini|Tenkovi T-55 OS BIH.]]
Pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda ([[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]]) iz kojih potječu: Armije Republike Bosne i Hercegovine ([[ARBiH]]), Hrvatskog vijeća odbrane ([[HVO]]) i Vojske Republike Srpske ([[VRS]]). Pukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja. Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal.

Komande pukova mogu:
*upravljati muzejom puka
*kontrolirati finansijski fond puka
*pripremati, istraživati i njegovati historiju puka
*objavljivati biltene puka
*čuvati kulturno-historijsko naslijeđe puka
*davati uputstva o održavanju posebnih svečanosti
*davati uputstva o običajima, odjeći i ponašanju puka
*voditi oficirske, podoficirske i vojničke klubove.

Pukovi mogu u svom sastavu imati aktivnog, rezervnog ili penzionisanog oficira koji služi kao pukovnik puka. Pukovnik puka je isključivo počasni položaj i nema operativna ni administrativna ovlaštenja.&lt;gallery&gt;
Datoteka:Patch of 1. Infantry (Guard) Regiment.svg|1. Pješadijski (Gardijski) Puk
Datoteka:II Pješadijski Puk (Rendžerski) Oružane Snage BIH.png|2. Pješadijski (Rendžerski) Puk
Datoteka:III pješadijski puk (Republika Srpska) OS BiH.svg|3. Pješadijski (Republika Srpska) Puk
&lt;/gallery&gt;

== Mirovne misije == 
Učešće u mirovnim misijama jedan je od zadataka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Operacije podrške miru su jedan od najznačajnih segmenata u okviru kojeg zemlje kandidati za punopravno članstvo u NATO-u imaju priliku dati doprinos kolektivnoj bezbjednosti. Pripadnici oružanih snaga više država i različitih nacionalnosti rade u partnerstvu kako bi ostvarili zajednički cilj, a to je kolektivna bezbjednost.

U 2020. pripadnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine učestvuju u misijama: ''Odlučna podrška'' u [[Afganistan]]u, ''Monusco'' u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] i ''Minusma'' u državi [[Mali]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:ISAFBHTF.jpg|Pripadnici OS BIH u ISAF misiji
Datoteka:Twin Bosnian soldiers, both military police officers, pose for a photo during Saber Junction 2014 at the Hohenfels Training Area in Hohenfels, Germany, Sept 140902-A-ZG808-129.jpg|Pripadnici OS BIH
Datoteka:Coordination (7315630636).jpg|Pripadnik OS BIH tokom vojne vježbe
Datoteka:LineBHISAF.jpg|Pripadnici OS BiH
Datoteka:Bosnian MP.jpg|Pripadnik OS BiH (2009)
Datoteka:Immediate Response 2012 (7315632794).jpg|Vojnik 1. pješačke pukovnije (tradicionalna pukovnija HVO)
Datoteka:In ambush (7315633748).jpg|Vojnik u maskirnoj odjeći
Datoteka:Lead curtain (7315634228).jpg|Vježba 2012
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* [[Vojska Republike Srpske]]
* [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Ubistvo dva vojnika u Sarajevu 18. novembra 2015.]]

== Reference==
&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870|title=Struktura|website=www.mod.gov.ba|access-date=9. 4. 2022|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516154548/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
{{refspisak|2|refs=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/Struktura/?id=21870}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.mod.gov.ba/default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1 Ministarstvo odbrane BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180516051836/http://www.mod.gov.ba/default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1 |date=16. 5. 2018 }}
*[http://bihvojska.16.forumer.com/viewtopic.php?t=18 Slike i podaci o OS BIH (engleski)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>id25en8m0c2ril06hpuezpz46ir4q11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Vatikana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30678</id>
    <revision>
      <id>3900445</id>
      <parentid>3767092</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:17:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3490" sha1="4clxhbcdwffjmelzevcvh25rrbag47y" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of the Vatican City - 2001 version.svg|mini|desno|250p|Zastava Države Vatikanskog Grada]]

'''[[Zastava]] [[Vatikan]]a''' sastoji se od dva vertikalna polja jednake veličine [[Žuta|žute]] (simbol [[Zlato|zlata]]) i [[Bijela|bijele]] boje. Kada je zastava izvješena, žuto polje je uz koplje. Omjer širine i dužine zastave su 1:1. [[Zastava Švicarske]] i Vatikana jedine su [[državne zastave]] na [[svijet]]u kvadratnog oblika.

Na sredini bijelog polja nalaze se dva ukrštena ključa, jedan žute boje i drugi bijele boje koji su povezani [[Crvena|crvenom]] vrpcom. Iznad ključeva smještena je [[papinska tijara]]. Ključevi i tijara predstavljaju [[grb Vatikana]].
Zastava je prihvaćena 7. juna 1929. kada je [[papa]] [[Pio XI]] potpisao [[Lateranski ugovor]] s [[Italija|Italijom]], kojim je konačno riješeno pitanje nezavisne [[Papinska Država|Papinske Države]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Flag of the Vatican City |url=https://www.flaginstitute.org/wp/flag-facts/flag-of-the-vatican-city/ |access-date=8. 5. 2024 |website=flaginstitute.org |archive-date=8. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240508170929/https://www.flaginstitute.org/wp/flag-facts/flag-of-the-vatican-city/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
Sveta Stolica, koja upravlja Vatikanom, ima crkvenu jurisdikciju nad svjetskom [[Katolička crkva|Katoličkom crkvom]]. Kao rezultat toga, zastava je također simbol [[Katoličanstvo|katoličke vjere]] ili identiteta i često se ističe u katoličkim crkvama.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=CNA |title=Wikipedia had the wrong Vatican City flag for years. Now incorrect flags are everywhere |url=https://www.catholicnewsagency.com/news/254032/wikipedia-had-the-wrong-vatican-city-flag-for-years-now-incorrect-flags-are-everywhere |access-date=22. 5. 2024 |website=Catholic News Agency |language=en |quote= |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411234445/https://www.catholicnewsagency.com/news/254032/wikipedia-had-the-wrong-vatican-city-flag-for-years-now-incorrect-flags-are-everywhere |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=CNA |title=American flag in the sanctuary |url=https://www.catholicnewsagency.com/column/51743/american-flag-in-the-sanctuary |access-date=22. 5. 2024 |website=Catholic News Agency |language=en |archive-date=22. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240522045151/https://www.catholicnewsagency.com/column/51743/american-flag-in-the-sanctuary |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=13. 1. 2023 |title=The Vatican Flag |url=https://stcletuschurch.com/news/the-vatican-flag |website=St. Cletus Catholic Church |access-date=22. 5. 2024 |archive-date=22. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240522045157/https://stcletuschurch.com/news/the-vatican-flag |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Flag of Vatican City |url=https://mnflag.tripod.com/vatflag/ |access-date=22. 5. 2024 |website=mnflag.tripod.com |quote=Roman Catholics throughout the world often use the Vatican flag to express Catholic identity at churches, educational institutions, and other establishments. |archive-date=3. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251203135204/https://mnflag.tripod.com/vatflag/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Grb Vatikana]]
* [[Kršćanska zastava]]

{{Zastave Evrope}}
{{Commonscat|Flags of the Vatican City}}

[[Kategorija:Zastave država|Vatikan]]
[[Kategorija:Vatikan]]</text>
      <sha1>4clxhbcdwffjmelzevcvh25rrbag47y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Los Angeles Lakers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30685</id>
    <revision>
      <id>3900502</id>
      <parentid>3900231</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:49:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18125" sha1="m52e11jnpw6uv4gmrmt8b5n0m85zrye" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija košarkaški klub
| ime                  = Los Angeles Lakers
| boja1                = #FFFFFF
| boja2                = #552582
| boja3                = #FDB927
| logo                 = Los Angeles Lakers logo.svg
| trenutna_sezona      = 
| liga                 = [[NBA]]
| konferencija         = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija             = [[Pacifička divizija (NBA)|Pacifička]] 
| osnovan              = 1947.
| historija            = '''[[Detroit Gems]]''' &lt;br/&gt; (1946–1947, NBL) &lt;br/&gt; '''Minneapolis Lakers''' &lt;br/&gt; (1947–1960) &lt;br/&gt; '''Los Angeles Lakers''' &lt;br/&gt; (1960–)
| dvorana              = '''[[Crypto.com Arena]]'''
| grad                 = [[Los Angeles]]
| boje                 = Purpurna, zlatna, crna&lt;br/&gt;{{Colorbox|#552582}} {{Colorbox|#FDB927}} {{Colorbox|black}}  
| vlasnik              = [[Mark Walter]] (većinski), [[Jeanie Buss]] (Trust porodice Buss), &lt;br/&gt; [[Todd Boehly]], [[Ed Roski Jr.]] i [[Patrick Soon-Shiong]] (manjinski)
| predsjednik          = [[Rob Pelinka]]
| generalni_menadžer   = [[Rob Pelinka]]
| trener               = [[J. J. Redick]]
| pripojen             = [[Coachella Valley Lakers]]
| prvaci               = '''18'''&lt;ref&gt;[http://www.nba.com/lakers/history Los Angeles Lakers History | Službeni sajt Los Angeles Lakersa]&lt;/ref&gt; &lt;br/&gt; '''NBL: 1''' ([[NBL 1947/1948.|1948]]) &lt;br/&gt; '''BAA / NBA: 17''' ([[NBA finale 1949.|1949]], [[NBA finale 1950.|1950]], [[NBA finale 1952.|1952]], [[NBA finale 1953.|1953]], [[NBA finale 1954.|1954]], [[NBA finale 1972.|1972]], [[NBA finale 1980.|1980]], [[NBA finale 1982.|1982]], [[NBA finale 1985.|1985]], [[NBA finale 1987.|1987]], [[NBA finale 1988.|1988]], [[NBA finale 2000.|2000]], [[NBA finale 2001.|2001]], [[NBA finale 2002.|2002]], [[NBA finale 2009.|2009]], [[NBA finale 2010.|2010]], [[NBA finale 2020.|2020]])
| konferencijski_prvaci = '''19''' ([[NBA doigravanje 1972.|1972]], [[NBA doigravanje 1973.|1973]], [[NBA doigravanje 1980.|1980]], [[NBA doigravanje 1982.|1982]], [[NBA doigravanje 1983.|1983]], [[NBA doigravanje 1984.|1984]], [[NBA doigravanje 1985.|1985]], [[NBA doigravanje 1987.|1987]], [[NBA doigravanje 1988.|1988]], [[NBA doigravanje 1989.|1989]], [[NBA doigravanje 1991.|1991]], [[NBA doigravanje 2000.|2000]], [[NBA doigravanje 2001.|2001]], [[NBA doigravanje 2002.|2002]], [[NBA doigravanje 2004.|2004]], [[NBA doigravanje 2008.|2008]], [[NBA doigravanje 2009.|2009]], [[NBA doigravanje 2010.|2010]], [[NBA doigravanje 2020.|2020]])
| divizijski_prvaci     = '''36''' &lt;br/&gt; '''NBL: 1''' ([[NBL 1947/1948.|1948]]) &lt;br/&gt; '''NBA: 35''' ([[NBA 1949/1950.|1950]], [[NBA 1950/1951.|1951]], [[NBA 1952/1953.|1953]], [[NBA 1953/1954.|1954]], [[NBA 1961/1962.|1962]], [[NBA 1962/1963.|1963]], [[NBA 1964/1965.|1965]], [[NBA 1965/1966.|1966]], [[NBA 1968/1969.|1969]], [[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1981/1982.|1982]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 1986/1987.|1987]], [[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 1999/2000.|2000]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2007/2008.|2008]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2024/2025.|2025]], [[NBA 2025/2026.|2026]])
| penzionisani_brojevi  = '''14''' ([[Kobe Bryant|8]], [[Wilt Chamberlain|13]], [[Pau Gasol|16]], [[Michael Cooper|21]], [[Elgin Baylor|22]], [[Kobe Bryant|24]], [[Gail Goodrich|25]], [[Magic Johnson|32]], [[Kareem Abdul-Jabbar|33]], [[Shaquille O'Neal|34]], [[James Worthy|42]], [[Jerry West|44]], [[Jamaal Wilkes|52]], [[George Mikan|99]])
| veb-sajt              = {{url|lakers.com}}
| dom_tijelo    = FDB927
| dom_uzorak_t  = _lakers1h
| dom_šorc      = FDB927
| dom_uzorak_š  = _lakers1
| gost_tijelo    = 552582
| gost_uzorak_t  = _lakers2h
| gost_šorc      = 552582
| gost_uzorak_š  = _lakers2
| 3_tijelo    = FFFFFF
| 3_uzorak_t  = _lakers3a 
| 3_šorc      = FFFFFF
| 3_uzorak_š  = _lakers3a
}}
'''Los Angeles Lakers''' jest [[košarka]]ški klub iz [[Los Angeles]]a. Takmiči se u [[NBA]]-ligi od njenog osnivanja i osvajač je 17 titula prvaka, po čemu dijele prvo mjesto u historiji (s [[Boston Celtics]]ma), a prvi su po broju nastupa u NBA finalima.&lt;ref name=&quot;team&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.basketball-reference.com/teams/|title=Team Index|publisher=basketball-reference.com|access-date=17. 7. 2009|archive-date=1. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120501192747/http://www.basketball-reference.com/teams/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &lt;!-- Zaključno sa sezonom [[NBA 2019/2020.|2019/20]], zabilježili su najviše pobjeda u ligi (3027), najbolji postotak pobjeda (61,9%), najviše nastupa u [[NBA finale|NBA finalima]] (32). --&gt;

== Domaće dvorane ==
* [[Minneapolis Auditorium]] (1947–1959)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[Mineapoliski arsenal]] (1959–1960)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[Losanđeleska memorijalna sportska arena]] (1960–1967)
* [[Forum (Inglewood)|Forum]] (ili po sponzoru '''Great Western Forum''' od 1988. do 2000) (1967–1999) 
* '''[[Crypto.com Arena]]''' (ranije '''Staples Center''') (1999–)

&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;&lt;small&gt;
Od 1947. do 1960. igrali su u obje dvorane, a neke utakmice igrali su u St. Paul Auditoriumu.&lt;/small&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Los Angeles Lakersa}}
Historija kluba počinje 1946. pod imenom Detroit Gems, a takmičili su se u [[National Basketball League]] (NBL), gdje su odigrali samo jednu sezonu i imali najgori omjer: četiri pobjede i 40 poraza. Osnivač i prvi vlasnik kluba bio je C. King Boring.

Godine 1947. Ben Berger i Morris Chalfen kupuju Gemse za 15 000 $, i preseljavaju klub u [[Minneapolis]], Minnesota poznata po brojnim jezerima, usljed čega nastaje ime '''Lakers''', ([[Engleski jezik|eng]] ''Jezeraši''). Pošto je Boring već podijelio igrače drugim klubovima iz lige, novi vlasnici su kupili samo opremu.

U klub dolaze novi trener [[John Kundla]] i kao prvi izbor drafta, prvi dominantni centar kluba [[George Mikan]]. Također u ekipu dolaze brojni univerzitetski igrači iz Minnesote. Sve to dovodi do osvajanja titule prvaka NBL lige, u prvoj sezoni Lakersa, a već naredne sezone klub prelazi u '''Basketball Association of America''' (BAA) ligu. U sezoni 1948/49. osvajaju i BAA šampionat, nakon čega, spajanjem NBL i BAA nastaje '''National Basketball Association''' (NBA). Pošto NBA ligu smatraju za nasljednika BAA lige ekipi je priznata titula iz 1949. godine u BAA ligi, ali se rezultati iz NBL lige ne zbrajaju u ukupnu statistiku.

== Početak u NBA ==
U prvoj sezoni lige, pod sadašnjim imenom ekipa osvaja novu titulu, dok 1951. gube u finalu lige. Nakon tog poraza ekipa osvaja tri uzastopne titule 1952, 1953. i 1954. i tako postaju prva NBA dinastija. Sljedeće sezone povredama pritisnuti Mikan odlazi u penziju, a liga uvodi nova pravila, (kao što je ograničenje napada na 24 sekunde), što je prisililo ekipu na sasvim novi stil igre. Nenaviknuti na novi stil, sezonu završavaju neuspjehom te za iduću aktiviraju Mikana, koji nije imao snage za cijelu sezonu, tako da se ovog puta penzionisao zauvijek.

Iako su tu sezonu, kao i sezonu 1957 ušli u doigravanje, nisu ostvarili znatniji uspjeh.

Sezonu 1958. završavaju katastrofalno uz omjer 19-53, i kao posljednjeplasirana ekipa dobijaju pravo prvog izbora na [[NBA draft]]u. To pravo koriste da u svoje redove dovedu [[Elgin Baylor]]a, koji 1959. osvaja nagradu za [[Novajlija godine (NBA)|novajliju godine]]. Te sezone Lakersi idu do NBA finala, ali gube od [[Boston Celtics]]a.

Godine 1960, i pored lošeg omjera od 25-50, ulaze u završnicu, ali gube u ranoj fazi.

== Preseljenje u Los Angeles ==
Od odlaska Mikana, drastično je smanjen broj gledalaca i zbog teške finansijske situacije, klub je zamalo prodat i preseljen u Kansas City 1957. Do toga nije došlo jer je lokalni privrednik ''' Bob Short''' kupio ekipu, ali nije uspio popraviti tešku finansijsku situaciju.

Poučeni pozitivnim iskustvom [[bejzbol]]ske ekipe (u [[MLB|Major League Baseball]] ligi), koji su preseljenjem u Los Angeles, ostvarili značajan finansijski uspjeh, Lakersi se 1960. sele u grad u kojem i danas igraju domaće utakmice.

Bilo je još velikih promjena, kao što je novi [[plejmejker]] [[Jerry West]], novi trener Fred Schaus i tokom sezone doveden je komentator i službeni spiker [[Chik Hearn]].

U sezoni 1961. gube konferencijsko finale, ali dvojac Baylor-West plasira se među prvih deset strijelaca lige, što su ponovili sljedeće četiri godine.

Godine 1965. klub za 5 miliona dolara kupuje Jack Kent Cooke, čime postaju najskuplja ekipa lige.

Od preseljenja u Los Angeles, pa sve do 1972, i pored vrhunskih igrača, klub ne uspijeva osvojiti NBA-titulu, iako su u tom periodu gubili, frustrirajućih, sedam finala, jedno od [[New York Knicks]]a, a čak 6 od [[Boston Celtics]]a. To je dovelo do najvećeg rivalstva u NBA-ligi (Lakers-Celtics).

== Kraj frustracija ==
U sezoni 1971/72. u klub dolazi novi trener, Bill Sharman, a nakon samo devet utakmica Elgin Baylor, pritisnut brojnim povredama, oprašta se od aktivnog igranja košarke. Iste noći Lakersi bilježe prvu pobjedu, u onome, što će kasnije postati rekordni niz od 33 uzastopne pobjede. Pobjednički niz je prekinula ekipa [[Milwaukee Bucks]]a, čiji su rekord, od 20 uzastopnih pobjeda, Lakersi i oborili.

Te sezone postigli su omjer 69-13, što je bio rekordan broj pobjeda, sve do 1996. godine ([[Chicago Bulls]] 72–10). Klub je predvodio u ligi po broju postignutih poena, skokova i asistencija, a Sharman je dobio nagradu [[NBA Trener godine]]. U finalu lige su pobjedili Knickse, i obezbjedili prvu titulu u Los Angelesu.

Lakersi gube finale lige 1973, a Chamberlain se oprašta od košarke. Sezonu poslije to čini i West, a 1975, uz omjer 30-52 propuštaju prvo doigravanje nakon 17 sezona.

== Dolazak &quot;magije&quot; ==
Iako je u Lakerse došao izvanredni centar, [[Kareem Abdul-Jabbar]], i iste sezone osvojio nagradu, [[NBA Najkorisniji igrač]], klub neuspjeva ući u doigravanje drugu sezonu u nizu.

Pred početak sezone 1979/80. ekipu kupuje Jerry Buss, a spletom sretnih okolnosti Lakersi imaju pravo prvog izbora na draftu, gdje biraju talentovanog plejmejkera [[Magic Johnson|Earvin &quot;Magic&quot; Johnsona]]. Tokom sezone u klub dolazi novi pomoćni trener, [[Pat Riley]], dotadašnji TV-komentator.

Iako je, izvanredni centar Kareem Abdul-Jabbar, odigrao super sezonu, novu titulu prvaka je osigurao Magic Johnson, koji je u svojoj prvoj sezoni, u šestoj utakmici finala, zamijenio povrijeđenog Abdul-Jabbara i postigao 42 poena, 15 skokova i 7 asistencija i time za Lakerse osigurao odlučujuću, u seriji do četiri pobjede.

Nova sezona donosi brojne nesuglasice u ekipi, i uz povredu Johnsona, Lakersi ispadaju u prvom krugu završnice 1981.

Sljedeće sezone Pat Riley postaje glavni trener, a Lakersi obezbjeđuju novu titulu NBA prvaka. Zahvaljujući razmjeni igrača, od prije dvije sezone Lakersi ponovo biraju prvi na draftu, što je bilo prvi put da aktuelni šampion ima pravo da prvi bira. Izabran je [[James Worthy]].

Zbog velikog broja povređenih igrača, gube finale lige 1983. godine, a finale 1984, gube od starih rivala, Celticsa.

== ''Showtime'' ==
''Showtime'', ili u slobodnom prevodu ''vrijeme za zabavu'', bio je često korišten naziv za dopadljivu igru Lakersa, s brojnim brzim kontrama i atraktivnim asistencijama Johnsona i uz mnoštvo poena.

U sezoni 1984/85. ''Showtime'' era u punom je zamahu, tako da postaju prvaci grupe po četvrti put zaredom, sa rekordnom prednošču od 20 utakmica. Po deveti put u finalu lige, igraju protiv Celticsa. U prvoj utakmici katastrofalan poraz, 148-114. I sa 38 godina Abdul-Jabbar se ne predaje i Lakersi osvajaju titulu prvaka NBA lige u šestoj utakmici, u Bostonu, čime postaju prva ekipa koja je titulu obezbjedila na gostujućem terenu.

Lakersi su sljadeću sezonu ponovo prvi u diviziji, ovaj put sa 22 utakmice prednosti, međutim, gube konferencijsko finale od [[Houston Rockets]]a.

Sa 40 godina Abdul-Jabbara, Riley prebacuje fokus napada na Johnsona. Ova taktika osigurala je novu titulu prvaka 1987, ponovo protiv Celticsa. Ovog puta odlučujuća utakmica odigrana je u Los Angelesu.

Godine 1988. uspijevaju odbraniti titulu, pobjedom protiv [[Detroit Pistons]]a, sa [[tripl-dabl]] učinkom Magica Johnsona u sedmoj utakmici finala.

== Kraj jedne ere ==
Iako su sezonu 1988/89. završili prvi u grupi, i djelovali izuzetno snažno, nakon povrede Johnsona gube u NBA finalu od pistonsa 4-0, poslije čega se Abdul-Jabbar povlači u 41. godini i nakon 20 sezona košarke.
[[Datoteka:Kobe Bryant Free Throw.jpg|mini|lijevo|Kobe Bryant u dresu Lakersa]]
Deveti put zaredom su prvi u grupi, ali ispadaju u drugom krugu završnice

Novi trener usporava igru, napuštajući šoutajm taktiku, ali ipak vodi klub u NBA finale 1991, gdje gube od novonastale dinastije, Chicago Bullsa i velikog [[Michael Jordan]]a, kojima ja to bila prva titula u nizu.

Početkom sljedeće sezone, Magic Johnson objavljuje da je [[HIV]] pozitivan i napušta aktivno bavljenje košarkom. Iste sezone, kao i sezonu 1992/93, gube u prvom krugu doigravanja.

Sezonu 1993/94. završavaju omjerom 33-49 i propuštaju doigravanje.

Naredne dvije sezone gube u prvom krugu doigravanja, iako je Johnson odigrao drugu polovinu sezone 1996, što je poremetilo mladi sastav Lakersa. Poslije te sezone Magic se konačno penzioniše.

== Novi početak ==
Tokom pauze 1996. ugovor za ekipu potpisuje slobodni igrač, novi dominantni centar [[Shaquille O'Neal]], a kroz razmjenu igrača, u klub dolaze 18-godišnji novajlija [[Kobe Bryant]] i [[Robert Horry]]. Ipak, sezonu završavaju u drugom krugu doigravanja.

Sljedeće sezone Lakersi su jedina ekipa bez igrača starijeg od 30 godina, u ligi, i gube u konferencijskom finalu.

Nova razmjena igrača i u ekipu dolazi izvanredni šuter [[Glen Rice]]. Ipak, 1999. gube u drugom krugu doigravanja.

Nova sezona 1999/2000, nova dvorana [[Staples Center]], novi trener [[Phil Jackson]] i nova taktika. Na kraju sezone najbolji omjer lige 67-15 i nova titula prvaka.

Sljedeće sezone omjer 56-26, a u doigravanju rekordan omjer (15-1) i druga NBA titula u nizu.

Nova sezona, i nada Lakersa za trećom titulom u nizu. U, po mnogima, najinteresantnijem konferencijskom finalu igraju protiv super jakih  [[Sacramento Kings]]a. U sedmoj utakmici čak je odigran produžetak, koji su Lakersi dobili. U finalu lige su savladali [[New Jersey Nets]]e sa 4-0 i osigurali treću titulu u nizu.

Četvrta titula u nizu izmakla je u drugom krugu doigravanja, porazom od [[San Antonio Spurs]]a.

== Početak kraja ==
Za sezonu [[NBA 2003/2004.|2003/04.]] u ekipu su dovedeni, kao slobodni igrači [[Karl Malone]] i [[Gary Payton]], te su Lakersi smatrani za najveće favorite za titulu. Ipak su izgubili NBA finale od Pitonsa.

Dugotrajne nesuglasice na relaciji O'Neal-Bryant-Jackson, dovele su do rasipanja ekipe, gdje je u klubu, od ključnih igrača ostao samo Bryant. Jackson je otišao u penziju, a O'Neal mijenjan za [[Lamar Odom|Lamara Odoma]].

Godine 2005. Lakersi ponovo propuštaju završnicu uz omjer 34-48.

Poslije ovog neuspjeha uprava ponovo dovodi Jacksona, ali ispadaju u prvom krugu završnice 2006.

== Rekorderi kluba ==
{{Starost sekcija}}
=== Rekordi karijere ===
* poeni ukupno: [[Jerry West]] (25.192)
* poeni prosjek: [[Elgin Baylor]] (27,36)
* skokovi ukupno: [[Elgin Baylor]] (11.463)
* skokovi prosjek: [[Wilt Chamberlain]] (19,24)
* asistencije ukupno: [[Magic Johnson]] (10.141)
* asistencije prosjek: [[Magic Johnson]] (11,19)
* ukradene lopte ukupno: [[Magic Johnson]] (1724)
* ukradene lopte prosjek: [[Jerry West]] (2,61)
* blokade ukupno: [[Kareem Abdul-Jabbar]] (2694)
* blokade prosjek: [[Elmore Smith]]

=== Rekordi sezone ===
* poeni ukupno: [[Kobe Bryant]] (2832)
* poeni prosjek: [[Elgin Baylor]] (38,3)
* skokovi ukupno: [[Wilt Chamberlain]] (1712)
* skokovi prosjek: [[Wilt Chamberlain]] (21,1)
* asistencije ukupno: [[Magic Johnson]] (989)
* asistencije prosjek: [[Magic Johnson]] (13,1)
* ukradene lopte ukupno: [[Magic Johnson]] (208)
* ukradene lopte prosjek: [[Magic Johnson]] (3,43)
* blokade prosjek: [[Elmore Smith]] (393)
* blokade ukupno: [[Elmore Smith]] (4,85)

=== Rekordi po utakmici ===
* poeni: [[Kobe Bryant]] (81)
* skokovi: [[Wilt Chamberlain]] (42)
* asistencije: [[Magic Johnson]] (24)
* ukradene lopte: [[Jerry West]] (10)
* blokade: [[Elmore Smith]] (17)

== Penzionisani brojevi ==
* 8 – [[Kobe Bryant]], bek šuter (1996–2006)
* 13 – [[Wilt Chamberlain]], centar (1968–1973)
* 22 – [[Elgin Baylor]], krilo (1958–1971, uključujući posljednju sezonu u Minneapolisu)
* 24 – [[Kobe Bryant]], bek šuter (2006–2016)
* 25 – [[Gail Goodrich]], bek (1965–1968, 1970–1976)
* 32 – [[Magic Johnson]], bek (1979–1991, 1995–1996); trener (1994)
* 33 – [[Kareem Abdul-Jabbar]], centar (1975–1989)
* 34 – [[Shaquille O'Neal]], centar (1996–2004)
* 42 – [[James Worthy]], krilo (1982–1994)
* 44 – [[Jerry West]], bek (1960–1974); trener (1976–1979); generalni menadžer (1981–2002)
* Mikrofon – [[Chick Hearn]], komentator (1960–2002)

Zaslužni pojedinci dok je tim bio stacioniran u Minneapolisu (njihovi brojevi nisu penzionisani):
* [[John Kundla]], trener (1948–1959)
* 99 – [[George Mikan]], centar (1948–1956; nije igrao 1954/55)
* 17 – [[Jim Pollard]], krilo (1948–1955)
* 19 – [[Vern Mikkelsen]], krilo (1949–1959)
* 22 – [[Slater Martin]], bek (1949–1956)
* 34 – [[Clyde Lovellette]], krilni centar (1953–1957)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Los Angeles Lakers}}
* [http://www.nba.com/lakers/ Službena stranica]

{{LA Lakers}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Los Angeles Lakers| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1947.]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Los Angelesu]]</text>
      <sha1>m52e11jnpw6uv4gmrmt8b5n0m85zrye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istočna konferencija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30776</id>
    <revision>
      <id>3900506</id>
      <parentid>3805159</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T09:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2129" sha1="gucam4etrm0y419cl38vyj3ys7rlfqm" xml:space="preserve">'''Istočna konferencija''' [[NBA]] lige je sačinjena od tri divizije s po pet klubova.

Na kraju regularnog dijela sezone klubovi osvajači grupa idu u doigravanje sa pozicija 1, 2 i 3 na osnovu boljeg omjera pobjeda i poraza, dok se još pet klubova plasira na osnovu spomenutog omjera. Teoretski, može se desiti da klub koji u doigravanje ulazi sa četvrte pozicije ima bolji omjer u odnosu na klub s pozicije 3. U slučaju međusobnog duela, u doigravanju bolji omjer daje prednost domaćeg terena.

Pobjednik konferencijskog finala ide u [[NBA finale|finale lige]].

Od sezone [[NBA 2000/2001.|2000/01.]] dodjeljuje se i trofej za prvaka Istočne konferencije, koji od sezone [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] nosi ime [[Bob Cousy|Boba Cousyja]], člana [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]].&lt;ref&gt;{{Cite news |author= Ben Golliver |date= 12. 5. 2022 |title= NBA redesigns Finals trophy, adds awards named after Magic Johnson, Larry Bird |url= https://www.washingtonpost.com/sports/2022/05/12/nba-finals-larry-o-brien-trophy-new/ |work= [[The Washington Post]] |quote= To complete the postseason collection, the NBA updated its conference championship trophies, first created in 2001, and renamed them after Hall of Famers Bob Cousy (for the East) and Oscar Robertson (for the West)}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija ==
=== [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska divizija]] ===
* [[Boston Celtics]]
* [[Brooklyn Nets]]
* [[New York Knicks]]
* [[Philadelphia 76ers]]
* [[Toronto Raptors]]

=== [[Centralna divizija (NBA)|Centralna divizija]] ===
* [[Chicago Bulls]]
* [[Cleveland Cavaliers]]
* [[Detroit Pistons]]
* [[Indiana Pacers]]
* [[Milwaukee Bucks]]

=== [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna divizija]] ===
* [[Atlanta Hawks]]
* [[Charlotte Hornets]]
* [[Miami Heat]]
* [[Orlando Magic]]
* [[Washington Wizards]]

=== Bivši klubovi ===
* [[Buffalo Braves]]
* [[Sacramento Kings|Cincinnati Royals]]
* [[Houston Rockets]]
* [[New Orleans Pelicans|New Orleans Hornets]]
* [[Utah Jazz|New Orleans Jazz]]
* [[San Antonio Spurs]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>gucam4etrm0y419cl38vyj3ys7rlfqm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapadna konferencija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30780</id>
    <revision>
      <id>3900507</id>
      <parentid>3685465</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T09:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2667" sha1="jcypemyvqt7ptqlsqdqhss2u9ple09m" xml:space="preserve">'''Zapadna konferencija''' [[NBA]] lige sačinjena je od tri divizije s po pet timova. Na kraju regularnog dijela sezone timovi osvajači divizija idu u doigravanje s pozicija 1, 2 i 3 na osnovu boljeg omjera pobjeda i poraza, dok se još pet timova plasira na osnovu spomenutog omjera.&lt;ref&gt;[https://www.nba.com/playoffs Pravilnik doigravanja NBA lige]&lt;/ref&gt; Teoretski, može se desiti da tim koji u doigravanje ulazi sa četvrte pozicije ima bolji omjer u odnosu na tim s pozicije 3 i tada se odluka o plasmanu dodatno razmatra. U slučaju međusobnog duela, u doigravanju bolji omjer daje prednost domaćeg terena.

Pobjednik konferencijskog finala ide u [[NBA finale|finale lige]].

== Historija i razvoj ==
Zapadna konferencija doživjela je brojne promjene u formatu i strukturi. Od osnivanja NBA lige konferencija je evoluirala kako bi odgovorila na potrebe modernog košarkaškog takmičenja. Početni modeli mijenjali su se, a danas se na osnovu statističkih kriterija i rezultata određuje plasman timova u doigravanje. Ova promjena omogućila je pravičniji sistem za izbor najboljih timova za završnu fazu takmičenja.&lt;ref&gt;[https://www.nba.com/history Detaljna historija NBA lige]&lt;/ref&gt;

== Timovi ==
=== [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna divizija]] ===
* [[Denver Nuggets]]
* [[Minnesota Timberwolves]]
* [[Oklahoma City Thunder]]
* [[Portland Trail Blazers]]
* [[Utah Jazz]]

=== [[Pacifička divizija (NBA)|Pacifička divizija]] ===
* [[Golden State Warriors]]
* [[Los Angeles Clippers]]
* [[Los Angeles Lakers]]
* [[Phoenix Suns]]
* [[Sacramento Kings]]

=== [[Jugozapadna divizija (NBA)|Jugozapadna divizija]] ===
* [[Dallas Mavericks]]
* [[Houston Rockets]]
* [[Memphis Grizzlies]]
* [[New Orleans Pelicans]]
* [[San Antonio Spurs]]

== Bivši timovi ==
Ova sekcija sadrži timove koji su nekada bili dio Zapadne konferencije, a zatim su napustili strukturu zbog reorganizacije lige:
* [[Charlotte Hornets]]
* [[Chicago Bulls]]
* [[Detroit Pistons]]
* [[Indiana Pacers]]
* [[Miami Heat]]
* [[Milwaukee Bucks]]
* [[Orlando Magic]]

== Dodatne informacije ==
Danas, Zapadna konferencija predstavlja ključni segment NBA lige, s timovima koji redovno pokazuju visok nivo takmičarskog duha i sportskog uspona. Različiti sistemi rangiranja i doigravanja omogućili su da se kroz godine razvije dinamična i konkurentna borba za plasman u finale lige. Inovacije u statističkoj analizi i evaluaciji performansi doprinose stalnom unapređenju formata i organizacije konferencije.&lt;ref&gt;[https://www.espn.com/nba/ Detaljni statistički podaci i analiza]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>jcypemyvqt7ptqlsqdqhss2u9ple09m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlantska divizija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30885</id>
    <revision>
      <id>3900509</id>
      <parentid>2488145</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T09:33:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2813" sha1="kbx0qkwm9w6stzpwtfl3vo24g833bu9" xml:space="preserve">'''Atlantska divizija''' jest divizija [[Istočna konferencija (NBA)|Istočne konferencije]] [[NBA]]-lige i sastoji se od pet klubova. Ovaj oblik dobila je proširenjem lige na 30 klubova ([[Charlotte Hornets]]) i reorganizacijom takmičenja pred početak sezone [[NBA 2004/2005.|2004/05.]]

Od sezone [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] pobjednik Atlantske divizije dobija '''Trofej &quot;Nat 'Sweetwater' Clifton&quot;''', nazvan po članu [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]] [[Nat Clifton|Natu Cliftonu]].&lt;ref name=&quot;trophy&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/news/nba-division-trophies|title=NBA unveils new trophies for division winners named after 6 NBA legends|work=NBA.com|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|date=11. 4. 2022|access-date=28. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Klubovi ==
* [[Boston Celtics]]
* [[Brooklyn Nets]]
* [[New York Knicks]]
* [[Philadelphia 76ers]]
* [[Toronto Raptors]] 

== Bivši klubovi ==
* [[Los Angeles Clippers|Buffalo Braves]]
* [[Charlotte Hornets]]
* [[Miami Heat]]
* [[Orlando Magic]]
* [[Washington Wizards]]

== Prvaci ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* 1971: [[New York Knicks]]
* 1972: [[Boston Celtics]]
* 1973: [[Boston Celtics]]
* 1974: [[Boston Celtics]]
* 1975: [[Boston Celtics]]
* 1976: [[Boston Celtics]]
* 1977: [[Philadelphia 76ers]]
* 1978: [[Philadelphia 76ers]]
* 1979: [[Philadelphia 76ers]]
* 1980: [[Boston Celtics]]
* 1981: [[Boston Celtics]]
* 1982: [[Boston Celtics]]
* 1983: [[Philadelphia 76ers]]
* 1984: [[Boston Celtics]]
* 1985: [[Boston Celtics]]
* 1986: [[Boston Celtics]]
* 1987: [[Boston Celtics]]
* 1988: [[Boston Celtics]]
* 1989: [[New York Knicks]]
* 1990: [[Philadelphia 76ers]]
* 1991: [[Boston Celtics]]
* 1992: [[Boston Celtics]]
* 1993: [[New York Knicks]]
* 1994: [[New York Knicks]]
* 1995: [[Orlando Magic]]
* 1996: [[Orlando Magic]]
* 1997: [[Miami Heat]]
* 1998: [[Miami Heat]]
* 1999: [[Miami Heat]]
* 2000: [[Miami Heat]]
{{col-2}}
* 2001: [[Philadelphia 76ers]]
* 2002: [[New Jersey Nets]]
* 2003: [[New Jersey Nets]]
* 2004: [[New Jersey Nets]]
* 2005: [[Boston Celtics]]
* 2006: [[New Jersey Nets]]
* 2007: [[Toronto Raptors]]
* 2008: [[Boston Celtics]]
* 2009: [[Boston Celtics]]
* 2010: [[Boston Celtics]]
* 2011: [[Boston Celtics]]
* 2012: [[Boston Celtics]]
* 2013: [[New York Knicks]]
* 2014: [[Toronto Raptors]]
* 2015: [[Toronto Raptors]]
* 2016: [[Toronto Raptors]]
* 2017: [[Boston Celtics]]
* 2018: [[Toronto Raptors]]
* 2019: [[Toronto Raptors]]
* 2020: [[Toronto Raptors]]
* 2021: [[Philadelphia 76ers]]
* 2022: [[Boston Celtics]]
* 2023: [[Boston Celtics]]
* 2024: [[Boston Celtics]]
* 2025: [[Boston Celtics]]
* 2026: [[Boston Celtics]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nba.com/teams/ Indeks timova] na ''NBA.com''

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>kbx0qkwm9w6stzpwtfl3vo24g833bu9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Centralna divizija (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30887</id>
    <revision>
      <id>3900511</id>
      <parentid>2488121</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:33:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <origin>3900511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3207" sha1="b72egv2hl2e8iab7zpalbc3adxjwr3u" xml:space="preserve">'''Centralna divizija''' jest divizija [[Istočna konferencija (NBA)|Istočne konferencije]] [[NBA]] lige. Sastoji se od pet klubova. Ovaj oblik dobila je proširenjem lige na 30 klubova ([[Charlotte Hornets]]) i reorganizacijom takmičenja pred početak sezone [[NBA 2004/2005.|2004/05.]]

Od sezone [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] pobjednik Centralne divizije dobija '''Trofej &quot;Wayne Embry&quot;''', nazvan po članu [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]] [[Wayne Embry|Wayneu Embryju]], koji je igrao za Milwaukee u sezoni [[NBA 1968/1969.|1968/69.]]&lt;ref name=&quot;trophy&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/news/nba-division-trophies|title=NBA unveils new trophies for division winners named after 6 NBA legends|work=NBA.com|publisher=Turner Sports Interactive, Inc|date=11. 4. 2022|access-date=28. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Klubovi ==
* [[Chicago Bulls]]
* [[Cleveland Cavaliers]]
* [[Detroit Pistons]]
* [[Indiana Pacers]]
* [[Milwaukee Bucks]] 

== Bivši klubovi ==
* [[Atlanta Hawks]]
* [[Charlotte Hornets]]
* [[Sacramento Kings|Cincinnati Royals]]
* [[Houston Rockets]]
* [[New Orleans Pelicans|New Orleans Hornets]]
* [[Utah Jazz|New Orleans Jazz]]
* [[Orlando Magic]]
* [[San Antonio Spurs]]
* [[Toronto Raptors]]
* [[Washington Wizards|Washington Bullets]]

== Prvaci divizije ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* 1971: [[Washington Wizards|Baltimore Bullets]]
* 1972: [[Washington Wizards|Baltimore Bullets]]
* 1973: [[Washington Wizards|Baltimore Bullets]]
* 1974: [[Washington Wizards|Capital Bullets]]
* 1975: [[Washington Wizards|Washington Bullets]]
* 1976: [[Cleveland Cavaliers]]
* 1977: [[Houston Rockets]]
* 1978: [[San Antonio Spurs]]
* 1979: [[San Antonio Spurs]]
* 1980: [[Atlanta Hawks]]
* 1981: [[Milwaukee Bucks]]
* 1982: [[Milwaukee Bucks]]
* 1983: [[Milwaukee Bucks]]
* 1984: [[Milwaukee Bucks]]
* 1985: [[Milwaukee Bucks]]
* 1986: [[Milwaukee Bucks]]
* 1987: [[Atlanta Hawks]]
* 1988: [[Detroit Pistons]]
* 1989: [[Detroit Pistons]]
* 1990: [[Detroit Pistons]]
* 1991: [[Chicago Bulls]]
* 1992: [[Chicago Bulls]]
* 1993: [[Chicago Bulls]]
* 1994: [[Atlanta Hawks]]
* 1995: [[Indiana Pacers]]
* 1996: [[Chicago Bulls]]
* 1997: [[Chicago Bulls]]
* 1998: [[Chicago Bulls]]
* 1999: [[Indiana Pacers]]
* 2000: [[Indiana Pacers]]
{{col-break}}
* 2001: [[Milwaukee Bucks]]
* 2002: [[Detroit Pistons]]
* 2003: [[Detroit Pistons]]
* 2004: [[Indiana Pacers]]
* 2005: [[Detroit Pistons]]
* 2006: [[Detroit Pistons]]
* 2007: [[Detroit Pistons]]
* 2008: [[Detroit Pistons]]
* 2009: [[Cleveland Cavaliers]]
* 2010: [[Cleveland Cavaliers]]
* 2011: [[Chicago Bulls]]
* 2012: [[Chicago Bulls]]
* 2013: [[Indiana Pacers]]
* 2014: [[Indiana Pacers]]
* 2015: [[Cleveland Cavaliers]]
* 2016: [[Cleveland Cavaliers]]
* 2017: [[Cleveland Cavaliers]]
* 2018: [[Cleveland Cavaliers]]
* 2019: [[Milwaukee Bucks]]
* 2020: [[Milwaukee Bucks]]
* 2021: [[Milwaukee Bucks]]
* 2022: [[Milwaukee Bucks]]
* 2023: [[Milwaukee Bucks]]
* 2024: [[Milwaukee Bucks]]
* 2025: [[Cleveland Cavaliers]]
* 2026: [[Detroit Pistons]]
{{col-break}}
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.nba.com/teams/ Indeks timova] na ''NBA.com''

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NBA]]</text>
      <sha1>b72egv2hl2e8iab7zpalbc3adxjwr3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Golden State Warriors</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31816</id>
    <revision>
      <id>3900500</id>
      <parentid>3900178</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:48:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12476" sha1="nmkw57rfyyden2g6vdfgpw51ics0rib" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                  = Golden State Warriors
| boja1                = #FFFFFF
| boja2                = #1D428A
| boja3                = #FDB927
| logo                 = Golden State Warriors.svg
| trenutna_sezona      = 
| liga                 = [[NBA]]
| konferencija         = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija             = [[Pacifička divizija (NBA)|Pacifička]]
| osnovan              = 1946.
| historija            = '''Philadelphia Warriors'''&lt;br /&gt;(1946–1962)&lt;br /&gt;'''San Francisco Warriors'''&lt;br /&gt;(1962–1971)&lt;br/ /&gt;'''Golden State Warriors'''&lt;br /&gt;(1971–trenutno)
| dvorana              = '''[[Chase Center]]'''
| grad                 = [[San Francisco]]
| boje                 = Kraljevskoplava, žuta, crna&lt;ref&gt;{{cite news|title=Golden State Warriors Unveil New Logo, Color Scheme And Branding Elements|url=http://www.nba.com/warriors/news/warriors_unveil_new_logo_061710.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Warriors|date=17. 6. 2010|access-date=8. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Golden State Warriors Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/gsw/Golden_State_Warriors_logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=8. 2. 2018|archive-date=27. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227000349/https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/gsw/Golden_State_Warriors_logosheet.jpg|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#1D428A}} {{color box|#FDB927}} {{color box|#000000}}
| vlasnik              = [[Joe Lacob]] (većinski), &lt;br/&gt;[[Peter Guber]]
| predsjednik          = [[Brandon Schneider (funkcioner)|Brandon Schneider]]
| generalni_menadžer   = [[Mike Dunleavy Jr.]]
| trener               = [[Steve Kerr]]
| prvaci               = '''7''' ([[BAA finale 1947.|1947]], [[NBA finale 1956.|1956]], [[NBA finale 1975.|1975]], [[NBA finale 2015.|2015]], [[NBA finale 2017.|2017]], [[NBA finale 2018.|2018]], [[NBA finale 2022.|2022]])
| konferencijski_prvaci = '''7''' ([[NBA doigravanje 1975.|1975]], [[NBA doigravanje 2015.|2015]], [[NBA doigravanje 2016.|2016]], [[NBA doigravanje 2017.|2017]], [[NBA doigravanje 2018.|2018]], [[NBA doigravanje 2019.|2019]], [[NBA doigravanje 2022.|2022]])
| divizijski_prvaci    = '''12''' ([[BAA 1947/1948.|1948]], [[NBA 1950/1951.|1951]], [[NBA 1955/1956.|1956]], [[NBA 1963/1964.|1964]], [[NBA 1966/1967.|1967]], [[NBA 1974/1975.|1975]], [[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2018/2019.|2019]])
| penzionisani_brojevi = '''7''' ([[Andre Iguodala|9]], [[Wilt Chamberlain|13]], [[Tom Meschery|14]], [[Al Attles|16]], [[Chris Mullin (košarkaš)|17]], [[Rick Barry|24]], [[Nate Thurmond|42]])
| veb-sajt             = {{url|warriors.com}}
| dom_tijelo    = FFFFFF
| dom_uzorak_t  = _warriorsh
| dom_šorc      = FFFFFF 
| dom_uzorak_š  = _warriorsh
| gost_tijelo    = 006BB6
| gost_uzorak_t  = _warriorsa
| gost_šorc      = 006BB6
| gost_uzorak_š  = _warriorsa
}}
'''Golden State Warriors''' [[košarka]]ški je klub iz [[San Francisco|San Franciska]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] koji se takmiči u [[NBA]] ligi. Kalifornija je poznata pod nadimkom &quot;Golden State&quot; (&quot;Zlatna država&quot;), od čega je i nastao naziv kluba, tako da je ovo jedina NBA ekipa koja ne upotrebljava zvanični naziv grada ili regije iz koje potječe.

== Domaće dvorane ==
* Philadelphia Arena (1946–1962) 
* Philadelphia Convention Hall (1952–1962) 
* Cow Palace (1962–1964, 1966–1971)
* Bill Graham Civic Auditorium ili San Francisco Civic Auditorium (1964–1967) 
* USF War Memorial Gymnasium (1964–1966)
* San Jose Arena (1996–1997) 
* Oakland Coliseum Arena / Oakland Arena / ORACLE Arena (1966–1967, 1971–1996. i 1997–2019)
* [[Chase Center]] (2019–trenutno)

== Historija kluba ==
=== Novija historija ===
Na [[NBA]] draftu [[NBA draft 2009.|2009.]] Golden State je odabrao [[Stephen Curry|Stepha Curryja]] kao 7. pika. Potpisao je četverogodišnji ugovor vrijedan 12,7 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/07/08/SP4F18LAC0.DTL|title=Curry signs deal|publisher=San Francisco Chronicle|date=8. 7. 2009|first=Rusty|last=Simmons|access-date=12. 4. 2016|archive-date=13. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090713180933/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/07/08/SP4F18LAC0.DTL|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dovođenje Curryja ispostavilo se kao veoma dobar potez te su postavljeni uvjeti za stvaranje šampionske generacije.

Tokom sezone [[NBA 2012/2013.|2012/13.]] Curry je postavio rekord NBA lige po postignutim [[trica (košarka)|tricama]] u regularnoj sezoni (272).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/9184857/stephen-curry-golden-state-warriors-sets-new-3-point-season-record |title=Stephen Curry of Golden State Warriors sets new 3-point season record – ESPN |publisher=Espn.go.com |date=18. 4. 2013 |access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Naredne godine on i saigrač [[Klay Thompson]] postavljaju zajednički NBA rekord po postignutim tricama u sezoni (484),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bleacherreport.com/articles/1994265-steph-curry-sets-nba-record-for-most-three-pointers-in-a-span-of-2-seasons|title=Steph Curry Sets NBA Record for Most Three-Pointers in a Span of 2 Seasons|author=Bleacher Report Milestones|work=Bleacher Report|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; zbog čega dobijaju nadimak ''[[Splash Brothers]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/video/channels/nba_tv/2013/12/21/20131221-inside-splash-bros.nba/|title=Inside Stuff: Golden State's Splash Brothers|work=NBA.com|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=WqDDsyUHClQ|title=Like Father, Like Son: Curry &amp; Thompson's NBA Legacies|date=13. 5. 2013|work=YouTube|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Warriorsi su završili regularnu sezonu skorom 47—35, izborili doigravanje i dobili [[Denver Nuggets]] u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Correspondent |url=http://bleacherreport.com/articles/1610191-what-the-experts-are-saying-about-golden-state-warriors-postseason-chances |title=What the Experts Are Saying About Golden State Warriors' Postseason Chances |publisher=Bleacher Report |date=20. 4. 2013 |access-date=30. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; U polufinalu su igrali protiv [[San Antonio Spurs]]a i ispali nakon 6 utakmica.

U [[NBA 2014/2015.|sezoni 2014/15.]] Curry je predvodio ''Ratnike'' do njihove prve NBA titule nakon 1975. U finalu su pobijedili [[Cleveland Cavaliers]]e 4:2.

Warriorsi su nastavili sa dobrom igrom i u [[NBA 2015/2016.|sezoni 2015/16]]; tim je nanizao 24 uzastopne pobjede od početka sezone.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/345236/Sport/Kosarka/Jokic-brojao-do-19-Marjanovic-sest-Bjelica-tri-poena|title=НБА: Јокић бројао до 19, Марјановић шест, Бјелица три поена|work=[[Politika (novine)|Politika]]|access-date=12. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Ovaj niz prekinuli su [[Milwaukee Bucks]]i.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2015&amp;mm=12&amp;dd=13&amp;nav_id=1073916|title=Бакси прекинули низ Вориорса, Боби без минута|work=[[B92]]|date=13. 12. 2015|access-date=13. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Iste sezone popravili su rekord NBA lige po postignutim tricama u jednoj sezoni, postavljen u prethodnoj sezoni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2016&amp;mm=03&amp;dd=26&amp;nav_id=1112307|title=Umalo dabl-dabl Jokića, rekord Voriorsa|work=[[B92|Б92 спорт]]|date=26. 3. 2016|access-date=26. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Warriorsi su nastavili ispisivati stranice historije NBA lige pobjedom protiv [[Memphis Grizzlies]]a 125:104, čime su oborili rekord čuvene generacije [[Chicago Bulls]]a iz sezone [[NBA 1995/1996.|1995/96]] s ostvarene 73 pobjede u regularnom dijelu sezone.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2016&amp;mm=04&amp;dd=14&amp;nav_id=1119722|title=Karijeva magija, Voriorsi prestigli Bulse!|work=B92|date=14. 4. 2016|access-date=14. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Ipak, u reprizi lanjskog finala Cavaliersi su preokrenuli zaostatak 1:3 dobivši tri utakmice zaredom i tako osvojili prvu titulu prvaka u historiji kluba.

Warriorsi su i [[NBA 2016/2017.|sljedeće sezone]], u kojoj im se pridružio [[Kevin Durant]], bili najbolja ekipa lige nakon regularnog dijela, a u doigravanju nisu izgubili nijednu utakmicu do finala, u kojem su ih treći put zaredom čekali Cavaliersi. Ovog puta Warriorsi su bili uvjerljivi pobijedivši 4:1, vrativši tako titulu od Cavaliersa.

Isto finale ponovilo se i godinu kasnije. Warriorsi su ovog puta bili još uvjerljiviji i &quot;pomeli&quot; Cavalierse 4:0 za treću titulu prvaka u četiri godine.

Warriorsi su sljedeće godine ušli i u peto uzastopno finale lige, ali su ih savladali [[Toronto Raptors]]i 2:4. Uslijedile su dvije sezone obilježene povredama i dugoročnim izostancima najboljih igrača te, posljedično, lošim rezultatima, ali su se [[NBA finale 2022.|2022.]] ponovo vratili na tron savladavši [[Boston Celtics]]e sa 4:2.

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
{{div col}}
* [[Paul Arizin]]
* [[Rick Barry]]
* [[Wilt Chamberlain]]
* [[Joe Fulks]]
* [[Tom Gola]]
* [[Neil Johnston]]
* [[Jerry Lucas]]
* [[Robert Parish]]
* [[Andy Phillip]]
* [[Nate Thurmond]]
* [[Eddie Gottlieb]] (prvi vlasnik i osnivač)
{{div col end}}

=== Penzionisani brojevi ===
&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nba.com/history/retired_numbers.html |title=Hanging From the Rafters |work=NBA.com |access-date=17. 6. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/650t9ouz5?url=http://www.nba.com/history/retired_numbers.html |archive-date=27. 1. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
| colspan=&quot;4&quot; style= &quot;background:#006BB6; color:#FDB927&quot; | '''Penzionisani brojevi Golden State Warriorsa'''
|-
! width=40px style=&quot;background:#FDB927; color:#006BB6&quot; | Br.
! width=110px style=&quot;background:#FDB927; color:#006BB6&quot; |Igrač
! width=40px style=&quot;background:#FDB927; color:#006BB6&quot; |Pozicija
! width=170px style=&quot;background:#FDB927; color:#006BB6&quot; |Period
|-
| '''9''' || [[Andre Iguodala]] || [[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]] || 2013–2019, 2021–2023.
|-
| '''13''' || [[Wilt Chamberlain]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1959–1965.&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
| '''14''' || [[Tom Meschery]] || [[Krilni centar|KC]] || 1961–1971.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''16''' || [[Al Attles]] || [[plejmejker|P]] || 1960–1971.&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| '''17''' || [[Chris Mullin (košarkaš)|Chris Mullin]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.csnbayarea.com/03/20/12/Mullins-No-17-jersey-retired-by-Warriors/l_gswarriors.html?blockID=673246 |title= Mullin's No. 17 jersey retired by Warriors in halftime ceremony |archive-url= https://archive.today/20130121053648/http://www.csnbayarea.com/03/20/12/Mullins-No-17-jersey-retired-by-Warriors/l_gswarriors.html?blockID=673246 |archive-date=21. 1. 2013}}&lt;/ref&gt; || [[bek šuter|BŠ]], [[krilni bek|KB]] || 1985–1997, 2000–2001.&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
| '''24''' || [[Rick Barry]] || [[krilni bek|KB]] || 1965–1967, 1972–1978.&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
| '''42''' || [[Nate Thurmond]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1963–1974.
|-
|}
;Napomene:
* &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; ''Uključuje Chamberlainov period u Philadelphiji (1959–1962).''
* &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ''Uključuje Mescheryjev period u Philadelphiji (1961–1962).''
* &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; ''Uključuje Attleov period u Philadelphiji (1960–1962). Također je bio glavni trener od 1969. do 1983.''
* &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; ''Također generalni menadžer od 2004. do 2009.''
* ''Meschery, Attles, Barry, Thurmond i Mullin također su članovi [[Sportska Kuća slavnih Zaljevske oblasti San Franciska|Sportske Kuće slavnih Zaljevske oblasti San Franciska]].''

=== Ostali važni pojedinci ===
{{div col}}
*[[Gilbert Arenas]]
*[[Speedy Claxton]] 
*[[Stephen Curry]]
*[[Muggsy Bogues]]
*[[Mike Dunleavy]]
*[[Derek Fisher]]
*[[Draymond Green]]
*[[Tim Hardaway]]
*[[Donyell Marshall]]
*[[Latrell Sprewell]]
*[[Klay Thompson]]
*[[Nick Van Exel]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Golden State Warriors}}
*[http://www.nba.com/warriors Zvanični sajt]

{{Golden State Warriors}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Golden State Warriors| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>nmkw57rfyyden2g6vdfgpw51ics0rib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Los Angeles Clippers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32583</id>
    <revision>
      <id>3900501</id>
      <parentid>3900185</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:48:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4102" sha1="fvs83kikmi5ohz6ewmffq4lq6cvjm5p" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                  = Los Angeles Clippers
| boja1                = #FFFFFF
| boja2                = #ED174C
| boja3                = #006BB6
| logo                 = Los Angeles Clippers.svg
| trenutna_sezona      = 
| liga                 = [[NBA]]
| konferencija         = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija             = [[Pacifička divizija (NBA)|Pacifička]]
| osnovan              = 1970.
| historija            = '''[[Buffalo Braves]]''' &lt;br /&gt; (1970–1978) &lt;br /&gt; '''San Diego Clippers''' &lt;br /&gt; (1978–1984) &lt;br /&gt; '''Los Angeles Clippers''' &lt;br /&gt; (1984–)
| dvorana              = [[Intuit Dome]]
| grad                 = [[Los Angeles]]
| boje                 = Mornarička plava, crvena, pacifička plava, srebrna&lt;ref name=&quot;LAClippersNewLook&quot;&gt;{{cite news|title=LA Clippers Unveil New Uniforms, Logo, and Brand Look|url=https://www.nba.com/clippers/news/la-clippers-unveil-new-uniforms-logo-and-brand-look|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Clippers.com|date=26. 2. 2024|access-date=27. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewLAClippersBrand&quot;&gt;{{cite press release|title=Clippers unveil new unis, court and logo for next season|url=https://www.nba.com/news/clippers-unveil-new-unis-2024-25-season|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=26. 2. 2024|access-date=27. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=LA Clippers Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9IY0VhWXZWQ2t0NmNGOHhQbTZ3TS5qcGcifQ:nba:wudtxsKiT7UJzZl_9NcvMysS32BjXOp6Z3llWfRJw6E|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#12173F}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#4891CE}} {{color box|#A0A2A3}}
| vlasnik              = [[Steve Ballmer]] &lt;ref name=&quot;Ballmer completes purchase&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/clippers/steve-ballmer-completes-purchase-los-angeles-clippers|title=STEVE BALLMER COMPLETES PURCHASE OF LOS ANGELES CLIPPERS|publisher=Los Angeles Clippers|date=12. 8. 2014|access-date=9. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
| predsjednik          = [[Lawrence Frank]]
| generalni_menadžer   = [[Trent Redden]]
| trener               = [[Tyronn Lue]]
| prvaci                = '''0'''
| konferencijski_prvaci = '''0'''
| divizijski_prvaci     = '''3''' ([[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2023/2024.|2024]])
| veb-sajt              = {{url|clippers.com}}
}}
'''Los Angeles Clippers''' je košarkaški klub iz [[Los Angeles]]a. Uz [[Los Angeles Lakers|Lakerse]] čine jedina dva kluba u [[NBA]] ligi koji igraju domaće utakmice u istom gradu.

== Domaće dvorane ==
*'''[[Buffalo Memorial Auditorium]]''' (1970–1978) 
*'''[[San Diego Sports Arena]]''' (1978–1984)
*'''[[Los Angeles Memorial Sports Arena]]''' (1984–1999)
*'''[[Crypto.com Arena]]''' (1999–2024)
*'''[[Intuit Dome]]''' (2024–)

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih košarke]]===
* 11 [[Bob McAdoo]], C, 1973–1977. (Buffalo Braves)
* 32 [[Bill Walton]], C, 1979–1985. (1979–1984. i u San Diego Clippersima)
* 21 [[Dominique Wilkins]], KB, 1994.
* [[Dr. Jack Ramsay|Jack Ramsay]], trener, 1973–1976. (Buffalo Braves)

=== Penzionisani brojevi ===
Clippersi su jedini klub u NBA ligi koji nije povukao nijedan broj iz upotrebe.

=== Ostali pojedinci ===
*[[Brent Barry]]
*[[Ron Harper]]
*[[Marko Jarić]]
*[[Danny Manning]]
*[[Lamar Odom]]
*[[Glen Rice]]
*[[Dominique Wilkins]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Los Angeles Clippers}}
* [http://www.nba.com/clippers/ Službeni sajt]  {{en simbol}}
* [http://www.socal-sandiego.com/Sports/Clippers/Clippers_San_Diego.html Foto historija San Diego Clippersa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927201748/http://www.socal-sandiego.com/Sports/Clippers/Clippers_San_Diego.html |date=27. 9. 2007}}

{{Los Angeles Clippers}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Los Angeles Clippers| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1970.]]
[[Kategorija:Sport u Los Angelesu]]</text>
      <sha1>fvs83kikmi5ohz6ewmffq4lq6cvjm5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zajedno protiv zločina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32703</id>
    <revision>
      <id>3900438</id>
      <parentid>3552662</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T03:49:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2038" sha1="oox0ymgho59h7yb9ahyj20t0qoehjy3" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga 
| naziv            = Zajedno protiv zločina
| naziv_originala  = Partners in Crime
| prijevod         = 
| slika            = 
| opis_slike       = 
| autor            = [[Agatha Christie]]
| ilustrator       = 
| dizajn_korica    = 
| država           = [[Engleska]]
| jezik            = [[engleski jezik]]
| žanr             = [[Kriminalistički]]
| vrsta_djela      = Zbirka [[kratka priča|kratkih priča]]
| izdavač          = 
| datum_izdanja    = 1929
| vrsta_korica     = 
| broj_stranica    = 252
| pripovjedač      = 
| gledište         = 
| vrijeme_radnje   = 
| mjesto_radnje    = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| glavni_lik       = [[Tommy i Tuppence]]
| vrhunac          = 
| teme             = 
| isbn             = 
}}
'''''Zajedno protiv zločina''''' (izdat 1929.) je zbirka od 15 priča&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Cooper|first=John, March 14-|url=https://www.worldcat.org/oclc/31387206|title=Detective fiction : the collector's guide|date=1994|publisher=Scolar Press|others=B. A. Pike|isbn=0-85967-991-8|edition=2|location=Aldershot, Hants, England|oclc=31387206}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://home.insightbb.com/~jsmarcum/agatha20.htm|title=American Tribute to Agatha Christie|website=home.insightbb.com|access-date=6. 1. 2022|archive-date=4. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104081012/http://home.insightbb.com/~jsmarcum/agatha20.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Agatha Christie|Agathe Christie]] sa [[Tommy i Tuppence|Tommyjem i Tuppence]] u glavnim ulogama.

== Radnja ==
Scotland Yard omogućava mladom bračnom paru željnom uzbudljivih pothvata da se okuša u detektivskom poslu. Krajnji cilj je namamiti neuhvatljivog Rusa, &quot;čovjeka broj 16&quot;. U ovoj knjizi, po kojoj je snimljena istoimena [[TV]] serija, Agatha Christie potvrđuje se kao sjajni i duhoviti pripovjedač koji plijeni pažnjom do posljednje stranice.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Agatha Christie}}

[[Kategorija:Kratke priče Agathe Christie]]
[[Kategorija:Djela Agathe Christie sa Tommyjem i Tuppence]]</text>
      <sha1>oox0ymgho59h7yb9ahyj20t0qoehjy3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Najkorisniji igrač lige (NBA)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33216</id>
    <revision>
      <id>3900512</id>
      <parentid>3709505</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:35:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Osvajači nagrade po sezonama */</comment>
      <origin>3900512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7575" sha1="1e1jchdo9b518q9jgg6295l8o0u6t4t" xml:space="preserve">'''NBA Najkorisniji igrač lige''' (originalno '''Most Valuable Player Award''' ili skraćeno '''MVP''') nagrada je koju [[NBA]] liga dodjeljuje od sezone 1955/56. Nagrađenom se uručuje trofej &quot;Maurice Podoloff&quot;, nazvan po prvom predsjedniku lige (1946–1963).

== Osnovno ==
Dobitnika nagrade biraju sportski novinari i komentatori iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] i [[Kanada|Kanade]] pred kraj regularnog dijela sezone. Njih 125 bira po pet igrača, dajući im različit broj bodova.

U posljednjih 25 godina samo igrači čiji klubovi ostbare 50 pobjeda i više bivaju izabrani.

Najviše puta ovu nagradu osvojio je [[Kareem Abdul-Jabbar]], u šest sezona. [[Bill Russell]] i [[Michael Jordan]] osvojili su je po pet puta.

Prvi Evropljanin koji je dobio MVP nagradu jest Nijemac [[Dirk Nowitzki]].

[[Stephen Curry]] jedini je igrač u NBA historiji koji je osvojio MVP nagradu jednoglasno 2016.&lt;ref&gt;{{cite web |last1= Stein |first1= Marc |title=Stephen Curry wins MVP for second straight season|url=http://www.espn.com/nba/story/_/id/15499690/stephen-curry-golden-state-warriors-first-unanimous-most-valuable-player|website=ESPN.com|access-date=18. 7. 2017|location=Portland, Oregon|date=11. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Osvajači nagrade po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina!! Igrač !! Klub
|-
| [[NBA 2025/2026.|2026.]] || {{sortname|Shai|Gilgeous-Alexander}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2024/2025.|2025.]] || {{sortname|Shai|Gilgeous-Alexander}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2023/2024.|2024.]] || {{sortname|Nikola|Jokić}} || [[Denver Nuggets]]
|-
| [[NBA 2022/2023.|2023.]] || {{sortname|Joel|Embiid}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 2021/2022.|2022.]] || {{sortname|Nikola|Jokić}} || [[Denver Nuggets]]
|-
| [[NBA 2020/2021.|2021.]] || {{sortname|Nikola|Jokić}} || [[Denver Nuggets]]
|-
| [[NBA 2019/2020.|2020.]] || {{sortname|Giannis|Antetokounmpo}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 2018/2019.|2019.]] || {{sortname|Giannis|Antetokounmpo}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 2017/2018.|2018.]] || {{sortname|James|Harden}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 2016/2017.|2017.]] || {{sortname|Russell|Westbrook}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2015/2016.|2016.]] || {{sortname|Stephen|Curry}} || [[Golden State Warriors]]
|-
| [[NBA 2014/2015.|2015.]] || {{sortname|Stephen|Curry}} || [[Golden State Warriors]]
|-
| [[NBA 2013/2014.|2014.]] || {{sortname|Kevin|Durant}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2012/2013.|2013.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Miami Heat]]
|-
| [[NBA 2011/2012.|2012.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Miami Heat]]
|-
| [[NBA 2010/2011.|2011.]] || {{sortname|Derrick|Rose}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 2009/2010.|2010.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Cleveland Cavaliers]]
|-
| [[NBA 2008/2009.|2009.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Cleveland Cavaliers]]
|-
| [[NBA 2007/2008.|2008.]] || {{sortname|Kobe|Bryant}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 2006/2007.|2007.]] || {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || [[Dallas Mavericks]]
|- 
| [[NBA 2005/2006.|2006.]] || {{sortname|Steve|Nash}} || [[Phoenix Suns]]
|-
| [[NBA 2004/2005.|2005.]] || {{sortname|Steve|Nash}} || [[Phoenix Suns]]
|-
| [[NBA 2003/2004.|2004.]] || {{sortname|Kevin|Garnett}} || [[Minnesota Timberwolves]]
|-
| [[NBA 2002/2003.|2003.]] || {{sortname|Tim|Duncan}} || [[San Antonio Spurs]]
|-
| [[NBA 2001/2002.|2002.]] || {{sortname|Tim|Duncan}} || [[San Antonio Spurs]]
|-
| [[NBA 2000/2001.|2001.]] || {{sortname|Allen|Iverson}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1999/2000.|2000.]] || {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1998/1999.|1999.]] || {{sortname|Karl|Malone}} || [[Utah Jazz]]
|-
| [[NBA 1997/1998.|1998.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1996/1997.|1997.]] || {{sortname|Karl|Malone}} || [[Utah Jazz]]
|-
| [[NBA 1995/1996.|1996.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1994/1995.|1995.]] || {{sortname|David|Robinson|David Robinson (košarkaš)}} || [[San Antonio Spurs]]
|-
| [[NBA 1993/1994.|1994.]] || {{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 1992/1993.|1993.]] || {{sortname|Charles|Barkley}} || [[Phoenix Suns]]
|-
| [[NBA 1991/1992.|1992.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1990/1991.|1991.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1989/1990.|1990.]] || {{sortname|Magic|Johnson}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1988/1989.|1989.]] || {{sortname|Magic|Johnson}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1987/1988.|1988.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1986/1987.|1987.]] || {{sortname|Magic|Johnson}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1985/1986.|1986.]] || {{sortname|Larry|Bird}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1984/1985.|1985.]] || {{sortname|Larry|Bird}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1983/1984.|1984.]] || {{sortname|Larry|Bird}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1982/1983.|1983.]] || {{sortname|Moses|Malone}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1981/1982.|1982.]] || {{sortname|Moses|Malone}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 1980/1981.|1981.]] || {{sortname|Julius|Erving}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1979/1980.|1980.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1978/1979.|1979.]] || {{sortname|Moses|Malone}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 1977/1978.|1978.]] || {{sortname|Bill|Walton}} || [[Portland Trail Blazers]]
|-
| [[NBA 1976/1977.|1977.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1975/1976.|1976.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1974/1975.|1975.]] || {{sortname|Bob|McAdoo}} || [[Los Angeles Clippers|Buffalo Braves]]
|-
| [[NBA 1973/1974.|1974.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 1972/1973.|1973.]] || {{sortname|Dave|Cowens}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1971/1972.|1972.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 1970/1971.|1971.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 1969/1970.|1970.]] || {{sortname|Willis|Reed}} || [[New York Knicks]]
|-
| [[NBA 1968/1969.|1969.]] || {{sortname|Wes|Unseld}} || [[Washington Wizards|Baltimore Bullets]]
|-
| [[NBA 1967/1968.|1968.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1966/1967.|1967.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1965/1966.|1966.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1964/1965.|1965.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1963/1964.|1964.]] || {{sortname|Oscar|Robertson}} || [[Sacramento Kings|Cincinnati Royals]]
|-
| [[NBA 1962/1963.|1963.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1961/1962.|1962.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1960/1961.|1961.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1959/1960.|1960.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriors]]
|-
| [[NBA 1958/1959.|1959.]] || {{sortname|Bob|Pettit}} || [[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]]
|-
| [[NBA 1957/1958.|1958.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1956/1957.|1957.]] || {{sortname|Bob|Cousy}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1955/1956.|1956.]] || {{sortname|Bob|Pettit}} || [[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]]
|}

== Također pogledajte ==
* [[Najkorisniji igrač NBA finala]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Nagrade u NBA]]</text>
      <sha1>1e1jchdo9b518q9jgg6295l8o0u6t4t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900513</id>
      <parentid>3900512</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:35:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7575" sha1="2ww4uir0arvfrdr1yvnfq5j0iojhuqs" xml:space="preserve">'''NBA Najkorisniji igrač lige''' (originalno '''Most Valuable Player Award''' ili skraćeno '''MVP''') nagrada je koju [[NBA]] liga dodjeljuje od sezone 1955/56. Nagrađenom se uručuje trofej &quot;Maurice Podoloff&quot;, nazvan po prvom predsjedniku lige (1946–1963).

== Osnovno ==
Dobitnika nagrade biraju sportski novinari i komentatori iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] i [[Kanada|Kanade]] pred kraj regularnog dijela sezone. Njih 125 bira po pet igrača, dajući im različit broj bodova.

U posljednjih 25 godina samo igrači čiji klubovi ostvare 50 pobjeda i više bivaju izabrani.

Najviše puta ovu nagradu osvojio je [[Kareem Abdul-Jabbar]], u šest sezona. [[Bill Russell]] i [[Michael Jordan]] osvojili su je po pet puta.

Prvi Evropljanin koji je dobio MVP nagradu jest Nijemac [[Dirk Nowitzki]].

[[Stephen Curry]] jedini je igrač u NBA historiji koji je osvojio MVP nagradu jednoglasno 2016.&lt;ref&gt;{{cite web |last1= Stein |first1= Marc |title=Stephen Curry wins MVP for second straight season|url=http://www.espn.com/nba/story/_/id/15499690/stephen-curry-golden-state-warriors-first-unanimous-most-valuable-player|website=ESPN.com|access-date=18. 7. 2017|location=Portland, Oregon|date=11. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Osvajači nagrade po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina!! Igrač !! Klub
|-
| [[NBA 2025/2026.|2026.]] || {{sortname|Shai|Gilgeous-Alexander}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2024/2025.|2025.]] || {{sortname|Shai|Gilgeous-Alexander}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2023/2024.|2024.]] || {{sortname|Nikola|Jokić}} || [[Denver Nuggets]]
|-
| [[NBA 2022/2023.|2023.]] || {{sortname|Joel|Embiid}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 2021/2022.|2022.]] || {{sortname|Nikola|Jokić}} || [[Denver Nuggets]]
|-
| [[NBA 2020/2021.|2021.]] || {{sortname|Nikola|Jokić}} || [[Denver Nuggets]]
|-
| [[NBA 2019/2020.|2020.]] || {{sortname|Giannis|Antetokounmpo}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 2018/2019.|2019.]] || {{sortname|Giannis|Antetokounmpo}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 2017/2018.|2018.]] || {{sortname|James|Harden}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 2016/2017.|2017.]] || {{sortname|Russell|Westbrook}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2015/2016.|2016.]] || {{sortname|Stephen|Curry}} || [[Golden State Warriors]]
|-
| [[NBA 2014/2015.|2015.]] || {{sortname|Stephen|Curry}} || [[Golden State Warriors]]
|-
| [[NBA 2013/2014.|2014.]] || {{sortname|Kevin|Durant}} || [[Oklahoma City Thunder]]
|-
| [[NBA 2012/2013.|2013.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Miami Heat]]
|-
| [[NBA 2011/2012.|2012.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Miami Heat]]
|-
| [[NBA 2010/2011.|2011.]] || {{sortname|Derrick|Rose}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 2009/2010.|2010.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Cleveland Cavaliers]]
|-
| [[NBA 2008/2009.|2009.]] || {{sortname|LeBron|James}} || [[Cleveland Cavaliers]]
|-
| [[NBA 2007/2008.|2008.]] || {{sortname|Kobe|Bryant}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 2006/2007.|2007.]] || {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || [[Dallas Mavericks]]
|- 
| [[NBA 2005/2006.|2006.]] || {{sortname|Steve|Nash}} || [[Phoenix Suns]]
|-
| [[NBA 2004/2005.|2005.]] || {{sortname|Steve|Nash}} || [[Phoenix Suns]]
|-
| [[NBA 2003/2004.|2004.]] || {{sortname|Kevin|Garnett}} || [[Minnesota Timberwolves]]
|-
| [[NBA 2002/2003.|2003.]] || {{sortname|Tim|Duncan}} || [[San Antonio Spurs]]
|-
| [[NBA 2001/2002.|2002.]] || {{sortname|Tim|Duncan}} || [[San Antonio Spurs]]
|-
| [[NBA 2000/2001.|2001.]] || {{sortname|Allen|Iverson}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1999/2000.|2000.]] || {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1998/1999.|1999.]] || {{sortname|Karl|Malone}} || [[Utah Jazz]]
|-
| [[NBA 1997/1998.|1998.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1996/1997.|1997.]] || {{sortname|Karl|Malone}} || [[Utah Jazz]]
|-
| [[NBA 1995/1996.|1996.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1994/1995.|1995.]] || {{sortname|David|Robinson|David Robinson (košarkaš)}} || [[San Antonio Spurs]]
|-
| [[NBA 1993/1994.|1994.]] || {{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 1992/1993.|1993.]] || {{sortname|Charles|Barkley}} || [[Phoenix Suns]]
|-
| [[NBA 1991/1992.|1992.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1990/1991.|1991.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1989/1990.|1990.]] || {{sortname|Magic|Johnson}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1988/1989.|1989.]] || {{sortname|Magic|Johnson}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1987/1988.|1988.]] || {{sortname|Michael|Jordan}} || [[Chicago Bulls]]
|-
| [[NBA 1986/1987.|1987.]] || {{sortname|Magic|Johnson}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1985/1986.|1986.]] || {{sortname|Larry|Bird}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1984/1985.|1985.]] || {{sortname|Larry|Bird}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1983/1984.|1984.]] || {{sortname|Larry|Bird}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1982/1983.|1983.]] || {{sortname|Moses|Malone}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1981/1982.|1982.]] || {{sortname|Moses|Malone}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 1980/1981.|1981.]] || {{sortname|Julius|Erving}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1979/1980.|1980.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1978/1979.|1979.]] || {{sortname|Moses|Malone}} || [[Houston Rockets]]
|-
| [[NBA 1977/1978.|1978.]] || {{sortname|Bill|Walton}} || [[Portland Trail Blazers]]
|-
| [[NBA 1976/1977.|1977.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1975/1976.|1976.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Los Angeles Lakers]]
|-
| [[NBA 1974/1975.|1975.]] || {{sortname|Bob|McAdoo}} || [[Los Angeles Clippers|Buffalo Braves]]
|-
| [[NBA 1973/1974.|1974.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 1972/1973.|1973.]] || {{sortname|Dave|Cowens}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1971/1972.|1972.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 1970/1971.|1971.]] || {{sortname|Kareem|Abdul-Jabbar}} || [[Milwaukee Bucks]]
|-
| [[NBA 1969/1970.|1970.]] || {{sortname|Willis|Reed}} || [[New York Knicks]]
|-
| [[NBA 1968/1969.|1969.]] || {{sortname|Wes|Unseld}} || [[Washington Wizards|Baltimore Bullets]]
|-
| [[NBA 1967/1968.|1968.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1966/1967.|1967.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1965/1966.|1966.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Philadelphia 76ers]]
|-
| [[NBA 1964/1965.|1965.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1963/1964.|1964.]] || {{sortname|Oscar|Robertson}} || [[Sacramento Kings|Cincinnati Royals]]
|-
| [[NBA 1962/1963.|1963.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1961/1962.|1962.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1960/1961.|1961.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1959/1960.|1960.]] || {{sortname|Wilt|Chamberlain}} || [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriors]]
|-
| [[NBA 1958/1959.|1959.]] || {{sortname|Bob|Pettit}} || [[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]]
|-
| [[NBA 1957/1958.|1958.]] || {{sortname|Bill|Russell}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1956/1957.|1957.]] || {{sortname|Bob|Cousy}} || [[Boston Celtics]]
|-
| [[NBA 1955/1956.|1956.]] || {{sortname|Bob|Pettit}} || [[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]]
|}

== Također pogledajte ==
* [[Najkorisniji igrač NBA finala]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Nagrade u NBA]]</text>
      <sha1>2ww4uir0arvfrdr1yvnfq5j0iojhuqs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>New York Knicks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33764</id>
    <revision>
      <id>3900481</id>
      <parentid>3899843</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:34:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14629" sha1="t52vqtpxt8b5mpbfc013rikcgrnpfjn" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub 
| ime                    = New York Knicks
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #006BB6
| boja3                  = #F58426
| logo                   = NY Knicks.png
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]]
| osnovan                = 1946.
| historija              = '''New York Knicks''' &lt;br/&gt; (od 1946)
| dvorana                = [[Madison Square Garden]]
| grad                   = [[New York]]
| boje                   = Plava, narančasta, srebrna, crna, bijela&lt;ref name=&quot;Knickerbocker&quot;&gt;{{cite web |title= What's a Knickerbocker? |url= https://www.nba.com/knicks/history/whatsaknickerbocker.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NYKnicks.com|access-date=14. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=New York Knicks Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/nyk/NewYork_Knicks_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date= 10. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{color box|#006BB6}} {{color box|#F58426}} {{color box|#BEC0C2}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[The Madison Square Garden Company]] (izvršni predsjednik: [[James L. Dolan]])
| predsjednik            = [[Leon Rose]]
| generalni_menadžer     = [[Gersson Rosas]]
| trener                 = [[Mike Brown (košarka, 1970)|Mike Brown]]
| prvaci                 = '''3''' ([[NBA finale 1970.|1970]], [[NBA finale 1973.|1973]], [[NBA finale 2026.|2026]])
| konferencijski_prvaci  = '''5''' ([[NBA doigravanje 1972.|1972]], [[NBA doigravanje 1973.|1973]], [[NBA doigravanje 1994.|1994]], [[NBA doigravanje 1999.|1999]], [[NBA doigravanje 2026.|2026]])
| divizijski_prvaci      = '''8''' ([[NBA 1952/1953.|1953]], [[NBA 1953/1954.|1954]], [[NBA 1969/1970.|1970]], [[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 2012/2013.|2013]])
| penzionisani_brojevi   = '''8''' ([[Walt Frazier|10]], [[Dick Barnett|12]], [[Earl Monroe|15]], [[Dick McGuire|15]], [[Willis Reed|19]], [[Dave DeBusschere|22]], [[Bill Bradley|24]], [[Patrick Ewing|33]], [[Red Holzman|613]])
| veb-sajt               = {{URL|http://www.nba.com/knicks}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           =_nyknicks_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           =_nyknicks_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          =_nyknicks_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          =_nyknicks_icon
}}
'''New York Knickerbockers''', skraćeno '''Knicks''', [[košarka]]ški je klub iz [[New York]]a. Takmiči se u [[NBA]] ligi, koju su osvojili tri puta.

== Historija kluba ==
Utakmica Knicksa, koju su odigrali 1. novembra 1946. u okviru tadašnje [[Basketball Association of America]] (BAA) protiv [[Toronto Huskies]]a u [[Toronto|Torontu]], prva je službena klupska utakmica kluba i NBA liga bilježi je kao svoju prvu službenu utakmicu.

Knicksi od osnivanja nikad nisu mijenjali prebivalište, po čemu su jedini u ligi uz [[Boston Celtics]]e.

U prvoj deceniji postojanja bili su vrlo respektabilna ekipa te su igrali u tri uzastopna NBA finala (1951, 1952, 1953), ali nisu uspjeli osvojiti titulu.

1955, 1956. i 1959. uspjeli su ući u doigravanje, ali su ispali u prvom krugu.

Sljedećih sedam godina bile su veoma težak period za Knickse te su redovno završavali posljednji u diviziji. Tada su se desili i neki od najtežih poraza u historiji kluba, kao što je poraz od [[Los Angeles Lakers]]a 162–100. Još jedan crni događaj iz tog perioda jest 100 primljenih poena od jednog igrača ([[Wilt Chamberlain]]).

=== Šampionske godine ===
Kao naznaka boljih vremena, u tom periodu (1964), Knicksi na [[NBA draft]]u, biraju [[Willis Reed|Willisa Reeda]], koji na kraju sezone dobija nagradu za [[novajlija godine (NBA)|novajliju godine]]. Nakon Reeda u klub dolazi trener [[Red Holzman]], koji od mladih igrača, kao što su [[Bill Bradley]] i [[Walt Frazier]], stvara ekipu za doigravanje. Godine 1969. klub dovodi pojačanje, [[Dave DeBusschere|Davea DeBusscherea]], i tu sezonu završava s omjerom 54-28. Prvi put od 1953. prolaze prvi krug i gube konferencijsko finale od Boston Celticsa.

U sezoni [[NBA 1969/1970.|1969/70.]] Knicksi idu do svog rekordnog omjera, 60-22. U NBA finalu te sezone pobijedili su Lakerse i osvojili prvu titulu NBA prvaka.

Odlučujući trenutak ovog finala desio se u sedmoj utakmici. Naime, iako teško povrijeđen, Willis Reed, pred sami početak utakmice, vidno hramljući, ušao je na teren. Postigao je dva prva pogotka za Knickse i sjeo na klupu. Iako više nije ulazio u igru, njegova hrabrost nadahnula je ostatak tima i pobijedili su 113:99. Dresovi svih igrača iz startne postave te sezone izloženi su na počasnom mjestu u dvorani [[Madison Square Garden]], a njihovi brojevi povučeni iz upotrebe.

Poslije prve titule Knicksi su krenuli s uspješnim nizom: najprije finale konferencije i poraz od [[Washington Wizards|Baltimore Bulletsa]], potom (uz pojačanje, [[Earl Monroe|Earla Monroea]]) NBA finale i poraz od Lakersa. Godine 1972. ponovo su igrali protiv Lakersa u finalu, ali su ovog puta Knicksi bili uspješniji i osvojili drugu NBA titulu. Još jedna uspješna sezona i konferencijsko finale ostvarena je 1973, ali su izgubili od Celticsa u pet utakmica.

Iste godine Reed je najavio oproštaj od košarke, nakon čega klub pada u prosječnost.

=== Ewingova era ===
U sljedećih nekoliko sezona, i kad bi uspjeli ući u završnicu, ispadali su u prvom ili drugom krugu.

Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 1985.|1985.]] imali su pravo prvog izbora te su odabrali [[centar (košarka)|centra]] [[Patrick Ewing|Patricka Ewinga]], koji je u prvoj sezoni imao prosjek 20 poena i devet [[skok (košarka|skokova]] po utakmici i dobio nagradu za novajliju godine. Klub ipak nije osigurao doigravanje.

Od 1988. do 1993. redovno su nastupali u završnicama, a čak četiri puta ispadali od Bullsa (posljednje godine u finalu konferencije).

Odlaskom [[Michael Jordan|Jordana]] iz Bullsa Knicksima se ukazala prilika za osvajanje konferencijske titule i odlazak u [[NBA finale 1994.]] Uspjeli su, ali su izgubili u sedam utakmica od [[Houston Rockets]]a.

U sedmoj, odlučujućoj utakmici podbacio je jedan od najvažnijih igrača, [[John Starks (košarkaš)|John Starks]]. Pogodio je samo dva šuta od 18 pokušaja, ali ga trener [[Pat Riley]] ipak nije mijenjao iako je na klupi imao dobrih šutera.

Sljedeće četiri sezone redovno su ispadali u drugom krugu doigravanja.

U skraćenoj sezoni [[NBA 1998/1999.|1998/99]] (zbog štrajka igrača) postali su prva ekipa koja je kao osmoplasirana u konferenciji došla do NBA-finala. Izgubili su 4-1 od [[San Antonio Spurs]]a.

Godine 2000. izgubili su konferencijsko finale, nakon čega je Ewing napustio Knickse.

=== Loša uprava ===
Knicksi su se kupovinom preplaćenih igrača, lošim razmjenama igrača i pogrešnim izborima igrača na draftu doveli do jako slabih rezultata i enormnog trošenja novca.

Kao primjer loše uprave može se navesti [[NBA 2005/2006.|sezona 2005/06]], gdje je klub za prekoračenje [[platni limit (NBA)|platnog limita]] platio kaznu više od 60 miliona dolara.

Iako su godinama trošili najviše novca u ligi, od 2002. do 2006. samo su jednom ušli u doigravanje i ispali u prvom krugu.

== Zaslužni pojedinci ==
=== Povučeni brojevi&lt;ref&gt;{{cite web |title= New York Knicks Uniform Numbers |url= https://www.basketball-reference.com/teams/NYK/numbers.html |publisher= [[Basketball Reference]] |access-date= 10. 1. 2020 |archive-date= 11. 7. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170711030724/http://www.basketball-reference.com/teams/NYK/numbers.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Br.
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Igrač
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Pozicija
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Period
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Primljen
|-
! scope=&quot;row&quot;|10
| [[Walt Frazier]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || [[Plejmejker|P]] || 1967–1977. || 15. 12. 1979.
|-
! scope=&quot;row&quot;|12
| [[Dick Barnett]] || [[Bek šuter|BŠ]] || 1965–1974. || 10. 3. 1990.
|- 
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot;|15&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| [[Earl Monroe]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1972–1980. || 1. 3. 1986.
|-
| [[Dick McGuire]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; || [[Plejmejker|P]] || 1949–1957. || 14. 3. 1992.
|-
! scope=&quot;row&quot;|19
| [[Willis Reed]]&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || [[Centar (košarka)|C]] || 1964–1974. || 21. 10. 1976.
|-
! scope=&quot;row&quot;|22
| [[Dave DeBusschere]] || [[Krilni centar|KC]] || 1969–1974. || 24. 3. 1981.
|-
! scope=&quot;row&quot;|24
| [[Bill Bradley]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1977. || 18. 2. 1984.
|-
! scope=&quot;row&quot;|33
| [[Patrick Ewing]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1985–2000. || 28. 2. 2003.
|-
! scope=&quot;row&quot;|613
| [[Red Holzman]]&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || — || 1967–1977.&lt;br/&gt;1978–1982. || 10. 3. 1990.
|}
'''Napomene:''' 
* &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Radio i kao komentator
* &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Bio i trener (1965–1968) i direktor za skautiranje
* &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; Bio i trener (1977–1978)
* &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; Kao trener; broj označava njegovih 613 pobjeda na klupi Knicksa
* &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; Broj povučen dvaput: prvo Monroeov, pa šest godina kasnije McGuireov&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.nba.com/knicks/history/retired_knick_numbers.html |title= Retired Knick Numbers |access-date= 29. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;

=== Igrači u [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Br.
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Ime
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Pozicija
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Period
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Primljen
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Br.
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Ime
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Pozicija
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Period
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Primljen
|-
| '''6''' || [[Tom Gola]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1962–1966. || 1976.
| '''32''' || [[Jerry Lucas]]&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; || [[Centar (košarka)|C]] || 1971–1974. || 1980.
|-
| '''7''' || [[Slater Martin]] || [[Plejmejker|P]] || 1956. || 1982.
| '''19''' || [[Willis Reed]]|| [[Centar (košarka)|C]] || 1964–1974. || 1982.
|-
| '''24''' || [[Bill Bradley]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1977. || 1982.
| '''22''' || [[Dave DeBusschere]] || [[Krilni centar|KC]] || 1969–1974. || 1983.
|-
| '''10''' || [[Walt Frazier]] || [[Plejmejker|P]] || 1967–1977. || 1987.
| '''15''' || [[Earl Monroe]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1972–1980. || 1990.
|-
| '''11''' || [[Harry Gallatin]]&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1948–1957. || 1991.
| '''15''' || [[Dick McGuire]] || [[Plejmejker|P]] || 1949–1957. || 1993.
|-
| '''8''' || [[Walt Bellamy]]&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; || [[Centar (košarka)|C]] || 1965–1968. || 1993.
| '''11''' || [[Bob McAdoo]] || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1976–1979. || 2000.
|-
| '''33''' || [[Patrick Ewing]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || [[Centar (košarka)|C]] || 1985–2000. || 2008.
| '''9''' || [[Richie Guerin]] || [[Plejmejker|P]] || 1956–1963. || 2013.
|-
| '''30''' || [[Bernard King]] || [[Krilni bek|KB]] || 1982–1987. || 2013.
| '''8'''&lt;br/&gt;'''19''' || [[Nathaniel Clifton]]|| [[Krilni centar|KC]] || 1950–1956. || 2014.
|-
| '''42''' || [[Spencer Haywood]] || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1975–1979. || 2015.
| '''55''' || [[Dikembe Mutombo]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2003–2004. || 2015.
|-
| '''3''' || [[Tracy McGrady]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Krilni bek|KB]] || 2010. || 2017.
| '''1''' || [[Maurice Cheeks]] || [[Plejmejker|P]] || 1990–1991. || 2018.
|-
| '''5''' || [[Jason Kidd]] || [[Plejmejker|P]] || 2012–2013. || 2018.
| '''4''' || [[Carl Braun (košarkaš)|Carl Braun]]&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1947–1950&lt;br/&gt;1952–1961. || 2019.
|-
| '''44''' || [[Paul Westphal]] || [[Plejmejker|P]] || 1981–1983. || 2019.
|}
=== Treneri u Kući slavnih ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot; colspan=&quot;2&quot;|Ime
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Pozicija
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Period
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Primljen
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot; colspan=&quot;2&quot;|Ime
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Pozicija
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Period
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;{{NBA color cell|New York Knicks}};&quot;|Primljen
|-
| 613
! scope=&quot;row&quot;|[[Red Holzman]]
| Trener || 1967–1977.&lt;br/&gt;1978–1982. || 1986.
! scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;2&quot;|[[Lenny Wilkens]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Trener || 2004–2005. || 1998.
|-
! scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;2&quot;|[[Larry Brown (košarkaš)|Larry Brown]]
| Trener || 2005–2006. || 2002.
! scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;2&quot;|[[Pat Riley]]
| Trener || 1991–1995. || 2008.
|-
! scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;2&quot;|[[Don Nelson]]
| Trener || 1995–1996. || 2012.
! scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;2&quot;|[[Rick Pitino]]&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| Trener || 1987–1989. || 2013.
|}
'''Napomene:'''
* &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Ewing je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član [[Dream Team]]a 1992.
* &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Wilkens je triput primljen u Kuću slavnih – kao igrač, kao trener i kao član Dream Teama 1992.
* &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; Lucas je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član [[Košarkaška ekipa SAD-a na Olimpijskim igrama 1960.|olimpijskog tima 1960.]]
* &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; Bellamy je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član olimpijskog tima 1960.
* &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; Bio i pomoćni trener (1983–1985)
* &lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; Bio i trener (1965–1966)
* &lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; Bio i trener (1959–1961)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|New York Knicks}}
* [http://www.nba.com/knicks Službena stranica]

{{New York Knicks}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:New York Knicks| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>t52vqtpxt8b5mpbfc013rikcgrnpfjn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Toronto Raptors</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34912</id>
    <revision>
      <id>3900484</id>
      <parentid>3899859</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:37:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8146" sha1="q792i9sczfqfqmi2ku8jns0t8x48p4y" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                  = Toronto Raptors
| boja1                = #FFFFFF
| boja2                = #CE1141
| boja3                = #000000
| logo                 = Toronto Raptors.svg
| trenutna_sezona      = 
| liga                 = [[NBA]]
| konferencija         = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija             = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]]
| osnovan              = 1995&lt;ref name=&quot;groundwork&quot;&gt;{{cite web|title=Laying the Groundwork for the NBA in Toronto|url=https://www.nba.com/raptors/history/raptors_history.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website= Raptors.com|date= 28. 4. 2015|access-date=28. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;
| historija            = '''Toronto Raptors''' &lt;br/&gt; 1995–trenutno
| dvorana              = [[Scotiabank Arena]]
| grad                 = [[Toronto]]
| boje                 = Crvena, crna, purpurna, zlatna, bijela &lt;br/&gt; {{color box|#CE1141}} {{color box|#000000}} {{color box|#393A96}} {{color box|#B4975A}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik              = [[Maple Leaf Sports &amp; Entertainment]]
| predsjednik          = ''Upražnjeno''
| generalni_menadžer   = [[Bobby Webster]]
| trener               = [[Darko Rajaković]]
| pripojen             = [[Raptors 905]]
| prvaci               = '''1''' ([[NBA finale 2019.|2019]])
| konferencijski_prvaci = '''1''' ([[NBA doigravanje 2019.|2019]])
| divizijski_prvaci    = '''7''' ([[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]])
| penzionisani_brojevi = '''1''' ([[Vince Carter|15]])
| veb-sajt             = {{url|raptors.com}}
| dom_tijelo    = FFFFFF
| dom_uzorak_t  = _torontoraptorsh
| dom_šorc      = FFFFFF
| dom_uzorak_š  = _torontoraptorsh
| gost_tijelo    = CE1141
| gost_uzorak_t  = _torontoraptorsa
| gost_šorc      = CE1141
| gost_uzorak_š  = _torontoraptorsa
| 3_tijelo    = 000000
| 3_uzorak_t  = _torontoraptors3
| 3_šorc      = 000000
| 3_uzorak_š  = _torontoraptors3
}}
'''Toronto Raptors''' [[košarka]]ški je klub sa sjedištem u [[Kanada|kanadskom]] [[Toronto|Torontu]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi kao jedini klub lige van teritorije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. U vlasništvu je firme [[Maple Leaf Sports &amp; Entertainment Ltd.]]

== Historija ==
Toronto Raptorsi osnovani su 4. novembra 1993, kad je NBA liga odobrila [[John Bitove|Johnu Bitoveu]] osnivanje 28. kluba. Iste godine ligi se priključio i drugi kanadski klub, [[Memphis Grizzlies|Vancouver Grizzlies]] (koji se kasnije preselio u [[Memphis]]). Prve utakmice odigrali su tek 1995.

=== Stvaranje kluba ===
Kao generalni menadžer kluba postavljen je [[Isiah Thomas]]. Na ekspanzijskom draftu, u ljeto 1995 (stari klubovi biraju po osam svojih igrača, dok ostale mogu izabrati novi klubovi), bacanjem novčića odlučeno je ko će birati prvi. Raptorsi su dobili pravo prvog izbora, ali Grizzliesi su birali prvi na [[NBA draft]]u.

Prvi izbor Raptorsa na NBA draftu je bio [[plejmejker]] [[Damon Stoudamire]], oko koga su odlučili izgraditi ekipu. Iako su mnogi sumnjali u njihov izbor, Stoudamire je dobio nagradu za [[NBA novajlija godine|novajliju godine]] u sezoni [[NBA 1995/1996.|1995/96]], ostvarivši prosječno 19 poena i 9,3 [[asistencija (košarka)|asistencije]] po utakmici.

Iako su prvu sezonu završili s omjerom 21 pobjeda i 61 poraz, uspjeli su pobijediti [[Chicago Bulls]]e, koji su te sezone izgubili samo deset utakmica.

U sljedećim sezonama nisu uspijevali ući u doigravanje, ali su stalnim izmjenama igračkog kadra uspjeli u klub dovesti mlade i talentovane igrače, kao što su budući All-Star igrač [[Tracy McGrady]] i novajlija godine ([[NBA 1998/1999.|1998/99]]) [[Vince Carter]].

=== Godine doigravanja ===
Iskustvo igrača veterana i mladi supertalentovani dvojac, uz velike rotacije igrača u utakmici, donijeli su klubu znatno poboljšanje.

Sezona [[NBA 1999/2000.|1999/2000.]] bila je prva koju su Raptorsi završili s pozitivnim omjerom od 45 pobjeda i 37 poraza, izborivši prvo doigravanje za klub. Ipak, neiskustvo u doigravanju onemogućilo je značajniji uspjeh, tako da su ispali u prvom krugu od [[New York Knicks]]a s 0-3.

Tokom sljedeće sezone McGrady je razmijenjen, ponajprije zbog činjenice da su on i Carter igrali na istoj poziciji, [[krilni bek]], čime je bilo nemoguće zadržati ih u istom klubu. Uz omjer 47-35 ponovo su učestvovali u doigravanju.

U prvom krugu doigravanja ponovo Knicksi, ali ovaj put su Raptorsi slavili s 3-2. Sljedeći protivnik bili su [[Philadelphia 76ers]]i, a serija se odužila do sedme utakmice. U posljednjim sekundama odlučujuće utakmice Carter je promašio šut za pobjedu, čime su Raptorsi izgubili s jednim poenom razlike. I pored poraza, to je bio najveći uspjeh kluba.

Za [[NBA 2001/2002.|sezonu 2001/02.]] kao veliko pojačanje u klub je doveden iskusni [[centar (košarka)|centar]] [[Hakeem Olajuwon]], koji, već na zalasku karijere i u problemima s leđima, nije ispunio očekivanja uprave.

Polovinom sezone Raptorsi su ostali bez Cartera, koji je zbog povrede propustio ostatak sezone, kao i doigravanje, koje su osigurali tek u posljednjoj utakmici. I bez najboljeg igrača Raptorsi su pružili jak otpor [[Detroit Pistons]]ima, izgubivši tek u posljednjim sekundama pete utakmice (prvi krug doigravanja tada je igran na tri dobijene utakmice).

=== Nova nada ===
Uslijedilo je teško vrijeme za Raptorse. Nekoliko sezona nisu igrali u doigravanju. Igrači su odlazili iz ekipe, što je kulminiralo tokom [[NBA 2003/2004.|sezone 2003/04.]] odlaskom Cartera. Prema njegovoj izjavi, namjerno je igrao lošije kako bi primorao upravu da ga razmijeni u drugi klub.

Iste sezone u klub je došao novajlija [[Chris Bosh]], oko koga Raptorsi ponovo stvaraju ekipu.

Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 2006.|2006.]] Raptorsi su imali pravo na prvi izbor i prvi put u NBA ligi kao prvi pik izabran je [[Evropa|Evropljanin]], [[Andrea Bargnani]].

Od sezone [[NBA 2012/2013.|2012/13.]] kao vođa ekipe nametnuo se [[DeMar DeRozan]], uz znatan doprinos [[Kyle Lowry|Kylea Lowryja]].

=== Dolazak Kawhija Leonarda i titula ===
Tokom sezone [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] dogodile su se dvije veće promjene u sastavu ekipe: prvo je 18. jula DeRozan razmijenjen u [[San Antonio Spurs]]e, zajedno s [[Jakob Pöltl|Jakobom Pöltlom]] i zaštićenim pikom u prvom krugu drafta, za [[Kawhi Leonard|Kawhija Leonarda]] (najkorisnijeg igrača NBA finala 2014) i [[Danny Green (košarkaš)|Dannyja Greena]]. Zatim su u februaru 2019, posljednjeg dana zimskog prelaznog roka, [[Jonas Valančiūnas]], [[Delon Wright]], [[C. J. Miles]] i pik u drugom krugu drafta 2024. razmijenjeni u [[Memphis Grizzlies]]e za [[Marc Gasol|Marca Gasola]], a odmah nakon toga doveden je i [[Jeremy Lin]].

Sezona je za Raptorse kulminirala najprije pobjedom u finalu Istočne konferencije protiv [[Milwaukee Bucks]]a, najbolje ekipe lige u regularnom dijelu sezone, da bi zatim u velikom finalu savladali i osvajače tri titule u prethodne četiri godine, [[Golden State Warriors]]e, a Leonard je proglašen [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijim igračem finala]]. Tako su osvojili prvu titulu prvaka u klupskoj historiji, a to je i prva titula NBA prvaka za neku kanadsku ekipu, kao i prva titula prvaka u nekoj od četiri velike američke sportske lige za ekipu koja nije iz SAD-a još od 1993.

== Domaće dvorane ==
* '''Rogers Centre''' (bivši Skydome) (1995–1999)
* '''[[Scotiabank Arena]]''' (1999–trenutno)

== Važniji igrači ==
{{div col}}
* [[Vince Carter]]
* [[Tracy McGrady]]
* [[Doug Christie]]
* [[DeMar DeRozan]]
* [[Kyle Lowry]]
* [[Kawhi Leonard]]
* [[Pascal Siakam]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Toronto Huskies]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Toronto Raptors}}
* [http://www.nba.com/raptors/ Službeni sajt]

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Toronto Raptors| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1995.]]
[[Kategorija:Kanadski košarkaški klubovi]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]</text>
      <sha1>q792i9sczfqfqmi2ku8jns0t8x48p4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Philadelphia 76ers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35448</id>
    <revision>
      <id>3900482</id>
      <parentid>3899875</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:36:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13442" sha1="c0c12apes8i3a8e7rsar7znljfjti6c" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija košarkaški klub
| ime = Philadelphia 76ers
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #006BB6
| boja3                  = #ED174C
| logo                   = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija|Istočna]]
| divizija               = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]]
| osnovan                = 1946. &lt;br/&gt; (u [[NBA]] od 1949)
| historija              = '''Syracuse Nationals''' &lt;br/&gt; (1939-1963) &lt;br/&gt; '''Philadelphia 76ers''' &lt;br/&gt; (1963-danas)
| dvorana                = [[Xfinity Mobile Arena]]
| grad                   = [[Philadelphia]]
| boje                   = Plava, crvena, srebrna, mornaričkoplava, bijela&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jersey History|url=https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Sixers.com|access-date=6. 11. 2023|archive-date=4. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240204031058/https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA LockerVision – Philadelphia 76ers – Icon Edition – Story Guide|url=https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|publisher=NBA Properties, Inc.|website=LockerVision.NBA.com|access-date=7. 11. 2023|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020172931/https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Philadelphia 76ers Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025|archive-date=25. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425051945/https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#1D428A}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#9EA2A2}} {{color box|#002B5C}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[Josh Harris (biznismen)|Josh Harris]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Group led by Joshua Harris completes purchase of Sixers|url=http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|publisher=Philadelphia 76ers|access-date=19. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018020218/http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|archive-date=18. 10. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[David S. Blitzer]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |title=Inside the Sixers: New ownership for 76ers may mean changes in how they do business |access-date=10. 11. 2014 |archive-date=11. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141111061304/http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| predsjednik            = [[Mike Gansey]]
| trener                 = [[Nick Nurse]]
| prvaci                 = '''3''' ([[NBA finale 1955.|1955]], [[NBA finale 1967.|1967]], [[NBA finale 1983.|1983]])
| konferencijski_prvaci  = '''5''' ([[NBA doigravanje 1977.|1977]], [[NBA doigravanje 1980.|1980]], [[NBA doigravanje 1982.|1982]], [[NBA doigravanje 1983.|1983]], [[NBA doigravanje 2001.|2001]])
| divizijski_prvaci      = '''12''' ([[NBA 1949/1950.|1950]], [[NBA 1951/1952.|1952]], [[NBA 1954/1955.|1955]], [[NBA 1965/1966.|1966]], [[NBA 1966/1967.|1967]], [[NBA 1967/1968.|1968]], [[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2020/2021.|2021]])
| penzionisani_brojevi   = '''10''' ([[Moses Malone|2]], [[Allen Iverson|3]], [[Dolph Schayes|4]], [[Julius Erving|6]], [[Maurice Cheeks|10]], [[Wilt Chamberlain|13]], [[Hal Greer|15]], [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|24]], [[Billy Cunningham|32]], [[Charles Barkley|34]])
| veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/sixers}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           =_2018-19_PHI_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           =_2018-19_PHI_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          =_2018-19_PHI_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          =_2018-19_PHI_icon
}}
'''Philadelphia 76ers''' (ili samo '''Sixers''') profesionalni je [[košarka]]ški klub lociran u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Takmiči se u [[NBA]]-ligi.

== Domaće dvorane ==
:'''State Fair Coliseum''' (1949-1951)
:'''Onondaga War Memorial''' (1951-1963)
:'''Convention Hall''' i '''Philadelphia Arena''' (1963-1967)
:'''Spectrum''' (1967-1996)
:'''[[Xfinity Mobile Arena]]''' (bivši First Union, Wachovia, Wells Fargo Center) (1996–danas)

== Historija kluba ==
Sixersi su među najstarijim klubovima u NBA ligi. Osnovani su 1946. pod imenom Syracuse Nationals, u to vrijeme kao nezavisan klub. Iste godine 1946. pristupaju NBL-ligi (National Basketball League), da bi 1949, spajanjem liga NBL i BAA (Basketball Association of America), nastala NBA. Godine u NBL-ligi ne broje se u ukupnu statistiku kluba.

=== Syracuse Nationals ===
U prvoj sezoni u NBA (1949/50), uspjeli su doći do [[NBA finale|NBA finala]], izbacivši u doigravanju [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriorse]] i [[New York Knicks|New York Knickerbockerse]]. Ipak u finalu su ih savladali [[George Mikan|Mikanovi]] [[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakersi]] omjerom 4-2.

U narednim sezonama su igrali u završnici bez većeg uspjeha. Iz tog perioda možemo izdvoiti utakmicu doigravanja protiv [[Boston Celtics]]a, u kojoj su igrali 4 produžetka, što je rekord NBA doigravanja. Ipak su i tu utakmicu izgubili 111-105.

Naredno NBA finale su igrali 1954. godine, ali su ponovo izgubili od Minneapolis Lakersa. Ovaj put u 7 utakmica.

Zbog teške finansijske situacije, i slabog interesa gledalaca, NBA liga je ostala sa samo 8 klubova, nakon čega je vlasnik Nationalsa Danny Biasone predložio ligi ograničenje napada na 24 sekunde. Uvođenjem ovog pravila igra je dobila na dinamičnosti i prosjek poena po utakmici je porastao za 14 po utakmici.

U prvoj sezoni sa ograničenjem napada Nationalsi su imali najbolji omjer na istoku, a u doigravanju su prošli [[Boston Celtics]]e, i došli do finala lige. U NBA finalu su igrali protiv [[Detroit Pistons|Fort Wayne Pistonsa]], a serija se odužila u 7 utakmica. U sedmoj, odlučujućoj utakmici, Nationalsi su slavili rezultatom 92-91, i obezbjedili prvu NBA titulu.

Poslije titule su redovno igrali u doigravanju, ali bez značajnijeg uspjeha. U tim godinama mnogi klubovi iz manjih mjesta su preseljevali u veće gradove, uključujući i Warriorse koji su iz Filadelfije preselili u [[San Francisco]].

=== Novi grad ===
Poslovni ljudi iz Philadelphije Irv Kosloff i Ike Richman osjetili su potrebu za stvaranje novog kluba u svom gradu te su kupili Nationalse i preselili ih u Philadelphiju 1963. Nakon samo jedne godine, grad je ponovo imao svoj NBA klub.

Ime kluba, ''76ers'' (fon. ''seventi siksers'') izabrano je na osnovu historijskog događaja kad je potpisana [[Američka deklaracija o nezavisnosti]] u Philadelphiji [[1776.]] Ubrzo se u novinskim naslovima počeo koristiti nadimak &quot;Sixers&quot;.

I dalje su bili redovni u doigravanju, a u sezoni 1964-65 u klub dolazi veliko pojačanje: [[Wilt Chamberlain]].

U sezoni 1966-67 Sixersi postavljaju, tada, rekordan omjer pobjeda i poraza 68-13. U doigravanju prolaze i tada [[dinastija (sport)|NBA dinastiju]], Boston Celticse, a u NBA finalu pobjeđuju Warriorse (4-2), i osvajaju svoju drugu titulu, a prvu u Filadelfiji. Ta ekipa Sixersa predvođeni igračima kao što su Chamberlain, [[Billy Cunningham]], i [[Hal Greer]] je za 35-u godišnjicu NBA lige proglašena za najbolju ekipu u historiji lige.

1968. godine mijenjaju Chamberlaina u [[Los Angeles Lakers]]e, u jednoj od najlošijih razmjena u historiji NBA lige, gdje dovode tri sporedna igrača, od kojih je jedan [[centar (košarka)]] protiv kojeg je Chamberlain postigao, rekordnih, 100 poena na jednoj utakmici.

Nakon te razmjene rezultati Sixersa su krenuli silaznom putanjom, da bi došli do dna u sezoni  1972-73, koju su završili omjerom od 9 pobjeda i 73 poraza, što je i danas najlošiji omjer u ligi.

=== Nove zvijezde ===
Sezona 1976-77 je bila značajna za ekipu zbog dolaska velike zvijezde [[Julius Erving]]a, kao i novog vlasnika kluba F. Eugene Dixona, a 1982 godine, novi vlasnik kluba postaje Harold Katz.

Nakon toga dolazi period uspjeha za Sixerse, da bi 1883. godine ponovo postali prvaci lige, pobijedivši tek u četvrtom nastupu u NBA finalu iz tog perioda. Jedno finale su izgubili od [[Portland Trail Blazers]]a, a dva od Lakersa čime je titula bila značajnija, jer su je dobili pobjedom nad Lakersima rezultatom 4-0 u seriji. Omjer u doigravanju je bio, tada, rekordnih, 12-1.

Najznačajniji igrači u osvajanju titule su bili Erving i novopridošli [[Moses Malone]] koji je proglašen kao [[NBA Najkorisniji igrač]] sezone i [[Najkorisniji igrač NBA finala]].

Iz ovog perioda, interesantno je spomenuti, sedmu utakmicu konferencijskog finala 1982. godine, u Bostonu protiv Celticsa, koju su dobili razultatom 120-106. Pred sami kraj utakmice, kada su navijači Celticsa shvatili da će 76ersi ići u NBA finale gdje ih čekaju Lakersi , počeli su skandirati Sixersima &quot;beat LA&quot; (fon. ''bit el ej&quot;), što bi mogli prevesti kao &quot;pobjedite '''L'''os '''A'''ngeles&quot; (Lakerse).

1984. godine u klub dolazi još jedan velikan NBA lige [[Charles Barkley]], koji je u narednih 8 sezona bio omiljen kod navijača 76ersa. Klub je iste godine došao do konferencijskog finala i izgubio od Celticsa.

1986. godine ponovo jedna kontraverzna razmjena u kojoj Moses Malone napušta 76erse, a u klub dolaze igrači koji nisu uspjeli namiriti njegov odlazak.

U narednim sezonama bez većeg uspjeha u doigravanju, da bi od 1992. do 1998. godine nastao period koji su navijači nazvali ''Mračno doba''. U tom periodu 76ersi su redovno propuštali doigravnje, a 1992, Barkley je naputio ekipu.

Ipak jedan svijetli događaj iz perioda mračnog doba je izbor na [[NBA draft]]u 1996. godine, gdje  su 76ersi izabrali [[Allen Iverson]]a.

=== Nova nada ===

Uskoro je za trenera postavljen [[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]], koji je počeo sastavljeti ekipu za velike rezultate, sa Iversonom kao glavnim kotačem u igri 76ersa. I pored konstantnih svađa i prepirki na relaciji Brown-Iverson u periodu zajedničkog boravka u 76ersima, klub je iz sezone u sezonu popravljao svoje rezultate.

Od 1999. ponovo su postali redovan učesnik u završnici, da bi 2001. došli do NBA finala izbacivši u Pacerse, Raptorse i Buckse (Philadelphia 3-1 [[Indiana Pacers]], Philadelphia 4-3 [[Toronto Raptors]], Philadelphia 4-3 [[Milwaukee Bucks]]).

Te sezone čak četvorica Sixersa su dobili individualne nagrade [[NBA Najkorisniji igrač]] (Iverson), the [[NBA Trener godine]](Brown), [[NBA Odbrambeni igrač godine]] ([[Dikembe Mutombo]]), [[NBA Šesti igrač godine]] ([[Aaron McKie]].)

U finalu lige [[Los Angeles Lakers]]i, koji su u tri prethodne serije završnice pomeli svoje protivnike, i ostvarili ukupan omjer 11-0. Prvu utakmicu finalne serije 76ersi su igrali u gostima. Iako su na početku gubili 18-5, uspjeli su izboriti produžetak i u produžetku nanijeti prvi poraz Lakersima rezultatom 107-101, nažalost i jedini. Naredne 4 utakmice su izgubili, a samim tim i titulu.

Nakon te sezone nisu zabilježili značajniji uspjeh, iako je uprava pokušavala dovođenjem novih igrača. Ipak u [[decembar|decembru]] 2006. godine Iverson je zatrašio razmjenu iz prostog razloga, da napusti 76erse. Vlasnik kluba, Ed Snider, je to i potvrdio.

== Bitni pojedinci ==
=== U '''[[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]]''' ===
* [[Charles Barkley]]
* [[Wilt Chamberlain]]
* [[Billy Cunningham]]
* [[Julius Erving]]
* [[Hal Greer]]
* [[Bailey Howell]]
* [[Earl Lloyd]] (izabran zbog doprinosa, a ne kao igrač)
* [[Moses Malone]]
* [[Dolph Schayes]]

=== Penzionisani brojevi ===
* 2 – [[Moses Malone]], C, 1982–1986. i 1993–1994. (nikada službeno, ali je broj povučen iz upotrebe)
* 3 – [[Allen Iverson|Allen Iverson]], P, 1996–2006. i 2009–2010.
* 4 – [[Dolph Schayes]], KC / C, 1948–1964.
* 6 – [[Julius Erving]], K, 1976–1987.
* 10 – [[Maurice Cheeks]], B, 1978–1989.
* 13 – [[Wilt Chamberlain]], C, 1965–1968. 
* 15 – [[Hal Greer]], B, 1963–1973 (1958–1973. ako se računaju i Syracuse Nationalsi)
* 24 – [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]], K, 1978–1986.
* 32 – [[Billy Cunningham]], K, 1965–1972. i 1974–1975; trener, 1977–1985.
* 34 – [[Charles Barkley]], K, 1984–1992.
* [[mikrofon]] – [[Dave Zinkoff]], komentator, 1963–1985. (također u Warriorsima u periodu 1946–1962)

=== Za pamćenje ===
* [[Dikembe Mutombo]]
* [[Toni Kukoč]]
* [[Jeff Hornacek]]
* [[Allen Iverson]]
* [[Matt Geiger]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Philadelphia 76ers}}
* [http://www.nba.com/sixers/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{Philadelphia 76ers}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Philadelphia 76ers| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>c0c12apes8i3a8e7rsar7znljfjti6c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900483</id>
      <parentid>3900482</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:36:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13448" sha1="ddd4fewhepflvo28pbv6pqjrkykr8ou" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija košarkaški klub
| ime = Philadelphia 76ers
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #006BB6
| boja3                  = #ED174C
| logo                   = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]]
| osnovan                = 1946. &lt;br/&gt; (u [[NBA]] od 1949)
| historija              = '''Syracuse Nationals''' &lt;br/&gt; (1939-1963) &lt;br/&gt; '''Philadelphia 76ers''' &lt;br/&gt; (1963-danas)
| dvorana                = [[Xfinity Mobile Arena]]
| grad                   = [[Philadelphia]]
| boje                   = Plava, crvena, srebrna, mornaričkoplava, bijela&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jersey History|url=https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Sixers.com|access-date=6. 11. 2023|archive-date=4. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240204031058/https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA LockerVision – Philadelphia 76ers – Icon Edition – Story Guide|url=https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|publisher=NBA Properties, Inc.|website=LockerVision.NBA.com|access-date=7. 11. 2023|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020172931/https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Philadelphia 76ers Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025|archive-date=25. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425051945/https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#1D428A}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#9EA2A2}} {{color box|#002B5C}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[Josh Harris (biznismen)|Josh Harris]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Group led by Joshua Harris completes purchase of Sixers|url=http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|publisher=Philadelphia 76ers|access-date=19. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018020218/http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|archive-date=18. 10. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[David S. Blitzer]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |title=Inside the Sixers: New ownership for 76ers may mean changes in how they do business |access-date=10. 11. 2014 |archive-date=11. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141111061304/http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| predsjednik            = [[Mike Gansey]]
| trener                 = [[Nick Nurse]]
| prvaci                 = '''3''' ([[NBA finale 1955.|1955]], [[NBA finale 1967.|1967]], [[NBA finale 1983.|1983]])
| konferencijski_prvaci  = '''5''' ([[NBA doigravanje 1977.|1977]], [[NBA doigravanje 1980.|1980]], [[NBA doigravanje 1982.|1982]], [[NBA doigravanje 1983.|1983]], [[NBA doigravanje 2001.|2001]])
| divizijski_prvaci      = '''12''' ([[NBA 1949/1950.|1950]], [[NBA 1951/1952.|1952]], [[NBA 1954/1955.|1955]], [[NBA 1965/1966.|1966]], [[NBA 1966/1967.|1967]], [[NBA 1967/1968.|1968]], [[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2020/2021.|2021]])
| penzionisani_brojevi   = '''10''' ([[Moses Malone|2]], [[Allen Iverson|3]], [[Dolph Schayes|4]], [[Julius Erving|6]], [[Maurice Cheeks|10]], [[Wilt Chamberlain|13]], [[Hal Greer|15]], [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|24]], [[Billy Cunningham|32]], [[Charles Barkley|34]])
| veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/sixers}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           =_2018-19_PHI_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           =_2018-19_PHI_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          =_2018-19_PHI_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          =_2018-19_PHI_icon
}}
'''Philadelphia 76ers''' (ili samo '''Sixers''') profesionalni je [[košarka]]ški klub lociran u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Takmiči se u [[NBA]]-ligi.

== Domaće dvorane ==
:'''State Fair Coliseum''' (1949-1951)
:'''Onondaga War Memorial''' (1951-1963)
:'''Convention Hall''' i '''Philadelphia Arena''' (1963-1967)
:'''Spectrum''' (1967-1996)
:'''[[Xfinity Mobile Arena]]''' (bivši First Union, Wachovia, Wells Fargo Center) (1996–danas)

== Historija kluba ==
Sixersi su među najstarijim klubovima u NBA ligi. Osnovani su 1946. pod imenom Syracuse Nationals, u to vrijeme kao nezavisan klub. Iste godine 1946. pristupaju NBL-ligi (National Basketball League), da bi 1949, spajanjem liga NBL i BAA (Basketball Association of America), nastala NBA. Godine u NBL-ligi ne broje se u ukupnu statistiku kluba.

=== Syracuse Nationals ===
U prvoj sezoni u NBA (1949/50), uspjeli su doći do [[NBA finale|NBA finala]], izbacivši u doigravanju [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriorse]] i [[New York Knicks|New York Knickerbockerse]]. Ipak u finalu su ih savladali [[George Mikan|Mikanovi]] [[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakersi]] omjerom 4-2.

U narednim sezonama su igrali u završnici bez većeg uspjeha. Iz tog perioda možemo izdvoiti utakmicu doigravanja protiv [[Boston Celtics]]a, u kojoj su igrali 4 produžetka, što je rekord NBA doigravanja. Ipak su i tu utakmicu izgubili 111-105.

Naredno NBA finale su igrali 1954. godine, ali su ponovo izgubili od Minneapolis Lakersa. Ovaj put u 7 utakmica.

Zbog teške finansijske situacije, i slabog interesa gledalaca, NBA liga je ostala sa samo 8 klubova, nakon čega je vlasnik Nationalsa Danny Biasone predložio ligi ograničenje napada na 24 sekunde. Uvođenjem ovog pravila igra je dobila na dinamičnosti i prosjek poena po utakmici je porastao za 14 po utakmici.

U prvoj sezoni sa ograničenjem napada Nationalsi su imali najbolji omjer na istoku, a u doigravanju su prošli [[Boston Celtics]]e, i došli do finala lige. U NBA finalu su igrali protiv [[Detroit Pistons|Fort Wayne Pistonsa]], a serija se odužila u 7 utakmica. U sedmoj, odlučujućoj utakmici, Nationalsi su slavili rezultatom 92-91, i obezbjedili prvu NBA titulu.

Poslije titule su redovno igrali u doigravanju, ali bez značajnijeg uspjeha. U tim godinama mnogi klubovi iz manjih mjesta su preseljevali u veće gradove, uključujući i Warriorse koji su iz Filadelfije preselili u [[San Francisco]].

=== Novi grad ===
Poslovni ljudi iz Philadelphije Irv Kosloff i Ike Richman osjetili su potrebu za stvaranje novog kluba u svom gradu te su kupili Nationalse i preselili ih u Philadelphiju 1963. Nakon samo jedne godine, grad je ponovo imao svoj NBA klub.

Ime kluba, ''76ers'' (fon. ''seventi siksers'') izabrano je na osnovu historijskog događaja kad je potpisana [[Američka deklaracija o nezavisnosti]] u Philadelphiji [[1776.]] Ubrzo se u novinskim naslovima počeo koristiti nadimak &quot;Sixers&quot;.

I dalje su bili redovni u doigravanju, a u sezoni 1964-65 u klub dolazi veliko pojačanje: [[Wilt Chamberlain]].

U sezoni 1966-67 Sixersi postavljaju, tada, rekordan omjer pobjeda i poraza 68-13. U doigravanju prolaze i tada [[dinastija (sport)|NBA dinastiju]], Boston Celticse, a u NBA finalu pobjeđuju Warriorse (4-2), i osvajaju svoju drugu titulu, a prvu u Filadelfiji. Ta ekipa Sixersa predvođeni igračima kao što su Chamberlain, [[Billy Cunningham]], i [[Hal Greer]] je za 35-u godišnjicu NBA lige proglašena za najbolju ekipu u historiji lige.

1968. godine mijenjaju Chamberlaina u [[Los Angeles Lakers]]e, u jednoj od najlošijih razmjena u historiji NBA lige, gdje dovode tri sporedna igrača, od kojih je jedan [[centar (košarka)]] protiv kojeg je Chamberlain postigao, rekordnih, 100 poena na jednoj utakmici.

Nakon te razmjene rezultati Sixersa su krenuli silaznom putanjom, da bi došli do dna u sezoni  1972-73, koju su završili omjerom od 9 pobjeda i 73 poraza, što je i danas najlošiji omjer u ligi.

=== Nove zvijezde ===
Sezona 1976-77 je bila značajna za ekipu zbog dolaska velike zvijezde [[Julius Erving]]a, kao i novog vlasnika kluba F. Eugene Dixona, a 1982 godine, novi vlasnik kluba postaje Harold Katz.

Nakon toga dolazi period uspjeha za Sixerse, da bi 1883. godine ponovo postali prvaci lige, pobijedivši tek u četvrtom nastupu u NBA finalu iz tog perioda. Jedno finale su izgubili od [[Portland Trail Blazers]]a, a dva od Lakersa čime je titula bila značajnija, jer su je dobili pobjedom nad Lakersima rezultatom 4-0 u seriji. Omjer u doigravanju je bio, tada, rekordnih, 12-1.

Najznačajniji igrači u osvajanju titule su bili Erving i novopridošli [[Moses Malone]] koji je proglašen kao [[NBA Najkorisniji igrač]] sezone i [[Najkorisniji igrač NBA finala]].

Iz ovog perioda, interesantno je spomenuti, sedmu utakmicu konferencijskog finala 1982. godine, u Bostonu protiv Celticsa, koju su dobili razultatom 120-106. Pred sami kraj utakmice, kada su navijači Celticsa shvatili da će 76ersi ići u NBA finale gdje ih čekaju Lakersi , počeli su skandirati Sixersima &quot;beat LA&quot; (fon. ''bit el ej&quot;), što bi mogli prevesti kao &quot;pobjedite '''L'''os '''A'''ngeles&quot; (Lakerse).

1984. godine u klub dolazi još jedan velikan NBA lige [[Charles Barkley]], koji je u narednih 8 sezona bio omiljen kod navijača 76ersa. Klub je iste godine došao do konferencijskog finala i izgubio od Celticsa.

1986. godine ponovo jedna kontraverzna razmjena u kojoj Moses Malone napušta 76erse, a u klub dolaze igrači koji nisu uspjeli namiriti njegov odlazak.

U narednim sezonama bez većeg uspjeha u doigravanju, da bi od 1992. do 1998. godine nastao period koji su navijači nazvali ''Mračno doba''. U tom periodu 76ersi su redovno propuštali doigravnje, a 1992, Barkley je naputio ekipu.

Ipak jedan svijetli događaj iz perioda mračnog doba je izbor na [[NBA draft]]u 1996. godine, gdje  su 76ersi izabrali [[Allen Iverson]]a.

=== Nova nada ===

Uskoro je za trenera postavljen [[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]], koji je počeo sastavljeti ekipu za velike rezultate, sa Iversonom kao glavnim kotačem u igri 76ersa. I pored konstantnih svađa i prepirki na relaciji Brown-Iverson u periodu zajedničkog boravka u 76ersima, klub je iz sezone u sezonu popravljao svoje rezultate.

Od 1999. ponovo su postali redovan učesnik u završnici, da bi 2001. došli do NBA finala izbacivši u Pacerse, Raptorse i Buckse (Philadelphia 3-1 [[Indiana Pacers]], Philadelphia 4-3 [[Toronto Raptors]], Philadelphia 4-3 [[Milwaukee Bucks]]).

Te sezone čak četvorica Sixersa su dobili individualne nagrade [[NBA Najkorisniji igrač]] (Iverson), the [[NBA Trener godine]](Brown), [[NBA Odbrambeni igrač godine]] ([[Dikembe Mutombo]]), [[NBA Šesti igrač godine]] ([[Aaron McKie]].)

U finalu lige [[Los Angeles Lakers]]i, koji su u tri prethodne serije završnice pomeli svoje protivnike, i ostvarili ukupan omjer 11-0. Prvu utakmicu finalne serije 76ersi su igrali u gostima. Iako su na početku gubili 18-5, uspjeli su izboriti produžetak i u produžetku nanijeti prvi poraz Lakersima rezultatom 107-101, nažalost i jedini. Naredne 4 utakmice su izgubili, a samim tim i titulu.

Nakon te sezone nisu zabilježili značajniji uspjeh, iako je uprava pokušavala dovođenjem novih igrača. Ipak u [[decembar|decembru]] 2006. godine Iverson je zatrašio razmjenu iz prostog razloga, da napusti 76erse. Vlasnik kluba, Ed Snider, je to i potvrdio.

== Bitni pojedinci ==
=== U '''[[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]]''' ===
* [[Charles Barkley]]
* [[Wilt Chamberlain]]
* [[Billy Cunningham]]
* [[Julius Erving]]
* [[Hal Greer]]
* [[Bailey Howell]]
* [[Earl Lloyd]] (izabran zbog doprinosa, a ne kao igrač)
* [[Moses Malone]]
* [[Dolph Schayes]]

=== Penzionisani brojevi ===
* 2 – [[Moses Malone]], C, 1982–1986. i 1993–1994. (nikada službeno, ali je broj povučen iz upotrebe)
* 3 – [[Allen Iverson|Allen Iverson]], P, 1996–2006. i 2009–2010.
* 4 – [[Dolph Schayes]], KC / C, 1948–1964.
* 6 – [[Julius Erving]], K, 1976–1987.
* 10 – [[Maurice Cheeks]], B, 1978–1989.
* 13 – [[Wilt Chamberlain]], C, 1965–1968. 
* 15 – [[Hal Greer]], B, 1963–1973 (1958–1973. ako se računaju i Syracuse Nationalsi)
* 24 – [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]], K, 1978–1986.
* 32 – [[Billy Cunningham]], K, 1965–1972. i 1974–1975; trener, 1977–1985.
* 34 – [[Charles Barkley]], K, 1984–1992.
* [[mikrofon]] – [[Dave Zinkoff]], komentator, 1963–1985. (također u Warriorsima u periodu 1946–1962)

=== Za pamćenje ===
* [[Dikembe Mutombo]]
* [[Toni Kukoč]]
* [[Jeff Hornacek]]
* [[Allen Iverson]]
* [[Matt Geiger]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Philadelphia 76ers}}
* [http://www.nba.com/sixers/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{Philadelphia 76ers}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Philadelphia 76ers| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]]</text>
      <sha1>ddd4fewhepflvo28pbv6pqjrkykr8ou</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sacramento Kings</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35934</id>
    <revision>
      <id>3900505</id>
      <parentid>3900263</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:50:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7633" sha1="nmqoqte6yb03f1zanl03uw57fukcy6z" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Sacramento Kings
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #5A2B81
| boja3                  = #63727A
| logo                   =
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija               = [[Pacifička divizija (NBA)|Pacifička]]
| osnovan                = 1923.
| historija              = '''Rochester Seagrams'''&lt;br/&gt;(1923–1942)&lt;br/&gt;'''Rochester Eber Seagrams'''&lt;br/&gt;(1942–1943)&lt;br/&gt;'''Rochester Pros'''&lt;br/&gt;(1943–1945)&lt;br/&gt;'''Rochester Royals''' &lt;br /&gt; (1945–1957) &lt;br /&gt; '''Cincinnati Royals''' &lt;br /&gt; (1957–1972) &lt;br /&gt; '''Kansas City / Omaha Kings''' &lt;br/&gt; (1972–1975) &lt;br /&gt; '''Kansas City Kings''' &lt;br /&gt; (1977–1985) &lt;br /&gt; '''Sacramento Kings''' &lt;br /&gt; (1985–)
| dvorana                = [[Golden 1 Center]]
| grad                   = [[Sacramento]]
| boje                   = Crna, kraljevska purpurna, siva, bijela, kraljevska plava&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA LockerVision – Sacramento Kings – Icon Edition – Story Guide|url=https://lockervision.nba.com/outfit/sacramento-kings/icon-edition|publisher=NBA Properties, Inc.|website=LockerVision.NBA.com|access-date=6. 11. 2023|quote=The new Icon Edition uniform for the Sacramento Kings marks a significant return to the team's iconic black primary color, reminiscent of the 1993 transition from royal blue and red to black and purple. Purple takes on a vital role as a secondary color, prominently featured in the core uniforms.|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020153018/https://lockervision.nba.com/outfit/sacramento-kings/icon-edition|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Color|url=https://cdn.nba.com/teams/uploads/sites/1610612758/2023/08/KingsBrandUpdate_2023-24.pdf#page=8|publisher=NBA Media Ventures, LLC|work=2023-24 Sacramento Kings Brand Book|access-date=3. 1. 2024|archive-date=3. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240103055927/https://cdn.nba.com/teams/uploads/sites/1610612758/2023/08/KingsBrandUpdate_2023-24.pdf#page=8|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sacramento Kings Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9WdHpoNmRnM01MdDN2a1ZRcVBQQS5wZGYifQ:nba:wpxshf1kmv-Tl38P9VUrRXccqrz749PLKSeAK1G_wPA|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{color box|#000000}} {{color box|#5A2D81}} {{color box|#707271}} {{color box|#FFFFFF}} {{color box|#213469}}
| vlasnik                = [[Vivek Ranadivé]]
| predsjednik            = John Rinehart
| generalni_menadžer     = [[Scott Perry (košarka)|Scott Perry]]
| trener                 = [[Doug Christie]]
| prvaci                 = '''2''' &lt;br/&gt; '''NBL: 1''' ([[NBL 1945/1946.|1946]]) &lt;br/&gt; '''NBA: 1''' ([[NBA 1950/1951.|1951]])
| konferencijski_prvaci  = '''0''' 
| divizijski_prvaci      = '''6''' ([[BAA 1948/1949.|1949]], [[NBA 1951/1952.|1952]], [[NBA 1978/1979.|1979]], [[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2022/2023.|2023]])
| penzionisani_brojevi   = '''11''' ([[Nate Archibald|1]], [[Mitch Richmond|2]], [[Chris Webber|4]], [[Šesti čovjek (navijači)|6]], [[Bob Davies|11]], [[Maurice Stokes|12]], [[Oscar Robertson|14]], [[Predrag Stojaković|16]], [[Vlade Divac|21]], [[Jack Twyman|27]], [[Sam Lacey|44]])
| veb-sajt               = {{URL|http://www.nba.com/kings}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           = _2018-19_SAC_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           = _2018-19_SAC_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          = _2018-19_SAC_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          = _2018-19_SAC_icon
}}
'''Sacramento Kings''' je [[košarka]]ški klub iz [[Sacramento|Sacramenta]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Igra u [[NBA]] ligi.

=== Dvorane ===
* '''Edgerton Park Arena''' (1945–1955)
* '''Rochester War Memorial''' (1955–1957)
* '''Cincinnati Gardens''' (1957–1972)
* '''Kansas City Municipal Auditorium''' (1972–1974, 1979–1980)
* '''Omaha Civic Auditorium''' (1972–1978)
* '''Kemper Arena''' (1974–1985)
* '''ARCO Arena I''' (1985–1988)
* '''ARCO Arena II''' (1988–2016)
* '''[[Golden 1 Center]]''' (2016–)

== Historija ==
Historija kluba počinje 1945. u [[Rochester (New York)|Rochesteru]], kao Rochester Royals u National Basketball Ligi (NBL), gdje su postali prvaci 1946. Dvije godine kasnije sele se u Basketball Association of America (BAA) da bi naredne godine, spajanjem NBL i BAA, nastala National Basketball Association (NBA). Royalsi su 1951. osvojili NBA šampionat, što je i danas jedina njihova titula.

Godine 1957. Royalsi se sele u [[Cincinnati]]. U 1960-ima glavni igrač kluba je bio [[Oscar Robertson]], koji čak jednu kompletnu sezonu (1961/62) završio sa [[tripl-dabl]] statistikom i dobio nagradu za [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijeg igrača lige]] 1964. U tom periodu šest puta igrali su u doigravanju (1962–1967), ali nisu ostvarili veći uspjeh. Robertson napušta ekipu 1970, a malo zatim Royalsi se sele u [[Kansas City]], gdje su dobili novo ime, Kings. Jedno vrijeme, svoje domaće utakmice, su igrali uporedo u Kansasu i [[Omaha|Omahi]].

Sezonu 1980/81. završavaju negativnim omjerom, 40 pobjeda i 42 poraza. Ipak igraju u doigravanju i iznenađujuće dolaze do konferencijskog finala izbacivši [[Portland Trail Blazers]]e i [[Phoenix Suns]]e. Neki veći uspjeh spriječili su [[Houston Rockets]]i pobjedom 4–1 u seriji.

Godine 1985. prelaze u [[Sacramento]], ali prve godine u novom gradu nisu donijele sportski uspjeh.

== Put ka uspjehu ==
Nakon godina bez doigravanja, prvi korak ka poboljšanju ekipe, bio je promjena vlasnika. Stari vlasnik, John Thomas, nije bio spreman uložiti sredstva za dovođenje vrhunskih igrača, ali novi vlasnici, porodica Maloof, jesu.

Počeli su izborom [[Jason Williams (košarkaš, 1975)|Jasona Williamsa]] na draftu, a nastavili potpisivanjem [[Vlade Divac|Vlade Divca]] i [[Chris Webber|Chrisa Webbera]], pred skraćenu sezonu 1998/99. To je bila prva sezona u Sacramentu, koju su završili pozitivnim omjerom 27–23, a pojačanja su se podudarila sa dolaskom [[Predrag Stojaković|Peđe Stojakovića]], koji je bio ranije izabran na draftu (1996). Iako su tu sezonu, u doigravanju ispali od [[Utah Jazz]], u prvom krugu, u narednim godinama postali su redovan učesnik završnica.

U doigravanju 2000. ispali su u prvom krugu, a 2001. u drugom, oba puta od [[Los Angeles Lakers]]a. Iste godine umjesto Williamsa u klub dolazi [[plejmejker]] [[Mike Bibby]] te Kingsi sezonu 2001/02. završavaju sa najboljim omjerom u ligi 61–21. U doigravanj dolaze do finala konferencije, i ponovo stari protivnik Lakers. U veoma interesantnom finalu, gube u produžetku sedme utakmice. Te tri sezone Lakersi su postali prvaci NBA lige, što govori da Kingsi nisu imali sreće.

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih košarke]] ===
* [[Nate Archibald]] (Cincinnati /Kansas City/Omaha)
* [[Jerry Lucas]] (Cincinnati)
* [[Oscar Robertson]] (Cincinnati)
* [[Maurice Stokes]] (Rochester / Cincinnati)
* [[Jack Twyman]] (Rochester / Cincinnati)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Sacramento Kings}}
* [http://www.nba.com/kings/ Službena stranica Kingsa] {{en simbol}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sacramento Kings| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1923.]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1985.]]</text>
      <sha1>nmqoqte6yb03f1zanl03uw57fukcy6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Phoenix Suns</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36046</id>
    <revision>
      <id>3900504</id>
      <parentid>3900253</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:50:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8042" sha1="lv6j93t4gkesgrjx0xtubjclp7bzaqd" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Phoenix Suns
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #1D1160
| boja3                  = #E56020
| logo                   = Phoenix Suns logo.svg
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]] 
| divizija               = [[Pacifička divizija (NBA)|Pacifička]] 
| osnovan                = 1968.
| historija              = '''Phoenix Suns'''&lt;br /&gt;(1968–)
| dvorana                = [[Mortgage Matchup Center]]
| grad                   = [[Phoenix]]
| boje                   = Purpurna, narančasta, crna, siva, žuta&lt;ref&gt;{{cite news|author=Jessica Taylor |title=Phoenix Suns Unveil New Logos|url=https://www.nba.com/suns/phoenix-suns-unveil-new-logos|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Suns.com|date=26. 6. 2013|access-date=7. 11. 2023|archive-date=27. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210627225158/https://www.nba.com/suns/phoenix-suns-unveil-new-logos|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|chapter=Team Directory|chapter-url=https://sunsdigital.com/pdf/2019-20%20Suns%20Media%20Guide-FL.pdf#page=9|publisher=NBA Media Ventures, LLC|title=2019–20 Phoenix Suns Media Guide|url=https://sunsdigital.com/pdf/2019-20%20Suns%20Media%20Guide-FL.pdf|date=21. 10. 2019|access-date=19. 8. 2020|archive-date=7. 3. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210307234815/https://sunsdigital.com/pdf/2019-20%20Suns%20Media%20Guide-FL.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Phoenix Suns Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9qendhS2l6ZzRmUnplRUpEZHhqQi5wZGYifQ:nba:mnHHCWB31mRQ1AKUZJa3Z1G3-1OD2KEOe15NX5zbpLM|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#1D1160}} {{color box|#E56020}} {{color box|#000000}} {{color box|#63727A}} {{color box|#F9A01B}}
| vlasnik                = [[Mat Ishbia|Mat]] i [[Justin Ishbia]]
| generalni_menadžer     = [[Brian Gregory]]
| trener                 = [[Jordan Ott]]
| pripojen               = [[Valley Suns]]
| prvaci                 = '''0'''
| konferencijski_prvaci  = '''3''' ([[NBA doigravanje 1976.|1976]], [[NBA doigravanje 1993.|1993]], [[NBA doigravanje 2021.|2021]])
| divizijski_prvaci      = '''8''' ([[NBA 1980/1981.|1981]], [[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1994/1995.|1995]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]])
| penzionisani_brojevi   = '''12''' ([[Dick Van Arsdale|5]], [[Walter Davis (košarkaš)|6]], [[Kevin Johnson|7]], [[Dan Majerle|9]], [[Steve Nash|13]], [[Tom Chambers (košarkaš)|24]], [[Shawn Marion|31]], [[Amar'e Stoudemire|32]], [[Alvan Adams|33]], [[Charles Barkley|34]], [[Connie Hawkins|42]], [[Paul Westphal|44]])
| veb-sajt               = {{url|suns.com}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           = _2018-19_PHO_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           = _2018-19_PHO_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          = _2018-19_PHO_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          = _2018-19_PHO_icon
}}

'''Phoenix Suns''' (fonetski: Finiks Sans) [[košarka]]ški je klub iz [[Phoenix]]a. Igra u [[NBA]] ligi.

== Dvorane ==
* '''[[Arizona Veterans Memorial Coliseum]]''' (1968–1992)
* '''[[Mortgage Matchup Center]]''' (ranije '''America West Arena''' i '''Footprint Center''') (1992–)

== Historija ==
=== Početak ===
Dana 22. januara 1968. čelnici NBA lige dozvolili su osnivanje dva nova kluba. Grupa, koju su predvodili Richard Bloch, Karl Eller, Donald Pitt i Don Diamond, je dobila odobrenje za osnivanje kluba u Feniksu. Za menadžera je postavljen, tada 28-godišnji [[Jerry Colangelo]].

U drugoj sezoni postojanja su uspjeli ući u doigravanje, ali su ispali od [[Los Angeles Lakers]]a u prvom krugu. To je ujedno bio i prvi susret, od brojnih koje su ove dvije ekipe igrale u doigravanjima, sve do danas.

Tek 1976. uspjeli su ponovo doći do doigravanja, i napravili veliko iznenađenje izbacivši u konferencijskom finalu, tada aktuelne prvake, [[Golden State Warriors]]e. Ekipu su predvodili [[Tom Van Arsdale]], [[Alvan Adams]] i [[Connie Hawkins]]. U [[NBA finale|NBA finalu]], [[Boston Celtics]]i se nisu dali iznenaditi i Sunsi su izgubili finale u 6 utakmica.

Od 1978. do 1985. bili su redovni učesnici u doigravanju, od čega su dva puta uspjeli doći do konferencijskog finala. Prvo su izgubili od [[Seattle SuperSonics]]a (1979), a drugo od Lakersa (1984).

Uslijedile su neuspješne godine i 1987. skandal u kojem su četiri igrača povezana sa upotrebom droge. Nakon skandala, klub je prodat za 44 miliona dolara, grupi koju je predvodio Colangelo.

=== Novi pravac ===
Ubrzo su, dovođenjem novih pojačanja, Sunsi ponovo postali ekipa za doigravanje, i od 1989. godine igrali su u njih 13 za redom.U prva dva su ispali u konferencijskom finalu. Od [[Los Angeles Lakers]]a 1989. godine, a od [[Portland Trail Blazers]]a 1989.

Sunsi se 1992. sele u novu dvoranu, a u klub dolazi veliko pojačanje [[Charles Barkley]].

Sljedeće godine Barkley je dobio [[NBA Najkorisniji igrač|MVP]] nagradu, a Sunsi su prošli u prvom krugu Lakerse, u drugom [[San Antonio Spurs]]e, a u konferencijskom finalu SuperSonicse. Ipak u NBA finalu nisu imali snage za osvajanje titule protiv [[Chicago Bullsa]], predvođenih neponovljivim [[Michael Jordan]]om.

U sezonama 2001/02. i 2003/04. ostvarili su negativan omjer, a 2002/03. ispali su u prvom krugu doigravanja.

Godine 2004. Robert Sarver za 401 milion dolara postao je novi vlasnik kluba, što se pokazalo kao pozitivna promjena u narednim sezonama.

U sezonama 2004/05. i 2005/06, predvođeni [[Steve Nash|Steveom Nashom]], [[Amare Stoudemire|Amarejem Stoudemireom]] i [[Shawn Marion|Shawnom Marionom]] uspjeli su doći u finale konferencije, ali su izgubili od [[San Antonio Spurs]]a (2005) i [[Dallas Mavericks]]a (2006). Nash je u te dvije sezone bio [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisniji igrač]] i postao tek drugi [[plejmejker]] kome je to uspjelo u dvije uzastopne sezone (prvi je bio [[Magic Johnson]]).

Sunsi su imenovali [[Igor Kokoškov|Igora Kokoškova]] glavim trenerom početkom maja 2018. Tako je Kokoškov postao prvi glavni trener nekog NBA tima koji je rođen u Evropi i ujedno prvi Srbin koji vodi NBA tim.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.b92.net/sport/kosarka/nba.php?yyyy=2018&amp;mm=05&amp;dd=03&amp;nav_id=1388235 |title=Srbin piše istoriju NBA – Kokoškov glavni trener Finiks Sansa! |publisher=b92 |date=3. 5. 2018 |access-date=3. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Trenutna ekipa ==
{{Starost sekcija}}
{{Sastav Phoenix Sunsa}}

== Istaknuti pojedinci ==
=== U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih košarke]] ===
* [[Charles Barkley]] 
* [[Jerry Colangelo]]
* [[Connie Hawkins]]
* [[Gail Goodrich]]

=== Penzionisani brojevi ===
* 5 – [[Dick Van Arsdale]], B, 1968–1977.
* 6 – [[Walter Davis (košarkaš)|Walter Davis]], B, 1977–1988.
* 7 – [[Kevin Johnson]], B, 1988–2000.
* 9 – [[Dan Majerle]], K, 1988–1995, 2001–2002.
* 13 – [[Steve Nash]], B, 1996–1998, 2004–2012.
* 24 – [[Tom Chambers (košarkaš)|Tom Chambers]], K, 1988–1993.
* 31 – [[Shawn Marion]], KB / KC, 1999–2008.
* 32 – [[Amar'e Stoudemire]], KC / C, 2002–2010.
* 33 – [[Alvan Adams]], C, 1975–1988.
* 34 – [[Charles Barkley]], K, 1992–1996.
* 42 – [[Connie Hawkins]], K, 1969–1973.
* 44 – [[Paul Westphal]], B, 1975–1980, 1983–1984; trener, 1992–1996.
&lt;!-- * 832 [[Cotton Fitzsimmons]], trener, 1970–1972, 1988–1992, 1996. (832 ukupan broj pobjeda)
* [[Joe Proski]] (trener) --&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Phoenix Suns}}
[http://www.nba.com/suns/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{Phoenix Suns}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Phoenix Suns| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1968.]]</text>
      <sha1>lv6j93t4gkesgrjx0xtubjclp7bzaqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miami Heat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36288</id>
    <revision>
      <id>3900491</id>
      <parentid>3899893</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:44:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8365" sha1="gxt172el6380738vl7vvcbjm3t94zca" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Miami Heat
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #000000
| logo                   = Miami Heat.svg
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]]
| osnovan                = 1988.
| historija              = '''Miami Heat'''&lt;br/&gt;(1988–)
| dvorana                = [[Kaseya Arena]] 
| grad                   = [[Miami]]
| boje                   = Crvena, crna, žuta&lt;ref&gt;{{cite web|title=CHANGE CLOTHES – 30 Years of Heat |url=http://www.nba.com/heat/30yearsofheat|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=HEAT.com|access-date=15. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=HEAT to Unveil New Uniforms|url=https://www.nba.com/heat/news/heat-unveil-new-uniforms/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=HEAT.com|date=26. 10. 2012 |access-date= 4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Miami Heat Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/mia/Miami_Heat_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=10. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{color box|#98002E}} {{color box|#000000}} {{color box|#F9A01B}}
| vlasnik                = [[Micky Arison]]
| predsjednik            = [[Pat Riley]]
| generalni_menadžer     = [[Andy Elisburg]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=HEAT Announce Front Office Promotions|url=http://www.nba.com/heat/news_recap/heat-announce-front-office-promotions|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Heat.com|date=28. 9. 2013|access-date=8. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
| trener                 = [[Erik Spoelstra]]
| pripojen               = [[Sioux Falls Skyforce]]
| prvaci                 = '''3''' ([[NBA finale 2006.|2006]], [[NBA finale 2012.|2012]], [[NBA finale 2013.|2013]])
| konferencijski_prvaci  = '''7''' ([[NBA doigravanje 2006.|2006]], [[NBA doigravanje 2011.|2011]], [[NBA doigravanje 2012.|2012]], [[NBA doigravanje 2013.|2013]], [[NBA doigravanje 2014.|2014]], [[NBA doigravanje 2020.|2020]], [[NBA doigravanje 2023.|2023]])
| divizijski_prvaci      = '''16''' ([[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 1998/1999.|1999]], [[NBA 1999/2000.|2000]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]]) 
| penzionisani_brojevi   = '''7''' ([[Chris Bosh|1]], [[Dwyane Wade|3]], [[Tim Hardaway|10]], [[Michael Jordan|23]], [[Shaquille O'Neal|32]], [[Alonzo Mourning|33]], [[Udonis Haslem|40]])
| veb-sajt               = {{url|heat.com}}
| dom_tijelo             = FFFFFF
| dom_uzorak_t           = _miamiheath
| dom_šorc               = FFFFFF
| dom_uzorak_š           = _miamiheath
| gost_tijelo            = 000000
| gost_uzorak_t          = _miamiheata
| gost_šorc              = 000000
| gost_uzorak_š          = _miamiheata
| 3_tijelo               = 98002E
| 3_uzorak_t             = _miamiheats3
| 3_šorc                 = 98002E
| 3_uzorak_š             = _miamiheats3
}}
'''Miami Heat''' [[košarka]]ški je klub iz [[Miami]]ja. Takmiči se u [[NBA]] ligi.

== Domaće dvorane ==
* '''Miami Arena''' (1988–1999)
* '''[[Kaseya Arena]]''' (2000–)

== Historija ==
=== Rađanje Heata ===
Tokom perioda procvata [[NBA]] lige 1980-ih čelnici lige su odlučili proširiti ligu s 23 na 26 klubova do kraja decenije. Grupa koju je predvodio [[Billy Cunningham]], a najveći ulagač bio Ted Arison, tražila je licencu za osnivanje kluba u Miamiju.

Nakon što su čelnici lige primili četiri interesantne ponude, odlučeno je da se liga proširi na 27 klubova, a Heat je debitirao u sezoni [[NBA 1988/1989.|1988/89.]]

=== Početak u NBA ===
Prvu sezonu otvorili su sa 17 poraza, što je godinama bio NBA rekord. Otežavajuća okolnost bila je to što su smješteni u [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadnu konferenciju]] iako su geografski na istoku, tako da su većinu svojih gostujućih utakmica putovali predaleko. Najbliži protivnik bili su [[Houston Roskets]]i (otprilike 1.500&amp;nbsp;km). Sezonu su završili kao najgori u ligi, s omjerom 15 pobjeda i 67 poraza.

Sljedeće sezone prebačeni su u [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnu konferenciju]], a na [[NBA draft|draftu]] izabrali su kvalitetnog šutera [[Glen Rice|Glena Ricea]]. Ipak, to nije mnogo utjecalo na igru, tako da su sezonu [[NBA 1989/1990.|1989/90.]] završili s omjerom 18-64.

Prvi nastup u doigravanju dogodio se u sezoni [[NBA 1991/1992.|1991/92]], ali su u prvom krugu &quot;pometeni&quot; od [[Chicago Bulls]]a (0-3).

=== Dolazak Rileyja ===
Vjerovatno najpozitivnija stvar u 1990-ima bio je dolazak novog trenera [[Pat Riley|Pata Rileyja]] 1995. On je počeo tumbanje Heata i kroz razne razmjene u klub doveo [[Alonzo Mourning|Alonza Mourninga]] i [[Tim Hardaway|Tima Hardawaya]]. Sezonu su završili s pozitivnim omjerom (42-40), ali u prvom krugu doigravanja ispadaju od budućih šampiona, Bullsa, ponovo u tri utakmice.

Dovođenjem novih pojačanja sljedeću sezonu završavaju s omjerom 61-21, što je tada bio rekord kluba. Uspjeli su doći do konferencijskog finala, izbacivši [[Orlando Magic]] i [[New York Knicks]]e, ali dalje nisu mogli od Bullsa, drugi put zaredom.

U doigravanjima sljedeće tri godine Heat se susretao s Knicksima i redovno gubio, što je stvorilo [[Rivalstvo Heat – Knicks|veliko rivalstvo]] između te dvije ekipe.

Propustili su doigravanje 2002, prvi put otkad je Riley trener, a isto su ponovili i 2003.

Iste godine u klub dolazi [[Lamar Odom]] i kao peti izbor na [[NBA draft|draftu]] [[Dwyane Wade]]. Izbor Wadea, koji je igrao poziciju [[bek šuter|beke šutera]], bio je veoma kritiziran Rileyjev potez. Mnogi su očekivali dovođenje klasičnog [[plejmejker]]a, pozicije koja je bila deficitarna kod Heata. Iako je smatran autsajderima, Heat je uspio doći do drugog kruga doigravanja, gdje je ispao od [[Indiana Pacers]]a.

=== Dolazak O'Neala ===
Poslije obećavajuće sezone [[NBA 2003/2004.|2003/04.]] uprava Heata pravi razmjenu s [[Los Angeles Lakers]]ima, čime u klub dolazi [[centar (košarka)|centar]] [[Shaquille O'Neal]]. Wade i O'Neal činili su izvanredan napadački dvojac.

Nakon izvanredne sezone Heat dolazi u finale konferencije, gdje igra protiv [[Detroit Pistons]]a. Poveo je 3-2 u seriji kada se povrijedio Wade i propustio šestu utakmicu, što su Pistonsi iskoristili i izjednačili. U odlučujućoj utakmici u Miamiju Wade se vratio, ali su Pistonsi slavili pobjedu i plasman u [[NBA finale|finale]].

=== Šampionska sezona ===
U sezoni [[NBA 2005/2006.|2005/06.]] Heat je ostvario omjer 52-30, a u doigravanju je izbacio Bullse (4-2), [[New Jersey Nets]]e (4-1), a u finalu konferencije uspijeva se osvetiti Pistonsima (4-2) za prošlogodišnji poraz.

U finalu su ga čekali [[Dallas Mavericks]]i, predvođeni [[Dirk Nowitzki|Dirkom Nowitzkim]]. Prve dvije utakmice u [[Dallas]]u dobili su Mavericksi. Još je gore izgledalo kad je kod kuće šest minuta prije kraja treće utakmice gubio 13 poena razlike. Ipak je tu utakmicu uspio dobiti, prvenstveno zahvaljujući Wadeu.

Wade je predvodio Heat i u sljedeće tri utakmice u kojima je njegova ekipa pobijedila. Ukupan omjer bio je 4-2; to je bila prva NBA titula u historiji Heata. Time je postao tek treća ekipa u historiji lige koja je nadoknadila zaostatak 0-2 i došla do titule. Wade je osvojio nagradu [[Najkorisniji igrač NBA finala]].

== Istaknuti pojedinci ==
{{div col}}
* [[Chris Bosh]]
* [[P. J. Brown]]
* [[Goran Dragić]]
* [[Tim Hardaway]]
* [[Udonis Haslem]]
* [[LeBron James]]
* [[Eddie Jones]]
* [[Voshon Lenard]]
* [[Jamal Mashburn]]
* [[Alonzo Mourning]]
* [[Shaquille O'Neal]]
* [[Lamar Odom]]
* [[Glen Rice]]
* [[Dwyane Wade]]
* [[Antoine Walker]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat-inline|Miami Heat}}
* [http://www.heat.com/ Službeni sajt]
* [https://web.archive.org/web/20070311023424/http://www.csun.edu/~jap56043/basketball/heat.htm Informacije o klubu] {{en simbol}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Miami Heat| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1988.]]</text>
      <sha1>gxt172el6380738vl7vvcbjm3t94zca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portland Trail Blazers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36516</id>
    <revision>
      <id>3900498</id>
      <parentid>3900317</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:47:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5743" sha1="n30ye9dnxrk9ubgrn58m7lz3tqxunwj" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                   = Portland Trail Blazers
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #E03A3E
| logo                   =
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija               = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]]
| osnovan                = 1970.
| historija              = '''Portland Trail Blazers''' &lt;br/&gt; (1970–)
| dvorana                = [[Moda Center]]
| grad                   = [[Portland]]
| boje                   = Crna, crvena, bijela&lt;ref&gt;{{cite news|last=Holdahl|first=Casey|title=Trail Blazers Update Pinwheel, Prepare For Jersey Changes|url=http://www.nba.com/blazers/forwardcenter/trail-blazers-update-pinwheel-prepare-jersey-changes|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Blazers|date=8. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170511154222/http://www.nba.com/blazers/forwardcenter/trail-blazers-update-pinwheel-prepare-jersey-changes|archive-date=11. 5. 2017|access-date=12. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Trail Blazers Logo: Colors|url=http://trailblazerslogo.com/logo/#colorsSlide|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Blazers|date=8. 5. 2017|access-date=8. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170603212930/http://trailblazerslogo.com/logo/#colorsSlide|archive-date=3. 6. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Portland Trail Blazers Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/por/Portland_TrailBlazers_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=10. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{color box|#000000}} {{color box|#E03A3E}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[Tom Dundon]]
| predsjednik            = Dewayne Hankins
| generalni_menadžer     = [[Joe Cronin]]
| trener                 = [[Micah Nori]]
| prvaci                 = '''1''' ([[NBA finale 1977.|1977]])
| konferencijski_prvaci  = '''3''' ([[NBA doigravanje 1977.|1977]], [[NBA doigravanje 1990.|1990]], [[NBA doigravanje 1992.|1992]])
| divizijski_prvaci      = '''6''' ([[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 1998/1999.|1999]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2017/2018.|2018]])
| penzionisani_brojevi   = '''12''' ([[Larry Weinberg|1]], [[Dave Twardzik|13]], [[Lionel Hollins|14]], [[Larry Steele|15]], [[Maurice Lucas|20]], [[Clyde Drexler|22]], [[Bob Gross|30]], [[Terry Porter|30]], [[Bill Walton|32]], [[Lloyd Neal|36]], [[Geoff Petrie|45]], [[Jack Ramsay|77]])
| veb-sajt               = {{url|blazers.com}}
| dom_tijelo             = FFFFFF
| dom_uzorak_t           = _portlandtbh
| dom_šorc               = FFFFFF
| dom_uzorak_š           = _portlandtbh
| gost_tijelo            = 000000
| gost_uzorak_t          = _portlandtba
| gost_šorc              = 000000
| gost_uzorak_š          = _portlandtba
| 3_tijelo               = E03A3E
| 3_uzorak_t             = _portlandtb3
| 3_šorc                 = E03A3E
| 3_uzorak_š             = _portlandtb3
}}
'''Portland Trail Blazers''' [[košarka]]ški je klub iz [[Portland]]a. Takmiči se u [[NBA]] ligi.

== Domaće dvorane ==
* '''Memorial Coliseum''' (1970–1995)
* '''[[Moda Center]]''' (staro ime: Rose Garden Arena) (1995–)

== Historija ==
U [[NBA]] ligi počeli su od 1970, a prvo doigravanje osigurali su 1977. U prvom krugu su izbacili [[Chicago Bulls]]e (2–1), a u drugom [[Denver Nuggets]]e (4–2). U konferencijskom finalu &quot;pomeli&quot; su [[Los Angeles Lakers]]e (4–0) da bi u [[NBA finale|NBA finalu]] savladali [[Philadelphia 76ers]]e i osvojili svoju prvu i jedinu titulu NBA prvaka.

Otad su postali redovan učesnik doigravanja do 2003, propustivši završnicu samo 1982. Igrali su u još dva [[NBA finale|NBA finala]] i izgubili, kao i u tri konferencijska finala, koja su također izgubili.

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
{{div col}}
* [[Clyde Drexler]]
* [[Dražen Petrović]]
* [[Jack Ramsay|Dr. Jack Ramsay]] (bivši trener)
* [[Bill Walton]]
* [[Lenny Wilkens]] (kao igrač i kao trener)
* [[Scottie Pippen]]
* [[Arvydas Sabonis]]
* [[Maurice Cheeks]] (trener)
{{div col end}}

=== Penzionisani brojevi ===
{{div col}}
* 1 – [[Larry Weinberg]], prvi vlasnik kluba, 1970–1988. (u njegovu čast, iako je igračima dopušteno nositi broj 1)	
* 13 – [[Dave Twardzik]], B, 1976–1980.
* 14 – [[Lionel Hollins]], B, 1975–1980.
* 15 – [[Larry Steele]], B, 1971–1980.
* 20 – [[Maurice Lucas]], K, 1976–1980, 1987–1988.
* 22 – [[Clyde Drexler]], B, 1984–1994.
* 30
**[[Bob Gross]], KB, 1975–1982.
**[[Terry Porter]], B, 1985–1995.
* 32 – [[Bill Walton]], C, 1974–1978.
* 36 – [[Lloyd Neal]], C, 1972–1979.
* 45 – [[Geoff Petrie]], B, 1970–1976.
* 77 – [[Jack Ramsay|Dr. Jack Ramsay]], trener, 1976–1986. (broj u čast finala 1977, kad je klub osvojio jedinu titulu)
* Mikrofon – [[Bill Schonely]], službeni spiker, 1970–1998.
{{div col end}}

=== Ostali važniji pojedinci ===
{{div col}}
* [[Rick Adelman]]
* [[Danny Ainge]]
* [[Derek Anderson]]
* [[Dale Davis]]
* [[Shawn Kemp]]
* [[Steve Kerr]]
* [[Jermaine O'Neal]]
* [[Scottie Pippen]]
* [[Terry Porter]]
* [[Isaiah Rider]]
* [[Arvydas Sabonis]]
* [[Rasheed Wallace]]
* [[Bonzi Wells]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Portland Trail Blazers}}
* [http://www.nba.com/blazers/ Zvanični sajt]
* [http://www.basketballforum.com/forumdisplay.php?f=14 Neslužbeni forum navijača]

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Portland Trail Blazers| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1970.]]</text>
      <sha1>n30ye9dnxrk9ubgrn58m7lz3tqxunwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Minnesota Timberwolves</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36518</id>
    <revision>
      <id>3900496</id>
      <parentid>3899952</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:46:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4703" sha1="tioovgfa84y58uoq1r504era3pypjsh" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Minnesota Timberwolves
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #0C2340
| boja3                  = #78BE20
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija               = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]]
| osnovan                = 1989.
| historija              = '''Minnesota Timberwolves''' &lt;br/&gt; (1989–)
| dvorana                = [[Target Center]]
| grad                   = [[Minneapolis]]
| boje                   = Plava, zelena, siva, crna, bijela&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Timberwolves Unveil All-New Logo, Uniforms and Courts|url=https://www.nba.com/timberwolves/news/timberwolves-unveil-all-new-logo-uniforms-and-courts|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Timberwolves.com|date=June 7, 2026|access-date=June 8, 2026|quote=The direction grew out of years of fan feedback and the franchise history that still resonates most with Timberwolves fans today. The trees are now woven into the all-new identity, alongside evolved versions of the franchise’s original blue, green and white color palette.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Inside the Minnesota Timberwolves' All-New Uniforms and Identity|url=https://www.nba.com/timberwolves/unveil|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Timberwolves.com|access-date=June 7, 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Minnesota Timberwolves Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://media.ffycdn.net/us/nba/2jsX6odw5FzEx6xzXgG7.pdf?width=2400|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=June 8, 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#1D428A}} {{color box|#009A44}} {{color box|#C1C6C8}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[Alex Rodriguez]], [[Marc Lore]]
| predsjednik            = [[Tim Connelly]]
| generalni_menadžer     = Matt Lloyd
| trener                 = [[Chris Finch (košarka)|Chris Finch]]
| prvaci                 = '''0''' 
| konferencijski_prvaci  = '''0'''
| divizijski_prvaci      = '''1''' ([[NBA 2003/2004.|2004]])
| penzionisani_brojevi   = '''1''' ([[Malik Sealy|2]])
| veb-sajt               = {{URL|http://www.nba.com/timberwolves}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           =_2018-19_MIN_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           =_2018-19_MIN_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          =_2018-19_MIN_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          =_2018-19_MIN_icon
| 3_tijelo               =
| 3_uzorak_t             =_2018-19_MIN_statement
| 3_šorc                 =
| 3_uzorak_š             =_2018-19_MIN_statement
}}
'''Minnesota Timberwolves''' jest [[košarka]]ški klub iz [[Minneapolis]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi.

== Dvorane ==
* Hubert H. Humphrey Metrodome (1989–1990)
* '''[[Target Center]]''' (1990–)

== Historija ==
Prvu zvaničnu utakmicu odigrali su 3. novembra 1989. protiv [[Seattle SuperSonics]]a na gostovanju i izgubili 106-94. Prvu sezonu su završili sa omjerom 22 pobjede i 60 poraza.

U prvih sedam sezona klub je završavao s negativnim omjerom i nisu učestvovali u doigravanju. U tim teškim vremenima klub je promijenio dvoranu (Target Center), vlasnika (Glen Taylor) i bio pred preseljenjem u drugi grad ([[New Orleans]]), što čelnici lige nisu odobrili.

Godine 1995. Timberwolvesi su na [[NBA draft|dratu]] odabrali [[Kevin Garnett|Kevina Garnetta]]. Pod njegovim vodstvom od 1997. do 2003. redovno učestvuju u doigravanju i redovno ispadaju u prvom krugu. Tokom tog perioda Garnett je stasao u jednog od vodećih NBA igrača, što potvrđuje činjenica da je u sezoni 2003/04. proglašen [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijim igračem lige]]. U toj sezoni predvodio je ekipu do prvog mjesta u diviziji i klupskog rekorda od 58 pobjeda. U doigravanju su, napokon, uspjeli proći prvi krug izbacivši [[Denver Nuggets]]e (4–1). U drugom krugu izbacili su [[Sacramento Kings]]e (4–3) da bi u konferencijskom finalu izgubili od [[Los Angeles Lakers]]a (4–2).

Nakon toga ponovo slijede sezone bez doigravanja.

=== Pezionisani brojevi ===
* 2 – [[Malik Sealy]], krilo, 1999-2000.

=== Znatan doprinos ===
* [[Chauncey Billups]]
* [[Kevin Garnett]]
* [[Christian Laettner]]
* [[Stephon Marbury]]
* [[Latrell Sprewell]]
* [[Wally Szczerbiak]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Minnesota Timberwolves}}
* [http://www.nba.com/timberwolves/ Službena stranica] {{en simbol}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Minnesota Timberwolves| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1989.]]</text>
      <sha1>tioovgfa84y58uoq1r504era3pypjsh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brooklyn Nets</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36520</id>
    <revision>
      <id>3900480</id>
      <parentid>3899847</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6664" sha1="iiicfoq83gzjiugtbhdgki40lqie4a8" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Brooklyn Nets
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #000000
| logo                   = Brooklyn Nets newlogo.svg
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] 
| osnovan                = 1967.
| historija              = '''New Jersey Americans (ABA)'''&lt;br&gt;(1967–1968)&lt;br&gt;'''New York Nets (ABA)'''&lt;br&gt;(1968–1976)&lt;br&gt;'''New York Nets (NBA)'''&lt;br&gt;(1976–1977)&lt;br&gt;'''New Jersey Nets'''&lt;br&gt;(1977–2012)&lt;br&gt;'''Brooklyn Nets'''&lt;br&gt;(2012–trenutno)
| dvorana                = [[Barclays Center]]
| grad                   = [[Brooklyn]] ([[New York]])
| boje                   = Crna, bijela, siva&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Brooklyn Nets Unveil Black &amp; White Team Colors and Logos|url=http://www.nba.com/nets/news/brooklyn_nets_unveil_black_and_white_team_colors_and_logos_120430.html|publisher=Brooklyn Nets|date=30. 4. 2012|access-date=2. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Couch|first=Ben|title=Nets New Jerseys Unveiled by JAY Z|url=http://www.nba.com/nets/news/nets-new-jerseys-unveiled-jay-z|publisher=Brooklyn Nets|date=2. 10. 2012|access-date=20. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brooklyn Nets Reproduction Guideline Sheet|url=http://courtside.nba.com/QuickPlace/nbalogo/Main.nsf/$defaultview/7214A85B310C4C1185257378006CA649/$File/Brooklyn_Nets_logosheet.pdf?OpenElement|publisher=NBA Media Central|date=26. 6. 2012|access-date=18. 4. 2015|archive-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419015311/http://courtside.nba.com/QuickPlace/nbalogo/Main.nsf/$defaultview/7214A85B310C4C1185257378006CA649/$File/Brooklyn_Nets_logosheet.pdf?OpenElement|url-status=dead}} (potrebna pretplata)&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; {{Colorbox|black}} {{Colorbox|white}} {{colorbox|#707271}}
| vlasnik                = [[Joseph Tsai]]
| generalni_menadžer     = [[Sean Marks]]
| trener                 = [[Jordi Fernández]] 
| prvaci                 = '''2'''&lt;br/&gt;'''ABA: 2''' ([[ABA doigravanje 1974.|1974]], [[ABA doigravanje 1976.|1976]])
| konferencijski_prvaci  = '''2''' ([[NBA doigravanje 2002.|2002]], [[NBA doigravanje 2003.|2003]])
| divizijski_prvaci      = '''5'''&lt;br/&gt;'''ABA:''' '''2''' ([[ABA 1973/1974.|1974]])&lt;br/&gt;'''NBA:''' '''4''' ([[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2005/2006.|2006]])
| penzionisani_brojevi   = '''7''' ([[Dražen Petrović|3]], [[Jason Kidd|5]], [[Vince Carter|15]], [[John Williamson (košarkaš)|23]], [[Bill Melchionni|25]], [[Julius Erving|32]], [[Buck Williams|52]])
| veb-sajt               = {{url|brooklynnets.com}}
| dom_tijelo             = FFFFFF
| dom_uzorak_t           = _blacksides
| dom_šorc               = FFFFFF
| dom_uzorak_š           = _blacksides
| gost_tijelo            = 061922
| gost_uzorak_t          = _whitesides
| gost_šorc              = 061922
| gost_uzorak_š          = _whitesides
}}
'''Brooklyn Nets''' [[košarka]]ški je klub iz [[Brooklyn]]a ([[New York]]). Takmiči se u [[NBA]] ligi.

== Domaće dvorane ==
*'''Teaneck Armory''' (1967–1968) 
*'''Long Island Arena''' (1968–1969)
*'''Island Garden''' (1969–1971) 
*'''Nassau Coliseum''' (1971–1977)
*'''Rutgers Athletic Center''' (1977–1981)
*'''Continental Airlines Arena''' (bivša '''Brendan Byrne Arena''') (1981–2012)
*'''[[Barclays Center]]''' (2012–trenutno)

== Historija kluba ==
{{Sekcija}}

== Trenutni sastav ==
{{Starost sekcija}}
{| style=&quot;border:5px solid #000000;&quot; cellspacing=3
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#000000&quot;
|colspan=5|&lt;big&gt;{{color|white|'''Brooklyn Nets'''&lt;br&gt;'''Sastav'''}}&lt;/big&gt;
|-
|colspan=4| '''Trener:''' [[Steve Nash]]
| align=&quot;right&quot; |
|-
|[[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]]
| align=&quot;right&quot; |44
|{{ZD|HRV|veličina=20px}}
|[[Bojan Bogdanović]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]]
| align=&quot;right&quot; |22
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Markel Brown]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]]
| align=&quot;right&quot; |21
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Wayne Ellington]]
|-
|[[Krilni bek|KB]]
| align=&quot;right&quot; |24
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Rondae Hollis-Jefferson]]
|-
|[[Plejmejker|P]]
| align=&quot;right&quot; |2
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Jarrett Jack]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]]/[[Krilni bek|KB]]
| align=&quot;right&quot; |10
|{{ZD|RUS|veličina=20px}}
|[[Sergej Karasjov]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]]
| align=&quot;right&quot; |6
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Sean Kilpatrick]]
|-
|[[Plejmejker|P]]
| align=&quot;right&quot; |0
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Shane Larkin]]
|-
|[[Centar (košarka)|C]]
| align=&quot;right&quot; |11
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Brook Lopez]]
|-
|[[Krilni centar|KC]]
| align=&quot;right&quot; |1
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Chris McCullough]]
|-
|[[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]]
|align=&quot;right&quot; |33
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Willie Reed]]
|-
|[[Krilni centar|KC]]
|align=&quot;right&quot; |41
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Thomas Robinson (košarkaš)|Thomas Robinson]]
|- 
|[[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]]
| align=&quot;right&quot; |14
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Henry Sims]]
|-
|[[Plejmejker|P]]/[[Bek šuter|BŠ]]
| align=&quot;right&quot; |15
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Donald Sloan (košarkaš)|Donald Sloan]]
|-
|[[Krilni bek|KB]]
|align=&quot;right&quot; |30
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Thaddeus Young]]
|}

== Bitni pojedinci ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
;Igrači
* [[Rick Barry]]
* [[Nate Archibald]]
* [[Julius Erving]]
* [[Bob McAdoo]]
* [[Dražen Petrović]]
* [[Mel Daniels]]
* [[Bernard King]]

{{col-break}}
;Treneri
* [[Lou Carnesecca]]
* [[Chuck Daly]]
* [[Larry Brown]]
{{col-break}}
{{col-end}}

{{col-begin}}
{{col-break}}
=== Penzionisani brojevi ===
* 3 – [[Dražen Petrović]], B (1990–1993)
* 5 – [[Jason Kidd]], P (2001–2008)
* 15 – [[Vince Carter]] B / KB (2004–2009)
* 23 – [[John Williamson (košarkaš)|John Williamson]], B (1973–1980)
* 25 – [[Bill Melchionni]], B (1969–1976)
* 32 – [[Julius Erving]], K (1973–1976)
* 52 – [[Buck Williams]], K (1981–1989)
{{col-break}}
=== Ostali važni pojedinci ===
* [[Phil Jackson]]
* [[Vince Carter]] 
* [[Jason Kidd]]
* [[Stephon Marbury]]
* [[Kenyon Martin]]
* [[Alonzo Mourning]]
* [[Dikembe Mutombo]]
* [[Willis Reed]]
* [[Jayson Williams]]
{{col-break}}
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Brooklyn Nets}}
* [http://www.nba.com/nets/ Službeni sajt]
* [http://www.netsdaily.com/ Novosti]

{{Brooklyn Nets}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Brooklyn Nets|*]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]]</text>
      <sha1>iiicfoq83gzjiugtbhdgki40lqie4a8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Detroit Pistons</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36521</id>
    <revision>
      <id>3900487</id>
      <parentid>3899870</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:39:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4965" sha1="taml4zj7fvg0bu29r800l9ecb3akzoa" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Detroit Pistons
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #1D428A
| boja3                  = #C8102E
| logo                   = 
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]]
| osnovan                = 1937.
| historija              = '''Fort Wayne Zollner Pistons''' (1937–1941, poluprofesionalno; 1941–1948, NBL) &lt;br/&gt; '''Fort Wayne Pistons''' (1948–1957) &lt;br /&gt; '''Detroit Pistons''' (1957–trenutno)
| dvorana                = [[Little Caesars Arena]]
| grad                   = [[Auburn Hills]], [[Michigan]]
| boje                   = Kraljevska plava, crvena, hrom-siva, crna, bijela&lt;br /&gt;{{color box|#1D428A}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#BEC0C2}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[Tom Gores]]
| predsjednik            = [[Trajan Langdon]]
| generalni_menadžer     = ''Upražnjeno''
| trener                 = [[J. B. Bickerstaff]]
| pripojen               = [[Motor City Cruise]]
| prvaci                 = '''3''' ([[NBA finale 1989.|1989]], [[NBA finale 1990.|1990]], [[NBA finale 2004.|2004]])
| konferencijski_prvaci  = '''7''' &lt;br&gt; [[Zapadna konferencija|'''Zapadna''']]: '''2''' ([[NBA 1954/1955.|1955]], [[NBA 1955/1956.|1956]]) &lt;br/&gt; [[Istočna konferencija|'''Istočna''']]: '''5''' ([[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1988/1989.|1989.]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2004/2005.|2005]]) 
| divizijski_prvaci      = '''9''' ([[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2007/2008.|2008]])
| penzionisani_brojevi   = '''11''' ([[Chauncey Billups|1]], [[Chuck Daly|2]], [[Ben Wallace (košarkaš)|3]], [[Joe Dumars|4]], [[Dennis Rodman|10]], [[Isiah Thomas|11]], [[Vinnie Johnson|15]], [[Bob Lanier|16]], [[Dave Bing|21]], [[Richard Hamilton (košarkaš)|32]], [[Bill Laimbeer|40]])
| veb-sajt               = {{url|pistons.com}}
| dom_tijelo             = ffffff
| dom_uzorak_t           = _detroitpistonsh
| dom_šorc               = ffffff
| dom_uzorak_š           = _detroitpistonsh
| gost_tijelo            =  006BB6
| gost_uzorak_t          = _detroitpistonsa
| gost_šorc              =  006BB6
| gost_uzorak_š          = _detroitpistonsa
}}
'''Detroit Pistons''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je profesionalni košarkaški klub, koji igra u [[NBA]] ligi. Igraju u dvorani [[Little Caesars Arena]]. Član su [[Centralna divizija (NBA)|Centralne divizije]] [[Istočna konferencija|Istočne konferencije]]. Godine 1937. ekipa je osnovana u [[Fort Wayne (Indiana)|Fort Wayneu]] kao poluprofesionalni klub. Četiri godine kasnije postali su profesionalci i pridružili se [[National Basketball League|NBL-u]], osvojivši dvije uzastopne titule (1944. i 1945). Godine 1948. postali su dio [[Basketball Association of America|BAA]] lige, koja se godinu kasnije spojila s NBL-om u NBA. Od preseljenja u Detroit 1957. osvojili su tri NBA titule.

== Domaće dvorane ==
* '''North Side High School Gym''' (1948–1952)
* '''War Memorial Coliseum''' (1952–1957) 
* '''Olympia Stadium''' (1957–1961) 
* '''Cobo Arena''' (1961–1978) 
* '''Pontiac Silverdome''' (1978–1988)
* '''The Palace of Auburn Hills''' (1988–2017)
* '''[[Little Caesars Arena]]''' (2017–)

== Historija ==
== Istaknuti pojedinci ==
=== U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih košarke]] ===
* [[Dave Bing]]
* [[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]] (trener)
* [[Chuck Daly]] (trener)
* [[Dave DeBusschere]]
* [[Joe Dumars]]
* [[Bob Lanier]]
* [[Earl Lloyd]] (za doprinos, a ne kao igrač ili trener)
* [[Bob McAdoo]]
* [[Isiah Thomas]]
* [[George Yardley]]

=== Penzionisani brojevi ===
* [[William Davidson]], u čast 30 godina vlasništva. Vlasnik kluba od 1974. do 2009.
* 1 – [[Chauncey Billups]], B, 2002–2008. i 2013–2014.
* 2 – [[Chuck Daly]], trener, 1983–1992 (broj predstavlja dva NBA šampionska kluba, koje je trenirao)
* 3 – [[Ben Wallace (košarkaš)|Ben Wallace]], C, 2000–2006. i 2009–2012.
* 4 – [[Joe Dumars]], B, 1985–1999.
* 10 – [[Dennis Rodman]], KC, 1986–1993.
* 11 – [[Isiah Thomas]], B, 1981–1994.
* 15 – [[Vinnie Johnson]], B, 1981–1991.
* 16 – [[Bob Lanier]], C, 1970–1981.
* 21 – [[Dave Bing]], B, 1966–1975.
* 32 – [[Richard Hamilton (košarkaš)|Richard Hamilton]], B / KB, 2002–2011.
* 40 – [[Bill Laimbeer]], C, 1982–1994.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Detroit Pistons}}
* [http://www.nba.com/pistons/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Detroit Pistons| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1937.]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]</text>
      <sha1>taml4zj7fvg0bu29r800l9ecb3akzoa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Washington Wizards</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36568</id>
    <revision>
      <id>3900493</id>
      <parentid>3899902</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:44:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5396" sha1="mldq0rh7vbyx00forqards5bnkoiq38" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Washington Wizards
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #E31837
| boja3                  = #002B5C
| logo                   = Logo Washington Wizardsa.svg
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]]
| osnovan                = 1961.
| historija              = '''Chicago Packers'''&lt;br /&gt;(1961–1962)&lt;br /&gt;'''Chicago Zephyrs'''&lt;br/&gt;(1962–1963)&lt;br /&gt;'''Baltimore Bullets'''&lt;br /&gt;(1963–1973)&lt;br /&gt;'''Capital Bullets'''&lt;br /&gt;(1973–1974)&lt;br /&gt;'''Washington Bullets'''&lt;br /&gt;(1974–1997)&lt;br /&gt;'''Washington Wizards'''&lt;br /&gt;(1997–trenutno)&lt;ref&gt;{{cite web|title=Wizards History|url=http://www.nba.com/wizards/wizards-history|publisher=Washington Wizards|access-date=30. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=History: Team by Team|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/sites/3/2016/10/2016-17-NBA-Guide.pdf#page=124|publisher=NBA|work=Official National Basketball Association Guide 2016-17|date=23. 9. 2016|access-date=25. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA.com/Stats–Washington Wizards seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612764/seasons/|publisher=NBA|access-date=30. 1. 2017|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612764/seasons/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| dvorana                = [[Capital One Arena]]
| grad                   = [[Washington]]
| boje                   = Mornarička plava, crvena, srebrna, bijela&lt;ref name=&quot;NewWizardsLogosandUnis&quot;&gt;{{cite news|title=Wizards Unveil New Logos and Uniforms|url=http://www.nba.com/wizards/news/release_051011.html|publisher=Washington Wizards|date=10. 5. 2011|access-date=2. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Washington Wizards Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/was/Washington_Wizards_logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=10. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#002B5C}} {{color box|#E31837}} {{color box|#C4CED4}} {{color box|#FFFFFF}}
| vlasnik                = [[Ted Leonsis]]
| predsjednik            = [[Michael Winger]]
| generalni_menadžer     = [[Will Dawkins]]
| trener                 = [[Brian Keefe]]
| prvaci                 = '''1''' ([[NBA finale 1978.|1978]])
| konferencijski_prvaci  = '''4''' ([[NBA doigravanje 1971.|1971]], [[NBA doigravanje 1975.|1975]], [[NBA doigravanje 1978.|1978]], [[NBA doigravanje 1979.|1979]])
| divizijski_prvaci      = '''8''' ([[NBA 1968/1969.|1969]], [[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1974/1975.|1975]], [[NBA 1978/1979.|1979]], [[NBA 2016/2017.|2017]])
| penzionisani_brojevi   = '''5''' ([[Earl Monroe|10]], [[Elvin Hayes|11]], [[Gus Johnson (košarkaš)|25]], [[Wes Unseld|41]], [[Phil Chenier|45]])
| veb-sajt               = {{url|wizards.com}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           = _2018-19_WAS_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           = _2018-19_WAS_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          = _2018-19_WAS_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          = _2018-19_WAS_icon
}}
'''Washington Wizards''' jesu [[košarka]]ški klub iz [[Washington, D.C.|glavnog grada]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Igraju u [[NBA]] ligi kao član [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočne divizije]].

== Domaće dvorane ==
*[[International Amphitheatre]] (1961–1962) 
*[[Chicago Coliseum]] (1962–1963) 
*[[Royal Farms Arena|Baltimore Civic Center]] (pa Baltimore Arena, 1st Mariner Arena, a sada Royal Farms Arena) (1963–1973) 
*[[Capital Center|US Airways Arena]] (originalno Capital Center) (1973–1997)
*'''[[Capital One Arena]]''' ''(bivši MCI Center i Verizon Center)'' (1997–)

== Historija kluba ==
{{Proširiti sekciju}}

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
* [[Walt Bellamy]]
* [[Elvin Hayes]]
* [[Earl Monroe|Earl &quot;The Pearl&quot; Monroe]]
* [[Wes Unseld]]
* [[Moses Malone]]

=== Penzionisani brojevi ===
* 10 – [[Earl Monroe]], B, 1967–1971. (sve u [[Baltimore]]u)
* 11 – [[Elvin Hayes]], K, 1972–1981. (1972–1973. u Baltimoreu)
* 25 – [[Gus Johnson]], K, 1963–1972. (sve u Baltimoreu)
* 41 – [[Wes Unseld]], C, 1968–1981. (1968–1973. u Baltimoreu); trener, 1987–1994.
* 45 – [[Phil Chenier]], B, 1971–1979. (1971–1973. u Baltimoreu)

=== Ostali važni pojedinci ===
{{div col}}
*[[Gilbert Arenas]]
*[[Muggsy Bogues]]
*[[Kwame Brown]]
*[[Richard Hamilton (košarkaš)|Richard Hamilton]]
*[[Michael Jordan]]
*[[Tracy Murray]]
*[[Don Nelson]]
*[[Scott Skiles]] 
*[[Jerry Stackhouse]]
*[[Rod Strickland]]
*[[Ben Wallace (košarkaš)|Ben Wallace]]
*[[Rasheed Wallace]]
*[[Chris Webber]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Washington Wizards}}
*[http://www.nba.com/wizards/ Službeni sajt]
*[https://web.archive.org/web/20090823063106/http://www.csun.edu/~jap56043/basketball/wizard.htm Novosti Washington Wizardsa] {{en simbol}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Washington Wizards| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1961.]]</text>
      <sha1>mldq0rh7vbyx00forqards5bnkoiq38</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denver Nuggets</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36569</id>
    <revision>
      <id>3900494</id>
      <parentid>3899946</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9767" sha1="8k5k8r32iu4lrll7cwmr70woup93aw0" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Denver Nuggets
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #0E2240
| boja3                  = #FEC524
| logo                   = Denver Nuggets.png
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija               = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]]
| osnovan                = 1967.
| historija              = '''Denver Rockets'''&lt;br/&gt;1967–1974 (ABA)&lt;br /&gt;'''Denver Nuggets'''&lt;br/&gt;1974–1976 (ABA)&lt;br /&gt;1976– (NBA)&lt;ref&gt;{{cite web|title=History: Team by Team|url=http://cdn.nba.net/assets/pdfs/2018-19-NBA-Guide-10-8.pdf#page=109|publisher=NBA Properties, Inc.|work=2018–19 Official NBA Guide|date=8. 10. 2018|access-date=28. 2. 2019|archive-date=11. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190411200102/https://cdn.nba.net/assets/pdfs/2018-19-NBA-Guide-10-8.pdf#page=109|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA.com/Stats–Denver Nuggets seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612743/seasons/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Stats.NBA.com|access-date=17. 10. 2015|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612743/seasons/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| arena                  = [[Ball Arena]]&lt;ref name=&quot;BallArena&quot;&gt;{{cite news|title=Denver Nuggets will now play in Ball Arena as part of KSE, Ball Corporation Global Partnership|url=https://www.nba.com/nuggets/news/kse-ballcorp-globalpartnership-20201022|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Nuggets.com|date=22. 10. 2020|access-date=9. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;
| dvorana                = [[Ball Arena]]
| grad                   = [[Denver]]
| boje                   = {{color box|#0E2240}} {{color box|#FEC524}} {{color box|#8B2131}} {{color box|#244289}}
| vlasnik                = [[Kroenke Sports &amp; Entertainment]] ([[Stan Kroenke]])&lt;ref&gt;{{cite web|title=Staff Directory|url=https://www.nba.com/nuggets/staff-directory|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Nuggets.com|access-date=5. 6. 2023|url-status=live|archive-date= 5. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605003651/https://www.nba.com/nuggets/staff-directory |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Denver Nuggets Team Info and News|url=https://www.nba.com/team/1610612743/nuggets|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|access-date=5. 6. 2023|url-status=live|archive-date=5. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605003651/https://www.nba.com/team/1610612743/nuggets |language=en}}&lt;/ref&gt;
| predsjednik            = [[Josh Kroenke]]
| generalni_menadžer     = Ben Tenzer
| trener                 = [[David Adelman (košarka)|David Adelman]]
| pripojen               = [[Grand Rapids Gold]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Grand Rapids Drive to serve as Nuggets' affiliate starting in 2021–22|url=https://www.nba.com/news/grand-rapids-drive-to-serve-as-nuggets-affiliate-starting-in-2021-22|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=27. 4. 2021|access-date=14. 6. 2021|archive-date=13. 5. 2021 |language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210513093621/https://www.nba.com/news/grand-rapids-drive-to-serve-as-nuggets-affiliate-starting-in-2021-22|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;grgold&quot;&gt;{{cite press release|title=Grand Rapids Drive Announce New Name And Logo|url=https://gleague.nba.com/news/grand-rapids-drive-announce-new-name-and-logo/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=GLeague.NBA.com|date=7. 7. 2021|access-date=12. 7. 2021|archive-date=7. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210707202201/https://gleague.nba.com/news/grand-rapids-drive-announce-new-name-and-logo/|url-status=live|language=en}}&lt;/ref&gt;
| prvaci                 = '''1''' ([[NBA finale 2023.|2023]])
| konferencijski_prvaci  = '''1''' ([[NBA doigravanje 2023.|2023]])
| divizijski_prvaci      = '''12'''&lt;br&gt;'''ABA: 2''' ([[ABA 1969/1970.|1970]], [[ABA 1974/1975.|1975]])&lt;br&gt;'''NBA: 10''' ([[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2022/2023.|2023]])
| penzionisani_brojevi   = '''7''' ([[Alex English|2]], [[Fat Lever|12]], [[David Thompson (košarkaš)|33]], [[Byron Beck|40]], [[Dan Issel|44]], [[Dikembe Mutombo|55]], [[Doug Moe|432]])  
| veb-sajt               = {{url|https://www.nba.com/nuggets}}
| 1_naslov = Association
| 1_uzorak_t = _denvernuggets_association
| 1_uzorak_š = _denvernuggets_association
| 2_naslov = Icon
| 2_uzorak_t = _denvernuggets_icon
| 2_uzorak_š = _denvernuggets_icon
| 3_naslov = Statement
| 3_uzorak_t = _denvernuggets_statement2223
| 3_uzorak_š = _denvernuggets_statement2223
| 4_naslov = 
| 4_uzorak_t = 
| 4_uzorak_š = 
}}
'''Denver Nuggets''' [[košarka]]ški je klub iz [[Denver]]a. Takmiči se u [[NBA]]-ligi, a član je [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]].

== Domaće dvorane ==
* [[Denver Auditorium Arena]] (1967–1975)
* [[Denver Coliseum]] (1967–1975)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.remembertheaba.com/Denver-Rockets.html |title=Denver Rockets |publisher=Remember the ABA |date= |access-date=27. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;
* [[McNichols Sports Arena]] (1975–1999)
* '''[[Ball Arena]]''' (ranije '''Pepsi Center'''; 1999–)

== Historija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Trenutni sastav ==
{| style=&quot;border:5px solid #0E2240&quot; cellspacing=3
|- align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#8B2131&quot;
|colspan=5|&lt;big&gt;{{color|white|'''Sastav'''}}&lt;/big&gt;
|-
|colspan=4| Trener: [[David Adelman (košarka)|David Adelman]]
| align=&quot;right&quot; |
|-
|[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilo (košarka)|K]]
|align=&quot;right&quot; |0
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Christian Braun]] 
|-
|[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]]
|align=&quot;right&quot; |11
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Bruce Brown (košarkaš)|Bruce Brown]]
|-
|[[Krilo (košarka)|K]]
|align=&quot;right&quot; |32
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Aaron Gordon]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]]
|align=&quot;right&quot; |10
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Tim Hardaway Jr.]]
|-
|[[Krilo (košarka)|K]]
|align=&quot;right&quot; |14
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[DaRon Holmes II]]  
|-
|[[Krilo (košarka)|K]]
|align=&quot;right&quot; |23
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Cameron Johnson]]
|-
|[[Centar (košarka)|C]]
|align=&quot;right&quot; |15
|{{ZD|SRB|veličina=20px}}
|[[Nikola Jokić]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]]
| align=&quot;right&quot; |1
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Curtis Jones (košarkaš)|Curtis Jones]]
|-
|[[Krilo (košarka)|K]]
|align=&quot;right&quot; |21
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Spencer Jones (košarkaš)|Spencer Jones]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]]
|align=&quot;right&quot; |5
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Tyus Jones]]
|-
|[[Plejmejker|P]]
|align=&quot;right&quot; |27
|{{ZD|KAN|veličina=20px}}
|[[Jamal Murray]]
|-
|[[Krilni centar|KC]] / [[Centar (košarka)|C]]
|align=&quot;right&quot; |22
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Zeke Nnaji]]
|-
|[[Plejmejker|P]]
|align=&quot;right&quot; |24
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Jalen Pickett]]
|-
|[[Krilni centar|KC]]
|align=&quot;right&quot; |45
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[David Roddy]]
|-
|[[Plejmejker|P]]
|align=&quot;right&quot; |25
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[K. J. Simpson]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]]
|align=&quot;right&quot; |3
|{{ZD|PUR|veličina=20px}}
|[[Julian Strawther]]
|- 
|[[Centar (košarka)|C]]
| align=&quot;right&quot; |17
|{{ZD|LIT|veličina=20px}}
|[[Jonas Valančiūnas]]
|-
|[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]]
| align=&quot;right&quot; |8
|{{ZD|SAD|veličina=20px}}
|[[Peyton Watson]]
|}

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
{{div col}}
* [[Dan Issel]]
* [[David Thompson (košarka)|David Thompson]]
* [[Alex English]]
* [[Šarūnas Marčiulionis]]
* [[Spencer Haywood]]
* [[Dikembe Mutombo]]
* [[Allen Iverson]]
* [[George McGinnis]]
* [[Charlie Scott]]
* [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]]
{{div col end}}

=== Penzionisani brojevi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
| colspan=&quot;4&quot; style= &quot;background: #4B90CC; color: #FBB726;&quot; | '''Penzionisani brojevi'''
|-
!  style=&quot;width:40px; background:#FBB726; color:#00005D;&quot;| N°
!  style=&quot;width:150px; background:#FBB726; color:#00005D;&quot;|Igrač
!  style=&quot;width:100px; background:#FBB726; color:#00005D;&quot;|Pozicija
!  style=&quot;width:80px; background:#FBB726; color:#00005D;&quot;|Sezone
|-
| '''2''' || [[Alex English]] || [[Krilo (košarka)|K]] || 1980–1990.
|-
| '''12''' || [[Fat Lever|Lafayette &quot;Fat&quot; Lever]] || [[Plejmejker|P]] || 1984–1990.
|-
| '''33''' || [[David Thompson (košarkaš)|David Thompson]] || [[Krilni bek|KB]], [[bek šuter|BŠ]] || 1975–1982.
|-
| '''40''' || [[Byron Beck]] || [[Krilni centar|KC]], [[Centar (košarka)|C]] ||1967–1977.
|-
| '''44''' || [[Dan Issel]] || [[Centar (košarka)|C]], [[Krilni centar|KC]] || 1976–1985.
|-
| '''55''' || [[Dikembe Mutombo]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1991–1996.
|-
| '''432''' &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || [[Doug Moe]] || trener || 1980–1990.
|}
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; ''Ukupan broj pobjeda u toku sezone (bez pobjeda u doigravanju)''

=== Ostali bitniji pojedinci ===
{{div col}}
* [[Mahmoud Abdul-Rauf]]
* [[Earl Boykins]]
* [[Dale Ellis]]
* [[LaPhonso Ellis]]
* [[Juwan Howard]]
* [[Mark Jackson]]
* [[Nikola Jokić]]
* [[Voshon Lenard]]
* [[Antonio McDyess]]
* [[Andre Miller]]
* [[Jalen Rose]]
* [[Nick Van Exel]]
* [[Kiki Vandeweghe]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Denver Nuggets}}
* [http://www.nuggets.com Službeni sajt]
* [https://web.archive.org/web/20190314220308/https://www.nuggetsinsider.com/ Megasajt Denver Nuggetsa]

{{Denver Nuggets}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Denver Nuggets| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]]</text>
      <sha1>8k5k8r32iu4lrll7cwmr70woup93aw0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oklahoma City Thunder</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36570</id>
    <revision>
      <id>3900497</id>
      <parentid>3899958</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5831" sha1="ny8muif0sr2ls2cokb95fabjkr1xjs4" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Oklahoma City Thunder
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #007AC1
| boja3                  = #EF3B24
| logo                   = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija               = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]]
| osnovan                = 1967.
| historija              = '''[[Seattle SuperSonics]]''' &lt;br&gt; (1967–2008) &lt;br&gt; '''Oklahoma City Thunder''' &lt;br&gt; (2008–)&lt;ref&gt;{{cite web|title=History: Team by Team|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/sites/3/2016/10/2016-17-NBA-Guide.pdf#page=116|publisher=National Basketball Association|work=Official National Basketball Association Guide 2016-17|date=23. 9. 2016|access-date=12. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA.com/Stats–Oklahoma City Thunder seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612760/seasons/|publisher=National Basketball Association|date=17. 10. 2015|access-date=12. 4. 2017|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612760/seasons/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| dvorana                = [[Paycom Center]] 
| grad                   = [[Oklahoma City]], [[Oklahoma]] 
| boje                   = Plava, crvena, žuta, tamnoplava&lt;br/&gt;{{color box|#007AC1}} {{color box|#EF3B24}} {{color box|#FDBB30}} {{color box|#002D62}}
| vlasnik                = [[Professional Basketball Club LLC]] (predsjedavajući: [[Clay Bennett (biznismen)|Clay Bennett]])&lt;ref&gt;{{cite web |title= The Professional Basketball Club, LLC |url= https://www.nba.com/thunder/ownership |website= NBA.com |access-date= 22. 4. 2017 |archive-date= 23. 4. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170423073507/http://www.nba.com/thunder/ownership |url-status= live |language=en}}&lt;/ref&gt;
| generalni_menadžer     = [[Sam Presti]]
| trener                 = [[Mark Daigneault]] 
| prvaci                 = '''2''' ([[NBA finale 1979.|1979]], [[NBA finale 2025.|2025]])
| konferencijski_prvaci  = '''5''' ([[NBA doigravanje 1978.|1978]], [[NBA doigravanje 1979.|1979]], [[NBA doigravanje 1996.|1996]], [[NBA doigravanje 2012.|2012]], [[NBA doigravanje 2025.|2025]])
| divizijski_prvaci      = '''14''' ([[NBA 1978/1979.|1979]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 1995/1996.|1996]], [[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2024/2025.|2025]], [[NBA 2025/2026.|2026]])
| penzionisani_brojevi   = '''7''' (&lt;!-- Ne dodavati Billa Russella. Treba navesti samo imena čiji dresovi vise u dvorani. --&gt;[[Gus Williams (košarkaš)|1]], [[Nick Collison|4]], [[Nate McMillan|10]], [[Lenny Wilkens|19]], [[Spencer Haywood|24]], [[Fred Brown (košarkaš)|32]], [[Jack Sikma|43]])
| veb-sajt               = {{URL|http://www.nba.com/thunder}}
}}
'''Oklahoma City Thunder''' (nekadašnji '''[[Seattle SuperSonics]]''') [[SAD|američki]] je [[košarka]]ški klub iz [[Oklahoma City]]ja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=What do the NBA finals have to do with a grammatical nightmare?|url=http://blog.dictionary.com/heatthunder/|publisher=Dictionary.com|date=18. 6. 2012|access-date=12. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20131125102536/http://blog.dictionary.com/heatthunder/|archive-date=25. 11. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Takmiči se u [[NBA]]-ligi kao član [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]] [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]]. Domaće utakmice igraju u [[Paycom Center]]u. Filijala kluba u [[NBA Razvojna liga|Razvojnoj ligi]] je [[Oklahoma City Blue]]. Jedini je klub u najjačim američkim profesionalnim sportskim ligama baziran u [[Oklahoma|Oklahomi]].

Klub je nastao pod imenom [[Seattle SuperSonics]] 1967. SuperSonicsi su se 22 puta plasirali u doigravanje, šest puta bili su prvaci divizije, a [[NBA finale 1979.|1979.]] bili su i prvaci lige. [[Preseljenje Seattle SuperSonicsa u Oklahoma City|Preselili su se]] u Oklahoma City 2008.

== Domaće dvorane ==
*'''[[KeyArena]]''' (bivši Seattle Center Coliseum) (1967–1978, 1985–1994, 1995–2008)
* '''[[Kingdome]]''' (1978–1985)
* '''[[Tacoma Dome]]''' (1994–1995, tokom renoviranja KeyArene)
* '''[[Paycom Center]]''' (2008–danas)

== Bitni pojedinci ==
=== Članovi [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] ===
* [[Lenny Wilkens]] (i kao igrač i trener, vodio šampionski sastav SuperSonicsa 1979)
* [[Carmelo Anthony]], krilni bek, 2017–2018. (uveden 2025)
* [[Billy Donovan]], trener, 2015–2020. (uveden 2025)

=== Penzionisani brojevi ===
* 1 – [[Gus Williams (košarkaš)|Gus Williams]], bek, 1977–1984.
* 4 – [[Nick Collison]], krilni centar / centar, 2003–2018.
* 10 – [[Nate McMillan]], bek, 1986–1998; trener, 2000–2005.
* 19 – [[Lenny Wilkens]], bek, 1968–1972; trener, 1969–1972. i 1977–1985.
* 24 – [[Spencer Haywood]], krilo, 1971–1975.
* 32 – [[Fred Brown (košarkaš)|Fred Brown]], bek, 1971–1984.
* 43 – [[Jack Sikma]], centar, 1977–1986.
* [[mikrofon]] – [[Bob Blackburn (najavljivač)|Bob Blackburn]], službeni spiker / najavljivač, 1967–1992.

=== Ostali važniji pojedinci ===
* [[Vin Baker]]
* [[Brent Barry]]
* [[Dale Ellis]]
* [[Patrick Ewing]]
* [[Shai Gilgeous-Alexander]]
* [[Shawn Kemp]] 
* [[Gary Payton]]
* [[Sam Perkins]] 
* [[Detlef Schrempf]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Oklahoma City Thunder}}
* [http://thunder.nba.com Službeni sajt]

{{Oklahoma City Thunder}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Oklahoma City Thunder|*]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]]</text>
      <sha1>ny8muif0sr2ls2cokb95fabjkr1xjs4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Utah Jazz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36571</id>
    <revision>
      <id>3900499</id>
      <parentid>3899969</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5521" sha1="tmnjp1vnanexsj5fd5edsb59p1tkr9f" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| naziv                  = Utah Jazz
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #002B5C
| boja3                  = #F9A01B
| logo                   = Logo Utah Jazza (2016).svg
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]]
| divizija               = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]]
| osnovan                = 1974.
| historija              = '''New Orleans Jazz'''&lt;br /&gt;(1974–1979)&lt;br /&gt;'''Utah Jazz'''&lt;br /&gt;1979–trenutno&lt;ref&gt;{{cite web|title=All Time History|url=http://www.nba.com/jazz/history/00400490.html|publisher=Utah Jazz|access-date=29. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NBA.com/Stats–Utah Jazz seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612762/seasons/|publisher=NBA|date=17. 10. 2015|access-date=17. 10. 2015|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612762/seasons/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=History: Team by Team|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/sites/3/2016/10/2016-17-NBA-Guide.pdf#page=123|publisher=National Basketball Association |work=Official National Basketball Association Guide 2016-17|date=23. 9. 2016|access-date=26. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
| dvorana                = [[Delta Center]]
| grad                   = [[Salt Lake City]]
| boje                   = Purpurna, crna, svijetloplava, siva&lt;ref name=&quot;MountainBasketballLaunch&quot;&gt;{{cite news|title=Utah Jazz Unveil New Uniforms and Expanded Color Palette Influenced by Mountain Basketball|url=https://www.nba.com/jazz/news/utah-jazz-unveil-new-uniforms-and-expanded-color-palette-influenced-by-mountain-basketball|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=UtahJazz.com|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewJazzUnis2024&quot;&gt;{{cite news|title=Jazz unveil new-look uniforms for next 2 seasons|url=https://www.nba.com/news/jazz-unveil-new-look-uniforms|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=5. 6. 2024|access-date=6. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Utah Jazz Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9RRXlRbkZ4UXJWUzhxcTdzZmthNi5wZGYifQ:nba:NuOv2tnyUg7Cy-Ii1aOwPJKyJHTBagncaOv3hlbPLeg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=16. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt; {{color box|#4E008E}} {{color box|#000000}} {{color box|#79A3DC}} {{color box|#E5E8E6}}
| vlasnik                = [[Ryan Smith (biznismen)|Ryan Smith]]
| predsjednik            = [[Austin Ainge]]
| generalni_menadžer     = [[Justin Zanik]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Contact Us|url=https://www.nba.com/jazz/contact|publisher=NBA Media Ventures, LLC |website= UtahJazz.com|access-date=2. 5. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| trener                 = [[Will Hardy]]
| prvaci                 = '''0'''
| konferencijski_prvaci  = '''2''' ([[NBA doigravanje 1997.|1997]], [[NBA doigravanje 1998.|1998]])
| divizijski_prvaci      = '''11''' ([[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 1999/2000.|2000]], [[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2007/2008.|2008]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]])
| penzionisani_brojevi   = '''10''' ([[Frank Layden|1]], [[Adrian Dantley|4]], [[Pete Maravich|7]], [[Larry H. Miller|9]], [[John Stockton|12]], [[Jeff Hornacek|14]], [[Karl Malone|32]], [[Darrell Griffith|35]], [[Mark Eaton (košarkaš)|53]], [[Jerry Sloan|1223]])
| veb-sajt                = {{url|jazz.com}}
}}
'''Utah Jazz''' (fonetski ''Juta Džez'') [[košarka]]ški je klub iz [[Salt Lake City]]ja. Igra u [[NBA]] ligi kao član [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]].

== Domaće dvorane ==
=== U [[New Orleans]]u ===
* [[Loyola Field House]] (1974–1975)
* [[Municipal Auditorium (New Orleans)|Municipal Auditorium]] (1974–1975)
* [[Louisiana Superdome]] (1975–1979)

=== U Salt Lake Cityju ===
* [[Salt Palace (dvorana)|Salt Palace]] (1979–1991)
* [[Delta Center]] (poznat i kao Vivint Arena i Energy Solutions Arena) (1991–trenutno)

== Historija kluba ==
{{Proširiti sekciju}}

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
* [[Pete Maravich]]
* [[Walt Bellamy]] (odigrao samo jednu utakmicu za Jazz)
* [[Hot Rod Hundley]] (komentator)

=== Penzionisani brojevi ===
* 1 – [[Frank Layden]], trener, 1981–1988.
* 4 – [[Adrian Dantley]], K, 1979–1986.
* 7 – [[Pete Maravich]], B, 1974–1979.
* 9 – [[Larry H. Miller]], vlasnik, 1985–2009.
* 12 – [[John Stockton]], B, 1984–2003.
* 14 – [[Jeff Hornacek]], B, 1994–2000.
* 32 – [[Karl Malone]], K, 1985–2003.
* 35 – [[Darrell Griffith]], B, 1980–1991.
* 53 – [[Mark Eaton (košarkaš)|Mark Eaton]], C, 1982–1993.
* 1233 – [[Jerry Sloan]], trener, 1988–2011.

=== Ostali važniji pojedinci ===
{{div col}}
*[[Thurl Bailey]]
*[[Raja Bell]]
*[[Howard Eisley]]
*[[Rickey Green]]
*[[Bob Hansen]]
*[[Jeff Malone]]
*[[Donyell Marshall]]
*[[Greg Ostertag]]
*[[Bryon Russell]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Utah Jazz}}
*[http://www.utahjazzhistory.com/ Historija Utah Jazza] {{en simbol}}
*[http://www.nba.com/jazz/ Službeni sajt]

{{Utah Jazz}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Utah Jazz| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1974.]]</text>
      <sha1>tmnjp1vnanexsj5fd5edsb59p1tkr9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cleveland Cavaliers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36638</id>
    <revision>
      <id>3900486</id>
      <parentid>3899867</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:38:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5893" sha1="qhiv0qv3zcwizingv9muosmwnvjynxf" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Cleveland Cavaliers
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #860038
| boja3                  = #FDBB30
| logo                   = Cleveland Cavaliers.svg
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]]
| osnovan                = 1970.
| historija              = '''Cleveland Cavaliers'''&lt;br/&gt; 1970-trenutno
| dvorana                = [[Rocket Arena]]
| grad                   = [[Cleveland]]
| boje                   = Bordo, zlatna, crna &lt;br/&gt; {{color box|#860038}} {{color box|#BC945C}} {{color box|#000000}}
| vlasnik                = [[Dan Gilbert (biznismen)|Dan Gilbert]] (većinski) &lt;br/&gt; [[Gordon Gund]], [[Usher|Usher Raymond]], [[Myles Garrett]] (manjinski)
| predsjednik            = [[Koby Altman]]
| generalni_menadžer     = ''Upražnjeno''
| trener                 = [[Kenny Atkinson]]
| prvaci                 = '''1''' ([[NBA finale 2016.|2016]])
| konferencijski_prvaci  = '''5''' ([[NBA doigravanje 2007.|2007]], [[NBA doigravanje 2015.|2015]], [[NBA doigravanje 2016.|2016]], [[NBA doigravanje 2017.|2017]], [[NBA doigravanje 2018.|2018]])
| divizijski_prvaci      = '''8''' ([[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2024/2025.|2025]])
| penzionisani_brojevi   = '''7''' ([[Bingo Smith|7]], [[Zydrunas Ilgauskas|11]], [[Larry Nance|22]], [[Mark Price|25]], [[Austin Carr|34]], [[Nate Thurmond|42]], [[Brad Daugherty (košarkaš)|43]])
| veb-sajt               = {{url|cavs.com}}
}}
'''Cleveland Cavaliers''' (popularno '''''Cavsi''''') jesu [[košarka]]ški klub iz [[Cleveland]]a. Takmiče se u [[NBA]] ligi.

== Historija ==
Cavaliersi su počeli igrati u NBA 1970. pod vlasnikom [['Nick Mileti|Nickom Miletijem]]. Prve godine igrali su u Cleveland Areni i završili su sezonu s omjerom 15-67. Sljedeće sezone doveli su bolje igrače, kao što su [[Bingo Smith]], [[Jim Chones]], [[Jim Cleamons]] i [[Dick Snyder]]. S njima su uspjeli završiti sezonu s omjerom 23-59, te onda 32-50 u [[NBA 1972/1973.|sezoni 1972/73.]]

=== Novija historija ===
[[Datoteka:Kevin Love, Kyrie Irving, and LeBron James 2014.jpg|lijevo|mini|175px|Trostruki učesnik [[NBA All-Star utakmica|NBA All-Star utakmice]] i osvajač zlatne olimpijske medalje [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012]], [[Kevin Love]] (lijevo), čiji je dolazak u Cavalierse potakao američke sportske komentatore da njega, [[Kyrie Irving|Kyrieja Irvinga]] (sredina) i [[LeBron James|LeBrona Jamesa]] (desno) nazovu &quot;Velikim trojcem&quot; Cavsa]]
Predvođeni &quot;Velikim trojcem&quot; [[LeBron James]]–[[Kyrie Irving]]–[[Kevin Love]], u sezonama [[NBA 2014/2015.|2014/15.]] i [[NBA 2015/2016.|2015/16.]] Cavaliersi su igrali dva uzastopna [[NBA finale|finala lige]] protiv [[Golden State Warriors]]a. U prvom su poraženi 2–4, a u drugom su također bili na rubu poraza: nakon četiri utakmice Warriorsi, koji su u ovoj sezoni oborili 20 godina star rekord [[Chicago Bulls]]a od 72 pobjede u sezoni ostvarivši omjer 73–9, vodili su 3–1. Međutim, James i Irving podigli su nivo igre i u naredne tri utakmice odveli Cavalierse do tri pobjede i prve titule NBA prvaka u historiji kluba, postavši prva ekipa koja je u NBA finalima preokrenula zaostatak od 1–3. To je ujedno i prva titula nekog sportskog kluba iz Clevelanda u tri najveće američke sportske lige nakon 1964. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=LeBron James's Cavaliers make history with NBA play-off win over Golden State|url=http://www.telegraph.co.uk/basketball/2016/06/20/lebron-jamess-cavaliers-make-history-with-nba-play-off-win-over/|publisher=[[The Telegraph]]|date=20. 6. 2016|access-date=20. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;

Cavaliersi su i [[NBA 2016/2017.|sljedeće sezone]] bili najbolja ekipa Istoka i treći put zaredom igrali finale protiv Warriorsa. Ekipa iz Kalifornije ovog je puta puta bila uvjerljiva i nadigrala Cavalierse 4–1, vrativši tako titulu izgubljenu prošle godine.

== Dvorane ==
* Cleveland Arena (1970–1974) 
* Coliseum at Richfield (1974–1994)
*'''[[Rocket Arena]]''' (ranije'''Gund Arena''' i '''Quicken Loans Arena''') (1994–trenutno)

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
* [[Wayne Embry]] (za doprinos) (bivši predsjednik kluba i prvi [[Afroamerikanci|Afroamerikanac]] koji je obavljao tu ulogu)
* [[Nate Thurmond]]
* [[Lenny Wilkens]] (i kao igrač i kao trener)

=== Penzionisani brojevi ===
{{div col}}
* 7 – [[Bingo Smith]], K, 1970–1979.
* 11 – [[Zydrunas Ilgauskas]], C, 1996–2010.
* 22 – [[Larry Nance]], K, 1988–1994.
* 25 – [[Mark Price]], B, 1986–1995.
* 34 – [[Austin Carr]], B, 1971–1980.
* 42 – [[Nate Thurmond]], C, 1975–1977.
* 43 – [[Brad Daugherty (košarkaš)|Brad Daugherty]], C, 1986–1994.
{{div col end}}

=== Ostali važni pojedinci ===
{{div col}}
*[[Derek Anderson]]
*[[Ron Harper]]
*[[Tyrone Hill]]
*[[Shawn Kemp]] 
*[[Steve Kerr]] 
*[[Smush Parker]]
*[[Elmore Smith]]
*[[Bob Sura]]
*[[LeBron James]]
*[[Kyrie Irving]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Cleveland Cavaliers}}
* [http://www.nba.com/cavaliers/ Zvanični sajt]
* [http://www.basketball-reference.com/teams/CLE/ Cleveland Cavaliers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120810000924/http://www.basketball-reference.com/teams/CLE/ |date=10. 8. 2012 }} na [[Basketball Reference]]u
* [http://www.insidehoops.com/teams/cleveland-cavaliers.shtml Cleveland Cavaliers] na InsideHoops.com

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Cleveland Cavaliers| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1970.]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]</text>
      <sha1>qhiv0qv3zcwizingv9muosmwnvjynxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlanta Hawks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36639</id>
    <revision>
      <id>3900490</id>
      <parentid>3899884</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:40:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4534" sha1="2yuy0v1rt9xq9yp6foc2hulhklx3g48" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Atlanta Hawks
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #E03A3E
| boja3                  = #C1D32F
| logo                   = Atlanta Hawks.svg
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]]
| osnovan                = 1946.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/hawks/history/00400483.html#2 |title=Franchise History &amp;#124; The Official Site Of The Atlanta Hawks |publisher=NBA.com |date=9. februar 2015 |access-date=8. mart 2015}}&lt;/ref&gt;
| historija              = '''Tri-Cities Blackhawks''' &lt;br /&gt; (1946&amp;ndash;1951) &lt;br /&gt; '''Milwaukee Hawks''' &lt;br /&gt; (1951&amp;ndash;1955) &lt;br /&gt; '''St. Louis Hawks''' &lt;br /&gt; (1955&amp;ndash;1968) &lt;br /&gt; '''Atlanta Hawks''' &lt;br /&gt; (1968&amp;ndash;)
| dvorana                = [[State Farm Arena]]
| grad                   = [[Atlanta]], [[Georgia]]
| boje                   = Crvena, žuta, crna, siva&lt;br /&gt;{{color box|#C8102E}} {{color box|#FDB927}} {{color box|#000000}} {{color box|#9EA2A2}}
| vlasnik                = [[Tony Ressler]]
| generalni_menadžer     = [[Onsi Saleh]]
| trener                 = [[Quin Snyder]]
| pripojen               = [[College Park Skyhawks]]
| prvaci                 = '''1''' ([[NBA finale 1958.|1958]])
| konferencijski_prvaci  = '''0'''
| divizijski_prvaci      = '''13''' ([[NBA 1956/1957.|1957]], [[NBA 1957/1958.|1958]], [[NBA 1958/1959.|1959]], [[NBA 1959/1960.|1960]], 
[[NBA 1960/1961.|1961]], [[NBA 1967/1968.|1968]], [[NBA 1969/1970.|1970]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1986/1987.|1987]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2025/2026.|2026]])
| penzionisani_brojevi   = '''6''' ([[Bob Pettit|9]], [[Dominique Wilkins|21]], [[Lou Hudson|23]], [[Pete Maravich|44]], [[Dikembe Mutombo|55]], [[Kasim Reed|59]])
| veb-sajt               = {{url|hawks.com}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           = _2018-19_ATL_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           = _2018-19_ATL_association
| gost_tijelo            = 
| gost_uzorak_t          = _2018-19_ATL_icon
| gost_šorc              = 
| gost_uzorak_š          = _2018-19_ATL_icon
}}
'''Atlanta Hawks'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nba.com/team/1610612737/hawks|title=Atlanta Hawks Team Info and News {{!}} NBA.com|website=NBA|language=en|access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; [[košarka]]ški je klub iz [[Atlanta|Atlante]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Igra u [[NBA]] ligi.

== Domaće dvorane ==
:Wharton Field House (1946-1951)
:Milwaukee Arena (1951-1955)
:Kiel Auditorium (1955–1968; ponekad korištena St. Louis Arena)
:Alexander Memorial Coliseum (1968–1972, 1997–1999)
:Omni Coliseum (1972–1997)
:Georgia Dome (1997–1999)
:'''[[State Farm Arena]]''' (1999–)

== Historija ==
== Bitni pojedinci ==
=== U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih košarke]]===
*[[Walt Bellamy]]
*[[Cliff Hagan]] (St. Louis)
*[[Connie Hawkins]]
*[[Moses Malone]]
*[[Pete Maravich]]
*[[Ed Macauley]] (St. Louis-igrač  i trener) 
*[[Bob Pettit]] (St. Louis)
*[[Lenny Wilkens]] (St. Louis-igrač; Atlanta-trener)

=== Penzionisani brojevi ===
* 9 – [[Bob Pettit]], krilo, 1954–1965 (1954–1955 Milwaukee, 1955–1965. St. Louis)
* 21 – [[Dominique Wilkins]], krilo, 1983–1994.
* 23 – [[Lou Hudson]], krilo, 1966–1977 (1966–1968. St. Louis, 1968–1977. Atlanta)
* 44 – [[Pete Maravich]], bek, 1970–1974.
* 55 – [[Dikembe Mutombo]], centar, 1996–2001.
* 59 – [[Kasim Reed]], gradonačelnik Atlante, 2010–2018.
* [[Ted Turner]], vlasnik kluba, 1977–2001.

=== Ostali važni pojedinci ===
*[[Shareef Abdur-Rahim]]
*[[Mookie Blaylock]]
*[[Mike Fratello]] (trener)
*[[Al Harrington]]
*[[Christian Laettner]]
*[[Danny Manning]]
*[[Tom McMillan]]
*[[Dikembe Mutombo]]
*[[Theo Ratliff]]
*[[Doc Rivers|Glenn &quot;Doc&quot; Rivers]]
*[[Glenn Robinson]]
*[[Rasheed Wallace]]
*[[Spud Webb|Anthony &quot;Spud&quot; Webb]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat-inline|Atlanta Hawks}}
*[http://www.nba.com/hawks/ Službeni sajt] {{en simbol}}
*[http://www.sportsecyclopedia.com/nba/atlanta/atlhawks.html E-Cyclopedia] {{en simbol}}
*https://www.nba.com/news/atlanta-hawks-2025-26-pronunciation-guide

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Atlanta Hawks|*]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Atlanti]]</text>
      <sha1>2yuy0v1rt9xq9yp6foc2hulhklx3g48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milwaukee Bucks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36723</id>
    <revision>
      <id>3900489</id>
      <parentid>3899879</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5938" sha1="s0kjqhxszcie97zfef7t9lwc2lgooau" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Milwaukee Bucks
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #00471B
| boja3                  = #EEE1C6
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]]
| osnovan                = 1968.
| historija              = '''Milwaukee Bucks''' &lt;br/&gt; (1968–danas) 
| dvorana                = [[Fiserv Forum]]
| grad                   = [[Milwaukee]]
| boje                   = ''Good Land'' zelena, ''Cream City'' kremasta, velikojezerska plava, crna, bijela&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Bucks Unveil New Visual Identity|url=http://www.nba.com/bucks/release/bucks-unveil-new-visual-identity|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=13. 4. 2015|access-date=14. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NewLogo&quot;&gt;{{cite web|title=New Logo|url=http://www.nba.com/bucks/new-logo|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=13. 4. 2015|access-date=14. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Milwaukee Bucks Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/mil/Milwaukee_Bucks_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=22. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#00471B}} {{color box|#EEE1C6}} {{color box|#0077C0}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}}
| predsjednik            = Peter Feigin&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Peter Feigin Named Bucks Team President|url=http://www.nba.com/bucks/release/peter-feigin-named-bucks-team-president|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=8. 10. 2014|access-date=15. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;
| trener                 = [[Taylor Jenkins]]	
| generalni_menadžer     = [[Jon Horst]]
| vlasnik                = [[Wesley Edens]], [[Jimmy Haslam]], [[Jamie Dinan]], [[Mike Fascitelli]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Milwaukee Bucks President and Owner Herb Kohl Introduces New Team Ownership and Announces $100 Million Gift for Arena|url=http://www.nba.com/bucks/milwaukee-bucks-president-and-owner-herb-kohl-introduces-new-team-ownership-and-announces-100-millio|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=16. 4. 2014|access-date=15. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;
| pripojen               = [[Wisconsin Herd]]
| prvaci                 = '''2''' ([[NBA finale 1971.|1971]], [[NBA finale 2021.|2021]])
| konferencijski_prvaci  = '''3''' ([[NBA doigravanje 1971.|1971]], [[NBA doigravanje 1974.|1974]], [[NBA doigravanje 2021.|2021]])
| divizijski_prvaci      = '''19''' ([[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1980/1981.|1981]], [[NBA 1981/1982.|1982]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]], [[NBA 2023/2024.|2024]])
| penzionisani_brojevi   = '''9''' ([[Oscar Robertson|1]], [[Junior Bridgeman|2]], [[Sidney Moncrief|4]], [[Marques Johnson|8]], [[Bob Dandridge|10]], [[Jon McGlocklin|14]], [[Bob Lanier|16]], [[Brian Winters|32]], [[Kareem Abdul-Jabbar|33]])
| veb-sajt               = {{URL|http://www.nba.com/bucks}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           = _milwaukeebucks_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           = _milwaukeebucks_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          = _milwaukeebucks_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          = _milwaukeebucks_icon
| 3_tijelo               =
| 3_uzorak_t             = _milwaukeebucks_statement
| 3_šorc                 =
| 3_uzorak_š             = _milwaukeebucks_statement
}}	
'''Milwaukee Bucks''' [[košarka]]ški je klub iz [[Milwaukee]]ja. Takmiči se u [[NBA]]-ligi.

== Domaće dvorane ==
* [[UW–Milwaukee Panther Arena|Milwaukee Arena]] (sada UW–Milwaukee Panther Arena) (1968–1988)
* [[BMO Harris Bradley Center|Bradley Center]] (1988–2018)
* '''[[Fiserv Forum]]''' (2018–)

== Historija ==
== Bitni pojedinci ==
=== U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]] ===
{{div col}}
* [[Kareem Abdul-Jabbar]] (Lew Alcindor prije promjene imena)
* [[Dave Cowens]]
* [[Wayne Embry]] 
* [[Alex English]]
* [[Bob Lanier (košarkaš)|Bob Lanier]]
* [[Moses Malone]]
* [[Oscar Robertson]]
* [[Julius Erving|Julius &quot;Dr. J&quot; Erving]] (draftovan od Bucksa)
* [[K. C. Jones]]
{{div col end}}

=== Penzionisani brojevi ===
{{div col}}
* 1 – [[Oscar Robertson]], B (1970–1974)
* 2 – [[Junior Bridgeman]], K (1975–1984, 1986–1987)
* 4 – [[Sidney Moncrief]], B (1979–1989)
* 8 – [[Marques Johnson]] K (1977–1984)
* 10 – [[Bob Dandridge]] K (1969–1977, 1981)
* 14 – [[Jon McGlocklin]], B (1968–1976)
* 16 – [[Bob Lanier]], C (1980–1984)
* 32 – [[Brian Winters]], B (1975–1983)
* 33 – [[Kareem Abdul-Jabbar]], C (1968–1975)
{{div col end}}

=== Ostali ===
{{div col}}
* [[Ray Allen]]
* [[Vin Baker]]
* [[Sam Cassell]]
* [[Dale Ellis]]
* [[T. J. Ford]]
* [[Jay Humphries]]
* [[Ervin Johnson]]
* [[Toni Kukoč]]
* [[Gary Payton]]
* [[Ricky Pierce]]
* [[Glenn Robinson]]
* [[Tim Thomas]]
* [[Giannis Antetokounmpo]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Milwaukee Bucks}}
* [http://www.nba.com/bucks/ Službeni sajt]
* [http://www.betroyal.com/teams/NBA/Milwaukee_Bucks.aspx Statistika Milwaukee Bucksa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202110034/http://www.betroyal.com/teams/NBA/Milwaukee_Bucks.aspx |date=2. 2. 2007}} {{en simbol}}
* [http://www.sportsecyclopedia.com/nba/milwaukee/bucks.html Sports E-Cyclopedia] {{en simbol}}

{{Milwaukee Bucks}}
{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Milwaukee Bucks| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1968.]]</text>
      <sha1>s0kjqhxszcie97zfef7t9lwc2lgooau</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Indiana Pacers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36727</id>
    <revision>
      <id>3900488</id>
      <parentid>3899877</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:39:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7546" sha1="jn36tpw5jhnm99cgxmekrutbnwnvs29" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Indiana Pacers
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #002D62
| boja3                  = #FDBB30
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]]
| osnovan                = 1967.
| historija              = '''Indiana Pacers'''&lt;br/&gt; (1967–)
| dvorana                = [[Gainbridge Fieldhouse]]
| grad                   = [[Indianapolis]]
| boje                   = Mornarička plava, zlatna i siva&lt;ref name=&quot;PacersNewLook&quot;&gt;{{cite news |author= Wheat Hotchkiss |title= Pacers Unveil New Look for 2017–18 Season |url= https://www.nba.com/pacers/news/pacers-unveil-new-look-2017-18-season |website= Pacers.com |date= 28. 7. 2017 |access-date= 20. 4. 2019 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Official Colors–Front Office |url= https://cdn.nba.com/teams/uploads/sites/1610612754/2022/10/2022-23-Pacers-Media-Guide-compressed.pdf#page=14 |publisher=NBA Properties, Inc. |work= 2022–23 Indiana Pacers Media Guide |access-date= 2. 1. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PacersLogosheet&quot;&gt;{{cite web |title= Indiana Pacers Reproduction and Usage Guideline Sheet |url= https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9kN3R4aXRERW9hQm9KUEtEU2N4SC5wZGYifQ:nba:al8R_YA-iwoPuAAwvYJWLGh_OzInUN2W_d6jjEV4pqE |publisher= NBA Properties, Inc. |access-date= 1. 3. 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;br/&gt;{{color box|#002D62}} {{color box|#FDBB30}} {{color box|#BEC0C2}}
| trener                 = [[Rick Carlisle]]
| sponzor                = Spokenote&lt;ref&gt;{{cite web |title= Indiana Pacers and Fishers-Based Spokenote Announce First-of-its-Kind Jersey Patch Partnership |url= https://www.nba.com/pacers/news/indiana-pacers-and-fishers-based-spokenote-announce-first-of-its-kind-jersey-patch-partnership |website= NBA.com |access-date= 6. 1. 2024 |date= 3. 1. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| vlasnik                = [[Herb Simon (biznismen)|Herb Simon]]
| predsjednik            = [[Kevin Pritchard]]
| generalni_menadžer     = [[Chad Buchanan (košarka)|Chad Buchanan]]
| prvaci                 =  '''ABA:''' '''3''' ([[ABA doigravanje 1970.|1970]], [[ABA doigravanje 1972.|1972]], [[ABA doigravanje 1973.|1973]]) &lt;br/&gt; '''NBA:''' '''0'''
| konferencijski_prvaci  = '''2''' ([[NBA doigravanje 2000.|2000]], [[NBA doigravanje 2025.|2025]])
| divizijski_prvaci      = '''ABA:''' '''3''' ([[ABA 1968/1969.|1969]], [[ABA 1969/1970.|1970]], [[ABA 1970/1971.|1971]]) &lt;br/&gt; '''NBA:''' '''6''' ([[NBA 1994/1995.|1995]], [[NBA 1998/1999.|1999]], [[NBA 1999/2000.|2000]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]])
| penzionisani_brojevi   = '''5'''(&lt;!-- Ne dodavati Billa Russella. Navesti samo imena igrača čiji dresovi vise u dvorani. --&gt;[[George McGinnis|30]], [[Reggie Miller|31]], [[Mel Daniels|34]], [[Roger Brown (košarkaš, 1942)|35]], [[Bobby Leonard|529]])
| veb-sajt               = {{URL|http://www.nba.com/pacers}}
| dom_tijelo             =
| dom_uzorak_t           = _indianapacers_association
| dom_šorc               =
| dom_uzorak_š           = _indianapacers_association
| gost_tijelo            =
| gost_uzorak_t          = _indianapacers_icon
| gost_šorc              =
| gost_uzorak_š          = _indianapacers_icon
| 3_tijelo               =
| 3_uzorak_t             = _indianapacers_statement
| 3_šorc                 =
| 3_uzorak_š             = _indianapacers_statement
}}
'''Indiana Pacers''' [[košarka]]ški je klub iz [[Indianapolis]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi.

== Domaće dvorane ==
* [[Indiana State Fairgrounds Coliseum]] (1967–1974) 
* [[Market Square Arena]] (1974–1999) 
* '''[[Gainbridge Fieldhouse]]''' (1999–)

== Bitni pojedinci ==
=== Članovi [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+style=&quot;{{NBA color cell|Indiana Pacers}};&quot;|Igrači
|-
!scope=&quot;col&quot;| Br.
!scope=&quot;col&quot;| Ime
!scope=&quot;col&quot;| Pozicija
!scope=&quot;col&quot;| Godine
!scope=&quot;col&quot;| Uveden
|-
| 22
!scope=&quot;row&quot;| [[Alex English]]
| [[Krilni bek|KB]] || 1978–1980. || 1997.
|-
| 4
!scope=&quot;row&quot; | [[Adrian Dantley]]
| [[Krilni bek|KB]] / [[Bek šuter|BŠ]] || 1977. || 2008.
|-
| 25
!scope=&quot;row&quot; | [[Gus Johnson (košarkaš)|Gus Johnson]]
| [[Krilni bek|KB]] / [[Centar (košarka)|C]] || 1972–1973. || 2010.
|-
| 17
!scope=&quot;row&quot; | [[Chris Mullin (košarkaš)|Chris Mullin]] {{Ref|a}}
| [[Krilni bek|KB]] / [[Bek šuter|BŠ]] || 1997–2000. || 2011.
|-
| 34
!scope=&quot;row&quot; | [[Mel Daniels]] {{Ref|b}}
| [[Centar (košarka)|C]] || 1968–1974. || 2012.
|-
| 31
!scope=&quot;row&quot; | [[Reggie Miller]]
| [[Bek šuter|BŠ]] || 1987–2005. || 2012.
|-
| 1&lt;br /&gt;35
!scope=&quot;row&quot; | [[Roger Brown (košarkaš, 1942)|Roger Brown]] {{Ref|c}}
| [[Krilni bek|KB]] / [[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1974.&lt;br/&gt;1975. || 2013.
|-
| 30
!scope=&quot;row&quot; | [[George McGinnis]]
| [[Krilni centar|KC]] || 1971–1975.&lt;br /&gt;1980–1982. || 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.espn.com/espn/story/_/id/19052994/tracy-mcgrady-bill-self-rebecca-lobo-headline-2017-basketball-hall-fame-class |title= McGrady, Self, Lobo headline 2017 HOF class |date= april 2017 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| 14
!scope=&quot;row&quot; | [[Tim Hardaway]]
| [[Plejmejker|P]] || 2003. || 2022.
|}

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders &quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+style=&quot;{{NBA color cell|Indiana Pacers}};&quot;|Treneri
|-
!scope=&quot;col&quot;|Br.
!scope=&quot;col&quot;|Ime
!scope=&quot;col&quot; | Pozicija
!scope=&quot;col&quot; | Godine
!scope=&quot;col&quot; | Uveden
|-
|{{n/a}}
!scope=&quot;row&quot; |[[Jack Ramsay]]
| Glavni trener || 1986–1988. || 1992.
|-
|{{n/a}}
!scope=&quot;row&quot; |[[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]]
| Glavni trener || 1993–1997. || 2002.
|-
| 529
!scope=&quot;row&quot; | [[Bobby Leonard]]
| Glavni trener || 1968–1980. || 2014.
|}

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders &quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+style=&quot;{{NBA color cell|Indiana Pacers}};&quot;|Doprinosioci
|-
!scope=&quot;col&quot;|Ime
!scope=&quot;col&quot; | Pozicija
!scope=&quot;col&quot; | Godine
!scope=&quot;col&quot; | Uveden
|-
!scope=&quot;row&quot;|[[Herb Simon (biznismen)|Herb Simon]]
| Vlasnik || 1983–trenutno || 2024.
|}
Napomene:
* {{sup|2}}{{note|a}}Mullin je uveden u Kuću slavnih dvaput – kao igrač i kao član [[Dream Team|olimpijskog tima 1992.]]
* {{sup|3}}{{note|b}}Bio je i trener Pacersa 1988.
* {{sup|4}}{{note|c}}Uveden posmrtno.

=== Penzionisani brojevi ===
* 30 – [[George McGinnis]], krilni centar, 1971–1975, 1980–1982.
* 31 – [[Reggie Miller]], bek, 1987–2005.
* 34 – [[Mel Daniels]], centar, 1968–1974.
* 35 – [[Roger Brown (košarkaš, 1942)|Roger Brown]], krilo, 1967–1974.
* 529 – [[Bobby Leonard|Bobby &quot;Slick&quot; Leonard]], trener, 1968–1980. (broj pobjeda u karijeri)

=== Ostali važniji pojedinci ===
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Ron Artest]]
* [[Travis Best]]
* [[Austin Croshere]]
* [[Antonio Davis]]
* [[Dale Davis (košarkaš)|Dale Davis]]
* [[Šarūnas Jasikevičius]]
* [[Brad Miller]]
* [[Reggie Miller]]
{{col-break}}
* [[Chris Mullin (košarkaš)|Chris Mullin]]
* [[Sam Perkins]]
* [[Scot Pollard]]
* [[Jalen Rose]]
* [[Byron Scott (košarkaš)|Byron Scott]]
* [[Detlef Schrempf]]
* [[Rik Smits]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Indiana Pacers}}
* [http://www.nba.com/pacers/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Indiana Pacers|*]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]]</text>
      <sha1>jn36tpw5jhnm99cgxmekrutbnwnvs29</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orlando Magic</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36728</id>
    <revision>
      <id>3900492</id>
      <parentid>3899897</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:44:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="oxriddt3z3tc7b2o6c6xt50ag7sph9n" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaški klub
| ime                    = Orlando Magic
| boja1                  = #FFFFFF
| boja2                  = #0077C0
| boja3                  = #000000
| logo                   = Orlando Magic.png
| trenutna_sezona        = 
| liga                   = [[NBA]]
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]]
| divizija               = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]]
| osnovan                = 1989.
| historija              = '''Orlando Magic'''&lt;br /&gt;(1989–)
| dvorana                = [[Kia Center]]
| grad                   = [[Orlando (Florida)|Orlando]]
| boje                   = Plava, crna, srebrna&lt;ref&gt;{{cite news|title=Orlando Magic Unveil New Logo|url=http://www.nba.com/magic/news/newlogo_unveiled_061510.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=OrlandoMagic.com|date=15. 6. 2010|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Orlando Magic Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/orl/Orlando_Magic_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=22. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#0050B5}} {{color box|#000000}} {{color box|#C4CED4}}
| vlasnik                = [[RDV Sports, Inc.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;([[Dan DeVos]], CEO)&lt;/small&gt;
| predsjednik            = [[Jeff Weltman]]
| generalni_menadžer     = [[Anthony Parker]]
| trener                 = [[Sean Sweeney]]
| pripojen               = [[Osceola Magic]]
| prvaci                 = '''0'''
| konferencijski_prvaci  = '''2''' ([[NBA doigravanje 1995.|1995]], [[NBA doigravanje 2009.|2009]])
| divizijski_prvaci      = '''8''' ([[NBA 1994/1995.|1995]], [[NBA 1995/1996.|1996]], [[NBA 2007/2008.|2008]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2024/2025.|2025]])
| penzionisani_brojevi   = '''2''' ([[Šesti igrač (navijači)|6]], [[Shaquille O'Neal|32]])
| veb-sajt               = {{url|orlandomagic.com}}
| dom_tijelo             = FFFFFF
| dom_uzorak_t           = _orlandom1
| dom_šorc               = FFFFFF
| dom_uzorak_š           = 
| gost_tijelo            = 007DC5
| gost_uzorak_t          = _orlandom2
| gost_šorc              = 007DC5
| gost_uzorak_š          = 
}}
'''Orlando Magic''' [[košarka]]ški je klub iz [[Orlando|Orlanda]] na [[Florida|Floridi]]. Igra u [[NBA]] ligi.

== Domaće dvorane ==
Domaće utakmice Orlando Magic igra u [[Kia Center]]u, a prije njega je nastupao u Amway Areni.

== Bitni pojedinci ==
=== U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center|Igrači
|-
! Br. || Ime || Pozicija || Godine u klubu || Uveden
|-
| '''21''' || [[Dominique Wilkins]] || [[Krilni bek|KB]] || 1999. || 2006.
|-
| '''6''' || [[Patrick Ewing]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2001–2002. || 2008.
|-
| '''32''' || [[Shaquille O'Neal]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1992–1996. || 2016.
|-
| '''1''' || [[Tracy McGrady]] || [[Bek šuter|BŠ]] || 2000–2004. || 2017.
|-
| '''33''' || [[Grant Hill]] || [[Krilni bek|KB]] || 2000–2007. || 2018.
|-
| '''4''' || [[Ben Wallace (košarkaš)|Ben Wallace]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1999–2000. || 2021.
|-
| '''15''' || [[Vince Carter]] || [[Bek šuter|B]] / [[Krilni bek|KB]] || 2009–2010. || 2024.
|-
| '''12''' || [[Dwight Howard]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2004–2012. || 2025.
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center|Treneri
|-
! colspan=&quot;2&quot;|Ime || Pozicija || Godine u klubu || Uveden
|-
| colspan=&quot;2&quot;|[[Chuck Daly]] || Trener || 1997–1999. || 1994.
|}

=== Povučeni brojevi ===
* 6 – '''Šesti igrač – publika''' (iako je u sezoni [[NBA 2001/2002.|2001/02.]] bio ponovo aktiviran za [[Patrick Ewing|Patricka Ewinga]])
* 32 – [[Shaquille O'Neal]], centar, 1992–1996.

=== Ostali važni pojedinci ===
{{div col}}
*[[Darrell Armstrong]]
*[[Steve Francis]]
*[[Horace Grant]]
*[[Anfernee Hardaway]]
*[[Derek Harper]]
*[[Shawn Kemp]]
*[[Corey Maggette]]
*[[Cuttino Mobley]]
*[[Mark Price]]
*[[Rod Strickland]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Orlando Magic}}
* [http://www.nba.com/magic/ Zvanični sajt]

{{NBA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Orlando Magic| ]]
[[Kategorija:NBA klubovi]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1989.]]</text>
      <sha1>oxriddt3z3tc7b2o6c6xt50ag7sph9n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zulfikar Ali Buto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40910</id>
    <revision>
      <id>3900495</id>
      <parentid>3746572</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:45:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3678" sha1="3vj2ey0zovobizuro18u32xown2n4z0" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Zulfikar Ali Buto
| slika              = Bhutto_1974.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = Zulfikar Ali Buto, pakistanski predsjednik i značajan politačar ove zemlje
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1928|1|5}}
| mjesto_rođenja     = Larkana, Pakistan
| datum_smrti        ={{Datum rođenja i godine|1979|4|4|1928|1|5}}
| mjesto_smrti       = [[Rawalpindi]], [[Pakistan]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Zulfikar Ali Buto''' (Urdu: ذوالفقار علی بھٹو, Sindhi: ذوالفقار علي ڀُٽو) (Januar [[1928]] – [[4. april]] [[1979]]) je bio pakistanski [[političar]] i predsjednik [[Pakistan]]a od [[1971]] do [[1973]], ali i Ministar od [[1973]] do [[1977]]. Osnivač je Pakistanske Narodne Partije koja je jedna od najvećih i najjačih partija Pakistana.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zulfikar Ali Bhutto}}
* [https://web.archive.org/web/20111026074221/http://www.bhutto.org/ Shaheed Bhutto's Official Web Site]
* [http://www.ppp.org.pk/ Pakistan Peoples Party Official Website]
* [http://www.pppusa.org/ Pakistan Peoples Party USA Official Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228050905/http://www.pppusa.org/ |date=28. 2. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20070928120350/http://www.ehtesab.org/wiki/index.php?title=Bhutto_Speeches_%28Only_for_broadband_viewers%29 Bhutto Speeches Video (Only for broadband viewers)]
* [https://web.archive.org/web/20071201111144/http://www.pakdef.info/multimedia/bhutto_address.wmv Video clip speech of Prime Minister Z A Bhutto's after the Indian nuclear explosion of 1974]
* [http://www.youtube.com/watch?v=nglYzGOQpyQ Video in UN Security Council]
* [http://www.history.com/media.do?action=clip&amp;id=d1t11 Audio]---History Channel
* [https://web.archive.org/web/20071230134129/http://www.ppp.org.pk/zab.html Zulfikar Ali Bhutto founder of Pakistan Peoples Party]
* [http://www.pakistani.org/pakistan/constitution/ The Constitution of the Islamic Republic of Pakistan]
* [http://storyofpakistan.com/person.asp?perid=P019 Biography]
* [https://web.archive.org/web/20080102094923/http://www.vvipvideo.com/Ali_Bhutto Video of Zulfikar Ali Bhutto]
*[http://www.bbc.co.uk/mediaselector/check/media/video/otdvideo/79/04/05/6920_05-04-79?size=4x3&amp;bgc=6699CC&amp;nbram=1&amp;nbram=1&amp;bbram=1&amp;news=1 Video news report after Bhutto's execution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131024182040/http://www.bbc.co.uk/mediaselector/check/media/video/otdvideo/79/04/05/6920_05-04-79?size=4x3&amp;bgc=6699CC&amp;nbram=1&amp;nbram=1&amp;bbram=1&amp;news=1 |date=24. 10. 2013 }} – [[BBC]]
* [https://web.archive.org/web/20070820013744/http://www.alteregoproductions.org/blog/2007/07/the_leopard_and_the_fox_our_ne.htm Alter Ego Productions: The Leopard and The Fox]
* [https://web.archive.org/web/20100505014148/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FBhutto%2C+Zulfikar+Ali+ Annotated bibliography for Zulfikar Ali Bhutto from the Alsos Digital Library for Nuclear Issues]
* [http://www.newsgates.com/the-phenom-shaheed-zulfiqar-ali-bhutto/ The Phenom; Shaheed Zulfiqar Ali Bhutto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130926025220/http://www.newsgates.com/the-phenom-shaheed-zulfiqar-ali-bhutto/ |date=26. 9. 2013 }}
* [http://www.thenews.com.pk/print1.asp?id=232608 Tragedy of Zulfikar Ali Bhutto]{{Mrtav link}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Buto, Zulfikar Ali}}
[[Kategorija:Pakistanski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Larkana]]
[[Kategorija:Rođeni 1928.]]
[[Kategorija:Umrli 1979.]]</text>
      <sha1>3vj2ey0zovobizuro18u32xown2n4z0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66442</id>
    <revision>
      <id>3900444</id>
      <parentid>3761091</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:16:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2579" sha1="6olytdqzborn28w6hjqaft2tubp29h6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|mini|desno|200px|Zastava Ujedinjenih Nacija]]

'''[[Zastava]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]''' usvojena je na Generalnoj skupštini 20. oktobra 1947.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://media.un.org/photo/en/asset/oun7/oun7755885|title= ''United Nations Flag''|website= media.un.org|access-date= 6. 9. 2025|archive-date= 17. 10. 2025|archive-url= https://web.archive.org/web/20251017183058/https://media.un.org/photo/en/asset/oun7/oun7755885|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Sastoji se od službenog grba Ujedinjenih nacija u [[Bijela|bijeloj]] boji na svijetlo [[Plava|plavoj]] pozadini. Grb koji je zvanično usvojen 7. decembra 1946. nalazi se na zastavi Ujedinjenih nacija, a sastoji se od azimutne ekvidistantne projekcije karte svijeta (bez [[Antarktika|Antarktike]]) centrirane na [[Sjeverni pol|Sjevernom polu]], okružena dvjema maslinovim grančicama. Grančice simboliziraju mir, a karta svijeta predstavlja sve ljude. Bijela i plava službene su boje Ujedinjenih nacija.

Prva verzija zastave prvi put je upotrijebljena na Konferenciji 1945., sa razlikama u prikazivanju planeta [[Zemlja|Zemlje]] (karta u grbu bila je pomaknuta za 90°).
Prema Konvenciji o sigurnosti osoblja Ujedinjenih nacija i pridruženog osoblja, amblem i zastavu Ujedinjenih nacija mogu koristiti osoblje i materijali mirovnih misija UN-a kao zaštitni znak za sprječavanje napada tokom [[Rat|oružanog sukoba]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.un.org/en/about-us/un-emblem-and-flag|title= ''United Nations Emblem and Flag''|website= un.org|access-date= 6. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Zastave izvedene iz zastave UN-a ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of IAEA.svg|Zastava [[Međunarodna agencija za atomsku energiju|Međunarodne agencije za atomsku energiju]] (IAEA)
Datoteka:Flag of ICAO.svg|Zastava [[Organizacija za međunarodnu civilnu avijaciju|Organizacije za međunarodnu civilnu avijaciju]] (ICAO)
|Zastava [[Međunarodna telekomunikacijska unija|Međunarodne telekomunikacijske unije]] (ITU)
Datoteka:Flag of UNESCO.svg|Zastava [[UNESCO]]
|Zastava [[UNICEF]]
Datoteka:Flag of WHO.svg|Zastava [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO)
Datoteka:Flag of the World Meteorological Organization.svg|Zastava [[Svjetska meteorološka organizacija|Svjetske meteorološke organizacije]] (WMO)
Datoteka:Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg|Nezvanična [[zastava Antarktika]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|United Nations flags and insignia}}

[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Zastave]]</text>
      <sha1>6olytdqzborn28w6hjqaft2tubp29h6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Numankadić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76903</id>
    <revision>
      <id>3900336</id>
      <parentid>3900017</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:14:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4608" sha1="hl4qnokazyswprembkx5rftgogqsdez" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Edin Numankadić
| slika             = 
| opis_slike        = 
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1948|06|13}}
| mjesto_rođenja    = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2026|06|22|1948|06|13}}
| mjesto_smrti      = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = Pedagoška akademija Sarajevo, Katedra za likovno obrazovanje, 1953.
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| djela             = ''Svjedoci postojanja''
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Edin Numankadić''' (13. juni 1948 – 22. juni 2026)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mrezni-muzej.mg-lj.si/en/artists/1129/Edin-Numankadi%C4%87|title=Edin Numankadić|publisher=Muzej of Contemporary Art, +MSUM|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uluks.ba/portfolio_page/edin-numankadic/|title=Edin Numankadić – ULUKS|date=16. 1. 2020|language=bs-BA|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ugbih.ba/en/2021/02/23/numankadic-edin/|title=Numankadić Edin {{!}} UGBiH.ba|language=en-US|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] likovni umjetnik sa početka sedamdesetih godina.

==Biografija==
Numankadić je završio Pedagošku akademiju, Katedra za likovno obrazovanje [[Sarajevo]]. Studirao je Historiju jugoslavenskih književnosti na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalog, 2021. odlikovan je ordenom francuskog viteza književnost i umjetnosti.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |last1=Mustajbegović |first1=Saida |title=Edinu Numankadiću orden francuskog viteza umjetnosti i književnosti |url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2021/10/20/edinu-numankadicu-orden-francuskog-viteza-umjetnosti-i-knjizevnosti |website=Balkans Al Jazeera |access-date=17. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

U ranom periodu Numankadić se izražava jezikom slikarstva bojenog polja i procesualnog i [[analitičko slikarstvo|analitičkog slikarstva]]. U kasnijem periodu, tokom i nakon rata Numankadić se služi i praksom Objet trouvéa - slučajno pronađenih predmeta. Umjetnički vrhunac Numankadić je dostigao uništenjem svojih prijeratnih djela.

Brojne samostalne izložbe i učešće na značajnijim internacionalnim umjetničkim smotrama, kao i brojne osvojene nagrade i priznanja, govore o njegovom aktivnom i kontinuiranom učešću u razvoju bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. Jedan je od osnivača umjetničke grupe '''1+1+1''' početkom sedamdesetih, '''Prostor-Oblik''' sredinom sedamdesetih godina i grupe '''KAMMEN'''. Svojim umjetničkim aktivnostima nedvojbeno je doprinjeo pluralizaciji i liberalizaciji likovnosti na bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni. Dva puta je učestvovao na Venecijanskom bijenalu - 1993. sa projektom &quot;Svjedoci postojanja&quot;, i 2003. u sklopu BiH selekcije.

Bio je direktor [[Olimpijski muzej u Sarajevu|Olimpijskog muzeja u Sarajevu]] i jedan od osnivača kolekcije [[Ars Aevi]] (Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu) i njen stalni savjetnik.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a od 1974. Imao je preko pedeset samostalnih i preko 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je preko dvadeset vrijednih nagrada za svoj rad.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book |last1=Medved |first1=Andrej |title=Edin Numankadic : slike, objekti, instalacije, fotografije : 1971-2003. |date=2004 |publisher=Nulon marketing |location=Sarajevo |isbn=9958-9513-2-0}}&lt;/ref&gt;

Živio je i radio u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Djela==
*''Prostor, boja, vrijeme'' – akrilik na platnu, 1974-82.
*''Tragovi'', kombinovana tehnika, 1982.
*''Zapisi'', akrilik na papiru, 2008.
*''Kutije'', kombinovana tehnika, 2008.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Također pogledajte==
*[[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]]
*[[Ars Aevi]]
*[[Analitičko slikarstvo]]
*[[Venecijansko bijenale]]

==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20111127140113/http://www.krug99.ba/galerija/galerija.asp Galerija KRUGA 99] na krug99.ba

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Numankadić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>hl4qnokazyswprembkx5rftgogqsdez</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900353</id>
      <parentid>3900336</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3900353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4760" sha1="rwhk6bnka15kcshefwbjv0urrvy2s8p" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Edin Numankadić
| slika             = 
| opis_slike        = 
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1948|06|13}}
| mjesto_rođenja    = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2026|06|22|1948|06|13}}
| mjesto_smrti      = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = Pedagoška akademija Sarajevo, Katedra za likovno obrazovanje, 1953.
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| djela             = ''Svjedoci postojanja''
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Edin Numankadić''' (13. juni 1948 – 22. juni 2026)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mrezni-muzej.mg-lj.si/en/artists/1129/Edin-Numankadi%C4%87|title=Edin Numankadić|publisher=Muzej of Contemporary Art, +MSUM|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uluks.ba/portfolio_page/edin-numankadic/|title=Edin Numankadić – ULUKS|date=16. 1. 2020|language=bs-BA|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ugbih.ba/en/2021/02/23/numankadic-edin/|title=Numankadić Edin {{!}} UGBiH.ba|language=en-US|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] likovni umjetnik sa početka sedamdesetih godina.

==Biografija==
Numankadić je završio Pedagošku akademiju, Katedra za likovno obrazovanje [[Sarajevo]]. Studirao je Historiju jugoslavenskih književnosti na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalog, 2021. odlikovan je ordenom francuskog viteza književnost i umjetnosti.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |last1=Mustajbegović |first1=Saida |title=Edinu Numankadiću orden francuskog viteza umjetnosti i književnosti |url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2021/10/20/edinu-numankadicu-orden-francuskog-viteza-umjetnosti-i-knjizevnosti |website=Balkans Al Jazeera |access-date=17. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

U ranom periodu Numankadić se izražava jezikom slikarstva bojenog polja i procesualnog i [[analitičko slikarstvo|analitičkog slikarstva]]. U kasnijem periodu, tokom i nakon rata Numankadić se služi i praksom Objet trouvéa - slučajno pronađenih predmeta. Umjetnički vrhunac Numankadić je dostigao uništenjem svojih prijeratnih djela.

Brojne samostalne izložbe i učešće na značajnijim internacionalnim umjetničkim smotrama, kao i brojne osvojene nagrade i priznanja, govore o njegovom aktivnom i kontinuiranom učešću u razvoju bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. Jedan je od osnivača umjetničke grupe '''1+1+1''' početkom sedamdesetih, '''Prostor-Oblik''' sredinom sedamdesetih godina i grupe '''KAMMEN'''. Svojim umjetničkim aktivnostima nedvojbeno je doprinjeo pluralizaciji i liberalizaciji likovnosti na bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni. Dva puta je učestvovao na Venecijanskom bijenalu - 1993. sa projektom &quot;Svjedoci postojanja&quot;, i 2003. u sklopu BiH selekcije.

Bio je direktor [[Olimpijski muzej u Sarajevu|Olimpijskog muzeja u Sarajevu]] i jedan od osnivača kolekcije [[Ars Aevi]] (Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu) i njen stalni savjetnik.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a od 1974. Imao je preko pedeset samostalnih i preko 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je preko dvadeset vrijednih nagrada za svoj rad.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book |last1=Medved |first1=Andrej |title=Edin Numankadic : slike, objekti, instalacije, fotografije : 1971-2003. |date=2004 |publisher=Nulon marketing |location=Sarajevo |isbn=9958-9513-2-0}}&lt;/ref&gt;

Živio je i radio u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Djela==
*''Prostor, boja, vrijeme'' – akrilik na platnu, 1974-82.
*''Tragovi'', kombinovana tehnika, 1982.
*''Zapisi'', akrilik na papiru, 2008.
*''Kutije'', kombinovana tehnika, 2008.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Također pogledajte==
*[[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]]
*[[Ars Aevi]]
*[[Analitičko slikarstvo]]
*[[Venecijansko bijenale]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=3DaJpxgXrT0 ''Recite Al Jazeeri'': Edin Numankadić], [[Al Jazeera Balkans]], 23. februar 2022. ([[YouTube]])
* [https://web.archive.org/web/20111127140113/http://www.krug99.ba/galerija/galerija.asp Galerija Kruga 99] na ''krug99.ba''

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Numankadić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>rwhk6bnka15kcshefwbjv0urrvy2s8p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900354</id>
      <parentid>3900353</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:28:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4787" sha1="kdjnnipev639fzwsj3hy47wy7t2tt9m" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Edin Numankadić
| slika             = 
| opis_slike        = 
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1948|06|13}}
| mjesto_rođenja    = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2026|06|22|1948|06|13}}
| mjesto_smrti      = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = 
| obrazovanje       = Pedagoška akademija Sarajevo, Katedra za likovno obrazovanje, 1953.
| supružnik         = 
| period            = 
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| djela             = ''Svjedoci postojanja''
| utjecao           = 
| utjecali          = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| web-stranica      = 
}}
'''Edin Numankadić''' (13. juni 1948 – 22. juni 2026)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mrezni-muzej.mg-lj.si/en/artists/1129/Edin-Numankadi%C4%87|title=Edin Numankadić|publisher=Muzej of Contemporary Art, +MSUM|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uluks.ba/portfolio_page/edin-numankadic/|title=Edin Numankadić – ULUKS|date=16. 1. 2020|language=bs-BA|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ugbih.ba/en/2021/02/23/numankadic-edin/|title=Numankadić Edin {{!}} UGBiH.ba|language=en-US|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] likovni umjetnik sa početka sedamdesetih godina.

==Biografija==
Numankadić je završio Pedagošku akademiju, Katedra za likovno obrazovanje [[Sarajevo]]. Studirao je Historiju jugoslavenskih književnosti na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalog, 2021. odlikovan je ordenom francuskog viteza književnost i umjetnosti.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |last1=Mustajbegović |first1=Saida |title=Edinu Numankadiću orden francuskog viteza umjetnosti i književnosti |url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2021/10/20/edinu-numankadicu-orden-francuskog-viteza-umjetnosti-i-knjizevnosti |website=Balkans Al Jazeera |access-date=17. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

U ranom periodu Numankadić se izražava jezikom slikarstva bojenog polja i procesualnog i [[analitičko slikarstvo|analitičkog slikarstva]]. U kasnijem periodu, tokom i nakon rata Numankadić se služi i praksom Objet trouvéa - slučajno pronađenih predmeta. Umjetnički vrhunac Numankadić je dostigao uništenjem svojih prijeratnih djela.

Brojne samostalne izložbe i učešće na značajnijim internacionalnim umjetničkim smotrama, kao i brojne osvojene nagrade i priznanja, govore o njegovom aktivnom i kontinuiranom učešću u razvoju bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. Jedan je od osnivača umjetničke grupe '''1+1+1''' početkom sedamdesetih, '''Prostor-Oblik''' sredinom sedamdesetih godina i grupe '''KAMMEN'''. Svojim umjetničkim aktivnostima nedvojbeno je doprinjeo pluralizaciji i liberalizaciji likovnosti na bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni. Dva puta je učestvovao na Venecijanskom bijenalu - 1993. sa projektom &quot;Svjedoci postojanja&quot;, i 2003. u sklopu BiH selekcije.

Bio je direktor [[Olimpijski muzej u Sarajevu|Olimpijskog muzeja u Sarajevu]] i jedan od osnivača kolekcije [[Ars Aevi]] (Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu) i njen stalni savjetnik.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a od 1974. Imao je preko pedeset samostalnih i preko 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je preko dvadeset vrijednih nagrada za svoj rad.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book |last1=Medved |first1=Andrej |title=Edin Numankadic : slike, objekti, instalacije, fotografije : 1971-2003. |date=2004 |publisher=Nulon marketing |location=Sarajevo |isbn=9958-9513-2-0}}&lt;/ref&gt;

Živio je i radio u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Djela==
*''Prostor, boja, vrijeme'' – akrilik na platnu, 1974-82.
*''Tragovi'', kombinovana tehnika, 1982.
*''Zapisi'', akrilik na papiru, 2008.
*''Kutije'', kombinovana tehnika, 2008.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Također pogledajte==
*[[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]]
*[[Ars Aevi]]
*[[Analitičko slikarstvo]]
*[[Venecijansko bijenale]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=3DaJpxgXrT0 ''Recite Al Jazeeri'': Edin Numankadić], [[Al Jazeera Balkans]], 23. februar 2022. ([[YouTube]])
* [https://web.archive.org/web/20111127140113/http://www.krug99.ba/galerija/galerija.asp Galerija Kruga 99] na ''krug99.ba''

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Numankadić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>kdjnnipev639fzwsj3hy47wy7t2tt9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimske olimpijske igre 2014.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98920</id>
    <revision>
      <id>3900472</id>
      <parentid>3852814</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:31:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31806" sha1="r3hc7jqkt8nvkow6xd5wb6jnddhaxvr" xml:space="preserve">{{Infokutija Olimpijske igre
| ime               = Zimske olimpijske igre 2014.
| slika             = Sochi 2014 (Emblem).svg
| veličina_slike    = 150
| alt               = 
| opis_slike        = Zvanični logo igara
| grad_domaćin      = [[Soči]], [[Rusija]]
| broj_država       = 88
| broj_sportista    = 2.873
| broj_sportova     = 7 (15 disciplina)
| broj_takmičenja   = 98
| otvaranje_igara   = 7. februar 2014.
| zatvaranje_igara  = 23. februar 2014.
}}
[[Datoteka:Sochi_2014_olympic_coastal_cluster_map-en.svg|mini|desno|x00px|Lokacija borilišta na olimpijadi]]
[[Datoteka:Sochi 2014 olympic mountain cluster map-en.svg|thumb|Olimpijska borilišta na planinama iznad Sočija {{nowrap|([[ShareMap:public/2014 Winter Olympics|interaktivna mapa]])}}]]
'''XXII zimske olimpijske igre'''&lt;ref&gt;http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15325178&lt;/ref&gt; održane su od 7. do 23. februara 2014. u [[Rusija|ruskom]]  [[grad]]u [[Soči]]ju, na [[Crno more|crnomorskoj]] [[obala|obali]].

== Zemlje učesnice ==
[[Datoteka:2014 Winter Olympics Participants.png|mini|center|600px|Zemlje učesnice ZOI-a 2014 (zelena boja); debitanti (plava boja)]]
&lt;center&gt;
{|class=wikitable style=&quot;text-align:left; font-size:90%&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;|Evropa &lt;small&gt;(49)&lt;/small&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|ALB}} [[Albanija na ZOI 2014.|Albanija]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|AND}} [[Andora na ZOI 2014.|Andora]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
* {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] &lt;small&gt;(130)&lt;/small&gt;
* {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan na ZOI 2014.|Azerbejdžan]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BEL}} [[Belgija na ZOI 2014.|Belgija]] &lt;small&gt;(13)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] &lt;small&gt;(25)&lt;/small&gt;
* {{ZastavaMOK|BIH|2014|Zimskim|5}}
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] &lt;small&gt;(16)&lt;/small&gt;
* {{ZD|CG}} [[Crna Gora na ZOI 2014.|Crna Gora]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] &lt;small&gt;(83)&lt;/small&gt;
* {{ZD|DAN}} [[Danska na ZOI 2014.|Danska]] &lt;small&gt;(15)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ARM}} [[Armenija na ZOI 2014.|Armenija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] &lt;small&gt;(21)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FIN}} [[Finska na ZOI 2014.|Finska]] &lt;small&gt;(110)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] &lt;small&gt;(105)&lt;/small&gt;
* {{ZD|GRČ}} [[Grčka na ZOI 2014.|Grčka]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
* {{ZD|GRU}} [[Gruzija na ZOI 2014.|Gruzija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|HOL}} [[Holandija na ZOI 2014.|Holandija]] &lt;small&gt;(41)&lt;/small&gt;
* {{ZD|HRV}} [[Hrvatska na ZOI 2014.|Hrvatska]] &lt;small&gt;(14)&lt;/small&gt;
* {{ZD|IRS}} [[Irska na ZOI 2014.|Irska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ISL}} [[Island na ZOI 2014.|Island]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] &lt;small&gt;(109)&lt;/small&gt;
* {{ZD|IZR}} [[Izrael na ZOI 2014.|Izrael]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KIP}} [[Kipar na ZOI 2014.|Kipar]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] &lt;small&gt;(56)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LIH}} [[Lihtenštajn na ZOI 2014.|Lihtenštajn]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] &lt;small&gt;(9)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LUKS}} [[Luksemburg na ZOI 2014.|Luksemburg]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska na ZOI 2014.|Mađarska]] &lt;small&gt;(14)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MAK}} [[Makedonija na ZOI 2014.|Makedonija]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MLT}} [[Malta na ZOI 2014.|Malta]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MOL}} [[Moldavija na ZOI 2014.|Moldavija]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MNK}} [[Monako na ZOI 2014.|Monako]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] &lt;small&gt;(134)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] &lt;small&gt;(153)&lt;/small&gt;
* {{ZD|POLJ}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] &lt;small&gt;(59)&lt;/small&gt;
* {{ZD|POR}} [[Portugal na ZOI 2014.|Portugal]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] &lt;small&gt;(19)&lt;/small&gt;
* {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] &lt;small&gt;(216)&lt;/small&gt; - domaćin
* {{ZD|SMR}} [[San Marino na ZOI 2014.|San Marino]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] &lt;small&gt;(63)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] &lt;small&gt;(75)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SRB}} [[Srbija na ZOI 2014.|Srbija]] &lt;small&gt;(8)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠPA}} [[Španija na ZOI 2014.|Španija]] &lt;small&gt;(20)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] &lt;small&gt;(112)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] &lt;small&gt;(163)&lt;/small&gt;
* {{ZD|TUR}} [[Turska na ZOI 2014.|Turska]] &lt;small&gt;(6)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] &lt;small&gt;(41)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UK}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]] &lt;small&gt;(62)&lt;/small&gt;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Amerike &lt;small&gt;(15)&lt;/small&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| 
* {{ZD|ADO}} [[Američka Djevičanska ostrva na ZOI 2014.|Američka Djevičanska ostrva]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ARG}} [[Argentina na ZOI 2014.|Argentina]] &lt;small&gt;(8)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BER}} [[Bermudi na ZOI 2014.|Bermudi]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BRA}} [[Brazil na ZOI 2014.|Brazil]] &lt;small&gt;(10)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BRIT DJEV}} [[Britanska Djevičanska ostrva na ZOI 2014.|Britanska Djevičanska ostrva]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|
* {{ZD|ČIL}} [[Čile na ZOI 2014.|Čile]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
* {{ZD|DMN}} [[Dominika na ZOI 2014.|Dominika]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|JAM}} [[Jamajkana ZOI 2014.|Jamajka]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAJ}} [[Kajmanska ostrva na ZOI 2014.|Kajmanska ostrva]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] &lt;small&gt;(221)&lt;/small&gt;
| 
* {{ZD|MEKS}} [[Meksiko na ZOI 2014.|Meksiko]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|PAR}} [[Paragvaj na ZOI 2014.|Paragvaj]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|PER}} [[Peru na ZOI 2014.|Peru]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] &lt;small&gt;(224)&lt;/small&gt;
* {{ZD|VEN}} [[Venecuela na ZOI 2014.|Venecuela]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Azija &lt;small&gt;(18)&lt;/small&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| 
* {{ZD|FIL}} [[Filipini na ZOI 2014.|Filipini]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|HK}} [[Hong Kong na ZOI 2014.|Hong Kong]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|IND}} [[Indija na ZOI 2014.|Indija]] &lt;small&gt;(3)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;&lt;/small&gt;
* {{ZD|IRN}} [[Iran na ZOI 2014.|Iran]] &lt;small&gt;(5)&lt;/small&gt;
* {{ZD|IST}} [[Istočni Timor na ZOI 2014.|Istočni Timor]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|JAP}} [[Japan na ZOI 2014.|Japan]] &lt;small&gt;(137)&lt;/small&gt;
| 
* {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja na ZOI 2014.|Južna Koreja]] &lt;small&gt;(71)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] &lt;small&gt;(44)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KIN}} [[Kina na ZOI 2014.|Kina]] &lt;small&gt;(66)&lt;/small&gt;
* [[Datoteka:Flag of Chinese Taipei for Olympic games.svg|20px]] [[Kineski Taipei na ZOI 2014.|Kineski Taipei]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KIR}} [[Kirgistan na ZOI 2014.|Kirgistan]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LBN}} [[Libanon na ZOI 2014.|Libanon]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| 
* {{ZD|MNG}} [[Mongolija na ZOI 2014.|Mongolija]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NEP}} [[Nepal na ZOI 2014.|Nepal]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|PAK}} [[Pakistan na ZOI 2014.|Pakistan]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|TADŽ}} [[Tadžikistan na ZOI 2014.|Tadžikistan]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|TAJ}} [[Tajland na ZOI 2014.|Tajland]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UZB}} [[Uzbekistan na ZOI 2014.|Uzbekistan]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Afrika &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{ZD|MAR}} [[Maroko na ZOI 2014.|Maroko]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
| 
* {{ZD|ZIM}} [[Zimbabve na ZOI 2014.|Zimbabve]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| 
* {{ZD|TOG}} [[Togo na ZOI 2014.|Togo]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! colspan=&quot;3&quot; width=&quot;100%&quot;| Okeanija &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{ZD|AUS}} [[Australija na ZOI 2014.|Australija]] &lt;small&gt;(56)&lt;/small&gt;
|
* {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland na ZOI 2014.|Novi Zeland]] &lt;small&gt;(19)&lt;/small&gt;
|
* {{ZD|TON}} [[Tonga na ZOI 2014.|Tonga]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; - zbog suspenzije [[Indijski olimpijski komitet|Indijskog olimpijskog komiteta]] u decembru 2012. zbog miješanja politike u proces izbora njegovih članova&lt;ref&gt;{{cite news |last= |first= |date=31. 12. 2013 |title= Sochi Games: Four Indian skiers to go as independent athletes|url=http://zeenews.india.com/sports/others/sochi-games-four-indian-skiers-to-go-as-independent-athletes_777046.html |newspaper= |location= |publisher=[[Zee News]] |access-date=31. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;, [[Indija|indijski]] predstavnici na ceremoniji otvaranja prvobitno su marširali pod olimpijskom zastavom kao nezavisni takmičari; međutim, 11. februara 2014. suspenzija je ukinuta i Indijci su do kraja Igara ponovo mogli nastupati pod [[Zastava Indije|svojom zastavom]]&lt;ref name=indiareinstated&gt;{{cite web|title=IOC Executive Board lifts suspension of NOC of India|url=http://www.olympic.org/news/ioc-executive-board-lifts-suspension-of-noc-of-india/224038|access-date=11. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;; ipak, [[Shiva Keshavan]] nastupao je kao nezavisni takmičar i registriran je kao takav budući da je ukidanje suspenzije uslijedilo nakon njegovog takmičenja, ali na ceremoniji zatvaranja dozvoljeno mu je da maršira pod indijskom zastavom

== Sportovi ==
Održano je 98 takmičenja iz 15 disciplina u 7 sportova. Brojevi u zagradama označavaju koliko je bilo takmičenja po disciplinama u kojima su podijeljene medalje.
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Alpsko skijanje]] (10) ([[Alpsko skijanje na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Biatlon]] (11) ([[Biatlon na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Bob]] (3) ([[Bob na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Brzo klizanje]] (12) ([[Brzo klizanje na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Brzo klizanje na kratkim stazama]] (8) ([[Brzo klizanje na kratkim stazama na ZOI 2014.|detalji]])
{{col-break}}
* [[Hokej na ledu]] (2) ([[Hokej na ledu na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Karling]] (2) ([[Karling na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Nordijska kombinacija]] (3) ([[Nordijska kombinacija na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Sankanje]] (4) ([[Sankanje na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Skeleton]] (2) ([[Skeleton na ZOI 2014.|detalji]])
{{col-break}}
* [[Skijaški skokovi]] (4) ([[Skijaški skokovi na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Skijaško trčanje]] (12) ([[Skijaško trčanje na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Slobodno skijanje]] (10) ([[Slobodno skijanje na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Snoubording]] (10) ([[Snoubording na ZOI 2014.|detalji]])
* [[Umjetničko klizanje]] (5) ([[Umjetničko klizanje na ZOI 2014.|detalji]])
{{col-break}}
{{col-end}}

== Bilans medalja ==
{| class=&quot;wikitable&lt;/onlyinclude&gt; sortable&lt;onlyinclude&gt;&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:ffffff&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
&lt;noinclude&gt;!&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt; colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot; | '''Tabela medalja'''&lt;ref&gt;[http://www.sochi2014.com/en/medals Tabela medalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140705144951/http://www.sochi2014.com/en/medals |date=5. 7. 2014 }} na službenoj stranici ZOI 2014 {{simboli jezika|eng|engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://ard.br.de/olympia-sotschi-2014/medaillen/index.html Tabela medalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223202653/http://ard.br.de/olympia-sotschi-2014/medaillen/index.html |date=23 Februar 2014 }} na [[ARD]]-u (uključujući [[Vječna tabela medalja Zimskih olimpijskih igara|vječnu tabelu]]) {{simboli jezika|njem|njemački}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(nakon 98 od 98 takmičenja)&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#efefef&quot;
! align=&quot;left&quot; | Mjesto
! align=&quot;left&quot; style=&quot;width:11em&quot; | Država
! style=&quot;background-color:gold&quot; &lt;noinclude&gt; | Zlato&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt; | &lt;span title=&quot;Anzahl Goldmedaillen&quot;&gt;&amp;nbsp;G&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;
! style=&quot;background-color:silver&quot; &lt;noinclude&gt; | Srebro&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt; | &lt;span title=&quot;Anzahl Silbermedaillen&quot;&gt;&amp;nbsp;S&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;
! style=&quot;background-color:#CC9966&quot; &lt;noinclude&gt; | Bronza&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt; | &lt;span title=&quot;Anzahl Bronzemedaillen&quot;&gt;&amp;nbsp;B&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;
! style=&quot;width:3.2em&quot; &lt;noinclude&gt; | Ukupno&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt; | &lt;span title=&quot;Gesamtzahl der Medaillen&quot;&gt;&amp;nbsp;Σ&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;
|-
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 11
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 9
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 9
| 29
|-
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 11
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 5
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 10
| 26
|-
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 10
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 10
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 5
| 25
|-
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 9
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 9
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 10
| 28
|-
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Holandija na ZOI 2014.|Holandija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 8
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 7
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 9
| 24
|-
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 8
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 6
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 5
| 19
|-
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 7
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 11
|-
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 5
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 6
|- 
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 8
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 5
| 17
|-
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 7
| 15
|-
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 6
|-
| 12.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} [[Kina na ZOI 2014.|Kina]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 9
|-
| 13.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja na ZOI 2014.|Južna Koreja]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 8
|-
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 7
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 6
| 15
|-
| 15.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 8
|-
| 16.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 8
|-
| 17.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[Japan na ZOI 2014.|Japan]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 8
|-
| 18.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Finska na ZOI 2014.|Finska]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|-
| rowspan=2|19.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 5
|-
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|VB}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 5
|-
| 21.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|-
| 22.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|-
| 23.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 6
| 8
|-
| 24.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Australija na ZOI 2014.|Australija]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|-
| 25.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HRV}} [[Hrvatska na ZOI 2014.|Hrvatska]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|-
| 26.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]]
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|-
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; | '''Ukupno'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:gold&quot;   | '''99'''
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:silver&quot; | '''95'''
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color:#CC9966&quot;| '''99'''
! '''293'''
|}
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; – u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – spust (žene)|ženskom spustu]] dodijeljene su dvije zlatne, a u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – superveleslalom (muškarci)|muškom superveleslalomu]] dvije bronzane medalje.

== Raspored takmičenja ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%;position:relative;&quot;
|-
|style=&quot;width:2.5em; background:#00cc33; text-align:center&quot;|'''SO||Svečano otvaranje
|style=&quot;width:2.5em; background:#3399ff; text-align:center&quot;|●||Takmičarski dani
|style=&quot;width:2.5em; background:#ffcc00; text-align:center&quot;|'''1||Broj finala
|style=&quot;width:2.5em; background:#ffdead; text-align:center&quot;|'''GE||Gala egzibicije
|style=&quot;width:2.5em; background:#ee3333; text-align:center&quot;|'''SZ||Svečano zatvaranje
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.9em auto; font-size:90%; line-height:1.25em; width:75%;&quot;
|-
! colspan=2|Februar
!style=&quot;width:2.5em&quot;|6.&lt;br /&gt;čet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|7.&lt;br /&gt;pet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|8.&lt;br /&gt;sub.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|9.&lt;br /&gt;ned.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|10.&lt;br /&gt;pon.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|11.&lt;br /&gt;uto.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|12.&lt;br /&gt;sri.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|13.&lt;br /&gt;čet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|14.&lt;br /&gt;pet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|15.&lt;br /&gt;sub.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|16.&lt;br /&gt;ned.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|17.&lt;br /&gt;pon.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|18.&lt;br /&gt;uto.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|19.&lt;br /&gt;sri.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|20.&lt;br /&gt;čet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|21.&lt;br /&gt;pet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|22.&lt;br /&gt;sub.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|23.&lt;br /&gt;ned.
!Disc.
|-
| colspan=2|[[Datoteka:Olympic Rings Icon.svg|20px|alt=|link=]] Svečane ceremonije|| ||bgcolor=#00cc33 align=center|'''SO|| || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor=#ee3333 align=center|'''SZ||
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Alpine skiing_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Alpsko skijanje na ZOI 2014.|Alpsko skijanje]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;|  bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;|
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 17 --&gt;|  
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 23 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''10
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon na ZOI 2014.|Biatlon]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 9 --&gt;|  bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;|bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;|
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 23 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''11
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Bobsleigh_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Bob na ZOI 2014.|Bob]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;|
&lt;!-- 11 --&gt;|
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;| 
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 23 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!--  T --&gt;| '''3
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Speed skating_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Brzo klizanje na ZOI 2014.|Brzo klizanje]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 17 --&gt;| 
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2   
&lt;!-- 23 --&gt;|
&lt;!--  T --&gt;| '''12
|- align=&quot;center&quot;

| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Short track speed skating_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Brzo klizanje na kratkim stazama na ZOI 2014.|Brzo klizanje na kratkim stazama]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''3 
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;|
&lt;!--  T --&gt;| '''8
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Ice hockey_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Hokej na ledu na ZOI 2014.|Hokej na ledu]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 20 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 23 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!--  T --&gt;| '''2
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Curling_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Karling na ZOI 2014.|Karling]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 20 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''2
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Nordic combined_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Nordijska kombinacija na ZOI 2014.|Nordijska kombinacija]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| 
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!-- 20 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 21 --&gt;|
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;|
&lt;!--  T --&gt;| '''3
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Luge_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Sankanje na ZOI 2014.|Sankanje]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;|
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;|
&lt;!--  T --&gt;| '''4
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Skeleton_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Skeleton na ZOI 2014.|Skeleton]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;|
&lt;!-- 22 --&gt;|  
&lt;!-- 23 --&gt;|
&lt;!--  T --&gt;| '''2
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Ski jumping_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Skijaški skokovi na ZOI 2014.|Skijaški skokovi]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;|
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;|
&lt;!-- 22 --&gt;|  
&lt;!-- 23 --&gt;|
&lt;!--  T --&gt;| '''4
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Cross country skiing_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Skijaško trčanje na ZOI 2014.|Skijaško trčanje]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;| 
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 23 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!--  T --&gt;| '''12
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Freestyle skiing_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Slobodno skijanje na ZOI 2014.|Slobodno skijanje]]
&lt;!-- 6 --&gt;|  bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 12 --&gt;|  
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 19 --&gt;|  
&lt;!-- 20 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2 
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''10
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Snowboarding_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Snoubording na ZOI 2014.|Snoubording]]
&lt;!-- 6 --&gt;| bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;|
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''2
&lt;!-- 23 --&gt;|
&lt;!--  T --&gt;| '''10
|- align=&quot;center&quot;
| colspan=2 align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Figure skating_pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Umjetničko klizanje na ZOI 2014.|Umjetničko klizanje]]
&lt;!-- 6 --&gt;|  bgcolor=#3399ff|● 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#3399ff|●
&lt;!-- 20 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|'''1 
&lt;!-- 21 --&gt;| 
&lt;!-- 22 --&gt;| bgcolor=#ffdead|'''GE
&lt;!-- 23 --&gt;| 
&lt;!--  T --&gt;| '''5
|-
!colspan=2| Ukupno disciplina !! !! !! 5 !! 8 !! 5 !! 8 !! 6 !! 6 !! 6 !! 7 !! 5 !! 6 !! 5 !! 8 !! 6 !! 7 !! 7 !! 3 !!98
|-
!colspan=2|Rastući zbir!! !! !!5 !! 13 !! 18 !! 26 !! 32  !! 38 !! 44 !! 51 !! 56 !! 62 !!67 !! 75 !! 81 !! 88 !! 95 !!98 !! 
|-
! colspan=2|Februar
!style=&quot;width:2.5em&quot;|6.&lt;br /&gt;čet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|7.&lt;br /&gt;pet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|8.&lt;br /&gt;sub.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|9.&lt;br /&gt;ned.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|10.&lt;br /&gt;pon.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|11.&lt;br /&gt;uto.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|12.&lt;br /&gt;sri.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|13.&lt;br /&gt;čet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|14.&lt;br /&gt;pet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|15.&lt;br /&gt;sub.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|16.&lt;br /&gt;ned.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|17.&lt;br /&gt;pon.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|18.&lt;br /&gt;uto.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|19.&lt;br /&gt;sri.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|20.&lt;br /&gt;čet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|21.&lt;br /&gt;pet.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|22.&lt;br /&gt;sub.
!style=&quot;width:2.5em&quot;|23.&lt;br /&gt;ned.
!Disc.
|}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060221054619/http://multimedia.olympic.org/pdf/en_report_945.pdf Candidature acceptance procedure for the XXII Olympic Winter Games 2014]
* [http://www.sochi2014.com/ Sochi 2014, Grad kandidat]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070709203253/http://sochi2014.com/ |date=9. 7. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20080525203840/http://www.salzburg2014.com/en/ Salzburg 2014, Grad kandidat]
* [https://web.archive.org/web/20080613011253/http://www.pyeongchang2014.org/eng/ PyeongChang 2014, Grad kandidat]
* [https://web.archive.org/web/20060616190518/http://jaca2014.es/eng/Default.asp Početna stranica ponude Jaca-e]
* [https://web.archive.org/web/20060222130020/http://www.2014almaty.com/almaty-2014-fr.htm Početna stranica ponude Almaty-ja]
* [https://web.archive.org/web/20060819024711/http://www.sofia2014bg.org/us/ Početna stranica ponude Sofije]
* [https://web.archive.org/web/20130723032624/http://www.borjomi2014.ge/ Početna stranica ponude Borjomija]
* [http://www.gamesbids.com/ Informacije o procesu nadmetanja]
* [http://www.olympic.org/uk/news/olympic_news/full_story_uk.asp?id=1516 IOC press release about the bid process] (26. listopada 2005.)
* [http://www.associatedcontent.com/article/17295/which_city_should_host_the_2014_winter.html Article giving a short summary of each applicant city] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130101220417/www.associatedcontent.com/article/17295/which_city_should_host_the_2014_winter.html |date=1. 1. 2013 }}
* [http://www.olympic.org IOC official site]
* [https://web.archive.org/web/20140111064335/http://olymp2014.com/ Info portal &quot;Zimske olimpijske igre 2014&quot;]

* završne kandidature
** [https://web.archive.org/web/20061214150811/http://sochi2014.com/sch_questionnaire Sochi 2014]
** [https://web.archive.org/web/20080509093208/http://www.salzburg2014.com/en/ourplan_1160.html Salzburg 2014]
** [https://web.archive.org/web/20070928001913/http://www.pyeongchang2014.org/eng/html/sub6/sub6_07.html PyeongChang 2014]

* ponudne brošure 
** [https://web.archive.org/web/20061110085831/http://design.promo.ru/sochi2014/Sochi2014_Questionnaire.pdf Sochi 2014]
** [https://web.archive.org/web/20080528113431/http://www.salzburg2014.com/download/salzburg2014_response_finalversion_en.pdf Salzburg 2014]
** [https://web.archive.org/web/20090905044350/http://www.jaca2014.es/documentos/2006/JACA2014-EN.pdf Jaca 2014]
** [http://www.gamesbids.net/library/applicant_files/2014/Almaty2014_mini_bid_book.pdf Almaty 2014]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
** [https://web.archive.org/web/20080528113432/http://www.pyeongchang2014.org/upload/minibid/PyeongChang2014%20Replies%20to%20the%20Questionaire_fr%26en_Q%26A.pdf PyeongChang 2014]
** [https://web.archive.org/web/20060823225457/http://www.sofia2014bg.org/us/Olympic_Bulgaria%20ApplicantCity_Sofia%202014.pdf Sofia 2014]
** [https://web.archive.org/web/20070621021939/http://www.borjomi2014.ge/Borjomi2014_bidbook.pdf Borjomi 2014]
{{Commonscat|2014 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Olimpijske igre}}
{{Sportovi na ZOI 2014.}}
{{Zemlje na ZOI 2014.}}
{{stub-sport}}

[[Kategorija:Zimske olimpijske igre]]
[[Kategorija:2014. u Rusiji]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Rusiji]]
[[Kategorija:ZOI 2014.|*]]
[[Kategorija:2014. u sportu]]
[[Kategorija:Sport u Sočiju]]</text>
      <sha1>r3hc7jqkt8nvkow6xd5wb6jnddhaxvr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99629</id>
    <revision>
      <id>3900385</id>
      <parentid>3893148</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3900385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2720" sha1="32sgzhp44t3az2sqra7jrlqj5q6hjp0" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|BIH|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|KAT|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 3
|Broj pobjeda ekipe 1       = 1
|Broj neriješenih rezultata = 1
|Broj pobjeda ekipe 2       = 1
|Broj datih golova ekipe 1  = 4
|Broj datih golova ekipe 2  = 4
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 24. januar 2000.
| Lokacija      = [[Doha]], [[Katar]]
| Domaćin       = {{NOG-D|KAT}}
| Rezultat      = 2–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Qatar-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2000 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/61752--qatar-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 10. august 2010.
| Lokacija      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 1–1
| Gost          = {{NOG|KAT}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina-Qatar {{!}} European Qualifiers 2012 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2003157--bosnia-and-herzegovina-vs-qatar/ |website=UEFA.com |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 24. juni 2026.
| Lokacija      = [[Seattle]], [[SAD]]
| Domaćin       = {{NOG-D|BIH}}
| Rezultat      = 3–1
| Gost          = {{NOG|KAT}}
| Takmičenje    = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448|title=Bosnia-Herzegovina vs Qatar|date=24. 6. 2026|website=fifa.com|publisher=[[FIFA]]|access-date=4. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=162 Bosna i Hercegovina–Katar] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/150/Bosnia_Herzegovina_vs_Qatar.html Bosna i Hercegovina–Katar] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Katar]]
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Katara|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>32sgzhp44t3az2sqra7jrlqj5q6hjp0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Utakmice nogometne reprezentacije Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100880</id>
    <revision>
      <id>3900321</id>
      <parentid>3840943</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T11:59:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 5 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21437" sha1="ilsvtgieq7fsv8k7wsjinzh6x3hr227" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable sortable collapsed&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; width=100%
!colspan=&quot;12&quot;|'''[[Nogometna reprezentacija Srbije|Utakmice nogometne reprezentacije Srbije]]''' &lt;small&gt;(ažurirano: 4. 5. 2014)&lt;/small&gt;
|-
!width=6% class=&quot;unsortable&quot;|
!width=20% | Protivnik
!width=9% | {{Tooltip| UU | Ukupno odigranih utakmica}}
!width=9% | {{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=9% | {{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=9% | {{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=10% class=&quot;unsortable&quot;| {{Tooltip| GR | Golovna razlika}}
!width=28% class=&quot;unsortable&quot;| Rezultati na FIFA.com
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Alžir|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ALŽ}} [[Nogometna reprezentacija Alžira|Alžir]] 
|1
|1
|0
|0
|3:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=alg/index.html Srbija - Alžir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173821/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=alg/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Armenija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ARM}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] 
|3
|2
|1
|0
|5:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=arm/index.html Srbija - Armenija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251026085315/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=arm/index.html |date=26. 10. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Austrija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] 
|2
|2
|0
|0
|4:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aut/index.html Srbija - Austrija] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504182450/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aut/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Australija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] 
|2
|0
|1
|1
|1:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aus/index.html Srbija - Australija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173824/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aus/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Azerbejdžan|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AZE}} [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 
|2
|2
|0
|0
|7:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aze/index.html Srbija - Azerbejdžan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230151/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aze/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Belgija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] 
|4
|1
|0
|3
|4:8
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bel/index.html Srbija - Belgija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015002542/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bel/index.html |date=15. 10. 2012 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Bugarska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] 
|2
|2
|0
|0
|7:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bul/index.html Srbija - Bugarska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230201/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bul/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Češka|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ČEŠ}} [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] 
|1
|1
|0
|0
|3:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cze/index.html Srbija - Češka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230211/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cze/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Čile|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ČIL}} [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] 
|1
|1
|0
|0
|3:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=chi/index.html Srbija - Čile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165707/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=chi/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Estonija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|EST}} [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] 
|2
|0
|1
|1
|2:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=est/index.html Srbija - Estonija] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504182459/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=est/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Farska ostrva|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FAR}} [[Nogometna reprezentacija Farskih ostrva|Farska ostrva]] 
|4
|4
|0
|0
|10:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fro/index.html Srbija - Farska ostrva] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125912/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fro/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Finska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Nogometna reprezentacija Finske|Finska]] 
|2
|1
|1
|0
|2:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fin/index.html Srbija - Finska] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125908/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fin/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Francuska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] 
|3
|0
|1
|2
|2:5
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fra/index.html Srbija - Francuska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173849/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fra/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Gana|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GAN}} [[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]] 
|1
|0
|0
|1
|0:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gha/index.html Srbija - Gana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173859/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gha/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Grčka|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GRČ}} [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] 
|1
|0
|0
|1
|0:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gre/index.html Srbija - Grčka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173907/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gre/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Honduras|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HON}} [[Nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] 
|1
|0
|0
|1
|0:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=hon/index.html Srbija - Honduras] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165718/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=hon/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Hrvatska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 
|2
|0
|1
|1
|1:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cro/index.html Srbija - Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230206/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cro/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Irska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] 
|3
|1
|2
|0
|3:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=irl/index.html Srbija - Irska]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251026075359/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=irl/index.html |date=26. 10. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Italija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] 
|2
|0
|1
|1
|1:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ita/index.html Srbija - Italija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165723/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ita/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Izrael|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|IZR}} [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] 
|1
|1
|0
|0
|2:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=isr/index.html Srbija - Izrael]{{Mrtav link}}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Japan|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] 
|2
|2
|0
|0
|5:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=jpn/index.html Srbija - Japan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165729/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=jpn/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Južna Koreja|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] 
|2
|1
|0
|1
|2:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=kor/index.html Srbija - Južna Koreja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165736/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=kor/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Južnoafrička Republika|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAR}} [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] 
|1
|1
|0
|0
|3:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rsa/index.html Srbija - Južnoafrička Republika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173939/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rsa/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Kamerun|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAM}} [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] 
|1
|1
|0
|0
|4:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cmr/index.html Srbija - Kamerun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173834/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cmr/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Kazahstan|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAZ}} [[Nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] 
|2
|1
|0
|1
|2:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=kaz/index.html Srbija - Kazahstan] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504182450/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=kaz/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Kipar|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIP}} [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipar]] 
|3
|2
|1
|0
|5:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cyp/index.html Srbija - Kipar] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504182503/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cyp/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Kolumbija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]] 
|1
|0
|0
|1
|0:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=col/index.html Srbija - Kolumbija] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125908/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=col/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Litvanija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|LIT}} [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] 
|2
|1
|0
|1
|4:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ltu/index.html Srbija - Litvanija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251026004350/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ltu/index.html |date=26. 10. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Makedonija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] 
|3
|1
|1
|1
|6:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mkd/index.html Srbija - Makedonija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016212550/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mkd/index.html |date=16. 10. 2013 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Meksiko|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] 
|1
|0
|0
|1
|0:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mex/index.html Srbija - Meksiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173912/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mex/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Njemačka|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] 
|2
|1
|0
|1
|2:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ger/index.html Srbija - Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173855/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ger/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Norveška|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] 
|1
|0
|1
|0
|1:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nor/index.html Srbija - Norveška]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251106053929/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nor/index.html |date=6. 11. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Novi Zeland|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NZL}} [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] 
|1
|0
|0
|1
|0:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nzl/index.html Srbija - Novi Zeland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173919/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nzl/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Poljska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] 
|4
|0
|3
|1
|3:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=pol/index.html Srbija - Poljska]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251106202450/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=pol/index.html |date=6. 11. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Portugal|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POR}} [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] 
|2
|0
|2
|0
|2:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=por/index.html Srbija - Portugal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173930/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=por/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Rumunija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] 
|2
|2
|0
|0
|8:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rou/index.html Srbija - Rumunija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618015102/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rou/index.html |date=18. 6. 2013 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Rusija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] 
|3
|0
|1
|2
|2:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rus/index.html Srbija - Rusija] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125848/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rus/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Sjeverna Irska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] 
|3
|3
|0
|0
|4:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nir/index.html Srbija - Sjeverna Irska] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125908/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nir/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Slovenija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SLO}} [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] 
|2
|0
|1
|1
|1:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=svn/index.html Srbija - Slovenija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111025235721/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=svn/index.html |date=25. 10. 2011 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Škotska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] 
|2
|1
|1
|0
|2:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=sco/index.html Srbija - Škotska] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504182438/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=sco/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Španija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] 
|1
|0
|0
|1
|0:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=esp/index.html Srbija - Španija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173844/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=esp/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Švedska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] 
|2
|1
|0
|1
|3:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=swe/index.html Srbija - Švedska] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130629050733/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=swe/index.html |date=29. 6. 2013 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Ukrajina|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UKR}} [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] 
|2
|0
|0
|2
|0:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ukr/index.html Srbija - Ukrajina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212181142/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ukr/index.html |date=12. 2. 2009 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija - Vels|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|WAL}} [[Nogometna reprezentacija Velsa|Wales]] 
|2
|2
|0
|0
|9:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=wal/index.html Srbija - Wales] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130629051116/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=wal/index.html |date=29. 6. 2013 }}
|-
|align=center colspan=2|'''44 Države'''
|'''86'''
|'''39'''
|'''20'''
|'''27'''
|'''128:81'''
|}

==Vanjski linkovi==

* [http://de.fifa.com/associations/association=srb/fixturesresults/gender=m/index.html# Utakmice srbijanske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315090243/http://de.fifa.com/associations/association=srb/fixturesresults/gender=m/index.html |date=15. 3. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}
* [http://www.fss.rs/index.php?id=23114 Rezultati nogometne reprezentacije Srbije na zvaničnoj stranici nogometnog saveza Srbije]

{{Utakmice nogometnih reprezentacija}}
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Srbije|.]]</text>
      <sha1>ilsvtgieq7fsv8k7wsjinzh6x3hr227</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wentworth Miller</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114291</id>
    <revision>
      <id>3900425</id>
      <parentid>3892986</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T00:53:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15327" sha1="slxr7lx571pbteglq8g43skf66xnzj7" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
|ime= Wentworth Miller
|ime_pri_rođenju= Wentworth Earl Miller III
|mjesto_rođenja= Chipping Norton, Oxfordshire, [[Engleska]], [[Velika Britanija]]
|mjesto_smrti=
|slika= Wentworth Miller 2008.jpg
|opis= Wentworth Miller u oktobru [[2008]].
|datum_rođenja= {{datum rođenja i godine|1972|6|2}}
|datum_smrti=
|godine_aktivnosti= [[1998]] -
|pseudonim=
|veb-sajt=
|supružnik= 
|značajna_djela= [[Michael Scofield]] (''[[Prison Break]]'')
|važniji filmovi= ''Tragovi na duši'' (''The Human Stain'')
|oskar=
|olivier=
|afi=
|bafta=
|zlatni globus= 1 nominacija [[2005]].
|emmy=
|cesar=
|goya=
|tony=
}}
'''Wentworth Earl Miller III''' (rođen 2. juna 1972) [[SAD|američki]] je [[glumac]], najpoznatiji po ulozi [[Michael Scofield|Michaela Scofielda]] u američkoj hit-seriji ''[[Prison Break]]'' (''&quot;Zakon braće&quot;'').

== Biografija == 
Rođen u Chipping Nortonu, Oxfordshire, [[Engleska]], [[Velika Britanija]], Wentworth je sin Wentwortha Earla Millera II, advokata i nastavnika, i Joy Marie (Palm), nastavnice za posebno obrazovanje.&lt;ref&gt;http://www.filmreference.com/film/14/Wentworth-Miller.html&lt;/ref&gt; [[Afrika|Afričkog]] je, [[jamajka]]nskog, [[Engleska|engleskog]], [[Njemačka|njemačkog]] i [[Židovi|židovskog]] porijekla s očeve strane, dok je [[Rusija|ruskog]], [[Francuska|francuskog]], [[Holandija|holandskog]], [[Sirija|sirijskog]] i [[libanon]]skog porijekla s majčine strane.&lt;ref&gt;http://www.newyorker.com/archive/2003/11/10/031110ta_talk_paumgarten&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.jpost.com/Home/Article.aspx?id=94851&lt;/ref&gt;
Iako se porodica preselila u Park Slope, [[Brooklyn]], [[New York]], kad mu je bilo 19 godina, Wentworth je zadržao dvojno državljanstvo.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/men/article3898796.ece |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2010 |archive-date=7. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007101731/http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/men/article3898796.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ima 2 sestre: Leigh i Gillian. Pohađao je Srednju školu ''Midwood''. Bio je član SING!-a, godišnje muzičke produkcije koju je pokrenula škola Midwood. Porodica se opet preselila u okolinu Pittsburgha, gdje je [[1990]]. završio Srednju školu ''Quaker Valley''. Nakon toga diplomirao je englesku književnost na Princetonu. Dok je studirao, nastupao je s [[a capella]] grupom ''Princeton Tigertones'' i bio član još dvaju klubova.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dailyprincetonian.com/2005/11/10/13734/ |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 7. 2012 |archive-date=10. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210215132/http://www.dailyprincetonian.com/2005/11/10/13734/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Karijera == 
[[1995]]. uputio se u [[Los Angeles]] u potrazi za glumačkom karijerom. O svom trnovitom putu do zvijezda izjavio je: ''&quot;Preda mnom je bio dug put i na njemu je bilo mnogo prepreka i neuspjeha, ali nisam mogao odustati. To mi je trebalo kao što mi treba zrak, to je bilo nešto što jednostavno moram uraditi.&quot;''&lt;ref&gt;http://www.post-gazette.com/pg/07259/817330-237.stm&lt;/ref&gt;

Prva uloga bila mu je uloga osjetljivog i introvertnog Davida u [[American Broadcasting Company|ABC]]-ovoj mini seriji ''Dinotopia''. Nakon još nekih manjih televizijskih uloga, 2003. pojavio se u [[film]]u ''Tragovi na duši'' (''The Human Stain''), u kojem je glumio Colemana Silka u mladim danima (lik inače tumači Anthony Hopkins). Snažno se poistovjetio s glavnom dilemom filma, a to je mladić koji se bori s vlastitim naslijeđem. Ekstenzivno je radio na ulozi: ne samo da je proučavao Hopkinsa nego je i 4 mjeseca proveo učeći o [[boks]]u kako bi vjerno portretirao Silka kao boksera.

Njegova prva TV-uloga bila je [[1998]]. u seriji ''Buffy, ubica vampira'', gdje je glumio studenta koji se pretvorio u morsko čudovište.

[[2005]]. odabran je za ulogu Michaela Scofielda u seriji ''&quot;Prison Break&quot;'' (''&quot;Zakon braće&quot;'') koju je producirala američka [[televizija]] ''Fox Network''. U njoj glumi brižnog brata koji je napravio veoma složen plan da izvuče nevino optuženog i na smrt osuđenog brata, [[Lincoln Burrows|Lincolna Burrowsa]] (tumači ga [[Dominic Purcell]]), iz državnog zatvora Fox River. Njegov lik ima u potpunosti istetoviran gornji dio tijela s obje strane, uključujući i ruke od ramena do šaka. Da bi se tetovaža (koja je, ustvari, slika iz 20 dijelova) u potpunosti nanijela na tijelo, potrebno je 4 sata posla. Njegova izvedba u seriji donijela mu je nominaciju za [[Zlatni globus]] 2005. u kategoriji najboljeg glumca u dramskoj seriji.

Miller se pojavio kao gost na zabavi u dva spota američke pjevačice [[Mariah Carey]] za pjesme ''&quot;It's Like That&quot;'' i ''&quot;We Belong Together&quot;''. Brett Ratner, koji je [[režiser|režirao]] i pilot-epizodu ''&quot;Prison Breaka&quot;'', dobio je priliku režirati i ta dva spota. On je i predložio pjevačici da angažira Millera za spotove. Nakon što mu je vidjela sliku, složila se s time. Pošto se istovremeno sa spotovima snimala i pilot-epizoda ''&quot;Prison Breaka&quot;'', konstruiran je poseban set na mjestu snimanja spotova kako bi Miller mogao istovremeno raditi na oba projekta. Rekao je: ''&quot;Mariah je međunarodna ikona. Dva dana koja sam proveo radeći na njenim spotovima učinila su više za moju karijeru nego sve što sam radio prije '''Prison Breaka'''. Zahvalan sam na pruženoj prilici.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.flylip.com/news/story/89303/ |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2010 |archive-date=20. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620034925/http://www.flylip.com/news/story/89303/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Miller je, također, gostovao u prvoj epizodi 11. sezone serije ''&quot;Zakon i red: Odjel za žrtve&quot;'' kao detektiv Nate Kendall iz 24. policijske stanice u New Yorku.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.tvguidemagazine.com/news/wentworth-miller-joins-svu-1564.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100209070344/http://www.tvguidemagazine.com/news/wentworth-miller-joins-svu-1564.html |archive-date=9. 2. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Također je potvrđeno da će glumiti i u SF-filmu ''&quot;Resident Evil: Afterlife&quot;'', i to &quot;Chrisa Redfielda, Claireinog brata i popularnog lika iz serije igrica&quot;.

[[2007]]. magazin ''&quot;People&quot;'' uvrstio ga je na listu 100 najljepših ljudi na svijetu.

Miller je stekao iznenađujuće velik stepen slave u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], gdje ga odmilja zovu &quot;Seok Ho-pil&quot; (od korejske verzije imena Frank Schofield, koji je bio veterinar i uključio se u korejsku borbu za oslobođenje od [[Japan]]a, a predavao je i veterinu na Nacionalnom univerzitetu u [[Seul]]u), po prezimenu njegovog lika iz ''&quot;Prison Breaka&quot;''. Nedavno je imenovan frontmenom ''Bean Pole Internationala'', popularne linije visoke muške mode u Južnoj Koreji.

U oktobru 2010. Miller je izrazio interes za preuzimanje uloge Spartaka u TV-seriji ''Starz Spartacus: Blood and Sand'' od Andyja Whitfielda, koji je napustio seriju u 2. sezoni zbog liječenja od [[Nehočkinski limfomi|nehočkinskog limfoma]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://insidetv.ew.com/2010/10/14/wentworth-miller-eyeing-spartacus/ |title=&quot;Wentworth Miller baca oko na ulogu u ''Spartacusu''&quot; |access-date=31. 12. 2010 |archive-date=1. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101205927/http://insidetv.ew.com/2010/10/14/wentworth-miller-eyeing-spartacus/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Scenaristički rad ==
Miller je također nedavno napisao [[scenario]] za film privremeno nazvan ''Stoker''. Koristio je [[pseudonim]] Ted Foulke, objasnivši to kasnije riječima: &quot;Samo sam želio sam da scenario govori sam za sebe.&quot;&lt;ref&gt;Kyle Buchanan, [http://www.movieline.com/2010/07/wentworth-miller-comic-con-interview.php Intervju s Millerom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714121720/http://www.movieline.com/2010/07/wentworth-miller-comic-con-interview.php |date=14. 7. 2011 }}, ''MovieLine.com'', [[24. juli|24. 7.]] 2010.&lt;/ref&gt; Film govori o [[adolescencija|tinejdžerici]] koja se mora nositi sa svojim tajanstvenim ujakom nakon smrti njenog oca. Trenutno se smatra jednim od najboljih neproduciranih scenarija i pojavljuje se na tzv. &quot;Crnoj listi&quot;, tj. popisu od 10 najboljih neproduciranih scenarija koji kruže po [[Hollywood]]u.&lt;ref&gt;[http://blog.moviefone.com/2010/12/13/black-list-2010-best-unproduced-screenplays/?_r=true &quot;Crna lista 2010: Najbolji neproducirani scenariji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120405224014/http://blog.moviefone.com/2010/12/13/black-list-2010-best-unproduced-screenplays/?_r=true |date=5. 4. 2012 }}, moviefone.com&lt;/ref&gt; Miller je film opsiao kao &quot;[[horor]], porodičnu dramu i psihološki triler&quot;.&lt;ref name=&quot;Radish&quot;&gt;Christina Radish, [http://collider.com/comic-con-wentworth-miller-interview-resident-evil-afterlife-3d-stoker-uncle-charlie/41800/ &quot;Intervju s Wentworthom Millerom o filmu ''Resident Evil: Afterlife'' plus dodatne novosti&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708175634/http://collider.com/comic-con-wentworth-miller-interview-resident-evil-afterlife-3d-stoker-uncle-charlie/41800/ |date=8. 7. 2011 }}, ''collider.com'', ([[3. august|3. 8.]] 2010.&lt;/ref&gt; Iako je na film utjecao [[Bram Stoker|Stokerov]] ''[[Drakula]]'', Miller je razjasnio da ''Stoker'' nije priča o [[vampir]]ima.&lt;ref name=&quot;Radish&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://au.lifestyle.yahoo.com/who/celebrity-interviews/article/-/5922753/wentworth-miller-on-love-his-celebrity-crush/ &quot;Wentworth Miller o ljubavi&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130711044102/http://au.lifestyle.yahoo.com/who/celebrity-interviews/article/-/5922753/wentworth-miller-on-love-his-celebrity-crush/ |date=11. 7. 2013 }}, ''au.lifestyle.yahoo.com'', [[26. januar|26. 1.]] 2008.&lt;/ref&gt; [[Alfred Hitchcock|Hitchcockova]] ''[[Sjenka sumnje]]'' također je utjecala na ''Stoker'', ali nakon uvoda priča kreće u drugom smjeru.&lt;ref name=&quot;Radish&quot; /&gt; Film će režirati [[Park Chan-wook]], tinejdžericu će glumiti [[Mia Wasikowska]], majku [[Nicole Kidman]], a u toku su pregovori s [[Matthew Goode|Matthewom Goodeom]] za ulogu ujaka.&lt;ref&gt;Justin Kroll, [http://www.variety.com/article/VR1118038262 &quot;Matthew Goode u pregvorima za glavnu ulogu u ''Stokeru''&quot;], ''Variety'', [[8. juni|8. 6.]] 2011.&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
* [[alergija|alergičan]] je na [[mačka|mačke]] i [[pas|pse]], kao i na određenu hranu;
* bio je na audiciji za ulogu [[Clark Kent|Clarka Kenta]] u [[Superman]]u;
* jedno mu je oko plavo, a drugo zeleno ([[heterohromija]]);
* ako biste željeli uraditi tetovažu kakvu Michael Scofield ima u seriji, bilo bi vam potrebno više od 200 sati, a cijena takve tetovaže u Americi je između 15 i 20 hiljada dolara;
* prema izjavi koju je Miller dao u jednom intervjuu, [[David Beckham]] bio je zainteresiran da uradi takvu tetovažu;
== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#ccc; text-align:center;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background: LightSteelBlue;&quot; | Film
|- style=&quot;background:#ccc; text-align:center;&quot;
! Godina
! Film
! Uloga
! Bilješke
|-
|-
| [[2001]] || ''Room 302'' || poslužitelj #1 || kratki film
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[2003]] || ''&quot;Tragovi na duši&quot;'' (''&quot;The Human Stain&quot;'') || mladi Coleman Silk || bazirano na istoimenom romanu Philipa Rotha ([[2000]])
|-
| ''&quot;Underworld&quot;'' || dr. Adam Lockwood ||
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[2005]] || ''&quot;Priznanje&quot;'' (''&quot;The Confession&quot;'') || zatvorenik/Tom || kratki film
|-
| ''&quot;Stealth&quot;'' || EDI || glas
|-
| [[2009]] || ''[[Prison Break: The Final Break]]'' || [[Michael Scofield]] || direktno za DVD (SAD)
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[2010]] || ''&quot;Resident Evil: Afterlife&quot;'' || Chris Redfield ||
|-
|  ''Prison Break: The Conspiracy'' || [[Michael Scofield]] || videoigra, glas
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | [[2011]] || ''&quot;Tužni portret&quot;'' (''&quot;The Mourning Portrait&quot;'') || (fotograf) || igrani film
|-
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background: LightSteelBlue;&quot; | Televizija
|- style=&quot;background:#ccc; text-align:center;&quot;
! Godina
! Naziv
! Uloga
! Bilješke
|-
| 1998 || ''[[Buffy, the Vampire Slayer (serija)|Buffy, ubica vampira]]'' (TV-serija) || Gage Petronzi || sezona 2, epizoda 20: ''&quot;Go Fish&quot;''
|-
| [[1999]] || ''&quot;Time of Your Life&quot; (TV-serija)'' || Nelson || sezona 1, epizoda 6: ''&quot;The Time the Truth Was Told&quot;''
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | 2000 || ''&quot;Popular&quot;'' (TV-serija) || Adam Rothschild Ryan || sezona 1, epizoda 16: ''&quot;All About Adam&quot;''&lt;br /&gt;sezona 1, epizoda 18: ''&quot;Ch-Ch-Changes&quot;''
|-
| ''&quot;Time of Your Life&quot;'' (TV-serija) || Nelson || sezona 1, epizoda 11: ''&quot;The Time They Got E-Rotic&quot;''
|-
| ''&quot;Hitna služba&quot;'' (TV-serija)|| Mike Palmieri || sezona 7, epizoda 1: ''&quot;Homecoming&quot;''
|-
| [[2002]] || ''&quot;Dinotopia&quot;'' (mini serija) || David Scott || 
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 2005 || ''&quot;Joan od Arkadije&quot;'' || Ryan Hunter || sezona 2, epizoda 21: ''&quot;Something Wicked This Way Comes&quot;''
|-
| ''&quot;Šaptačica duhovima&quot;'' || nar. Paul Adams || sezona 1, epizoda 1: ''&quot;Pilot&quot;''
|-
| 2009|| ''Family Guy'' || popularni momak #2 || sezona 7, epizoda 13: ''&quot;Stew-Roids&quot;''
|-
| 2005–2009 || ''[[Prison Break]]'' (''&quot;Zakon braće&quot;'') || [[Michael Scofield]] || nominiran: [[Zlatni globus]] za najboljeg glumca u dramskoj seriji
|-
|2009 || ''&quot;Zakon i red: Odjel za žrtve&quot;'' || Nate Kendall || sezona 11, epizoda 1: ''&quot;Unstable&quot;''.
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
|+ [[Videoigra|Videoigre]]
|-
! Godina
! Igra
! Uloga
! Napomene
|-
|-
| 2010 || ''[[Prison Break: The Conspiracy]]'' || Michael Scofield || glas
|}

== Reference == 
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi == 
{{Commonscat}}
* {{imdb_name|id=0589505|name=Wentworth Miller}}
* [http://thetvaddict.com/category/wentworth-miller/ Wentworth Miller Interviews on theTVaddict.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200706220552/http://thetvaddict.com/category/wentworth-miller/ |date=6. 7. 2020 }}
* [https://web.archive.org/web/20100223181250/http://seat42f.com/site/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1934&amp;Itemid=134 Wentworth Miller At Seat42f]
* http://www.tv.com/person/714/summary.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110417032028/http://www.tv.com/person/714/summary.html |date=17. 4. 2011 }}
* [http://www.fox.com/prisonbreak/bios/bio_miller.htm Wentworth Miller's biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090414041050/http://www.fox.com/prisonbreak/bios/bio_miller.htm |date=14. 4. 2009 }} at ''Prison Break's'' official website
* [http://media.fairfax.com.au/?rid=24979 Broadband video interview with Wentworth Miller, discussing Prison Break]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://web.archive.org/web/20070927212905/http://www.who.com/who/magazine/article/0,19636,7401070115-1573919,00.html Interview with Wentworth on WHO.com]

{{Prison Break}}

{{DEFAULTSORT:Miller, Wentworth}}
[[Kategorija:Rođeni 1972.]]
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Zakon braće]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Rusije]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom s Jamajke]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Libana]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Sirije]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>slxr7lx571pbteglq8g43skf66xnzj7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manchester City FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121947</id>
    <revision>
      <id>3900371</id>
      <parentid>3852973</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T16:45:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15001" sha1="euag1z185w7wqqcincexl5zpelj12ai" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #6CADDE
| Ime kluba                   = '''Manchester City'''
| Puno ime                    = Manchester City Football Club
| Grb                         = Manchester City FC grb.png
| veličina_grba               = 180px
| Nadimak                     = ''Građani''
| Osnovan                     = {{start date and years ago|df=yes|1880}} kao St. Mark's (West Gorton)&lt;br/&gt;{{start date and years ago|df=yes|1887}} kao Ardwick Association FC&lt;br/&gt;{{start date and years ago|df=yes|1894|4|16}} kao Manchester City
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Manchester]]&lt;br&gt;[[Engleska]]
| Boje                        = {{colorbox|#6CADDE}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = 
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]
| Stadion                     = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|title=Stadion Etihad|access-date=1. 3. 2017|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 53.400
| Vlasnik kluba               = [[City Football Group|City Football Group Limited]]
| Predsjednik kluba           = [[Khaldoon Al Mubarak]]
| Menadžer                    = ''Upražnjeno''
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premier League 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = {{URL|mancity.com}}
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _mancity2526h
| uzorak_t1                   = _mancity2526h
| uzorak_dr1                  = _mancity2526h
| uzorak_š1                   = _mancity2526h
| uzorak_č1                   = _mancity2526hl
| lijeva ruka1                = 98C6EB
| tijelo1                     = 98C6EB
| desna ruka1                 = 98C6EB
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 1C214F
| uzorak_lr2                  = _mancity2526a
| uzorak_t2                   = _mancity2526a
| uzorak_dr2                  = _mancity2526a
| uzorak_š2                   = _mancity2526a
| uzorak_č2                   = _mancity2526al
| lijeva ruka2                = 101010
| tijelo2                     = 101010
| desna ruka2                 = 101010
| šorc2                       = 101010
| čarape2                     = 101010
| uzorak_lr3                  = _mancity2526t
| uzorak_t3                   = _mancity2526t
| uzorak_dr3                  = _mancity2526t
| uzorak_š3                   = _mancity2526t
| uzorak_č3                   = _mancity2526tl
| lijeva ruka3                = dce0eb
| tijelo3                     = dce0eb
| desna ruka3                 = dce0eb
| šorc3                       = dce0eb
| čarape3                     = 9cff66
}}
'''Manchester City Football Club''' profesionalni nogometni klub iz [[Manchester]]a, [[Engleska]]. Trenutno nastupa u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]].

Klub je osnovan 1880. godine kao ''St. Mark's (West Gorton)'', 1887. godine mijenja ime u ''Ardwick Association Football Club'', konačno 1894. godine usvaja ime po kojem je danas poznat.

Najuspješniji period u historiji kluba su kasne '60-te i rane '70-te, kada su osvojili prvu ligu, [[Engleski Liga kup|Liga kup]], [[FA kup]], [[Kup pobjednika kupova]] i [[Community shield]] pod vodstvom Joea Mercera i Malcolma Allisona, a za klub su tada nastupali igrači kao što su [[Colin Bell]], [[Mike Summerbee]] i [[Francis Lee]].

Od osvajanja Liga kupa [[1976]]. godina u nekoliko narednih sezona klub nije osvojio niti jedan značajniji trofej. Tokom 1990-ih su tri sezone bili u drugoj ligi, a sezonu 1998/1999 su proveli u engleskoj trećoj ligi, prvi put u historiji. U sezoni 2001/02. klub osvaja drugu diviziju, te tako osigurava promociju u Premijer ligu i od tada nisu ispadali u niži rang takmičenja.

2007. godine predsjednik kluba postaje bivši tajlandski premijer, Thaksin Shinawatra, koji kupuje većinski paket dionica u vrijednosti od 81,6 miliona [[Britanska funta|funti]]. Sljedeće godine klub je kupila privatna kompanija iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] za 200 miliona funti.

== Historija ==
Članovi crkve svetog Marka iz ''Zapadnog Gortona'' osnovali su nogometni klub koji će biti poznat kao ''Manchester City''. Klub je osnovan u humanitarne svrhe. Crkva je nastojala obuzdati nasilje lokalnih bandi i alkoholizma uvođenjem novih aktivnosti. U nogometni klub su bili dobrodošli svi muškarci bez obzira na religiju.

Crkveni ragbi klub je već ranije bio osnovan, 1875. godine. Međutim, tokom zime nije bilo aktivnosti. Da bi se uvele sportske aktivnosti u  zimskom periodu osnovan je nogometni klub pod nazivom ''West Gorton'' 1880. godine. Prvi meč klub je odigrao 13. novembra iste godine protiv crkvenog kluba iz [[Macclesfield]]a. ''West Gorton'' je poražen sa 2-1. Tokom sezone 1880-81. pobjeđuje samo na jednoj utakmici i to ekipu ''Stalybridge Clarence'' u martu 1881. godine.

City svoj prvi trofej osvaja 1899. godine kada postaje prvak [[Football League Second Division|Druge divizije]], te tako ostvaruje plasman u najviši rang engleskog nogometa. 23. aprila 1904. godine osvaja [[FA kup]] nakon što je u finalu bio bolji od [[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderersa]] sa 1-0. U sezonama nakon osvajanja FA kupa klub je imao dosta finansijskih problema. Situacija je kulminirala 1906. godine kada je suspendovano 17 igrača, uključujući i kapitena [[Billy Meredith]]a koji je potom prešao u [[Manchester United FC|Manchester United]]. 1920. godine požar je uništio ''Hyde Road'' na kojem je igrao City. Tri godine kasnije prelazi na novoizgrađeni stadion ''Maine Road''.

Tokom 1930-ih City je igrao dva uzastopna finala FA kupa. 1933. godine je bio poražen od [[Everton FC|Evertona]], da bi potom bio bolji od [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. 1934. godine obara rekord po posjećenosti u Engleskoj. Utakmicu šeste runde FA kupa protiv ekipe [[Stoke City FC|Stoke City]] na Maine Roadu je gledalo 84.859 gledalaca. 1937. godine po prvi put dolazi do trofeja [[Football League First Division|Prve Divizije]]. Naredne sezone ispada u niži rang, uprkos tome što je postigao više golova nego bilo koji drugi klub u ligi. Dvadeset godina kasnije City je bio inspirsian taktičkim sistemom poznatim pod nazivom ''Revie Plan'', te ponovo igra dva uzastopna finala FA kupa. Kao i 1930-ih prvo finale je poražen, ovaj put od [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]], dok je u drugom bio bolji od ekipe [[Birmingham City FC|Birmingham City]].

Nakon ispadanja u Drugu diviziju budućnost kluba je izgledala sumorno. City je imao veoma nisku posjećenost na domaćim utakmicama. U ljeto 1965. godine izabran je novi menadžment kluba na čelu sa [[Joe Mercer]]om i [[Malcolm Allison]]om. U prvoj sezoni pod Mercerom osvaja Drugu diviziju, te dovodi [[Mike Summerbee]]a and [[Colin Bell]]a koji su važili za velika pojačanja. Dvije sezone kasnije City po drugi put osvaja Prvu diviziju. Titulu je osigurao pobjedama protiv Newcastle Uniteda i Manchester Uniteda u posljednjim kolima sezone. 1969. godine dolazi do trofeja [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], kao i do titule FA kupa.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 12. mart 2026.&lt;ref name=&quot;Players&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.mancity.com/players/mens |title=Squads: Men's team |publisher=Manchester City F.C. |access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[James Trafford]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=POR|ime=[[Rúben Dias]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NIZ|ime=[[Tijjani Reijnders]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|ime=[[John Stones]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NIZ|ime=[[Nathan Aké]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=EGI|ime=[[Omar Marmoush]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Mateo Kovačić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NOR|ime=[[Erling Haaland]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=FRA|ime=[[Rayan Cherki]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BEL|ime=[[Jérémy Doku]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ENG|ime=[[Marcus Bettinelli]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|ime=[[Nico González (nogometaš, rođen 2002)|Nico González]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ENG|ime=[[Mark Guéhi]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|ime=[[Rodri (nogometaš, rođen 1996)|Rodri]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=POR|ime=[[Bernando Silva]]|poz=MF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ALŽ|ime=[[Rayan Aït-Nouri]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=HRV|ime=[[Joško Gvardiol]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ITA|ime=[[Gianluigi Donnarumma]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BRA|ime=[[Savinho]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POR|ime=[[Matheus Nunes]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ENG|ime=[[Nico O'Reilly]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=GHA|ime=[[Antoine Semenyo]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=UZB|ime=[[Abdukodir Khusanov]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=ENG|ime=[[Phil Foden]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=82|nac=ENG|ime=[[Rico Lewis]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Igrač sezone ==
{|
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1985–86||{{flagicon|ENG}} [[Kenny Clements]]
|-
|1986–87||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1987–88||{{flagicon|ENG}} [[Steve Redmond]]
|-
|1988–89||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1989–90||{{flagicon|ŠKO}} [[Colin Hendry]]
|-
|1990–91||{{flagicon|IRS}} [[Niall Quinn]]
|-
|1991–92||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1992–93||{{flagicon|ENG}} [[Garry Flitcroft]]
|-
|1993–94||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1994–95||{{flagicon|NJE}} [[Uwe Rösler]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1995–96||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1996–97||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1997–98||{{flagicon|ENG}} [[Michael Brown (footballer, born 1977)|Michael Brown]]
|-
|1998–99||{{flagicon|HOL}} [[Gerard Wiekens]]
|-
|1999–2000||{{flagicon|BER}} [[Shaun Goater]]
|-
|2000–01||{{flagicon|AUS}} [[Danny Tiatto]]
|-
|2001–02||{{flagicon|ALŽ}} [[Ali Benarbia]]
|-
|2002–03||{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Distin]]
|-
|2003–04||{{flagicon|ENG}} [[Shaun Wright-Phillips]]
|-
|2004–05||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2005–06||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2006–07||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2007–08||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2008–09||{{flagicon|IRS}} [[Stephen Ireland]]
|-
|2009–10||{{flagicon|ARG}} [[Carlos Tevez]]
|-
|2010–11||{{flagicon|BEL}} [[Vincent Kompany]]
|-
|2011–12||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|-
|2012–13||{{flagicon|ARG}} [[Pablo Zabaleta]]
|-
|2013–14||{{flagicon|OBS}} [[Yaya Touré]]
|-
|2014–15||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2015–16||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2016–17||{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]
|-
|2017–18||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2018–19||{{flagicon|POR}} [[Bernardo Silva]]
|-
|2019–20||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2020–21||{{flagicon|POR}} [[Rúben Dias]]
|-
|2021–22
|{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2022–23
|{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]
|-
|2023–24
|{{flagicon|ENG}} [[Phil Foden]]
|-
|2024–25
|{{flagicon|HRV}} [[Joško Gvardiol]]
|}
|}
{{Clear}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Premijer liga Engleske|Prva divizija/Premijer liga]]'''
|'''I mjesto (10)'''
|1936/37, 1967/68, [[Premier League 2011/2012.|2011/12]], [[Premier League 2013/2014.|2013/14]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]].
|-
|II mjesto (6)
|1903/04, 1920/21, 1976/77, 2012/13, 2014/15, 2019/20.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]'''
|'''I mjesto (7)'''
|1898/99, 1902/03, 1909/10, 1927/28, 1946/47, 1965/66, 2001/02.
|-
|II mjesto (4)
|1895/96, 1950/51, 1988/89, 1999/2000.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[FA kup]]'''
|'''Pobjednik (8)'''
|1903/04, 1933/34, 1955/56, 1968/69, 2010/11, 2018/19, 2022/23, 2025/26.
|-
|Finalista (7)
|1925/26, 1932/33, 1954/55, 1980/81, 2012/13, 2023/24,  2024/25.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Engleski Liga-kup|Liga kup]]'''
|'''Pobjednik (9)'''
|1969/70, 1975/76, 2013/14, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26.
|-
|Finalista (1)
|1973/74.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]'''
|'''Pobjednik (7)'''
|1937, 1968, 1972, 2012, 2018, 2019, 2024.
|-
|Finalista (9)
|1934, 1956, 1969, 1973, 2011, 2014, 2021, 2022, 2023.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[UEFA Liga prvaka]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|2022/23.
|-
|Finalista (1)
|2020/21.
|-
|'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|1969/70.
|-
|'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|2023.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mcfc.co.uk/ Službeni sajt]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1718 Manchester City] na [[Soccerbase]]u
* [http://www.transfermarkt.com/manchester-city/startseite/verein/281/saison_id/2014 Manchester City] na [[Transfermarkt]]u
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52919/profile/index.html Manchester City] na zvaničnom sajtu UEFA-e
{{Manchester City - klub}}{{Premijer liga Engleske}}
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači FA kupa}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}

[[Kategorija:Manchester City FC| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1880.‎]]
[[Kategorija:Premier League klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Manchesteru]]</text>
      <sha1>euag1z185w7wqqcincexl5zpelj12ai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wachovia Center</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129786</id>
    <redirect title="Xfinity Mobile Arena" />
    <revision>
      <id>3900476</id>
      <parentid>2492027</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:31:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Xfinity Mobile Arena]]</comment>
      <origin>3900476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="ki35yg6v5tp3h2q17c8509wrkg88wg4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Xfinity Mobile Arena]]</text>
      <sha1>ki35yg6v5tp3h2q17c8509wrkg88wg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Verlašević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133320</id>
    <revision>
      <id>3900341</id>
      <parentid>2853788</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:42:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4385" sha1="9xca4i4njrnh22ice7zkbixt6r3xumh" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Nedžad Verlašević
| slika                     = 
| punoime                   = 
| nadimak                   = Smajo
| datumrođenja              = {{Datum rođenja|1955|10|8}}
| rodnigrad                 = [[Bratunac]]
| rodnadržava               = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                = {{Datum smrti i godine|2001|1|21|1955|10|8}}
| gradsmrti                 = [[Tuzla]]
| državasmrti               = [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| visina                    = 
| pozicija                  = 
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 1973-1974.
| klubovi1                   = [[FK Bratstvo Bratunac|Bratstvo]]
| nastupi(golovi)1           = -
| godine2                    = 1975-1983.
| klubovi2                   = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)2           = 215 (9)
| godine3                    = 1983.
| klubovi3                   = [[San Jose Earthquakes|Earthquakes]]
| nastupi(golovi)3           = 5 (0)
| godine4                    = 1983-1985.
| klubovi4                   = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)4           = 60 (1)
| godine5                    = 1985–1986.
| klubovi5                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)5           = 16 (0)
| godine6 		             = 1987–1990.
| klubovi6                   = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]
| nastupi(golovi)6           = 75 (4)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine           = 1974-1975.
| nacionalneekipe            = {{Nowrap|[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije U-21|Jugoslavija U-21]]}}
| nacionalninastupi(golovi)  = 
| trenerklubovi              = [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje|Sloga Jugomagnat]]&lt;br/&gt;[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]&lt;br/&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br/&gt;[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]&lt;br/&gt;[[NK Gorica|Gorica]]
| trenergodine               =  1994–1996.&lt;br/&gt;1996–1998.&lt;br/&gt;1999.&lt;br/&gt;1999.&lt;br/&gt;2000.
| zadnjiuređaj               = 24. juni 2026
}}
'''Nedžad Verlašević - Smajo ''' ([[Bratunac]], 8. oktobar 1955 - [[Tuzla]], 21. januar 2001) nekadašnji je [[nogometaš]] koji je profesionalnu karijeru počeo i završio u [[FK Sloboda Tuzla|Slobodi]] iz Tuzle. Odigrao je najviše prvenstvenih utakmica u historiji Slobode. Na listi igrača koji su odigrali najviše utakmica (397) u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije je četvrti.

Nakon igračke karijere posvetio se trenerskom poslu.

Do 1992. radio sa mlađim kategorijama Slobode. U periodu od 1994. do 1996. vodi ekipu Sloga Jugomagnat sa kojom 1996. osvaja [[Kup Makedonije]].

Nakon 1996. vodi bosanskohercegovačke klubove Sloboda, [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/foto-predstavnici-kluba-odali-pocast-hukicu-i-verlasevicu/11673/|title=FOTO: Predstavnici Kluba odali počast Hukiću i Verlaševiću|website=FK Željezničar|access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; te [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]] sa kojim u sezoni 1999/2000 osvaja prvo mjesto.

Sa Slobodom 1998. dolazi do finala Kup BiH. (Sarajevo - Sloboda 1:0). Kraći vremenski period vodi ekipe Željezničara i Gorice sa promjenjivim uspjehom. 

Preminuo je 21.01.2001. u Tuzli, od posljedica srčanog udara.&lt;ref name=&quot;Sportske&quot;&gt;{{cite web|url=https://sportske.ba/foto-retrovizor-smajina-djela-i-ono-sto-je-uradio-za-slobodu-vjecno-zive/|title=FOTO retrovizor: Smajina djela i ono što je uradio za Slobodu vječno žive|date=26. 11. 2016|publisher=sportske.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20181202155103/http://sportske.ba/foto-retrovizor-smajina-djela-i-ono-sto-je-uradio-za-slobodu-vjecno-zive/|archive-date=2. 12. 2018|url-status=dead|access-date=16. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/nedzad-verlasevic/ Nedžad Verlašević] na weltfussball.de

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Verlašević, Nedžad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Bratunac]]
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Umrli 2001.]]
[[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]]</text>
      <sha1>9xca4i4njrnh22ice7zkbixt6r3xumh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlastimir Peričić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168268</id>
    <revision>
      <id>3900398</id>
      <parentid>3853851</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21655" sha1="0299nhj163i4d9bxjy0hf1hycb30e70" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Vlastimir Peričić
| slika              = Vlastimir Pericic.jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1927|12|7}}
| mjesto_rođenja     = Vršac, Kraljevina SHS
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2000|3|1|1927|12|7}}
| mjesto_smrti       = Beograd, Savezna Republika Jugoslavija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Vlastimir Peričić''' ([[Vršac]], 7. decembar 1927 – [[Beograd]], 1. mart 2000) jest srpski i jugoslavenski kompozitor i dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]].

== Biografija ==
Vlastimir Peričić je rođen u [[Vršac|Vršcu]] 7. decembra [[1927]]. godine od oca Juraja i majke Jelice, rođene Nikolajević.

Osnovnu školu učio je u [[Zemun]]u 1934-38, gimnaziju u Zemunu 1938-1941. i u [[Beograd]]u 1941-46. U Srednju muzičku školu pri [[Muzička akedamija u Beogradu|Muzičkoj akademiji u Beogradu]] upisao se 1941, na Muzičku akademiju 1945; diplomirao na Odsjeku za kompoziciju Muzičke akademije u Beogradu (u klasi prof. [[Stanojlo Rajičić|Stanojla Rajičića]]) 1951. godine.

U periodu 1945-47. radio kao pripravnik, u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu, 1948—51. kao honorarni nastavnik solfeđa i osnovne teorije muzike u Muzičkoj školi ''Josif Marinković'' u Beogradu, 1951-55. kao profesor teorijskih predmeta u Srednjoj muzičkoj školi pri Muzičkoj akademiji (danas Muzička škola ''Josip Slavenski'').

Školsku godinu 1955-56. proveo na usavršavanju na Akademiji za muziku i dramsku umjetnost [[Akademie für Musik und darstellende Kunst|Muzičke akademije]] u [[Beč]]u u klasi kompozicije prof. [[Alfred Uhl|Alfreda Uhla]]. Tokom ljeta 1956. prisustvovao kursevima za suvremenu muziku u [[Darmstadt]]u u Njemačkoj.

Godine 1955. izabran je na ''Muzičkoj akademiji'' (sadašnji ''Fakultet muzičke umjetnosti'') u Beogradu za asistenta na Odsjeku za kompoziciju, 1961. za docenta na Odsjeku za muzičku teoriju, 1965. za vanrednog profesora, 1988. za redovnog profesora. Predavao je 1967-71. i na Odjeljenju nastave I stepena u [[Niš]]u. Predavao je različite teorijske predmete (harmoniju, harmansku analizu, kontrapunkt, muzičke oblike, analizu muzičkog djela, tonski slog, poznavanje instrumenata itd), a od 1971. prvenstveno predaje istoriju jugoslavenske muzike na Odsjeku za muzikologiju.

Izveo je kao mentor na diplomski ispit 51 kandidata iz teorijskih predmeta i 27 iz historije jugoslavenske muzike, kao i 6 magistranata. Penzionisan je kao redovni profesor Fakulteta Muzičke umjetnosti u Beogradu 1993. godine. Preminuo je u [[Beograd]]u 1. marta [[2000]]. godine.

[[Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu]] otvorila je [[Legat Vlastimir Peričić]].&lt;ref name=&quot;Легат Властимира Перичића&quot;&gt;{{cite web |url=http://muzickaakademija.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=295&amp;Itemid=2 |title=Legat Vlastimira Peričića |author= |authorlink= |coauthors= |date=2010. |format= |work= |publisher=Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu |pages= |language=sr |archive-url=https://web.archive.org/web/20140716190458/http://muzickaakademija.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=295&amp;Itemid=2 |archive-date=16. 7. 2014 |quote= |access-date=19. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Priznanja i nagrade ==
Dobitnik je više nagrada, neke od njih su:

*Nagrade Narodne omladine Jugoslavije za ''II rukovet'' (1948) i ''III rukovet'' (1950).
*II nagrada na međunarodnom konkursu ''G. B. Viotti'', ''Yercelli'' (Italija), za ''Gudački kvartet'', 1950.
*Nagrada udruženja kompozitora Srbije za ''Simfonijetu'', 1959.

== Napisi o autoru ==
*Josip Andreis, Dragotin Cvetko, Stana Đurić-Klajn: ''Historijski razvoj muzičke kulture u Jugoslaviji'', Zagreb, Školska knjiga, 1962, 708 str.
*Stana Đurić-Klajn: ''Uvod u istoriju jugoslovenske muzike'', Beograd, Umetnička akademija u Beogradu, Muzička akademija, 1963
*Nenad Turkalj: ''Mala historija muzike'', Naprijed, Zagreb, 1963, 149.
*Vlastimir Peričić, uz saradnju Dušana Kostića i Dušana Skovrana: ''Muzički stvaraoci u Srbiji'' (tekst o V. Peričiću napisao Dušan Skovran), Beograd, [http://www.prosveta.rs/ Prosveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210702084005/https://www.prosveta.rs/ |date=2. 7. 2021 }}, 1969, str. 373-582
*Jugoslovenski savremenici, Biblioteka leksikon, ''Ko je ko u Jugoslaviji 1970'', Beograd, Hronometar, 1970.
*Dejan Despić: ''Vlastimir Peričić'', Pro musica 140, 1989, 5-6
*Dejan Despić: ''Razgovor sa Vlastimirom Peričićem'', Novi zvuk 2, 1993, 5-10.
*''Larousse de la musique'', Pariz, 1957, vol. II, 179 (F. Zagiba)
*''Muzička enciklopedija JLZ'', Zagreb, 1963, sv. II, 389 (D. Skovran)
*''Enciklopedija Jugoslavije'', Zagreb, 1965, sv. VI, 466 (D. Skovran)
*''Album kompozitora'', Udruženje muzičkih pedagoga SR Srbije, Beograd, 1970
*Dušan Plavša, ''Muzička umetnost'', Enciklopedijski leksikon - Mozaik znanja, Interpres-Beograd, 1972.
*''Leksikon jugoslavenske muzike'', Zagreb, 1984, sv. II, 160 (J. Zec)
*''The New Grove Dictionary of Music and Musicians'', London, 1980, vol. XIV, 405 (h. - 0 'Loughlin)
*[http://searchworks.stanford.edu/view/1255802 Irena Grickat: ''Vlastimir Peričić, Višejezični rečnik muzičkih termina''], Južnoslovenski filolog XLII,1986, 223-226
*Dejan Despić: ''Vlastimir Peričić, Instrumentalni i vokalno-instrumentalni kontrapunkt'', Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, 2, Novi Sad 1987, 240-242
*Momir Đoković, Leksikon, ''Ko je ko u Srbiji 1991'', Beograd, Bibliofon, 1991.
*[http://www.rastko.rs/isk/isk_17.html Roksanda Pejović: ''Muzičko stvaralaštvo i izvođaštvo od 18. veka do danas'']
*Melita Milin: ''Vlastimir Peričić''

== Popis djela ==
1. ''Dve narodne'' za mešoviti hor (''Megla se kadi'', 1946, 2' ; ''Tri godini'', 1946, rev. 1948, 4')&lt;br&gt;
2. ''Tri minijature za klavir'' (''Canzonetta'', ''Valse'', ''Chant sans paroles'', 1947, 6')&lt;br&gt;
:2a. Tri minijature za klarinet i klavir (''Canzonetta - Posveta Čajkovskom, Valse mignonne - Posveta Šopenu, Chant sans paroles - Posveta Mendelsonu'', 1995, 6')
3. ''Intermeco za klavir'', 1947, 4'&lt;br&gt;
:3a. *[http://www.youtube.com/watch?v=ofc4yHgxCX8&amp;feature=related/ ''Intermeco (Posveta Bramsu)''] za klarinet i klavir, 1996, 4'
4. ''Menuet'' za gudački kvartet, 1947, 3'&lt;br&gt;
:4a. ''Menuet'' (Posveta Hajdnu) za klarinet i klavir, 1995, 3'
:4b. ''Menuet'' (Posveta Hajdnu) za klarinet i gudače, 1995, 3' 5.
5. Tri solo-pesme (''U troje, Grm, Bila jednom ruža jedna''), 1948, 9'&lt;br&gt;
6. Dva mešovita hora (''Grm, Veče na školju''), 1948, 6'&lt;br&gt;
7. ''Pesme iz Vranja'' (I rukovet) za mešoviti hor, 1948, 4'&lt;br&gt;
8. ''Tema s varijacijama za klavir'', 1948, 12'&lt;br&gt;
9. ''Pesme iz Makedonije'' (II rukovet) za mešoviti hor, 1948, 5'&lt;br&gt;
10. ''Sonata za klavir'', f-mol, 1949, 22'&lt;br&gt;
:10a. ''Skerco za klarinet i klavir'' (II stav iz Sonate), 1996, 4'
11. ''Pepeljuga'', muzika za dečji marionetski komad, za mali orkestar,1949, 20'&lt;br&gt;
:11a. ''Mala svita'' iz &quot;Pepeljuge&quot; za kamerni orkestar, 1949, 10'
:11b. ''Mala svita'' iz &quot;Pepeljuge&quot; za klavir, 1949, 10'
:11c. ''Pesma i igra'' za violinu i klavir, 5'
:11d. ''Pesma i igra'' za violinu i gudače, 5'
:11e. ''Pesma i igra'' za klarinet i klavir, 1994, 5'
:11f. *[http://www.youtube.com/watch?v=F6fsjhg51I4&amp;feature=relmfu/ Pesma i igra za klarinet i gudače], 1994, 5'
:11g. ''Marš'' (Posveta Prokofjevu) za klarinet i klavir, 1995, 2'
:11h. ''Svitanje'', za klarinet i klavir, 1995, 3'
:11i. ''Kolo'', za klarinet i klavir, 1995, 3'
:11k. ''Svitanje'', za violinu i klavir, 1909.
:11l. ''Marš'', za violinu i klavir, 1990.
12. ''Pesme iz Dalmacije'' (III rukovet) za mešoviti hor, 1049, 5'&lt;br&gt;
13. ''Gudački kvartet'', d-mol, 1950, 25'&lt;br&gt;
14. ''Šumske idile'', ciklus za glas i klavir (Svračak, Mrtvi lugar, Orao),1950, 9'&lt;br&gt;
15. ''Novela od Stanca'', muzika za scenu, 1950, 12'&lt;br&gt;
16. ''Simfonijski stav za veliki orkestar'', g-mol, 1951, 14'&lt;br&gt;
17. ''Sonatina za violinu i klavir'', E-dur, 1951, 9'&lt;br&gt;
:17a. ''Sonatina Des-dur'' (Posveta Suku) za klarinet I klavir, 1996, 9'
:17b. ''Berceuse avec des badineries'' (II stav iz Sonatine), za klarinet i klavir, 1995, 3'
18. ''Sonatina za klavir'', 1952, 8'&lt;br&gt;
:18a. ''Posveta Bartoku'' (II stav iz Sonatine), za klarinet i klavir, 1996, 3'
19. ''Fantasia quasi una sonata'', za violu i klavir, g-mol, 1954, 14'&lt;br&gt;
:19a.'' Fantasia quasi una sonata'', za violin i klavir, d-mol, 1954, 14'
20. ''Pasakalja za violončelo i klavir'', 1955, 9'&lt;br&gt;
21. ''Mala svita za tri violine'' (Fughetta, Scherzando, Lamento, Moto perpetuo), 1955, 10' (izgubljeno)&lt;br&gt;
22. ''Simfonieta za gudački orkestar'', 1956-57, 25'&lt;br&gt;
23. ''Tri pesme Rabindranatha Tagore'', za glas i klavir, 1957, 9'&lt;br&gt;
24. Muzika za dečji film ''Drveni konjić'', za klavir, 1957, 9'&lt;br&gt;
25. ''Noć bez jutra'', ciklus za glas i klavir, 1959, 8'&lt;br&gt;
26. ''Preludijum za klavir'', 1960, 2'&lt;br&gt;
27. ''Gradinar'', ciklus za glas i klavir, 1962-64, 15'&lt;br&gt;
28. *[http://www.youtube.com/watch?v=Yy2ge-asZ1Y&amp;feature=relmfu/ ''Sonatina za klarinet i klavir'' (Posveta Dvoržaku)], F-dur, 1996, 8'&lt;br&gt;
29. ''Sonatina breve'' za klarinet i klavir (Posveta mome profesoru Stanojlu Rajičiću), d-mol, 1996, 5'&lt;br&gt;
30. ''Ciacconetta'' za klarinet i klavir, 1996, 3'&lt;br&gt;
31. ''Sarabanda e Fugeta'' za klarinet i klavir, 1946/1996, 4'&lt;br&gt;
32. ''Sonata za violončelo i klavir'', b-mol, 1955/1996, 22' (uključuje br. 20 Pasakalja)&lt;br&gt;
33. ''Dve etide za klarinet i klavir'', 1997, 3'&lt;br&gt;
34. ''Tri dueta za dva klarineta i klavir'', 1997, 4'&lt;br&gt;
35. *[http://www.youtube.com/watch?v=Oo7jhCCCfaQ/ ''Kto Bog velij'', za mešoviti hor], 1998, 2'&lt;br&gt;
:35a. ''Kto Bog velij'', za muški hor, 1998, 2'

== Knjige ==
*D. Skovran i V. Peričić: ''Nauka o muzičkim oblicima''. - Beograd, Umetnička akademija, 1961, VII izd. 1991, 574 str.
*M. Radenkević i V. Peričić: ''Pregled nauke o harmoniji'', za srednje muzičke škole. – Beograd. Prosveta, 1962, 138 str.
*''Josif Marinković - život i delo''. - Beograd, SANU, 1967, 266 str.
*''Razvoj tonalnog sistema''. - Beograd, Umetnička akademija, 1968, 83 str.
*V. Peričić (uz saradnju D. Kostića i D. Skovrana): ''Muzički stvaraoci u Srbiji''. - Beograd, Prosveta, 1969, 663 str.
*''Stvaralački put Stanojla Rajičića''. - Beograd, Umetnička akademija, 1971, 152 str.
*''Vokalna i orkestarska muzika u Srbiji do II svetskog rata (analiza dela)''. - Beograd, Pro Musica, 1971, 68 str.
*A. Koci, K. Kovačević, Z. Kučukalić, D. Ortakov, V. Peričić: ''Jugoslavanska glasbena dela''. - Ljubljana, Državna založba Slovenije, 1980, 553 str.
*''Višejezični rečnik muzičkih termina''. - Beograd, SANU, 1985; II izd. SANU - Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Univerzitet umetnosti, 1997, 608 str.
*''Instrumentalni i vokalno-instrumentalni kontrapunkt''. - Beograd, Univerzitet umetnosti, 1987, 921 str.
*''Vokalni kontrapunkt'', za srednje muzičke škole. - Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1991, II izd. 1997, 126 str.

== Skripta ==
*''Kontrapunkt'', I deo, za III razred srednje muzičke škole, Beograd, Muzička škola „Stanković”, 1979, 191 str.
*''Osnovi kontrapunkta'', Beograd, Fond za umnožavanje nastavne literature FMU, 1985, 108 str. (Ranija izdanja: Kontrapunkt I i II, izd. autora i Univerziteta umetnosti).
*''Harmonija I i II'', Beograd, Fond za umnožavanje nastavne literature FMU, 1988, str. 75 + 88; Beograd, Zajednica muzičkih i baletskih škola Srbije, 2004, str. 72 + 88 (Ranija izdanja autora i Univerziteta umetnosti)
*''Kratak pregled razvoja harmonskih stilova'', II izd. Beograd, Fond za umnožavanje nastavne literature FMU, 1987, 98 str.
*''Mali uporedni muzičko-terminološki rečnik'', Beograd, izd. autora, 19 181 str.

== Članci i studije ==
*''Iz muzičkog života Beča'', Zvuk 6, 1956, 247-250
*''Mocartova godina u Beču'', Zvuk 9-10, 1957, 405-410
*''0 dodekafonskoj tehnici'', Zvuk 53, 1962, 265-275
*''Stvaralački lik Vojislava Vučkovića'', Zvuk 57, 1963, 161-187 (proširena verzija u: ''Vojislav Vučković umetnik i borac'', Beograd, Nolit, 196
*''Druga simfonija Vasilija Mokranjca'', Zvuk 69, 1966, 505-512
*''Magnovenja - novi vokalni ciklus Stanojla Rajičića'', Zvuk 68, 1966, 352-358
*''Mirjana Živković: Dodekafonska pasakalja'', Pro musica 24, 1967, 9
*''Vasilije Mokranjac'', Pro musica 30-31, 1968.
*''Stanojlo Rajičić'', Pro musica 34, 1968.
*''Srđan Hofman: Movimento energico'', Pro musica 35, 1968, 10
*''Andrija Galun: Muzika 68'', Pro musica 36, 1968, 10
*''Beleške o formalnoj strukturi Mokranjčevih Rukoveti'', Razvitak 5, 190 Zaječar. isto: Pro musica, vanredni broj, 1981
*''Šesta simfonija Stanojla Rajičića'', Pro musica 54, 1971, 9-11
*''Četvrta simfonija Vasilija Mokranjca'', Pro musica 65, 1973, 16-19
*''40 godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije)'', Univerzitet umetnosti, Beograd, 1977.
*''Vasilije Mokranjac: Koncertna muzika za klavir i orkestar'', Pro musica 92, 1978.
*''In memoriam - Petar Ozgijan'', Zvuk 1979, 2, 31-34
*''In memoriam - Bruno Brun'', Politika, 1978
*''Tri godišnjice Josifa Marinkovića'', Pro musica 110, 1981, 12-14
*''Josip Slavenski i njegova &quot;astroakustika&quot;'', Zvuk 1984, 4, 5-14. Isto: Međumurje, Čakovec, 1985, 7. Na nemačkom: ''Josip Slavenski und seine Astroakustik'' (prevod i dopuna napomena W. Linden), Musiktheorie, 1988, 1
*''Stogodišnjica Stevana Hristića'', Zvuk 1985, 1, 5-10
*''Kompozicije na tekstove iz Vukove zbirke'' (uporedni tekst na nemačkom ''Vertonungen von Texten aus Vuks Liedersammlungen''), u: ''Vera Bojić, Vukovo nasleđe u evropskoj muzici / Vuks musikalische Erben'', I; Beograd, SANU - München, Verlag Otto Sagner, 1987, 51-78
*''Srpske narodne melodije u Loeweovim pesmama'', u: Folklor i njegova umetnička transpozicija, radovi sa naučnog skupa, Beograd, FMU, 1987, 127-140
*''Uz osamdesetogodišnjicu Stanojla Rajičića'', Zvuk 5, 1990, 45-47
*''Muzičko-teorijska trilogija Dejana Despića'', Pro musica 145, 1991, 31-32
*''&quot;Ludus tonalis&quot; Paula Hindemitha'', rkp.
*''Tendencije razvoja srpske muzike u posleratnom periodu'', rkp.

== Orkestracije ==
* Vitězslav Novák: ''Hajdučka sonatina'' (Zbojnická sonatina), za klavir. Prerada za simfonijski orkestar, 1949, Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Modest P. Musorgski: ''Pesme i igre smrti'' (Песни и пляски смерти) za glas i klavir. Perada za bas i simfonijski orkestar, 1959. Prvo izv. : 4. jun 1963, Beograd, Miroslav Čangalović i Beogradska filharmonija. Izvodeno i u Italiji. Rkp.: partitura kod M. Čangalovića.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Tri mala komada'' (Minijaturni valcer, Uspavanka, Priča sa Divljeg zapada) za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i gudački orkestar, 1997. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Romantični koncert u a-mollu'' za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i simfonijski orkestar, 1998/99, Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Introdukcija, tema i varijacije'' za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i gudački orkestar, 1998/99, Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Končertino u g-mollu'' za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i simfonijski orkestar; druga verzija za klarinet i gudački orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Triptih mome ocu'' (Nostalgični valcer, Epitaf, Humoreska) za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i gudački orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Iz mog intimnog dnevnika'' (Ispovest, Osmeh kroz suze) za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i kamerni orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Dva raspoloženja'' (Seta, Razdraganost) za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i kamerni orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Dva karakterna komada'' (Romantična melodija, Koncertantni kapričo) za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i kamerni orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Mala svita'' (Arietta, Melanholični valcer, Elegantna elegija, Cavatina, Marš patuljaka) za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i gudački orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Menuet pod granama jorgovana'' za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i gudački orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.
* Radivoj Lazić - Vlastimir Peričić: ''Tri minijature'' (Giocoso, Malinconico, Appassionato) za klarinet i klavir. Prerada za klarinet i gudački orkestar, 1998/99. Rkp.: partitura i deonice kod autora.

== Aranžmani ==
* Nicolò Paganini: klavirska pratnja za 8 kapriča.
* Dejan Marković: klavirska pratnja za zbirku minijatura za violinu (30 komada).
* Radivoj Lazić: klavirska pratnja za minijature za klarinet iz škole ''Učim klarinet'' I-IV i zbirki ''Raspevani klarinet'' I-IV, ''Melodične etide s klavirom'' I-II, ''Mladi klarinetski virtuoz'' I-IV i ''Vedri dani u muzičkoj školi'' (ukupno oko 100 komada). Štampano: Vedri dani u muzičkoj školi, Beograd, Savez društava muzičkih i baletskih pedagoga Srbije, 1996; Učim klarinet I i Raspevani klarinet I, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1997; Mladi klarinetski virtuoz I-III, Beograd, autorsko izdanje, 1997.
* Transkripcije za klarinet i klavir, 65 kompozicija iz svetske literature (Bach, Mozart, Beethoven, Chopin, Brahms, Čajkovski i dr.) za zbirku R. Lazića - V. Peričića: ''Veliki majstori za klarinet'' I-VI. Štampano: Veliki majstori za klarinet I-III, Beograd, autorsko izdanje, 1997.

== Saradnja u enciklopedijama ==
*''Muzička enciklopedija JLZ'', Zagreb, sv. I 1958, sv. II 1963.
*''Leksikon jugoslavenske muzike'', JLZ, Zagreb, I-II, 1984.

== Prevod ==
*''Paul Hindemit, Tehnika tonskog sloga (Unterweisung im Tonsatz)'', Beograd, Univerzitet umetnosti, 1983, 238 str.
*Prevod na nemački knjige Dejana Despića ''Teorija tonaliteta''
*Prevod na nemački knjige Mirjane Veselinović ''Fragmenti o postmoderni''
*Prevodi članaka sa nemačkog za časopise ''Novi zvuk'' i ''Muzički talas''

== Redaktorski radovi ==
*''Dr Vojislav Vučković: Studije, eseji, kritike''; Vojislav Vučković umetnik i borac. - Beograd, Nolit, 1968, str. 694 + 523
*''C. Sachs, Muzika starog sveta (Die Musik der alten Welt in Ost und West)'', prev. Predrag Milošević. - Beograd, Univerzitet umetnosti, -1980. 386 str.
*''L. A. Meyer, Emocija i značenje u muzici (Emotion and Meaning in Music)'', prev. Šimo Vulinović-Zlatan. - Beograd, Nolit, 1986, 376 str.
*''Stevan Hristić, zbornik studentskih radova'', FMU, 1985.
*''Petar Krstić, zbornik studentskih radova'', FMU, 1986, 224 str.
*''U spomen Koste P. Manojlovića'', zbornik radova, FMU, 1988, 341 str.
*''Petar Bingulac: Napisi o muzici'', - Beograd, Univerzitet umetnosti, 1988, 464 str.
*''Stanislav Binički, zbornik radova'',FMU, 1991,249 str.
*''Folklor i njegova umetnička transpozicija'', zbornik radova sa naučnog skupa, Beograd, FMU, 1997.
*Saradnja na izdanju Sabranih dela Josipa Slavenskog. - Zagreb / Društvo hrvatskih skladatelja - Beograd / Udruženje kompozitora Srbije, 1984. i dalje (redakcija i propratni tekst za: ''Haos, Slavenska sonata, Kompozicije za violinu i orgulje''; propratni tekstovi za: ''Muzika za orkestar, Muzika za kamerni orkestar'')
*Saradnja na izdanju ''sabranih dela Stevana St. Mokranjca''. – Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1992. i dalje (redakcija III toma, propratni tekstovi za I, II, III i V tom, ''biografija St. Mokranjca'' u I-IX tomu)
*''Josif Marinković, Horovi'' (redakcija sa propratnim tekstom). - Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2003, str. 496

== Ostalo ==
Tekstovi za emisije Radio Beograda, Radio Skopja, programski komentari za koncerte Beogradske filharmonije, Simfonijskog orkestra i hora Radio Beograda, Muzičke omladine, Galerije SANU.

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Literatura ==
*''Dvadeset pet godina Muzičke akademije u Beogradu 1937-1962'', Grafos, Beograd, 1963, str 95.
*''40 godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije) 1937-1977'', Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1977, str 101.
*''Pedeset godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije) 1937-1987'', Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1988, str 158.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Music historians|Vlastimir Peričić}}
* [http://catalog.hathitrust.org/Record/001977894 Muzički stvaraoci u Srbiji]
* [http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/vlastimir-pericic/ Vlastimir Peričić, biografija]
* [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=1450-98140808167S/ Stojanović-Novičić Dragana: Tanano i precizno - umna zvučanja Vlastimira Peričića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140717224003/http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=1450-98140808167S/ |date=17. 7. 2014 }}

{{DEFAULTSORT:Peričić, Vlastimir}}
[[Kategorija:Biografije, Vršac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Srbijanski kompozitori]]
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]</text>
      <sha1>0299nhj163i4d9bxjy0hf1hycb30e70</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vikersund</title>
    <ns>0</ns>
    <id>177391</id>
    <revision>
      <id>3900376</id>
      <parentid>3854116</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T19:33:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3550" sha1="lxbfhmjw09217tx0weiaztsvniu1jdw" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
  |Grb                     = 
  |Karta                   = 
  |Država                  = {{ZID|Norveška}}
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = 
  |SrednjiNivoVlasti       = 
  |Općina                  = [[Modum]]
  |Stanovništvo            = 2926
  |StanovništvoGodina      = 2012
  |StanovništvoUrban       = 
  |StanovništvoUrbanGodina = 
  |StanovništvoMetro       = 
  |StanovništvoMetroGodina = 
  |StanovništvoProcjena    = 
  |StanovništvoGodina2     = 
  |Površina                = 2.77
  |Nadmorska visina        = 
  |Pozivni broj            = 
  |Poštanski broj          = 3370
  |Registarska oznaka      = 
  |VrstaNaselja            = 
  |Načelnik                = 
  |NačelnikIzabran         = 
  |NačelnikTitula          = 
  |NačelnikStranka         = 
  |Web                     = 
  |Slika                   = Vikersund sentrum.jpg
  |SlikaInfo               = Centar Vikersunda
}}

'''Vikersund''' je [[grad]]ić u [[općina|općini]] [[Modum]] u [[Norveška|norveškom]] okrugu [[Buskerud]]. Udaljen je 30 [[kilometar|km]] južno od [[Hønefoss]]a i 40&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Drammen]]a. Nalazi se u jugozapadnom rukavcu [[jezero|jezera]] [[Tyrifjorden]]. Kroz Vikersund prolazi [[kamion]]ska [[cesta]] 35, a ima i [[željeznica|željezničku]] [[Željeznička stanica Vikersund|stanicu]], koja se nalazi u sklopu [[Randsfjordenska pruga|Randsfjordenske pruge]], koja je izgrađena [[1866]], 2 godine prije no što je dovršen dio ove [[željeznička pruga|pruge]] između Drammena i [[Randsfjorden]]a.&lt;ref&gt;[http://forsk.njk.no/stdb/index.php?mod=st&amp;aut=&amp;detaljert=1&amp;baneID=48&amp;Stnr=2111&amp;sid=803 Željeznička stanica u Vikersundu] {{simboli jezika|nor|norveški}}&lt;/ref&gt;

Vikersund je [[historija|historijski]] bio važan u [[industrija celuloze i papira|industriji celuloze i papira]]. [[Drvo (materijal)|Drvo]] je transportirano Tyrifjordenom, pa dalje niz [[Rijeka|rijeku]] [[Drammenselva|Drammenselvu]].

Grad ima [[osnovna škola|osnovnu]] i [[srednja škola|srednju školu]]. Između Vikersunda i [[Krøderen (selo)|Krøderena]] nalazi se željeznički [[muzej]] ''Krøderenbanen''. [[Hotel]] &quot;Tyrifjord&quot; smješten je u [[fjord]]u nasuprot Vikersundu i udaljen je samo 3 minute vožnje od kompleksa [[skijaški skokovi|skijaških skakaonica]], u kojem je i najveća letaonica na [[svijet]]u, [[Vikersundbakken]].&lt;ref&gt;[http://www.fis-ski.com/uk/news/fisnews/?actu_id_444=4195&amp;actu_page_444=1 &quot;World's largest hill in Vikersund (NOR)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023012930/http://www.fis-ski.com/uk/news/fisnews/?actu_id_444=4195&amp;actu_page_444=1 |date=23. 10. 2012 }}, ''[[FIS]]-ski.com''.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Vikersund skiflygingsbakke.jpg|mini|lijevo|250px|[[Vikersundbakken]]]]
Općina Modum ima mnoge [[kultura|kulturne]] i [[sport]]ske objekte. U spomenutom kompleksu nalazi se još 7 padina na kojima se može [[skijanje|skijati]], a tu su i tereni za [[golf]]. Vikersund je ipak najpoznatiji po Vikersundbakkenu, letaonici na kojoj su dosad održana 4 [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima|svjetska prvenstva]] u skijaškim letovima ([[SP u ski-letovima 1977.|1977]], [[SP u ski-letovima 1990.|1990]], [[SP u ski-letovima 2000.|2000.]] i [[SP u ski-letovima 2012.|2012]]). U februaru [[2011]]. na njoj je postavljen i trenutni svjetski rekord koji iznosi 246,5 [[metar|m]], a vlasnik je domaći skakač, [[Johan Remen Evensen]].

== Reference ==
{{refspisak}}

{{coord|59|58||N|9|59||E|display=title}}
{{Commonscat|Modum}}

[[Kategorija:Naselja u Norveškoj]]</text>
      <sha1>lxbfhmjw09217tx0weiaztsvniu1jdw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemljotres u San Francisku 1906.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>201954</id>
    <revision>
      <id>3900463</id>
      <parentid>3657483</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11740" sha1="ksyhtt7wyi7gc4c6q3dthbcpm8mmff2" xml:space="preserve">{{Infokutija potres
| naslov             = Zemljotres u San Francisku 1906.
| karta              = Post-and-Grant-Avenue-Look.jpg
| tekst              = 
| datum              = 18. april 1906.
| vrijeme nastanka   = 5:12
| trajanje           =
| jačina             = 7,8 [[Skala momentne magnitude|M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;]]
| dubina             = 8 [[km]]
| lokacija           = {{coord|37.75|-122.55|display=inline,title}}
| intenzitet         = 
| vrsta              =
| pogođene države    = [[SAD]] ([[Zaljevsko područje San Franciska]])
| šteta              =
| cunami             = nema
| klizište           =
| afteršokovi        =
| žrtve              = 3.000+ (procijenjeno na 3.425)
}}
[[Datoteka:Sfearthquake2.jpg|desno|mini|250p|Ulica Stockton gledano s trga Union; pogled prema Ulici Market.]]
[[Datoteka:San Francisco Fire Sacramento Street 1906-04-18.jpg|desno|mini|250p|Čuvena [[fotografija]] Arnolda Genthea: pogled na požar niz Ulicu Sacramento]]
'''Zemljotres u San Francisku 1906.''' pogodio je [[San Francisco]] i obalu [[Sjeverna Kalifornija|sjeverne Kalifornije]] 18. aprila 1906. u 5:12.&lt;ref name=usgs&gt;{{Cite web |url=http://earthquake.usgs.gov/regional/nca/1906/18april/index.php |title=USGS – The Great 1906 San Francisco Earthquake |access-date=17. 4. 2013 |archive-date=1. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151201191935/http://earthquake.usgs.gov/regional/nca/1906/18april/index.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najšire prihvaćena procjena magnitude zemljotresa jest 7,9 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;&lt;ref name=BSL&gt;[http://seismo.berkeley.edu/faq/1906_0.html Gdje mogu saznati više o zemljotresu 1906?], Seizmološka laboratorija Berkeley.&lt;/ref&gt;, ali iznose se i druge vrijednosti, od 7,7, pa čak do 8,25.&lt;ref&gt;[http://quake.wr.usgs.gov/info/1906/magnitude.html Zemljotres 1906: Kolika je bila magnituda?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060926161823/http://quake.wr.usgs.gov/info/1906/magnitude.html |date=26. 9. 2006}} USGS Earthquake Hazards Program – Northern California; pristupljeno 19. 9. 2006.&lt;/ref&gt; Glavni [[epicentar]] bio je u moru, približno 3,2&amp;nbsp;km od grada. Potres se osjetio od [[Oregon]]a do [[Los Angeles]]a i sve do centralne [[Nevada|Nevade]].&lt;ref name=&quot;Gibson&quot;&gt;[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/4/2006_4_26.shtml Christine Gibson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101205074823/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/4/2006_4_26.shtml |date=5 Decembar 2010 }} &quot;Our 10 Greatest Natural Disasters,&quot; ''American Heritage'', aug/sept. 2006.&lt;/ref&gt; Zemljotres i [[požar]] koji je uslijedio pamte se kao jedna od najvećih prirodnih katastrofa u [[Historija Sjedinjenih Američkih Država|historiji Sjedinjenih Američkih Država]]&lt;ref name=&quot;Dvorak&quot;&gt;[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/2/2006_2_54.shtml John Dvorak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725030117/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2006/2/2006_2_54.shtml |date=25. 7. 2008}} &quot;San Francisco Then and Now,&quot; ''American Heritage'', april/maj 2006.&lt;/ref&gt; uz [[uragan u Galvestonu 1900.]] i [[uragan Katrina|uragan Katrinu]] 2005. Procjenjuje se da je od zemljotresa i požara stradalo više od 3.000 ljudi&lt;ref&gt;[http://www.sfmuseum.net/hist10/06timeline.html Timeline of the San Francisco Earthquake 18-23. april 1906] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303232519/http://www.sfmuseum.net/hist10/06timeline.html |date=3. 3. 2016 }}, The Virtual Museum of the City of San Francisco&lt;/ref&gt; i to je najsmrtonosnija [[prirodna katastrofa]] u historiji [[Kalifornija|Kalifornije]].

== Također pogledajte ==
* [[Arnold Genthe]] i [[George R. Lawrence]], fotografi zemljotresa
* [[Komitet pedesetorice (1906)]]
* [[Spisak zemljotresa u SAD-u]]

== Panorame ==
[[Datoteka:San francisco fire 1906.jpg|850px|San Francisco u plamenu 1906.]]
[[Datoteka:San Francisco 1906 fire 02 DA-SN-03-00958.JPEG|850px|Požar u San Francisku]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* ''Double Cone Quarterly'', Fall Equinox, svezak VII, br. 3 (2004).
* {{cite book |title=Transactions. Paper No. 1056. The Effects Of The San Francisco Earthquake of April 18th, 1906, on Engineering Constructions: Reports Of A General Committee And Of Six Special Committees Of The San Francisco Association Of Members Of The American Society Of Civil Engineers |last=American Society of Civil Engineers |authorlink= |year=1907 |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=XyoIAQAAIAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=Earthquake in California, April 18, 1906. Special Report On The Relief Operations Conducted By The Military Authorities |last=Greely |first=Adolphus W. |authorlink= |year=1906 |publisher=Government Printing Office |location=Washington |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=RcEtAAAAIAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=The San Francisco Earthquake And Fire of April 18th, 1906 And Their Effects On Structures And Structural Materials |last=Gilbert |first=Grove Karl |authorlink= |author2=Richard Lewis Humphrey, John Stephen Sewell and Frank Soule |year=1907 |publisher=Government Printing Office |location=Washington |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=BEyi0K-kUdgC |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=The San Francisco Earthquake And Fire: A Presentation of Facts And Resulting |publisher=The Roebling Construction Company |location=New York |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=Gx4hAAAAMAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=The California Earthquake of 1906 |last=Jordan |first=David Starr |authorlink= |author2=John Casper Branner, Charles Derleth, Jr., Stephen Taber, F. Omari, Harold W. Fairbanks, Mary Hunter Austin |year=1907 |publisher=A. M. Robertson |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=_7UQK1u65BgC |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=After Earthquake And Fire: A Reprint Of The Articles And Editorial Comment Appearing In The Mining And Scientific Press  |last=Mining And Scientific Press |author2=T. A. Rickard, G. K. Gilbert, S. B. Christy (and others) |year=1907 |publisher=Mining And Scientific Press |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=u90KAAAAIAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=San Francisco Relief Survey: The Organization And Methods Of Relief Used After The Earthquake And Fire Of April 18, 1906  |last=Russell Sage Foundation |authorlink= |author2=Charles J. O'Connor, Francis H. McLean, Helen Swett Artieda, James Marvin Motley, Jessica Peixotto, Mary Roberts Coolidge |year=1907 |publisher=Survey Associates, Inc. (New York), Wm. F. Fell Co. (Philadelphia) |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=hSHJAAAAMAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=The Water Supply Of San Francisco, California Before, During And After The Earthquake of April 18, 1906 And The Subsequent Conflagration  |last=Schussler |first=Hermann |authorlink= |year=1907 |publisher=Martin B. Brown Press |location=New York |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=CqgNAAAAYAAJ |access-date=15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=The California Earthquake of April 18, 1906: Report Of The State Earthquake Investigation Commission, Volumes [http://books.google.com/books?id=KLoQAAAAIAAJ I] and [http://books.google.com/books?id=w7oQAAAAIAAJ II]|last=Tyler |first=Sydney |author2=Harry Fielding Reid |year=1908 |publisher=The Carnegie Institution of Washington |location=Washington, D.C.}}
* Wald D. J, Kanamori, Hiroo, Helmberger, D.V. and Heaton, T. H, [https://web.archive.org/web/20090109015735/http://pasadena.wr.usgs.gov/office/wald/1906/1906.html Source study of the 1906 San Francisco Earthquake], bilten Američkog seizmološkog društva, sv. 83, br. 4, str.&amp;nbsp;981-1019, august 1993.
* Winchester, Simon, ''A Crack in the Edge of the World: America and the Great California Earthquake of 1906'', &quot;HarperCollins Publishers&quot;, [[New York]], [[2005]]. {{ISBN|0-06-057199-3}}

;Savremeni izvori o katastrofi
* {{cite book |title=A History Of The Earthquake And Fire In San Francisco |last=Aitken |first=Frank W. |author2=Edward Hilton |year=1906 |publisher=The Edward Hilton Co. |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=IN0KAAAAIAAJ |access-date=15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=The History Of The San Francisco Disaster And Mount Vesuvius Horror |last=Banks |first=Charles Eugene |author2=Opie Percival Read |year=1906 |publisher=C. E. Thomas |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=HxkCAAAAIAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=San Francisco In Ruins: A Pictorial History |last=Givens |first=John David |author2=Opie Percival Read |year=1906 |publisher=Leon C. Osteyee |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=hvQ0AAAAIAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=San Francisco Through Earthquake And Fire |last=Keeler |first=Charles |year=1906 |publisher=Paul Elder And Company |location=San Francisco |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=T3AUAAAAYAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=The San Francisco Calamity By Earthquake And Fire |last=Morris |first=Charles |year=1906 |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=1j0tAAAAYAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=San Francisco's Great Disaster |last=Tyler |first=Sydney |author2=Ralph Stockman Tarr |year=1908 |publisher=P. W. Ziegler Co. |location=Philadelphia |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=5ethh5oH5JYC |access-date = 15. 8. 2009}}
* {{cite book |title=Complete Story of the San Francisco Horror |last=White |first=Trumbull |author2=Richard Linthicum |year=1906 |isbn= |url=http://books.google.com/books?id=I9QKAAAAIAAJ |access-date = 15. 8. 2009}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|San Francisco earthquake of 1906}}
* [https://web.archive.org/web/20120318141840/http://www.environmentalgraffiti.com/history/news-day-san-francisco-was-destroyed Članak iz 2010. s izvrsnim fotografijama]
* [http://www.archives.gov/exhibits/sf-earthquake-and-fire/ Zemljotres i požar 1906], Nacionalne arhive
* [http://www.timesonline.co.uk/tol/system/topicRoot/San_Francisco_earthquake/ Zemljotres u San Francisku]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629140048/http://www.timesonline.co.uk/tol/system/topicRoot/San_Francisco_earthquake/ |date=29. 6. 2011 }} originalni izvještaji ''[[Times (magazin)|Timesa]]''
* [http://www.geotimes.org/apr06/Travels0406.html Geološka tura zemljotresa u San Francisku, 100 godina kasnije], [[Američki geološki institut]]
* [http://sanfrancisco-1906.t83.net Zemljotres u San Francisku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722163128/http://sanfrancisco-1906.t83.net/ |date=22. 7. 2012 }} – [[veb-sajt]] s informacijama za studente
* [http://www.sfmuseum.org/1906/06.html Veliki zemljotres i požar 1906.] na stranici Muzeja San Franciska
* [http://www.zpub.com/sf/history/1906earth.html Mapa razorenog područja i linkovi na fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125022123/http://www.zpub.com/sf/history/1906earth.html |date=25. 1. 2013}}
* [http://www.lib.byu.edu/dlib/irvine/ Kolekcija Edith Irvine]: Fotografije zemljotresa u San Francisku 1906.
* [https://web.archive.org/web/20120422054623/http://www.paloaltohistory.com/1906-palo-alto-earthquake.php Zemljotres 1906. u Palo Altu]

{{Zemljotresi u 1900-tima}}

[[Kategorija:1900-te]]
[[Kategorija:1906. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Historija Kalifornije]]
[[Kategorija:San Francisco]]
[[Kategorija:Zemljotres u San Francisku 1906.|*]]
[[Kategorija:Zemljotresi u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Zemljotresi u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>ksyhtt7wyi7gc4c6q3dthbcpm8mmff2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>We Are the Champions</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256963</id>
    <revision>
      <id>3900424</id>
      <parentid>3875461</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T00:42:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6888" sha1="siq7x56bjj4m56jhu2yukhlnjm79srz" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime               = We Are the Champions
| omot              = We are the champions Omot singla.jpg
| opis              =
| ime_muzičara_genitiv      = [[Queen]]a
| album             = [[News of the World (album)|News of the World]]
| A-strana          = 
| B-strana          = &quot;[[We Will Rock You]]&quot;
| izdat             = {{ZD|UK}} [[7. oktobar]] [[1977]].
| format            = 7&quot; [[gramofonska ploča|vinil]], [[Kompakt disk|CD]] singl
| snimljen          = [[1977]].
| žanr              = [[rock]], [[hard rock]]
| dužina            = 2:59
| izdavač           = {{ZD|UK}} ''[[EMI]]'' &lt;br&gt; {{ZD|SAD}} ''[[Elektra Records]]''
| pisac             = [[Freddie Mercury]]
| producent         = ''[[Queen]]'' 
| certifikacija     =
| zadnji_singl      = &quot;[[Long Away]]&quot; &lt;br&gt; ([[1977]])
| ovaj_singl        = &quot;'''We Are the Champions'''&quot; / &quot;[[We Will Rock You]]&quot; &lt;br&gt; ([[1977]])
| sljedeći_singl    = &quot;[[Spread Your Wings]]&quot; &lt;br&gt; ([[1978]])
}}
'''We Are the Champions''' je [[singl]] britanske [[rock]] grupe [[Queen]]. Tekst je napisao Freddie Mercury. Singl je izdan [[7. oktobar|7. oktobra]] [[1977]]. godine i nalazi se na albumu [[News of the World (album)|News of the World]] iz 1977. godine.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/radio2/soldonsong/whatson/wearethechampions.shtml BRITs 25 Song Award: We Are The Champions – Queen] ''[[BBC]]''&lt;/ref&gt; Iako je napisana [[1975]]. godine, inspirisana fudbalom, nije snimljena sve do 1977. godine. Pjesma je dostigla 2. mjesto na top-listi u Velikoj Britaniji i 4. mjesto na ''Billboard'' Hot 100 top-listi najboljih pjesama u SAD-u.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.http/ |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519173408/http://http/ |archive-date=19. 5. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Postala je jedna od najpoznatijih i najizvođenijih pjesama Queena i svojevrstna himna.&lt;ref name=alm&gt;[http://www.allmusic.com/song/we-are-the-champions-t2415717 We Are the Champions: Song Review]&lt;/ref&gt; Pjesma se i danas izvodi na različitim sportskim događajima.
Poslije izlaska pjesme, njen autor je 1978. izjavio: ''Mislio sam na nogomet dok sam je pisao. Pretpostavljam da pjesmu možete smatrati mojom verzijom I Did It My Way''.
Pjesmu su naknadno obradili mnogi muzičari.

== Muzički spot ==
Spot za pjesmu je snimljen na posebno organizovanom snimanju kojem su prisustvovali i fanovi grupe. Snimanje je obavljeno u New London Theatre Centru 6. oktobra 1977. godine a režirao ga je Derek Burbridge.

== Top-lista i tiraž singla ==
=== Top-lista ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Top-lista (1977–78)
!Najbolji&lt;br /&gt;plasman
|-
|Austrija&lt;ref name=&quot;Lescharts&quot;&gt;&quot;We Are the Champions&quot;, [http://lescharts.com/showitem.asp?key=8012&amp;cat=s Lescharts.com]&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|12.
|-
|Holandija
|align=&quot;center&quot;|2.
|-
|Njemačka&lt;ref name=&quot;Lescharts&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|13.
|-
|Irska&lt;ref name=irec&gt;Irish Single Chart [http://www.irishcharts.ie/search/placement Irishcharts.ie]&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|3.
|-
|Norveška&lt;ref name=&quot;Lescharts&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|6.
|-
|Švedska&lt;ref name=&quot;Lescharts&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|14.
|-
|Velika Britanija&lt;ref name=ukc&gt;UK Singles Chart [https://web.archive.org/web/20111127164418/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=7550 Chartstats.com]&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|2.
|-
|SAD&lt;ref name=&quot;Billboard&quot;&gt;Billboard allmusic.com&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|4.
|-
|}

=== Tiraž ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Država
!Tiraž
!Broj prodatih primjeraka
|-
|Francuska
|align=&quot;center&quot;|Zlatni + srebrni
|align=&quot;center&quot;|789 000&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.infodisc.fr/Single_Certif.php |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 5. 2013 |archive-date=7. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160207022745/http://www.infodisc.fr/Single_Certif.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|Velika Britanija
|align=&quot;center&quot;|Zlatni 
|align=&quot;center&quot;|500 000
|-
|SAD
|align=&quot;center&quot;|Platinasti
|align=&quot;center&quot;|3 243 000&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-songs-from-the-last-century.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 5. 2013 |archive-date=30. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120930194254/http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-songs-from-the-last-century.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Obrade ==
Pjesmu su obradili mnogi muzičari a neki od njih su:
* Gitarist Hank Marvin je izveo instrumental pjesme u duetu sa Queenovim gitaristom [[Brian May]]om 1992. godine na albumu ''Into the Light''.
* Muzičar Scatman John 1996. godine sa grupom drugih muzičara izvodi pjesmu &quot;We Are the Champions&quot; za kompilacijski album ''Queen Dance Traxxx''.&lt;ref&gt;Steffen Hung. [http://germancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen+Dance+Traxx&amp;titel=Queen+Dance+Traxx+1&amp;cat=a &quot;Queen Dance Traxxx&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130630125912/http://germancharts.com/showitem.asp?interpret=Queen+Dance+Traxx&amp;titel=Queen+Dance+Traxx+1&amp;cat=a |date=30. 6. 2013 }} germancharts.com.&lt;/ref&gt;
* Njemačka grupa J.B.O. 1997. godine je izvela parodiju ove pjesme nazvanu &quot;Wir sind die Champignons&quot; ''&lt;ref&gt;[http://www.musik-sammler.de/media/1202 J.B.O – Laut!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130712223226/http://www.musik-sammler.de/media/1202 |date=12. 7. 2013 }} Musik Sammler.de&lt;/ref&gt;
* [[Robbie Williams]] sa vokalima grupe Queen (May i Taylor) 2001. godine za potrebe soundtracka filma for the soundtrack of the 2001 film ''A Knight's Tale''.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0183790/soundtrack &quot;Soundtrack for &quot;A Knight's Tale&quot;]. Internet Movie Database.&lt;/ref&gt;
* Jean-Sébastien Lavoie na francuskom TV šou ''Nouvelle Star'', 2003. godine (zabilježila 38. mjesto u Francuskoj i 53. u Švicarskoj),&lt;ref&gt;&quot;We Are the Champions&quot; by Jean-Sébastien Lavoie, French and Swiss singles charts [http://lescharts.com/showitem.asp?key=5934&amp;cat=s Lescharts.com] (Retrieved 29 July 2008)&lt;/ref&gt;
* Gavin DeGraw 2005. godine na albumu ''Killer Queen: A Tribute to Queen''.&lt;ref&gt;[http://www.allmusic.com/album/killer-queen-a-tribute-to-queen-r782664 Killer Queen: A Tribute to Queen] Allmusic. Retrieved 11 July 2011&lt;/ref&gt;
* 2005. godine u Diznijevom filmu ''Chicken Little''
* Crazy Frog – obrađujući Queenove vokale snimljene za potrebe muzičke numere povodom 2006 FIFA World Cup iz 2006. godine. Verzija je postala popularna dostigavši 1. mjesto u Francuskoj i zlatni tiraž.&lt;ref name=&quot;Lescharts2&quot;&gt;&quot;We Are the Champions (Ding a Dang Dong)&quot; [http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Crazy+Frog&amp;titel=We+Are+The+Champions+%28Ding+A+Dang+Dong%29&amp;cat=s Lescharts.com]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.queenonline.com/en/the-band/discography/innuendo/#lyrics Tekstovi pjesama na oficijelnoj web stranici grupe Queen]

{{Singlovi Queena}}

[[Kategorija:Queen]]
[[Kategorija:Pjesme grupe &quot;Queen&quot;]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1977.]]</text>
      <sha1>siq7x56bjj4m56jhu2yukhlnjm79srz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zuzi Zu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257961</id>
    <revision>
      <id>3900503</id>
      <parentid>3875467</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T08:49:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16360" sha1="ownur3gaki44sc2kgb0b2oft1wkwwtb" xml:space="preserve">{{Sporna_autorska_prava}}
{{Infokutija muzičar
| ime_muzičara          = Zuzi Zu
| slika                 = 
| opis_slike            = 
| širina_slike          = 
| pejzažno              = 
| pozadina              = solo_izvođač
| ime_po_rođenju        = Zumreta Midžić
| alias                 = Zuzi Zu
| država                = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| mjesto_rođenja        = [[Velika Kladuša]]
| karijera              = 1976 – danas
| smrt                  = 
| mjesto_smrti          = 
| država_smrti          = 
| instrument            = [[Vokal]]
| žanr                  = [[Pop]], Rock, Romska muzika i Sevdalinke
| zanimanje             = [[Muzičar]], tekstopisac, artista
| izdavač               = [[PGP RTB]], Sarajevo Disk, [[Jugoton]], [[Diskoton]]
| članci                = 
| URL                   = {{URL|http://zuzizu.ba}}
}}
'''Zumreta Midžić''' poznatija kao '''Zuzi Zu''' je [[Bosanskohercegovačka muzika|bosanskohercegovačka pjevačica]], [[Pop muzika|pop]], rock i romske muzike, kao i sevdalinke.&lt;ref name=&quot;zuzizu.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.zuzizu.ba/biography |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 6. 2016 |archive-date=9. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409052134/http://zuzizu.ba/biography/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Poznata je kao jedan od pratećih vokala u Jugoslaviji i sarađivala je sa [[Bijelo Dugme|Bijelim Dugmetom]], [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], [[Indeksi|Indexima]] i mnogim drugim muzičarima.&lt;ref&gt;http://www.sutra.ba/vijest/zuzi-zu-jedan-je-od-najboljih-bek-vokala-bive-jugoslavije-117581#{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.slobodnaevropa.org/a/27509208.html&lt;/ref&gt; Rođena je u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], a dugi niz godina živi i radi u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Zagreb]]u.

== Biografija ==
Zuzi Zu je rođena i odrasla u Velikoj Kladuši. Nakon završene osnovne škole završava Gimnaziju „Tono Horvat“. U gimnaziji je pjevala na igrankama i imala grupu sa Senadom Galijaševićem. Početkom sedamdesetih godina je učestvovala u prvom tv takmičenju mladih talenata  „Nova imena, novi zabavljači“ koje je uređivao i vodio Saša Zalepugin&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zalepugin.com/index.php/pocetna/biografija/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709050921/http://www.zalepugin.com/index.php/pocetna/biografija |archive-date=9. 7. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na TV Zagreb. Položila je audiciju kod [[Ismet Alajbegović Šerbo|Šerbe Alajbegovića]], a nagrada je bila da sa njegovim orkestrom otpjeva „Moj dilbere kud se šećeš“ i pojavi se prvi put na televiziji.

[[Datoteka:Zuzi Zu i Bijelo Dugme.jpg|mini|Fotografija sa turneje &quot;Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo&quot; [[1987]]. godine]]
Upisala je Ekonomski fakultet i istovremeno je pohađala i Srednju muzičku školu – odsjek za solo pjevanje kod profesorice Sotirovske. Postala je članica hora studentskog društva „Slobodan Princip-Seljo“ kojim je dirigovao maestro Miroslav Homen. Zatim je položila audiciju kod dirigenta Julija Marića i postala dugogodišnja članica hora Radiotelevizije Sarajevo (danas [[BHT 1]]). Bilo je to vrijeme sedamdesetih kada su muzičkom sarajevskom pop-rock scenom vladali [[Indeksi]], [[Zdravko Čolić]], [[Bijelo Dugme]] i poznati festival [[Vaš šlager sezone]]. Maestro Marić je izabrao Zuzi Zu da u grupi „Corona“ na 12 festivalu pjeva prateće vokale. Bio je to [[Vaš šlager sezone#1976|Vaš šlager sezone 1976.]] godine kada je Kemal Monteno pobijedio sa pjesmom „Sarajevo ljubavi moja“. Poslije toga je Zdravko Čolić pozviva da pjeva back vokale na proslavi Nove Godine 1977. u Skenderiji. Početkom te iste godine Zdravko Čolić i [[Indeksi]] sa [[Davorin Popović|Davorinom Popovićem]] zajedno idu na prvu veliku jugoslovensku turneju, na kojoj Zuzi Zu sa Gordanom Ivandić pjeva back vokale. Kasnije je sa Gordanom pjevala i u grupi [[Rok Hotel]] i izdali su singlicu „Disco / Blue Jeans“ za [[Jugoton]].&lt;ref name=&quot;discogs.com&quot;&gt;http://www.discogs.com/Rok-Hotel-Disko-Blue-Jeans/release/2624288&lt;/ref&gt;

1978. na festivalu „Beogradsko proleće“ je pjevala sa Indexima back vokale za pjesmu „Pozovi me na kafu draga“ i upoznala pjesnikinju Marinu Tucaković. Ona je za Zuzi napisala pank numeru „Hoby“ koju je Zuzi Zu otpjevala u kultnom filmu „Nacionalna klasa“ reditelja Gorana Markovića.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;http://www.discogs.com/Various-Originalna-Muzika-Iz-Filma-Nacionalna-Klasa/release/1286061&lt;/ref&gt; Otpjevala je i prateći vokal za naslovnu muzičku numeru filma pod nazivom &quot;Floyd&quot;. Autor muzike je Zoran Simjanović.&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/name/nm0799550/?ref_=ttfc_fc_cr2&lt;/ref&gt; Poslije toga Zuzi Zu i Gordana Ivandić su se pridružila operskom basu Mirzi Alijagiću u disko grupi [[Mirzino jato]].&lt;ref&gt;http://www.discogs.com/artist/502655-Mirzino-Jato&lt;/ref&gt; U periodu od 1979. do 1982. godine, dok su one bile članice grupe za njima su ostali veliki hitovi kao što su: „Apsolutno tvoj”,&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;http://www.discogs.com/Mirzino-Jato-Apsolutno-Tvoj-Pada-Sneg/master/471037&lt;/ref&gt; „Normalna stvar”,&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;http://www.discogs.com/Mirzino-Jato-Normalna-Stvar/release/665244&lt;/ref&gt;  „Čarter let”, za koje je muziku napisao [[Sead Lipovača|Zele Lipovača]], a tekstove Marina Tucaković. Sa pjesmom Enca Lesića „Ja bih druga da me mazi“ sudjeluju na festivalu [[Vaš šlager sezone#1980|Vaš šlager sezone 1980]].

U međuvremenu je Zuzi diplomirala na Ekonomskom fakultetu i zaposlila se u državnoj upravi kao službenik u RZDP Bosne i Hercegovine, gdje je radila 16 godina.  Odlazi na postdiplomske studije 1983. u Holandiju na “The Institute of Social Studies”&lt;ref&gt;http://www.iss.nl&lt;/ref&gt; u Den Haagu.&lt;ref&gt;http://www.denhaag.nl&lt;/ref&gt; Zuzi Zu je naučila nekoliko svjetskih jezika (engleski, italijanski, španski, holandski, ruski i romski jezik) što joj je pomoglo da proširi svoj repertoar sa stranim pjesmama i da piše tekstove na tim jezicima.

1987. počinje saradnju sa grupom [[Bijelo dugme]] pjevajući prateće vokale na albumu [[Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo]] &lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Pljuni-I-Zapjevaj-Moja-Jugoslavijo/master/44498&lt;/ref&gt; i istoimenoj jugoslovenskoj turneji te godine. Pjevala je i na na duplom albumu [[Mramor, kamen i željezo]]&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Mramor-Kamen-I-%C5%BDeljezo/master/44504&lt;/ref&gt; uživo snimljenim koncertima u sarajevskoj Zetri i zagrebačkom Domu sportova kao i u video zapisu koncerta iz Zetre. Iza toga nastavlja saradnju sa [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] i pjevala je sve prateće vokale za romsku pjesmu „Ederlezi” u filmu [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] „Dom za vešanje&quot;&lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;&gt;http://www.discogs.com/Goran-Bregovi%C4%87-Dom-Za-Ve%C5%A1anje-Muzika-Iz-Filma-Emira-Kusturice/release/1580893&lt;/ref&gt; koja je kasnije postala zaštitni znak cijelog filma.

Sredinom osamdesetih interpretator bosanskih sevdalinki [[Himzo Polovina]] je podržao Zuzi Zu da snimi prvu sevdalinku &quot;Moj beharu ko li mi te bere&quot; za arhiv Radiotelevizije Sarajevo. Nastavila je da snima sevdalinke i danas ih ima oko 20 snimljenih sa Narodnim i Tamburaškim orkestrom RTV Sarajevo za muzički arhiv. Sevdalinke je korepetirala sa muzičkim producentom Vaskom Pokrajčićem. Krajem 80-tih i početkom 90-tih je sa [[Safet Isović|Safetom Isovićem]] i orkestrom [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] pjevala na koncertima i zabavama po Bosni i Hercegovini, Njemačkoj i Austriji.&lt;ref name=&quot;zuzizu.ba&quot;/&gt;

1991. godine je snimila album [[Noćas ja ludujem (Zuzi Zu)|Noćas ja ludujem]] u studiju [[Zoran Redžić|Zorana Redžića]] koji se pojavljuje i u ulozi producenta. Autor svih numera je bio [[Milić Vukašinović|Milić Vukašinović - Mića]]. Album je izdao Sarajevodisk&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sarajevodisk.com/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 6. 2016 |archive-date=25. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161225184814/http://sarajevodisk.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i imao je hit pjesmu „Bekrija“.

[[Datoteka:Zuzi Zu i Alen Islamovic.jpg|mini|Fotografija sa turneje Alena, Bebeka i Tife &quot;Kad bi' bio Bijelo Dugme&quot; [[2009]]. godine]]
Od 2005. do 2009. godine pjeva prateće vokale u bendu koji su formirali tri bivša pjevača [[Bijelo Dugme|Bijelog dugmeta]]: [[Željko Bebek]], [[Alen Islamović]] i [[Tifa|Mladen Vojčić – Tifa]]. Oni su pod imenom „Kad bi’ bio bijelo dugme” nastupali u čitavoj Evropi i zemljama bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;http://www.jutarnji.hr/spektakli/ups/alen-bebek-i-tifa-snimaju-novi-album/2320685/&lt;/ref&gt;

Nekoliko zadnjih godina Zuzi radi na svom autorskom studijskom albumu „Made in Sarajevo“.  Cd ima 18 audio traka i za svaki singl je uradila oficielni video spot. To su “Vatra”, “Plava banana”, “San o ljubavi”, “Ederlezi”, “Ružica si bila”, “Žena istoka”, “Reanimacija”, “Morska pjena”, “Trag ljubavi”, “Where Love Has Gone”, “Dove l’amore”, “Waar ben je gebleven”, “Delija”, “Lutka od gume”, “Imal jada k’o kad akšam pada”, “Trepavica”, “Čičak” i “Uspavanka”.

Producent i izvršni producent svih audiozapisa je Aleksandar Kobac. Sve pjesme su snimljene, miksane i masterizovane u &quot;Studiju Kobac&quot; u Beogradu u periodu od 2009. do 2017. godine.

Video zapise je režirao i snimao Dejan Miličević i &quot;Invenio Films&quot; Dalibora Mrdića. Video animaciju za &quot;Plavu Bananu&quot; je kreirao animator Berin Tuzlić.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.berintuzlic.ba/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 6. 2016 |archive-date=26. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160526195952/http://berintuzlic.ba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na CD-u &quot;Made in Sarajevo&quot; Zuzi Zu se pojavljuje na većini pjesama kao kompletan umjetnik: izvođač, autor muzike i teksta te u video zapisima kao stilista-kostimograf.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pulsonline.rs/licna-karta/538/zumreta-midzic-zuzi-zu |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803035200/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/538/zumreta-midzic-zuzi-zu |archive-date=3. 8. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

2013. godine učestvovala je u rijalitiju TV PINK-a [[Farma|Farma 5]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.24sata.rs/sou/vesti/vest/pocela-peta-sezona-farme-koja-traje-do-nove-godine/104103.phtml |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131003161431/http://www.24sata.rs/sou/vesti/vest/pocela-peta-sezona-farme-koja-traje-do-nove-godine/104103.phtml |archive-date=3. 10. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

2016. godine je bila najavljena kao dio Eurovizijskog bosanskohercegovačkog tima,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.avaz.ba/clanak/221508/zuzi-zu-razmislja-o-tuzbi-protiv-bh-eurosonga?url=clanak%2F221508%2Fzuzi-zu-razmislja-o-tuzbi-protiv-bh-eurosonga |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2021 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303031932/http://www.avaz.ba/clanak/221508/zuzi-zu-razmislja-o-tuzbi-protiv-bh-eurosonga?url=clanak%2F221508%2Fzuzi-zu-razmislja-o-tuzbi-protiv-bh-eurosonga |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali je kasnije odustala od učešća u ovom projektu.&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/estrada/skandali-koji-su-obiljezili-ovogodisnji-eurosong-opca-tucnjava-golotinja-i-vukovi-politicke-poruke-1076485&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Samostalni albumi ===
* [[1991]] [[Noćas ja ludujem (Zuzi Zu)|Noćas ja ludujem]] (Sarajevo Disk)&lt;ref&gt;http://www.discogs.com/artist/Zumreta+Mid%C5%BEi%C4%87&lt;/ref&gt;

=== Sa grupom Rock Hotel ===
* [[1978]] Disco/Blue Jeans ([[Jugoton]]) &lt;ref name=&quot;discogs.com&quot;/&gt;

=== Sa grupom Mirzino Jato ===
* [[1979]] Šećer i med ([[PGP RTB]]) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Mirzino-Jato-%C5%A0e%C4%87er-I-Med/release/1122693&lt;/ref&gt;
* [[1979]] Apsolutno tvoj / Pada sneg (Singl) ([[PGP RTB]]) &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;
* [[1979]] Normalna stvar ([[PGP RTB]]) &lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;,
* [[1980]] Ja bih da me druga mazi / Zvezda i alkohol (Singl) ([[PGP RTB]]) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Mirzino-Jato-Ja-Bih-Da-Me-Druga-Mazi-Zvezda-I-Alkohol/release/2247892&lt;/ref&gt;

=== Prateći vokali ===
* [[1984]] Zašto tako strasno ([[Frano Lasić]]) (Jugodisk) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Frano-Lasi%C4%87-Za%C5%A1to-Tako-Strasno/master/380755&lt;/ref&gt;
* [[1986]] Pljuni I Zapjevaj Moja Jugoslavijo ([[Bijelo Dugme]]) ([[Diskoton]], Kamarad) &lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;/&gt;
* [[1987]] Mramor, kamen i željezo ([[Bijelo Dugme]]) ([[Diskoton]]) &lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;/&gt;
* [[1987]] Legija ([[Legija]]) ([[PGP RTB]]) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Legija-Legija/master/605775&lt;/ref&gt;
* [[1990]] Nakon svih ovih godina ([[Bijelo Dugme]]) ([[Diskoton]]) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Nakon-Svih-Ovih-Godina/release/2054008&lt;/ref&gt;
* [[1991]] Rođena si samo za mene ([[Hari Mata Hari]]) ([[Diskoton]]) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Hari-Mata-Hari-Ro%C4%91ena-Si-Samo-Za-Mene/release/2295870&lt;/ref&gt;
* [[2000]] U ime ljubavi ([[Halid Bešlić]]) (In Takt records) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Halid-Be%C5%A1li%C4%87-U-Ime-Ljubavi/release/2739177&lt;/ref&gt;
* [[2000]] Uzmi 1 Ili 2 (Fistik) (Song Zelex) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Fistik-Uzmi-1-Ili-2/release/4832174&lt;/ref&gt;
* [[2004]] Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo ([[Bijelo Dugme]]) (Music Star Production) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Pljuni-I-Zapjevaj-Moja-Jugoslavijo/release/1726080&lt;/ref&gt;
* [[2004]] Mramor, kamen i željezo ([[Bijelo Dugme]]) (Music Star Production) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Mramor-Kamen-I-%C5%BDeljezo/release/3359622&lt;/ref&gt;
* [[2005]] Antologija 2 ('84 - '89) ([[Bijelo Dugme]]) (Not On Label) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Antologija-2-84-89/release/5089025&lt;/ref&gt;
* [[2010]] Mijenjam (Boban Rajović) (City records) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Boban-Rajovi%C4%87-Mijenjam/release/3319915&lt;/ref&gt;

=== Soundtrack albumi ===
* [[1979]] Hoby (as Zumreta Midžić-Zuzi) Originalna Muzika Iz Filma Nacionalna Klasa ([[PGP RTB]]) &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;
* [[1988]] [[Goran Bregović]], Dom Za Vešanje (Muzika Iz Filma [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]]) ([[Diskoton]], Kamarad) &lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;/&gt;
* [[1988]] [[Goran Bregović]], Dom Za Vešanje (Muzika Iz Filma [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]]) ([[Diskoton]]) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Goran-Bregovi%C4%87-Dom-Za-Ve%C5%A1anje-Muzika-Iz-Filma-Emira-Kusturice/release/1118600&lt;/ref&gt;
* [[1994]] Hoby (as Zumreta Midžić-Zuzi)  Original Music Score From The Motion Picture National Class (Up To 785 CCM)(C&amp;H Records) &lt;ref&gt;http://www.discogs.com/Various-Original-Music-Score-From-The-Motion-Picture-National-Class-Up-To-785-CCM/release/3736042&lt;/ref&gt;

== Videografija ==
* [[1992]] Noćas ja ludujem (režiser Milan Bilbija)
* [[2010]] Delija (Dejan Miličević)
* [[2011]] Ružica si bila (Dejan Miličević)
* [[2012]] Reanimacija (Dejan Miličević)
* [[2012]] Žena istoka (Dejan Miličević)
* [[2012]] Morska pjena (Dejan Miličević)
* [[2013]] Vatra (Invenio films)
* [[2013]] Where love has gone (Invenio films)
* [[2013]] Trag ljubavi (Invenio films)
* [[2013]] Dove l'Amore (Invenio films)
* [[2013]] Waar ben je gebleven (Invenio films)
* [[2014]] Ederlezi (Invenio films)
* [[2014]] San o ljubavi (Invenio films)
* [[2015]] Plava banana (Animacija by Berin Tuzlic)
* [[2015]] Imal' jada k'o kad akšam pada (Invenio films)
* [[2016]] Ederlezi Remix by DJ Ruvex (Invenio films)
* [[2016]] Lutka od gume (Zuzi Zu &amp; Berin Tuzlić)
* [[2016]] Uspavanka (Invenio films)
* [[2016]] Trepavica
* [[2016]] Čičak

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{refspisak}}
* [http://zuzizu.ba Zvanični veb sajt]
* [http://www.youtube.com/user/ZuziZuClub Zvanični YouTube kanal #] 1
* [http://www.youtube.com/user/ZuziZuClubArhiv Zvanični YouTube kanal #2]
* [https://twitter.com/ZuziZu1 Zvanični Twitter nalog]
* [https://soundcloud.com/zuzizu Zvanični SoundCloud profil]

{{DEFAULTSORT:Zu, Zuzi}}
[[Kategorija:Biografije, Velika Kladuša]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]]
[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]]</text>
      <sha1>ownur3gaki44sc2kgb0b2oft1wkwwtb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Višća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265421</id>
    <revision>
      <id>3900461</id>
      <parentid>3896586</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:29:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12129" sha1="tccelrbdzbf5uvv25vjnz8so7a76quy" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Edin Višća
| nadimak                    = 
| slika                      = Visca'14.JPG
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1990|2|17}}
| rodnigrad                  = [[Olovo (općina)|Olovo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| visina                     = 172&amp;nbsp;cm
| težina                     = 
| pozicija                   = [[Vezni igrač|Vezni]]&lt;ref&gt;[http://www.transfermarkt.com/en/edin-visca/profil/spieler_109217.html Edin Višća, transfermarkt.de info]&lt;/ref&gt;
| omladinskegodine           = 2005–2007.
| omladinskipogoni           = [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]]
| trenutniklub               = [[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|İstanbul Başakşehir]]
| brojnadresu                = 7
| godine1                    = 2007–2009.
| klubovi1                   = [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2009-2011.
| klubovi2                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)2           = 39 (11)
| godine3                    = 2011-2022.
| klubovi3                   = [[İstanbul Başakşehir F.K.|Başakşehir]]
| nastupi(golovi)3           = 344 (95)
| godine4                    = 2022–2026.
| klubovi4                   = [[Trabzonspor]]
| nastupi(golovi)4           = 107 (16)
| godine5                    = 2026-
| klubovi5                   = [[İstanbul Büyükşehir Belediyespor|İstanbul Başakşehir]]
| nastupi(golovi)5           = 
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2007–2009.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 17 (1)
| nacionalnegodine2          = 2010-2012.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (3)
| nacionalnegodine3          = 2010-2020.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 55 (10)
| zadnjiuređaj               = 25. juni 2026
}}
'''Edin Višća''' (17. februar 1990) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac BIH]]. Trenutno nastupa za turski klub [[İstanbul Başakşehir]] na poziciji veznog ili krilnog igrača.&lt;ref&gt;[http://edinvisca.blogger.ba/ Edin Višća blog]&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==

Višća je svoju profesionalnu karijeru započeo u timu [[FK Budućnost Banovići|FK Budućnost]] iz Banovića za koji nastupa do 2009. kada prelazi u sarajevski klub [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-visca/profil/spieler/109217|title=Edin Visca - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== FK Željezničar ===
U ljeto 2010, Višća napušta FK Budućnost i prelazi u sarajevski klub [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ubrzo postaje jedan od najkvalitetnijih veznih fudbalera kluba, ali i cijele [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|BIH Premijer Lige]]. U Željezničaru provodi dvije sezone, a na ljeto 2011. prelazi u turski klub Istanbul BB.

=== Istanbul BB ===
U augustu 2011., Višća za oko 450 hiljada [[Euro|eura]] prelazi u [[Turska|turski]] klub [[Istanbul BB]] i potpisuje ugovor na pet godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sarajevski.ba/svi-transferi-zeljeznicara-u-posljednjih-deset-godina/39449|title=Svi transferi Željezničara u posljednjih deset godina|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj debi za Istanbul BB igra u utakmici protiv [[Galatasaray SK|Galatasaraya]], 11. septembra 2011, a meč završava pobijedom Istanbula BB rezultatom 2-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/1142336|title=Medipol Basaksehir - Galatasaray SK, Sep 11, 2011 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Istanbul BB postiže u januaru 2012. u utakmici upravo protiv [[Galatasaray SK|Galatasaraya]], koja završava pobijedom Galatasaraya rezultatom 4-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/1143802|title=Galatasaray SK - Medipol Basaksehir, Jan 3, 2012 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Vrlo brzo Višća postaje jedan od najvažnijih igrača kluba i postiže nekoliko fantastičnih i važnih golova za klub. Sezonu 2015/16., Višća okončava sa čak 17 pogodaka i 5 asistencija u 34 odigrane utakmice u sklopu turske [[Süper Lig|Super Lige]], što ga u toj sezoni čini jednim od najefikasnijih igrača kompletne lige.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

U ljeto 2016, mediji špekulišu da bi Višća mogao preći u [[Fenerbahçe SK|Fenerbahce]], ali on demantuje te špekulacije i stavlja potpis na novi ugovor sa Istanbulom BB koji ga veže za ovaj klub sve do juna 2020. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/ino_fudbal/zvanicno-visca-produzio-ugovor-s-basaksehirom/203855|title=Zvanično: Višća produžio ugovor s Basaksehirom|access-date=19. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

19. jula 2020, Višća osvaja svoju prvu titulu prvaka Turske sa Istanbulom BB.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/edin-visca-odveo-basaksehir-do-historijske-titule-prvaka-turske/200719039|title=Edin Višća odveo Bašakšehir do historijske titule prvaka Turske!|website=Klix.ba|date=19. 7. 2020|access-date=20. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==

Edin Višća je igrao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine U-21]] i U19, te nakon toga i za seniorsku [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] za koju je debitirao 10. decembra 2010, protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljske]]&lt;ref&gt;[http://www.worldfootball.net/report/freundschaft-2010-dezember-polen-bosnien-herzegowina/ Izvještaj utakmice Poljska-BiH]&lt;/ref&gt;. Prvi gol za seniorsku reprezentaciju je postigao protiv BiH U21 reprezentacije. Na toj utakmici odigranoj u [[Gradačac|Gradačcu]] postigao je dva gola.

Višća je u junu 2014. pozvan da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BIH]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U prva dva kola grupne faze protiv selekcija [[Argentina|Argentine]] i [[Nigerija|Nigerije]], Višća nije dobio priliku da zaigra. Međutim, u utakmici trećeg kola protiv selekcije [[Iran]]a, selektor [[Safet Sušić|Sušić]] daje priliku Višći da zaigra u drugom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/index.html|title=2014 FIFA World Cup Brazil™ - Matches - Bosnia and Herzegovina-Iran - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en-GB|access-date=20. 8. 2016|archive-date=14. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160814115901/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2015, Višća postiže svoje prve zvanične golove za seniorsku selekciju BIH u utakmici protiv [[Izrael]]a u [[Zenica|Zenici]] u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|UEFA EURO 2016.]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-visca/nationalmannschaft/spieler/109217|title=Edin Visca - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016, sportski novinari u BIH proglašavaju Višću za najboljeg igrača godine za 2015. godinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://reprezentacija.ba/40617-edin-visca-najbolji-bh-fudbaler-u-2015-godini|title=Edin Višća najbolji bh. fudbaler u 2015. godini|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Dana 21. maja 2021, odlučio je da se oprosti od reprezentacije Bosne i Hercegovine.

== Statistika ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 20. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-visca/leistungsdaten/spieler/109217/plus/0?saison=ges|title=Edin Visca - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=4|[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2009/10.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|10||2||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||10||2
|-
|2010/11.
|Premijer Liga
|27||9||6||0||colspan=&quot;2&quot;|–||2||0||35||9
|-
|2011/12.
|Premijer Liga
|1||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||3||0||4||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!38!!11!!6!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!5!!0!!49!!11
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |[[İstanbul Başakşehir]]
|2011/12.
|[[Süper Lig]]
|33||5||1||0||3
|0|| colspan=&quot;2&quot; |–||37||5
|-
|2012/13.
|Süper Lig
|28||3||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||28||3
|-
|2013/14.
|[[1. Lig]]
|34||10||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||35||10
|-
|2014/15.
|Süper Lig
|34||8||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||35||8
|-
|2015/16.
|Süper Lig
|34||17||5||0||colspan=&quot;2&quot;|–||2||0||41||17
|-
|2016/17.
|Süper Lig
|34
|8
|6
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|3
|2
|3
|2
|-
|2017/18.
|Süper Lig
|32
|8
|1
|0
|
|
|9
|5
|42
|13
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!195!!51!!9!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!!5!!2!!218!!58
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!266!!62!!15!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!!10!!2!!260!!69
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 20. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2010.||1||0
|-
|2011.||0||0
|-
|2012.||0||0
|-
|2013.||6||0
|-
|2014.||8||0
|-
|2015.||7||2
|-
|2016.
|3
|0
|-
|
|2017.
|6
|3
|-
|
|2018.
|2
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||33||5
|}

'''Golovi za reprezentaciju'''

{|class=&quot;wikitable&quot;
!
!Datum
!Lokacija
!Protivnik
!Gol
!Rezultat
!Takmičenje
|-
|1.
|rowspan=&quot;2&quot;|12. juni 2015.
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Bilino polje|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
|rowspan=&quot;2&quot;|{{ZID|Izrael}}
|&lt;center&gt;'''1'''–1
|rowspan=&quot;2&quot;|&lt;center&gt;3–1
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za UEFA EURO 2016.]]
|-
|2.
|&lt;center&gt;'''3'''–1
|-
|}

== Uspjesi ==
=== Klubovi ===
'''Željezničar'''
*[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]: [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]]
*[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]: [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu#Pobjednici Kupa Bosne i Hercegovine po sezonama|2010–11]]

'''İstanbul Başakşehir'''
*[[Süper Lig]]: [[Süper Lig 2019/2020.|2019–20]]
*[[TFF Prva Liga]]: [[TFF Prva Liga 2013/2014.|2013–14]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Edin Višća}}
* [https://web.archive.org/web/20130618183539/http://www.istanbulbbsk.org/brans.php?id=14 Edin Višća] na istanbulbbsk.org
* [http://www.transfermarkt.com/en/edin-visca/profil/spieler_109217.html Edin Višća] na transfermarkt.com

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Višća, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Olovo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši İstanbul Başakşehira]]
[[Kategorija:Nogometaši Budućnosti (Banovići)]]</text>
      <sha1>tccelrbdzbf5uvv25vjnz8so7a76quy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sead Kolašinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267678</id>
    <revision>
      <id>3900416</id>
      <parentid>3900314</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14414" sha1="hp4s404mtxiorvr6i6hlqvfn51gwt24" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Sead Kolašinac
| slika                      =  
| punoime                    = 
| nadimak                    = Tenk
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1993|06|20}}
| rodnigrad                  = [[Karlsruhe]]
| rodnadržava                = [[Njemačka]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 183 cm
| pozicija                   = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]]
| trenutniklub               = [[Atalanta BC|Atalanta]]
| brojnadresu                = 23
| omladinskegodine           = 2001–2009. &lt;br/&gt; 2009–2010. &lt;br/&gt; 2010. &lt;br/&gt; 2011–2012.
| omladinskipogoni           = [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] &lt;br/&gt; [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] &lt;br/&gt; [[VfB Stuttgart|Stuttgart]] &lt;br/&gt; [[FC Schalke 04|Schalke 04]]
| godine1                    = 2012–2013. &lt;br/&gt; 2013–2017. &lt;br/&gt; 2017–2022. &lt;br/&gt; 2021. &lt;br/&gt; 2022–2023. &lt;br/&gt; 2023–
| klubovi1                   = [[FC Schalke 04 II|Schalke 04 II]] &lt;br/&gt; [[FC Schalke 04|Schalke 04]] &lt;br/&gt; [[Arsenal FC|Arsenal]] &lt;br/&gt; → [[FC Schalke 04|Schalke 04]] &lt;br/&gt; [[Olympique de Marseille|O. Marseille]] &lt;br/&gt; [[Atalanta BC|Atalanta]]
| nastupi(golovi)1           = 8 (2) &lt;br/&gt; 94 (4) &lt;br/&gt; 80 (2) &lt;br/&gt; 17 (1) &lt;br/&gt; 47 (4) &lt;br/&gt; 72 (1)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2011. &lt;br/&gt; 2011–2012. &lt;br/&gt; 2012–2013. &lt;br&gt; 2013–
| nacionalneekipe1           = Njemačka U-18 &lt;br/&gt; Njemačka U-19 &lt;br/&gt; Njemačka U-20 &lt;br/&gt; {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) &lt;br/&gt; 11 (1) &lt;br/&gt; 2 (1) &lt;br/&gt; 68 (0)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 24. juna 2026
}}

'''Sead Kolašinac''' (rođen 20. juna 1993) bosanskohercegovački je profesionalni nogometaš koji nastupa za italijanski klub [[Atalanta BC|Atalanta]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Igra na pozicijama lijevog beka i centralnog [[Odbrambeni igrač (nogomet)|odbrambenog igrača]]. Zbog svoje izuzetne fizičke snage i borbenosti, među navijačima je stekao nadimak &quot;Tenk&quot; (engleski: ''The Tank'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-analysis-sead-kolasinac-cult-status-community-shield-heroics-a3605066.html|title=Arsenal analysis: Kolasinac early candidate for cult status|last=Olley|first=James|date=6. 8. 2017|website=The Standard|language=en|trans-title=Analiza Arsenala: Kolašinac rani kandidat za kultni status|access-date=14. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/news-archive/20170607/kolasinac-they-call-me-hulk-in-bosnia-|title=Kolasinac - They call me Hulk in Bosnia!|date=7. 6. 2017|website=Arsenal.com|language=en|trans-title=Kolašinac: U Bosni me zovu Hulk!|access-date=14. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Profesionalnu karijeru započeo je u njemačkom [[FC Schalke 04|Schalkeu]], gdje se afirmisao kao jedan od najperspektivnijih odbrambenih igrača [[Bundesliga|Bundeslige]], što mu je 2017. donijelo transfer u londonski [[Arsenal FC|Arsenal]]. Sa Arsenalom je osvojio [[FA kup]] i dva trofeja [[FA Community Shield|Community Shielda]]. Nakon boravka u [[Olympique de Marseille|Marseilleu]], 2023. prelazi u Atalantu, s kojom ostvaruje značajne uspjehe u italijanskoj [[Serie A]] i evropskim takmičenjima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/kolasinac-won-the-biggest-trophy-in-his-career-inspired-by-what-happened-27-years-ago/|title=Kolasinac won the biggest Trophy in his Career, inspired by what happened 27 Years ago|last=|date=24. 5. 2024|website=Sarajevo Times|language=en|trans-title=Kolašinac osvojio najveći trofej u karijeri, inspirisan događajima od prije 27 godina|access-date=14. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Iako je nastupao za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]], Kolašinac je 2013. odlučio promijeniti sportsko državljanstvo i nastupati za Bosnu i Hercegovinu. Bio je član ekipe koja je nastupila na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]], gdje je upisan u historiju kao strijelac najbržeg autogola u historiji svjetskih prvenstava (u utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na [[Stadion &quot;Maracanã&quot;|Maracani]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/kolasinac-postigao-najbrzi-autogol-u-povijesti-sp-a/133701|title=Kolašinac postigao najbrži autogol u povijesti SP-a|date=16. 6. 2014|website=SPORTSPORT|language=hr|access-date=14. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
===Početak===
Karijeru je počeo u [[Karlsruher SC|Karlsruheu]], gdje je osam godina igrao za juniorsku ekipu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.fourfourtwo.com/features/meet-bosnian-defender-hoping-stop-messi-and-aguero|title=Meet the Bosnian defender hoping to stop Messi and Aguero|date=9. 6. 2014|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Kasnije je bio član [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]] i [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] te je u januaru 2011. prešao u [[FC Schalke 04|Schalke]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

===Schalke 04===
Nastupao je jednu sezonu za omladinski tim, a onda je premješten u [[Schalke 04 II|rezervni tim]], koji nastupa u nižoj regionalnoj ligi. Sa Schalkeom je 2012. osvojio Prvenstvo Njemačke za juniore.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |title=Titeltraum perfekt: Schalker U19 ist Deutscher Meister |access-date=19. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120618235511/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon sedam utakmica za rezervni tim i dva gola prelazi u prvi tim Schalkea. U junu 2012. potpisao je profesionalni ugovor, kojim se obavezao na ostanak u klubu do 30. juna 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |title=Sead Kolašinac unterschreibt Lizenzspielervertrag bis 2015 |access-date=19. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120830215727/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |archive-date=30. 8. 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njegov debitantski nastup u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]] bio je 15. septembra 2012. pobjedom od 2:0 u [[Fürth]]u, kada je neposredno prije kraja utakmice zamijenio [[Christian Fuchs|Christiana Fuchsa]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/leistungsdaten/spieler/94005|title=Sead Kolasinac – Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U decembru 2012. bilježi prvi nastup u UEFA-inim takmičenjima, kada je Schalke remizirao s [[FC Montpellier|Montpellierom]] 1-1 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U junu 2013. ponovo je produžio ugovor do juna 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.sbnation.com/soccer/2013/6/25/4464054/fc-schalke-04-extend-sead-kolasinacs-contract-through-2017|title=FC Schalke 04 extend Sead Kolasinac's contract through 2017 |last=Quinn |first=Phillip|date=25. 6. 2013|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U sezoni 2013/14. doživljava povredu križnih ligamenata i odsustvuje s terena šest mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.goal.com/en-gb/news/3275/bundesliga/2014/08/24/5056924/schalke-defender-kolasinac-out-for-at-least-six-months|title=Schalke defender Sead Kolasinac out for at least six months - Goal.com|date=24. 8. 2014|language=en-GB|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon oporavka od povrede,  ne dolazi do prave forme i mogućnosti da se izbori za mjesto u prvom timu. U sezoni 2015/16. vraća se u prvi sastav tokom cijele sezone, postigavši i jedan pogodak.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

===Arsenal===
Dana 6. juna 2017. Kolašinac je potpisao za londonski [[Arsenal FC|Arsenal]].

==Reprezentacija==
Na početku svoje profesionalne karijere, Kolašinac je nastupao za mlađe selekcije [[Njemačka|Njemačke]]. Godine 2013. dobio je poziv da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Njegov otac izjavio je da je Sead imao namjeru nastupati samo za seniorski tim Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/otac-seada-kolasinca-on-je-uvijek-zelio-igrati-za-bih/130704028|title=Otac Seada Kolašinca: On je uvijek želio igrati za BiH|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U novembru iste godine tadašnji selektor [[Safet Sušić]] pozvao ga je u sastav za utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] 18. novembra u [[St. Louis]]u, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 2-0.&lt;ref&gt;{{cite web |work=[[Kicker]] |url= http://www.kicker.de/news/fussball/nationalelf/594703/artikel_kolasinac_nein-zum-dfb-hoffen-auf-brasilien.html |title= Kolasinac: Nein zum DFB, Hoffen auf Brasilien |date= 7. 11. 2013 |language= [[Njemački jezik|njemački]]}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. Kolašinac nastupa s reprezentacijom Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U trećoj minuti prve utakmice protiv Argentine postigao je [[autogol]], a utakmica završava pobjedom Argentine 2-1.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; To je bio najbrži autogol u historiji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Statistika==
{{Starost sekcija}}
===Klubovi===
''Ažurirano: 18. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=4|[[Schalke 04 II]]
|2011/12.
|[[Regionalliga Nord]]
|2||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||2||0
|-
|2012/13.
|Regionalliga Nord
|5||2||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||5||2
|-
|2014/15.
|Regionalliga Nord
|1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||1||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!8!!2!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!8!!2
|-
|rowspan=5|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|2012/13.
|[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]
|16||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||3||0||20||0
|-
|2013/14.
|Bundesliga
|24||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||6||0||30||0
|-
|2014/15.
|Bundesliga
|6||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||0||0||7||0
|-
|2015/16.
|Bundesliga
|23||1||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||6||0||30||1
|-
!colspan=2|Ukupno
!69!!1!!3!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!15!!0!!87!!1
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Karijera ukupno
!77!!3!!3!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!15!!0!!95!!3
|}

===Reprezentacija===
'''Nastupi za reprezentaciju BIH'''

''Ažurirano: 24. juna 2026.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/nationalmannschaft/spieler/94005|title=Sead Kolasinac - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;15&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2013.||1||0
|-
|2014.||5||0
|-
|2015.||4||0
|-
|2016.||7||0
|-
|2017.||5||0
|-
|2018.||2||0
|-
|2019.||6||0
|-
|2020.||5||0
|-
|2021.||8||0
|-
|2022.||8||0
|-
|2023.||6||0
|-
|2024.||3||0
|-
|2025.||2||0
|-
|2026.||6||0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||68||0
|}

==Privatni život==
Njegovi su roditelji [[Bošnjaci]] porijeklom iz [[Plav]]a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Čapljina|Čapljine]]. Osim [[pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]], posjeduje i [[Njemačka|njemačko]] državljanstvo.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sport.ba/clanak/59332/sead-kolasinac-je-bjezao-iz-skole-kako-bi-isao-u-mekteb|title=Sead Kolašinac je bježao iz škole kako bi išao u mekteb |access-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Govori [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. Izjašnjava se kao [[musliman]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

==Uspjesi==
'''Arsenal'''
*[[FA kup]]: [[FA kup 2019/2020.|2019/20.]]
*[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2017.|2017]], [[FA Community Shield 2020.|2020.]]

'''Atalanta'''
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24.]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Sead Kolašinac}}
*[http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler/16157 Sead Kolašinac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419042314/http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler%2F16157 |date=19. 4. 2017 }} na schalke04.de
*{{FIFA igrač|376230}}
*{{NFT player|pid=54103|Sead Kolašinac}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kolašinac, Sead}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Karlsruhe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Njemački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj‎]]
[[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]]
[[Kategorija:Nogometaši Schalkea]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Atalante]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>hp4s404mtxiorvr6i6hlqvfn51gwt24</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikivijesti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>320280</id>
    <revision>
      <id>3900426</id>
      <parentid>3655130</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T01:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11004" sha1="gwysgvpcyoqych6yxbyyiikee5f1728" xml:space="preserve">'''Wikivijesti''' je nezavisan sadržaj izvora vijesti wiki i projekat [[fondacija Wikimedia|Fondacije Wikimedia]]. Stranica radi na osnovu udruženja novinara. Suosnivač Wikipedije [[Jimmy Wales]] istakao je da se Wikivijesti razlikuju od Wikipedie rekavši: &quot;''Na Wikivijestima se svaka priča piše kao novinska priča, za razliku od enciklopedijskih članaka''&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2005/02/10/technology/circuits/10wiki.html?ex=1177300800&amp;en=024e251d2c696137&amp;ei=5070&amp;_r=0&lt;/ref&gt;&quot;. Politika neutralnosti za koju se zalažu i Wikivijesti je ono što je izdvaja od drugih pokušaja građanskog novinarstva kao u [[Indimedia]] i [[Ohmynews]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=The Unassociated Press|url=https://www.nytimes.com/2005/02/10/technology/circuits/the-unassociated-press.html|newspaper=The New York Times|date=10. 2. 2005|access-date=3. 5. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=Aaron|last=Weiss}}&lt;/ref&gt;. Za razliku od većine projekata Wikimedia fondacije, Wikivijesti dozvoljavaju originalan rad u vidu originalnih reportaža i intervjua. [https://en.wikinews.org/wiki/Wikinews:Original_reporting]

== Počeci ==
Prvi snimljeni [https://en.wikinews.org/wiki/User:Eloquence/History prilog] Wikimedijine novinske stranice bio je anonimni post od dva reda, objavljen 5. januara 2003. na Wikipedijinoj zajednici [[Meta-Wiki]]. Daniel Alston, koji uređuje Wikipediu kao Fonzi, potvrdio je da je on objavio post [https://en.wikinews.org/wiki/User:Eloquence/History] [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikinews&amp;diff=prev&amp;oldid=27867383].Prilog je onda još razvio njemački slobodni novinar, programer softvera i autor [[Erik Moler]] [https://en.wikinews.org/wiki/User:Eloquence/History]. Ranija protivljenja  dugogodišnjih Wikipedijinih donatora, od kojih su mnogi isticali postojanje Wikipedijinih sopstvenih novinskih sadržaja, je dalo povoda za diskusije i prijedloge o tome kako bi se to moglo sprovesti kao novi projekat [[Wikimedia fondacije]].

Novembra 2004, organizovana je demonstracija wiki kako bi se pokazalo kako bi ovaj kolaborativni novinski sajt mogao raditi. Mjesec dana kasnije, decembra 2004, sajt je iz ''demo'' faze prešao u beta fazu. U isto vrijeme pokrenuto je i njemačko jezičko izdanje. Ubrzo su pokrenuta na jezicima: [[italijanski]], [[danski]], [[francuski]], [[španski]], [[švedski]], [[bugarski]], [[poljski]], [[portugalski]], [[rumunski]], [[ukrajinski]], [[srpski]], [[japanski]], [[ruski]], [[hebrejski]], [[arapski]], [[tajski]], [[norveški]], [[kineski]], [[turski]], [[Korejski jezik|koreanski]], [[mađarski]], [[grčki]], [[esperanto]], [[češki]], [[albanski]], [[Tamilski jezik|tamilski]] (hronološkim redom).

13. marta 2003. englesko izdanje wikinews je dostiglo 1000 novinskih članaka. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u septembru 2005. projekat je dobio [[Creative Commons]] Attribution 2.5 licencu [https://en.wikinews.org/wiki/Wikinews_switches_to_Creative_Commons_license]. Dostigao je 5000 članaka 29. aprila 2006, a 10000 5. septembra 2007.
== Intervjui ==
Reporteri Wikinews-a su radili intervjue sa nekoliko istaknutih ljudi, uključujući intervju u decembru 2007. sa izraelskim predsjednikom [[Shimon Peres]]om koga je intervjuisao za Wikinews reporter David Shankbone. [[Američko - izraelska liga prijateljstva]] i izraelsko inostrano ministarstvo su pozvali Shankbonea da obavi intervju. [http://www.informationweek.com/wikinews-gets-big-interview-israeli-president-shimon-peres/d/d-id/1063281?] [http://www.cjr.org/on_the_job/the_wikinews_ace.php]

Drugi važni intervjui uključuju pisce, glumce i političare, poput [[Augusten Burroughs]] [http://www.brooklynrail.org/2008/04/books/david-shankbone-with-colleen-asper], nominovane za republičku nagradu 2008. godine, nezavisne kandidate treće partije za predsjednika [[Tonija Bena]], [[Erika Bogosiana]], [[Nika Smita]] i [[DŽona Keja|Džona Keja]], i pronalazača World Wide Web-a  [[Roberta Cailiau]]. [http://www.informationweek.com/wikinews-gets-big-interview-israeli-president-shimon-peres/d/d-id/1063281?]

== Kritika ==
Wikinews, kao i Wikipedia, je kritikovana zbog nemogućnosti da bude neutralna i obuhvati samo provjerene i istinite informacije. [[Robert McHenry]], bivši glavni urednik [[Enciklopedia Britanike]] kritikovao  [http://www.nytimes.com/2005/02/10/technology/circuits/10wiki.html?_r=1&amp;oref=slogin%C2%A0%E2%80%93] je vjerodostojnost projekta:
::: Iznad svega, glavno pitanje u vezi sa trudom koji ulažu u Wikinews je njena vjerodostojnost. Pravljenje novina je teško. Neko ko to želi da radi ali ne zna zapravo kako nije riješio problem kako sakupiti dosta ljudi koji takođe ne znaju. McHenry je bio skeptičan u vezi sa sposobnostima Wikinews-a da bude neutralna i tvrdnje  da bude nepristrasan. ‘’Naivnost je zadivljujuca’’. [http://www.nytimes.com/2005/02/10/technology/circuits/10wiki.html?_r=1&amp;oref=slogin%C2%A0%E2%80%93]

U intervjuu 2007. godine [[Sue Gardner]], tada specijalni savjetnik odbora Wikimedia fondacije i bivši vođa internet divizije [[kanadske reklamne korporacije]], CBC, odbacio je Mek Henrijev komentar u kome se navodi ‘’Novinarstvo nije profesija… u suštini, to je samo zanat. To znači da se njime može baviti svako ko je razuman, inteligentan, obazriv i znatiželjan. Sjećam se jutra u [[Virginia Tech]], kada sam odlučio da želim da radim ovdje. Tokom razgovora na stranici za diskusiju sam bio strašno zamišljen. Sjećam se da sam zamišljao u sebi tog jutra da bih bio oduševljen kad bi se u mojoj novinskoj sobi vodio tako potpun razgovor. Slažem se, dokazali ste da Rober Mek Henri nije u pravu. I nastavićete to ’’. [https://en.wikinews.org/wiki/Interview_with_Sue_Gardner_of_the_Wikimedia_Foundation]

Wikinews je imao problema da razdvoji identitet od Wikipedie koja takođe izvještava o glavnim vijestima u stvarnom vremenu. Kolumnista [[Jonathan Dee]] iz [[Njujork Tajmsa]] je rekao 2007. godine da ‘’Tako nerazgovjetna je postala linija između prošlosti i sadašnjosti da je Wikipedia nenamjerno ugušila jedan od projekata svoje sestre, trogodišnju Wikinews. Wikinews je potonula u neku vrstu tromosti u posljednje vrijeme proizvodi samo 8,9 članaka dnevno. Kada su u pitanju veće priče, nema svrhe da se takmiči sa nemilosrdnom oblašću enciklopedija [http://www.nytimes.com/2007/07/01/magazine/01WIKIPEDIA-t.html].

[[Andrew Lih]] i Zachary M. Seward su komentarisali o problemu koji je u toku u radu iz 2010. godine u [[Nieman Journalism Lab]]: ’’Zašto Wikipedia uništava Wikinews koji predstavlja partnerski novinarski projekat’’. Lih je napisao: “Nije jasno da [[Wiki]] proces usmjerava sebe ka rokovima i grupnom narativnom pisanju i da ako pokušavate da napišete nešto što vodi ka značajnom dijelu, mnogo je teže da dva ili tri čovjeka ostanu dosljedna stilu’’[http://www.niemanlab.org/2010/02/why-wikipedia-beats-wikinews-as-a-collaborative-journalism-project/]. Lih smatra Wikipedijinu strogu formulu za kompoziciju članaka prednošću u ogromnoj wiki sa mnogo urednika. [http://www.niemanlab.org/2010/02/why-wikipedia-beats-wikinews-as-a-collaborative-journalism-project/]
== Dodatni projekti ==

Članovi Wikinews-a su vremenom proširili sajt izvan tekstualnih članaka. Primjeri su: [[Audio Wikinews]], [[Wikinews Video 2.0 (test phase)]] i [[Wikinews Print edition]], i [[Wikimedia Radio]].

Wikinews je radio za dodiplomsku novinarsku praksu sa [[Univerzitetom iz Wolongonga]], na istraživanju objavljenom o neutralnosti podataka projekta, izdvajajući ga od drugih prilika za novinske prakse. [http://ro.uow.edu.au/lhapapers/428/] [https://archive.org/details/JournalismStudentsAndWikinews]

==Vanjski linkovi==
* [[meta:Wikinews]] – stranica za koordinaciju projekta na [[Meta-Wiki]]ju
* [https://bs.Wikinews.org/ Wikivijesti] – ovdje možete isprobati trenutno razvojno stanje Wikivijesti

== Reference ==
#  Joanna Glasner (29 November 2004). [https://web.archive.org/web/20120919013606/http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2004/11/65819 &quot;Wikipedia Creators Move Into News&quot;] WIRED. Retrieved 2007-04-21.
# Aaron Weiss (10 February 2005). [http://www.nytimes.com/2005/02/10/technology/circuits/10wiki.html?ex=1177300800&amp;en=024e251d2c696137&amp;ei=5070&amp;_r=0   &quot;The Unassociated Press&quot;] The New York Times. Retrieved 2007-04-21.
# [https://en.wikinews.org/wiki/Wikinews:Original_reporting  Wikinews:Original reporting].
# Erik Möller: [https://en.wikinews.org/wiki/User:Eloquence/History  The history of Wikinews and my role in it] Wikinews.org, accessed July 2, 2010
# [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Talk:Wikinews/Archive&amp;oldid=4306  Archived log entry of the anonymous post] on Meta-Wiki.
#[https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Fonzy&amp;diff=prev&amp;oldid=1315899  Archived log entry of the userpage of User:Fonzy] on the English Wikipedia, which states his real name.
# [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikinews&amp;diff=prev&amp;oldid=27867383  Log entry of User:Fonzy editing this article] on the English Wikipedia.
# [https://en.wikinews.org/wiki/Wikinews_switches_to_Creative_Commons_license  Wikinews switches to Creative Commons license]
# K.C. Jones (January 14, 2008). [http://www.informationweek.com/wikinews-gets-big-interview-israeli-president-shimon-peres/d/d-id/1063281?  &quot;Wikinews Gets Big Interview: Israeli President Shimon Peres&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131231080123/http://www.informationweek.com/wikinews-gets-big-interview-israeli-president-shimon-peres/d/d-id/1063281 |date=31. 12. 2013 }}
#  Rose, Adam (January–February 2009). [http://www.cjr.org/on_the_job/the_wikinews_ace.php  &quot;The Wikinews Ace: Why Shimon Peres sat down with David Shankbone&quot;] Retrieved 2012-05-11.
# Asper, Colleen (April 2008). [http://www.brooklynrail.org/2008/04/books/david-shankbone-with-colleen-asper  &quot;David Shankbone with Colleen Asper&quot;]
# Weiss, Aaron (February 10, 2005). [http://www.nytimes.com/2005/02/10/technology/circuits/10wiki.html?_r=1&amp;oref=slogin%C2%A0%E2%80%93  &quot;Jimmy Wales, president of Wikimedia, where articles written by users are open to revision by others&quot;]
# [https://en.wikinews.org/wiki/Interview_with_Sue_Gardner_of_the_Wikimedia_Foundation  &quot;Interview with Sue Gardner of the Wikimedia Foundation&quot;]
# Dee, Jonathan (2007-07-01). [http://www.nytimes.com/2007/07/01/magazine/01WIKIPEDIA-t.html  &quot;All the News That’s Fit to Print Out&quot;]
# Seward, Zachary M. (2009-02-08). [http://www.niemanlab.org/2010/02/why-wikipedia-beats-wikinews-as-a-collaborative-journalism-project/  &quot;Why Wikipedia beats Wikinews as a collaborative journalism project&quot;]
# David Blackall, Leigh T. Blackall, Brian Mcneil (2012). [http://ro.uow.edu.au/lhapapers/428/  &quot;Wikinews - a safe haven for learning journalism, free of the usual suspects of spin and commercial agendas&quot;]
# David Blackall (2013). [https://archive.org/details/JournalismStudentsAndWikinews  Journalism students and Wikinews]

{{Fondacija Wikimedia}}

[[Kategorija:Projekti Wikimedije]]</text>
      <sha1>gwysgvpcyoqych6yxbyyiikee5f1728</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benkovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>354638</id>
    <revision>
      <id>3900340</id>
      <parentid>3876324</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:34:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-36652-19</username>
        <id>182907</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */ = povjest</comment>
      <origin>3900340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7115" sha1="8qgsuux37usrwoz3gz1kfqy4l38sdis" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Benkovac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Benkovac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Benkovac1.JPG
|opis_slike          = Benkovac, gradska ulica
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Benkovac (grb).gif 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 15| dužina_minuta = 36| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 184
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 516.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 11026
|stanovništvo grad                        = 2866 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 21.36
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Tomislav Bulić
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 23420
|pozivni broj                             = (+385) 23
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.benkovac.hr/ Grad Benkovac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Православни храм Бенковац.JPG|260px|mini|Benkovac, srpska pravoslavna crkva &quot;Rođenje Svetog Jovana Krstitelja&quot;]]
'''Benkovac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]

Povijest

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Benkovac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Benkovac je imao 11.026 stanovnika, od čega u samom Benkovcu 2.866.

=== Grad Benkovac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 10.054 || 10.816 || 11.226 || 11.712 || 13.478 || 16.253 || 18.018 || 18.850 || 23.700 || 25.755 || 28.227 || 27.810 || 26.532 || 26.255 || 9.786 || 11.026
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz starih općina Benkovac i [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općinama [[Lišane Ostrovičke]] i [[Polača (Hrvatska)|Polača]], u 1921. i 1931. u općini [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], a od 1857. do 1931. u gradu [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovcu]]. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], u 1869. općine [[Polača (Hrvatska)|Polača]], a od 1880. do 1910. dio podataka grada [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovca]].''&lt;/small&gt;

=== Benkovac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 160 || 437 || 341 || 432 || 512 || 546 || 658 || 630 || 1.149 || 1.367 || 1.897 || 2.190 || 2.955 || 3.776 || 2.622 || 2.866
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Benkovačko Selo]].''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Benkovac je imalo 3.776 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Benkovac
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 3,776
| label1 = [[Srbi]] 2,780
| value1 = 73.62
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 749
| value2 = 19.83
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 73
| value3 = 1.93
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Albanci]] 26
| value4 = 0.68
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 24
| value5 = 0.63
| color5 = #228B22
| label6 = [[Makedonci]] 16
| value6 = 0.42
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Crnogorci]] 14
| value7 = 0.37
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Italijani]] 2
| value8 = 0.05
| color8 = #007FFF
| label9 = [[Mađari]] 2
| value9 = 0.05
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]] 1
| value10 = 0.02
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Rumuni]] 1
| value11 = 0.02
| color11 = #08E8DE
| label12 = [[Rusi]] 1
| value12 = 0.02
| color12 = #F400A1
| label13 = [[Slovenci]] 1
| value13 = 0.02
| color13 = #FF55A3
| label14 = [[Ukrajinci]] 1
| value14 = 0.02
| color14 = #7FFF00
| label15 = neopredijeljeni 66
| value15 = 1.74
| color15 = #C154C1
| label16 = nepoznato 19
| value16 = 0.50
| color16 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Бенковац1.JPG|gradski korzo
Datoteka:Бенковац2.JPG|centar grada
Datoteka:Бенковац3.JPG|ulica
Datoteka:Буковчан и Котаранка.JPG|spomenik ''Bukovčan i Kotaranka''

 
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Benkovac}}
{{Zadarska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Benkovac|*]]</text>
      <sha1>8qgsuux37usrwoz3gz1kfqy4l38sdis</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900343</id>
      <parentid>3900340</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:45:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-36652-19|~2026-36652-19]] ([[User talk:~2026-36652-19|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3876324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7121" sha1="njwde80uifhazw3z62fcl7aiq22o1jx" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Benkovac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Benkovac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Benkovac1.JPG
|opis_slike          = Benkovac, gradska ulica
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Benkovac (grb).gif 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Zadar County.png|20px|border]] [[Zadarska županija|Zadarska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 44| širina_minuta = 02| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 15| dužina_minuta = 36| dužina_sekundi = 40| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 184
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 516.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 11026
|stanovništvo grad                        = 2866 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 21.36
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Tomislav Bulić
|gradonačelnik stranka                    = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 23420
|pozivni broj                             = (+385) 23
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.benkovac.hr/ Grad Benkovac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
[[Datoteka:Православни храм Бенковац.JPG|260px|mini|Benkovac, srpska pravoslavna crkva &quot;Rođenje Svetog Jovana Krstitelja&quot;]]
'''Benkovac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Benkovac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Benkovac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Benkovac je imao 11.026 stanovnika, od čega u samom Benkovcu 2.866.

=== Grad Benkovac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 10.054 || 10.816 || 11.226 || 11.712 || 13.478 || 16.253 || 18.018 || 18.850 || 23.700 || 25.755 || 28.227 || 27.810 || 26.532 || 26.255 || 9.786 || 11.026
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz starih općina Benkovac i [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općinama [[Lišane Ostrovičke]] i [[Polača (Hrvatska)|Polača]], u 1921. i 1931. u općini [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], a od 1857. do 1931. u gradu [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovcu]]. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine [[Stankovci (Hrvatska)|Stankovci]], u 1869. općine [[Polača (Hrvatska)|Polača]], a od 1880. do 1910. dio podataka grada [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovca]].''&lt;/small&gt;

=== Benkovac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 160 || 437 || 341 || 432 || 512 || 546 || 658 || 630 || 1.149 || 1.367 || 1.897 || 2.190 || 2.955 || 3.776 || 2.622 || 2.866
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Benkovačko Selo]].''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Benkovac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Benkovac je imalo 3.776 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Benkovac
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 3,776
| label1 = [[Srbi]] 2,780
| value1 = 73.62
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 749
| value2 = 19.83
| color2 = #4169E1
| label3 = [[Jugoslaveni]] 73
| value3 = 1.93
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Albanci]] 26
| value4 = 0.68
| color4 = #4B3621
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 24
| value5 = 0.63
| color5 = #228B22
| label6 = [[Makedonci]] 16
| value6 = 0.42
| color6 = #FF7E00
| label7 = [[Crnogorci]] 14
| value7 = 0.37
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Italijani]] 2
| value8 = 0.05
| color8 = #007FFF
| label9 = [[Mađari]] 2
| value9 = 0.05
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]] 1
| value10 = 0.02
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Rumuni]] 1
| value11 = 0.02
| color11 = #08E8DE
| label12 = [[Rusi]] 1
| value12 = 0.02
| color12 = #F400A1
| label13 = [[Slovenci]] 1
| value13 = 0.02
| color13 = #FF55A3
| label14 = [[Ukrajinci]] 1
| value14 = 0.02
| color14 = #7FFF00
| label15 = neopredijeljeni 66
| value15 = 1.74
| color15 = #C154C1
| label16 = nepoznato 19
| value16 = 0.50
| color16 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Бенковац1.JPG|gradski korzo
Datoteka:Бенковац2.JPG|centar grada
Datoteka:Бенковац3.JPG|ulica
Datoteka:Буковчан и Котаранка.JPG|spomenik ''Bukovčan i Kotaranka''

 
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Benkovac}}
{{Zadarska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Benkovac|*]]</text>
      <sha1>njwde80uifhazw3z62fcl7aiq22o1jx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vuk s Wall Streeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357429</id>
    <revision>
      <id>3900421</id>
      <parentid>3786405</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T23:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13782" sha1="mvlvx7gfcw49gshj6fp2v8ccy36s47d" xml:space="preserve">{{infokutija film
| naziv            = Vuk s Wall Streeta
| poster           = WallStreet2013poster.jpg
| tekst            = Originalni poster filma
| režija           =[[Martin Scorsese]]
| producent        =Martin Scorsese &lt;br&gt; [[Leonardo DiCaprio]] &lt;br&gt; [[Riza Aziz]] &lt;br&gt; [[Joey McFarland]] &lt;br&gt;  [[Emma Tillinger Koskoff]]
| scenarist        =[[Terence Winter]] (zasnovano na istoimenim memoarima [[Jordan Belfort|Jordana Belforta]])
| narator          =
| uloge            =[[Leonardo DiCaprio]] &lt;br&gt; [[Jonah Hill]] &lt;br&gt; [[Margot Robbie]] &lt;br&gt; [[Matthew McConaughey]] &lt;br&gt; [[Kyle Chandler]] &lt;br&gt; [[Rob Reiner]] &lt;br&gt; [[Jon Favreau]] &lt;br&gt; [[Jean Dujardin]]
| muzika           =
| kinematografija  =[[Rodrigo Prieto]]
| žanr             =
| montaža          =[[Thelma Schoonmaker]]
| studio           =[[Red Granite Pictures]] &lt;br&gt; [[Appian Way Productions]] &lt;br&gt; Sikelia Productions &lt;br&gt;  Emjag Productions
| distributer      =[[Paramount Pictures]]
| datum            =17. 12. 2013
| trajanje         =179 minuta
| zemlja           =[[SAD]]
| jezik            =engleski
| budžet           =100 miliona dolara &lt;ref&gt;[http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-wolf-wall-street-667620 Box Office: 'Wolf of Wall Street' Devouring '47 Ronin,' 'Walter Mitty' on Crowded Christmas] pristupljeno 24. decembra 2013&lt;/ref&gt;
| zarada           =389.6 miliona dolara &lt;ref name=&quot;mojo&quot;&gt;[http://boxofficemojo.com/movies/?id=wolfofwallstreet.htm The Wolf of Wall Street 2013] pristupljeno 8. aprila 2014&lt;/ref&gt;
| prethodnik       =
| nasljednik       =
}}
'''''Vuk s Wall Streeta''''' ({{jez-en|The Wolf of Wall Street}}) jest američka [[crna komedija]] snimljena 2013. u režiji [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]], zasnovana na istoimenim memoarima [[Jordan Belfort|Jordana Belforta]]. Film je objavljen 25. decembra, 2013. Scenarij je napisao [[Terence Winter]], a glavnu ulogu je tumačio [[Leonardo DiCaprio]] kao Belfort, [[New York|njujorški]] broker koji vodi firmu koja se bavi prevarama sa vrijednosnim papirima i korupcijom na [[Wall Street]]u tokom 1990-ih.

U ostalim ulogama su [[Jonah Hill]], [[Margot Robbie]], [[Matthew McConaughey]], [[Kyle Chandler]], [[Rob Reiner]], [[Jon Bernthal]], [[Jon Favreau]] i [[Jean Dujardin]]. Ovo je bila peta po redu saradnja između Scorsesea i DiCapria, a druga između Scorsesea i Wintera nakon filma ''[[Podzemna imperija]]''.

Film je dobio pozitivne recenzije od kritičara, ali je bio kontroverzan zbog svoje moralne dvosmislenosti, seksualnog sadržaja, prikazivanja zloupotrebe droga, vulgarnosti, i korištenja životinja. Film je zaradio preko 389 miliona dolara širom svijeta nasuprto budžeta od 100 miliona dolara, i bio je nominiran za pet [[Oscar]]a, uključujući i one za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najbolju režiju|najbolju režiju]] za Scorsesea, [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najbolji adaptirani scenarij]] za Terrencea Wintera, i Oscara za [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|najbolju glavnu]] i [[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu|sporednu mušku ulogu]] za DiCapria i Hilla, respektivno, ali nagrada nije bila osvojena niti u jednoj od kategorija. Ovo je bio prvi veliki film koji je u potpunosti bio pušten za prikazivanje u kinima putem [[Digitalna slika|digitalne]] distribucije. Film također drži rekord sa najčešćom upotrebom psovki od svih značajnih filmova nedokumentarnog sadržaja.

== Uloge ==
* [[Leonardo DiCaprio]] - [[Jordan Belfort]]
* [[Jonah Hill]] - Donnie Azoff (ili [[Danny Porush]])
* [[Margot Robbie]] - Naomi Lapaglia
* [[Matthew McConaughey]] - Mark Hanna
* [[Kyle Chandler]] - Patrick Denham
* [[Rob Reiner]] - Max Belfort
* [[Jon Bernthal]] - Brad Bodnick
* [[Jon Favreau]] - Manny Riskin
* [[Jean Dujardin]] - Jean-Jacques Saurel
* [[Joanna Lumley]] - tetka Emma
* [[Cristin Milioti]] - Teresa Petrillo
* [[Christine Ebersole]] - Leah Belfort
* [[Shea Whigham]] - kapetan Ted Beecham
* [[Katarina Čas]] - Chantalle Bodnick
* [[P. J. Byrne]] - Nicky &quot;Rugrat&quot; Koskoff
* [[Kenneth Choi]] - Chester Ming
* [[Brian Sacca]] - Robbie &quot;Pinhead&quot; Feinberg
* [[Henry Zebrowski]] - Alden &quot;Sea Otter&quot; Kupferberg
* [[Ethan Suplee]] - Toby Welch
* [[Barry Rothbart]] - Peter Diblasio
* [[Jake Hoffman]] - [[Steve Madden]]
* Mackenzie Meehan - Hildy Azoff
* [[Spike Jonze]] - Dwayne

== Snimanje ==
Projekat je bio započeo Warner Bros u maju 2007. sa Scorseseom i DiCapriom u vidu, nekoliko mjeseci nakon što je film [[Pokojni (film)|Pokojni]] osvojio Oscara za najbolji film, ali je zbog zauzetosti Scorsesea projekat kasnije odložen. U februaru 2011. Scorsese je službeno najavio režiranje filma,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2011/film/news/scorsese-dicaprio-reteam-on-wall-street-1118032426/|title=Scorsese, DiCaprio reteam on ‘Wall Street’|last=McNary|first=Dave|date=17. 2. 2011|website=Variety|language=en-US|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; ali je zatim započeo rad na filmu [[Hugo (film)|Hugo]]. Producentska kuća [[Red Granite]] je u maju 2011. na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] najavila da će finansirati snimanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2012/film/news/scorsese-dicaprio-set-for-wolf-of-wall-street-1118052852/|title=Scorsese, DiCaprio set for ‘Wolf of Wall Street’|last=McNary|first=Dave|date=19. 4. 2012|website=Variety|language=en-US|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

Red Granite Pictures je pitao [[Paramount Pictures]] za distribuciju filma;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2014/01/oscars-qa-wolf-of-wall-street-producer-emma-tillinger-koskoff-on-sexy-scary-infuriating-pic-658611/|title=OSCARS Q&amp;A: ‘Wolf Of Wall Street’ Producer Emma Tillinger Koskoff On ‘Sexy, Scary, Infuriating’ Pic|last=Team|first=The Deadline|date=5. 1. 2014|website=Deadline|language=en-US|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Paramount Pictures je pristao da distribuira film u Sjevernoj Americi i Japanu, ali ne i na ostatak međunarodnog tržišta.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Strong Profit Margin at Paramount Pictures Underlines a Hollywood Shift|url=https://www.nytimes.com/2013/12/23/business/media/strong-profit-margin-at-paramount-pictures-underlines-a-hollywood-shift.html?pagewanted=all|newspaper=The New York Times|date=23. 12. 2013|access-date=31. 1. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Michael|last=Cieply|first2=Brooks|last2=Barnes}}&lt;/ref&gt; U filmu, većina imena likova iz stvarnog života iz Belfortovih memoara su promijenjena. Donnie Azoff temelji se na liku Dannyja Porusha. Ime je promijenjeno nakon što je Porush zaprijetio da će tužiti filmaše.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{Cite news|title=‘The Wolf of Wall Street’: The True Story|url=https://entertainment.time.com/2013/12/26/wolf-wall-street-true-story/|newspaper=Time|date=26. 12. 2013|access-date=31. 1. 2025|issn=0040-781X|language=en-US|first=Eliana|last=Dockterman|archive-date=5. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161005130301/http://entertainment.time.com/2013/12/26/wolf-wall-street-true-story/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Agent FBI-a poznat kao Patrick Denham je zamjena za stvarnog Gregoryja Colemana,&lt;ref name=&quot;Chandler&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geektyrant.com/news/2012/5/10/kyle-chandler-joins-martin-scorseses-the-wolf-of-wall-street.html|title=Kyle Chandler Joins Martin Scorsese's THE WOLF OF WALL STREET|date=10. 5. 2012|website=GeekTyrant|language=en-US|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; a advokat Manny Riskin temelji se na liku Ire Lee Sorkina.&lt;ref name=&quot;Sorkin&quot;&gt;{{Cite web|url=https://geektyrant.com/news/2012/7/25/jon-favreau-joins-martin-scorseses-the-wolf-of-wall-street.html|title=Jon Favreau Joins Martin Scorsese's THE WOLF OF WALL STREET|date=25. 7. 2012|website=GeekTyrant|language=en-US|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Belfortova prva supruga, Denise Lombardo, je preimenovana u Teresu Petrillo, dok je njegova druga supruga Nadine Caridi postala Naomi LaPaglia. Nasuprot tome, ime Marka Hanne ostaje isto; on je radio kao berzovni mešetar za firmu LF Rothschild i koji je, kao i Belfort, bio osuđen zbog prevare i odslužio zatvorsku kaznu.&lt;ref name=&quot;USAToday&quot;&gt;{{Cite web|url=http://usatoday30.usatoday.com/money/books/2007-10-12-wolf-wall-street-excerpt_n.htm|title=Excerpt of 'The Wolf of Wall Street' - USATODAY.com|website=usatoday30.usatoday.com|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Uloga tetke Emme je isprva bila ponuđena [[Julie Andrews]], ali je odbila jer se bila oporavljala od ozljede zgloba na nozi, te je zamijenjena sa [[Joanna Lumley|Joannom Lumley]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ankle injury made Julie Andrews miss Wolf Of Wall Street - Times of India|url=http://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/english/hollywood/news-interviews/Ankle-injury-made-Julie-Andrews-miss-Wolf-Of-Wall-Street/articleshow/33491983.cms?|newspaper=The Times of India|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2014. [[Jonah Hill]] je otkrio u intervjuu sa [[Howard Stern|Howardom Sternom]] da je on za svoj rad bio plaćen samo 60,000 dolara (najniža moguća rata prema zakonu SAG-AFTRA) dok je njegova ko-zvijezda [[Leonardo DiCaprio]], koji je također bio i producent, dobio 10 miliona dolara. Ali Hill je bio odlučan da  radi sa Scorseseom, i toliko je želio igrati Donnie Azoffa da je bio spreman učiniti sve što je bilo potrebno da dobije ulogu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/jonah-hill-says-he-was-673215/|title=Jonah Hill Says He Was Paid $60K for ‘The Wolf of Wall Street’ (Audio)|last=Lewis|first=Hilary|date=22. 1. 2014|website=The Hollywood Reporter|language=en-US|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

Glavno snimanje je počelo 8. augusta 2012. u New Yorku.&lt;ref&gt;[http://afterthecut.com/2012/08/07/screenwriter-terence-winter-talks-the-wolf-of-wall-street Screenwriter Terence Winter Talks The Wolf Of Wall Street] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906160540/http://afterthecut.com/2012/08/07/screenwriter-terence-winter-talks-the-wolf-of-wall-street/ |date=6 Septembar 2014 }} pristupljeno 25. augusta 2012.&lt;/ref&gt; [[Jonah Hill]] je najavio da je njegov prvi dan snimanja bio 4. septembar 2012.&lt;ref&gt;[https://twitter.com/JonahHill/status/243109759887220736 Jonah Hill announces completion of first day of shooting Wolf of Wall Street] pristupljeno 4. septembra 2012.&lt;/ref&gt; Snimanje je također bilo održano u [[Closter]]u, [[New Jersey]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Leo and crew converge on Closter for latest Martin Scorsese film - NorthJersey.com|url=http://www.northjersey.com/community/169581156_Leo_and_crew_converge_on_Closter_for_latest_Martin_Scorsese_film.html|newspaper=Northern Valley Suburbanite - NorthJersey.com|access-date=31. 1. 2025|language=en|last=By Stephanie Simone - NorthJersey.com}}&lt;/ref&gt; i [[Harrison]]u, [[New York (savezna država)|New York]]. U januaru 2013, dodatne scene su se snimale na setu u napuštenoj poslovnoj zgradi u [[Ardsley]]u, New York. Scene u kući na plaži su snimljene u [[Sands Point]]u, New York.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.movieloci.com/2477-The-Wolf-of-Wall-Street?snapshot=29334|title=Filming Locations of The Wolf of Wall Street {{!}} Jordan's House on the beach {{!}} MovieLoci.com|website=www.movieloci.com|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

Dugogodišnji Scorseseov montažer [[Thelma Schoonmaker]] je izjavila da će se film snimati digitalno umjesto na trakama.&lt;ref name=&quot;Empire&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=34396|title=Scorsese Goes Digital, Abandons Film {{!}} News {{!}} Empire|website=empireonline.com|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; Scorsese, koji je bio zagovornik snimanja na trakama, odlučio je snimati ''[[Hugo (film)|Huga]]'' digitalno jer se snimalo u 3D tehnici; međutim, ''Vuk s Wall Streeta'' je prvobitno bio planiran da se snima digitalno uprkos tome što je sniman dvodimenzionalno.&lt;ref name=&quot;American Cinematographer Magazine&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.theasc.com/ac_magazine/December2013/TheWolfofWallStreet/page1.php|title=The ASC -- American Cinematographer: Boom and Bust|website=www.theasc.com|access-date=31. 1. 2025|archive-date=23. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150223235423/http://www.theasc.com/ac_magazine/December2013/TheWolfofWallStreet/page1.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Schoonmaker je izrazila razočarenje odlukom govoreći: &quot;Čini se da smo izgubili bitku između digitalnog i snimanja na trakama. Izgleda da Marty (Martin Scorsese) misli da je na žalost sve gotovo, i da nije bilo većeg zagovornika traka od njega.&quot;&lt;ref name=&quot;Empire&quot;/&gt; Nakon opsežnih testova tokom priprema za snimanje, na kraju je većina filma snimljena na trakama, a scene u kojima se koriste efekti zelenog ekrana ili sa malim osvjetljenjem snimane su sa digitalnim [[ARRI Alexa]] kamerama.&lt;ref name=&quot;American Cinematographer Magazine&quot;/&gt; Film sadrži 400-450 snimaka sa vizualnim efektima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techadvisor.com/news/software|title=Software News|website=Tech Advisor|language=en|access-date=31. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{Filmovi Martina Scorsesea}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2013.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Martina Scorsesea]]
[[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Italiji]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Londonu]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u New York Cityju]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom na Novom Zelandu]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u New Jerseyju]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u saveznoj državi New York]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u New Yorku]]
[[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi o Wall Streetu]]
[[Kategorija:Filmovi Red Granite Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Las Vegasu]]</text>
      <sha1>mvlvx7gfcw49gshj6fp2v8ccy36s47d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357586</id>
    <revision>
      <id>3900322</id>
      <parentid>3382922</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:00:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26056" sha1="tsksz77a61crostwbd95r0zs8a7jbia" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable sortable collapsed&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; width=100%
!colspan=&quot;12&quot;|'''[[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore]]''' &lt;small&gt;(ažurirano: 4. 5. 2014)&lt;/small&gt;
|-
!width=6% class=&quot;unsortable&quot;|
!width=20% | Protivnik
!width=9% | {{Tooltip| UU | Ukupno odigranih utakmica}}
!width=9% | {{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=9% | {{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=9% | {{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=10% class=&quot;unsortable&quot;| {{Tooltip| GR | Golovna razlika}}
!width=28% class=&quot;unsortable&quot;| Rezultati na FIFA.com
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Argentina|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ARG}} [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] 
|4
|1
|0
|3
|4:10
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=arg/index.html Srbija i Crna Gora - Argentina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165655/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=arg/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Azerbejdžan|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AZE}} [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]] 
|2
|0
|1
|1
|3:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aze/index.html Srbija i Crna Gora - Azerbejdžan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230151/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=aze/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Bangladeš|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BAN}} [[Nogometna reprezentacija Bangladeša|Bangladeš]] 
|1
|1
|0
|0
|4:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ban/index.html Srbija i Crna Gora - Bangladeš] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125846/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ban/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Belgija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BEL}} [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] 
|2
|1
|1
|0
|2:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bel/index.html Srbija i Crna Gora - Belgija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015002542/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bel/index.html |date=15. 10. 2012 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Bosna i Hercegovina|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] 
|5
|3
|2
|0
|6:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bih/index.html Srbija i Crna Gora - Bosna i Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617222403/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bih/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Brazil|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] 
|3
|0
|1
|2
|1:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bra/index.html Srbija i Crna Gora - Brazil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165702/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bra/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Bugarska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] 
|2
|0
|1
|1
|1:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bul/index.html Srbija i Crna Gora - Bugarska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230201/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=bul/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Češka|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ČEŠ}} [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] 
|3
|2
|0
|1
|3:6
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cze/index.html Srbija i Crna Gora - Češka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230211/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cze/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Egipat|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|EGI}} [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]] 
|1
|0
|1
|0
|0:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=egy/index.html Srbija i Crna Gora - Egipat]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251026185102/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=egy/index.html |date=26. 10. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Ekvador|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|EKV}} [[Nogometna reprezentacija Ekvadora|Ekvador]] 
|1
|0
|0
|1
|0:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ecu/index.html Srbija i Crna Gora - Ekvador]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251026092902/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ecu/index.html |date=26. 10. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - El Salvador|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAL}} [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]] 
|1
|1
|0
|0
|4:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=slv/index.html Srbija i Crna Gora - El Salvador] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125907/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=slv/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Engleska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ENG}} [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] 
|1
|0
|0
|1
|1:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=eng/index.html Srbija i Crna Gora - Engleska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173838/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=eng/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Farska ostrva|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FAR}} [[Nogometna reprezentacija Farskih ostrva|Farska ostrva]] 
|4
|4
|0
|0
|19:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fro/index.html Srbija i Crna Gora - Farska ostrva] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125912/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fro/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Finska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Nogometna reprezentacija Finske|Finska]] 
|2
|1
|0
|1
|2:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fin/index.html Srbija i Crna Gora - Finska] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125908/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fin/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Francuska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] 
|1
|0
|0
|1
|0:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fra/index.html Srbija i Crna Gora - Francuska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173849/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=fra/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Gana|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GAN}} [[Nogometna reprezentacija Gane|Gana]] 
|1
|1
|0
|0
|3:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gha/index.html Srbija i Crna Gora - Gana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173859/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gha/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Grčka|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|GRČ}} [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] 
|2
|1
|1
|0
|3:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gre/index.html Srbija i Crna Gora - Grčka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173907/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=gre/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Holandija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HOL}} [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]] 
|3
|0
|0
|3
|2:9
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ned/index.html Srbija i Crna Gora - Holandija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173916/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ned/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Hong Kong|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HK}} [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]] 
|1
|1
|0
|0
|2:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=hkg/index.html Srbija i Crna Gora - Hong Kong] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125907/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=hkg/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Hrvatska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 
|2
|0
|2
|0
|2:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cro/index.html Srbija i Crna Gora - Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617230206/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=cro/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Iran|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|IRN}} [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] 
|1
|1
|0
|0
|1:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=irn/index.html Srbija i Crna Gora - Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429022645/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=irn/index.html |date=29. 4. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Irska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|IRS}} [[Nogometna reprezentacija Irske|Irska]] 
|2
|1
|0
|1
|2:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=irl/index.html Srbija i Crna Gora - Irska]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251026075359/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=irl/index.html |date=26. 10. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Italija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] 
|3
|0
|3
|0
|3:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ita/index.html Srbija i Crna Gora - Italija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165723/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ita/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Izrael|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|IZR}} [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] 
|1
|0
|0
|1
|0:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=isr/index.html Srbija i Crna Gora - Izrael]{{Mrtav link}}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Japan|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] 
|4
|1
|0
|3
|1:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=jpn/index.html Srbija i Crna Gora - Japan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165729/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=jpn/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Južna Koreja|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JKO}} [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] 
|5
|1
|3
|1
|4:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=kor/index.html Srbija i Crna Gora - Južna Koreja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165736/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=kor/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Kina|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} [[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]] 
|3
|3
|0
|0
|5:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=chn/index.html Srbija i Crna Gora - Kina]{{Mrtav link}}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Kolumbija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KOL}} [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbija]] 
|1
|0
|1
|0
|0:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=col/index.html Srbija i Crna Gora - Kolumbija] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125908/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=col/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Litvanija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|LIT}} [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] 
|3
|3
|0
|0
|8:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ltu/index.html Srbija i Crna Gora - Litvanija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251026004350/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ltu/index.html |date=26. 10. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Luksemburg|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|LUX}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] 
|2
|2
|0
|0
|8:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=lux/index.html Srbija i Crna Gora - Luksemburg] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130629045431/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=lux/index.html |date=29. 6. 2013 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Mađarska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAĐ}} [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] 
|2
|2
|0
|0
|12:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=hun/index.html Srbija i Crna Gora - Mađarska] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125846/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=hun/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Makedonija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAK}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] 
|3
|3
|0
|0
|9:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mkd/index.html Srbija i Crna Gora - Makedonija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016212550/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mkd/index.html |date=16. 10. 2013 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Malta|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MLT}} [[Nogometna reprezentacija Malte|Malta]] 
|4
|4
|0
|0
|18:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mlt/index.html Srbija i Crna Gora - Malta] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125915/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mlt/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Meksiko|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MEX}} [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] 
|3
|2
|1
|0
|6:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mex/index.html Srbija i Crna Gora - Meksiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173912/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=mex/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Nigerija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] 
|1
|1
|0
|0
|3:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nga/index.html Srbija i Crna Gora - Nigerija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617233717/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nga/index.html |date=17. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Njemačka|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] 
|2
|0
|1
|1
|2:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ger/index.html Srbija i Crna Gora - Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173855/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ger/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Norveška|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NOR}} [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] 
|2
|1
|0
|1
|1:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nor/index.html Srbija i Crna Gora - Norveška]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251106053929/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nor/index.html |date=6. 11. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Obala Slonovače|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|OBS}} [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] 
|1
|0
|0
|1
|2:3
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=civ/index.html Srbija i Crna Gora - Obala Slonovače] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173829/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=civ/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Paragvaj|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|PAR}} [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] 
|1
|0
|0
|1
|0:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=par/index.html Srbija i Crna Gora - Paragvaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173926/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=par/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Poljska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] 
|2
|0
|0
|2
|5:7
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=pol/index.html Srbija i Crna Gora - Poljska]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251106202450/https://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=pol/index.html |date=6. 11. 2025 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Rumunije|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|RUM}} [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] 
|2
|1
|0
|1
|2:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rou/index.html Srbija i Crna Gora - Rumunija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618015102/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rou/index.html |date=18. 6. 2013 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Rusija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|RUS}} [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] 
|7
|1
|4
|2
|5:6
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rus/index.html Srbija i Crna Gora - Rusija] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125848/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=rus/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - SAD|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] 
|1
|1
|0
|0
|1:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=usa/index.html Srbija i Crna Gora - SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165744/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=usa/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - San Marino|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SMR}} [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] 
|2
|2
|0
|0
|8:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=smr/index.html Srbija i Crna Gora - San Marino] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125909/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=smr/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Sjeverna Irska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] 
|2
|1
|1
|0
|3:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nir/index.html Srbija i Crna Gora - Sjeverna Irska] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125908/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=nir/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Slovačka|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SLK}} [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] 
|3
|2
|1
|0
|5:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=svk/index.html Srbija i Crna Gora - Slovačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611165741/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=svk/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Slovenija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SLO}} [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] 
|4
|0
|4
|0
|6:6
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=svn/index.html Srbija i Crna Gora - Slovenija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111025235721/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=svn/index.html |date=25. 10. 2011 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Španija|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] 
|5
|0
|3
|2
|5:8
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=esp/index.html Srbija i Crna Gora - Španija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173844/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=esp/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Švicarska|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] 
|4
|1
|3
|0
|5:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=sui/index.html Srbija i Crna Gora - Švicarska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173945/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=sui/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Tunis|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|TUN}} [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] 
|2
|2
|0
|0
|4:0
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=tun/index.html Srbija i Crna Gora - Tunis] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140504125847/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=tun/index.html |date=4. 5. 2014 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Ukrajina|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UKR}} [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] 
|2
|0
|0
|2
|1:4
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ukr/index.html Srbija i Crna Gora - Ukrajina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212181142/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=ukr/index.html |date=12. 2. 2009 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Urugvaj|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|URU}} [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] 
|2
|1
|1
|0
|2:1
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=uru/index.html Srbija i Crna Gora - Urugvaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100611173949/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=uru/index.html |date=11. 6. 2010 }}
|-
|[[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora - Wales|Rezultati]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|WAL}} [[Nogometna reprezentacija Velsa|Wales]] 
|2
|2
|0
|0
|4:2
| align=&quot;left&quot; |[http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=wal/index.html Srbija i Crna Gora - Wales] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130629051116/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=srb/team2=wal/index.html |date=29. 6. 2013 }}
|-
|align=center colspan=2|'''53 Države'''
|'''126'''
|'''56'''
|'''36'''
|'''34'''
|'''203:131'''
|}

{{Utakmice nogometnih reprezentacija}}
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore|.]]</text>
      <sha1>tsksz77a61crostwbd95r0zs8a7jbia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Windows 2000</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363767</id>
    <revision>
      <id>3900432</id>
      <parentid>3835544</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T01:37:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66062" sha1="49sdzpoqch0yi19wdgo4fk2xwo6dyyu" xml:space="preserve">{{Infokutija operativni sistem
|naziv = Windows 2000
|logo = Windows_2000_logo.png
|screenshot = Windows_2000.png 
|opis = Screen shot Windows-a 2000 Server
|website = {{URL|http://technet.microsoft.com/en-us/windowsserver/bb643141}}
|razvijač = [[Microsoft]]
|grupa = 
|izvorni model = Closed-source
|zadnja stabilna verzija = 5.0 (Build 2195: Servisni paket 4)
|datum izdavanja stabilne verzije = 15. decembar 1999.
|kernel = hibridni
|korisnički interfejs = Desktop
|licenca = Microsoft [[EULA]]
|radno stanje = završen
|platforme = PC
|metoda nadogradnje = [[Windows Update]]
|upravljanje paketima = 
|prethodnik = [[Windows NT 4.0]] (1996.)
|sljedbenik = [[Windows XP]] (2001.)&lt;br /&gt;[[Windows Server 2003]] (2003.)
}}
'''Windows 2000''' je grafički [[operativni sistem]] za klijent i server računare. Predstavljen je prvi put i izdat za komercijalnu upotrebu 15. decembra 1999. godine od strane [[Microsoft]]-a,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/presspass/press/1999/dec99/w2krtmpr.mspx |title=Microsoft Releases Windows 2000 to Manufacturing |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; a u maloprodaji dostupan od 17. februara 2000.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/presspass/press/2000/Feb00/W2Kgatespr.mspx |title=Gates Ushers in Next Generation of PC Computing With Launch of Windows 2000 |publisher=Microsoft.com |date=17. 2. 2000 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Nasljednik je Windowsa NT 4.0, i zadnja je verzija Windowsa koja ima NT strukturu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/presspass/features/1998/10-27winma.mspx |title=Windows 2000 is a name that reflects NT's continued move to the technology mainstream |publisher=Microsoft.com |date=27. oktobar 1998 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Nasljednici su mu [[Windows XP]] (izdat u oktobru 2001.) i Windows Server 2003 (izdat u aprilu 2003.). Tokom razvoja, Windows 2000 je bio poznat kao Windows NT 5.0.

Četiri izdanja Windowsa 2000 su predstavljena: ''Professional'', ''Server'', ''Advanced Server'' i ''Datacenter Server'';&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/presspass/press/1998/Oct98/NT5.mspx |title=Microsoft Unveils SQL Server 2000, Windows 2000 Integration |publisher=Microsoft.com |date=27. oktobar 1998 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; ova druga dva su izdati za komercijalnu upotrebu nekoliko mjeseci nakon prethodna dva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/en-us/news/press/1999/aug99/smppr.aspx |title=Microsoft Announces Final Packaging for Windows 2000 |publisher=Microsoft.com |date=17. 8. 1999 |access-date=9. 1. 2013}}&lt;/ref&gt; Dok je svako izdanje Windowsa 2000 namijenjeno za različito tržište, dijelili su istu srž, uključujući nekoliko sistemskih alata poput Microsoft Management Console i standardne aplikacije za upravljanje sistemom.

Podrška za osobe sa poteškoćama je poboljšana na Windowsu NT 4.0 sa velikim brojem novih pomoćnih tehnologija&lt;ref name=&quot;Accessibility&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/enable/products/windows2000/default.aspx |title=Windows 2000 Professional Accessibility Resources |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; te je Microsoft poboljšao podršku za različite jezike&lt;ref name=&quot;Languages&quot;&gt;[http://support.microsoft.com/kb/292246 Microsoft Support KB 292264: List of Languages Supported in Windows 2000, Windows XP and Windows Server 2003].&lt;/ref&gt; i lokalizaciju.&lt;ref name=&quot;Locales&quot;&gt;[http://www.microsoft.com/globaldev/reference/win2k/setup/lcid.mspx Windows 2000 List of Locale IDs and Language Groups].&lt;/ref&gt;

Sve ove verzije sistema podržavaju sistem datoteka NTFS 3.0,&lt;ref name=NTFS3&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/253845|title=New Capabilities and Features of the NTFS 3.0 File System}}&lt;/ref&gt; Encrypting File System, kao i osnovno i dinamičko spremanje podataka na disk.&lt;ref name=&quot;Storage&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000serv/reskit/deploy/dgbj_sto_csmg.mspx?mfr=true |title=Disk Management: Microsoft Technet |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Windows 2000 Server porodica ima dodatne mogućnosti,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000serv/reskit/deploy/dgaf_map_zzks.mspx?mfr=true |title=Windows 2000 Server Family |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; uključujući sposobnost da pruži servise ''Aktivnog direktorija'' (hijerarhijski okvir resursa), Distributed File System (sistem koji podržava dijeljenje datoteka) i volumen skladištenja podataka u slučaju greške. Windows 2000 može biti instaliran ručno ili korištenjem tzv. ''unattended installation''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000pro/deploy/unattend/default.mspx |title=Windows 2000 Unattended Setup Guide |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Ova druga instalacija se oslanja na korištenje odgovarajućih datoteka koje popunjavaju informacije instalacije i može biti izvedena preko bootabilnog CD-a korištenjem ''Microsoft Systems Management Server'', preko ''System Preparation Tool''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/ms995878.aspx |title=Automating Windows 2000 Installations with Sysprep |publisher=Msdn.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt;

Microsoft je reklamirao Windows 2000 kao najsigurniju verziju Windowsa dotad;&lt;ref name=&quot;cybersafepr&quot;&gt;{{cite press release
|url = http://www.microsoft.com/Presspass/press/2000/jan00/cybersafepr.mspx
|title = Microsoft and CyberSafe Extend Windows 2000 Security Across the Enterprise
|date = 17. januar 2000
|access-date =17. septembar 2006
|publisher = Microsoft
}}&lt;/ref&gt; ipak, sistem je postao meta brojnim opasnim virusima i virusnim napadima, od kojih su: Code Red i Nimda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.archvillain.com/cr/cr.htm |title=Code Red/Nimda Worm Activity as seen at Archvillain.com |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://archive.today/20021012204543/http://www.archvillain.com/cr/cr.htm |archive-date=12. 10. 2002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Deset godina poslije izlaska ove verzije sistema, izdavate su nadogradnje za sigurnosne rizike skoro svaki mjesec, sve dok nije završena podrška 13. jula 2010. godine.&lt;ref name=&quot;Lifecycle&quot; /&gt;

==Historija==
Windows 2000 je nastavak Microsoftove [[Windows NT]] porodice operativnih sistema, mijenjajući Windows NT 4.0. Originalno ime ovog sistema je bilo Windows NT 5.0.

Beta 1 verzija Windowsa NT 5.0 je izdata u septembru 1997, praćena sa verzijom Beta 2 u augustu 1998.&lt;ref name=&quot;ThurottWin2K&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.winsupersite.com/article/windows-2000/the-road-to-gold-the-development-of-windows-2000-reviewed-127364 |title=Road to Gold: A Look at the Development of Windows 2000 |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170821170225/http://winsupersite.com/article/windows-2000/the-road-to-gold-the-development-of-windows-2000-reviewed-127364 |archive-date=21. 8. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na 27. oktobar 1998, Microsoft je izjavio da će ime završne verzije operativnog sistema biti Windows 2000 - opisujući godinu izdanja.&lt;ref name=&quot;infoworldnt5&quot;&gt;{{cite web
|url = http://www.infoworld.com/cgi-bin/displayStory.pl?981027.wcwin2000.htm
|title = It's official: NT 5.0 becomes Windows 2000
|date = 27. oktobar 1998
|access-date = 22. april 2006
|last = Trott
|first = Bob
|publisher = infoWorld
|archive-url = https://web.archive.org/web/20050302194632/http://www.infoworld.com/cgi-bin/displayStory.pl?981027.wcwin2000.htm
|archive-date=2. 3. 2005
|url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Windows 2000 Beta 3 je izdata u januaru 1999.&lt;ref name=&quot;ThurottWin2K&quot;/&gt; NT 5.0 Beta 1 je bila slična NT-u 4.0, uključujući veoma sličan logo. NT 5.0 Beta 2 je predstavila novi mini zaslon tokom dizanja sistema (''boot screen'') i izbacila temu 'tamnog svemira' iz pozadine. NT 5.0 beta verzije su imale veoma duge zvukove prilikom pokretanja sistema i isključivanja, mada su one promijenjene u ranim Windows 2000 beta verzijama, ali tokom Beta 3, nova klavir-melodija je predstavljena u završnoj verziji Windows 2000, kao i za [[Windows ME]]. Novi okviri za prijavu iz završne verzije su ugledali svjetlo dana u Beta 3 build 1946 (prvo izdanje Beta 3). Nove, nadograđene ikone (za ''My Computer'', ''Recycle Bin'' itd.) su se prvo pojavile u Beta 3 build 1976. Windows 2000 boot screen u završnoj verziji se pojavio u Beta 3 build 1994. Windows 2000 nije imao kodni naziv zbog toga što, kako navodi Dave Thompson kao član Windows NT tima, &quot;Jim Allchin ne voli kodna imena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Thurrott|first=Paul|title=SuperSite Flashback: NT’s First Decade|url=http://winsupersite.com/windows/supersite-flashback-nt-s-first-decade|work=Paul Thurrott's SuperSite for Windows|publisher=[[Penton Media]]|access-date=10. 8. 2013|authorlink=Paul Thurrott|date=8. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801163850/http://winsupersite.com/windows/supersite-flashback-nt-s-first-decade|archive-date=1. 8. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Windows 2000 servisni paket 1 je kodno nazvan &quot;Asteroid&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.zdnetasia.com/news/hardware/0,39042972,13024785,00.htm |title=Windows 2000 service pack nearing release |publisher=Zdnetasia.com |date=27. 1. 2000 |access-date=13. novembar 2011 |archive-date=29. 5. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120529015721/http://www.zdnetasia.com/news/hardware/0,39042972,13024785,00.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a Windows 2000 64-bitna verzija &quot;Janus.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.windowsitpro.com/article/news2/64-bit-windows-2000-on-track-for-mid-2000.aspx |title=64-bit Windows 2000 on track for mid-2000 |journal=[[Windows IT Pro]] |first=Paul |last=Thurrott |authorlink=Paul Thurrott |date=27. 7. 1999 |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://archive.today/20120529015759/http://www.windowsitpro.com/article/news2/64-bit-windows-2000-on-track-for-mid-2000.aspx |archive-date=29. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0CGN/is_1999_August_26/ai_55572391 |title=Windows 2000 to Launch at Comdex, 64-Bit Janus in the Wings |publisher=Findarticles.com |date=26. 8. 1999 |access-date=13. novembar 2011 |archive-url=https://archive.today/20120529015717/findarticles.com/p/articles/mi_m0CGN/is_1999_August_26/ai_55572391 |archive-date=29. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom razvoja, postojalo je izdanje za Alpha koje je prekinuto nešto nakon RC1&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.alphant.com/articles/windows2000.html |title=RC1 was the build 2072 from June 1999 (and last public Alpha/2000 build), the last known internal build was 2128 and the &quot;Gold&quot; release of Windows 2000 was build 2195 |publisher=Alphant.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; nakon što je [[Compaq]] izjavio da su ukinuli podršku za Windows NT na Alphi. Odatle, Microsoft je izdao tri izdanja između jula i novembra 1999. i konačno izdao operativni sistem za partnere 12. decembra 1999.&lt;ref&gt;{{cite web
|url = http://www.activewin.com/win2000/history.shtml
|title = Windows 2000 history
|publisher = ActiveWin
|access-date = 22. april 2006
|archive-date = 20. 5. 2006
|archive-url = https://web.archive.org/web/20060520203928/http://www.activewin.com/win2000/history.shtml
|url-status = dead
}}&lt;/ref&gt; Javnost je mogla nabaviti punu verziju Windowsa 2000 17. februara 2000. Tri dana prije ovog događaja, kojeg je Microsoft reklamirao kao &quot;standard za pouzdanost&quot;, izvještaj koji je procurio iz Microsofta je objavljen od strane Mary Jo Foley, a objelodanio je da Windows 2000 ima &quot;preko 63000 potencijalnih poznatih nedostataka.&quot;&lt;ref&gt;[http://news.zdnet.co.uk/software/0,1000000121,2076967,00.htm Bugfest! Win2000 has 63,000 'defects'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070113144123/http://news.zdnet.co.uk/software/0,1000000121,2076967,00.htm |date=13. 1. 2007 }} February 14, 2000&lt;/ref&gt; Nakon objavljivanja članka, Microsoft je Foley postavio na crnu listu neko vrijeme.&lt;ref&gt;[http://www.windows-now.com/blogs/robert/archive/2006/09/20/Mary-Jo-Foley-Exit-Interview.aspx Mary Jo Foley: The Exit Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150113004913/http://windows-now.com/blogs/robert/archive/2006/09/20/Mary-Jo-Foley-Exit-Interview.aspx |date=13. 1. 2015 }} September 20, 2006&lt;/ref&gt; Ipak, Abraham Silberschatz i kompanija izjavljuju u svojoj knjizi nauke kako &quot;Windows 2000 je bio najpouzdaniji, stabilni operativni sistem koji je Microsoft dotad izdao. Dosta pouzdanosti je došlo iz ozbiljnosti u samom izvornom kodu, extensive stress testiranju sistema i automatskom otkrivanju većine ozbiljnih grešaka u driverima.&quot;&lt;ref&gt;John Wiley &amp; Sons (2010). Operating System Concepts with Java, 8th Edition, page 901.
&lt;/ref&gt; InformationWeek je ukratko opisao izdanje: &quot;naši testovi pokazuju da je nasljednik od NT 4.0 sve što smo se i nadali da će biti. Naravno, ni on nije savršen.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.informationweek.com/story/showArticle.jhtml?articleID=16000334 InformationWeek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013132425/http://informationweek.com/story/showArticle.jhtml?articleID=16000334 |date=13. 10. 2007 }}, December 28, 1999, &quot;Special Report&quot;&lt;/ref&gt; Wired News su kasnije opisale rezultate februarskog izdanja kao &quot;bez sjaja.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.wired.com/wired/archive/8.11/microsoft_pr.html Wired News], November 2000, &quot;The Truth, The Whole Truth, and Nothing But The Truth&quot;&lt;/ref&gt; [[Novell]] je kritizirao ''Microsoft Active Directory'', novu arhitekturu sistema direktorija, kao manje skalabilan i pouzdan nego njihova alternativa ''Novell Directory Services'' (NDS).&lt;ref&gt;{{cite web
|url = http://www.novell.com/coolsolutions/qna/6222.html
|title = NDS eDirectory vs. Microsoft Active Directory?
|date = 17. novembar 1999
|access-date = 22. april 2006
|publisher = Novell
|quote = NDS eDirectory is a cross-platform directory solution that works on NT 4.0, Windows 2000 when available, Solaris and NetWare 5. Active Directory will only support the Windows 2000 environment. In addition, eDirectory users can be assured they are using the most trusted, reliable and mature directory service to manage and control their e-business relationships – not a 1.0 release.
|archive-date = 11. 2. 2005
|archive-url = https://web.archive.org/web/20050211000051/http://www.novell.com/coolsolutions/qna/6222.html
|url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

Windows 2000 je bio prvo planiran da zamijni [[Windows 98]] i Windows NT 4.0. Ipak, to se kasnije promijenilo. Umjesto toga, nadograđena verzija Windowsa 98 zvana Windows 98 Second Edition je izdana 1999, a [[Windows ME]] krajem 2000.&lt;ref name=&quot;ThurottWin2K&quot; /&gt; Na dan ili malo prije 12. februara, 2004, &quot;dijelovi Microsoft Windowsa 2000 i Windowsa NT 4.0 u izvornom kodu[[source code| ]]&lt;nowiki/&gt;su ilegalno bile dostupne na internetu.&quot;&lt;ref name=&quot;msstmt&quot;&gt;{{cite web
|url = http://www.microsoft.com/presspass/press/2004/Feb04/02-12windowssource.mspx
|title = Statement from Microsoft Regarding Illegal Posting of Windows 2000 Source Code
|date = 20. februar 2004
|access-date =11. 1. 2007
|publisher = Microsoft
}}&lt;/ref&gt; Izvor curenja informacija je ostao nepoznat. Microsoft je dao slijedeći odgovor:
&lt;blockquote&gt; ''&quot;Microsoftov izvorni kod ima autorska prava i zaštićen je kao tajna tržišta. Kao takav, ilegalno je postavljati, praviti ga dostupnim drugima, skidati ga s interneta ili koristiti ga.&quot;'' &lt;/blockquote&gt;
Uprkos upozorenjima, arhiva koja je sadržavala procureni kod se raširila na svima mrežama za dijeljenje datoteka. 16. februara 2004, objavljen je exploit &quot;navodno otkriven pri individualnom proučavanju procurenog izvornog koda&quot;&lt;ref name=&quot;msstmt&quot;/&gt; za određene verzije [[Internet Explorer|Microsoft Internet Explorer]]-a.

Microsoft je planirao da izbaci dva dodatna izdanja bazirana na Windows 2000 kodnoj bazi, ''Advanced Server Limited Edition'' i ''Datacenter Server Limited Edition'', koji su pokretani na [[64-bit]]nom Intel [[Itanium]] mikroprocesoru.&lt;ref name=&quot;Win2k64bitItanium&quot;&gt;{{cite press release |title=Microsoft and Intel Announce Preview Release of 64-Bit Windows for Intel Itanium Processor |publisher=Microsoft |date=12. 7. 2000 |url=http://www.microsoft.com/Presspass/press/2000/jul00/itaniumpr.mspx |access-date=4. 10. 2007}}&lt;/ref&gt; Ipak, prvo službeno izdanje je smatrano dijelom [[Windows Server 2003]] porodice proizvoda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.microsoft.com/windows.netserver/64bit/overview/default.mspx|title=Introducing Windows Advanced Server, Limited Edition|publisher=Microsoft|access-date=12. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20021022044243/http://www.microsoft.com/windows.netserver/64bit/overview/default.mspx|archive-date=22. 10. 2002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Nove i nadograđene mogućnosti==
Windows 2000 je predstavio dosta novih mogućnosti od [[Windows 98|Windowsa 98]] i Windowsa 98 SE u NT liniji,&lt;ref name=&quot;Win2KIntro&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/Windows2000Pro/reskit/part1/proch01.mspx?mfr=true |title=Introducing Windows 2000 Professional |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; kao npr. Windows Desktop Update,&lt;ref name=&quot;Win2KIntro&quot; /&gt; Internet Explorer&amp;nbsp;5 (Internet Explorer&amp;nbsp;6, koji je izašao 2001. godine, dostupan i za Windows 2000),&lt;ref name=&quot;Win2KIntro&quot; /&gt; Outlook Express, NetMeeting, [[FAT32]] podrška,&lt;ref&gt;[http://support.microsoft.com/kb/154997 Description of the FAT32 File System],&lt;/ref&gt; Windows Driver Model,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/whdc/archive/wdmoverview.mspx |title=Windows Driver Model (WDM) |publisher=Microsoft.com |date=15. 4. 2002 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Internet Connection Sharing,&lt;ref name=&quot;Win2KIntro&quot; /&gt; [[Windows Media Player]], WebDAV podrška&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/195851 |title=Overview of Web Folders in Internet Explorer 5 |publisher=Support.microsoft.com |date=29. 3. 2007 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; itd. Neke nove mogućnosti su uobičajene kod svih izdanja Windowsa 2000, među kojima je i NTFS 3.0,&lt;ref name=&quot;NTFS3&quot; /&gt; Microsoft Management Console (MMC),&lt;ref name=&quot;MMC&quot;&gt;{{cite web|url=http://technet.microsoft.com/en-us/library/bb742441.aspx |title=Microsoft Management Console – Overview |publisher=Technet.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; UDF podrška, Encrypting File System (EFS),&lt;ref name=&quot;EFS&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/security/prodtech/windows2000/w2kccadm/dataprot/w2kadm21.mspx |title=Implementing the Encrypting File System in Windows 2000 |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Logical Disk Manager,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000serv/reskit/deploy/dgbj_sto_csmg.mspx |title=Disk Management |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Image Color Management 2.0,&lt;ref name=&quot;ColorsFonts&quot;&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0GZQ/is_34_40/ai_55660669 |title=Windows 2000 To Include New On-Screen And Printed Scalable Color Solution |publisher=Findarticles.com |date=6. 9. 1999 |access-date=13. novembar 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060223160134/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0GZQ/is_34_40/ai_55660669 |archive-date=23. 2. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; podrška za PostScript 3-bazirane printere,&lt;ref name=&quot;ColorsFonts&quot; /&gt; OpenType &lt;tt&gt;(.OTF) &lt;/tt&gt;i Type 1 PostScript &lt;tt&gt;(.PFB)&lt;/tt&gt; podršku za fontove,&lt;ref name=&quot;ColorsFonts&quot; /&gt; API za zašitu podataka (DPAPI),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/309408 |title=How to troubleshoot the Data Protection API (DPAPI) |publisher=Support.microsoft.com |date=3. 12. 2007 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; [[LDAP]]/Active Directory-uključen Address Book,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/238007 |title=How to Configure the Address Book to Query Users Contained in Active Directory |publisher=Support.microsoft.com |date=24. 1. 2007 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; iskoristivost poboljšanja i višejezična i lokalna podrška. Windows 2000 je također predstavio drivere za USB printere i za spremanje podataka,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/whdc/connect/usb/usbfaq_intro.mspx |title=USB FAQ: Introductory level |publisher=Microsoft.com |date=25. 8. 2008 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; i poboljšanu FireWire SBP-2 podršku za printere i skenere, zajedno sa ''sigurnim isključivanjem'' za uređaje pohrane podataka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/windows/hardware/gg454506#E3AAC |title=IEEE 1394 and the Windows platform |publisher=Msdn.microsoft.com |date=14. 12. 2001 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Windows 2000 je također prva Windows verzija koja podržava hibernaciju na nivou operativnog sistema, za razliku od Windowsa 98 koji je zahtijevao specijalne drivere od proizvođača hardvera ili razvojnika drivera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/whdc/archive/winpowmgmt.mspx#EUE |title=Windows and Power Management |publisher=Microsoft.com |date=1. 1. 2002 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt;

Nova mogućnost dizajnirana da zaštiti kritične sistemske datoteke, zvana Windows File Protection, je predstavljena. Ona štiti datoteke sistema Windows sprječavajući programe koji nisu dio mmehanizma Windows nadogradnje kao npr ''Package Installer'', Windows Installer i sličnih komponenti od modifikacije istih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/222193|title=Microsoft KB article 222193: Description of the Windows File Protection Feature}}&lt;/ref&gt; System File Checker alat dopušta korisnicima mogućnost obavljanja ručnog provjeravanja integriteta svih zaštićenih sistemskih datoteka, i opcionalno popravljanje istih, bilo vraćanjem spašene datoteke ili iz posebnog &quot;DLLCACHE&quot; direktorija, ili sa medija originalne instalacije.

Microsoft je prepoznao da ozbiljna greška ili greška zaustavljanja može uzrokovati probleme za servere koji trebaju da budu u konstantnom radu, te je ponudio sistemsko ppodešenje koje bi omogućavalo da se server ponovo digne kada mu se desi greška zaustavljanja (stop error).&lt;ref name=&quot;RecoveryOptions&quot;&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/307973 |title=How to configure system failure and recovery options in Windows |publisher=Support.microsoft.com |date=23. 5. 2006 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Sadržana je opcija također za izbacivanje prvih 64 [[kilobyte|KB]] memorije na disk (najmanja količina memorije koja je korisna za debugging, poznat i kao minidump), izbacivanje samo memorije kernela, ili izbacivanje kompletnog sadržaja memorije na disk, kao i pisanje da se ovaj događaj desio u poseban spisak zadataka: Windows 2000 [[Event Viewer|event log]].&lt;ref name=&quot;RecoveryOptions&quot; /&gt; U cilju poboljšanja performansi na serverima koji rade sa Windowsom 2000, Microsoft je dao administratorima izbor optimizacije memorije OS-a i korištene šeme procesora za procese u pozadini ili za aplikacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/Windows2000Pro/reskit/part6/proch29.mspx |title=Analyzing processor activity: Windows 2000 Professional Resource Kit |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Windows 2000 je također predstavio administraciju centra sistema i mogućnosti upravljanja kao npr. Windows Installer,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://entmag.com/archives/article.asp?editorialsid=5169 |title=Using Windows Installer in Windows 2000 beta 3 |publisher=Entmag.com |date=7. 10. 2011 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Windows Management Instrumentation&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.informit.com/articles/printerfriendly.aspx?p=19489 |title=Programming with Windows Management Instrumentation |publisher=Informit.com |date=4. 10. 2000 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; i Event Tracing for Windows (ETW)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/bb968803(VS.85).aspx |title=Event Tracing for Windows (ETW): MSDN |publisher=Msdn.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; u operativnom sistemu.

===[[Plug and Play]] i poboljšanja podrške za hardver===
Najvidljivije poboljšanje od Windowsa NT 4.0 je dodavanje opcije ''Plug and Play'' sa punom ACPI i Windows Driver Model podrškom. Jednako sa Windows 9x, Windows 2000 podržava automatsko prepoznavanje instaliranog hardvera, dodjeljivanje hardverskih resursa, učitavanje potrebnih drivera, PnP API i obavještenja o radu hardvera. Dodatak PnP Manager kernelu zajedno sa Power Manager-om su dva značajna podsistema dodata u Windows 2000.

Windows 2000 je predstavio verziju 3 print drivera.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/hardware/ff545949(v=vs.85).aspx |title=Choosing User Mode or Kernel Mode |publisher=Msdn.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Generička podrška za miš sa 5 tipki je također sadržana kao standard,&lt;ref&gt;[http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/hardware/gg454511.aspx Windows and the 5-Button Wheel Mouse]&lt;/ref&gt; a instaliranje IntelliPoint dopušta preraspodjelu programibilnih tipki. Windows 98 nije imao generičku podršku.&lt;ref&gt;[http://support.microsoft.com/kb/254660 Fourth and Fifth Mouse Buttons Not Recognized by Windows]&lt;/ref&gt; [[Driver Verifier]] je predstavljen testovima za otkrivanje bugova drivera.&lt;ref name=Verifier&gt;[http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/hardware/ff545448%28v=vs.85%29.aspx Driver Verifier at MSDN]. Microsoft.&lt;/ref&gt;

===Ljuska (shell)===
Windows 2000 je predstavio slojevite prozore koji dopuštaju transparentnost, providnost i različite prelazne efekte kao sjene, gradijent popune i alpha pomiješane GUI elemente za odabrane prozore.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/ms997507.aspx |title=Layered Windows: MSDN |publisher=Msdn.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Izbornici podržavaju novi ''Fade'' prelazni efekt.

Izbornik Start u Windowsu 2000 je predstavio ''personalizirane menije'', proširive specijalne foldere i mogućnost pokretanja više programa bez isključivanja menija držeći pritisnutu &lt;code&gt;SHIFT&lt;/code&gt; tipku. Tipka ''Re-sort'' sortira čitav Start meni po imenima. [[Taskbar]] predstavlja podršku za balon-notifikacije koje se mogu koristiti od strane razvojnika aplikacija. Windows 2000 Explorer predstavlja podesive Windows Explorer trake, auto-complete u Windows Explorer-ovoj adresnoj traci i u kutiji za Run, napredne funkcije za tipove datoteka, prikazivanje komentara u prečicama kao tooltipovi, proširive kolone u prikazu detalja (IColumnProvider interfejs), prekrivače ikona, integrisani panel za pretragu u Windows Exploreru, sortiranje po imenu - funkcija u meniju, te ''Places traka'' u glavnom dijaloškom okviru za ''Open'' i ''Save''.

[[Windows Explorer]] je poboljšan na više načina u Windowsu 2000. To je prvo [[Windows NT]] izdanje koje sadrži Active Desktop, prvenstveno predstavljen kao dio Internet Explorera 4.0 (tačnije [[Windows Desktop Update]]), i jedini prethodno-instalirani kod [[Windows 98|Windowsa 98]] u to vrijeme.&lt;ref name=&quot;ActiveDesktop&quot;&gt;{{Cite journal|first=Dino|last=Esposito|url=http://msdn.microsoft.com/msdnmag/issues/0600/w2kui2/|title=More Windows 2000 UI Goodies: Extending Explorer Views by Customizing Hypertext Template Files|publisher=MSDN Magazine|date=juni 2000|access-date=26. 8. 2007|postscript=&lt;!--None--&gt;|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20070824221802/http://msdn.microsoft.com/msdnmag/issues/0600/w2kui2/|archive-date=24. 8. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dopuštao je korisnicima da mijenjaju izgled direktorija i ponašanja korištenjem [[HTML]] šablona, imajući ekstenziju &lt;tt&gt;HTT&lt;/tt&gt;. Ova mogućnost je napadana od strane računarskih virusa koji su sadržavali maligne skripte, [[Java (programming language)|Java]] aplete, ili [[ActiveX]] kontrole u šablonima direktorija i datoteka kao intektivni vektor. Dva takva virusa su VBS/Roor-C&lt;ref name=&quot;VBS/Roor-C&quot;&gt;''[[Sophos]]'', [http://www.sophos.com/security/analyses/vbsroorc.html VBS/Roor-C threat analysis]. Retrieved August 26, 2007.&lt;/ref&gt; i VBS.Redlof.a.&lt;ref name=&quot;VBS.Redlof.a&quot;&gt;{{cite encyclopedia | title = Virus.VBS.Redlof.a | encyclopedia = Virus Encyclopedia | publisher = Viruslist.com | date = 15. 1. 2004 | url = http://www.viruslist.com/viruses/encyclopedia?virusid=25409 | access-date = 26. 8. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20071028171026/http://www.viruslist.com/viruses/encyclopedia?virusid=25409 | archive-date=28. 10. 2007 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Ostale nove mogućnosti u Exploreru sadrže podesive alatne trake, auto-complete u adresnoj traci i Run kutiji, napredna prepoznavanja tipova datoteka i ''Places traka'' u općim dijaloškim okvirima.

&quot;Web-style&quot; prikaz direktorija, sa panelom na lijevoj strani koji prikazuje detalje za objekat koji je odabran, je uključen inicijalno u Windowsu 2000. Za određene tipove datoteka, kao za slike i medijske datoteke, prikaz je omogućen na lijevoj strani.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000serv/reskit/prork/prde_ffs_sleq.mspx?mfr=true |title=Managing Files, Folders, and Search Methods: Microsoft TechNet |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Sve dok se nije pojavio posebni prikazni panel u [[Windows Vista|Windowsu Visti]], Windows 2000 je bio jedini Windows  sa interaktivnom media playeru kao prikazivaču zvučnih i video datoteka, uključeno u principu. Ipak, prikazivač može biti uključen u prethodnim verzijama Windowsa pomoću [[Windows Desktop Update]]-a instaliranog korištenjem šablona podešavanja direktorija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/191242 |title=How to Enable Preview for Multimedia Files |publisher=Microsoft |date=31. 1. 2000 |access-date=29. 3. 2012}}&lt;/ref&gt; U principu alatna traka datoteka prikazuje naziv datoteke, autora, subjekat i komentare;&lt;ref name=&quot;ToolTipHandlers&quot;&gt;{{Cite journal | title = Windows 2000 Registry: Latest Features and APIs Provide the Power to Customize and Extend Your Apps | publisher = MSDN Magazine | date = novembar 2000 | url = http://msdn.microsoft.com/msdnmag/issues/1100/Registry/ | access-date = 26. 8. 2007 | postscript = &lt;!--None--&gt; | journal =  | archive-url = https://web.archive.org/web/20030415200916/http://msdn.microsoft.com/msdnmag/issues/1100/Registry/ | archive-date=15. 4. 2003 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; ovi metapodaci se mogu pročitati preko special [[NTFS]] streama, ako je datoteka na NTFS disku, ili iz OLE streama, ako je datoteka struktuirani dokument za pohranu. Svi [[Microsoft Office]] dokumenti od verzije Office 4.0&lt;ref name=&quot;OLEStructuredStorage&quot;&gt;{{Cite journal|first=Charlie|last=Kindel | title = OLE Property Sets Exposed | publisher = MSDN Magazine | date = 27. 8. 1993 | url = http://msdn.microsoft.com/archive/en-us/dnarolegen/html/msdn_propset.asp?frame=true | access-date =26. 8. 2007|format= – &lt;sup&gt;[http://scholar.google.co.uk/scholar?hl=en&amp;lr=&amp;q=author%3AKindel+intitle%3AOLE+Property+Sets+Exposed&amp;as_publication=&amp;as_ylo=&amp;as_yhi=&amp;btnG=Search Scholar search]&lt;/sup&gt;|postscript=&lt;!--None--&gt;}} {{dead link|date=april 2009}} {{Dead link|date=septembar 2010|bot=H3llBot}}&lt;/ref&gt; koriste strukturisanu pretragu, tako da se njihovi metapodaci mogu vidjeti u Windows 2000 Explorerovoj standardnoj alatnoj traci. Prečice za datoteke mogu pohraniti komentare koji se prikazuju kao alatna traka kada se mišem pređe preko istog. Ljuska predstavlja proširenu podršku preko upravljača metapodataka, upravljača prekrivanja ikona i upravljača kolonama u ''Details view'' kod Explorera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://msdn.microsoft.com/en-us/magazine/dvdarchive/cc748674.aspx |title=Windows 2000 UI Innovations: MSDN Magazine |publisher=Msdn.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090605191715/http://msdn.microsoft.com/en-us/magazine/dvdarchive/cc748674.aspx |archive-date=5. 6. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Desni panel Windowsovog 2000 Explorera, koji uobičajeno lista datoteke i direktorije, može također biti podešavan. Naprimjer, sadržaj sistemskih direktorija nije prikazan u principu, umjesto toga se prikazuje upozoravajuća poruka na desnoj strani da modificiranje sadržaja sistemskih direktorija može nanijeti štetu računaru. Moguće je definisati dodatne Explorer panele korištenjem DIV elemenata u direktorijskim šablonskim datotekama.&lt;ref name=&quot;ActiveDesktop&quot;/&gt; Ovaj stepen podešavanja je nov za Windows 2000; ni Windows 98 niti Desktop Update nisu omogućavali ovo.&lt;ref name=&quot;WindowsShellExtensions&quot;&gt;{{Cite journal|title=Figure 1 Windows Shell Extensions|url=http://msdn.microsoft.com/msdnmag/issues/0300/w2kui/w2kuifigs.asp|publisher=MSDN Magazine|access-date=26. 8. 2007|date=juni 2000|postscript=&lt;!--None--&gt;|archive-url=https://web.archive.org/web/20040831153932/http://msdn.microsoft.com/msdnmag/issues/0300/w2kui/w2kuifigs.asp|archive-date=31. 8. 2004|journal=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nova pretraga bazirana na DHTML pretrazi je integrisana u Windows 2000 Explorer, za razliku od odvojenih pretraživačkih dijaloga koji se mogu naći u prethodnim verzijama Explorera. Servis za indeksiranje je također integrisan u operativni sistem i pretraživački panel ugrađen u Explorer dopuštra pretragu datoteka koji su indeksirani u bazu podataka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/ms689718.aspx |title=What is Indexing Service?: MSDN |publisher=Msdn.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt;

===NTFS 3.0===
{{Glavni|NTFS}}
Microsoft je izdao verziju 3.0 NTFS-a&lt;ref name=&quot;NTFS3&quot; /&gt; (ponekad pogrešno nazivan NTFS 5 u vezi sa verzijskim brojem kernela) kao dio Windowsa 2000; ovo je predstavljalo [[disk quota]]s (od strane QuotaAdvisor), enkripciju sistema datoteka itd.

Windows 2000 također predstavlja ''Distributed Link Tracking'' servis za provjeru prečica datoteka da li su ispravne (da li rade), čak i kad je meta pomjerena ili preimenovana. Ciljani objekt ima poseban identifikator pohranjen u prečici datoteke na NTFS 3.0 i Windows može koristiti Distributed Link Tracking servis za praćenje meta i prečica, tako da prečica datoteke može biti tiho ažurirana ako se meta pomjera, čak i na drugi tvrdi disk.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Distributed Link Tracking and Object Identifiers (Windows)|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/desktop/aa363997%28v=vs.85%29.aspx|work=[[Microsoft TechNet|TechNet]]|publisher=[[Microsoft]]|access-date=27. 11. 2012|date=16. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;

===Sistem datoteka za šifriranje===
Encrypting File System (EFS) je snažan sistemsko-datotečni sistemski enkriptor u Windowsu. To dopušta svakom direktoriju ili uređaju na NTFS bazi da bude enkriptirana transparentno od strane korisnika.&lt;ref name=&quot;EFS&quot; /&gt; EFS radi zajedno sa EFS servisom, Microsoftovim [[Cryptographic Application Programming Interface|CryptoAPI]] te EFS File System [[Run time system|Runtime]] Library (FSRTL).&lt;ref name=&quot;EFSWorking&quot;&gt;{{cite web |url=http://technet2.microsoft.com/windowsserver/en/library/997fdd99-73ec-4041-9cf4-1370739a59201033.mspx?mfr=true |title=How Encrypting File System Works |publisher=Technet2.microsoft.com |date=19. 7. 2011 |access-date=13. novembar 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070522034806/http://technet2.microsoft.com/windowsserver/en/library/997fdd99-73ec-4041-9cf4-1370739a59201033.mspx?mfr=true |archive-date=22. 5. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Do danas, njegova zaštita nikad nije bila probijena.{{fact|date=april 2014}}

EFS radi enkriptirajući datoteku s bulk simetričnim ključem (poznat i kao File Encryption Key, ili FEK), koji je korišten jer uzima manje vremena za šifriranje i dešifriranje vellikih količina podataka od [[asymmetric key]] [[cipher]] koji je prethodno korišten.&lt;ref name=&quot;EFSWorking&quot; /&gt; Simetrični ključ korišten za enkripciju datoteka je tada enkriptiran sa javnim ključem povezanim sa korisnikom koji je zaštitio datoteku, a ovi podaci su smjšteni u zaglavlje zaštićene datoteke. Za dekripciju datoteke, sistem datoteka koristi privatni ključ od korisnika da dekriptira simetrički ključ pohranjen u zaglavlju. Tada se koristi simetrični ključ za dekripciju datoteke. Zbog toga što se ovo radi na nivou sistemskih datoteka, transparentno je za korisnika.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000serv/reskit/distrib/dsck_efs_xhkd.mspx?mfr=true Encrypting File System].&quot; ''Microsoft''.&lt;/ref&gt;

Za korisnika koji izgubi pristup svom ključu, podrška za popravku koja može izvršiti dekripciju datoteka je ugrađena u EFS. Recovery Agent je korisnik koji je ovlašten preko javnog ključa-certifikata da dektiptira datoteke koje pripadaju drugim korisnicima korištenjem ''privatnog ključa''. U principu, lokalni administratori su ''agenti oporavka,'' ipak oni mogu biti podešeni korištenjem ''Group Policy''.

===Osnovno i dinamičko spremanje podataka na disku===
Windows 2000 je predstavio Logical Disk Manager i diskpart komandni alat za dinamičko spremanje podataka.&lt;ref name=&quot;Storage&quot; /&gt; Sve verzije Windowsa 2000 podržavaju tri tipa svezaka (volume) (zajedno sa osnovnim diskovima): ''jednostavni '', ''obuhvatni ''i ''prugasti svesci'':
* '''Jednostavni svezak''', svezak sa diskovnim prostorom sa jednog diska.
* '''Obuhvatni svezak''', do 32 disksa prikazana kao jedan, povećavajući veličinu, ali ne remeteći performanse. Kad jedan disk zakaže, matrica je uništena. Neki podaci se mogu povratiti. Ovo odgovara JBOD-u, a ne RAID-1.
* '''Prugasti svezak''', poznat kao RAID-0, pohranjuje sve njihove podatke preko nekoliko diskova u ''prugama''. Ovo dopušta bolje performanse jer disk čitanje i pianje su balansirani preko više diskova. Kao obuhvatni svesci, kada jedan disk zakaže, čitav niz je uništen (neki podaci su možda popravljivi).

U dodatku ovim diskovnim svescima, Windows 2000 Server, Windows 2000 Advanced Server, i Windows 2000 Datacenter Server podržava ''mirrored volumes'' i ''striped volumes sa parity'': '''Zrcalni svesci''' i '''Prugasti svesci''' sa ''parity.''
===Pristupačnost===
Sa Windowsom 2000, Microsoft je predstavio Windows 9x pristupačne mogućnosti za osobe sa vizuelnim i auditornim nedostacima kao i ostalim nedostacima u NT-liniji operativnih sistema.&lt;ref name=&quot;Accessibility&quot;/&gt; Ovo sadržava:
* '''[[Sticky Keys]]''': čini da modifikatorske tipke (&lt;tt&gt;ALT&lt;/tt&gt;, &lt;tt&gt;CTRL&lt;/tt&gt; i &lt;tt&gt;SHIFT&lt;/tt&gt;) postanu &quot;ljepljive&quot;: korisnik pritiska modifikatorsku tipku, te onda otpušta prije pritiska kombinacijske tipke. (Aktivirano pritiskom na Shift 5 puta brzo.)
* '''[[FilterKeys]]''': grupa [[tastatura|tastaturno]]-vezanih mogućnosti za ljude sa poteškočama kucanja, uključujući:
** '''SlowKeys''': Ignorira bilo koji unos tipke koji se ne drži pritisnutim određen period.
** '''BounceKeys''': Ignorira ponovljene unose pritisnute u kratkom vremenskom periodu.
** '''RepeatKeys''': Dopušta korisnicima usporenje stope pri kojoj su tipke ponovljene preko tastaturine mogućnosti za ponavljanje unosa.
* '''ToggleKeys''': Kad su isključene, Windows pušta zvuk prilikom pritiska na &lt;tt&gt;CAPS LOCK&lt;/tt&gt;, &lt;tt&gt;NUM LOCK&lt;/tt&gt; ili &lt;tt&gt;SCROLL LOCK&lt;/tt&gt;.
* '''SoundSentry''': dizajnirano da pomaže korisnicima sa auditornim problemima, Windows 2000 pokazuje vizuelni efekt kada je zvuk pušten preko zvučnog sistema.
* '''[[Mouse keys|MouseKeys]]''': dopuštaju korisnicima pomjerati kursor preko zaslona koristeći [[keypad]].
* '''High contrast theme''': pomaže korisnicima sa vizuelnim problemima.
* '''[[Microsoft Magnifier]]''': Vrši približavanje dijelova zaslona preko kojih prelazi kursor.

Dodatno, Windows 2000 je predstavio slijedeće nove pristupne mogućnosti:
* '''[[On-screen keyboard]]''': prikazuje virtuelnu tastaturu na desktopu i dopušta korisnicima da pritiskaju te tipke koristeći [[Miš (hardver)|miš]] ili [[joystick]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.microsoft.com/enable/training/windows2000/onscreenkeyboard.aspx |title=On-screenk keyboard |access-date=16. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090906125755/http://www.microsoft.com/enable/training/windows2000/onscreenkeyboard.aspx |archive-date=6. 9. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Microsoft Narrator]]''': Predstavljen u Windowsu 2000, ovo je čitač koji koristi tzv. [[Speech Application Programming Interface|zvučni interfejs]] 5.

===Jezici i lokalizacija===
Windows 2000 je predstavio višejezični korisnički interfejs (MUI).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/globaldev/handson/dev/muiapp.mspx |title=Writing Win32 Multilingual User Interface Applications |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Pored engleskog, Windows 2000 podržava i arapske, armenske, baltičke, centralno-evropske, ćirilicu, gruzijske, grčke, hebrejske, japanski, korejski, jednostavni kineski, tai, tradicionalni kineski, turske jezike, vijetnamski i zapadno-evropske jezike.&lt;ref name=&quot;Languages&quot; /&gt; Ima i podršku za lokalizaciju.&lt;ref name=&quot;Locales&quot; /&gt;

===Igre===
Windows 2000 sadrži verziju 7.0 [[DirectX]]-a, koju su uopćeno koristili razvojnici igara na [[Windows 98|Windowsu 98]].&lt;ref&gt;[http://www.microsoft.com/technet/archive/community/columns/askdev/ask1208.mspx?mfr=true Ask the Windows 2000 Dev Team].&lt;/ref&gt; Zadnja verzija DirectX-a koju podržava Windows 2000 jest DirectX 9.0c (Shader Model 3.0), koja je predstavljena sa servisnim paketom 2 za Windows XP. Microsoft je predstavio tromjesečnu nadogradnju za DirectX 9.0c preko izdanja u februaru 2010. nakon kojeg je prekinuta podrška u junu 2010. za SDK. Ove nadogradnje sadrže popravke grešaka u jezgru i neke dodatne biblioteke kao što su [[D3DX]], [[XAudio 2]], [[DirectInput#Xinput|XInput]] i komponente [[Managed DirectX]]-a. Većina igara napisanih za verzije DirectX-a 9.0c (do februarskog izdanja 2010) mogu se pokretati na Windowsu 2000.

Windows 2000 sadrži jednake igre kao Windows NT 4.0: [[FreeCell (Windows)|FreeCell]], [[Minesweeper (Windows)|Minesweeper]], [[Full Tilt! Pinball#3D Pinball for Windows – Space Cadet|Pinball]] i [[Solitaire (Windows)|Solitaire]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Upgrading to Microsoft Windows 2000 Professional: A Migration Guide for Windows 98 and Windows NT Users|first=Jerry Lee, Jr|last=Ford|publisher=iUniverse.com, Inc.|location=Lincoln, NE|year=2000|isbn=0595148042|access-date=8. 1. 2013|url=http://books.google.ca/books?id=fYwGEZPXvFkC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false|page=90}}&lt;/ref&gt;

===Sistemski alati===
Windows 2000 je predstavio [[Microsoft Management Console]] (MMC), koja se koristi za kreiranje, sačuvavanje i otvaranje administrativnih alata.&lt;ref name=&quot;MMC&quot; /&gt; Svaka od ovih se zove ''konzola'', i većina dopušta administratoru da administrira ostalim Windows 2000 računarima sa jednog centralnog računara. Svaka konzola može sadržavati jedan ili više specifičnih administrativnih alata, zvanih ''snap-in''.&lt;ref name=&quot;MMC&quot; /&gt; Oni mogu biti samostalni (sa jednom funkcijom), ili ekstenzivni (dodajući funkcije na postojeći snap-in). U cilju provođenja mogućnosti da se kontroliše šta snap-inovi mogu, može biti prikazano u konzoli, MMC dopušta konzolama da budu kreirane u ''autorskom'' ili ''korisničkom načinu''.&lt;ref name=&quot;MMC&quot; /&gt; Autorski način rada dopušta snap-inovim da budu dodani, novi prozori kreirani, svi dijelovi konzolnog stabla da budu prikazani i konzole da budu sačuvane. Korisnički način rada dopušta konzolama da budu distribuirane sa dodatim restrikcijama. Konzole u korisničkom načinu mogu omogućiti puni pristup korisniku za bilo koju izmjenu, ili mogu dati ograničen pristup, ne dopuštajući korisnicima dodavanje snap-inova u konzole iako mogu prikazati više prozora u konzoli. Altertnativno, korisnicima se može dati ograničen pristup, ne dopuštajući im dodavanje u konzolu i prikazivanje više prozora u jednoj konzoli.&lt;ref&gt;''Microsoft Press'' (2000). ''MCSE 70–210, Microsoft Windows 2000 Professional'', pages 58–63.&lt;/ref&gt;

Glavni alati koji su došli sa Windowsom 2000 mogu biti nađeni u ''Computer Management'' konzoli (Administrative Tools u Upravljačkoj ploči (control panel)).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://technet.microsoft.com/en-us/library/bb726960.aspx |title=Managing Microsoft Windows 2000 Workstations and Servers |publisher=Technet.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Ovo sadržava ''Pokazatelja događaja''—način viđenja događaja i Windows ekvivalent zapisne datoteka (log file),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://technet.microsoft.com/en-us/library/bb726966.aspx |title=Event Logging and Viewing |publisher=Technet.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; alat za sistemske informacije, alat za backup, raspored zadataka i konzole upravljanja za prikaz otvorenih dijeljenih direktorija i dijeljenih sesija direktorija, konfiguraciju i upravljanje [[COM+]] aplikacijama, konfiguraciju [[Group Policy]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://technet.microsoft.com/en-us/library/bb742376.aspx |title=Step-by-Step Guide to Understanding the Group Policy Feature Set |publisher=Technet.microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; upravljanje svih lokalnih korisnika i korisničkih grupa, kao i upravitelj uređajima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/314747 |title=Description of Device Manager in Windows 2000 and Windows XP |publisher=Support.microsoft.com |date=7. 5. 2007 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; Sadrži i ''[[Logical Disk Manager|Disk Management]]'' i ''Removable Storage'' snap-inove,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000pro/reskit/part3/proch18.mspx |title=Windows 2000: Removable Storage and Backup |publisher=Microsoft.com |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; defragmentaciju diskova kao i dijagnostičku konzolu za performanse, koja pokazuje grafički sistemske performanse i upravlja zapisima podataka i uzbunama. Također sadrži servisnu konfiguracijsku konzolu, koja dopušta korisnicima prikaz svvih instaliranih servisa i mogućnost pokretanja i zaustavljanja istih, kao i upravljanje šta ti servisi trebaju raditi kada se kompjuter startuje. [[CHKDSK]] ima zapažljivo poboljšanje performansi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/windows/shared/community/docs/Windows%202000%20CHKDSK%20Management.doc |title=Windows 2000 Chkdsk Management |access-date=13. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;

Windows 2000 dolazi sa dva alata koji mogu mijenjati Windowsov registar, ''REGEDIT.EXE'' i ''REGEDT32.EXE''.&lt;ref name=&quot;Regedit&quot;&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/141377 |title=Differences between Regedit.exe and Regedt32.exe |publisher=Support.microsoft.com |date=19. 1. 2007 |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; REGEDIT je direktno ubačen iz [[Windows 98|Windowsa 98]], i otuda ne podržava upravljanje dozvolama registra.&lt;ref name=&quot;Regedit&quot; /&gt; REGEDT32 ima stariji ''multiple document interfejs'' (MDI) i može mijenjati dozvole za registar u istom načinu koji ima Windows NT-ov REGEDT32 program. REGEDIT ima lijevo-strano prikazno stablo Windowsovog registra, liste su učitane i prikazane kao komponente stabla po svojim vrijednostima (ime, tip, podaci) kao odvojenim kolonama tabele. REGEDT32 ima lijevo-strano prikazno stablo, ali svaki dio ima vlastiti prozor, tako da se prikazuje samo ključ i predstavlja vrijednosti kao listu stringova. REGEDIT podržava desno-klikanje unosa u prikazu stabla da podesi postavke. REGEDT32 traži da sve akcije budu obavljene iz glavnog top menija. [[Windows XP]] je prvi sistem koji integriše ova dva programa u jedan alat, adaptirajući REGEDIT ponašanje sa dodatnim NT mogućnostima.&lt;ref name=&quot;Regedit&quot; /&gt;

[[System File Checker]] (SFC) također dolazi sa Windowsom 2000. To je konzolni alat koji vrši pretragu sistemskih datoteka i verificira da li su potpisane (signed) od strane Microsofta i radi u konjunkciji sa [[Windows File Protection]] mehanizmom. Također vrši automatske popravke datoteka u ''Dllcache'' folderu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/222471|title=Microsoft KB article 222471: Description of the Windows 2000 System File Checker (Sfc.exe) }}&lt;/ref&gt;

===Recovery konzola===
[[Datoteka:Windows 2000 Recovery Console.png|thumb|Recovery konzola je često korištena za opravku nebootabilnih sistema.|300x300px]]
Recovery konzola se pokreće izvana instalirane kopije Windowsa za obavljanje održavanja koje se ne može pokretati iznutra niti sa nekog drugog računara ili kopije Windowsa 2000.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/229716 |title=Description of the Windows 2000 Recovery Console |publisher=Support.microsoft.com |date=26. 2. 2007|access-date=13. 11. 2011}}&lt;/ref&gt; Obično se koristi za popravku sistema od problema koji uzrokuju prekid dizanja sistema, koji uzrokuju druge alate beskorisnim, kao Safe Mode ili Last Known Good Configuration, ili pak chkdsk. Sadržava komande kao 'fixmbr', koje nisu prisutne u MS-DOSu.

Ima jednostavan komandni-tekstualni interfejs, korišten za provjeru i popravak tvrdih diskova, popravku informacija za dizanje sistema (uključujući [[NTLDR]]), zamjenu nevalidnih sistemskih datoteka sa svježim kopijama sa CD-a, ili uključenje/isljučenje servisa i drivera za sljedeće dizanje sistema.

Konzola može biti pokrenuta u jednom ili dva načina:
# Dizanje sistema sa Windows 2000 CD-a, i biranje da se startuje Recovery konzola sa samog CD-a ujesto nastavljajući sa instalacijom. Recovery konzola je dostupna sve dok je i instalacioni CD dostupan.
# Prethodna instalacija Recovery konzole na tvrdi disk kao startup opcija u &lt;tt&gt;Boot.ini&lt;/tt&gt;, preko WinNT32.exe, sa /cmdcons prebacivanjem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/216417 |title=How to install the Windows Recovery Console |publisher=Support.microsoft.com |date=26. 10. 2007 |access-date=13. 11. 2011}}&lt;/ref&gt; U ovom slučajju, ovo može biti jedino startovani sve dok NTLDR može bootirati sa sistemske particije.

==Izdanja==
Microsoft je izdao različita izdanja Windowsa 2000 za različite tržišne i poslovne potrebe: Professional, Server, Advanced Server i Datacenter Server. Svaki je zapakovan posebno.

==Servisni paketi==
Windows 2000 je primio četiri puna servisna paketa i jedan zbirni dodatak prateći SP4, koji je zadni servisni paket. Ostali su: SP1 15. augusta 2000, SP2 16. maja 2001, SP3 29. augusta 2002. i SP4 26 juna 2003. Microsoft je ukinuo razvoj vlastite [[Java Virtual Machine]] (JVM) iz Windowsa 2000 u SP3. Internet Explorer 5.01 je također nadograđen na odgovarajući nivo servisnog paketa.

Microsoft je u početku težio izdati peto izdanje servisnog paketa za Windows 2000, ali je ukinut ovaj projekat u ranoj fazi razvoja i umjesto toga je izdat zbirni update 1 za SP4, kolekcija svih sigurnosnih popravaka i ostalih značajnih grešaka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eweek.com/c/a/Windows/Microsoft-Scraps-Plans-for-Windows-2000-SP5/|title=Microsoft Scraps Plans for Windows 2000 SP5|last=Naraine|first=Ryan|date=26. 11. 2004|access-date=30. 5. 2009}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Zbirna nadogradnja ne sadrži sve ne-sigurnosne popravke i nije izložena produženom testiranju kao puni servisni paketi. Microsoft je naveo da će ova nadogradnja zadovoljiti potrebe korisnika bolje nego puni servisni paket, a i da će pomoći korisnicima Windowsa 2000 da osiguraju svoje računare, smanje troškove podrške i pomoći u povezivanju trenutnog računarskog hardvera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.microsoft.com/windows2000/server/evaluation/news/bulletins/rollup.mspx |title=Windows 2000 Update Rollup 1 for Service Pack 4 |access-date=27. 9. 2006 |publisher=Microsoft |archive-url=https://web.archive.org/web/20060113110336/http://www.microsoft.com/windows2000/server/evaluation/news/bulletins/rollup.mspx |archive-date=13. 1. 2006 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

==Sigurnost==
Tokom perioda Windowsa 2000, priroda napada na Windowsove servere se promijenila: više napada je dolazilo sa udaljenih izvora preko interneta. Ovo je vodilo na preveliki broj programa koji eksploatišu IIS servise – tačnije tendenciju zloglasnog bafera.&lt;ref name=&quot;ecommerce-guide.com&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.ecommerce-guide.com/news/trends/article.php/3065801|title=Worms Wreak Havoc|date=19. 8. 2003|publisher=ECommerce-Guide|access-date=25. 2. 2010|archive-date=1. 3. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050301072847/http://www.ecommerce-guide.com/news/trends/article.php/3065801|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ova tendencija nije specifična za verziju operativnog sistema, nego je specifična za konfiguraciju: zavisi od servisa koji su uključeni.&lt;ref name=&quot;ecommerce-guide.com&quot;/&gt; Prateći ovo, opća kritika je da &quot;po standardu, Windows 2000 instalacije sadrže brojne sigurnosne probleme. Dosta nepotrebnih servisasu instalirani i uključeni, a nema aktivne politike sigurnosti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.governmentsecurity.org/articles/Windows2000Security.php|title=governmentsecurity.org|access-date=16. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20090911113437/http://www.governmentsecurity.org/articles/Windows2000Security.php|archive-date=11. 9. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uz to, prema SANS Institutu, najčešće mane otkrivene su iskoristive s udaljenosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sans.org/top20/|title=SANS Institute}}&lt;/ref&gt; Ostale kritizirane mane uključuju korištenje ranjive tehnike enkripcije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.wired.com/news/technology/0,1282,36336,00.html|first=Declan|last=McCullagh|title=Critics Blast MS Security|date=16. 5. 2000|publisher=Wired News|access-date=25. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Code Red (computer worm)|Code Red]] i [[Code Red II (computer worm)|Code Red II]] su bili popularni (i o njima se najviše diskutovalo) &quot;crvi&quot; koji su koristili ranjivosti Windowsovog servisa za indeksiranje IIS-a od Windowsa 2000.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cert.org/advisories/CA-2001-19.html |title=cert.org |publisher=cert.org |access-date=13. novembar 2011}}&lt;/ref&gt; U augustu 2003, dva velika crva zvani [[Sobig (computer worm)|Sobig]] i [[Blaster (computer worm)|Blaster]] su počeli napadati milione Windowsovih računara, rezultirajući najvećem zastoju i troškovima čišćenja dotad. 2005 [[Zotob (computer worm)|Zotob]] crv je okrivljen za sigurnosne probleme na Windows 2000 mašinama u SAD-ovom odjelu Nacionalne sigurnosti, New York Times-u, [[American Broadcasting Company|ABC]]-u i [[CNN]]-u.&lt;ref&gt;[http://www.wired.com/news/technology/1,70642-0.html Wired News], April 12, 2006, &quot;Border Security System Left Open&quot;&lt;/ref&gt;

8. septembra 2009, Microsoft je preskočio zakrpljivanje 2 od 5 sigurnosnig mana koje su isporučene u mjesečnoj sigurnosnoj nadogradnji, govoreći da je krpljenje jednog od kritičnih sigurnosnih mana bilo &quot;neizvodljivo.&quot;&lt;ref&gt;[http://news.techworld.com/operating-systems/3201403/microsoft-windows-2000-too-old-to-update/ Techworld] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140426211409/http://news.techworld.com/operating-systems/3201403/microsoft-windows-2000-too-old-to-update/ |date=26. 4. 2014 }}, September 9, 2009, &quot;Microsoft: Windows 2000 too old to update&quot;&lt;/ref&gt; Prema Microsoftovom sigurnosnom biltenu MS09-048: &quot;Arhitektura koja ispravno podržava TCP/IP zaštitu ne postoji na [[Microsoft Windows]] 2000 sistemima, praveći neizvodljivim kreiranje popravke za Microsoft Windows 2000 Service Pack 4 za eliminaciju ranjivosti. Da bi se to uradilo potrebno je rekonstruisati arhitekturu na velikom dijelu Microsoft Windows 2000 Service Pack 4 operativnog sistema, [...] nema osiguranja da bi se aplikacije dizajnirane za pokretanje na Microsoft Windows 2000 Service Pack 4 mogle pokretati na nadograđenom sistemu.&quot; Nijedna zakrpa za ovu manu nije ipak izdata za [[Windows XP]] (32-bit) i [[Windows XP Professional x64 Edition]] , iako su oba bila pod opticajem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/technet/security/bulletin/MS09-048.mspx |title=microsoft.com |publisher=microsoft.com |access-date=13. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Životni ciklus podrške==
Windows 2000 je zamijenjen novijim Microsoftovim operativnim sistemima: Windows 2000 Server sa [[Windows Server 2003]], aWindows 2000 Professional sa [[Windows XP|Windows XP Professional]].

Porodica operativnih sistema Windows 2000 je izmijenjena iz standardne podrške u fazu proširene podrške na 30. juni 2005. Microsoft je izjavio da ovo označava napredak Windowsa 2000 do Windowsove životnociklusne politike. Pod standardnom podrškom, Microsoft besplatno obezbjeđuje izmjenu dizajna (ako postoji uopće), servisne pakete i ne-sigurnosne nadogradnje u dodatku sa sigurnosnim nadogradnjama, gdje u proširenoj podršci, servisni paketi nisu omogućeni i ne-sigurnosne nadogradnje zahtjevaju kontaktiranje uposlenika Microsofta preko e-maila ili telefona. Pod proširenom podrškom, Microsoft je nastavio omogućavati kritične sgurnosne nadogranje svaki mjesec za sve komponente sistema (sadržavajući Internet Explorer 5.0 SP4) i podršku &quot;plaćeno po incidentu&quot; za tehničke probleme. Zbog starosti Windowsa 2000, nadograđene verzije komponenti kao [[Windows Media Player 11]] i [[Internet Explorer 7]] nisu izdate za ovaj sistem. U slučaju Internet Explorera, Microsoft je izjavio 2005. da, &quot;dio sigurnosnog rada u IE 7 počiva na funkcijama operativnog sistema u XP SP2 koje nisu podržane u Windowsu 2000.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.com.com/Windows+2000+users+to+miss+out+on+IE+7/2100-1032_3-5729544.html|title=Windows 2000 users to miss out on IE 7|access-date=11. 1. 2007|publisher=news.com|archive-url=https://archive.today/20120713191754/http://news.cnet.com/Windows-2000-users-to-miss-out-on-IE-7/2100-1032_3-5729544.html|archive-date=13. 7. 2012|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dok su korisnici Windowsa 2000 Professional i Server omogućeni primati licencu nadogradnje za Windows Vista Business ili Windows Server 2008, nijedan od ovih operativnih sistema ne može direktno obavljati instalaciju nadogradnje iz Windowsa 2000; nova instalacija mora biti obavljena umjesto toga ili nadogradnja iz dva koraka preko XP/2003. Microsoft je objavio put nadogradnje iz Windowsa 2000 (i ranijih) u [[Windows 7]]. Korisnici Windowsa 2000 moraju kupiti cijelu Windows 7 licencu.

Iako je Windows 2000 zadnja NT-bazirana verzija Windowsa koja ne sadržava aktivaciju proizvoda, Microsoft je predstavio [[Windows Genuine Advantage]] za određena skidanja i ne-kritične nadogranje iz Download Centra za Windows 2000.

Windows 2000 je dostigao kraj životnog ciklusa podrške na 13. juli 2010. Iza ovog datuma više ne prima nove sigurnosne nadogradnje i nove sigurnosno-orijentisane popravke.&lt;ref name=Lifecycle&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/lifecycle/search/?sort=PN&amp;alpha=Windows+2000&amp;Filter=FilterNO|title=Microsoft Product Lifecycle for Windows 2000 family}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Support&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/windows2000/server/evaluation/news/bulletins/extendedsupport.mspx|title=Windows 2000 Transitions to Extended Support}}&lt;/ref&gt; U Japanu, preko 130.000 servera i 500.000 računara u lokalnim vladama su bili u afektu; više lokalnih vlada je reklo da neće nadograditi sistem obzirom da nemaju novac za pokrivanje zamjenskim računarima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/nn20100820a7.html |title=Windows 2000 still in use locally |work=The Japan Times |date=20. 8. 2010 |access-date=20. 8. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120724201257/http://www.japantimes.co.jp/text/nn20100820a7.html |archive-date=24. 7. 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Od 2011. [[Windows Update]] i dalje podržava Windows 2000 koji su dostupni na [[Patch Tuesday]] u julu 2010, npr., ako je starija opciona Windows 2000 mogućnost omogućena kasnije. Microsoft Office proizvodi pod Windowsom 2000 imaju vlastite životne cikluse podrške proizvoda. Dok je [[Internet Explorer 6]] za [[Windows XP]] primao sigurnosne nadogradnje dok nije izgubio podršku, ovo nije slučaj za IE6 pod Windowsom 2000. [[Windows Malicious Software Removal Tool]] se instalira mjesečno preko Windows Update-a za XP i kasnije verzije i može biti skinut ručno za Windows 2000.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microsoft.com/security/pc-security/malware-removal.aspx|title=Malicious Software Removal Tool|publisher=[[Microsoft]]|year=2011|work=n (KB890830)|access-date=24. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Ukupni troškovi vlasništva==
U oktobru 2002, Microsoft je zatražio od IDC da odredi ukupne troškove vlasništva (''Total Cost of Ownership'' - TCO) za aplikacije za preduzeća kod Windowsa 2000 u odnosu na TCO istih aplikacija na Linuxu. Izvještaj IDC-a se temelji na telefonskim intervjuima IT vlasnika i menadžera 104 sjevernoameričke kompanije u kojima su odredili šta su koristili za specifično opterećenje datoteka, usluge printanja, sigurnosti i umrežavanja. IDC je utvrdio da je četiri područja Windows 2000 imao bolji TCO od Linuxa - radio se o periodu od pet godina u prosjeku, u organizacijama od 100 zaposlenih - a to su bile infrastrukture datoteka, printanja, mrežne kao i sigurnosne infrastrukture. Određeno je i da je Linux imao bolji TCO od Windows 2000 za web posluživanje. U izvještaju se također nalazi da najveći trošak nije bio u nabavci softvera i hardvera, nego u troškovima osoblja i zastoja. Iako izvještaj primjenjuje faktor produktivnosti od 40% u IT infrastrukturi zastoja, priznajući da zaposleni nisu u potpunosti neproduktivni, nije uzeto u obzir uticaj zastoja na profitabilnost poslovanja. U izvještaju se navodi da su Linux serveri imali manje neplaniranih zastoja od Windows 2000 servera. Zaključeno je da je većina Linux servera imala manje opterećenje po serveru nego kod Windows 2000 servera i da nijedan od biznisa ispitanih nije koristio 4-way SMP Linux računare. U izvještaju se također nisu uzele u obzir specifične aplikacije servera - serveri kojima treba slabo održavanje i koji su pruženi od strane posebnog proizvođača. U izvještaju se ističe da je TCO samo jedan faktor u razmatranju da li koristiti određenu IT platformu, ali napominje i da su upravljanje i serverski softver poboljšani i postali bolje upakovani u sveukupnom smislu.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.microsoft.com/windows2000/docs/TCO.pdf Windows 2000 Versus Linux in Enterprise Computing],&quot; ''IDC''.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
{{Portal|Microsoft}}
* [[Arhitektura Windowsa NT]]
* [[Windows ME]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Literatura==
* Bolosky, William J.; Corbin, Scott; Goebel, David; &amp; Douceur, John R. &quot;[http://research.microsoft.com/sn/Farsite/WSS2000.pdf Single Instance Storage in Windows 2000].&quot; ''Microsoft Research'' &amp; ''Balder Technology Group, Inc''.
* Bozman, Jean; Gillen, Al; Kolodgy, Charles; Kusnetzky, Dan; Perry, Randy; &amp; Shiang, David (October 2002). &quot;[http://www.microsoft.com/windows2000/docs/TCO.pdf Windows 2000 Versus Linux in Enterprise Computing: An assessment of business value for selected workloads].&quot; ''IDC'', sponzorirano od strane ''Microsoft Corporation''.
* Finnel, Lynn (2000). ''MCSE Exam 70–215, Microsoft Windows 2000 Server''. [[Microsoft Press]]. {{ISBN|1-57231-903-8}}.
* ''Microsoft''. [http://www.microsoft.com/resources/documentation/Windows/2000/server/reskit/en-us/Default.asp?url=/resources/documentation/Windows/2000/server/reskit/en-us/prork/pric_run_almc.asp Running Nonnative Applications in Windows 2000 Professional]. Windows 2000 Resource Kit. Pregledano 4. maja 2005.
* ''Microsoft''. &quot;[http://www.microsoft.com/resources/documentation/Windows/2000/server/reskit/en-us/Default.asp?url=/resources/documentation/Windows/2000/server/reskit/en-us/distrib/dsbg_dat_brlr.asp Active Directory Data Storage].&quot; Pregledano 9. maja 2005.
* Minasi, Mark (1993). ''Installing Windows 2000 of Mastering Windows 2000 Server''. Sybex. Poglavlje 3 – [http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000pro/deploy/depopt/ris.mspx Installing Windows 2000 On Workstations with Remote Installation Services].
* Russinovich, Mark (oktobar 1997). &quot;[https://web.archive.org/web/20130517234235/http://windowsitpro.com/Articles/Index.cfm?ArticleID=299 Inside NT's Object Manager].&quot; ''Windows IT Pro''.
* Russinovich, Mark (2002). &quot;[http://msdn.microsoft.com/library/default.asp?url=/library/en-us/dnw2kmag00/html/NTFSPart1.asp Inside Win2K NTFS, Part 1].&quot; ''Windows IT Pro'' (nekadašnji ''Windows 2000 Magazine'').
* Saville, John (9. januar 2000). &quot;[https://web.archive.org/web/20070927212324/http://www.windowsitpro.com/Article/ArticleID/13785/13785.html What is Native Structure Storage?].&quot; ''Windows IT Pro'' (nekadašnji ''Windows 2000 Magazine'').
* Siyan, Kanajit S. (2000). &quot;Windows 2000 Professional Reference.&quot; ''New Riders''. {{ISBN|0-7357-0952-1}}.
* Solomon, David; &amp; Russinovich, Mark E. (2000). ''[https://web.archive.org/web/20050323090649/http://mipagina.cantv.net/jjaguilerap/w2k_arq.html Inside Microsoft Windows 2000]'' (treće izdanje). ''Microsoft Press''. {{ISBN|0-7356-1021-5}}.
* Tanenbaum, Andrew S. (2001), ''Modern Operating Systems'' (drugo izdanje), Prentice-Hall
* Trott, Bob (27. oktobar 1998). &quot;[http://www.infoworld.com/cgi-bin/displayStory.pl?981027.wcwin2000.htm It's official: NT 5.0 becomes Windows 2000].&quot; ''InfoWorld''.
* Wallace, Rick (2000). ''MCSE Exam 70–210, Microsoft Windows 2000 Professional''. Microsoft Press. {{ISBN|1-57231-901-1}}.

==Vanjski linkovi==
* [http://www.microsoft.com/technet/prodtechnol/windows2000serv/default.mspx Windows 2000 Server informacije na Technet-u]
* [http://www.microsoft.com/windows2000/server/evaluation/news/bulletins/extendedsupport.mspx Windows 2000 tranzicije u proširenu podršku]
* [https://web.archive.org/web/20070607034239/http://download.microsoft.com/download/E/6/A/E6A04295-D2A8-40D0-A0C5-241BFECD095E/W2KSP4_EN.EXE Windows 2000 servisni paket 4]
* [https://web.archive.org/web/20060320020710/http://download.microsoft.com/download/2/7/b/27b1d1a3-0299-4336-b88a-22b9f09817e2/Windows2000-KB891861-v2-x86-ENU.EXE Windows 2000 Update Rollup 1 verzija 2]

{{Microsoft Windows}}

[[Kategorija:Windows]]</text>
      <sha1>49sdzpoqch0yi19wdgo4fk2xwo6dyyu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zigot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370644</id>
    <revision>
      <id>3900466</id>
      <parentid>3895653</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:18:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8431" sha1="qnfoa025i0sw4ok2h9ao9ltljr8kmpv" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime = Zigot
| Latin =
| GraySubject = 5
| GrayPage = 45
| Image = Gray3.png
| Caption =
| Image2 =
| Caption2 =
| System =
| CarnegieStage =
| Days = 0
| Precursor = [[Gamet]]i
| GivesRiseTo = [[Morula]]
| MeshName =
| MeshNumber =
| Code = [[Embriološka trrminologija|TE]] E2.0.1.2.0.0.9
}}
'''Zigot''' (grč. ζυγωτός - ''zygōtos'' = spajanje, spojeno ili od ζυγοῦν - ''zygoun'' 
= spojiti, ujarmiti, spregnuti)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.myetymology.com/english/zygote.html |title=English etymology of zygote |work=myetymology.com}}&lt;/ref&gt; nastaje spajanjem dvije [[gamet]]ne [[ćelija (biologija)|ćelije]] tokom [[spol]]ne reprodukcije. Kod višećelijskih [[Organizam (biologija)|organizama]] ovo je najraniji stupanj [[Zametak|embriona]], tj. [[embriogeneza|embriogeneze]]. Kod jednoćelijskih organizama , oni su sami zigot, koji dijeljenje stvara potomstvo. To se odvija procesom ćelijske diobe, obično [[mitoza|mitoze]].&lt;ref&gt;Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,{{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;

U višećelijskih organizama, zigot je uvijek spoj sadržaja dva gameta i predstavlja prvu fazu u razvoju i [[život]]u jedinstvenog organizma . Diploidni zigot obično nastaje [[oplodnja|oplodnjom]], tj. spajanjem haploplodnih [[spol]]nih [[gamet]]a: [[jaje|jajne ćelije]] i [[spermatozoid]]a. Takav zigot sadrži [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] oba roditelja i daje neophodnu [[genetika|genetičku informaciju]] za razvoj svih [[osobina]] novonastalog organizma .

Kod [[kopno|kopnenih]] [[Biljke|biljaka]], zigot se formira unutar komore zvane [[arhegonija]]. Kod besjemenjača, arhegonija je obično pljosnata (u obliku okrugle boce sa grlićem), s dugim šupljim vratom kroz koji ulazi [[spermatozoid]]. U njemu se zigot se igot dijeli i raste. Od početka prve celularne diobe, životinjski zigot se pretvara u masu ćelija zvanu [[morula]].

Prva otkrića o formiranju zigota realizirali su [[Oscar Hertwig]] i [[Richard Hertwig]]. 
==Zigot životinja==
U opisima razvića životinja, termin ''zigot'' se ponekad neprecizno odnosi i na grupu ćelija formiranih u prvih nekoliko ćelijskih dioba, iako je za taj stupanj ispravan naziv [[morula]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://cwx.prenhall.com/bookbind/pubbooks/martini10/chapter28/custom3/deluxe-content.html|title=Human Anatomy Chapter 28 -- Embryology Atlas|website=cwx.prenhall.com|access-date=3. 6. 2026|archive-date=22. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722153852/http://cwx.prenhall.com/bookbind/pubbooks/martini10/chapter28/custom3/deluxe-content.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U reprodukciji [[Sisari|sisara]], nakon oplodnje, zigot putuje niz [[Jajovodi|jajovoda]], a ubrzanim [[mitoza]] ma nastaje sve više [[Ćelija (biologija)|ćelija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medlineplus.gov/ency/article/002398.htm|title=Fetal development: MedlinePlus Medical Encyclopedia|website=medlineplus.gov|language=en|access-date=3. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; bez povećanja veličine zigota. Ova podjela ćelija je [[mitoza|mitotska]], a poznata je kao dekolte (embrija).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klossner|first=N. Jayne|url=https://books.google.com/books?id=rAOTF7g6tbgC&amp;pg=PA107&amp;dq=zygote+cleavage+blastocyst&amp;as_brr=3&amp;ei=mJaYSbj2CZjEM-Hc9KQJ&amp;hl=bs|title=Introductory Maternity &amp; Pediatric Nursing|last2=Hatfield|first2=Nancy T.|date=2006|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=978-0-7817-3690-9|language=en}}&lt;/ref&gt; Svi sisari u početku [[život]]a prolaze kroz fazu zigota. Njihovi zigoti na kraju postaju [[blastocist]]e (petog dana), nakon čega se novi organizam općenito naziva embrij, a potom i [[fetus]].&lt;ref&gt;http://www.britannica.com/EBchecked/topic/69084/blastomere Blastomere Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica Online. Encyclopædia Britannica Inc.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Blackburn|first=Susan Tucker|url=https://books.google.com/books?id=2y6zOSQcn14C&amp;pg=PA77&amp;dq=zygote&amp;num=100&amp;as_brr=3&amp;ei=lwCTSf_4EoTOlQT4zdClAg&amp;hl=bs|title=Maternal, Fetal, &amp; Neonatal Physiology: A Clinical Perspective|date=2007|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-1-4160-2944-1|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ljudski zigot ==
{{Glavni|Rast i razvoj ljudskog organizma}}
Kod ljudske fertilizacije, oslobođena jajna ćelija (haploidni sekundarni oocit sa dupliranim hromosomima) i haploidna spermatozoidna ćelija (muški gamet) spajaju se i formiraju jednu diploidnu ćeliju zvanu zigot. Kada se jedini [[spermatozoid]] spoji s [[Jajna ćelija|oocitom]], oocit dovršava drugu [[Mejoza|mejozu]], formirajući haploidnu ćerku ćeliju koja sadrži samo 23 hromosoma, gotovo svu citoplazmu i muški pronukleus. Drugi proizvod mejoze je drugi polarni tijelo, koje sadrži samo hromosome, ali nema sposobnost replikacije ili preživljavanja. U oplođenoj ćerki, DNK se zatim replicira u dva odvojena pronukleusa, koja potiču od spermatozoida i oocita, što privremeno čini broj hromosoma zigota 4n diploidnim. Otprilike 30 sati nakon fertilizacije, dolazi do spajanja pronukleusa i neposredne mitotske diobe, što proizvodi dvije 2n diploidne ćerke ćelije zvane [[Blastomera|blastomere]]. Između stadija fertilizacije i implantacije, razvijajući embrion se ponekad naziva preimplantacijski embrion. Ovaj stadij je u pravnim diskursima također nazivan i pre-embrion, što je relevantno, na primjer, za upotrebu embrionalnih matičnih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Condic|first=Maureen L.|date=15. 4. 2014|title=Totipotency: What It Is and What It Is Not|url=https://doi.org/10.1089/scd.2013.0364|journal=Stem Cells and Development|volume=23|issue=8|pages=796–812|doi=10.1089/scd.2013.0364|issn=1547-3287}}&lt;/ref&gt;

Nakon fertilizacije, konceptus putuje kroz [[Jajovodi|jajovod]] prema [[Materica|materici]], nastavljajući se dijeliti bez stvarnog povećanja u veličini, u procesu nazvanom segmentacija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Clarke|first=Dave|date=13. 11. 2008|title=Broadribb’s introductory pediatric nursing Nancy T Hatfield Broadribb’s introductory pediatric nursing 2007/7th Lippincott Williams and Wilkins 752 £22.50 9780781777063 0781777062|url=https://doi.org/10.7748/paed.20.9.7.s13|journal=Paediatric Nursing|volume=20|issue=9|pages=7–7|doi=10.7748/paed.20.9.7.s13|issn=0962-9513}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri diobe, konceptus se sastoji od 16 blastomera i naziva se [[morula]]. Kroz procese kompaktacije, diobe ćelija i blastulacije, konceptus do petog dana razvoja poprima oblik [[blastocist]]e, upravo kada se približava mjestu implantacije. Kada blastocista ispliva iz zona pellucide, može se implantirati u endometrij materice i započeti stadij gastrulacije u embrionalnom razvoju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Blackburn|first=Susan|date=2009|title=Maternal-Fetal Thyroid Interactions|url=https://doi.org/10.1097/jpn.0b013e3181bfdc56|journal=Journal of Perinatal &amp;amp; Neonatal Nursing|volume=23|issue=4|pages=312–313|doi=10.1097/jpn.0b013e3181bfdc56|issn=0893-2190}}&lt;/ref&gt; Ljudski zigot je genetski modificiran u eksperimentima koji su dizajnirani za liječenje nasljednih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Felis S|date=2023|title=Fetal oxygenation|url=https://doi.org/10.58372/2835-6276.1082|journal=American Journal of Medical and Clinical Research &amp;amp; Reviews|volume=02|issue=10|pages=01–15|doi=10.58372/2835-6276.1082|issn=2835-6276}}&lt;/ref&gt;

==Ostale vrste==
Zigot [[alge]] ''Chlamydomonas'' koji sadrži [[hloroplast]]nu DNK (''cpDNK'') oba roditelja, ali takve ćelije su uglavnom su rijetke, jer se obično [[cpDNK]] nasljeđuje uniparentalno iz ''mt'' ([[mitohondrija|mitohondrijske]] DNK + nuklearni [[genom]] roditeljskog para . Takvi rijetki biparentalni zigoti, rekombinacijom, omogućavaju mapiranje gena [[hloroplast]]a.

== Također pogledajte ==
* [[Gamet]]
* [[Gametogeneza]]
* [[Mitoza]]
* [[Mejoza]]
* [[Rast i razvoj ljudskog organizma]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Razvojna biologija]]
[[Kategorija:Reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]</text>
      <sha1>qnfoa025i0sw4ok2h9ao9ltljr8kmpv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>374913</id>
    <revision>
      <id>3900323</id>
      <parentid>3880526</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6132" sha1="tnyqwk91n3x7wwoikqsiu7m6ga75yrj" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja= lightgreen
| naziv =Uva, Medvjeđe grožđe
| slika =Illustration Arctostaphylos uva-ursi0.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = ''Uva ursi''
| regnum = [[Plantae]]
| unranked_divisio = [[Angiosperms]]
| unranked_classis = [[Eudicots]]
| unranked_ordo = [[Asterids]]
| ordo = [[Ericales]]
| familia = [[Ericaceae]]
| genus = ''[[Arctostaphylos]]''
| species = '''''A. uva-ursi'''''
| binomial = ''Arctostaphylos uva-ursi''
| binomial_authority = ([[Carolus Linnaeus|L.]]) [[Spreng.]]
}}
[[Datoteka:Baerentraube ML0002.jpg|left|thumb|''Uva/Medvjetka'' cvijet]]
[[Datoteka:Common bearberry (&quot;Kinnikinnick&quot;, Arctostaphylos uva-ursi) - fruits and leaves.JPG|left|thumb|''Uva/Medvjetka'' Plod]]

'''Uva''' '''(Medvjedka, medvjeđe grožđe)''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Uva ursi''). Uva je zimzelena ljekovita biljka iz porodice Ericaceae koja može narasti do 10&amp;nbsp;cm visine. Može da raste u hladnijim krajevima i nije osjetljiva na mraz. Cvjeta od aprila do jula, a sjeme sazrijeva od jula do septembra. Cvjetovi su hermafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje). [[Pčele]] pomažu sa oprašivanjem ali je biljka u mogućnosti da opraši samu sebe.

== Rasprostranjenost ==

Uva se uglavnom može naći na suhim mjestima, i na ivicama i proplancima crnogoričnih šuma. Nije rijetka ni na planinskim livadama Balkanskog poluotoka, posebno u zapadnim krajevima.

*U Evropi se može naći od Islanda i Norveške sve do južnih krajeva Španije i centralne Italije;
*U Aziji raste u Sibiru, azijskom dijelu Turske, čak i na obroncima Himalaja; 
*U Sjevernoj Americi može se naći u planinskim predjelima od Aljaske preko Kanade sve do Kalifornije i Nevade.

==Opis biljke==

Uva (medvjetka, medvjeđe grožđe) je višegodišnji zimzeleni žbun obrastao sjajnim i kožastim jajastim listićima. Listići mogu ostati na biljci dvije do tri godine, prije nego izgube zelenu boju i otpadnu. Cvijet zvonastog oblika može biti potpuno bijel ili svijetloružicast. Biljka cvjeta od maja do juna. Plodovi su okrugle crvene bobice i mogu ostati na žbunu sve do početka zime.

==Podvrste==

Do sada je klasifikovano 5 podvrsta, uglavnom u sjevernoj i južnoj Americi
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''uva-ursi''. '''common bearberry'''; Najčešća i najpoznatija. Raširena u našim krajevima i širom svijeta.
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''adenotricha''. Centralna Amerika. Visoki predjeli Sierra Nevada 
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''coactilis''. Sjeverna i centralna obala Kalifornije, San Francisco Bay područje.
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''cratericola'' (J. D. Smith) P. V. Wells. '''Guatemala bearberry''', endemična u Gvatemali, na  vrlo visokim nadmorskim visinama (3000&amp;ndash;4000&amp;nbsp;m). 
*''Arctostaphylos uva-ursi'' subsp. ''longifoliosa''. Vrsta nađena u Kanadi i, Americi &lt;ref&gt;Elven, Reidar (editor-in-chief): [http://nhm2.uio.no/paf/741001 ''Pan-arctic Flora'']&lt;/ref&gt;  Možda je ista kao ''adenotricha'' ili ''coactilis''.

==Korištenje u Medicini==

Biljke iz porodice Barberry kao što je uva historijski su korištene u medicinske svrhe. Biljka sadži glikozid [[arbutin]], koji ima antimikrobska svojstva, a djeluje i kao blagi diuretik. Koristi se za probleme urinarnog trakta kao što je cistitis, te kao pomoć za izbacivanje bubrežnog kamenca.

Pošto je medvjetka (uva, medvjeđe grožđe) postala sinonim biljka za probleme urinarnog trakta, mnogi je koriste i za bakterijske infekcije urinarnog trakta, što često i ne daje zadovoljavajuće rezultate. Arbutin je glavna supstanca sadržana u uvi. Ovaj element se u bubrezima razgrađuje u glukozu i hidrokinon koji je vrsta fenola. Ova novonastala jedinjena imaju antiseptičko djelovanje koje ima mogućnost eliminacije bakterija. Problem je što ovi novoformirani elementi imaju antiseptičko dejstvo jedino ako je pH faktor urina veća od pH7 (što je niži pH viša je kiselost). To jest, urin ne smije biti kiseo. Glukozni dio arbutina i molekule hidrokinona moraju biti odvojeni da bi se postiglo antibakterijsko djelovanje. Ovo razdvajanje se može desiti samo u alkalnoj sredini.&lt;ref&gt;Dr Vedran Hasanagic: [http://www.prirodnamedicina.com/uva/ ''Pravilan način i opasnosti korištenja čaja od Uve. 18. Februar, 2013.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231094343/http://www.prirodnamedicina.com/uva/ |date=31. 12. 2014 }}&lt;/ref&gt;.

Trudnicama i djeci se savjetuje da ne konzumiraju čaj od uve. [[Arbutan]], koji je glavni hemijski sastojak uve, može smanjiti dotok [[krv]]i do fetusa u trudnoći. Veće doze mogu izazvati mučninu i povraćanje zbog visokog nivoa [[tanin]]a.&lt;ref&gt;Prirodna medicina  - [http://www.prirodnamedicina.com/uva/ Upozorenje za prekomjerno korištenje uve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231094343/http://www.prirodnamedicina.com/uva/ |date=31. 12. 2014 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Arctostaphylos+uva-ursi Known Hazards of using Uva ursi]&lt;/ref&gt;. Problem mučnine i povraćanja se može umanjiti mješanjem medvjetke sa [[breza|brezom]] i [[kilavica|kilavicom]].

Tinktura uve se može napraviti potapanjem listova u [[etanol]]u te razblažavanjem sa vodom.&lt;ref name=&quot;Botanical&quot;&gt;Grieve, M.: [http://www.botanical.com/botanical/mgmh/b/bearbe22.html#con ''Botanical.com - A Modern Herbal'']&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons}}
*[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ARUV USDA Plants Profile;  ''Arctostaphylos uva-ursi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504060053/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ARUV |date=4. 5. 2013 }}
*[https://web.archive.org/web/20070206055426/http://medplant.nmsu.edu/ursi.htm Medicinal Plants: Arctostaphylos uva-ursi]
*[http://e-ljekarna.net/medvjetka-uva/ Medvjetka – Uva – Arctostaphylos uva ursi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231091605/http://e-ljekarna.net/medvjetka-uva/ |date=31. 12. 2014 }}

[[Kategorija:Arctostaphylos]]
[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
[[Kategorija:Ericales]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>tnyqwk91n3x7wwoikqsiu7m6ga75yrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Windows 2.0</title>
    <ns>0</ns>
    <id>379269</id>
    <revision>
      <id>3900430</id>
      <parentid>3887209</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T01:30:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8755" sha1="hyvsfol4bpei1vnx1xxq3au7n0krgi2" xml:space="preserve">{{Infokutija operativni sistem
| naziv                            = '''Windows 2.0'''
| logo                             = Windows logo and wordmark - 1985.svg
| screenshot                       = Windows 2.0.png
| opis                             = Slika ekrana sistema Windows 2.0; &lt;br&gt;prikazuje nekoliko otvorenih prozora
| website                          = http://www.microsoft.com/
| razvijatelj                      = [[Microsoft]]
| skupina                          = [[Microsoft Windows]]
| izvorni_model                    = Vlasnički (MS [[EULA]])
| zadnja stabilna verzija          = 2.0
| datum izdavanja stabilne verzije = 9. decembar 1987.
| metoda nadogradnje               = 
| upravljanje paketima             = 
| platforme                        = 
| kernel                           = 
| korisnički interfejs             = 
| licenca                          = 
| radno stanje                     = 
| prethodnik                       = [[Windows 1.0]] (1985.)
| sljedbenik                       = [[Windows 2.1x]] (1988.)
}}
'''Windows 2.0''' je 16-bitno [[Microsoft Windows]] [[Grafički korisnički interfejs|grafičko]] operativno okruženje objavljeno 9. decembra 1987. godine&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-US/windows/history|title=A History of Windows|last=|first=|date=|year=|website=Microsoft|publisher=Microsoft|access-date=7. 8. 2013|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;}}&lt;/ref&gt; i nasljednik sistema [[Windows 1.0]].

==Funkcije==
Windows 2.0 je dozvoljavao da jedan prozor aplikacije bude prikazan preko drugog, za razliku od svog prethodnika.&lt;ref name=&quot;history-of-microsoft&quot;&gt;{{cite web|url=http://download.chip.eu/en/History-of-Microsoft_163647110.html|title=History of Microsoft|last=|first=|date=7. 2. 2012|website=Chip.eu Download|publisher=Chip.eu|access-date=7. 8. 2013|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|archive-date=31. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141031213541/http://download.chip.eu/en/History-of-Microsoft_163647110.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Windows 2.0 je sadržavao više naprednijih prečica za tastaturu&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.webopedia.com/DidYouKnow/Hardware_Software/history_of_microsoft_windows_operating_system.html|title=The History of Microsoft Windows operating systems|last=|first=|date=27. 1. 2012|website=Webopedia|publisher=Webopedia|access-date=7. 8. 2013|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|archive-date=25. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130625034908/http://www.webopedia.com/DidYouKnow/Hardware_Software/history_of_microsoft_windows_operating_system.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i korištena je terminologija za &quot;minimiziranje&quot; i &quot;maksimiziranje&quot; prozora umjesto &quot;ikoniziranja&quot; i &quot;uvećavanja&quot; prozora u sistemu Windows 1.0.&lt;ref name=&quot;how-windows-came&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sbp-romania.com/Articles/how-windows-came-to-be-windows-2.aspx|title=Windows 2.0|last=|first=|date=|year=|website=SBP Romania|publisher=SBP Romania|access-date=7. 8. 2013|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;}}&lt;/ref&gt; Ovaj osnovni sistem prozora će trajati sve do sistema [[Windows 3.1]]. Poput Windows 1.x, Windows 2.x aplikacije se nisu mogle pokrenuti na Windows 3.1 ili novijim verzijama bez promjena jer nisu bile napravljene sa zaštićenim načinom rada u vidu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://osdev.berlios.de/v86.html|title=Virtual 8086 Mode|last=|first=|date=26. 8. 2002|website=osdev.berlios.de|publisher=OSDev|archive-url=https://web.archive.org/web/20021003235610/http://osdev.berlios.de/v86.html|archive-date=3. 10. 2002|url-status=dead|access-date=7. 8. 2013|author=Tim Robinson}}&lt;/ref&gt; Windows 2.0 je bio prva verzija Windowsa da sadrži kontrolnu tablu.&lt;ref name=&quot;history-of-microsoft&quot; /&gt;

VGA grafika (iako samo sa 16 boja) je bila jedna od novih funkcija. Takođe je bila zadnja verzija Windowsa koja nije zahtjevala [[hard disk]]. Windows 2.x [[drajver]]i za EGA, VGA i Tandy su poslužili kao zaobilazno rješenje za korisnike koji su htjeli grafike u boju na svojim 8086 uređajima (dok ova funkcija inače nije bila podržana). Podrška za EMS memoriju se pojavila prvi put u ovoj verziji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slideshare.net/KSreitphzaySibangan/kellys-25015202|title=Kellys|last=|first=|date=7. 8. 2013|website=SlideShare|publisher=Seth Sibangan|access-date=7. 8. 2013|author=Seth Sibangan}}&lt;/ref&gt;

==Podrška aplikacija==
Prve Windows verzije programa [[Microsoft Word]] i [[Microsoft Excel]] su radile na sistemu Windows 2.0.&lt;ref name=&quot;history-of-microsoft&quot; /&gt; Podrška nezavisnih programera je znatno porasla sa ovom verzijom (neki su isporučili ''Windows Runtime'' softver sa svojim aplikacijama korisnicima koji nisu kupili cijelu verziju Windows-a).&lt;ref name=&quot;how-windows-came&quot; /&gt; Međutim, većina razvijatelja je ipak zadržala [[DOS]] verzije svojih aplikacija,&lt;ref name=&quot;history-of-microsoft&quot; /&gt; pošto su Windows korisnici još uvijek bili manjina tržišta. Windows 2.0 je još uvijek značajno zavisio od [[DOS]] sistema i još uvijek nije prešao preko 1 megabajta u pogledu [[RAM|memorije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Windows+2.0|title=Windows 2.0 definition|last=|first=|date=|website=The Free Dictionary|publisher=The Free Dictionary|access-date=7. 8. 2013|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;}}&lt;/ref&gt;

Sljedeće aplikacije su isporučene sa sistemom Windows 2.0:
*[[Kalkulator (Windows)|CALC.EXE]] – kalkulator&lt;ref name=&quot;win203&quot;&gt;{{cite web|url=http://toastytech.com/guis/win203.html|title=Windows 2.03|last=|first=|date=|website=Toasty Tech|publisher=Toasty Tech|access-date=7. 8. 2013|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;}}&lt;/ref&gt;
*CALENDAR.EXE – kalendarski [[softver]]&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*[[Cardfile (Windows)|CARDFILE.EXE]] – upravljač ličnih informacija&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*CLIPBRD.EXE – softver za pregledavanje sadržaja međuspremnika&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*CLOCK.EXE – sat&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*[[Kontrolna tabla (Windows)|CONTROL.EXE]] – sistemski alat za konfiguraciju sistema Windows 2.0&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*CVTPAINT.EXE - program je pretvarao paint datoteke u 2.x format&lt;ref name=&quot;KB32905&quot;&gt;{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/32905|title=Windows Version History|last=|first=|date=|work=Microsoft Support|publisher=Microsoft|access-date=14. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;
*[[Windows ljuska#MS-DOS Executive|MSDOS.EXE]] – osnovni program za upravljanje datoteka&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*[[Notepad (Windows)|NOTEPAD.EXE]] – tekstualni urednik&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*[[Paint (Windows)|PAINT.EXE]] – program za uređivanje rasterskih slika&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*PIFEDIT.EXE – urednik za .PIF datoteke koji određuje kako se DOS program treba ponašati u sistemu Windows
*REVERSI.EXE – [[računarska igra]] reversi&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*SPOOLER.EXE – program za upravljanje dokumenata koji su u redu čekanja za [[štampač|štampanje]]&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*TERMINAL.EXE – emulator terminala&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;
*[[Microsoft Write|WRITE.EXE]] – osnovni program za obradu teksta&lt;ref name=&quot;win203&quot; /&gt;

==Pravni sukob sa kompanijom Apple==
17. marta 1988. godine, kompanija [[Apple Inc.]] podnijela je tužbu protiv [[Microsoft|Microsoft-a]] i [[HP|HP-a]], optuživši ih da krše autorska prava koja je Apple imao nad svojim [[Macintosh]] sistemskim softverom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theapplemuseum.com/index.php?id=56|title=1980 - 1989: An Industrial Milestone|last=|first=|date=|website=|publisher=The Apple Museum|archive-url=https://web.archive.org/web/20060507183221/http://www.theapplemuseum.com/index.php?id=56|archive-date=7. 5. 2006|url-status=dead|access-date=4. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Apple je tvrdio da je Windows 2.0 kršio njihova autorska prava zato što je kopirao &quot;izgled i osjećaj&quot; što je Apple smatrao da je pokriveno pod autorskim pravima, te je Microsoft ta prava kršio pošto je Windows 2.0 imao slične ikone. Sudija je presudio u korist HP-a i Microsoft-a za sve osim deset od 189 patenata koje je Apple tužio. Za eksluzivnih deset se nisu mogla postaviti autorska prava, prema odluci sudije.&lt;ref name=&quot;history-of-microsoft&quot; /&gt;

==Reference==
{{refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.guidebookgallery.org/guis/windows/win20 GUIdebook: Windows 2.0 galerija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190727135051/https://guidebookgallery.org/guis/windows/win20 |date=27. 7. 2019 }} – Web stranica koja arhivira i prikazuje grafički interfejsa Windows 2.0 sistema
*[http://www.computerhope.com/history/windows.htm ComputerHope.com: Historija Microsoft Windows-a]
*[http://support.microsoft.com/kb/q32905/ Microsoft članak sa detaljima o različitim verzijama Windows-a]

{{Microsoft Windows}}

[[Kategorija:Microsoft]]
[[Kategorija:Windows]]</text>
      <sha1>hyvsfol4bpei1vnx1xxq3au7n0krgi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>National Hockey League</title>
    <ns>0</ns>
    <id>389495</id>
    <revision>
      <id>3900337</id>
      <parentid>3839677</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:19:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11869" sha1="4s69zttx4vc0tmhxcs88kfbphdby94w" xml:space="preserve">{{Infokutija sportska liga
| naslov                = National Hockey League
| trenutna_sezona       = 
| logo                  = NHL_logo.svg
| piksela               = 180px
| sport                 = Hokej na ledu
| osnovan               = 26. novembar 1917,&lt;br/&gt;[[Montréal]]
| komesar               = [[Gary Bettman]]
| inauguralna           = [[NHL 1917/1918.|1917/18.]]
| ekipe                 = [[#Ekipe|32]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nhl.com/ice/teams.htm?navid=nav-tms-main |title=Rosters, Arena Information, and Aerial Maps – NHL.com – Teams |publisher= NHL |access-date=10. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;
| sjedište              = [[New York]]
| država                = Kanada (7 ekipa) &lt;br/&gt; SAD (25 ekipa)
| kontinent             = [[Sjeverna Amerika]]
| šampion               = [[Carolina Hurricanes]] (2. titula)
| najviše_titula        = [[Montreal Canadiens]] (25 titula)
| TV                    = Kanada: [[NHL na Sportsnetu|Sportsnet]] / [[TVA Sports#NHL|TVA Sports]] &lt;br/&gt; SAD: [[NHL na ABC-ju|ABC]] / [[NHL na ESPN-u|ESPN]] / [[NHL na TNT-ju|TNT / TBS]],&lt;ref&gt;{{cite press release|last=Rosen|first=Dan|title=NHL, Turner Sports reach deal for games on TNT, TBS|url=https://www.nhl.com/news/nhl-turner-sports-reach-tv-deal-for-games-on-tnt-tbs/c-324075352|website=NHL.com|language=en-US|date=27. 4. 2021|access-date=28. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; [[NHL Network (SAD)|NHL Network]]
| web_stranica          = {{URL|http://www.nhl.com}}
}}
'''National Hockey League''' profesionalna je [[Sportska liga|liga]] u [[hokej na ledu|hokeju na ledu]] sastavljena od 32 kluba: 25 iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i sedam iz [[Kanada|Kanade]]. Sjedište je u [[New York]]u. Smatra se najjačom profesionalnom hokejskom ligom na svijetu&lt;ref name=&quot;premier&quot;&gt;{{cite web |title= National Hockey League |author= James Marsh |url= http://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/national-hockey-league/ |publisher= The Canadian Encyclopedia |year= 2006 |access-date= 11. 6. 2006 |archive-date= 20. 10. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20141020011613/http://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/national-hockey-league/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; i jednom od [[Velike profesionalne sportske lige u SAD-u i Kanadi|velikih profesionalnih sportskih liga u SAD-u i Kanadi]]. [[Stanley Cup]], najstariji profesionalni sportski trofej u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]&lt;ref name=&quot;NHL.comFunFacts&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.nhl.com/cup/fun_facts.html |title= Stanley Cup Fun Facts |publisher= NHL |access-date= 15. 7. 2006 |archive-url= https://www.webcitation.org/5mq4TUogx?url=http://www.nhl.com/cup/fun_facts.html |archive-date= 17. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;, dodjeljuje se svake godine pobjedniku doigravanja.

== Ekipe ==
&lt;!-- {{Starost sekcija}} --&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:left; font-size: 88%;&quot;
|-
! style=&quot;background:white; width:10%&quot; | Divizija
! style=&quot;background:white; width:14%&quot; | Ekipa
! style=&quot;background:white; width:12%&quot; | Grad / Regija
! style=&quot;background:white; width:14%&quot; | Dvorana
! style=&quot;background:white; width:5%&quot; | Osnovan
! style=&quot;background:white; width:5%&quot; | Pridružen
! style=&quot;background:white; width:8%&quot; | Generalni menadžer
! style=&quot;background:white; width:10%&quot; | Glavni trener
! style=&quot;background:white; width:10%&quot; | Kapiten
|-
! style=background:#C41230 colspan=10 | [[Istočna konferencija (NHL)|&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Istočna konferencija&lt;/span&gt;]]
|-
! style=&quot;background:#ddf;&quot; rowspan=&quot;8&quot;| [[Atlantska divizija (NHL)|Atlantska divizija]]
| '''[[Boston Bruins]]'''
| [[Boston]]
| [[TD Garden]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1924.
| [[Don Sweeney]]
| [[Marco Sturm]]
| ''Upražnjeno''
|-
| '''[[Buffalo Sabres]]'''
| [[Buffalo]]
| [[KeyBank Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1970.
| [[Jarmo Kekäläinen]]
| [[Lindy Ruff]]
| [[Rasmus Dahlin]]
|-
| '''[[Detroit Red Wings]]'''
| [[Detroit]]
| [[Little Caesars Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1926.
| [[Steve Yzerman]]
| [[Todd McLellan]]
| [[Dylan Larkin]]
|-
| '''[[Florida Panthers]]'''
| [[Sunrise (Florida)|Sunrise]]
| [[Amerant Bank Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1993.
| [[Bill Zito]]
| [[Paul Maurice]]
| [[Aleksandar Barkov mlađi|Aleksandar Barkov]]
|-
| '''[[Montreal Canadiens]]'''
| [[Montréal]]
| [[Bell Centre]]
| align=center | 1909.
| align=center | 1917.
| [[Kent Hughes (hokejaš)|Kent Hughes]]
| [[Martin St. Louis]]
| [[Nick Suzuki]]
|-
| '''[[Ottawa Senators]]'''
| [[Ottawa]]
| [[Canadian Tire Centre]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1992.
| [[Steve Staios]]
| [[Travis Green]]
| ''Upražnjeno''
|-
| '''[[Tampa Bay Lightning]]'''
| [[Tampa]]
| [[Benchmark International Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1992.
| [[Julien BriseBois]]
| [[Jon Cooper (hokejski trener)|Jon Cooper]]
| [[Victor Hedman]]
|-
| '''[[Toronto Maple Leafs]]'''
| [[Toronto]]
| [[Scotiabank Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1917.
| [[John Chayka]]
| [[Jim Hiller]]
| [[Auston Matthews]]
|-
! style=&quot;background:#dfd;&quot; rowspan=&quot;8&quot;| [[Metropolitanska divizija]]
| '''[[Carolina Hurricanes]]'''
| [[Raleigh (Sjeverna Karolina)|Raleigh]]
| [[Lenovo Center]]
| align=center | 1972.
| align=center | 1979*
| [[Eric Tulsky]]
| [[Rod Brind'Amour]]
| [[Jordan Staal]]
|-
| '''[[Columbus Blue Jackets]]'''
| [[Columbus (Ohio)|Columbus]]
| [[Nationwide Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 2000.
| [[Don Waddell]]
| [[Rick Bowness]]
| [[Boone Jenner]]
|-
| '''[[New Jersey Devils]]'''
| [[Newark (New Jersey)|Newark]]
| [[Prudential Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1974*
| [[Sunny Mehta]]
| [[Sheldon Keefe]]
| [[Nico Hischier]]
|-
| '''[[New York Islanders]]'''
| [[Elmont (New York)|Elmont]] ([[New York (savezna država)|New York]])
| [[UBS Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1972.
| [[Mathieu Darche]]
| [[Peter DeBoer]]
| [[Anders Lee]]
|-
| '''[[New York Rangers]]'''
| [[New York]]
| [[Madison Square Garden]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1926.
| [[Chris Drury]]
| [[Mike Sullivan (hokej na ledu)|Mike Sullivan]]
| [[J. T. Miller]]
|-
| '''[[Philadelphia Flyers]]'''
| [[Philadelphia]]
| [[Xfinity Mobile Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1967.
| [[Daniel Brière]]
| [[Rick Tocchet]]
| [[Sean Couturier]]
|-
| '''[[Pittsburgh Penguins]]'''
| [[Pittsburgh]]
| [[PPG Paints Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1967.
| [[Kyle Dubas]]
| [[Dan Muse]]
| [[Sidney Crosby]]
|-
| '''[[Washington Capitals]]'''
| [[Washington]]
| [[Capital One Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1974.
| [[Chris Patrick (hokej na ledu)|Chris Patrick]]
| [[Spencer Carbery]]
| [[Aleksandar Ovječkin]]
|-
! style=background:#003E7E colspan=10 | [[Zapadna konferencija (NHL)|&lt;span style=&quot;color:#FFFFFF&quot;&gt;Zapadna konferencija&lt;/span&gt;]]
|-
! style=&quot;background:#ffd;&quot; rowspan=&quot;8&quot;| [[Centralna divizija (NHL)|Centralna divizija]]
| '''[[Chicago Blackhawks]]'''
| [[Chicago]]
| [[United Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1926.
| [[Kyle Davidson]]
| [[Jeff Blashill]]
| ''Upražnjeno''
|-
| '''[[Colorado Avalanche]]'''
| [[Denver]]
| [[Ball Arena]]
| align=center | 1972.
| align=center | 1979*
| [[Joe Sakic]]
| [[Jared Bednar]]
| [[Gabriel Landeskog]]
|-
| '''[[Dallas Stars]]'''
| [[Dallas]]
| [[American Airlines Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1967*
| [[Jim Nill]]
| [[Glen Gulutzan]]
| [[Jamie Benn]]
|-
| '''[[Minnesota Wild]]'''
| [[Saint Paul (Minnesota)|St. Paul]]
| [[Grand Casino Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 2000.
| [[Bill Guerin]]
| [[John Hynes (hokejski trener)|John Hynes]]
| [[Jared Spurgeon]]
|-
| '''[[Nashville Predators]]'''
| [[Nashville]]
| [[Bridgestone Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1998.
| [[Chris MacFarland]]
| [[Andrew Brunette]]
| [[Roman Josi]]
|-
| '''[[St. Louis Blues]]'''
| [[Saint Louis|St. Louis]]
| [[Enterprise Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1967.
| [[Doug Armstrong]]
| [[Jim Montgomery (hokej na ledu)|Jim Montgomery]]
| ''Upražnjeno''
|-
| '''[[Utah Mammoth]]'''
| [[Salt Lake City]]
| [[Delta Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 2024.
| [[Bill Armstrong (hokejaš, 1970)|Bill Armstrong]]
| [[André Tourigny]]
| [[Clayton Keller]]
|-
| '''[[Winnipeg Jets]]'''
| [[Winnipeg]]
| [[Canada Life Centre]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1999*
| [[Kevin Cheveldayoff]]
| [[Scott Arniel]]
| [[Adam Lowry]]
|-
! style=&quot;background:#fdf;&quot; rowspan=&quot;8&quot;| [[Pacifička divizija (NHL)|Pacifička divizija]]
| '''[[Anaheim Ducks]]'''
| [[Anaheim (Kalifornija)|Anaheim]]
| [[Honda Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1993.
| [[Pat Verbeek]]
| [[Joel Quenneville]]
| [[Radko Gudas]]
|-
| '''[[Calgary Flames]]'''
| [[Calgary]]
| [[Scotiabank Saddledome]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1972*
| [[Craig Conroy]]
| [[Ryan Huska]]
| [[Mikael Backlund]]
|-
| '''[[Edmonton Oilers]]'''
| [[Edmonton]]
| [[Rogers Place]]
| align=center | 1972.
| align=center | 1979.
| [[Stan Bowman]]
| [[Mike Babcock]]
| [[Connor McDavid]]
|-
| '''[[Los Angeles Kings]]'''
| [[Los Angeles]]
| [[Crypto.com Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1967.
| [[Ken Holland]]
| [[Peter Laviolette]]
| ''Upražnjeno''
|-
| '''[[San Jose Sharks]]'''
| [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]
| [[SAP Center (San Jose)|SAP Center]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 1991.
| [[Mike Grier]]
| [[Ryan Warsofsky]]
| ''Upražnjeno''
|-
| '''[[Seattle Kraken]]'''
| [[Seattle]]
| [[Climate Pledge Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 2021.
| [[Jason Botterill]]
| [[Lane Lambert]]
| [[Jordan Eberle]]
|-
| '''[[Vancouver Canucks]]'''
| [[Vancouver]]
| [[Rogers Arena]]
| align=center | 1945.
| align=center | 1970.
| [[Ryan Johnson (hokejaš, 1970)|Ryan Johnson]]
| [[Manny Malhotra]]
| ''Upražnjeno''
|-
| '''[[Vegas Golden Knights]]'''
| [[Las Vegas]]
| [[T-Mobile Arena]]
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 2017.
| [[Kelly McCrimmon]]
| [[Ryan Craig]]
| [[Mark Stone (hokejaš)|Mark Stone]]
|}

== Osvajači titula ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; margin-left:1em; float:left&quot;
|+ '''Broj osvojenih Stanley Cupova'''&lt;br/&gt;{{small|[[Spisak bivših NHL ekipa|Bivše ekipe]] nisu uključene.}}
! Ekipa
! Titule
|-
| [[Montreal Canadiens]] ||24*
|-
| [[Toronto Maple Leafs]] || 13
|-
| [[Detroit Red Wings]] || 11
|-
| [[Boston Bruins]] || 6
|-
| [[Chicago Blackhawks]] || 6
|-
| [[Edmonton Oilers]] || 5
|-
| [[Pittsburgh Penguins]] || 5
|-
| [[New York Islanders]] || 4
|-
| [[New York Rangers]] || 4
|-
| [[Colorado Avalanche]] || 3
|-
| [[New Jersey Devils]] || 3
|-
| [[Tampa Bay Lightning]] || 3
|-
| [[Los Angeles Kings]] || 2
|-
| [[Philadelphia Flyers]] || 2
|-
| [[Florida Panthers]] || 2
|-
| [[Carolina Hurricanes]] || 2
|-
| [[Anaheim Ducks]] || 1
|-
| [[Calgary Flames]] || 1
|-
| [[Dallas Stars]] || 1
|-
| [[St. Louis Blues]] || 1
|-
| [[Vegas Golden Knights]] || 1
|-
| [[Washington Capitals]] || 1
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;6&quot;| {{small|* Uključujući jednu titulu osvojenu prije formiranja NHL-a.}}
|}
{{raščistiti}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|National Hockey League}}
* {{Službeni sajt|https://www.nhl.com/|mobile=https://www.nhl.com/ice/m_home.htm}}
* [https://www.nhlpa.com/ Asocijacija NHL-igrača (NHLPA)]
* [https://www.nhlofficials.com/ Asocijacija NHL-sudija]

{{NHL}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:NHL| ]]
[[Kategorija:Hokej na ledu u Kanadi|1]]
[[Kategorija:Hokej na ledu u Sjedinjenim Američkim Državama|1]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1917.]]
[[Kategorija:Profesionalne sportske lige u Kanadi]]
[[Kategorija:Profesionalne sportske lige u SAD-u]]
[[Kategorija:Sportske lige osnovane 1917.]]
[[Kategorija:Multinacionalne profesionalne sportske lige]]</text>
      <sha1>4s69zttx4vc0tmhxcs88kfbphdby94w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uzričje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399385</id>
    <revision>
      <id>3900327</id>
      <parentid>3861341</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:22:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3786" sha1="rh74qqkyah1lk0lo67v5ipju4u8x20z" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Uzričje
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9239
| dužina_stepeni               = 17.5764
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 106
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119989&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Uzričje u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Uzričje''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Uzričje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119989
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 106
| g2013_bosnjaci           = 60
| g2013_hrvati             = 38
| g2013_bosanci            = 8
| g1991_ukupno             = 198
| g1991_muslimani          = 138
| g1991_hrvati             = 60
| g1981_ukupno             = 196
| g1981_muslimani          = 132
| g1981_hrvati             = 64
| g1971_ukupno             = 166
| g1971_muslimani          = 124
| g1971_hrvati             = 42
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>rh74qqkyah1lk0lo67v5ipju4u8x20z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vaganjac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399386</id>
    <revision>
      <id>3900331</id>
      <parentid>3861342</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:48:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3724" sha1="owfpcjjdtxsdmm6nwa7bzaa3owt70nr" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Vaganjac
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9142
| dužina_stepeni               = 17.5417
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 158
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119997&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Vaganjac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Vaganjac''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Vaganjac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119997
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 158
| g2013_hrvati             = 158
| g1991_ukupno             = 330
| g1991_muslimani          = 17
| g1991_hrvati             = 312
| g1981_ukupno             = 410
| g1981_muslimani          = 14
| g1981_hrvati             = 395
| g1971_ukupno             = 401
| g1971_muslimani          = 29
| g1971_hrvati             = 369
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>owfpcjjdtxsdmm6nwa7bzaa3owt70nr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399387</id>
    <revision>
      <id>3900335</id>
      <parentid>3861343</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:11:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3677" sha1="n2wvcl2l00xuz6nz3md7na71l982o7y" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Valice
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.8747
| dužina_stepeni               = 17.7175
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 77
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 120006&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Valice u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Valice''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Valice
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120006
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 77
| g2013_bosnjaci           = 77
| g1991_ukupno             = 97
| g1991_muslimani          = 97
| g1981_ukupno             = 148
| g1981_muslimani          = 148
| g1971_ukupno             = 185
| g1971_muslimani          = 173
| g1971_srbi               = 1
| g1971_hrvati             = 8
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>n2wvcl2l00xuz6nz3md7na71l982o7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vilić Polje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399389</id>
    <revision>
      <id>3900377</id>
      <parentid>3861344</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T19:42:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4249" sha1="01n6day6xt9g4povb1gm1t8grke6bkr" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Vilić Polje
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Vilić Polje, Uskoplje.JPG
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.96
| dužina_stepeni               = 17.55
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 803
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 120014&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Vilić Polje u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Vilić Polje''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. Bivši naziv za naselje Vilić Polje je bilo Sarajvilić.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=PROMENE U SASTAVU I NAZIVIMA NASELJA ZA PERIOD 1948. - 1990. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Vilić Polje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120014
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 803
| g2013_bosnjaci           = 166
| g2013_srbi               = 3
| g2013_hrvati             = 625
| g2013_muslimani          = 9
| g1991_ukupno             = 561
| g1991_muslimani          = 10
| g1991_srbi               = 2
| g1991_hrvati             = 549
| g1981_ukupno             = 525
| g1981_muslimani          = 8
| g1981_srbi               = 1
| g1981_hrvati             = 511
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 455
| g1971_muslimani          = 14
| g1971_hrvati             = 440
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>01n6day6xt9g4povb1gm1t8grke6bkr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Voljevac (Gornji Vakuf-Uskoplje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399391</id>
    <revision>
      <id>3900413</id>
      <parentid>3861345</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:32:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3977" sha1="sfhiopitlwfr5242a5zojt5o2ne1ds4" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Voljevac
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Voljevac.jpg
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.8786
| dužina_stepeni               = 17.6592
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 688
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 120022&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Voljevac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Voljevac''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Voljevac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120022
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 688
| g2013_bosnjaci           = 676
| g2013_bosanci            = 9
| g2013_nepoznato          = 3
| g1991_ukupno             = 700
| g1991_muslimani          = 686
| g1991_hrvati             = 5
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 639
| g1981_muslimani          = 598
| g1981_srbi               = 4
| g1981_hrvati             = 13
| g1981_jugosloveni        = 19
| g1971_ukupno             = 475
| g1971_muslimani          = 453
| g1971_srbi               = 5
| g1971_hrvati             = 12
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Voljevac}}
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>sfhiopitlwfr5242a5zojt5o2ne1ds4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Voljice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399392</id>
    <revision>
      <id>3900414</id>
      <parentid>3861346</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:34:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4477" sha1="ojzt0g1a15yucpd7skqsn7zf3vl2890" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Voljice
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9089
| dužina_stepeni               = 17.5192
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 174
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 120049&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Voljice u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Voljice''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje se nalazi u podnožju planine [[Raduša]].

U naselju se nalaze ostaci [[Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama|Ljubunčića (Teskeredžića) kule]], stambeno-fortifikacijskog objekta iz [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijskog]] perioda.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3906 |title=Ljubunčića kula |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205202849/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3906 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Voljice
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120049
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 174
| g2013_bosnjaci           = 174
| g1991_ukupno             = 333
| g1991_muslimani          = 205
| g1991_hrvati             = 123
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 339
| g1981_muslimani          = 199
| g1981_hrvati             = 114
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 345
| g1971_muslimani          = 202
| g1971_srbi               = 1
| g1971_hrvati             = 142
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>ojzt0g1a15yucpd7skqsn7zf3vl2890</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399393</id>
    <revision>
      <id>3900420</id>
      <parentid>3861347</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T23:41:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3836" sha1="rtarln9je82y4z7bgc7ji1zq62kfr7n" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Vrse
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9369
| dužina_stepeni               = 17.6161
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 710
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 120057&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Vrse u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Vrse''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Vrse
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120057
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 710
| g2013_bosnjaci           = 645
| g2013_hrvati             = 61
| g2013_bosanci            = 4
| g1991_ukupno             = 924
| g1991_muslimani          = 667
| g1991_hrvati             = 256
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 840
| g1981_muslimani          = 583
| g1981_hrvati             = 257
| g1971_ukupno             = 724
| g1971_muslimani          = 470
| g1971_hrvati             = 249
| g1971_jugosloveni        = 2
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>rtarln9je82y4z7bgc7ji1zq62kfr7n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastinje (Gornji Vakuf-Uskoplje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399394</id>
    <revision>
      <id>3900446</id>
      <parentid>3861348</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:21:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3690" sha1="eybg4qgws39huu9688j94ftd1kebu53" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Zastinje
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.8758
| dužina_stepeni               = 17.6747
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 314
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 120065&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Zastinje u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Zastinje''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Zastinje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120065
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 314
| g2013_bosnjaci           = 310
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 343
| g1991_muslimani          = 341
| g1981_ukupno             = 263
| g1981_muslimani          = 262
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 256
| g1971_muslimani          = 256
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>eybg4qgws39huu9688j94ftd1kebu53</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemljotres u Hindukušu 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399539</id>
    <revision>
      <id>3900462</id>
      <parentid>3805527</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9686" sha1="kmmacsh8bkuzma2jut7zfykhx3xahjw" xml:space="preserve">{{Infokutija potres
| naslov             = Zemljotres u Hindukušu 2015.
| karta              = Shakemap us10003re5 highres.jpg
| tekst              = Karta potresa; napravio američki geološki zavod
| datum              = 26. oktobar 2015.
| vrijeme nastanka   = 13:39 AFT, 14:09 PKT, 14:39 IST (09:09 UTC)&lt;ref name=USGS&gt;{{cite web|url=http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us10003re5#general_summary|title=M7.5 – 45km N of `Alaqahdari-ye Kiran wa Munjan, Afghanistan|publisher=Američki geološki zavod|date=26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NGRI&quot;/&gt;
| trajanje           = 
| jačina             = 7.5 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;&lt;ref name=USGS/&gt;&lt;ref name=&quot;NGRI&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ngri.org.in/pdffiles/aboutngri/EarthQuake_Afg_261015.pdf|title=afg.doc|access-date=12. 11. 2015|date=26. 10. 2015|author=National Geophysical Research Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175225/http://www.ngri.org.in/pdffiles/aboutngri/EarthQuake_Afg_261015.pdf|archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;guardianuk&quot;/&gt;
| dubina             = 212.5 km
| lokacija           = {{Coord|36.441|N|70.717|E|display=inline,title}}&lt;ref name=USGS/&gt; [[Afganistan]]
| intenzitet         = IV
| vrsta              =
| pogođene države    = [[Afganistan]]&lt;br /&gt;[[Pakistan]]&lt;br /&gt;[[Indija]]
| šteta              = 
| cunami             =
| klizište           =
| afteršokovi        = 23 ili 24 od 3.6+&lt;ref name=&quot;USGS-archive&quot;&gt;{{cite web|url=http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/map/#%7b%22feed%22%3A%221445923124366%22%2C%22search%22%3A%7b%22id%22%3A%221445923124366%22%2C%22name%22%3A%22Search%20Results%22%2C%22isSearch%22%3Atrue%2C%22params%22%3A%7b%22starttime%22%3A%222015-10-26%2000%3A09%3A00%22%2C%22maxlatitude%22%3A44.088%2C%22minlatitude%22%3A27.684%2C%22maxlongitude%22%3A81.563%2C%22minlongitude%22%3A66.094%2C%22minmagnitude%22%3A4%2C%22eventtype%22%3A%22earthquake%22%2C%22endtime%22%3A%222015-11-07%2023%3A59%3A59%22%2C%22orderby%22%3A%22time%22%7d%7d%2C%22listFormat%22%3A%22default%22%2C%22sort%22%3A%22newest%22%2C%22basemap%22%3A%22grayscale%22%2C%22autoUpdate%22%3Afalse%2C%22restrictListToMap%22%3Atrue%2C%22timeZone%22%3A%22utc%22%2C%22mapposition%22%3A%5b%5b27.684%2C66.094%5d%2C%5b44.088%2C81.563%5d%5d%2C%22overlays%22%3A%7b%22plates%22%3Atrue%7d%2C%22viewModes%22%3A%7b%22map%22%3Atrue%2C%22list%22%3Atrue%2C%22settings%22%3Atrue%2C%22help%22%3Afalse%7d%7d|title=Search Results|publisher=Američki geološki zavod|access-date=3. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| žrtve              = 398 preminulo i 2.536 osoba povrijeđeno
}}
'''Zemljotres u Hindukušu 2015.''' bio je [[potres]] sa magnitudom 7.5&lt;ref name=USGS/&gt;&lt;ref name=&quot;NGRI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;guardianuk&quot;&gt;{{Cite news|title = Pakistan and Afghanistan rocked by Earthquake|url = http://www.theguardian.com/world/live/2015/oct/26/earthquake-pakistan-india-and-afghanistan-live-updates|access-date = 26. 10. 2015|publisher = The Guardian|date = 26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; koji je pogodio [[Južna Azija|Južnu Aziju]] 26. oktobra 2015, u 13:39 [[Vrijeme u Afganistanu|AFT]], 14:09 [[Pakistansko Standardno vrijeme|PKT]], 14:39 [[Indijsko Standardno Vrijeme|IST]] (09:09 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]])&lt;ref name=&quot;USGS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NGRI&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title = M 7.7 Earthquake 45km SSW of Jarm, Afghanistan|url = http://www.google.org/publicalerts/alert?aid=fc5bb4c1d12f1682&amp;hl=en&amp;gl=PK&amp;source=web|date = 26. 10. 2015|access-date = 13. 11. 2015|archive-date = 13. 12. 2018|archive-url = https://web.archive.org/web/20181213120106/https://www.google.org/publicalerts/alert?aid=fc5bb4c1d12f1682&amp;hl=en&amp;gl=PK&amp;source=web|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; s [[Epicentar|epicentrom]] 45&amp;nbsp;km sjeverno od `Alaqahdari-ye Kiran wa Munjan, Afganistan,&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Map of the earthquake M7.5 – 45km N of `Alaqahdari-ye Kiran wa Munjan, Afghanistan|url = http://geographic.org/earthquakes/real_time_details.php?id=us10003re5&amp;lat=36.4406&amp;lon=70.7167|date = 26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us10003re5#general_summary|title = M7.5 – 45km N of `Alaqahdari-ye Kiran wa Munjan, Afghanistan|publisher = Američki geološki zavod|date = 26. 10. 2015|access-date = 26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; na dubini od 212.5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;guardianuk&quot;/&gt; Afteršok magnitude 4.8 desio se 40 minuta nakon glavnog udara;&lt;ref name=&quot;USGS-aftershock1&quot;&gt;{{Cite web|url = http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us10003rfk|title = M4.8 – 42km E of Farkhar, Afghanistan|publisher = USGS|access-date = 27. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;thehindu-timeline&quot;&gt;{{Cite web|url = http://www.thehindu.com/news/national/powerful-earthquake-in-srinagar/article7805791.ece|title = Massive earthquake kills 105 across South Asia|publisher = The Hindu|access-date = 27. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; i još trinaest afteršokova magnitude 4.1 ili jačih desilo se u jutro 29. oktobra.&lt;ref name=&quot;USGS-archive&quot;/&gt;

Do 5. novembra, procijenjen je broj od najmanje 398 poginulih, uglavnom u [[Pakistan]]u.&lt;ref name=&quot;NDMA&quot;&gt;{{Cite web|url = http://www.ndma.gov.pk/new/disasters/losses.php|title = Live Updates|work = ndma.gov.pk|access-date = 5. 11. 2015|date = 5. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151121083334/http://www.ndma.gov.pk/new/disasters/losses.php|archive-date=21. 11. 2015|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ABC&quot;&gt;{{Cite web|title = The Latest: UN Mobilizing to Aid Quake Victims|url = http://abcnews.go.com/International/wireStory/latest-strong-afghan-earthquake-felt-south-asia-34730075|publisher = ABC News|work = The Associated Press|date = 26. 10. 2015|access-date = 26. 10. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151027051316/http://abcnews.go.com/International/wireStory/latest-strong-afghan-earthquake-felt-south-asia-34730075|archive-date=27. 10. 2015|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Afghan casualties&quot;&gt;{{cite news|url=https://twitter.com/ARG_AFG/status/658965482108821504|title=115 killed &amp; 538 injured; 7,630 homes,12 schools, 17 mosques, 20 office buildings have been damaged in 9 provinces by #AfghanistanEarthquake|publisher=president.gov.af|date=27. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;myreffp1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.firstpost.com/india/earthquake-claims-four-lives-in-jammu-and-kashmir-20-others-injured-2485160.html|title=Earthquake claims four lives in Jammu and Kashmir, 20 others injured|access-date=27. 10. 2015|publisher=Firstpost}}&lt;/ref&gt; [[Tremor]]i su se osjetili u Pakistanu, [[Uzbekistan]]u, [[Turkmenistan]]u,&lt;ref&gt;{{Cite web|title = PRI.org: It's your world. Jump in. {{!}} Public Radio International|url = http://www.worldnews.org|website = www.worldnews.org|access-date = 29. 10. 2015}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; [[Tadžikistan]]u i [[Kirgistan]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Strong earthquake in Afghanistan causes tremors across region Powerful quake felt in Pakistan, Afghanistan and India but full extent of impact not yet known|url=http://www.theguardian.com/world/2015/oct/26/earthquake-of-77-magnitude-strikes-in-northern-pakistan|work=Jon Boon|publisher=The Guardian|date=26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=7.5 magnitude earthquake hits Hindu Kush in Afghanistan|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/7-5-magnitude-earthquake-hits-Hindu-Kush-in-Afghanistan/articleshow/49537374.cms?|publisher=Times of India|date=26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Deaths, damage reported in powerful Afghanistan quake|url=http://edition.cnn.com/2015/10/26/asia/afghanistan-earthquake/|publisher=[[CNN]]|date=26. 10. 2015|access-date=26. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Himalaji|Himalajski]] planinski regioni Indijskog potkontinenta, pritisnuti su na gore sudarom [[Tektonika ploča|tektonskih ploča]], i podložni su razornim zemljotresima. [[Zemljotres u Nepalu 2015 (april)|Zemljotres iz aprila 2015]], u [[Nepal]]u bio je najgori u zadnjih 80 godina, usmrtivši preko 8,600 ljudi.&lt;ref name=&quot;nepal-eq-indianexpress&quot;&gt;{{cite web|url=http://indianexpress.com/article/world/neighbours/nepal-earthquake-death-toll-reaches-8635-over-300-missing/|title=Nepal earthquake death toll reaches 8,635, over 300 missing|access-date=30. 10. 2015|date=23. 5. 2015|publisher=The Indian Express|author=Press Trust of India}}&lt;/ref&gt;

== Poginuli ==
{| class=&quot;wikitable sortable floatleft&quot; style=&quot;clear: left; margin: 0px 0px 10px 7px;&quot;
|+Poginuli, po državama
! Država
! Umrli 
! Povrijeđeni 
! Ref.
|-
|{{ZID|Pakistan}}
| align=&quot;right&quot; |279
| align=&quot;right&quot; |1,964
|&lt;ref name=&quot;NDMA&quot;/&gt;
|-
|{{ZID|Afganistan}}
| align=&quot;right&quot; |115
| align=&quot;right&quot; |538
|&lt;ref name=&quot;ABC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Afghan casualties&quot;/&gt;
|-
|{{ZID|Indija}}
| align=&quot;right&quot; |4
| align=&quot;right&quot; |20
|&lt;ref name=&quot;myreffp1&quot;/&gt;
|-
|{{ZID|Tadžikistan}}
| align=&quot;right&quot; |0
| align=&quot;right&quot; |14
|&lt;ref name=&quot;rferl&quot;&gt;{{Cite web|url = http://www.rferl.org/content/earthquake-rocks-south-asia/27326939.html|title = 14 children suffered minor injuries|access-date = 1. 11. 2015|publisher = Firstpost}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;text-align:left&quot; | Ukupno
! style=&quot;text-align:right&quot; | 398
! style=&quot;text-align:right&quot; | 2,536
|}
{{raščistiti}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us10003re5 Detaljan izvještaj] iz Američkog geološkog zavoda
* [http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/details.php?id=PIA20035 Satelitska mapa pogođenog regiona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151109071922/http://www.jpl.nasa.gov/spaceimages/details.php?id=PIA20035 |date=9. 11. 2015 }} iz [[NASA]]-e

[[Kategorija:Zemljotresi u Afganistanu]]
[[Kategorija:Zemljotresi u Indiji]]
[[Kategorija:Zemljotresi u Pakistanu]]
[[Kategorija:2015. u Indiji]]
[[Kategorija:2015. u Pakistanu]]
[[Kategorija:Zemljotresi u 2015.]]
[[Kategorija:2015. u Afganistanu]]</text>
      <sha1>kmmacsh8bkuzma2jut7zfykhx3xahjw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>WTA Nürnberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412439</id>
    <revision>
      <id>3900423</id>
      <parentid>3541332</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T00:26:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5946" sha1="grdnz3sphtpaol802bw05e5rfudr60f" xml:space="preserve">{{Infokutija teniski turnir
| naziv                       = WTA Nürnberg
| vrsta                       = WTA
| turnir_u_toku               = 
| logo                        = 
| veličina_loga               = 
| službeni_naziv              = ''Nürnberger Versicherungscup''
| turneja                     = WTA Tour
| sponzor                     = ''[[Nürnberger Versicherungsgruppe]]''
| osnovan                     = 2013.
| obustavljen                 = 2019.
| lokacija                    = {{ZD|NJE}} [[Nürnberg]]
| stadion                     = TK &quot;1. FC Nürnberg&quot;
| kategorija                  = [[WTA International|International]]
| podloga                     = Zemlja
| žrijeb                      = 32S / 32K / 16D
| nagradni_fond               = 250.000 $ (2019)
| najviše_pojedinačnih_titula = {{ZD|HOL}} [[Kiki Bertens]] (2)
| trenutni_prvak              = 
| veb-sajt                    = {{URL|nuernberger-versicherungscup.de/en/news/index_eng.html}}
| napomene                    = 
| posljednji_završeni_turnir  = 
| pojedinačno                 = 
| parovi                      = 
| muškarci_pojedinačno        = 
| žene_pojedinačno            = 
| muški_parovi                = 
| ženski_parovi               = 
}}
'''WTA Nürnberg''' ili '''''Nürnberger Versicherungscup''''' bio je profesionalni ženski teniski turnir. Spadao je u kategoriju [[WTA International]]. Igrao se na terenima TK &quot;1. FC Nürnberg&quot; na zemljanoj podlozi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.tennis.com/pro-game/2015/05/seeded-italians-vinci-knapp-advance-at-nuremberg-cup/54938/ |title= Seeded Italians Vinci, Knapp advance at Nuremberg Cup |publisher= Tennis magazine |access-date= 18. 5. 2016 |archive-date= 11. 6. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160611073500/http://www.tennis.com/pro-game/2015/05/seeded-italians-vinci-knapp-advance-at-nuremberg-cup/54938/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Osnovan je 2013. i u kalendaru je zamijenio [[WTA Barcelona|turnir]] u [[Barcelona|Barceloni]], a od 2014. održavao se u sedmici prije početka [[Roland Garros]]a.

Godine 2019. licenca za turnir prodana je, pa je ispao iz kalendara do eventualnog pronalaska novog grada domaćina.&lt;ref&gt;{{Cite web |title= Lizenz des WTA-Turniers in Nürnberg wandert ins Rheinland |url= https://www.tennisnet.com/news/lizenz-des-wta-turniers-in-nuernberg-wandert-ins-rheinland |date= 20. 1. 2020 |website= tennisnet.com |access-date= 13. 5. 2020}} {{de simbol}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
[[Datoteka:Center court Nurnberger Versicherungscup 2013.JPG|mini|desno|200px|Centralni teren (pojedinačno finale 2014)]]
=== Pojedinačno ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|- 
!Godina
!width=&quot;200&quot;|Pobjednica
!width=&quot;200&quot;|Finalistica
!width=&quot;200&quot;|Rezultat
|-
|[[WTA Nürnberg 2013.|2013.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Simona Halep]]''' || {{ZD|NJE}} [[Andrea Petković]] || 6–3, 6–3
|-
|[[WTA Nürnberg 2014.|2014.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Eugenie Bouchard]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Karolína Plíšková]] || 6–2, 4–6, 6–3
|-
|[[WTA Nürnberg 2015.|2015.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Karin Knapp]]''' || {{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]] || 7–6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 4–6, 6–1
|-
|[[WTA Nürnberg 2016.|2016.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Kiki Bertens]]''' || {{ZD|KOL}} [[Mariana Duque Mariño]] || 6–2, 6–2
|-
|[[WTA Nürnberg 2017.|2017.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Kiki Bertens]]''' &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;|| {{ZD|ČEŠ}} [[Barbora Krejčíková]] || 6–2, 6–1
|-
|[[WTA Nürnberg 2018.|2018.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Johanna Larsson (teniserka)|Johanna Larsson]]''' || {{ZD|SAD}} [[Alison Riske]] || 7–6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6–4
|-
|[[WTA Nürnberg 2019.|2019.]] || {{ZD|KAZ}} '''[[Julija Putinceva]]''' || {{ZD|SLO}} [[Tamara Zidanšek]] || 4–6, 6–4, 6–2
|}

=== Parovi ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!Godina
!width=&quot;200&quot;|Pobjednice
!width=&quot;200&quot;|Finalistice
!width=&quot;200&quot;|Rezultat
|-
|[[WTA Nürnberg 2013.|2013.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Raluca Olaru]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|RUS}} '''[[Valerija Solovjeva]]''' || {{ZD|NJE}} [[Anna-Lena Grönefeld]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Květa Peschke]] || 2–6, 7–6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, [11–9]
|-
|[[WTA Nürnberg 2014.|2014.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Michaëlla Krajicek]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} '''[[Karolína Plíšková]]''' || {{ZD|RUM}} [[Raluca Olaru]] &lt;br/&gt; {{ZD|IZR}} [[Shahar Pe'er]] || 6–0, 4–6, [10–6]
|-
|[[WTA Nürnberg 2015.|2015.]] || {{ZD|KI TAI}} '''[[Chan Hao-ching]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} '''[[Anabel Medina Garrigues]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Lara Arruabarrena]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUM}} [[Raluca Olaru]] || 6–4, 7–6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
|[[WTA Nürnberg 2016.|2016.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Kiki Bertens]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVE}} '''[[Johanna Larsson (teniserka)|Johanna Larsson]]''' || {{ZD|JAP}} [[Shuko Aoyama]] &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} [[Renata Voráčová]] || 6–3, 6–4
|-
|[[WTA Nürnberg 2017.|2017.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Nicole Melichar]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} '''[[Anna Smith (teniserka)|Anna Smith]]''' || {{ZD|BEL}} [[Kirsten Flipkens]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVE}} [[Johanna Larsson (teniserka)|Johanna Larsson]] || 3–6, 6–3, [11–9]
|-
|[[WTA Nürnberg 2018.|2018.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Demi Schuurs]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SLO}} '''[[Katarina Srebotnik]]''' || {{ZD|BEL}} [[Kirsten Flipkens]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠVE}} [[Johanna Larsson (teniserka)|Johanna Larsson]] || 3–6, 6–3, [10–7]
|-
|[[WTA Nürnberg 2019.|2019.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Gabriela Dabrowski]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|KIN}} '''[[Xu Yifan]]''' || {{ZD|KAN}} [[Sharon Fichman]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Nicole Melichar]] || 4–6, 7–6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [10–5]
|}

== Također pogledajte ==
* [[WTA Stuttgart]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nürnberger Versicherungscup}}
* [https://web.archive.org/web/20150501223108/http://www.nuernberger-versicherungscup.de/en/news/index_eng.html Zvanični sajt]

{{WTA International}}

[[Kategorija:WTA Nürnberg]]
[[Kategorija:Teniski turniri u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]]
[[Kategorija:Sport u Nürnbergu]]</text>
      <sha1>grdnz3sphtpaol802bw05e5rfudr60f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čepićasta ćelija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413806</id>
    <revision>
      <id>3900517</id>
      <parentid>3891647</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:55:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18095" sha1="e2yqavz8pnkzj08qpshzy07zm5zxfjr" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime     = Čepićasta ćelija&lt;br&gt;(Čepić – Čunić)
| Latin       = 
| System      = [[Čulo vida]]
| image            = Cone cell en.png
| caption          = Struktura čepićaste (čunaste) ćelije u  [[retina|mrežnjači]].
| location         = [[Retina]]
| function         =  [[fotoreceptorska ćelija|Fotoreceptor]]i boja
| neurotransmitter = Razni [[neurotransmiter]]i
| morphology       = Čepićast/Čunjast
| afferents        = Nema
| efferents        = [[Bipolarna ćelija mrežnjače|Bipolarne ćelije]] i [[Horizontalne ćelije]]
| NeuroLex         = sao1103104164
| Code             = {{TerminologiaHistologica|3|11|08.3.01030}}
}}
[[Datoteka: Retina-diagram.svg |thumb|300px|Dijagram strukture mrežnjače]]
[[Datoteka:Cones SMJ2 E.svg|mini|350px|Osjetljivost čepiča na talasnu dužinu svjetlosti.&lt;br&gt;S – kratki–; M – srednji i L – dugi talasi]]

'''Čepićaste ćelije''' – poznatije kao '''čepići''' '''čunjići''', rjeđe i '''konusne ćelije''' i '''konusi''' – su jedan od tri tipa [[fotoreceptorske ćelije|fotoreceptorskih ćelija]] u [[retina|mrežnjači]] ljudskog [[oko|oka]]. Odgovorne su za [[viđenje boja]], a najbolje funkcioniraju na relativno jakoj [[svjetlost]]i, za razliku od [[štapićasta ćelija|štapića]], koje bolje djeluju pri slabom svjetlu. Ćepići su zgusnuti u ''[[fovea centralis]]'', malom polju promjera 0,3 &amp;nbsp;mm, bez štapića, s vrlo tankim, gusto pakovanim čepićima, čiji se broj brzo smanjuje prema periferiji mrežnjače. U ljudskom oku postoji oko šest do sedam miliona na čepića, a većina je koncentrirana prema [[makula|makuli]].&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadži-Masl&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadži-Maslić&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}&lt;/ref&gt;

Najčešće pominjani broj čepića od šest miliona, za ljudsko oko, našao je Osterberg, [[1935]].&lt;ref name=&quot;Osterberg&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Osterberg | first1 = G. | year = 1935 | title = Topography of the layer of rods and cones in the human retina | url = | journal = Acta Ophthalmol | volume = Suppl. 13 | issue = 6| pages = 1–102 }}&lt;/ref&gt; Oysterov udžbenik (1999)&lt;ref&gt;{{cite book |title=The human eye: structure and function |url=https://archive.org/details/humaneyestructur0000oyst |last=Oyster |first=C. W. |year=1999 |publisher=Sinauer Associates |location= |page= }}&lt;/ref&gt; navodi rad koji su objavili Curcio et al. (1990) , koji su za ljudsku mrežnjaču naveli prosjek blizu 4,5 milliona čepićastih ćelija i 90 miliona [[štapićasta ćelija|štapića]].&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Curcio | first1 = CA. | last2 = Sloan | first2 = KR. | last3 = Kalina | first3 = RE. | last4 = Hendrickson | first4 = AE. | title = Human photoreceptor topography. | journal = J Comp Neurol | volume = 292 | issue = 4 | pages = 497–523 |date=1990 | doi = 10.1002/cne.902920402 | pmid = 2324310 }}&lt;/ref&gt;

Čunići su manje osjetljivi na svjetlo od štapića u retini (koji podržavaju vid pri niskoj razini svjetlosti), ali omogućavaju [[viđenje boja|percepciju boja]]. Oni su također u mogućnosti da vide finije detalje i brže promjene na slikama, jer su njihovi putevi odgovora na stimulanse brži od onih kod štapića.&lt;ref name=&quot;Kandel&quot;&gt;{{cite book
| first = E.R.
| last = Kandel
|author2=Schwartz, J.H |author3=Jessell, T. M.
| year = 2000
| title = Principles of Neural Science
| url = https://archive.org/details/isbn_9780838577011
| edition = 4th
| pages = [https://archive.org/details/isbn_9780838577011/page/509 507]–513
| publisher = McGraw-Hill
| location = New York
}}&lt;/ref&gt; Čepići obično pripadaju jednom od tri tipa, svaki sa različitim pigmentima, i to: S-čepići (kratkotalasni) , M (stednjetalasni) i L (dugotalasni) čepići. Svaka zona je stoga osjetljiv na vidljive talasne dužine svetlosti koji odgovaraju kratkim, srednim i dugim talasnim dužinama svetlosnog spektra.&lt;ref&gt;Schacter,Gilbert, Wegner, &quot;Psychology&quot;, New York: Worth Publishers,2009.&lt;/ref&gt; Zato što ljudi obično imaju tri vrste čunjeva sa različitim [[fotopsin]]ima, koji imaju različite krive odgovora na svjetlosne podražaje i na taj način odgovaraju na varijacije u boji na različite načine, imaju [[trihromatsko viđenje]]. Kod [[sljepilo za boje|sljepila za boje]] to izostaje, a bilo je i nekih potvrđenih izvještaja o osobama sa četiri ili više vrsta čunjeva, što im omogiućava [[tetrahromatski vid]].&lt;ref name=&quot;Jameson 2001&quot;&gt;{{cite journal|last-author-amp=yes|year=2001|title=Richer colour experience in observers with multiple photopigment opsin genes|url=http://link.springer.com/content/pdf/10.3758/BF03196159.pdf|format=PDF|journal=Psychonomic Bulletin and Review|volume=8|issue=2|pages=244–261|doi=10.3758/BF03196159|pmid=11495112|author=Jameson, K. A.|author2=Highnote, S. M.|author3=Wasserman, L. M.}}&lt;!---former link broken: http://www.klab.caltech.edu/cns186/papers/Jameson01.pdf---&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news
|title=You won't believe your eyes: The mysteries of sight revealed
|url=http://news.independent.co.uk/world/science_technology/article2336163.ece
|publisher=The Independent
|date=7. 3. 2007
|access-date=19. 6. 2016
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080706001354/http://news.independent.co.uk/world/science_technology/article2336163.ece
|archive-date=6. 7. 2008
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth 2006&quot; &gt;{{cite web
|url=http://www.post-gazette.com/pg/06256/721190-114.stm
|title=Some women may see 100,000,000 colours, thanks to their genes
|author=Mark Roth
|publisher=Pittsburgh Post-Gazette
|date=2006
|access-date=19. 6. 2016
|archive-date=8. 11. 2006
|archive-url=https://web.archive.org/web/20061108171635/http://www.post-gazette.com/pg/06256/721190-114.stm
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;
Tri pigmenta koji su odgovorni za otkrivanje svjetlosti su pokazala da se razlikuju u svom tačnom hemijskom sastavu, zbog genetičke [[mutacije]]; različite osobe će imati čepiće sa različitom osjetljivosti boja. Uništavanje ovih ćelija u nekim bolestima, rezultirati u sljepilu.

==Tipovi==
Ljudi obično imaju po tri vrste čunića. Prvoj najviše odgovara svjetlost duge talasne dužine, sa vrhuncen na oko 560 &amp;nbsp;nm; ovaj tip se ponekad označava se '''L''' po engleskoj riječi ''long'' = dugo. Drugom u tip odgovara najviše dio svjetlosti srednje talasne dužine, sa vrhuncen na 530 &amp;nbsp;nm, skraćeno '''M''' za ''medium'' = srednje. Trećem tipu najviše odgovara svjetlo kratke talasne dužine, sa vrhuncem na 420 &amp;nbsp;nm, skraćenica '''S''', od ''short'' = kratko. Tri vrste imaju odgovarajuće vrhove talasne dužine na 564-580 [[nanometar|nm]], 534-545&amp;nbsp;nm, i 420-440 &amp;nbsp;nm, u zavisnosti od individulnih sposobnosti.&lt;ref name=&quot;Wyszecki&quot;&gt;{{cite book
| first = Günther
| last = Wyszecki
|author2=Stiles, W.S.
| year = 1982
| title = Colour Science: Concepts and Methods, Quantitative Data and Formulae
| url = https://archive.org/details/colorscienceconc00unse
| edition = 2nd
| pages =
| publisher = Wiley Series in Pure and Applied Optics
| location = New York
| isbn = 0-471-02106-7
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book
| author = R. W. G. Hunt
| year = 2004
| title = The Reproduction of Colour
| url = https://archive.org/details/reproductionofco0000hunt
| edition = 6th
| pages = [https://archive.org/details/reproductionofco0000hunt/page/11 11]–12
| publisher = Wiley–IS&amp;T Series in Imaging Science and Technology
| location = Chichester UK
| isbn = 0-470-02425-9
}}&lt;/ref&gt;

Razlika u signalima koje primaju svaki od tri vrste čepića omogućuje mozgu da vidi kontinuirani spektar boja, kroz [[oponentni proces]] [[viđenja boja]]. ([[štapićaste ćelije]] imaju vrhunac osjetljivost na 498 &amp;nbsp;nm, otprilike na pola puta između vrha osjetljivost S i M čunjeva).

Svi receptori sadrže proteine [[fotopsin]]e, sa varijacijama u konformaciji koje uzrokuju razlike u optimalnoj apsorpciji talasne dužine svjetlosti.

Žuta boja, naprimjer, se smatra kada se L čepići stimuliraju nešto više od M čepića, a crvena boja se doživljava kada su L čunjevi stimulirani znatno više nego M čunjevi. Slično tome, plave i ljubičaste nijanse se vide kada su više stimulirani S receptori. Čepići/čunjići su najviše osjetljivi na svjetlost na talasnim dužinama oko 420 &amp;nbsp;nm. Međutim, [[sočivo]] i [[rožnjača]] ljudskog oka su povećano prijemčivi za kraće talasne dužine, a to postavlja granicu vidljivosti kratkih talasnih dužina vidljive svjetlosti kod čovjeka na približno 380 &amp;nbsp;nm, što se stoga zove '[[UV zrake|ultraljubičasto]]' svjetlo. Osobe sa [[afakija|afakijom]], stanjem u kojem oku nedostaje sočivo, ponekad imaju sposobnost da vide svjetlost u rasponu ultraljubičaste.&lt;ref&gt;[http://education.guardian.co.uk/higher/medicalscience/story/0,9837,724257,00.html ''Let the light shine in: You don't have to come from another planet to see ultraviolet light''] EducationGuardian.co.uk, David Hambling (2002)&lt;/ref&gt;

U umjerenim do svijetlijim razinama svjetlo, oko je osjetljivije na žućkasto-zeleno svjetlo u odnosu na druge boje u raspoznavanju čunjeva, jer to gotovo jednako podstiče dvije najčešće (M i L) od tri vrste čunjeva. Na nižim razinama jačine svjetlosti, gdje funkcioniraju [[štapićaste ćelije]], osjetljivost je najvećs samo na plavičastu-zelenim talasnim dužinama.

Čepići također imaju sklonost za znatno povećanu oštrinu vida, jer svaka čepićasta ćelija ima sopstvenuj vezu sa vidnim živcem, dakle, čunjići imaju lakši put pa su dva stimulansa izolirana. Poseban veza je uspostavljena u
[[Unutrašnji pleksiformni sloj|unutrašnjem oleksiformnom sloju]], tako da je svaka veeza paralelna.&lt;ref name=&quot;pmid20362067&quot;&gt;{{cite journal|last=Strettoi|first=E|author2=Novelli, E |author3=Mazzoni, F |author4=Barone, I |author5= Damiani, D |title=Complexity of retinal cone bipolar cells.|journal=Progress in retinal and eye research|date=2010|volume=29|issue=4|pages=272–83|doi=10.1016/j.preteyeres.2010.03.005|pmid=20362067|pmc=2878852}}&lt;/ref&gt;
Iako je otkriveno da postoji i mješoviti tipa [[bipolarna ćelija|bipolarnih ćelija]] koji se vežu i za oba štapićaste i čepićaste ćelije, bipolarne ćelije i dalje pretežno primaju ulazni signal iz čepićastih ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid20362067&quot;/&gt;

==Struktura==
[[Datoteka:BirdCone.png|thumb|300px|Čepićaste ćelije [[ptica]], [[gmizavci|gmizavaca]] i [[monotremata]].]]
Čepićaste ćelije su nešto kraće od štapića, ali šire i konusne, a mnogo su manje brojne nego štapićaste u većini dijelova mrežnjače, ali u velikoj mjeri nadmašuju štapiće u [[fovea centralis]]. Strukturno, čepićaste ćelije na jednom kraju imaju oblik [[konus (geometrija)|konusa]] – gdje je pigmenti filtriraju dolaznu svjetlost, dajući im različite krive odgovore. One su obično duge oko 40-50 [[mikrometar|μm]], a njihov promjer varira oko 0,5-4,0 &amp;nbsp;μm, sa najmanjim i najtešnjim razmakom u centru oka na [[fovea centralis]]. Čepić S je nešto veći od ostalih.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Brian A. Wandel | year = 1995 | title = Foundations of Vision | url = https://foundationsofvision.stanford.edu/chapter-3-the-photoreceptor-mosaic/ | journal =  | volume =  | issue =  | pages =  | pmid =  | doi =  | date =  | access-date=19. 6. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160305155309/https://foundationsofvision.stanford.edu/chapter-3-the-photoreceptor-mosaic/ | archive-date=5. 3. 2016 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
Za određivanje aranžmana čepića može se koristiti [[fotoizbjeljivanje]] , To se obavlja izlaganjem mrežnjače koja je prilagođena na tamu, određenoj talasnoj dužini svjetlosti da paralizira određeni tip čepića, osjetljivih na te talasne dužine, do trideset minutanakon prilagodbe na tamu. Tada se pojavljuju bijele, za razliku od sive pri prilagodbi čunjeva na tamu, kada je slika snimljena na retini. Rezultati pokazuju da su '''S''' čepići postavljeni nasumično i pojavljuju se mnogo rjeđe nego što '''M''' i '''L''' čunjići. Odnos '''M''' i '''L''' čepića znatno varira među različitim osobama sa redovnim vidom (npr. vrijednosti od 75,8% '''L''' sa 20,0% '''M''' u odnosu na 50,6% '''L''' sa 44,2% '''M''' u dva muška ispitanika).&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Roorda A. | author2 = Williams D.R. | year = 1999 | title = The arrangement of the three cone classes in the living human eye | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-02-11_397_6719/page/520| journal = Nature | volume = 397 | issue = 6719| pages = 520–522 | pmid=10028967 | doi = 10.1038/17383 }}&lt;/ref&gt;

Kao i štapići, svaka čepićasta ćelija ima sinapsni terminal – unutrašnji segment, kao i vanjski dio i unutrašnji sa jedrom i razneim [[mitohondrija]]ma. Sinapsni terminali formiraju [[sinapsa|sinapse]] među [[neuron]]ima kao što je [[bipolarna ćelija]]. Unutrašnji i vanjski segmenat su povezani [[cilija|cilijom]] &lt;ref name = &quot;Kandel&quot; /&gt; Unutrašnji segment sadrži ćelije, njihove [[organele]] i [[jedro]], dok vanjski segment , koji je usmjeren prema pozadini oka, sadrži svjetlosno upijajuće materijale.&lt;ime ref = &quot;Kandel&quot; /&gt;

Poput štapiča, vanjski segmenti čepića imaju invaginacije [[ćelijska membrana|ćelijskih membrana]] koje stvaraju gomile membranoznih diskova. Unutar tih diskova postoje fotopigmenti, kao [[transmembranski protein]]i, koji daje više površine za uticaj svjetlosti na pigmente. U čepićima, ovi diskovi su priključeni na vanjske membrane, dok su kod štaspića prikliješteni i odvojeni. Ni štapiči ni čepići se ne dijele, ali njihovi membranozni diskovi se troše i iznose van na kraju vanjskog segmenta, koji se troši i reciklira pomoću [[fagocitoza|fagocitne]] ćelije.

Odgovor konusa ćelija na svjetlo je usmeren neuniformno, a vrhunac je u pravcu koji prima svjetlost od centra zjenice; ovaj efekt je poznat kao [[Stiles-Crawfordov efekat]].

==Bolesti==
Jedna od bolesti koje se odnose na čepiće prisutne u retini je [[retinoblastom]]. Retinoblastom je rijedak rak mrežnjače, uzrokovane mutacijom obje kopij retinoblastomskog gena (RB1). Većina slučajeva retinoblastoma se javljaju u ranom djetinjstvu.&lt;ref name = retino/&gt; Može biti pogođeno jedno ili oba oka. [[Protein]] koji je kodiran genom RB1 regulira signalni put, dok progresiju ćelijskog ciklusa kontrolira kao normalnu. Izgleda da retinoblastom potiče iz prekursorskih ćelija čepića, prisutnih u retini, koje se sastoje od prirodnih mreža signalizacije koje ograničavaju smrt ćelija i promoviraju njihovo preživljavanje, nakon gubitka RB1 ili imaju mutirane obje kopije RB1. Utvrđeno je da je TRβ2 – faktor transkripcije posebno povezan sa čunjićima – od suštinske važnosti za brzu reprodukciju i prisustvo ćelija retinoblastoma.&lt;ref name=retino&gt;{{cite journal|last=Skinner|first=Mhairi|title=Tumorigenesis: Cone cells set the stage|journal=Nature Reviews Cancer| year=2009|volume=9|pages=534|doi=10.1038/nrc2710}}&lt;!--|access-date=12 April 2012--&gt;&lt;/ref&gt; Lijek koji je upotrebljiv za tretman ove bolesti je MDM2 ([[engleski jezik|eng.]]''murine double minute 2'') gen. Nokdaun istraživanja su pokazala da gen MDM2 umiruje [[apoptoza|apoptozu]] koju inducira ARF, u ćelijama retinoblastoma, u kojima MDM2 potreban preživljavanje čepića.&lt;ref name=retino /&gt;
Nejasno je u ovom trenutku zašto je retinoblastom kod ljudi osjetljiv na inaktivaciju RB1.&lt;ref&gt;http://www.nature.com.myaccess.library.utoronto.ca/nrc/index.html{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}.&lt;/ref&gt;

Zjenica se može pojaviti bijela ili s bijelim tačkama. Bijeli sjaj u oku se često vidi u fotografijama snimljenim s blicem, umjesto tipskih &quot;crvenih očiju&quot; nakon blica, a zjenice se mogu pojaviti bijele ili izobličene. Ostali simptomi mogu uključivati krstaste oči, dvostruki vid, neusklađene oči, bol u očima i crvenilo, loš vid ili različite boje šarenice u svakom oku. Ako se rak proširio, može doći do bolova u kostima i drugih simptoma.&lt;ref name=retino /&gt;

==Naknadni osjećaj boja ==
Osjetljivost na duže stimulacije ima tendenciju da vremenom opada, do čega dovodi do [[adaptecija neurona]]. Zanimljiv efekt nastaje kada se bulji u određenu boju oko jednu minutu. Takav postupak dovodi do iscrpljivanja čepićastih ćelije koje reagiraju na tu boju – rezultat je [[naknadna slika]]. Ovo živopisno naknadno djejstvo boja može trajati minutu ili više.&lt;ref&gt;Schacter, Daniel L. ''Psychology: the second edition.'' Chapter 4.9.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Štapićasta ćelija]]
* [[Melanopsin]]
*[[Sljepilo za boje]]

==Reference==
{{refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|cone cells}}
{{Commons|Eye anatomy}}
* [http://ccdb.ucsd.edu/sand/main?stype=lite&amp;keyword=cone&amp;Submit=Go&amp;event=display&amp;start=1 Cell Centered Database&amp;nbsp;– Cone cell]
* [http://webvision.umh.es/webvision/photo1.html Webvision's ''Photoreceptors'']
* [https://www.neuinfo.org/mynif/search.php?q=Cone%20Cell&amp;t=data&amp;s=cover&amp;b=0&amp;r=20 NIF Search&amp;nbsp;– Cone Cell] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141216130113/https://www.neuinfo.org/mynif/search.php?q=Cone%20Cell&amp;t=data&amp;s=cover&amp;b=0&amp;r=20 |date=16. 12. 2014 }} via the Neuroscience Information Framework
* [https://web.archive.org/web/20130310051922/http://www.nanobotmodels.com/node/33 Model and image of cone cell]
*[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/vision/rodcone.html]

[[Kategorija:Fotoreceptorske ćelije]]
[[Kategorija:Oko]]
[[Kategorija:Čula]]
[[Kategorija:Neuroni]]</text>
      <sha1>e2yqavz8pnkzj08qpshzy07zm5zxfjr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415178</id>
    <revision>
      <id>3900402</id>
      <parentid>3877308</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:57:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5528" sha1="673x580aqaxlr7tir28yr9ifn7rz58p" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime=Vlora|izvorno_ime=|drugo_ime=Valona, Vlorë|kategorija=Grad &lt;!-- *** Ime **** --&gt;|etimologija=|službeni_naziv=|moto=|nadimak=&lt;!-- *** Slika *** --&gt;|slika=Vlora, pohled na město II.jpg|opis_slike=Panorama Vlore &lt;!-- *** Simboli *** --&gt;|zastava=|simbol=&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;|država=Albanija|zastava_države=da|administrativna_podjela1=&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;|nadmorska_visina=|širina_stepeni=40|širina_minuta=27|širina_sekundi=54|širina_SJ=N|dužina_stepeni=19|dužina_minuta=29|dužina_sekundi=06|dužina_IZ=E|najviši=|najviša_visina=|najniža=|najniža_visina=&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;|površina=|površina_zemlje=|površina_vode=|površina_urban=|površina_metro=616.85 &lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;|stanovništvo=130,827|stanovništvo_datum=2011|stanovništvo_urban=|stanovništvo_metro=194,147|stanovništvo_opcina=|stanovništvo_gustoca=|stanovništvo_urban_gustoca=|stanovništvo_opcina_gustoca=|stanovništvo_metro_gustoca=&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;|osnovan=|vlada=|gradonačelnik=Dritan Leli|gradonačelnik_partija=PS &lt;!-- *** Kod ***  --&gt;|vremenska_zona=[[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC+1]]|utc_odstupanje=|vremenska_zona_DST=|utc_offset_DST=|poštanski_broj=9401-9405&lt;ref&gt;* http://www.postashqiptare.al/kreu.php?fq=mesi&amp;gj=al&amp;kid=54&lt;/ref&gt;|pozivni broj=|kod=+355 (0)33 &lt;!-- *** Karta *** --&gt;|karta=Albania location map.svg|karta_lokacija=Albanija|opis_karte=&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;|web_stranica=[http://www.vlora.gov.al/ vlora.gov.al] &lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;|bilješka=}}

'''Vlora''' ili '''Valona''' ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Vlora'', neodređeni oblik: ''Vlorë''; [[Italijanski jezik|italijanski]]: ''Valona'', [[Grčki jezik|grčki]]: ''Αυλών'' ''Aulón'') je [[Spisak gradova u Albaniji|treći po veličini grad]] [[Albanija|Albanije]], sjedište [[Okrug Vlora|okruga Vlora]]. Valona je druga najveća [[luka]] u Albaniji i albanski grad koji je najbliži [[italija]]nskoj obali. Nalazi se na strateški značajnom položaju (na [[Otrantska vrata|Otrantskim vratima]] koja kontroliraju ulaz u [[Jadransko more]]), te je kroz historiju bio značajan vojni centar. U gradu je proglašena nezavisnost Albanije 1912. godine. Stanovnici Vlore se zovu ''Vlonjati''.

== Geografija ==
[[Datoteka:Karte der Bucht von Vlora.png|lijevo|mini|170x170piksel|Karta Vlore]]
Vlora je smještena na obali [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]], morskog prolaza između [[Jadransko more|Jadranskog]] i [[Jonsko more|Jonskog]] mora. Od svih albanskih gradova je najbliži [[Italija|italijanskoj obali]]. Grad se nalazi u zalivu kojeg poluostrvo [[Karaburun]] štiti od vjetra i valova, te je posebno pogodan za razvoj luke. U blizini je ostrvo [[Sazan]] na kojem su značajni vojni objekti. Klima je [[Sredozemna klima|sredozemna]].

== Historija ==
Grad je osnovan kao [[Antička Grčka|grčka]] kolonija u [[6. vijek p. n. e.|6. vijeku p. n. e.]] na [[Iliri|ilirskoj]] obali i nazvan je '''Aulon''', i neprekidno je naseljen već oko 26 vijekova.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[http://www.bashkiavlore.org/index.php?Itemid=79 Historia e Vlorës] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190820122152/http://www.bashkiavlore.org/index.php?Itemid=79 |date=20. 8. 2019 }} – bashkiavlore.org&lt;/ref&gt; Bio je značajan grad tokom [[Rimsko Carstvo|rimskog]] i [[Bizantijsko carstvo|bizantskog]] perioda, kad je postao sjedište biskupije. U 11. i 12. vijeku su se oko grada vodile borbe između Bizanta i [[Normani|Normana]]. 1464. godine grad su osvojile [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] i nakon što je došao u venecijanski posjed 1690., Osmanlije su ga ponovo osvojile 1691. godine. 1851. godine pretrpio je velika oštećenja izazvana zemljotresom.&lt;ref&gt;[[wikisource:1911 Encyclopædia Britannica/Avlona|1911 Encyclopædia Britannica: Avlona]]
&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Valona Pinargenti 1573.jpg|lijevo|mini|150x150piksel|Vlora 1573. godine]]
Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Prvoga balkanskog rata]] [[1912.]] je Ismail Qemal Bej Vlora u Vlori proglasio nezavisnost Albanije i Vlora je postala prvi albanski glavni grad.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Grad je bio pod talijanskom okupacijom tokom [[Prvi svjetski rat|1.]] i [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rat]]. Tokom 2. svjetskog rata Vlora je bila važna italijanska i njemačka podmornička baza koju su često bombardirali [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]]. Tokom komunističke diktature blizu grada osnovana je jedina [[Sovjetski Savez|sovjetska]] vojna baza na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Nakon spora Albanije i Sovjetskoga Saveza [[1961.]] godine, baza je prešla pod [[Kina|kinesku]]&lt;nowiki/&gt; upravu. [[1997.]] godine grad je bio centar nereda i nemira nakon raspada nekoliko lažnih investicionih šema koje su dovele do pada vlade [[Sali Berisha|Sali Berishe]] a nered se skoro pretvorio u građanski rat.

== Također pogledajte ==
* [[Historija Albanije]]
* [[Spisak gradova u Albaniji]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vlora}}
* [https://web.archive.org/web/20161003155043/http://visitvlora.com/ Visit Vlora]
* [http://www.vlora.gov.al/ Općina Vlora]
* [http://www.aulonafolk-festival.com/ Aulona International Folk Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160924204306/http://www.aulonafolk-festival.com/ |date=24. 9. 2016 }}
* [http://www.univlora.edu.al/ Univerzitet u Vlori]

{{Gradovi u Albaniji}}

[[Kategorija:Gradovi u Albaniji]]
[[Kategorija:Okrug Vlora]]</text>
      <sha1>673x580aqaxlr7tir28yr9ifn7rz58p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vodopadi Ilomske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>416233</id>
    <revision>
      <id>3900408</id>
      <parentid>3846141</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:08:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4658" sha1="96m5pep37h37vngf9fhasb4fgcykbf4" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
[[Datoteka:Ilomska vodopad1.jpg|mini|desno|150px|Mali i Veliki vodopad snimljeni uzvodno]]
[[Datoteka:Ilomska Veliki vodopad.jpg|mini|desno|150px|&quot;Veliki&quot; vodopad, visina ≈40 m]]
[[Datoteka:Sinjac.jpg|mini|desno|150px|lijevo|mini|Slap (buk) &quot;Sinjac&quot; se nalazi ispod zaseoka Nikodinovići ([[Petrovo polje (Bosna)|Petrovo polje]]), par stotina metara nizvodno od ušća [[Mala Ilomska|Male Ilomske]].]]
[[Datoteka:Mali vodopad-1.jpg|mini|desno|150px|&quot;Mali&quot; vodopad]]
'''Vodopadi Ilomske'''  uključuju '''Veliki vodopad''' i '''Mali  vodopad''', kojima se može pridružiti i nekoliko slapova u gornjem  i srednjem toku rijeke. Veliki i mali vodopad se u kanjonu na podvlašićkoj visoravni, udaljeni oko 2&amp;nbsp;km od ušća ove rijeke u [[Ugar]], u uskom kanjonu između  gotovo okomitih  [[Korićanske stijene|Korićanskih stijena]] (lijevo) i sêla Márići i Đénići, tj. Márićâ i Imljanskih stijena (desno) u [[Kneževo|Kneževu]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Oba vodopada se nalaze na nadmorskoj visini između 750 i 780 m, što je za oko 350 m niže u odnosu na okolnu imljansku i korićansku zaravan.&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Mudrike (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;

U nekim novijim izvorima, a osobito na  društvenim mrežama ga imenuju kao &quot;Skakavac&quot; ili &quot;veliki i mali slap&quot;, iako su ga mještani od davnina označavali kao Veliki i Mali vodopad na [[Ilomska|Ilomskoj]].

Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog ([[Korićani|korićansko]]-[[Imljani|imljanskog]]) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.&lt;ref&gt;http://www.go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160409074854/http://go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi |date=9. 4. 2016 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.go2bosnia.com/galerije-slika/rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160410114807/http://go2bosnia.com/galerije-slika/rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi |date=10. 4. 2016 }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://go2bosnia.com/discover-bosnia/item/189-amazing-waterfalls-of-ilomska-river.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171003030433/http://go2bosnia.com/discover-bosnia/item/189-amazing-waterfalls-of-ilomska-river.html |date=3 Oktobar 2017 }}.&lt;/ref&gt;
 
Pored vodapada, u gornjem i srednjem toku Ilomske nalaze se i dva slapa: jedan ispod pitoke Manatovac, koji je preusmjeren za vodosnabdijevanje [[Skender Vakuf]]a, dok je Sinjac (ispod zaseoka Nikodinovići, sela [[Petrovo polje (Bosna)|Petrovo polje]])  kupalište lokalne mladeži tokom ljeta.

Nekada atraktivno ušće Ilomske je devastirano izgradnjom &quot;male hidroelektrane&quot;, koja je izrađena unatoč  proglašenju kanjona Ilomske Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:
*ID = PZPP005  Zaštićeni prirodni predio [[Vlašić]] [[Ilomska]] – Modro polje [[IUCN|IUCN kategorija]]: V, [[Kneževo]])&lt;ref&gt;Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015): [http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf; Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170915023418/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf |date=15. 9. 2017 }}&lt;/ref&gt;

==Galerija==
&lt;gallery widths=&quot;300px&quot; heights=&quot;200px&quot;&gt;
Buk (2).jpg|Buk ispod Korićanskih stijena, na ulazu u kanjon
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
*[[Ilomska]]
*[[Korićanske stijene]]
*[[Korićani]]
*[[Imljani]]
*[[Petrovo polje (Bosna)|Petrovo polje]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Ilomska}}

[[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ugar]]</text>
      <sha1>96m5pep37h37vngf9fhasb4fgcykbf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Philadelphia Flyers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446429</id>
    <revision>
      <id>3900339</id>
      <parentid>3802978</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:32:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11208" sha1="32fusmkujnjvl5qw0njbxtlzss4nhdp" xml:space="preserve">{{Infokutija NHL klub
| naziv_kluba            = Philadelphia Flyers
| logo                   = Philadelphia Flyers.png
| logo_veličina          = 
| logo_alt               = 
| logo_tekst             = 
| boja_pozadine          = background:#FFFFFF; border-top:#F74902 5px solid; border-bottom:#000000 5px solid;
| boja_teksta            = #000000
| konferencija           = [[Istočna konferencija (NHL)|Istočna]]
| divizija               = [[Metropolitanska divizija|Metropolitanska]]
| osnovan                = 1967.
| historija              = '''Philadelphia Flyers'''&lt;br/&gt; (1967–trenutno)
| dvorana                = [[Xfinity Mobile Arena]]
| grad                   = [[Philadelphia]]
| slika_dresa            = Philadelphia Flyers - dresovi.png
| boje_kluba             = Narančasta, crna, bijela&lt;ref&gt;{{cite news|last=Meltzer|first=Bill|title=Meltzer: Uniformity|url=https://www.nhl.com/flyers/news/meltzer-uniformity/c-891986|publisher=NHL Enterprises, L.P.|website=NHL.com|date=1. 9. 2016|access-date=2. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Meltzer|first=Bill|title=On This Day: Franchise Adopts Flyers as Team Name|url=https://www.nhl.com/flyers/news/on-this-day-franchise-adopts-flyers-as-team-name/c-890534|publisher=NHL Enterprises, L.P.|website=NHL.com|date=3. 8. 2016|access-date=2. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;
{{color box|#F74902}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} 
| medija                 = [[NBC Sports Philadelphia]] &lt;br/&gt; [[NBC Sports Philadelphia Plus]] &lt;br/&gt; [[Peacock (servis za striming)|Peacock]] &lt;br/&gt; [[WPEN (FM)|WPEN (97,5 The Fanatic)]] &lt;br/&gt; [[WMMR]]
| vlasnik                = [[Comcast Spectacor]]
| menadžer               = [[Daniel Brière]]
| trener                 = [[Rick Tocchet]]
| kapiten                = [[Sean Couturier]]
| niža_liga              = [[Lehigh Valley Phantoms]] ([[American Hockey League|AHL]])&lt;br/&gt;[[Reading Royals]] ([[ECHL]])
| stanleyjev_kup         = '''2''' ([[Stanley Cup 1974.|1973/74]], [[Stanley Cup 1975.|1974/75]])
| avco                   = 
| pobjednik_konferencije = '''8''' ([[NHL 1974/1975.|1974/75]], [[NHL 1975/1976.|1975/76]], [[NHL 1976/1977.|1976/77]], [[NHL 1979/1980.|1979/80]], [[NHL 1984/1985.|1984/85]], [[NHL 1986/1987.|1986/87]], [[NHL 1996/1997.|1996/97]], [[NHL 2009/2010.|2009/10]]) &lt;!-- NAPOMENA: 1) Konferencije nisu postojale do sezone 1974/75; 2) Konferencijske titule dodijeljene su šampionu regularne sezone do sezone 1980/81. (u to vrijeme nije postojalo konferencijsko doigravanje) --&gt;
| predsjednički_trofej   = '''0'''{{notetag|[[Predsjednički trofej]] nije uveden do sezone [[NHL 1985/1986.|1985/86]]. Da je postojao od početka lige, Flyersi bi osvojili tri: [[NHL 1974/75.|1974/75]], [[NHL 1979/1980.|1979/80.]] i [[NHL 1984/1985.|1984/85.]]}}
| divizijske_titule      = '''16''' ([[NHL 1967/1968.|1967/68]], [[NHL 1973/1974.|1973/74]], [[NHL 1974/1975.|1974/75]], [[NHL 1975/1976.|1975/76]], [[NHL 1976/1977.|1976/77]], [[NHL 1979/1980.|1979/80]], [[NHL 1982/1983.|1982/83]], [[NHL 1984/1985.|1984/85]], [[NHL 1985/1986.|1985/86]], [[NHL 1986/1987.|1986/87]], [[NHL 1994/1995.|1994/95]], [[NHL 1995/1996.|1995/96]], [[NHL 1999/2000.|1999/2000]], [[NHL 2001/2002.|2001/02]], [[NHL 2003/2004.|2003/04]], [[NHL 2010/2011.|2010/11]])
| princa_velsa           = 
| clarencea_campbella    = 
| veb-sajt               = {{URL|nhl.com/flyers}}
}}
'''Philadelphia Flyers''' profesionalni je klub u [[hokej na ledu|hokeju na ledu]] iz [[Philadelphia|Philadelphije]]. Takmiči se u [[Metropolitanska divizija|Metropolitanskoj diviziji]] [[Istočna konferencija (NHL)|Istočne konferencije]] [[National Hockey League]]a (NHL).&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.nhl.com/info/teams |title = Teams |publisher= National Hockey League |access-date=11. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Dio [[Širenje NHL-a 1967.|širenja NHL-a 1967]], Flyersi su bili prvi [[ekspanzijski tim]] nakon doba [[Originalna šestorka|Originalne šestorke]] koji je osvojio [[Stanley Cup]], uspjevši to učiniti dvije sezone uzastopno: [[Stanley Cup 1974.|1973/74.]] i [[Stanley Cup 1975.|1974/75.]]

Postotak [[Poen (hokej na ledu)|poena]] Flyersa svih vremena (56,7% – zaključno sa sezonom [[NHL 2025/2026.|2025/26]]) četvrti je u NHL-u, odmah nakon postotaka [[Vegas Golden Knights]]a, [[Montreal Canadiens]]a i [[Boston Bruins]]a.&lt;ref name=&quot;teamindex&quot;&gt;{{cite web |title = NHL Teams &amp; Other Hockey Teams |work = Hockey-Reference |publisher = Sports Reference LLC |url = https://www.hockey-reference.com/teams/ |access-date = 7. 4. 2019 |archive-date = 28. 5. 2017 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170528121446/http://www.hockey-reference.com/teams/ |url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Flyersi imaju najviše nastupa u konferencijskim finalima od sva 24 ekspanzijska tima (16 nastupa, osam titula) i drugi su po broju nastupa u doigravanju od svih ekspanzijskih timova nakon [[St. Louis Blues]]a (40 od 56 sezona).&lt;ref name=&quot;teamindex&quot;/&gt;

Domaće utakmice igraju u [[Broad Street (Philadelphia)|Broad Streetu]] od osnivanja, prvo u [[Spectrum (arena)|Spectrum]]u (1967–1996), a zatim u [[Xfinity Mobile Arena|Xfinity Mobile Areni]] (1996–trenutno).

Flyersi su imali [[Rivalstva u NHL-u|rivalstva]] s nekoliko timova tokom godina. Historijski, njihovi najveći protivnici jesu [[New York Rangers]]i; to [[Rivalstvo Flyers–Rangers|intenzivno rivalstvo]] seže do 1970-ih. Također su imali duge kampanje protiv [[New York Islanders]]a u '70-ima i '80-ima, [[Rivalstvo Bruins - Flyers|teške fizičke borbe]] protiv [[Boston Bruins]]a, naročito u '70-ima; rivalstvo s [[Washington Capitals]]ima uvijek je [[Rivalstvo Capitals - Flyers|bilo intenzivno]] još od njihovih dana u [[Patrickova divizija|Patrickovoj diviziji]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://novacapsfans.com/2016/01/27/capitals-vs-flyers-the-philthy-rivalry/ |title=Capitals vs. Flyers: The Philthy Rivalry |last=Sorensen |first=John |publisher=NoVa Caps |access-date=7. 3. 2017 |archive-date=8. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308142107/https://novacapsfans.com/2016/01/27/capitals-vs-flyers-the-philthy-rivalry/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.philly.com/philly/sports/flyers/20161221_Flyers__Capitals_renew_growing_rivalry.html |title=Flyers, Capitals renew growing rivalry |last=Carchidi |first=Sam |publisher=[[Philadelphia Media Network]] |access-date=7. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; a slična je stvar i s [[New Jersey Devils]]ima, s [[Rivalstvo Devils – Flyers|kojima su mijenjali]] titulu u [[Atlantska divizija (NHL)|Atlantskoj diviziji]] svake sezone između [[NHL 1994/1995|1994/95.]] i [[NHL 2006/2007.|2006/07]]. Na kraju, tu je i [[Rivalstvo Flyers – Penguins|vatreno rivalstvo]] s njihovom &quot;braćom&quot; iz iste savezne države, [[Pittsburgh Penguins]]ima, koje se smatra najboljim rivalstvom u ligi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Flyers-Penguins Is The NHL's Best Rivalry|work = [[Deadspin]]|publisher=[[Gawker Media]]|url=http://deadspin.com/5985879/flyers-penguins-is-the-nhls-best-rivalry|access-date=10. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=&quot;I think this is currently the biggest rivalry in the NHL.&quot; – Four former NHL players talk Penguins vs. Flyers|publisher=[[Vox Media]] |url= http://www.pensburgh.com/2017/3/2/14784292/stadium-series-penguins-flyers-interview-coffey-lindros-weekes-rupp|access-date=10. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ranking the NHL's 10 Best Rivalries|work = [[Sports Illustrated]]|publisher=[[Time Inc.]]|url=https://www.si.com/nhl/photo/2016/04/07/ranking-nhls-10-best-rivalries|access-date=11. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Članovi [[Hokejska Kuća slavnih|Kuće slavnih]] ==
&lt;center&gt;
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot; width=70%
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FFFFFF; border-top:#F74902 5px solid;border-bottom:#000000 5px solid; text-align:center;&quot;|Članovi Kuće slavnih iz Philadelphia Flyersa
|-
! colspan=6 align=center|Igrači&lt;ref name=medgu&gt;{{cite web |url= http://flyers.nhl.com/v2/ext/01%20-%20Publications/2015-16_FLYERS_Media_Guide_FINAL.pdf |title= Flyers Honor Roll |work= 2015–16 Philadelphia Flyers Media Guide |page= 279–280 |publisher= Philadelphia Flyers |year= 2015 |access-date= 29. 4. 2018 |archive-date= 15. 10. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171015044314/http://flyers.nhl.com/v2/ext/01%20-%20Publications/2015-16_FLYERS_Media_Guide_FINAL.pdf |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bill Barber]]&lt;br /&gt;[[Bobby Clarke]]&lt;br /&gt;[[Paul Coffey]]
|[[Peter Forsberg]]&lt;br /&gt;[[Dale Hawerchuk]]&lt;br /&gt;[[Mark Howe]]
|[[Eric Lindros]]&lt;br /&gt;[[Adam Oates]]&lt;br /&gt;[[Bernie Parent]]
|[[Chris Pronger]]&lt;br /&gt;[[Mark Recchi]]&lt;br /&gt;[[Jeremy Roenick]]
|[[Darryl Sittler]]&lt;br/&gt;[[Allan Stanley]]&lt;br /&gt;
|-
! colspan=6 align=center|Doprinosioci&lt;ref name=medgu/&gt; 
|-
|[[Keith Allen (hokejaš)|Keith Allen]]&lt;br/&gt;[[Ken Hitchcock]]
|[[Roger Neilson]]&lt;br/&gt;[[Bud Poile]]
|[[Pat Quinn (hokejaš)|Pat Quinn]]&lt;br/&gt;
|[[Fred Shero]]&lt;br/&gt;
|[[Ed Snider]]&lt;br/&gt;
|
|}
&lt;/center&gt;

== Povučeni brojevi ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! width=40px|Br.
! width=150px|Igrač
! width=40px|Pozicija
! width=150px|Karijera
! width=150px|Datum povlačenja
|-
| '''1''' || {{sortname|Bernie|Parent}} || [[Golman (hokej na ledu)|Golman]] || 1967–1971.&lt;br/&gt;1973–1979. || 11. 10. 1979.
|-
| '''2''' || {{sortname|Mark|Howe}} || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 1982–1992. || 6. 3. 2012.
|-
| '''4''' || {{sortname|Barry|Ashbee}} || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 1970–1974. || 13. 10. 1977&lt;ref name=&quot;Ashbee&quot;&gt;{{cite news | url = https://news.google.com/newspapers?id=nnFkAAAAIBAJ&amp;sjid=330NAAAAIBAJ&amp;pg=3511,1755286 | title = Flyers pay tribute to Barry Ashbee | agency= [[Associated Press]] | work= [[The Calgary Herald]]| date = 13. 10. 1977 | access-date = 30. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url = https://news.google.com/newspapers?id=FY5QAAAAIBAJ&amp;sjid=7BEEAAAAIBAJ&amp;pg=6842,2565713 | title = Saleski Scores 2 Goals As Flyers Top Hawks | work = [[Milwaukee Journal Sentinel|Milwaukee Sentinel]] | date = 14. 10. 1977 | access-date = 30. 10. 2013 | archive-date = 13. 5. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160513005811/https://news.google.com/newspapers?id=FY5QAAAAIBAJ&amp;sjid=7BEEAAAAIBAJ&amp;pg=6842,2565713 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| '''7''' || {{sortname|Bill|Barber}} || [[Krilo (hokej na ledu)|Lijevo krilo]] || 1972–1984. || 11. 10. 1990.
|-
| '''16''' || {{sortname|Bobby|Clarke}} || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 1969–1984. || 15. 11. 1984.
|-
| '''88''' || {{sortname|Eric|Lindros}} || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 1992–2000. || 18. 1. 2018&lt;ref name=&quot;foxsports_lindros&quot;&gt;{{cite news |title= Flyers retire Hall of Fame center Eric Lindros' No. 88 |url= https://www.foxsports.com/nhl/story/flyers-retire-hall-of-fame-center-eric-lindros-no-88-011818 |publisher= [[Fox Sports]] |agency= [[Associated Press]] |date= 18. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;
|}

== Napomene ==
{{notefoot}}
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Philadelphia Flyers}}
* {{Službeni sajt|https://www.nhl.com/flyers}}

{{NHL}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Philadelphia Flyers| ]]
[[Kategorija:NHL klubovi]]
[[Kategorija:Hokejaški klubovi osnovani 1967.]]</text>
      <sha1>32fusmkujnjvl5qw0njbxtlzss4nhdp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447083</id>
    <revision>
      <id>3900364</id>
      <parentid>3840309</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:32:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13276" sha1="cvkm1kqalmiv6mj0usmyoxuwalfbkrp" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna utakmica
| naslov                   = Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.
| slika                    = [[Datoteka:2018 World Cup Final - France v Croatia - 1st Half.jpg|280px]]
| događaj                  = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|FIFA SP 2018]].
| ekipa1                   = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| ekipa1asocijacija        = {{ZD|FRA|veličina=35px}}
| ekipa1rezultat           =4 
| ekipa2                   = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| ekipa2asocijacija        = {{ZD|HRV|veličina=40px}}
| ekipa2rezultat           =2 
| detalji                  = 
| datum                    = 15. juli 2018.
| stadion                  = [[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;|Lužnjiki]]
| grad                     = [[Moskva]]
| igrač_utakmice1a         ={{ZD|FRA}} [[Antoine Griezmann]] 
| igrač_utakmice1anaslov   = 
| igrač_utakmice1b         = 
| igrač_utakmice1bnaslov   = 
| sudija                   ={{ZD|ARG}} [[Néstor Pitana]] 
| gledalaca                =78,011&lt;ref name=&quot;match report&quot;/&gt; 
| vrijeme                  ={{convert|27|°C|°F|abbr=on}}&lt;br /&gt;51% [[Vlažnost]]&lt;ref name=&quot;match-start&quot;&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-start-pdf-2985933.pdf?cloudid=znopwgs13n7m7x4ny1ox |title=Start list – Final – France v Croatia |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |date=15. 7. 2018 |access-date=15. 7. 2018 |archive-date=16. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180716012612/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-start-pdf-2985933.pdf?cloudid=znopwgs13n7m7x4ny1ox |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
| prethodna                = [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2014.|2014]].
| sljedeća                 = [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2022.|2022]].
}}
'''Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.''' je [[nogomet]]na utakmica koja je odlučila pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskog prvenstva 2018]]. To je bilo 21. finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prvenstva]], turnira u kojem učestvuju nogometne reprezentacije članice [[FIFA|FIFA-e]]. Finalna utakmica bila je odigrana na stadionu [[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;|Lužnjiki]] u [[Moskva|Moskvi]] 15. jula 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/66/71/62/2018fwc_matchschedule_01122017_en_neutral.pdf|title=FIFA World Cup 2018|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=27. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127214518/http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/66/71/62/2018fwc_matchschedule_01122017_en_neutral.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Titulu je osvojila reprezentacija Francuske, koja je pobjedila [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatsku]] sa 4–2.

[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] je kao pobjednik Svjetskog prvenstva stekla pravo učešća na [[FIFA Kup konfederacija 2021.|FIFA Kupu konfederacija 2021]].

== Stadion ==
[[Datoteka:Luzhniki Stadium1.jpg|lijevo|mini|Spoljašnjost stadiona Lužnjiki noću.]]
Finalna utakmica biće odigrana na stadionu [[Stadion &quot;Lužnjiki&quot;|Lužnjiki]] u [[Moskva|Moskvi]], lociranom u okrugu [[Okrug Hamovniki|Hamovniki]], u [[Centralni administrativni okrug|Centralnom administrativnom okrugu]]. Za domaćina finala Svjetskog prvenstva 2018, stadion Lužnjiki izabran je 14. decembra 2012, nakon sastanka izvršnog komiteta FIFE u [[Tokio|Tokiju]], [[Japan]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.fifa.com/worldcup/news/russia-2018-start-and-finish-luzhniki-stadium-1971808|title=2018 FIFA World Cup Russia™  - News - Russia 2018 to start and finish at Luzhniki Stadium - FIFA.com|last=FIFA.com|newspaper=www.fifa.com|language=en-GB|access-date=4. 7. 2018|archive-date=1. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201131857/http://www.fifa.com/worldcup/news/y=2012/m=12/news=russia-2018-start-and-finish-luzhniki-stadium-1971808.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Stadion će biti domaćin još četiri druge utakmice, uključujući i prvu utakmicu na prvenstvu 14. juna, kao i drugu polufinalnu utakmicu 11. jula.

Stadion Lužnjiki, ranije poznat kao Velika arena Centralnog Lenjin stadiona do 1992, otvoren je 1956 godine kao dio olimpijskog kompleksa Lužnjiki.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.stadiumguide.com/luzhniki/|title=Luzhniki Stadium - Moscow - The Stadium Guide|website=www.stadiumguide.com|language=en-US|access-date=4. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Lužnjiki je nacionalni stadion Nogometne reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]], na kome su odigrane brojne utakmice Rusije, kao i [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]]. Ranije, stadion je kao domaći koristilo nekoliko klubova: [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]], [[FK Torpedo Moskva|Torpedo Moskva]] i [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]], ipak trenutno ga ne koristi nijedan klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/destination/cities/city=1559/index.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ 
 - Moscow  - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en-GB|access-date=4. 7. 2018|archive-date=13. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613091159/https://www.fifa.com/worldcup/destination/cities/city=1559/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|title=2018 FIFA World Cup Russia™ 
 - Destination - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|language=en-GB|access-date=4. 7. 2018|archive-date=16. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171116193913/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=810/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Стадион Лужники (29 марта 2017) · 8.jpg|mini|Unutrašnjost stadiona Lužnjiki.]]
Stadion Lužnjiki je prije Svjetskog prvenstva u nogometu 2018, ugostio brojne druge međunarodne događaje. Bio je glavni stadion [[Olimpijske igre 1980.|Ljetnjih olimpijskih igara 1980]]; na njemu su održane ceremonije otvaranja i zatvaranja igara, kao i takmičenja u atletici, nogometu (četiri utakmice, uključujući finale) i individualne konjičke skokove. Stadion je bio domaćin finala Kupa UEFA 1999, kao i finala [[UEFA Liga prvaka 2007/2008.|Lige prvaka 2008]]. Od drugih takmičenja, na Lužnjiki stadionu održana je Spartakijada, finale Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu 1957, Ljetnja univerzijada 1973, Igre prijateljstva 1984, Godvilske igre 1986, Svjetske igre mladih 1998, Svjetsko prvenstvo u ragbiju sedam 2013, kao i Svjetsko prvenstvo u atletici 2013. Na stadionu su svoje koncerte održali brojni muzičari: [[Michael Jackson]], [[The Rolling Stones]], [[Madonna]], [[Metallica]], [[U2 (grupa)|U2]] i [[Red Hot Chili Peppers|Red hot chili peppers]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.u2.com/news/title/this-extraordinary-city|title=U2 &gt; News &gt; 'This Extraordinary City...'|website=www.u2.com|access-date=4. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Moskovski muzički festival mira održan je na stadionu 1989.

Stadion četvrte kategorije, Lužnjiki je najveći na Svjetskom prvenstvu 2018, sa maksimalnim kapacitetom 81.006. Stadion je također najveći u Istočnoj Evropi i osmi najveći u Evropi. Kao dio kandidature Rusije za Svjetsko prvenstvo, stadion je rekonstruisan i proširen; radovi su započeti u augustu 2013. Samoodrživa konstrukcija je sačuvana, kao i historijski čeoni dio stadiona.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.m24.ru/articles/proekty/25072014/51305|title=Реконструкция Лужников - образец заботы о культурном наследии - мэр|newspaper=m24.ru|language=ru|access-date=4. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Rekonstrukcija je završena 2017, radovi su koštali 350 miliona eura.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://special.tass.ru/en/sport/807434|title=Reconstruction of World Cup 2018 opening match stadium to cost 350 mln euros|newspaper=TASS|language=ru|access-date=4. 7. 2018|archive-date=5. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201005144043/http://special.tass.ru/en/sport/807434|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Rezime ==
{{Proširiti sekciju}}

== Put do finala ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! width=44% colspan=2|{{NOG|FRA}}
! width=12%|Runda
! width=44% colspan=2|{{NOG|HRV}}
|-
|- style=&quot;background:#bbf3bb&quot;
|width=25%|Protivnik
|width=19%|Rezultat
|width=12%|'''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Prvenstvo]]'''
|width=25%|Protivnik
|width=19%|Rezultat
|-
|align=left|{{NOG|AUS}}
|2–1
|rowspan=3 style=&quot;background:#c1e0ff&quot;|Grupna faza
|align=left|{{NOG|NGA}}
|2–0
|-
|align=left|{{NOG|PER}}
|1–0
|align=left|{{NOG|ARG}}
|3–0
|-
|align=left|{{NOG|DAN}}
|0–0
|align=left|{{NOG|ISL}}
|2–1
|-
|colspan=2 valign=top|
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 90%;&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
!width=&quot;150&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Bodovi}}
|-
|- bgcolor=#bbf3bb
| 1.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''{{NOG|FRA}}'''
| '''3''' || '''2''' || '''1''' || '''0''' || '''3''' || '''1''' || '''+2''' ||'''7'''
|-
|- bgcolor=#bbf3bb
| 2.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|DAN}}
| 3 || 1 || 2 || 0 || 2 || 1 || +1 ||5
|-
| 3.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|PER}}
| 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 2 || {{0}}0 ||3
|-
| 4.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|AUS}}
| 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 5 || −3 ||1
|-
|}
&lt;/center&gt;
|style=&quot;background:#c1e0ff&quot;| Tabela
|colspan=2 valign=top|
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 90%;&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
!width=&quot;150&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Bodovi}}
|-
|- bgcolor=#bbf3bb
| 1.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|'''{{NOG|HRV}}'''
| '''3''' || '''3''' || '''0''' || '''0''' || '''7''' || '''1''' || '''+6''' ||'''9'''
|-
|- bgcolor=#bbf3bb
| 2.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|ARG}}
| 3 || 1 || 1 || 1 || 3 || 5 || −2 ||4
|-
| 3.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|NGA}}
| 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 4 || −1 ||3
|-
| 4.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG|ISL}}
| 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 5 || −3 ||1
|-
|}
&lt;/center&gt;
|-
|align=left|{{NOG|ARG}}
|4–3
|style=&quot;background:#c1e0ff&quot;|Osmina finala
|align=left|{{NOG|DAN}}
|1–1 {{aet}} (3–2 [[Jedanaesterac|pen.]])
|-
|align=left|{{NOG|URU}}
|2–0
|style=&quot;background:#c1e0ff&quot;|Četvrtfinale
|align=left|{{NOG|RUS}}
|2–2 {{aet}} (4–3 [[Jedanaesterac|pen.]])
|-
|align=left|{{NOG|BEL}}
|1–0
|style=&quot;background:#c1e0ff&quot;|Polufinale
|align=left|{{NOG|ENG}}
|2–1 {{aet}}
|-
|}{{-}}

== Utakmica ==
=== Detalji ===
----
{{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 64}}
----
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
| uzorak_lr  = _frank18h
 | uzorak_t   = _fra18ho
 | uzorak_dr  = _frank18h
 | uzorak_š   = _fra18a
 | uzorak_č   = _fra18H2
 | lijeva ruka = 112855
 | tijelo      = 112855
 | desna ruka  = 112855
 | šorc        = 112855
 | čarape      = 112855
 | opis        = Francuska&lt;ref name=&quot;FRA-CRO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-tacticalstartlist-pdf-2985964.pdf?cloudid=dgb3ez5bpdozyjnnfswg |title=Tactical Line-up – Final – France v Croatia |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |date=15. 7. 2018 |access-date=15. 7. 2018 |language=engleski |archive-date=16. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180716012612/https://resources.fifa.com/image/upload/eng-64-0715-fra-cro-tacticalstartlist-pdf-2985964.pdf?cloudid=dgb3ez5bpdozyjnnfswg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Fudbalski dres
 | uzorak_lr  = _cro18H
 | uzorak_t   = _cro18ho
 | uzorak_dr  = _cro18H
 | uzorak_š   = _cro18h
 | uzorak_č   = _pol18H
 | lijeva ruka = F40000
 | tijelo      = FFFFFF
 | desna ruka  = F40000
 | šorc        = FFFFFF
 | čarape      = FFFFFF
 | opis        = Hrvatska&lt;ref name=&quot;FRA-CRO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}}
* [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/2018_world_cup.php SP 2018.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}}

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{FIFA SP 2018.}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Sport u Moskvi]]
[[Kategorija:2018. u Rusiji]]
[[Kategorija:2018. u nogometu]]
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Francuske]]
[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske]]</text>
      <sha1>cvkm1kqalmiv6mj0usmyoxuwalfbkrp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>448486</id>
    <revision>
      <id>3900326</id>
      <parentid>3898690</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6000" sha1="jwh5evybfah7643oa1x48kw3yc11mih" xml:space="preserve">{{Ažurirano|18. juna 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4 February 2023|archive-date=27 November 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
{|class=wikitable style=&quot;text-align:left&quot;
|-
!Selektor
!Od
!Do
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjeda}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!{{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
!{{Tooltip|P %|Postotak pobjeda}}
!Postignuća{{efn|Tabela ne uključuje rezultate manjih turnira (rezervni igrači) koje je vodio [[Husnija Arapović]].|naziv=Husnija|grupa=lower-alpha}}
|-
|{{ZD|BIH|1992}} {{sortname|Fuad|Muzurović}}
|30. novembar 1995.
|7. novembar 1997.
{{WDL|18|7|2|9|for=21|against=25|diff=yes}}
| rowspan=&quot;10&quot; |
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Džemaludin|Mušović}}
|14. maj 1998.
|27. januar 1999.
{{WDL|7|1|2|4|for=7|against=16|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Faruk|Hadžibegić}}
|10. mart 1999.
|9. oktobar 1999.
{{WDL|7|2|2|3|for=10|against=10|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Avdo|Kalajdžić}} {{Malo|([[Privremeni selektor|privremeno]])}}
|18. august 1999.
|18. august 1999.
{{WDL|1|0|1|0|for=0|against=0|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Mišo|Smajlović}}
|24. januar 2000.
|1. januar 2002.
{{WDL|14|5|4|5|for=20|against=17|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Blaž|Slišković}}
|27. mart 2002.
|11. oktobar 2006.
{{WDL|37|11|11|15|for=44|against=56|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Fuad|Muzurović}}{{efn|Zbog bolesti [[Fuad Muzurović|Fuada Muzurovića]], pomoćnik [[Borče Sredojević]] privremeno je preuzeo reprezentaciju 6. juna 2007.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/321974-nije-prvi-put-da-reprezentaciju-sa-klupe-nece-voditi-njen-selektor|title=Nije prvi put da reprezentaciju sa klupe neće voditi njen selektor|website=reprezentacija.ba|date=27 March 2021|access-date=28 March 2021|language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Fuad|grupa=lower-alpha}}
|21. decembar 2006.
|17. decembar 2007.
{{WDL|9|3|0|6|for=11|against=16|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Meho|Kodro}}
|5. januar 2008.
|17. maj 2008.
{{WDL|2|0|1|1|for=2|against=5|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Denijal|Pirić}} {{Malo|([[Privremeni selektor|privremeno]])}}
|18. maj 2008.
|30. juni 2008.
{{WDL|1|1|0|0|for=1|against=0|diff=yes}}
|-
|{{ZD|CRO}} {{sortname|Miroslav|Blažević}}
|10. juli 2008.
|12. decembar 2009.
{{WDL|17|8|2|7|for=34|against=24|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Safet|Sušić}}
|29. decembar 2009.
|17. novembar 2014.
{{WDL|49|23|9|17|for=83|against=59|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]] – grupna faza&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Mehmed|Baždarević}}{{efn|Zbog suspenzije [[Mehmed Baždarević|Mehmeda Baždarevića]], zbog nesportskog ponašanja, pomoćnik [[Stéphane Gilli]] prviremeno je preuzeo reprezentaciju 25. marta 2017.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/suspendovan-mehmed-bazdarevic/218828|title=Suspendovan Mehmed Baždarević!|website=sportsport.ba|date=25 December 2016|access-date=27 December 2016|language=bs|archive-date=12 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181012014537/https://sportsport.ba/fudbal/suspendovan-mehmed-bazdarevic/218828|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/269302/prvi-put-u-historiji-zmajeve-ce-voditi-stranac-stephane-gilli-sef-protiv-gibraltara|title=Prvi put u historiji zmajeve će voditi stranac: Stéphane Gilli šef protiv Gibraltara|website=avaz.ba|date=15 March 2017|access-date=18 March 2017|language=bs|archive-date=5 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905220717/https://sport.avaz.ba/nogomet/269302/prvi-put-u-historiji-zmajeve-ce-voditi-stranac-stephane-gilli-sef-protiv-gibraltara|url-status=live}}&lt;/ref&gt;|naziv=Mehmed|grupa=lower-alpha}}
|13. decembar 2014.
|10. oktobar 2017.
{{WDL|25|14|5|6|for=53|against=30|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[Kirin kup#2016.|Kirin kup 2016]] – prvaci&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|CRO}} {{sortname|Robert|Prosinečki}}
|4. januar 2018.
|27. novembar 2019.
{{WDL|22|9|6|7|for=29|against=21|diff=yes}}
|[[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|&lt;small&gt;UEFA Liga nacija 2018/2019 (liga B)&lt;/small&gt;]] &lt;small&gt;– promovisani&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Dušan|Bajević}}
|21. decembar 2019.
|18. novembar 2020.
{{WDL|8|0|3|5|for=4|against=14|diff=yes}}
|
|-
|{{ZD|BUL}} {{sortname|Ivajlo|Petev}}{{efn|Zbog pozitivnog testa na [[COVID-19]] kod [[Ivajlo Petev|Ivajla Peteva]], pomoćnici [[Elvir Rahimić]] i [[Slaven Musa]] privremeno su preuzeli reprezentaciju 27. i 31. marta 2021.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/ivaylo-petev-pozitivan-na-koronavirus/394924|title=Ivaylo Petev pozitvan na koronavirus!|website=sportsport.ba|date=27 March 2021|access-date=27 March 2021|language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Ivajlo|grupa=lower-alpha}}
|21. januar 2021.
|31. decembar 2022.
{{WDL|20|6|7|7|for=19|against=24|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|UEFA Liga nacija 2022/2023 (liga B)]] – promovisani&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Faruk|Hadžibegić}}
|4. januar 2023.
|23. juni 2023.
{{WDL|4|1|0|3|for=3|against=7|diff=yes}}
| rowspan=&quot;3&quot; |
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Meho|Kodro}}
|3. august 2023.
|21. septembar 2023.
{{WDL|2|1|0|1|for=2|against=2|diff=yes}}
|-
|{{ZD|SRB}} {{sortname|Savo|Milošević}}
|29. septembar 2023.
|21. mart 2024.
{{WDL|5|1|0|4|for=5|against=13|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Sergej|Barbarez}}
|19. april 2024.
|''trenutno''
{{WDL|24|8|7|9|for=31|against=39|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]] – kvalifikovani&lt;/small&gt;
|-
!colspan=3|Ukupno
{{WDLtot|272|101|62|109|for=379|against=378|diff=yes}}
!align=center|—
|}
{{reflist|group=lower-alpha}}</text>
      <sha1>jwh5evybfah7643oa1x48kw3yc11mih</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900415</id>
      <parentid>3900326</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:43:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6000" sha1="lcltw39hl2f1hm8mysi1vfvpawqoyve" xml:space="preserve">{{Ažurirano|24. juna 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4 February 2023|archive-date=27 November 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
{|class=wikitable style=&quot;text-align:left&quot;
|-
!Selektor
!Od
!Do
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjeda}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
!{{Tooltip|GR|Gol-razlika}}
!{{Tooltip|P %|Postotak pobjeda}}
!Postignuća{{efn|Tabela ne uključuje rezultate manjih turnira (rezervni igrači) koje je vodio [[Husnija Arapović]].|naziv=Husnija|grupa=lower-alpha}}
|-
|{{ZD|BIH|1992}} {{sortname|Fuad|Muzurović}}
|30. novembar 1995.
|7. novembar 1997.
{{WDL|18|7|2|9|for=21|against=25|diff=yes}}
| rowspan=&quot;10&quot; |
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Džemaludin|Mušović}}
|14. maj 1998.
|27. januar 1999.
{{WDL|7|1|2|4|for=7|against=16|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Faruk|Hadžibegić}}
|10. mart 1999.
|9. oktobar 1999.
{{WDL|7|2|2|3|for=10|against=10|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Avdo|Kalajdžić}} {{Malo|([[Privremeni selektor|privremeno]])}}
|18. august 1999.
|18. august 1999.
{{WDL|1|0|1|0|for=0|against=0|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Mišo|Smajlović}}
|24. januar 2000.
|1. januar 2002.
{{WDL|14|5|4|5|for=20|against=17|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Blaž|Slišković}}
|27. mart 2002.
|11. oktobar 2006.
{{WDL|37|11|11|15|for=44|against=56|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Fuad|Muzurović}}{{efn|Zbog bolesti [[Fuad Muzurović|Fuada Muzurovića]], pomoćnik [[Borče Sredojević]] privremeno je preuzeo reprezentaciju 6. juna 2007.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/321974-nije-prvi-put-da-reprezentaciju-sa-klupe-nece-voditi-njen-selektor|title=Nije prvi put da reprezentaciju sa klupe neće voditi njen selektor|website=reprezentacija.ba|date=27 March 2021|access-date=28 March 2021|language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Fuad|grupa=lower-alpha}}
|21. decembar 2006.
|17. decembar 2007.
{{WDL|9|3|0|6|for=11|against=16|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Meho|Kodro}}
|5. januar 2008.
|17. maj 2008.
{{WDL|2|0|1|1|for=2|against=5|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Denijal|Pirić}} {{Malo|([[Privremeni selektor|privremeno]])}}
|18. maj 2008.
|30. juni 2008.
{{WDL|1|1|0|0|for=1|against=0|diff=yes}}
|-
|{{ZD|CRO}} {{sortname|Miroslav|Blažević}}
|10. juli 2008.
|12. decembar 2009.
{{WDL|17|8|2|7|for=34|against=24|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Safet|Sušić}}
|29. decembar 2009.
|17. novembar 2014.
{{WDL|49|23|9|17|for=83|against=59|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]] – grupna faza&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Mehmed|Baždarević}}{{efn|Zbog suspenzije [[Mehmed Baždarević|Mehmeda Baždarevića]], zbog nesportskog ponašanja, pomoćnik [[Stéphane Gilli]] prviremeno je preuzeo reprezentaciju 25. marta 2017.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/suspendovan-mehmed-bazdarevic/218828|title=Suspendovan Mehmed Baždarević!|website=sportsport.ba|date=25 December 2016|access-date=27 December 2016|language=bs|archive-date=12 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181012014537/https://sportsport.ba/fudbal/suspendovan-mehmed-bazdarevic/218828|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/269302/prvi-put-u-historiji-zmajeve-ce-voditi-stranac-stephane-gilli-sef-protiv-gibraltara|title=Prvi put u historiji zmajeve će voditi stranac: Stéphane Gilli šef protiv Gibraltara|website=avaz.ba|date=15 March 2017|access-date=18 March 2017|language=bs|archive-date=5 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905220717/https://sport.avaz.ba/nogomet/269302/prvi-put-u-historiji-zmajeve-ce-voditi-stranac-stephane-gilli-sef-protiv-gibraltara|url-status=live}}&lt;/ref&gt;|naziv=Mehmed|grupa=lower-alpha}}
|13. decembar 2014.
|10. oktobar 2017.
{{WDL|25|14|5|6|for=53|against=30|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[Kirin kup#2016.|Kirin kup 2016]] – prvaci&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|CRO}} {{sortname|Robert|Prosinečki}}
|4. januar 2018.
|27. novembar 2019.
{{WDL|22|9|6|7|for=29|against=21|diff=yes}}
|[[UEFA Liga nacija 2018/2019 – liga B|&lt;small&gt;UEFA Liga nacija 2018/2019 (liga B)&lt;/small&gt;]] &lt;small&gt;– promovisani&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Dušan|Bajević}}
|21. decembar 2019.
|18. novembar 2020.
{{WDL|8|0|3|5|for=4|against=14|diff=yes}}
|
|-
|{{ZD|BUL}} {{sortname|Ivajlo|Petev}}{{efn|Zbog pozitivnog testa na [[COVID-19]] kod [[Ivajlo Petev|Ivajla Peteva]], pomoćnici [[Elvir Rahimić]] i [[Slaven Musa]] privremeno su preuzeli reprezentaciju 27. i 31. marta 2021.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/ivaylo-petev-pozitivan-na-koronavirus/394924|title=Ivaylo Petev pozitvan na koronavirus!|website=sportsport.ba|date=27 March 2021|access-date=27 March 2021|language=bs}}&lt;/ref&gt;|naziv=Ivajlo|grupa=lower-alpha}}
|21. januar 2021.
|31. decembar 2022.
{{WDL|20|6|7|7|for=19|against=24|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B|UEFA Liga nacija 2022/2023 (liga B)]] – promovisani&lt;/small&gt;
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Faruk|Hadžibegić}}
|4. januar 2023.
|23. juni 2023.
{{WDL|4|1|0|3|for=3|against=7|diff=yes}}
| rowspan=&quot;3&quot; |
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Meho|Kodro}}
|3. august 2023.
|21. septembar 2023.
{{WDL|2|1|0|1|for=2|against=2|diff=yes}}
|-
|{{ZD|SRB}} {{sortname|Savo|Milošević}}
|29. septembar 2023.
|21. mart 2024.
{{WDL|5|1|0|4|for=5|against=13|diff=yes}}
|-
|{{ZD|BIH}} {{sortname|Sergej|Barbarez}}
|19. april 2024.
|''trenutno''
{{WDL|25|9|7|9|for=34|against=40|diff=yes}}
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]] – kvalifikovani&lt;/small&gt;
|-
!colspan=3|Ukupno
{{WDLtot|273|102|62|109|for=382|against=379|diff=yes}}
!align=center|—
|}
{{reflist|group=lower-alpha}}</text>
      <sha1>lcltw39hl2f1hm8mysi1vfvpawqoyve</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kylian Mbappé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450504</id>
    <revision>
      <id>3900360</id>
      <parentid>3897375</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:27:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14824" sha1="gzi73eg22vc9no57uf7hqy5s9fc4x7e" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Kylian Mbappé
| slika                      = Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-391 (cropped).jpg
| punoime                    = Kylian Mbappé Lottin
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1998|12|20}}
| rodnigrad                  = [[Pariz]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| visina                     = 178 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2004–2013.&lt;br /&gt;2013–2015.
| omladinskipogoni           = [[AS Bondy|Bondy]]&lt;br /&gt;[[AS Monaco FC|Monaco]]
| godine1                    = 2015–2016.
| godine2                    = 2015–2018.
| godine3                    = 2017–2018.
| godine4                    = 2018–2024.
| godine5                    = 2024–
| klubovi1                   = [[AS Monaco FC#Rezerve|AS Monaco B]]
| klubovi2                   = [[AS Monaco FC|Monaco]]
| klubovi3                   = → [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi4                   = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi5                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)1           = 12 (4)
| nastupi(golovi)2           = 41 (16)
| nastupi(golovi)3           = 27 (13)
| nastupi(golovi)4           = {{nowrap|178 (162)}}
| nastupi(golovi)5           = 65 (56)
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske U-17|Francuska U17]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske U-19|Francuska U19]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalnegodine1          = 2014.&lt;br /&gt;2016.&lt;br /&gt;2017–
| nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0)&lt;br /&gt;11 (7)&lt;br /&gt;100 (60)
| zadnjeuređivanje           = 23. juna 2026
}}
'''Kylian Mbappé Lottin''' (rođen 20. decembra 1998) [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]aš koji trenutno igra za [[Španija|španski]] [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]] na poziciji [[napadač]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.olympics.com/en/athletes/kylian-mbappe|title=Kylian Mbappe Biography|website=Olympics.com|publisher=Olympics.com|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Smatra se najskupljim igračem na svijetu iz perspektive vrijednosti transfera od [[Međunarodni centar za sportske studije|Međunarodnog centra za sportske studije]] (CIES).

==Rane godine==
Mbappé je rođen u [[Pariz]]u. Njegov otac Wilfried iz [[Kamerun]]a je i, kao njegov agent, nogometni je trener, dok je njegova majka, Fayza Lamari, [[alžir]]skog porijekla i bivša je [[rukometaš]]ica. Ima mlađeg brata, Ethana, koji igra za omladinske pogone PSG-a. Njegov usvojeni brat, [[Jirès Kembo Ekoko]], također je profesionalni nogometaš. Odrastajući, njegov uzor bio je [[Zinédine Zidane|Zidane]], [[Ronaldo]], [[Cristiano Ronaldo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.goal.com/en/news/mbappe-reveals-that-zidane-was-his-first-idol/1lc6kly7pm20b1v7trqowscvby|title=Mbappe reveals that Zidane was his first 'idol'|date=20. 1. 2020|access-date=9. 9. 2024|language=en|website=goal.com}}&lt;/ref&gt;

Pojavio se u ranoj dobi, igrajući u omladinskoj akademiji na Bondyju prije nego što je prešao u [[AS Monaco FC|Monaco]], gdje je debitirao profesionalno 2015, sa 16 godina. Ubrzo se uspostavio kao redovni strijelac prvog tima u [[Ligue 1 2016/2017.|sezoni 2016/17.]] jer je pomogao klubu da osvoji svoju prvu titulu [[Ligue 1]] u 17 godina. Godinu kasnije prešao je u [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] za 180 miliona eura, što ga je učinilo najskupljim tinejdžerom i drugim najskupljim igračem na svijetu. U prvoj sezoni u glavnom gradu [[Francuska|Francuske]] imao je mnogo uspjeha jer je klub osvojio domaću trostruku krunu: [[Ligue 1]], [[Francuski kup|Kup]] i [[Francuski Liga-kup|Liga-kup]].

Za reprezentaciju je debitirao 2017. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] postao je najmlađi francuski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu i drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je bio strijelac u finalu Svjetskog prvenstva. Završio je na drugom jestu na listi strijelaca, a Francuska je osvojila prvenstvo, te je za svoje nastupe dobila nagradu za najboljeg mladog igrača.

Prvi je osvajač nedavno ustanovljene nagrade (2018) za najboljeg mladog igrača godine u svijetu, [[Trofej &quot;Kopa&quot;|Trofeja &quot;Kopa&quot;]].

==Klupska karijera==
===Rana karijera===
Karijeru je počeo u AS Bondyju, pod vodstvom njegovog oca Wilfrieda. Još jedan od trenera mladih u AS Bondyju, Antonio Riccardi, izjavio je:

&quot;Prvi put sam ga trenirao kada je imao šest godina. Moglo bi se reći da je bio drugačiji. Kylian je mogao učiniti mnogo više od druge djece. Njegov dribling je već bio fantastičan i bio je mnogo brži od ostalih. On je bio najbolji igrač kojeg sam ikada vidio 15 godina. U [[Pariz]]u ima mnogo talenata, ali nikad nisam vidio talent kao što je on. On je bio ono što mi zovemo 'crack' (najbolji).&quot;

Na kraju se preselio na akademiju Clairefontaine, postavivši mnoštvo impresivnih predstava do brojnih francuskih klubova, a [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[FC Bayern München|Bayern München]], pokušali su da ga potpišu. Mbappé je putovao u [[London]] na probu sa Chelsea-em kada je imao 11 godina, igrajući utakmicu za svoju omladinsku ekipu protiv Charlton Athletica. Konačno se nastanio u [[AS Monaco FC|Monaku]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===AC Monaco===
Mbappé je prvi debitovao u ekipi 2. decembra 2015. u 1–1 [[Ligue 1]] domaćem remiju protiv SM Caen, zamjenjujući [[Fábio Coentrão]] u 88. minuti. Zbog toga je postao najmlađi igrač Monaka u prvoj momčadi u dobi od 16 godina 347 dana i razbio rekord [[Thierry Henry|Thierry Henry-a]] postavljen prije 21 godinu.

Dana 20. februara 2016. postigao je prvi gol za prvi tim kluba, u nadoknadi vremena u domaćoj pobjedi 3–1 nad Troyesom; u dobi od 17 godina i 62 dana, postao je najmlađi strijelac prve momčadi u povijesti Monaka - još jednom je zamijenio [[Thierry Henry|Henryja]] u tom procesu. Mbappé je 6. marta 2016. potpisao svoj prvi profesionalni ugovor, trogodišnji ugovor, koji ga je vezao za Monako do juna 2019. godine. U intervjuu CNN-u, Vadim Vasiljev, potpredsjednik AS Monaka, koji je odigrao ključnu ulogu u Mbappé-ovom prvom profesionalnom ugovoru sa klubom, izjavio je da je već ranije znao da je Mbappé &quot;fenomen&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsmatik.com/sports-stars/kylian-mbappe-2191|title=Kylian Mbappé: Footballer Profile, Biography, Career, Achievements|date=15. 6. 2019|website=Birthdays in sports|language=en|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

===Paris-Saint Germain===
[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] je 31. augusta 2017. najavio potpisivanje Mbappéa iz Monaka na pozajmici. Naknada potrebna za kasniji puni transfer je postavljena na glasine € 145 miliona plus € 35 miliona dodataka, što ga čini najskupljim tinejdžerima ikad, najskuplji transfer ikada unutar domaće lige, i potencijalno drugi najskuplji igrač ikada, iza [[Neymar]]a. Nakon dolaska u francusku prijestolnicu dobio je dres s brojem 29.

Na debiju 8. septembra postigao je pobjedu 5–1 nad Metzom, u kojoj je [[Benoît Assou-Ekotto]] isključen zbog njega. Četiri dana kasnije postigao je svoj prvi evropski gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u grupnoj fazi nad [[Celtic FC|Celticom]]. Igrao je u PSG-ovoj pobjedi 3–0 nad [[FC Bayern München|Bayernom]] u drugoj grupnoj utakmici [[Liga Prvaka|Lige prvaka]] asistirajući golove [[Edinson Cavani|Edinsonu Cavaniju]] i [[Neymar]]u. 6. decembra, Mbappé je postigao svoj deseti gol Lige prvaka u porazu 3:1 od [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i postao najmlađi igrač koji je stigao do te ocjene u dobi 18 godina i 11 mjeseci. Osvojivši svoju prvu ligašku titulu u klubu, 8. maja 2018.

==Internacionalna karijera==
[[Datoteka:Kylian Mbappe celebrating - March 2018 (cropped).jpg|mini|175px|Mbappé sa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]] 2018.]]

Mbappé je završio odličnu debišku sezonu u Monaku, postigavši pet pogodaka za Francusku dok je osvojio UEFA Evropsko prvenstvo za mlade od 19 godina, a napadač je gotovo sam timu osigurao svoje mjesto u finalu predobrim nastupom u njihovoj pobjedi 3–1 protiv [[Portugal]]a u polufinalu.

Mbappé je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Francuske|seniorsku reprezentaciju Francuske]] po prvi put da se suoči s [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] u martu 2017. godine. On je debitirao 25. marta 2017. ušavši umjesto [[Dimitrij Payet|Dimitrija Payeta]] u 78. minuti za 3–1 pobjedu na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018]]. Time je postao drugi najmlađi igrač (samo iza [[Maryan Wisnieski|Maryan Wisnieski-og]]) koji je za [[Francuska|Francusku]] igrao sa18 godina, tri mjeseca i pet dana. 31. avgusta 2017. Mbappé je postigao svoj prvi viši međunarodni cilj u kvalifikacijskom meču za Svjetsko prvenstvo 2018.. protiv [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandije]]. On je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]] u prijateljskoj utakmici u martu 2018. godine.

===Svjetsko prvenstvo 2018.===
Dana 17. maja 2018. Mbappé je pozvan u sastav [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. u [[Rusija|Rusiji]]. Dana 21. juna 2018. postigao je svoj prvi cilj u Svjetskom kupu u pobjedi [[Francuska|Francuske]] od 1:0 nad [[Peru]]om. To ga je učinilo najmlađim francuskim strijelcem u povijesti prvenstva u dobi od 19 godina. Dana 30. juna 2018. proglašen je za igrača utakmice u pobjedi 4:3 nad [[Argentina|Argentinom]], postigavši ​​dva puta gol i zadobivši prekršaj u kaznenom prostoru, što je rezultiralo [[Antonio Griezmann|Griezmanovim]] golom iz penala. Mbappé je bio drugi tinejdžer koji je postigao dva gola u utakmici Svetskog prvenstva, nakon [[Pelé]]a 1958. Na konferenciji za štampu nakon utakmice Mbappé je izjavio: &quot;Laskavo je biti drugi nakon [[Pelé]]a, ali hajde da stavimo stvari u kontekst – [[Pelé]] je potpuno druga kategorija.&quot;

Dana 15. jula 2018. Mbappé je postigao pogodak protiv Hrvatske s 23 metra u finalu Svjetskog prvenstva, gdje je Francuska pobijedila sa 4:2. Postao je drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je postigao gol u finalu Svjetskog prvenstva i sa četiri gola na turniru dobio je nagradu za najboljeg mladog igrača prvenstva. [[Pelé]] mu je čestitao na društvenim mrežama i rekao &quot;dobrodošao u klub&quot;.

==Nagrade i naslovi==
'''Monaco'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2016/2017.|2016/17]]

'''Paris-Saint Germain'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2017/2018.|2017/18]], [[Ligue 1 2018/2019.|2018/19]], [[Ligue 1 2019/2020.|2019/20]], [[Ligue 1 2021/2022.|2021/22]], [[Ligue 1 2022/2023.|2022/23]], [[Ligue 1 2023/2024.|2023/24.]]
*[[Kup Francuske u nogometu|Kup Francuske]]: 2017/18, 2019/20, 2020/21, 2023/24.
*[[Liga-kup Francuske u nogometu|Liga-kup]]: 2017/18, 2019/20.
*[[Trophée des Champions]]: 2019, 2020, 2023.

'''Real Madrid'''
*[[UEFA Superkup]]: 2024.
*[[FIFA Interkontinentalni kup]]: 2024.

'''Francuska U-19'''
*Evropsko prvenstvo U-19: 2016.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21.]]

'''Pojedinačne'''
*Evropsko prvenstvo U-19 – tim turnira: 2016.
*Ligue 1 – mladi igrač godine: 2016/17, 2017/18.
*Ligue 1 – tim godine: 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] - tim sezone: [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20]], [[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22.]]
*Nagrada ''Golden Boy'': 2017.
*Ligue 1 – igrač godine: 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*Ligue 1 – najbolji strijelac: 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[FIFPro|FIFA FIFPro Najboljih XI]]: 2018, 2019, 2022, 2023, 2024, 2025.
*Najbolji mladi igrač Svjetskog prvenstva: 2018.
*Svjetsko prvenstvo - ''Dream Team'': 2018.
*[[Trofej Kopa]]: 2018.
*IFFHS Najbolji tim (muški): 2018.
*Najbolji francuski nogometaš godine: 2018, 2019, 2022/23, 2023/24.
*UEFA-in tim godine: 2018.
*[[Trofej &quot;Gerd Müller&quot;]]: 2024.
*[[Trofej &quot;Pichichi&quot;]]: 2024/25, 2025/26.
*Evropska Zlatna kopačka: 2025.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Kylian Mbappé}}
*[https://en.psg.fr/teams/first-team/squad/kylian-mbappe Profil] na sajtu Paris Saint-Germaina
*[https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020092142/https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- |date=20. 10. 2020 }} na sajtu [[Francuski nogometni savez|Francuskog nogometnog saveza]]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/players/player=250076574/profile/index.html Profil] na ''[[UEFA|UEFA.com]]''

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Francuski nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji mladi igrači na SP-ima u nogometu}}
{{FIFA-ina Srebrna lopta}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Kopa&quot;}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
{{Zlatni dječak}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mbappé, Kylian}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši AS Monaca]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>gzi73eg22vc9no57uf7hqy5s9fc4x7e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900361</id>
      <parentid>3900360</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:27:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14824" sha1="la5f3x6r5kkq9f2ovt70ei79u0f3k6v" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Kylian Mbappé
| slika                      = Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-391 (cropped).jpg
| punoime                    = Kylian Mbappé Lottin
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1998|12|20}}
| rodnigrad                  = [[Pariz]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| visina                     = 180 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2004–2013.&lt;br /&gt;2013–2015.
| omladinskipogoni           = [[AS Bondy|Bondy]]&lt;br /&gt;[[AS Monaco FC|Monaco]]
| godine1                    = 2015–2016.
| godine2                    = 2015–2018.
| godine3                    = 2017–2018.
| godine4                    = 2018–2024.
| godine5                    = 2024–
| klubovi1                   = [[AS Monaco FC#Rezerve|AS Monaco B]]
| klubovi2                   = [[AS Monaco FC|Monaco]]
| klubovi3                   = → [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi4                   = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi5                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)1           = 12 (4)
| nastupi(golovi)2           = 41 (16)
| nastupi(golovi)3           = 27 (13)
| nastupi(golovi)4           = {{nowrap|178 (162)}}
| nastupi(golovi)5           = 65 (56)
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske U-17|Francuska U17]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske U-19|Francuska U19]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalnegodine1          = 2014.&lt;br /&gt;2016.&lt;br /&gt;2017–
| nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0)&lt;br /&gt;11 (7)&lt;br /&gt;100 (60)
| zadnjeuređivanje           = 23. juna 2026
}}
'''Kylian Mbappé Lottin''' (rođen 20. decembra 1998) [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]aš koji trenutno igra za [[Španija|španski]] [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]] na poziciji [[napadač]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.olympics.com/en/athletes/kylian-mbappe|title=Kylian Mbappe Biography|website=Olympics.com|publisher=Olympics.com|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Smatra se najskupljim igračem na svijetu iz perspektive vrijednosti transfera od [[Međunarodni centar za sportske studije|Međunarodnog centra za sportske studije]] (CIES).

==Rane godine==
Mbappé je rođen u [[Pariz]]u. Njegov otac Wilfried iz [[Kamerun]]a je i, kao njegov agent, nogometni je trener, dok je njegova majka, Fayza Lamari, [[alžir]]skog porijekla i bivša je [[rukometaš]]ica. Ima mlađeg brata, Ethana, koji igra za omladinske pogone PSG-a. Njegov usvojeni brat, [[Jirès Kembo Ekoko]], također je profesionalni nogometaš. Odrastajući, njegov uzor bio je [[Zinédine Zidane|Zidane]], [[Ronaldo]], [[Cristiano Ronaldo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.goal.com/en/news/mbappe-reveals-that-zidane-was-his-first-idol/1lc6kly7pm20b1v7trqowscvby|title=Mbappe reveals that Zidane was his first 'idol'|date=20. 1. 2020|access-date=9. 9. 2024|language=en|website=goal.com}}&lt;/ref&gt;

Pojavio se u ranoj dobi, igrajući u omladinskoj akademiji na Bondyju prije nego što je prešao u [[AS Monaco FC|Monaco]], gdje je debitirao profesionalno 2015, sa 16 godina. Ubrzo se uspostavio kao redovni strijelac prvog tima u [[Ligue 1 2016/2017.|sezoni 2016/17.]] jer je pomogao klubu da osvoji svoju prvu titulu [[Ligue 1]] u 17 godina. Godinu kasnije prešao je u [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] za 180 miliona eura, što ga je učinilo najskupljim tinejdžerom i drugim najskupljim igračem na svijetu. U prvoj sezoni u glavnom gradu [[Francuska|Francuske]] imao je mnogo uspjeha jer je klub osvojio domaću trostruku krunu: [[Ligue 1]], [[Francuski kup|Kup]] i [[Francuski Liga-kup|Liga-kup]].

Za reprezentaciju je debitirao 2017. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] postao je najmlađi francuski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu i drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je bio strijelac u finalu Svjetskog prvenstva. Završio je na drugom jestu na listi strijelaca, a Francuska je osvojila prvenstvo, te je za svoje nastupe dobila nagradu za najboljeg mladog igrača.

Prvi je osvajač nedavno ustanovljene nagrade (2018) za najboljeg mladog igrača godine u svijetu, [[Trofej &quot;Kopa&quot;|Trofeja &quot;Kopa&quot;]].

==Klupska karijera==
===Rana karijera===
Karijeru je počeo u AS Bondyju, pod vodstvom njegovog oca Wilfrieda. Još jedan od trenera mladih u AS Bondyju, Antonio Riccardi, izjavio je:

&quot;Prvi put sam ga trenirao kada je imao šest godina. Moglo bi se reći da je bio drugačiji. Kylian je mogao učiniti mnogo više od druge djece. Njegov dribling je već bio fantastičan i bio je mnogo brži od ostalih. On je bio najbolji igrač kojeg sam ikada vidio 15 godina. U [[Pariz]]u ima mnogo talenata, ali nikad nisam vidio talent kao što je on. On je bio ono što mi zovemo 'crack' (najbolji).&quot;

Na kraju se preselio na akademiju Clairefontaine, postavivši mnoštvo impresivnih predstava do brojnih francuskih klubova, a [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[FC Bayern München|Bayern München]], pokušali su da ga potpišu. Mbappé je putovao u [[London]] na probu sa Chelsea-em kada je imao 11 godina, igrajući utakmicu za svoju omladinsku ekipu protiv Charlton Athletica. Konačno se nastanio u [[AS Monaco FC|Monaku]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===AC Monaco===
Mbappé je prvi debitovao u ekipi 2. decembra 2015. u 1–1 [[Ligue 1]] domaćem remiju protiv SM Caen, zamjenjujući [[Fábio Coentrão]] u 88. minuti. Zbog toga je postao najmlađi igrač Monaka u prvoj momčadi u dobi od 16 godina 347 dana i razbio rekord [[Thierry Henry|Thierry Henry-a]] postavljen prije 21 godinu.

Dana 20. februara 2016. postigao je prvi gol za prvi tim kluba, u nadoknadi vremena u domaćoj pobjedi 3–1 nad Troyesom; u dobi od 17 godina i 62 dana, postao je najmlađi strijelac prve momčadi u povijesti Monaka - još jednom je zamijenio [[Thierry Henry|Henryja]] u tom procesu. Mbappé je 6. marta 2016. potpisao svoj prvi profesionalni ugovor, trogodišnji ugovor, koji ga je vezao za Monako do juna 2019. godine. U intervjuu CNN-u, Vadim Vasiljev, potpredsjednik AS Monaka, koji je odigrao ključnu ulogu u Mbappé-ovom prvom profesionalnom ugovoru sa klubom, izjavio je da je već ranije znao da je Mbappé &quot;fenomen&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsmatik.com/sports-stars/kylian-mbappe-2191|title=Kylian Mbappé: Footballer Profile, Biography, Career, Achievements|date=15. 6. 2019|website=Birthdays in sports|language=en|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

===Paris-Saint Germain===
[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] je 31. augusta 2017. najavio potpisivanje Mbappéa iz Monaka na pozajmici. Naknada potrebna za kasniji puni transfer je postavljena na glasine € 145 miliona plus € 35 miliona dodataka, što ga čini najskupljim tinejdžerima ikad, najskuplji transfer ikada unutar domaće lige, i potencijalno drugi najskuplji igrač ikada, iza [[Neymar]]a. Nakon dolaska u francusku prijestolnicu dobio je dres s brojem 29.

Na debiju 8. septembra postigao je pobjedu 5–1 nad Metzom, u kojoj je [[Benoît Assou-Ekotto]] isključen zbog njega. Četiri dana kasnije postigao je svoj prvi evropski gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u grupnoj fazi nad [[Celtic FC|Celticom]]. Igrao je u PSG-ovoj pobjedi 3–0 nad [[FC Bayern München|Bayernom]] u drugoj grupnoj utakmici [[Liga Prvaka|Lige prvaka]] asistirajući golove [[Edinson Cavani|Edinsonu Cavaniju]] i [[Neymar]]u. 6. decembra, Mbappé je postigao svoj deseti gol Lige prvaka u porazu 3:1 od [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i postao najmlađi igrač koji je stigao do te ocjene u dobi 18 godina i 11 mjeseci. Osvojivši svoju prvu ligašku titulu u klubu, 8. maja 2018.

==Internacionalna karijera==
[[Datoteka:Kylian Mbappe celebrating - March 2018 (cropped).jpg|mini|175px|Mbappé sa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]] 2018.]]

Mbappé je završio odličnu debišku sezonu u Monaku, postigavši pet pogodaka za Francusku dok je osvojio UEFA Evropsko prvenstvo za mlade od 19 godina, a napadač je gotovo sam timu osigurao svoje mjesto u finalu predobrim nastupom u njihovoj pobjedi 3–1 protiv [[Portugal]]a u polufinalu.

Mbappé je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Francuske|seniorsku reprezentaciju Francuske]] po prvi put da se suoči s [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] u martu 2017. godine. On je debitirao 25. marta 2017. ušavši umjesto [[Dimitrij Payet|Dimitrija Payeta]] u 78. minuti za 3–1 pobjedu na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018]]. Time je postao drugi najmlađi igrač (samo iza [[Maryan Wisnieski|Maryan Wisnieski-og]]) koji je za [[Francuska|Francusku]] igrao sa18 godina, tri mjeseca i pet dana. 31. avgusta 2017. Mbappé je postigao svoj prvi viši međunarodni cilj u kvalifikacijskom meču za Svjetsko prvenstvo 2018.. protiv [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandije]]. On je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]] u prijateljskoj utakmici u martu 2018. godine.

===Svjetsko prvenstvo 2018.===
Dana 17. maja 2018. Mbappé je pozvan u sastav [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. u [[Rusija|Rusiji]]. Dana 21. juna 2018. postigao je svoj prvi cilj u Svjetskom kupu u pobjedi [[Francuska|Francuske]] od 1:0 nad [[Peru]]om. To ga je učinilo najmlađim francuskim strijelcem u povijesti prvenstva u dobi od 19 godina. Dana 30. juna 2018. proglašen je za igrača utakmice u pobjedi 4:3 nad [[Argentina|Argentinom]], postigavši ​​dva puta gol i zadobivši prekršaj u kaznenom prostoru, što je rezultiralo [[Antonio Griezmann|Griezmanovim]] golom iz penala. Mbappé je bio drugi tinejdžer koji je postigao dva gola u utakmici Svetskog prvenstva, nakon [[Pelé]]a 1958. Na konferenciji za štampu nakon utakmice Mbappé je izjavio: &quot;Laskavo je biti drugi nakon [[Pelé]]a, ali hajde da stavimo stvari u kontekst – [[Pelé]] je potpuno druga kategorija.&quot;

Dana 15. jula 2018. Mbappé je postigao pogodak protiv Hrvatske s 23 metra u finalu Svjetskog prvenstva, gdje je Francuska pobijedila sa 4:2. Postao je drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je postigao gol u finalu Svjetskog prvenstva i sa četiri gola na turniru dobio je nagradu za najboljeg mladog igrača prvenstva. [[Pelé]] mu je čestitao na društvenim mrežama i rekao &quot;dobrodošao u klub&quot;.

==Nagrade i naslovi==
'''Monaco'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2016/2017.|2016/17]]

'''Paris-Saint Germain'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2017/2018.|2017/18]], [[Ligue 1 2018/2019.|2018/19]], [[Ligue 1 2019/2020.|2019/20]], [[Ligue 1 2021/2022.|2021/22]], [[Ligue 1 2022/2023.|2022/23]], [[Ligue 1 2023/2024.|2023/24.]]
*[[Kup Francuske u nogometu|Kup Francuske]]: 2017/18, 2019/20, 2020/21, 2023/24.
*[[Liga-kup Francuske u nogometu|Liga-kup]]: 2017/18, 2019/20.
*[[Trophée des Champions]]: 2019, 2020, 2023.

'''Real Madrid'''
*[[UEFA Superkup]]: 2024.
*[[FIFA Interkontinentalni kup]]: 2024.

'''Francuska U-19'''
*Evropsko prvenstvo U-19: 2016.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21.]]

'''Pojedinačne'''
*Evropsko prvenstvo U-19 – tim turnira: 2016.
*Ligue 1 – mladi igrač godine: 2016/17, 2017/18.
*Ligue 1 – tim godine: 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] - tim sezone: [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20]], [[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22.]]
*Nagrada ''Golden Boy'': 2017.
*Ligue 1 – igrač godine: 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*Ligue 1 – najbolji strijelac: 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[FIFPro|FIFA FIFPro Najboljih XI]]: 2018, 2019, 2022, 2023, 2024, 2025.
*Najbolji mladi igrač Svjetskog prvenstva: 2018.
*Svjetsko prvenstvo - ''Dream Team'': 2018.
*[[Trofej Kopa]]: 2018.
*IFFHS Najbolji tim (muški): 2018.
*Najbolji francuski nogometaš godine: 2018, 2019, 2022/23, 2023/24.
*UEFA-in tim godine: 2018.
*[[Trofej &quot;Gerd Müller&quot;]]: 2024.
*[[Trofej &quot;Pichichi&quot;]]: 2024/25, 2025/26.
*Evropska Zlatna kopačka: 2025.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Kylian Mbappé}}
*[https://en.psg.fr/teams/first-team/squad/kylian-mbappe Profil] na sajtu Paris Saint-Germaina
*[https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020092142/https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- |date=20. 10. 2020 }} na sajtu [[Francuski nogometni savez|Francuskog nogometnog saveza]]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/players/player=250076574/profile/index.html Profil] na ''[[UEFA|UEFA.com]]''

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Francuski nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji mladi igrači na SP-ima u nogometu}}
{{FIFA-ina Srebrna lopta}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Kopa&quot;}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
{{Zlatni dječak}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mbappé, Kylian}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši AS Monaca]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>la5f3x6r5kkq9f2ovt70ei79u0f3k6v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900362</id>
      <parentid>3900361</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Internacionalna karijera */</comment>
      <origin>3900362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14884" sha1="q7fi1mj5eb0oix67fjjdkndqnmz2970" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Kylian Mbappé
| slika                      = Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-391 (cropped).jpg
| punoime                    = Kylian Mbappé Lottin
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1998|12|20}}
| rodnigrad                  = [[Pariz]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| visina                     = 180 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2004–2013.&lt;br /&gt;2013–2015.
| omladinskipogoni           = [[AS Bondy|Bondy]]&lt;br /&gt;[[AS Monaco FC|Monaco]]
| godine1                    = 2015–2016.
| godine2                    = 2015–2018.
| godine3                    = 2017–2018.
| godine4                    = 2018–2024.
| godine5                    = 2024–
| klubovi1                   = [[AS Monaco FC#Rezerve|AS Monaco B]]
| klubovi2                   = [[AS Monaco FC|Monaco]]
| klubovi3                   = → [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi4                   = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi5                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)1           = 12 (4)
| nastupi(golovi)2           = 41 (16)
| nastupi(golovi)3           = 27 (13)
| nastupi(golovi)4           = {{nowrap|178 (162)}}
| nastupi(golovi)5           = 65 (56)
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske U-17|Francuska U17]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske U-19|Francuska U19]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalnegodine1          = 2014.&lt;br /&gt;2016.&lt;br /&gt;2017–
| nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0)&lt;br /&gt;11 (7)&lt;br /&gt;100 (60)
| zadnjeuređivanje           = 23. juna 2026
}}
'''Kylian Mbappé Lottin''' (rođen 20. decembra 1998) [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]aš koji trenutno igra za [[Španija|španski]] [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]] na poziciji [[napadač]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.olympics.com/en/athletes/kylian-mbappe|title=Kylian Mbappe Biography|website=Olympics.com|publisher=Olympics.com|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Smatra se najskupljim igračem na svijetu iz perspektive vrijednosti transfera od [[Međunarodni centar za sportske studije|Međunarodnog centra za sportske studije]] (CIES).

==Rane godine==
Mbappé je rođen u [[Pariz]]u. Njegov otac Wilfried iz [[Kamerun]]a je i, kao njegov agent, nogometni je trener, dok je njegova majka, Fayza Lamari, [[alžir]]skog porijekla i bivša je [[rukometaš]]ica. Ima mlađeg brata, Ethana, koji igra za omladinske pogone PSG-a. Njegov usvojeni brat, [[Jirès Kembo Ekoko]], također je profesionalni nogometaš. Odrastajući, njegov uzor bio je [[Zinédine Zidane|Zidane]], [[Ronaldo]], [[Cristiano Ronaldo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.goal.com/en/news/mbappe-reveals-that-zidane-was-his-first-idol/1lc6kly7pm20b1v7trqowscvby|title=Mbappe reveals that Zidane was his first 'idol'|date=20. 1. 2020|access-date=9. 9. 2024|language=en|website=goal.com}}&lt;/ref&gt;

Pojavio se u ranoj dobi, igrajući u omladinskoj akademiji na Bondyju prije nego što je prešao u [[AS Monaco FC|Monaco]], gdje je debitirao profesionalno 2015, sa 16 godina. Ubrzo se uspostavio kao redovni strijelac prvog tima u [[Ligue 1 2016/2017.|sezoni 2016/17.]] jer je pomogao klubu da osvoji svoju prvu titulu [[Ligue 1]] u 17 godina. Godinu kasnije prešao je u [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] za 180 miliona eura, što ga je učinilo najskupljim tinejdžerom i drugim najskupljim igračem na svijetu. U prvoj sezoni u glavnom gradu [[Francuska|Francuske]] imao je mnogo uspjeha jer je klub osvojio domaću trostruku krunu: [[Ligue 1]], [[Francuski kup|Kup]] i [[Francuski Liga-kup|Liga-kup]].

Za reprezentaciju je debitirao 2017. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] postao je najmlađi francuski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu i drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je bio strijelac u finalu Svjetskog prvenstva. Završio je na drugom jestu na listi strijelaca, a Francuska je osvojila prvenstvo, te je za svoje nastupe dobila nagradu za najboljeg mladog igrača.

Prvi je osvajač nedavno ustanovljene nagrade (2018) za najboljeg mladog igrača godine u svijetu, [[Trofej &quot;Kopa&quot;|Trofeja &quot;Kopa&quot;]].

==Klupska karijera==
===Rana karijera===
Karijeru je počeo u AS Bondyju, pod vodstvom njegovog oca Wilfrieda. Još jedan od trenera mladih u AS Bondyju, Antonio Riccardi, izjavio je:

&quot;Prvi put sam ga trenirao kada je imao šest godina. Moglo bi se reći da je bio drugačiji. Kylian je mogao učiniti mnogo više od druge djece. Njegov dribling je već bio fantastičan i bio je mnogo brži od ostalih. On je bio najbolji igrač kojeg sam ikada vidio 15 godina. U [[Pariz]]u ima mnogo talenata, ali nikad nisam vidio talent kao što je on. On je bio ono što mi zovemo 'crack' (najbolji).&quot;

Na kraju se preselio na akademiju Clairefontaine, postavivši mnoštvo impresivnih predstava do brojnih francuskih klubova, a [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[FC Bayern München|Bayern München]], pokušali su da ga potpišu. Mbappé je putovao u [[London]] na probu sa Chelsea-em kada je imao 11 godina, igrajući utakmicu za svoju omladinsku ekipu protiv Charlton Athletica. Konačno se nastanio u [[AS Monaco FC|Monaku]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===AC Monaco===
Mbappé je prvi debitovao u ekipi 2. decembra 2015. u 1–1 [[Ligue 1]] domaćem remiju protiv SM Caen, zamjenjujući [[Fábio Coentrão]] u 88. minuti. Zbog toga je postao najmlađi igrač Monaka u prvoj momčadi u dobi od 16 godina 347 dana i razbio rekord [[Thierry Henry|Thierry Henry-a]] postavljen prije 21 godinu.

Dana 20. februara 2016. postigao je prvi gol za prvi tim kluba, u nadoknadi vremena u domaćoj pobjedi 3–1 nad Troyesom; u dobi od 17 godina i 62 dana, postao je najmlađi strijelac prve momčadi u povijesti Monaka - još jednom je zamijenio [[Thierry Henry|Henryja]] u tom procesu. Mbappé je 6. marta 2016. potpisao svoj prvi profesionalni ugovor, trogodišnji ugovor, koji ga je vezao za Monako do juna 2019. godine. U intervjuu CNN-u, Vadim Vasiljev, potpredsjednik AS Monaka, koji je odigrao ključnu ulogu u Mbappé-ovom prvom profesionalnom ugovoru sa klubom, izjavio je da je već ranije znao da je Mbappé &quot;fenomen&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsmatik.com/sports-stars/kylian-mbappe-2191|title=Kylian Mbappé: Footballer Profile, Biography, Career, Achievements|date=15. 6. 2019|website=Birthdays in sports|language=en|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

===Paris-Saint Germain===
[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] je 31. augusta 2017. najavio potpisivanje Mbappéa iz Monaka na pozajmici. Naknada potrebna za kasniji puni transfer je postavljena na glasine € 145 miliona plus € 35 miliona dodataka, što ga čini najskupljim tinejdžerima ikad, najskuplji transfer ikada unutar domaće lige, i potencijalno drugi najskuplji igrač ikada, iza [[Neymar]]a. Nakon dolaska u francusku prijestolnicu dobio je dres s brojem 29.

Na debiju 8. septembra postigao je pobjedu 5–1 nad Metzom, u kojoj je [[Benoît Assou-Ekotto]] isključen zbog njega. Četiri dana kasnije postigao je svoj prvi evropski gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u grupnoj fazi nad [[Celtic FC|Celticom]]. Igrao je u PSG-ovoj pobjedi 3–0 nad [[FC Bayern München|Bayernom]] u drugoj grupnoj utakmici [[Liga Prvaka|Lige prvaka]] asistirajući golove [[Edinson Cavani|Edinsonu Cavaniju]] i [[Neymar]]u. 6. decembra, Mbappé je postigao svoj deseti gol Lige prvaka u porazu 3:1 od [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i postao najmlađi igrač koji je stigao do te ocjene u dobi 18 godina i 11 mjeseci. Osvojivši svoju prvu ligašku titulu u klubu, 8. maja 2018.

==Internacionalna karijera==
[[Datoteka:Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-269.jpg|mini|175px|Mbappé sa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]]]

Mbappé je završio odličnu debišku sezonu u Monaku, postigavši pet pogodaka za Francusku dok je osvojio UEFA Evropsko prvenstvo za mlade od 19 godina, a napadač je gotovo sam timu osigurao svoje mjesto u finalu predobrim nastupom u njihovoj pobjedi 3–1 protiv [[Portugal]]a u polufinalu.

Mbappé je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Francuske|seniorsku reprezentaciju Francuske]] po prvi put da se suoči s [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] u martu 2017. godine. On je debitirao 25. marta 2017. ušavši umjesto [[Dimitrij Payet|Dimitrija Payeta]] u 78. minuti za 3–1 pobjedu na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018]]. Time je postao drugi najmlađi igrač (samo iza [[Maryan Wisnieski|Maryan Wisnieski-og]]) koji je za [[Francuska|Francusku]] igrao sa18 godina, tri mjeseca i pet dana. 31. avgusta 2017. Mbappé je postigao svoj prvi viši međunarodni cilj u kvalifikacijskom meču za Svjetsko prvenstvo 2018. protiv [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]]. On je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]] u prijateljskoj utakmici u martu 2018. godine.

===Svjetsko prvenstvo 2018.===
Dana 17. maja 2018. Mbappé je pozvan u sastav [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. u [[Rusija|Rusiji]]. Dana 21. juna 2018. postigao je svoj prvi cilj u Svjetskom kupu u pobjedi [[Francuska|Francuske]] od 1:0 nad [[Peru]]om. To ga je učinilo najmlađim francuskim strijelcem u povijesti prvenstva u dobi od 19 godina. Dana 30. juna 2018. proglašen je za igrača utakmice u pobjedi 4:3 nad [[Argentina|Argentinom]], postigavši ​​dva puta gol i zadobivši prekršaj u kaznenom prostoru, što je rezultiralo [[Antonio Griezmann|Griezmanovim]] golom iz penala. Mbappé je bio drugi tinejdžer koji je postigao dva gola u utakmici Svetskog prvenstva, nakon [[Pelé]]a 1958. Na konferenciji za štampu nakon utakmice Mbappé je izjavio: &quot;Laskavo je biti drugi nakon [[Pelé]]a, ali hajde da stavimo stvari u kontekst – [[Pelé]] je potpuno druga kategorija.&quot;

Dana 15. jula 2018. Mbappé je postigao pogodak protiv Hrvatske s 23 metra u finalu Svjetskog prvenstva, gdje je Francuska pobijedila sa 4:2. Postao je drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je postigao gol u finalu Svjetskog prvenstva i sa četiri gola na turniru dobio je nagradu za najboljeg mladog igrača prvenstva. [[Pelé]] mu je čestitao na društvenim mrežama i rekao &quot;dobrodošao u klub&quot;.

==Nagrade i naslovi==
'''Monaco'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2016/2017.|2016/17]]

'''Paris-Saint Germain'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2017/2018.|2017/18]], [[Ligue 1 2018/2019.|2018/19]], [[Ligue 1 2019/2020.|2019/20]], [[Ligue 1 2021/2022.|2021/22]], [[Ligue 1 2022/2023.|2022/23]], [[Ligue 1 2023/2024.|2023/24.]]
*[[Kup Francuske u nogometu|Kup Francuske]]: 2017/18, 2019/20, 2020/21, 2023/24.
*[[Liga-kup Francuske u nogometu|Liga-kup]]: 2017/18, 2019/20.
*[[Trophée des Champions]]: 2019, 2020, 2023.

'''Real Madrid'''
*[[UEFA Superkup]]: 2024.
*[[FIFA Interkontinentalni kup]]: 2024.

'''Francuska U-19'''
*Evropsko prvenstvo U-19: 2016.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21.]]

'''Pojedinačne'''
*Evropsko prvenstvo U-19 – tim turnira: 2016.
*Ligue 1 – mladi igrač godine: 2016/17, 2017/18.
*Ligue 1 – tim godine: 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] - tim sezone: [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20]], [[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22.]]
*Nagrada ''Golden Boy'': 2017.
*Ligue 1 – igrač godine: 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*Ligue 1 – najbolji strijelac: 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[FIFPro|FIFA FIFPro Najboljih XI]]: 2018, 2019, 2022, 2023, 2024, 2025.
*Najbolji mladi igrač Svjetskog prvenstva: 2018.
*Svjetsko prvenstvo - ''Dream Team'': 2018.
*[[Trofej Kopa]]: 2018.
*IFFHS Najbolji tim (muški): 2018.
*Najbolji francuski nogometaš godine: 2018, 2019, 2022/23, 2023/24.
*UEFA-in tim godine: 2018.
*[[Trofej &quot;Gerd Müller&quot;]]: 2024.
*[[Trofej &quot;Pichichi&quot;]]: 2024/25, 2025/26.
*Evropska Zlatna kopačka: 2025.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Kylian Mbappé}}
*[https://en.psg.fr/teams/first-team/squad/kylian-mbappe Profil] na sajtu Paris Saint-Germaina
*[https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020092142/https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- |date=20. 10. 2020 }} na sajtu [[Francuski nogometni savez|Francuskog nogometnog saveza]]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/players/player=250076574/profile/index.html Profil] na ''[[UEFA|UEFA.com]]''

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Francuski nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji mladi igrači na SP-ima u nogometu}}
{{FIFA-ina Srebrna lopta}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Kopa&quot;}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
{{Zlatni dječak}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mbappé, Kylian}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši AS Monaca]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>q7fi1mj5eb0oix67fjjdkndqnmz2970</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900363</id>
      <parentid>3900362</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:31:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nagrade i naslovi */</comment>
      <origin>3900363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15052" sha1="pvree973ot6sakqyx4sfv1s3h10a1rz" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Kylian Mbappé
| slika                      = Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-391 (cropped).jpg
| punoime                    = Kylian Mbappé Lottin
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1998|12|20}}
| rodnigrad                  = [[Pariz]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| visina                     = 180 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2004–2013.&lt;br /&gt;2013–2015.
| omladinskipogoni           = [[AS Bondy|Bondy]]&lt;br /&gt;[[AS Monaco FC|Monaco]]
| godine1                    = 2015–2016.
| godine2                    = 2015–2018.
| godine3                    = 2017–2018.
| godine4                    = 2018–2024.
| godine5                    = 2024–
| klubovi1                   = [[AS Monaco FC#Rezerve|AS Monaco B]]
| klubovi2                   = [[AS Monaco FC|Monaco]]
| klubovi3                   = → [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi4                   = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi5                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)1           = 12 (4)
| nastupi(golovi)2           = 41 (16)
| nastupi(golovi)3           = 27 (13)
| nastupi(golovi)4           = {{nowrap|178 (162)}}
| nastupi(golovi)5           = 65 (56)
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske U-17|Francuska U17]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske U-19|Francuska U19]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalnegodine1          = 2014.&lt;br /&gt;2016.&lt;br /&gt;2017–
| nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0)&lt;br /&gt;11 (7)&lt;br /&gt;100 (60)
| zadnjeuređivanje           = 23. juna 2026
}}
'''Kylian Mbappé Lottin''' (rođen 20. decembra 1998) [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]aš koji trenutno igra za [[Španija|španski]] [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]] na poziciji [[napadač]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.olympics.com/en/athletes/kylian-mbappe|title=Kylian Mbappe Biography|website=Olympics.com|publisher=Olympics.com|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Smatra se najskupljim igračem na svijetu iz perspektive vrijednosti transfera od [[Međunarodni centar za sportske studije|Međunarodnog centra za sportske studije]] (CIES).

==Rane godine==
Mbappé je rođen u [[Pariz]]u. Njegov otac Wilfried iz [[Kamerun]]a je i, kao njegov agent, nogometni je trener, dok je njegova majka, Fayza Lamari, [[alžir]]skog porijekla i bivša je [[rukometaš]]ica. Ima mlađeg brata, Ethana, koji igra za omladinske pogone PSG-a. Njegov usvojeni brat, [[Jirès Kembo Ekoko]], također je profesionalni nogometaš. Odrastajući, njegov uzor bio je [[Zinédine Zidane|Zidane]], [[Ronaldo]], [[Cristiano Ronaldo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.goal.com/en/news/mbappe-reveals-that-zidane-was-his-first-idol/1lc6kly7pm20b1v7trqowscvby|title=Mbappe reveals that Zidane was his first 'idol'|date=20. 1. 2020|access-date=9. 9. 2024|language=en|website=goal.com}}&lt;/ref&gt;

Pojavio se u ranoj dobi, igrajući u omladinskoj akademiji na Bondyju prije nego što je prešao u [[AS Monaco FC|Monaco]], gdje je debitirao profesionalno 2015, sa 16 godina. Ubrzo se uspostavio kao redovni strijelac prvog tima u [[Ligue 1 2016/2017.|sezoni 2016/17.]] jer je pomogao klubu da osvoji svoju prvu titulu [[Ligue 1]] u 17 godina. Godinu kasnije prešao je u [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] za 180 miliona eura, što ga je učinilo najskupljim tinejdžerom i drugim najskupljim igračem na svijetu. U prvoj sezoni u glavnom gradu [[Francuska|Francuske]] imao je mnogo uspjeha jer je klub osvojio domaću trostruku krunu: [[Ligue 1]], [[Francuski kup|Kup]] i [[Francuski Liga-kup|Liga-kup]].

Za reprezentaciju je debitirao 2017. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] postao je najmlađi francuski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu i drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je bio strijelac u finalu Svjetskog prvenstva. Završio je na drugom jestu na listi strijelaca, a Francuska je osvojila prvenstvo, te je za svoje nastupe dobila nagradu za najboljeg mladog igrača.

Prvi je osvajač nedavno ustanovljene nagrade (2018) za najboljeg mladog igrača godine u svijetu, [[Trofej &quot;Kopa&quot;|Trofeja &quot;Kopa&quot;]].

==Klupska karijera==
===Rana karijera===
Karijeru je počeo u AS Bondyju, pod vodstvom njegovog oca Wilfrieda. Još jedan od trenera mladih u AS Bondyju, Antonio Riccardi, izjavio je:

&quot;Prvi put sam ga trenirao kada je imao šest godina. Moglo bi se reći da je bio drugačiji. Kylian je mogao učiniti mnogo više od druge djece. Njegov dribling je već bio fantastičan i bio je mnogo brži od ostalih. On je bio najbolji igrač kojeg sam ikada vidio 15 godina. U [[Pariz]]u ima mnogo talenata, ali nikad nisam vidio talent kao što je on. On je bio ono što mi zovemo 'crack' (najbolji).&quot;

Na kraju se preselio na akademiju Clairefontaine, postavivši mnoštvo impresivnih predstava do brojnih francuskih klubova, a [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[FC Bayern München|Bayern München]], pokušali su da ga potpišu. Mbappé je putovao u [[London]] na probu sa Chelsea-em kada je imao 11 godina, igrajući utakmicu za svoju omladinsku ekipu protiv Charlton Athletica. Konačno se nastanio u [[AS Monaco FC|Monaku]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===AC Monaco===
Mbappé je prvi debitovao u ekipi 2. decembra 2015. u 1–1 [[Ligue 1]] domaćem remiju protiv SM Caen, zamjenjujući [[Fábio Coentrão]] u 88. minuti. Zbog toga je postao najmlađi igrač Monaka u prvoj momčadi u dobi od 16 godina 347 dana i razbio rekord [[Thierry Henry|Thierry Henry-a]] postavljen prije 21 godinu.

Dana 20. februara 2016. postigao je prvi gol za prvi tim kluba, u nadoknadi vremena u domaćoj pobjedi 3–1 nad Troyesom; u dobi od 17 godina i 62 dana, postao je najmlađi strijelac prve momčadi u povijesti Monaka - još jednom je zamijenio [[Thierry Henry|Henryja]] u tom procesu. Mbappé je 6. marta 2016. potpisao svoj prvi profesionalni ugovor, trogodišnji ugovor, koji ga je vezao za Monako do juna 2019. godine. U intervjuu CNN-u, Vadim Vasiljev, potpredsjednik AS Monaka, koji je odigrao ključnu ulogu u Mbappé-ovom prvom profesionalnom ugovoru sa klubom, izjavio je da je već ranije znao da je Mbappé &quot;fenomen&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsmatik.com/sports-stars/kylian-mbappe-2191|title=Kylian Mbappé: Footballer Profile, Biography, Career, Achievements|date=15. 6. 2019|website=Birthdays in sports|language=en|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

===Paris-Saint Germain===
[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] je 31. augusta 2017. najavio potpisivanje Mbappéa iz Monaka na pozajmici. Naknada potrebna za kasniji puni transfer je postavljena na glasine € 145 miliona plus € 35 miliona dodataka, što ga čini najskupljim tinejdžerima ikad, najskuplji transfer ikada unutar domaće lige, i potencijalno drugi najskuplji igrač ikada, iza [[Neymar]]a. Nakon dolaska u francusku prijestolnicu dobio je dres s brojem 29.

Na debiju 8. septembra postigao je pobjedu 5–1 nad Metzom, u kojoj je [[Benoît Assou-Ekotto]] isključen zbog njega. Četiri dana kasnije postigao je svoj prvi evropski gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u grupnoj fazi nad [[Celtic FC|Celticom]]. Igrao je u PSG-ovoj pobjedi 3–0 nad [[FC Bayern München|Bayernom]] u drugoj grupnoj utakmici [[Liga Prvaka|Lige prvaka]] asistirajući golove [[Edinson Cavani|Edinsonu Cavaniju]] i [[Neymar]]u. 6. decembra, Mbappé je postigao svoj deseti gol Lige prvaka u porazu 3:1 od [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i postao najmlađi igrač koji je stigao do te ocjene u dobi 18 godina i 11 mjeseci. Osvojivši svoju prvu ligašku titulu u klubu, 8. maja 2018.

==Internacionalna karijera==
[[Datoteka:Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-269.jpg|mini|175px|Mbappé sa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]]]

Mbappé je završio odličnu debišku sezonu u Monaku, postigavši pet pogodaka za Francusku dok je osvojio UEFA Evropsko prvenstvo za mlade od 19 godina, a napadač je gotovo sam timu osigurao svoje mjesto u finalu predobrim nastupom u njihovoj pobjedi 3–1 protiv [[Portugal]]a u polufinalu.

Mbappé je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Francuske|seniorsku reprezentaciju Francuske]] po prvi put da se suoči s [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] u martu 2017. godine. On je debitirao 25. marta 2017. ušavši umjesto [[Dimitrij Payet|Dimitrija Payeta]] u 78. minuti za 3–1 pobjedu na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018]]. Time je postao drugi najmlađi igrač (samo iza [[Maryan Wisnieski|Maryan Wisnieski-og]]) koji je za [[Francuska|Francusku]] igrao sa18 godina, tri mjeseca i pet dana. 31. avgusta 2017. Mbappé je postigao svoj prvi viši međunarodni cilj u kvalifikacijskom meču za Svjetsko prvenstvo 2018. protiv [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]]. On je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]] u prijateljskoj utakmici u martu 2018. godine.

===Svjetsko prvenstvo 2018.===
Dana 17. maja 2018. Mbappé je pozvan u sastav [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. u [[Rusija|Rusiji]]. Dana 21. juna 2018. postigao je svoj prvi cilj u Svjetskom kupu u pobjedi [[Francuska|Francuske]] od 1:0 nad [[Peru]]om. To ga je učinilo najmlađim francuskim strijelcem u povijesti prvenstva u dobi od 19 godina. Dana 30. juna 2018. proglašen je za igrača utakmice u pobjedi 4:3 nad [[Argentina|Argentinom]], postigavši ​​dva puta gol i zadobivši prekršaj u kaznenom prostoru, što je rezultiralo [[Antonio Griezmann|Griezmanovim]] golom iz penala. Mbappé je bio drugi tinejdžer koji je postigao dva gola u utakmici Svetskog prvenstva, nakon [[Pelé]]a 1958. Na konferenciji za štampu nakon utakmice Mbappé je izjavio: &quot;Laskavo je biti drugi nakon [[Pelé]]a, ali hajde da stavimo stvari u kontekst – [[Pelé]] je potpuno druga kategorija.&quot;

Dana 15. jula 2018. Mbappé je postigao pogodak protiv Hrvatske s 23 metra u finalu Svjetskog prvenstva, gdje je Francuska pobijedila sa 4:2. Postao je drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je postigao gol u finalu Svjetskog prvenstva i sa četiri gola na turniru dobio je nagradu za najboljeg mladog igrača prvenstva. [[Pelé]] mu je čestitao na društvenim mrežama i rekao &quot;dobrodošao u klub&quot;.

==Nagrade i naslovi==
[[Datoteka:Kylian Mbappé World Cup Trophy.jpg|mini|175px|Mbappé sa trofejom Svjetskog prvenstva nakon [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.|finala 2018.]]]]

'''Monaco'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2016/2017.|2016/17]]

'''Paris-Saint Germain'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2017/2018.|2017/18]], [[Ligue 1 2018/2019.|2018/19]], [[Ligue 1 2019/2020.|2019/20]], [[Ligue 1 2021/2022.|2021/22]], [[Ligue 1 2022/2023.|2022/23]], [[Ligue 1 2023/2024.|2023/24.]]
*[[Kup Francuske u nogometu|Kup Francuske]]: 2017/18, 2019/20, 2020/21, 2023/24.
*[[Liga-kup Francuske u nogometu|Liga-kup]]: 2017/18, 2019/20.
*[[Trophée des Champions]]: 2019, 2020, 2023.

'''Real Madrid'''
*[[UEFA Superkup]]: 2024.
*[[FIFA Interkontinentalni kup]]: 2024.

'''Francuska U-19'''
*Evropsko prvenstvo U-19: 2016.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21.]]

'''Pojedinačne'''
*Evropsko prvenstvo U-19 – tim turnira: 2016.
*Ligue 1 – mladi igrač godine: 2016/17, 2017/18.
*Ligue 1 – tim godine: 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] - tim sezone: [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20]], [[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|2020/21]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22.]]
*Nagrada ''Golden Boy'': 2017.
*Ligue 1 – igrač godine: 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*Ligue 1 – najbolji strijelac: 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24.
*[[FIFPro|FIFA FIFPro Najboljih XI]]: 2018, 2019, 2022, 2023, 2024, 2025.
*Najbolji mladi igrač Svjetskog prvenstva: 2018.
*Svjetsko prvenstvo - ''Dream Team'': 2018.
*[[Trofej Kopa]]: 2018.
*IFFHS Najbolji tim (muški): 2018.
*Najbolji francuski nogometaš godine: 2018, 2019, 2022/23, 2023/24.
*UEFA-in tim godine: 2018.
*[[Trofej &quot;Gerd Müller&quot;]]: 2024.
*[[Trofej &quot;Pichichi&quot;]]: 2024/25, 2025/26.
*Evropska Zlatna kopačka: 2025.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Kylian Mbappé}}
*[https://en.psg.fr/teams/first-team/squad/kylian-mbappe Profil] na sajtu Paris Saint-Germaina
*[https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020092142/https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- |date=20. 10. 2020 }} na sajtu [[Francuski nogometni savez|Francuskog nogometnog saveza]]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/players/player=250076574/profile/index.html Profil] na ''[[UEFA|UEFA.com]]''

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Francuski nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji mladi igrači na SP-ima u nogometu}}
{{FIFA-ina Srebrna lopta}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Kopa&quot;}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
{{Zlatni dječak}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mbappé, Kylian}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši AS Monaca]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>pvree973ot6sakqyx4sfv1s3h10a1rz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vancouver Canucks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452531</id>
    <revision>
      <id>3900342</id>
      <parentid>3720381</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:44:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10582" sha1="2j3wbfvdsoy10p9vvs841yh6k8ixuhv" xml:space="preserve">{{Infokutija NHL klub
| naziv_kluba            = Vancouver Canucks
| logo                   = Vancouver Canucks.png
| logo_veličina          = 200px
| logo_alt               = 
| logo_tekst             = 
| boja_pozadine          = background:#FFFFFF; border-top:#001F5B 5px solid; border-bottom:#008852 5px solid;
| boja_teksta            = #000000
| konferencija           = [[Zapadna konferencija (NHL)|Zapadna]]
| divizija               = [[Pacifička divizija (NHL)|Pacifička]]
| osnovan                = 1945 ([[Pacific Coast Hockey League|PCHL]])&lt;br/&gt;1970 (kao ekspanzijski tim [[National Hockey League|NHL-a]])
| historija              = '''Vancouver Canucks'''&lt;br /&gt;1945–1952 (PCHL)&lt;br /&gt;'''[[Vancouver Canucks (WHL)|Vancouver Canucks]]'''&lt;br /&gt;1952–1970 ([[Western Hockey League (1952–1974)|WHL]])&lt;br /&gt;'''Vancouver Canucks'''&lt;br /&gt;1970–trenutno (NHL)
| dvorana                = '''[[Rogers Arena]]'''
| grad                   = [[Vancouver]]
| slika_dresa            = Vancouver Canucks - dresovi.png
| boje_kluba             = Plava, zelena, bijela&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gibson|first=John|title=New Look Canucks|url=https://www.nhl.com/canucks/news/new-look-canucks/c-452295|publisher=NHL Enterprises, L.P.|website=Canucks.com|date=26. 10. 2007|access-date=8. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Company Directory|url=https://nhl.bamcontent.com/images/assets/binary/282148832/binary-file/file.pdf#page=4|work=2016–17 Vancouver Canucks Media Guide|publisher=NHL Enterprises, L.P.|date=5. 10. 2016|access-date=8. 12. 2017|archive-date=9. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171209100125/https://nhl.bamcontent.com/images/assets/binary/282148832/binary-file/file.pdf#page=4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{color box|#001F5B}} {{color box|#008852}} {{color box|#FFFFFF}}
| medija                 = [[Sportsnet Pacific]] &lt;br/&gt; [[Sportsnet One]]&lt;br /&gt; [[CISL (AM)|Sportsnet 650]]
| vlasnik                = [[Canucks Sports &amp; Entertainment]]&lt;br/&gt;(predsjedavajući:&lt;br/&gt;[[Francesco Aquilini]])
| menadžer               = [[Ryan Johnson (hokejaš, 1970)|Ryan Johnson]]
| trener                 = [[Manny Malhotra]]
| kapiten                = ''Upražnjeno''
| niža_liga              = [[Abbotsford Canucks]] ([[American Hockey League|AHL]])&lt;br/&gt; [[Kalamazoo Wings]] ([[ECHL]])
| stanleyjev_kup         = '''0'''
| avco                   = 
| pobjednik_konferencije = '''3''' ([[NHL 1981/1982.|1981/82]], [[NHL 1993/1994.|1993/94]], [[NHL 2010/2011.|2010/11]])
| predsjednički_trofej   = '''2''' ([[NHL 2010/2011.|2010/11]], [[NHL 2011/2012.|2011/12]])
| divizijske_titule      = '''11''' ([[NHL 1974/1975.|1974/75]], [[NHL 1991/1992.|1991/92]], [[NHL 1992/1993.|1992/93]], [[NHL 2003/2004.|2003/04]], [[NHL 2006/2007.|2006/07]], [[NHL 2008/2009.|2008/09]], [[NHL 2009/2010.|2009/10]], [[NHL 2010/2011.|2010/11]], [[NHL 2011/2012.|2011/12]], [[NHL 2012/2013.|2012/13]], [[NHL 2023/2024.|2023/24]])
| princa_velsa           = 
| clarencea_campbella    = 
| veb_sajt               = {{URL|nhl.com/canucks}}
}}
'''Vancouver Canucks''' profesionalni je klub u [[hokej na ledu|hokeju na ledu]] iz [[Vancouver]]a. Takmiči se u [[Pacifička divizija (NHL)|Pacifičkoj diviziji]] [[Zapadna konferencija (NHL)|Zapadne konferencije]] [[National Hockey League]]a (NHL). Domaće utakmice igraju u [[Rogers Arena|Rogers Areni]].

Pridružili su se NHL-u kao ekspanzijski tim, zajedno s [[Buffalo Sabres]]ima. Triput su bili finalisti [[Stanley Cup]]a i sva tri puta izgubili: od [[New York Islanders]]a [[Stanley Cup 1982.|1982]], [[New York Rangers]]a [[Stanley Cup 1994.|1994.]] i [[Boston Bruins]]a [[Stanley Cup 2011.|2011.]] Dvaput uzastopno osvojili su [[Predsjednički trofej]] kao tim s najboljim omjerom u ligi na kraju regularnog dijela sezone ([[NHL 2010/2011.|2010/11]], [[NHL 2011/2012.|2011/12]]). Osvojili su i tri titule divizijskog prvaka kao član [[Smytheova divizija|Smytheove divizije]] od 1973. do 1994. i još sedam kao član [[Sjeverozapadna divizija (NHL)|Sjeverozapadne divizije]] od 1998. do 2013.

== Članovi [[Hokejaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FFFFFF; border-top:#001F5B 5px solid; border-bottom:#008852 5px solid;&quot;|'''Igrači'''
|-
! style=&quot;width:120px;&quot;|Igrač
! style=&quot;width:150px;&quot;|Pozicija
! style=&quot;width:120px;&quot;|Karijera
! style=&quot;width:40px;&quot;|Uveden
|-
| [[Cam Neely]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Desno krilo]] || 1983–1986. || 2005.
|-
| [[Mark Messier]] || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 1997–2000. || 2007.
|-
| [[Igor Larionov]] || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 1989–1992. || 2008.
|-
| [[Pavel Bure]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Desno krilo]] || 1991–1998. || 2012.
|-
| [[Mats Sundin]] || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 2008–2009. || 2012.
|-
| [[Daniel Sedin]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Lijevo krilo]] || 1997–2018. || 2022.
|-
| [[Henrik Sedin]] || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 1997–2018. || 2022.
|-
| [[Roberto Luongo]] || [[Golman (hokej na ledu)|Golman]] || 1999–2019. || 2022.
|-
| [[Aleksandar Mogiljni]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Desno krilo]] || 1995–2000. || 2025.
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FFFFFF; border-top:#001F5B 5px solid; border-bottom:#008852 5px solid;&quot;|'''Doprinosioci'''
|-
! style=&quot;width:120px;&quot;|Ime
! style=&quot;width:150px;&quot;|Pozicija
! style=&quot;width:100px;&quot;|Karijera
! style=&quot;width:40px;&quot;|Uveden
|-
| [[Frank Griffiths]] || Vlasnik || 1974–1994. || 1993.
|-
| [[Jake Milford]] || Generalni menadžer&lt;br/&gt;Stariji potpredsjednik || 1977–1982.&lt;br/&gt;1982–1984. || 1984.
|-
| [[Roger Neilson]] || Pomoćni trener / trener || 1981–1984. || 2002.
|-
| [[Bud Poile]] || Generalni menadžer || 1970–1973. || 1990.
|-
| [[Pat Quinn (hokejaš)|Pat Quinn]] || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]]&lt;br/&gt;Predsjednik i GM&lt;br/&gt;Trener || 1970–1972.&lt;br/&gt;1987–1997.&lt;br/&gt;1991–1994, 1996. || 2016.
|-
| [[Jim Rutherford]] || Predsjednik i GM || 2021–2022. || 2019.
|}

== Povučeni brojevi ==
[[Datoteka:Wayne Maki Pavel Bure Glen Hanlon jerseys.jpg|mini|250px|Istrošeni dresovi [[Wayne Maki|Waynea Makija]], Pavela Burea i [[Glen Hanlon|Glena Hanlona]] izloženi u [[Rogers Arena|Rogers Areni]]]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+ style=&quot;background:#FFFFFF; border-top:#001F5B 5px solid; border-bottom:#008852 5px solid;&quot;|Povučeni brojevi u Vancouver Canucksima&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nhl.bamcontent.com/images/assets/binary/282148832/binary-file/file.pdf|title=Vancouver Canucks 2016–17 Media Guide|publisher=Vancouver Canucks|editor=De Vera, Alfred|editor2=Maniago, Stephanie|editor3=Brown, Ben|pages=204–205|year=2016|access-date=13. 1. 2018|archive-date=9. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171209100125/https://nhl.bamcontent.com/images/assets/binary/282148832/binary-file/file.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;width:40px;&quot;|Br.
! style=&quot;width:150px;&quot;|Igrač
! style=&quot;width:40px;&quot;|Pozicija
! style=&quot;width:120px;&quot;|Karijera
! style=&quot;width:150px;&quot;|Datum povlačenja
|-
| '''10''' || [[Pavel Bure]] || [[Krilo (hokej na ledu)|DK]] || 1991–1999. || 2. 11. 2013.
|-
| '''12''' || [[Stan Smyl]] || [[Krilo (hokej na ledu)|DK]] || 1978–1991. || 3. 11. 1991.
|-
| '''16'''|| [[Trevor Linden]] || [[Krilo (hokej na ledu)|DK]] ||1988–1998.&lt;br/&gt;2001–2008. || 17. 12. 2008.
|-
| '''19''' || [[Markus Näslund]] || [[Krilo (hokej na ledu)|LK]] || 1996–2008. || 11. 12. 2010.
|-
| '''22''' || [[Daniel Sedin]] || [[Krilo (hokej na ledu)|LK]] || 2000–2018. || rowspan=2|12. 2. 2020.
|-
| '''33''' || [[Henrik Sedin]] || [[Centar (hokej na ledu)|C]] || 2000–2018.
|}
;Napomene
* Bure je nosio broj 10 u pet od sedam sezona u Vancouveru. Nosio je broj 96 tokom sezona 1995/96. i 1996/97. prije nego što se vratio na broj tokom sezone 1997/98.
* NHL je povukao [[Wayne Gretzky|Gretzkyjev]] broj 99 iz cijele lige na [[NHL All-Star utakmica 2000.|NHL All-Star utakmici 2000.]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Perfect setting: Gretzky's number retired before All-Star Game |publisher=CNN Sports Illustrated. Associated Press |date=6. 2. 2000 |url=http://sportsillustrated.cnn.com/hockey/nhl/2000/nhl_allstar/news/2000/02/06/gretsky_99/ |access-date=9. 6. 2014  |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112022319/http://sportsillustrated.cnn.com/hockey/nhl/2000/nhl_allstar/news/2000/02/06/gretsky_99/ |archive-date=12. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

==== Brojevi izuzeti iz optjecaja ====
Iako sljedeći brojevi nisu zvanično povučeni, Canucksi ih više ne izdaju:
* '''11''' – [[Wayne Maki]], [[Krilo (hokej na ledu)|LK]], 1970–1973, izuzet nakon njegove smrti od [[tumor na mozgu|tumora na mozgu]] 1. maja 1974. [[Chris Oddleifson]] ([[Centar (hokej na ledu)|C]], 1974–1976) i [[Mark Messier]] ([[Centar (hokej na ledu)|C]], 1997–2000) jedini su igrači Canucksa koji su ga nosili otad.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.canada.com/sports/botchford+wayne+maki+fighter/10195518/story.html|title=Botchford: Wayne Maki a fighter to the end|last=Botchford|first=Jason|date=10. 9. 2014|work=Canada.com|access-date=5. 5. 2017|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213120220/https://o.canada.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''28''' – [[Luc Bourdon]], [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|O]], 2006–2008, izuzet nakon njegove smrti u motociklističkoj nesreći 29. maja 2008.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://thecanuckway.com/2015/07/07/vancouver-canucks-by-the-numbers-nos-4-28-luc-bourdon/|title=Vancouver Canucks By The Numbers: Nos. 4 &amp; 28 – Luc Bourdon|date=7. 7. 2015|work=The Canuck Way|access-date=5. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sportingnews.com/us/nhl-news/4513548-nhl-retired-jerseys-numbers-pavel-bure-canucks-teemu-selanne-ducks|title=NHL retired jerseys: Teemu Selanne leads Pacific Division locks|date=28. 7. 2013|work=Sporting News|access-date=5. 11. 2018|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213120248/https://www.sportingnews.com/us/nhl-news/4513548-nhl-retired-jerseys-numbers-pavel-bure-canucks-teemu-selanne-ducks|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''37''' – [[Rick Rypien]], [[Centar (hokej na ledu)|C]], 2005–2011, izuzet nakon njegovog [[samoubistvo|samoubistva]] 15. augusta 2011.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vancouver Canucks}}
* {{Službeni sajt|https://www.nhl.com/canucks}}

{{NHL}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Vancouver Canucks| ]]
[[Kategorija:NHL klubovi]]
[[Kategorija:Hokejaški klubovi osnovani 1970.]]</text>
      <sha1>2j3wbfvdsoy10p9vvs841yh6k8ixuhv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čavka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455548</id>
    <revision>
      <id>3900510</id>
      <parentid>3883632</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:31:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12294" sha1="h4uztijelo5w7b1w56u0fgyiax0uq6c" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja =pink
| naziv = Čavka
| slika = Dohle (Corvus monedula) d1.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = '''Corvus monedula'''
| slika2 = Corvus monedula calls.ogg
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = [[Vrapčarke|Passeriformes]]
| subordo = [[Pjevice|Passeri]]
| familia = [[Vrane|Corvidae]]
| genus = [[Gavrani|Corvus]]
| species = '''''C. monedula'''''
| dvoimeno = ''Corvus monedula''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné]], [[1758]].
| razdioba_stupanj = '''Rasprostranjenost'''
| troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]].
| karta_raspon = Corvus_monedula_map.jpg
| karta_raspon_širina = 250px
| karta_raspon_opis = Karta rasprostranjenosti čavke
}}
'''Zapadna čavka'''  ([[latinski jezik|lat.]] ''Coloeus monedula'') – poznata i kao '''evroazijska čavka''', '''evropska čavka'''  ili jednostavno '''čavka''' – je  [[ptica]] iz [[potporodica|potporodice]] ''[[Passerinae]]'' u porodici ''[[Corvidae]]'' ([[vrana]]).  Rasprostranjena je u [[Evropa|Evropi]], zapadnoj [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Sjevernoj Africi]]. Uglavnom je [[migracija|stanarica]], iako zimi, sjeverne i istočne populacije [[migracija|migriraju]] na jug. Prepoznate su četiri [[podvrsta|podvrste]] koje se uglavnom razlikuju po obojenosti [[perje|perjanice]] na glavi i [[vrat]]u. Prvi  formalni opis dao je  [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], dajući joj ime ''Corvus monedula''.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=C. |authorlink=Carl Linnaeus |title=Systema Naturae per Regna Tria Naturae, Secundum Classes, Ordines, Genera, Species, cum Characteribus, Differentiis, Synonymis, Locis. Tomus I. Editio Decima, Reformata |volume=v.1 |publisher=Laurentius Salvius |location=Stockholm, Holmiae|language=Latin |date=1758 |page=105 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/727010}}&lt;/ref&gt;

Duga je 34–39&amp;nbsp;cm, crnopera ptica sa sivimm [[potiljak|potiljkom]] i prepoznatljivo blijedo-sivim [[dužica|dužicom]]. To je [[društvo|društvena]] i veoma glasna ptica, koja živi u malim grupama složenog društvenog ustrojstva na poljoprivrednim imanjima, otvorenim šumama, na obalnim liticama i u urbanim sredinama. Poput svojih rođaka, [[vrabac]]a, čavka je inteligentna ptica, a primijećeno jei da se služi određenim [[alat]]ima.

U ishrani je  [[Omnivori|omnivorna]] je i oportunistička; jede širok izbor biljnog materijala i [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]], kao i hranu iz otpada urbanih područja. Zapadne čavke su [[monogamija|monogamne]] i grade jednostavna gnijezda od grančica u šupljinama na drveću, liticama ili zgradama. [[Ženka]] položi  i inkubira oko pet blijedoplavih ili plavozelenih [[jaja]] sa smeđim mrljama. Mladi dobijaju perje za četiri do pet semica.

==Taksonomija==
Studija iz 2000. utvrdila je da je genetička udaljenost između čavke i ostalih članova roda  ''[[Corvus]]'' veća od one unutar ostatka roda.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kryukov |first1=A. P. |last2=Suzuki |first2=H. |date=2000 |title=Phylogeography of Carrion, Hooded and Jungle crows (Aves, Corvidae) Inferred From Partial Sequencing of the Mitochondrial Cytochrome ''b'' Gene |journal=Russian Journal of Genetics |volume=36 |pages=922–29}}&lt;/ref&gt;[[Pamela C. Rasmussen|Pamela Rasmussen]] ponovo je uspostavila ime roda ''Coloeus'', koje je kreirao [[Johann Jakob Kaup|Johann Kaup]], 1829,&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/skizzirteentwick01kaup#page/114/mode/2up/|page=114 |title=Skizzirte Entwickelungs-Geschichte und natürliches System der europäischen Thierwelt : Erster Theil welcher die Vogelsäugethiere und Vögel nebst Andeutung der Entstehung der letzteren aus Amphibien enthält| author=Kaup, J. J. | publisher=Carl Wilhelm Leste |place=Darmstadt und Leipzig| year=1829}}&lt;/ref&gt; u njenoj knjizi &quot;Ptice Južne Azije&quot; (''Birds of South Asia'') (2005),&lt;ref name=ripleyguide&gt;{{cite book |last1=Rasmussen |first1=Pamela C. |authorlink1=Pamela C. Rasmussen |last2=Anderton |first2=John C. |authorlink2=John C. Anderton |date=2005 |title=Birds of South Asia: The Ripley Guide |volume=2 |isbn=978-84-87334-67-2 |page=598 |publisher=Smithsonian Institution and Lynx Edicions |location=Washington, D.C. and Barcelona, Spain}}&lt;/ref&gt; citirala je također sistematiku iz 1982 kao njamački autor [[Hans Edmund Wolters]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Wolters |first=Hans E. |title=Die Vogelarten der Erde |url=https://archive.org/details/dievogelartender0000wolt |publisher=Paul Parey |location=Hamburg &amp; Berlin, Germany |date=1982 |language=German |isbn=978-3-490-09118-5}}&lt;/ref&gt; Studija  [[filogenija|filogenije]] korvida, poduzeta u 2007., usporedbom  sekvenci kontrolne regije [[mitohondrija|mitohondrijske]]  [[DNK]]  ([[mtDNK]])  nekoliko  predstavnika porodice ''[[Corvidae]]''. Uočeno je da je zapadna čavka blisko srodna sa daurskom čavkom  (''[[Corvus dauuricus]]'')  iz istočne  [[Rusija|Rusije]] i [[Kina|Kine]], nego baznom jezgru  [[kladus]]a  roda ''Corvus''.&lt;ref name=haring/&gt; Imena  ''Coloeus&amp;nbsp;monedula'' i ''Coloeus&amp;nbsp;dauuricus'' usvojio je [[Međunarodni ornitološki kongres]] u svojoj službenoj listi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.worldbirdnames.org/n-vireos.html |title=Vireos, Crows &amp; Allies |editor=Gill, F. |editor2=Donsker, D. |date=30. 3. 2011 |work=IOC World Bird List: Version 2.8.3 |publisher=WorldBirdNames.org |access-date=29. 6. 2011  |archive-url=https://web.archive.org/web/20110917184945/http://www.worldbirdnames.org/n-vireos.html |archive-date=17. 9. 2011 |df= }}&lt;/ref&gt; Za dvije vrste čavki  objavljeno je da su [[Hibrid (biologija)|hibridizirale]] na planini  [[Altaj]], na jugu [[Sibir]]a i [[Mongolija|Mongoliji]]. Analiza [[mtDNK|mitohondrijske DNK]] uzoraka ove dvije vrste  i iz jezgarne grupe pokazuje da su genetički različite.&lt;ref name=haring&gt;{{Cite journal | last1 = Haring | first1 = Elisabeth | last2 = Gamauf | first2 = Anita | last3 = Kryukov | first3 = Alexey | title = Phylogeographic patterns in widespread corvid birds | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | year = 2007 | doi = 10.1016/j.ympev.2007.06.016 | url = http://ibss.febras.ru/files/00006265.pdf | pages = 840–62 | volume = 45 | issue = 3 | pmid = 17920300 | access-date = 17. 9. 2019 | archive-date = 29. 11. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201129022531/http://www.ibss.febras.ru/files/00006265.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Coloeus monedula  MHNT.ZOO.2010.11.172.3.jpg|mini|''Coloeus monedula'']]
[[Datoteka:Kaja - Corvus monedula 2011..jpg|mini|Mlada čavka]]
===Podvrste===
[[Datoteka:Coloeus monedula -Munkedal, Vastra Gotaland, Sweden-8.jpg|thumb|right|''C. m. monedula'' iz Švedske. Ova podvrsta ima  djelimično bjeličasti  okovratnik.]]
Postoje dvije podvrste zapadne čavke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.globaltwitcher.com/artspec.asp?thingid=26248|publisher=GlobalTwitcher.com|title=Eurasian Jackdaw ''Corvus monedula''|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711102227/http://www.globaltwitcher.com/artspec.asp?thingid=26248|archive-date=11. 7. 2011|df=}}&lt;/ref&gt; Sve evropske podvrste intergradiraju na dodirnim područjima [[populacija]].&lt;ref name=&quot;Good75&quot;&gt;[[#Goodwin|Goodwin]], p. 75&lt;/ref&gt; ''C. m. monedula'' prijelazni oblik ''C. m. soemmeringii'' u tranzicijskoj zoni koja  od [[Finska|Finske]] južno preko [[Baltik]]a i istočne [[Poljska|Poljske]] do [[Rumunija|Rumunije]],  [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[BiH|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;xs4all.nl&quot;&gt;{{cite journal |author=Offereins, Rudy |date=2003 |title=Identification of eastern subspecies of Western Jackdaw and occurrence in the Netherlands |journal=Dutch Birding |volume=25 |issue=4 |pages=209–220 |url=http://calidris.home.xs4all.nl/jackdaw.htm}}&lt;/ref&gt;
* ''C. m. monedula'' (Linnaeus, 1758), [[nominirana podvrsta]], nađena je u istočnoj Evropi. Njen raspon areala se prostire širom  [[Skandinavija|Skandinavije]], od južne [[Finska|Finske]], na  jugu do [[Esbjerg]]a i [[Haderslev]]a ([[Danska]]), preko istočne [[Njemačka|Njemačke]] i Poljske, a južnije preko istočnog dijela srednje Evrope do [[Karpati|Karpatskih planina]] i sjeverozapadne [[Rumunija|Rumunije]], [[Vojvodina|Vojvodine]] (na sjeveru [[Srbija|Srbije]] i [[Slovenija|Slovenije]].&lt;ref name=cramp120&gt;[[#Cramp|Cramp]], p. 120.&lt;/ref&gt; Razmnožava se u jugoistočnoj [[Norveška|Norveškoj|NorveškaNorveškoj]], južnoj [[Švedska|Švedskoj]] i sjevernoj i istočnoj Danskoj, uz povremeno zimovanje u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Francuska|Francuskoj]]. Zabilježena je kao rijedak [[uzbunjivač]] do [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Dies, J. I. |author2=Lorenzo, J. A. |author3=Gutierrez, R. |author4=García, E. |author5=Gorospe, G. |author6=Marti-Aledo, J. |author7=Gutiérrez, P. |author8=Vidal, C. |author9=Sales, S. |author10=López-Velasco, D. |title=Report on Rare Birds in Spain 2007 |date=2009 |journal=Ardeola |volume=56 |issue=2 |pages=309–44}}&lt;/ref&gt;.
* ''C. m. spermologus'' ([[Louis Jean Pierre Vieillot|Vieillot]], 1817) pojavljuje se u zapadnoj, centralnoj i južnoj [[Evropa|Evropi]] i sjevernoj [[Afrika|Africi]], od  [[Britanija|Britanskih otoka]], [[Holandija|Holandije]] i [[Rajna|Rajnske oblasti]] na sjeveru, preko zapadne [[Švajcarska|Švajcarske]] i [[Italija|Italije]] na jugoistoku, te [[Iberijsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]] i [[Maroko|Maroka]] na jugu.&lt;ref name=cramp120/&gt; Zimi na [[Kanari|Kanarskim otocima]] i [[Korzika|Korzici]] ima naziv '''spermologus''', što dolazi od [[grčki jezik|grčkog termina]] σπερμολόγος = ''berača sjemena''.&lt;ref&gt;{{cite web |title=''spermologos'' |work=Strong's Greek 4691 |url=http://concordances.org/greek/4691.htm |access-date=15. 5. 2012 |archive-date=6. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006101112/http://concordances.org/greek/4691.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; It is darker in colour than the other subspecies and lacks the whitish border at the base of the grey nape.&lt;ref name=&quot;Good75&quot; /&gt;
* ''C. m. soemmerringii'' ([[Gotthelf Fischer von Waldheim|Fischer von Waldheim]], 1811) nalazi se u severoistočnoj Evropi i sjevernoj i centralnoj Aziji, od bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] do [[Bajkal|Bajkalskog jezera]] i severozapada [[Mongolija|Mongolije]], a južno do [[Turska|Turske]], [[Izrael]]a i istočnih  [[Himalaja]]. Jugozapadne granice su do Srbije i Južne Rumunije.&lt;ref name=cramp120/&gt; Zimuje u [[Iran]]u i sjevernoj Indiji ([[Kašmir]]). [[Johann Fischer von Waldheim]] opisao je ovaj [[takson]] kao &quot;Corvus soemmerringii&quot;, 1811. godine, primjećujući njegove razlike od populacije u zapadnoj Evropi.&lt;ref name=fischer1811&gt;{{cite journal |last=Fischer |first=G. |date=1811 |title=Notice sur la Choucas de la Russie |journal=Mémoires de la Société Impériale des Naturalistes de Moscou |volume=1 |pages=3 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/38568#page/90/mode/1up |access-date=17. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; Takson je me dobio je u čast njemačkog anatoma, [[Samuel Thomas von Sömmerring|Samuela Thomasa von Sömmerringa]]. Odlikuje ga  to što su [[vrat]] i bočne strane vrata  blijedi, što stvara kontrast crnoj kruni i svjetlijom sivom dijelu ogrlice.&lt;ref name=&quot;Good75&quot; /&gt;
* ''C. m. cirtensis'' ([[Walter Rothschild|Rothschild]] i [[Ernst Hartert|Hartert]], 1912) nađena je u Maroku i [[Alžir]]u, u severozapadnoj Africi, a ranije je pronađena i u [[Tunis]]u.  Naziv ''&quot;cirtensis&quot; '' odnosi se na drevni grad [[Sirta]] u [[Numidija]]. [[Perje]] je tamnije i ujednačenije tamno sivo nego  kod ostalih podvrsta, s blijedim manje izrazitim potkoljenicama.

==Također pogledajte==
*[[Vrabac]]

== Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Corvus monedula}}
*Naturschutzbund Deutschland: [https://web.archive.org/web/20131116005311/http://www.nabu.de/aktionenundprojekte/vogeldesjahres/2012-dohle/index.html Vogel des Jahres 2012].'' nabu.de, 2012.
* T. Fransson, T. Kolehmainen, C. Kroon, L. Jansson, T. Wenninger: [http://www.euring.org/data_and_codes/longevity-voous.htm EURING List of Longevity Records for European Birds]}}''. European Union for Bird Ringing, 2010.
* Tommy Tyrberg: [https://web.archive.org/web/20050108224450/http://web.telia.com/~u11502098/pleistocene.pdf Pleistocene Birds of the Palearctic]

[[Kategorija:Ptice]]</text>
      <sha1>h4uztijelo5w7b1w56u0fgyiax0uq6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boston Bruins</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460540</id>
    <revision>
      <id>3900338</id>
      <parentid>3720354</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:28:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10174" sha1="1u00cug600nesxqyxggrdnuf4sstp1s" xml:space="preserve">{{Infokutija NHL klub
| naziv_kluba               = Boston Bruins
| logo                      = Boston Bruins.png
| logo_veličina             = 
| logo_alt                  = 
| logo_tekst                = 
| boja_pozadine             = background:#FFFFFF; border-top:#111111 5px solid; border-bottom:#FCB514 5px solid;
| boja_teksta               = #000000
| konferencija              = [[Istočna konferencija (NHL)|Istočna]]
| divizija                  = [[Atlantska divizija (NHL)|Atlantska]]
| osnovan                   = 1924.
| historija                 = '''Boston Bruins'''&lt;br/&gt;(1924–trenutno)
| dvorana                   = [[TD Garden]]
| grad                      = [[Boston]]
| slika_dresa               = Boston Bruins - dresovi.PNG
| boje_kluba                = Crna, zlatna&lt;ref&gt;{{cite web |title= Club Directory |url= https://www.nhl.com/bruins/team/club-directory |website= BostonBruins.com |publisher= NHL Enterprises |access-date= 19. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Russo|first=Eric|title=The Evolution of the Boston Bruins Sweaters|url=https://www.nhl.com/bruins/news/the-evolution-of-the-boston-bruins-sweater/c-290032176 |website= BostonBruins.com |publisher= NHL Enterprises |date= 21. 6. 2017 |access-date= 9. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{color box|#111111}} {{color box|#FCB514}}
| medija                    = [[New England Sports Network|NESN]]&lt;br/&gt;[[WBZ-FM|The Sports Hub (98,5 FM)]]&lt;br/&gt;[[NBC Sports Boston]]
| vlasnik                   = [[Delaware North Companies]] &lt;br/&gt; ([[Jeremy Jacobs]], predsjedavajući; [[Charlie Jacobs]], izvršni direktor)
| menadžer                  = [[Don Sweeney]]
| trener                    = [[Marco Sturm]]
| kapiten                   = ''Upražnjeno''
| niža_liga                 = [[Providence Bruins]] ([[American Hockey League|AHL]]) &lt;br/&gt; [[Maine Mariners]] ([[ECHL]])
| stanleyjev_kup            = '''6''' ([[Stanley Cup 1929.|1928/29]], [[Stanley Cup 1939.|1938/39]], [[Stanley Cup 1941.|1940/41]], [[Stanley Cup 1970.|1969/70]], [[Stanley Cup 1972.|1971/72]], [[Stanley Cup 2011.|2010/11]])
| avco                      = 
| pobjednik_konferencije    = '''5''' ([[NHL 1987/1988.|1987/88]], [[NHL 1989/1990.|1989/90]], [[NHL 2010/2011.|2010/11]], [[NHL 2012/2013.|2012/13]], [[NHL 2018/2019.|2018/19]])
| predsjednički_trofej      = '''4''' ([[NHL 1989/1990.|1989/90]], [[NHL 2013/2014.|2013/14]], [[NHL 2019/2020.|2019/20]], [[NHL 2022/2023.|2022/23]])
| divizijske_titule         = '''27''' ([[NHL 1927/1928.|1927/28]], [[NHL 1928/1929.|1928/29]], [[NHL 1929/1930.|1929/30]], [[NHL 1930/1931.|1930/31]], [[NHL 1932/1933.|1932/33]], [[NHL 1934/1935.|1934/35]], [[NHL 1937/1938.|1937/38]], [[NHL 1970/1971.|1970/71]], [[NHL 1971/1972.|1971/72]], [[NHL 1973/1974.|1973/74]], [[NHL 1975/1976.|1975/76]], [[NHL 1976/1977.|1976/77]], [[NHL 1977/1978.|1977/78]], [[NHL 1978/1979.|1978/79]], [[NHL 1982/1983.|1982/83]], [[NHL 1983/1984.|1983/84]], [[NHL 1989/1990.|1989/90]], [[NHL 1990/1991.|1990/91]], [[NHL 1992/1993.|1992/93]], [[NHL 2001/2002.|2001/02]], [[NHL 2003/2004.|2003/04]], [[NHL 2008/2009.|2008/09]], [[NHL 2010/2011.|2010/11]], [[NHL 2011/2012.|2011/12]], [[NHL 2013/2014.|2013/14]], [[NHL 2019/2020.|2019/20]], [[NHL 2022/2023.|2022/23]])
| trofej_princa_od_velsa    = 
| pehar_clarencea_campbella = 
| veb-sajt                  = {{URL|nhl.com/bruins}}
}}
'''Boston Bruins''' američki je profesionalni [[Hokej na ledu|hokejaški]] klub iz [[Boston]]a. Domaće utakmice igra u dvorani [[TD Garden]] od 1995.

Prethodno je tim igrao nekoliko sezona u Boston Areni. Takmiče se u [[National Hockey League|NHL-u]].

Osnovan je 1924. i jedan je od klubova [[Originalna šestorka|Originalne šestorke]]. Prva su ekipa NHL-a koja je osnovana u jednom američkom gradu (samo je kanadska ekipa [[Toronto Maple Leafs]] osnovana prije njih).

Njihovi vječni rivali su [[Montreal Canadiens]]i.

Više od 800 igrača branilo je boje Bruinsa, a više od 50 ih je primljeno u [[Hokejaška Kuća slavnih|Hokejašku Kuću slavnih]].

== Članovi [[Hokejaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] ==
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;font-size:95%; width:70%;&quot;
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#fff; border-top:#111111 5px solid; border-bottom:#FCB514 5px solid; text-align:center;&quot;|Članovi Kuće slavnih iz Boston Bruinsa
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|Igrači&lt;ref name=HHOF/&gt;
|-
|[[Dave Andreychuk]]&lt;br /&gt;[[Marty Barry]]&lt;br /&gt;[[Bobby Bauer]]&lt;br /&gt;[[Leo Boivin]]&lt;br /&gt;[[Ray Bourque]]&lt;br /&gt;[[Frank Brimsek]]&lt;br /&gt;[[Johnny Bucyk]]&lt;br /&gt;[[Billy Burch]]&lt;br /&gt; [[Zdeno Chára]]&lt;br /&gt;[[Gerry Cheevers]]&lt;br /&gt;[[Dit Clapper]]&lt;br /&gt;[[Sprague Cleghorn]]
|[[Paul Coffey]]&lt;br /&gt;[[Roy Conacher]]&lt;br /&gt;[[Bun Cook]]&lt;br /&gt;[[Bill Cowley]]&lt;br /&gt;[[Cy Denneny]]&lt;br /&gt;[[Woody Dumart]]&lt;br /&gt;[[Phil Esposito]]&lt;br /&gt;[[Fernie Flaman]]&lt;br /&gt;[[Frank Frederickson]]&lt;br /&gt;[[Jarome Iginla]]
|[[Busher Jackson]]&lt;br /&gt;[[Tom Johnson (hokejaš)|Tom Johnson]]&lt;br /&gt;[[Duke Keats]]&lt;br /&gt;[[Guy Lapointe]]&lt;br /&gt;[[Brian Leetch]]&lt;br /&gt;[[Harry Lumley (hokejaš)|Harry Lumley]]&lt;br /&gt;[[Mickey MacKay]]&lt;br /&gt;[[Sylvio Mantha]]&lt;br /&gt;[[Joe Mullen]]&lt;br /&gt;[[Cam Neely]]
|[[Adam Oates]]&lt;br /&gt;[[Harry Oliver (hokejaš)|Harry Oliver]]&lt;br /&gt;[[Bobby Orr]]&lt;br /&gt;[[Brad Park]]&lt;br /&gt;[[Bernie Parent]]&lt;br /&gt;[[Jacques Plante]]&lt;br /&gt;[[Babe Pratt]]&lt;br /&gt;[[Bill Quackenbush]]&lt;br /&gt;[[Jean Ratelle]]&lt;br /&gt;[[Mark Recchi]]
|[[Art Ross]]{{efn|Ross je bio prvi trener i generalni menadžer Bruinsa. Uveden je u Kuću slavnih kao igrač 1945. Iako nikad nije igrao za Bruinse i nije formalno primljen kao doprinosilac, Bruinsi ga nastavljaju priznavati kao člana Kuće slavnih.&lt;ref name=HHOF/&gt;}}&lt;br /&gt;[[Terry Sawchuk]]&lt;br /&gt;[[Milt Schmidt]]&lt;br /&gt;[[Eddie Shore]]&lt;br /&gt;[[Babe Siebert]]&lt;br /&gt;[[Hooley Smith]]&lt;br /&gt;[[Allan Stanley]]&lt;br /&gt;[[Nels Stewart]]&lt;br /&gt;[[Tiny Thompson]]&lt;br /&gt;[[Joe Thornton]]&lt;br /&gt;[[Rogie Vachon]]&lt;br /&gt;[[Cooney Weiland]]
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|Doprinosioci&lt;ref name=HHOF&gt;{{cite web|url=https://www.nhl.com/bruins/news/a-look-at-the-bruins-in-the-hockey-hall-of-fame/c-290225596|title=A Look at the Bruins in the Hockey Hall of Fame|publisher=Boston Bruins|access-date=12. 4. 2018|date=29. 6. 2017}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Charles Adams (hokej na ledu)|Charles Adams]]&lt;br /&gt;[[Weston Adams]]&lt;br /&gt;
|[[Walter A. Brown]]&lt;br /&gt;
|[[Pat Burns]]&lt;br /&gt;
|[[Willie O'Ree]]&lt;br /&gt;[[Harry Sinden]]&lt;br /&gt;
|}

== Povučeni brojevi ==
[[Datoteka:Banners at the Garden.jpg|mini|Povučeni brojevi Bruinsa u [[TD Garden]]u (gore desno)]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! style=&quot;width:40px;&quot;|Br.
! style=&quot;width:150px;&quot;|Igrač
! style=&quot;width:60px;&quot;|Pozicija
! style=&quot;width:100px;&quot;|Karijera
! style=&quot;width:160px;&quot;|Datum povlačenja
|-
| '''2''' || [[Eddie Shore]] || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 1926–1940. || 1. 1. 1947.
|-
| '''3''' || [[Lionel Hitchman]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 1925–1934. || 22. 2. 1934.
|-
| '''4''' || [[Bobby Orr]] || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 1966–1976. || 9. 1. 1979.
|-
| '''5''' || [[Dit Clapper|Aubrey &quot;Dit&quot; Clapper]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Desno krilo]], [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 1927–1947. || 12. 2. 1947.
|-
| '''7''' || [[Phil Esposito]] || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 1967–1975. || 3. 12. 1987.
|-
| '''8''' || [[Cam Neely]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Desno krilo]] || 1986–1996. || 12. 1. 2004.
|-
| '''9''' || [[Johnny Bucyk]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Lijevo krilo]] || 1957–1978. || 13. 3. 1980.
|-
| '''15''' || [[Milt Schmidt]] || [[Centar (hokej na ledu)|Centar]] || 1936–1955. || 6. 10. 2010.
|-
| '''16''' || [[Rick Middleton]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Desno krilo]] || 1976–1988. || 29. 11. 2018.
|-
| '''22''' || [[Willie O'Ree]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Lijevo krilo]] || 1957–1958, 1960–1961. || 18. 1. 2022.
|-
| '''24''' || [[Terry O'Reilly]] || [[Krilo (hokej na ledu)|Desno krilo]] || 1972–1985. || 24. 10. 2002.
|-
| '''33''' || [[Zdeno Chára]] || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 2006–2020. || 15. 1. 2026&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bruins retire No. 33 jersey of Hall of Famer Zdeno Chara |url=https://www.espn.ph/nhl/story/_/id/47624355/bruins-retire-no-33-jersey-hall-famer-zdeno-chara |access-date= 25. 1. 2026 |website=ESPN.com |date=15. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''77''' || [[Ray Bourque]] || [[Odbrambeni igrač (hokej na ledu)|Odbrambeni]] || 1979–2000. || 4. 10. 2001.
|}
;Napomene:
*&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Hitchman je pvi igrač čiji su dres Bruins povukli i drugi uopće i u [[Spisak povučenih brojeva u NHL-u|NHL-u]] i u [[Ace Bailey|svim sjevernoameričkim profesionalnim sportovima]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hhof.com/htmlSpotlight/spot_oneononep197502.shtml|title=Legends of Hockey – Spotlight – One on One with Ace Bailey|website=hhof.com|access-date=2. 11. 2017|archive-date=28. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140628175235/http://www.hhof.com/htmlSpotlight/spot_oneononep197502.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*NHL je povukao [[Wayne Gretzky|Gretzkyjev]] broj 99 za sve ekipe u ligi na [[NHL All-Star utakmica 2000.|All-Star utakmici 2000]]&lt;ref&gt;{{cite web |title= Perfect setting: Gretzky's number retired before All-Star Game |publisher= CNN Sports Illustrated. Associated Press |date=6. 2. 2000 |url= http://sportsillustrated.cnn.com/hockey/nhl/2000/nhl_allstar/news/2000/02/06/gretsky_99/ |access-date=9. 6. 2014 |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20131112022319/http://sportsillustrated.cnn.com/hockey/nhl/2000/nhl_allstar/news/2000/02/06/gretsky_99/ |archive-date= 12. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;
* Bruinsi jedini od timova Originalne šestorke nisu povukli dres s brojem 1.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Boston Bruins}}
* {{Official website|https://www.nhl.com/bruins}}
* [http://www.bostonbruinsalumni.com/ Egzibicijski tim veterana Boston Bruinsa]

{{NHL}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Boston Bruins| ]]
[[Kategorija:Američki klubovi u hokeju na ledu]]
[[Kategorija:Hokejski klubovi osnovani 1924.]]
[[Kategorija:NHL klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Bostonu]]</text>
      <sha1>1u00cug600nesxqyxggrdnuf4sstp1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pep Guardiola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467545</id>
    <revision>
      <id>3900370</id>
      <parentid>3849225</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T16:44:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8462" sha1="4fyxjfg4iw95wrnwd6shfdbcmwasqby" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Pep Guardiola
| slika                      = Josep Guardiola 2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2797 (cropped).jpg
| opis                       = Guardiola sa [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] 2023.
| punoime                    = Josep Guardiola Sala
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1971|01|18}}
| rodnigrad                  = [[Santpedor]]
| rodnadržava                = [[Španija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = [[180]] [[cm]]
| pozicija                   = Vezni igrač
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1984–1990.
| omladinskipogoni           = [[FC Barcelona|Barcelona]]
| godine1                    = 1988–1989. &lt;br&gt; 1990–1992. &lt;br&gt; 1990–2001. &lt;br&gt; 2001–2002. &lt;br&gt; 2002–2003. &lt;br&gt; 2003. &lt;br&gt; 2003–2005. &lt;br&gt; 2005–2006.
| klubovi1                   = [[FC Barcelona C|Barcelona C]] &lt;br&gt; [[FC Barcelona B|Barcelona B]] &lt;br&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;br&gt; [[Brescia Calcio|Brescia]] &lt;br&gt; [[AS Roma|Roma]] &lt;br&gt; [[Brescia Calcio|Brescia]] &lt;br&gt; [[Al Ahli SC (Doha)|Al Ahli]] &lt;br&gt; [[Dorados de Sinaloa|Dorados]]
| nastupi(golovi)1           = 8 (1) &lt;br&gt; 53 (5) &lt;br&gt; 263 (6) &lt;br&gt; 11 (2) &lt;br&gt; 4 (0) &lt;br&gt; 13 (1) &lt;br&gt; 36 (5) &lt;br&gt; 10 (1)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1992–2001. &lt;br&gt; 1995–2005.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Katalonije|Katalonija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 47 (5) &lt;br&gt;7 (0)
| trenergodine               = 2007–2008. &lt;br&gt; 2008–2012. &lt;br&gt; 2013–2016. &lt;br&gt; 2016–2026.
| trenerklubovi              = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] &lt;br&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;br&gt; [[FC Bayern München|Bayern München]] &lt;br&gt; [[Manchester City FC|Manchester City]]
}}
'''Josep &quot;Pep&quot; Guardiola i Sala''' (rođen 18. januara 1971) [[Španija|španski]] je nogometni trener i nekadašnji nogometaš.

Profesionalnu karijeru počeo je 1990. u [[FC Barcelona|Barceloni]], igrao je i za Bresciu, [[AS Roma|Romu]], Al-Ahli i Dorados. Od 2007. je trener u B timu Barcelone, a od 2008. do 2012. bio je trener prvog tima Barcelone.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/sport/nogomet/guardiola-se-oprostio-od-nou-campa-messi-najbolji-strijelac/120506004 VIDEO/Guardiola se oprostio od Nou Campa, Messi najbolji strijelac], Klix.ba, pristupljeno 6. maja 2012.&lt;/ref&gt; Od 2013. do 2016. trenirao je [[FC Bayern München|Bayern München]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/bayern-predstavio-guardiolu-heynckes-mi-je-ostavio-tezak-zadatak/130624057|title=Bayern predstavio Guardiolu: Heynckes mi je ostavio težak zadatak|publisher=Klix.ba|date=24. 6. 2013|access-date=14. 8. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Engleska|Engleski]] nogometni klub [[Manchester City FC|Manchester City]] početkom 2016. objavio je da će španski nogometni stručnjak od sezone 2016/17. voditi City. Guardiola je s engleskim prvoligašem potpisao na tri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/city-predstavio-guardiolu-treneri-kao-mourinho-pomogli-su-mi-da-napredujem/160708064|title=City predstavio Guardiolu: Treneri kao Mourinho pomogli su mi da napredujem|publisher=Klix.ba|date=8. 7. 2016|access-date=14. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Trofeji==
===Igrački===
'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 1990/1991.|1990/91]], [[La Liga 1991/1992.|1991/92]], [[La Liga 1992/1993.|1992/93]], [[La Liga 1993/1994.|1993/94]], [[La Liga 1997/1998.|1997/98]], [[La Liga 1998/1999.|1998/99.]]
*[[Kup kralja]]: 1996/97.
*[[Španski superkup]]: 1991, 1992, 1994, 1996.
*[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]: 1991/92.
*[[UEFA Kup pobjednika kupova]]: [[UEFA Kup pobjednika kupova 1996/1997.|1996/97.]]
*[[UEFA Superkup]]: 1992, 1997.

'''Španija'''
*[[Ljetne olimpijske igre]] zlatna medalja: [[Olimpijske igre 1992.|1992.]]

===Nagrade i postignuća===
*[[Nagrada &quot;Bravo&quot;]]: 1992
*UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]]

===Trenerski===
'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/2010.|2009/10]], [[La Liga 2010/2011.|2010/11.]]
*[[Kup kralja]]: 2008/09, 2011/12.
*[[Španski superkup]]: 2009, 2010, [[Španski superkup 2011.|2011.]]
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008/09]], [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010/11.]]
*[[UEFA Superkup]]: 2009, 2011.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2009, [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]]

'''Bayern München'''
*[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16.]]
*[[DFB-Pokal]]: 2013/14, 2015/16.
*[[UEFA Superkup]]: 2013.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013.]]

'''Manchester City'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24.]]
*[[FA kup]]: 2018/19, 2022/23, 2025/26.
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26.
*[[FA Community Shield]]: 2018, 2019, 2024.
*[[UEFA Liga prvaka]]: 2022/23.
*[[UEFA Superkup]]: 2023.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.

===Nagrade i postignuća===
*'''Nagrada &quot;Don Balón&quot;''': 2009, 2010.
*'''Trofej &quot;Miguel Muñoz&quot;''': [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/10.|2009/10.]]
*'''Onze d'Or Evropski trener godine''': 2009, 2011, 2012.
*'''World Soccer Magazine Trener godine''': 2009, 2011.
*'''ESPN FC 18. Najbolji trener svih vremena''': 2013
*'''IFFHS Trener godine''': 2009, 2011
*'''[[FIFA]] Svjetski trener godine''': 2011
*'''Trener mjeseca''' ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): [[Premier League 2016/2017.|februar 2017]], [[Premier League 2017/2018.|septembar 2017]], oktobar 2017, novembar 2017, decembar 2017, [[Premier League 2018/2019.|februar 2019]], april 2019, [[Premier League 2020/2021.|januar 2021]], februar 2021, [[Premier League 2021/2022.|novembar 2021]], decembar 2021, [[Premier League 2025/2026.|februar 2026]], april 2026.
*'''[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] trener sezone:''' [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]].

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Josep Guardiola}}
*{{Soccerbase|2222}}
*[https://www.premierleague.com/managers/5285/Josep-Guardiola/overview Pep Guardiola] na ''premierleague.com''

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Premier League - trener sezone}}
{{Nagrada &quot;Bravo&quot;}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Španije
|naslov     = Sastavi Španije
|naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033;
|podaci1    =
{{Sastav Španije na SP 1994. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 2000. u nogometu}}
}}
{{Treneri Bayerna}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Guardiola, Pep}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bages]]
[[Kategorija:Španski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Brescie]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Španski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Treneri FC Barcelone]]
[[Kategorija:Treneri FC Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Treneri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Bravo&quot;]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]]
[[Kategorija:Učesnici Ljetnih olimpijskih igara 1992.]]
[[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]]</text>
      <sha1>4fyxjfg4iw95wrnwd6shfdbcmwasqby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>LOCAH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475542</id>
    <redirect title="Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija" />
    <revision>
      <id>3900474</id>
      <parentid>3297470</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:31:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</comment>
      <origin>3900474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</text>
      <sha1>t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kasnopojavljujuća nadbubrežna hiperplazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475543</id>
    <redirect title="Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija" />
    <revision>
      <id>3900470</id>
      <parentid>3297556</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:30:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</comment>
      <origin>3900470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</text>
      <sha1>t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kasna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475544</id>
    <redirect title="Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija" />
    <revision>
      <id>3900469</id>
      <parentid>3297574</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:30:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</comment>
      <origin>3900469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</text>
      <sha1>t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kasnopojavna kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475592</id>
    <redirect title="Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija" />
    <revision>
      <id>3900471</id>
      <parentid>3300864</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:31:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</comment>
      <origin>3900471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]]</text>
      <sha1>t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prirođeni hipotiroidizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477684</id>
    <redirect title="Urođeni hipotiroidizam" />
    <revision>
      <id>3900475</id>
      <parentid>3315089</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:31:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Urođeni hipotiroidizam]]</comment>
      <origin>3900475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="rby2rrkovqk4tytma4j8thgo37srrth" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Urođeni hipotiroidizam]]</text>
      <sha1>rby2rrkovqk4tytma4j8thgo37srrth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vestibulumski sistem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488316</id>
    <revision>
      <id>3900375</id>
      <parentid>3889385</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T17:36:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21755" sha1="oi87chwckf6ife3zeecp81us5digdah" xml:space="preserve">[[Slika:Vestibular balance system.jpg|thumb|Nervni putevi vestibulumskog/ravnotežnog sistema]]
'''Vestibulumski sistem''', kod [[kičmenjak]]a, je [[čulni sistem]] koji daje vodeći doprinos [[čulo ravnoteže|čulu ravnoteže]] i [[prostor]]noj orijentaciji u svrhu koordinacije [[pokretljivost|pokreta]] sa ravnotežom. Zajedno sa [[pužnica|pužnicom]], dijelom [[čulo sluha|slušnog sistema]], kod većine sisara čini [[labirint unutrašnjeg uha]].

Kako se pokreti sastoje od rotacija i translacija, vestibulumski sistem sastoji se od dvije komponente: [[polukružni kanal]]i, koji ukazuju na [[Ugaono ubrzanje|rotaciona kretanja]]; i [[otolit]]i, koji označavaju [[Ubrzanje|linearna ubrzanja]]. Vestibulumski sistem šalje signale prvenstveno nervnim strukturama koje kontrolišu [[oči|pokrete očiju]]; oni pružaju anatomsku osnovu [[vestibulo-očni refleks|vestibulo-očnnog refleksa]], koji je neophodan za jasan [[vid]]. Signali se također šalju mišićima koji drže životinju uspravnom i općenito kontroliraju [[neutralno držanje kičme]]; oni pružaju anatomska sredstva potrebna da bi se omogućilo životinji da zadrži željeni položaj u prostoru.

[[Mozak]] koristi informacije iz vestibulumskog sistema u glavi i iz [[propriopecepcija|propriocepcije]] u cijelom tijelu, kako bi omogućio [[sisari]]ma da razumiju [[dinamika (mehanika)|dinamiku]] i [[kinematika|kinematiku]] svog tijela (uključujući njegov položaj i ubrzanje) iz trenutka u trenutak. Kako su ova dva perceptivna izvora integrisana da obezbede osnovnu strukturu [[senzorij]]a – nije poznato.

==Sistem polukružnih kanala== 
[[Slika:Cochlea and vestibular system.gif|thumbnail|[[Pužnica]] i vestibulumski sistem]]
Sistem polukružnih kanala detektuje rotacione pokrete. Polukružni kanali su njegov glavni alat za postizanje ove detekcije.

===Struktura===
{{Glavni|Polukružni kanal}}

Pošto je svijet trodimenzijski, vestibulumski sistem sadrži tri [[polukružni kanal|polukružna kanala]] u svakom [[labirint (uho)|lavirintu]]. Oni su približno [[ortogon]]oidni (pod pravim uglom) jedni prema drugima i predstavljaju ''[[Horizontalni polukružni kanal|horizontalni]]'' (ili ''lateralni''), ''[[prednji polukružni kanal]]''  (ili ''gornji'') i ''[[stražnji polukružni kanal|stražnji]]'' (ili ''donji'') polukružni kanal. Prednji i stražnji kanali mogu se zajedno nazvati &quot;vertikalni polukružni kanali&quot;.

*Kretanje tečnosti unutar '''horizontalnog''' polukružnog kanala odgovara rotaciji glave oko vertikalne ose (tj. [[vrat]]a), kao kada se radi [[pirueta]].
*Polukružni kanali '''prednji''' i '''stražnji''' detektuju rotacije glave u [[sagitalna ravan|sagitalnoj ravni]] (kao pri klimanju), i u [[kruna|čeonoj ravni]] , kao kada se izvodi [[salto]]. I prednji i stražnji kanali orijentisani su pod uglom oko 45° između čeone i sagitalne ravni.
Kretanje tečnosti gura strukturu zvanu [[Ampulska kupula|kupula]] koja sadrži [[trepljaste ćelije]] koje pretvaraju mehaničko kretanje u električne signale.&lt;ref name=&quot;Boron 2005&quot;&gt;{{cite book |author=Boulpaep, Emile L.; Boron, Walter F. |title=Medical physiology: a cellular and molecular approach |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier Saunders |location=St. Louis, Mo |year=2005 |isbn=978-1-4160-2328-9 |oclc=56963726 }}&lt;/ref&gt;

===Sistemi „guraj–vuci“===
[[Slika:Vestibular PushPull.svg|thumb|right|300px|Guraj–vuci sistem polukružnih kanala, za horizontalno kretanje glave udesno.]]

Kanali su raspoređeni tako da svaki kanal na lijevoj strani ima gotovo paralelan parnjak na desnoj. Svaki od ova tri para radi na na guraj-vuci način: kada je jedan kanal stimuliran, njegov odgovarajući partner na drugoj strani je inhibiran, i obrnuto.

Ovaj sistem omogućava da se osete svi pravci rotacije: dok se „desni horizontalni kanal“ stimuliše tokom rotacije glave udesno (slika 2), „lijevi horizontalni kanal“ se stimulira (i samim tim pretežno signalizira) okretanjem glave ulijevo.

Vertikalni kanali su ukršteno spojeni, tj. stimulacije koje su podražajne za prednji kanal su također inhibicijske za kontralateralni zadnji, i obrnuto.

===Vestibulo-čni refleks (VOR)===
{{Glavni|Vestibulo-očni refleks}}
[[Slika:Simple vestibulo-ocular reflex.PNG|thumb|300px|Vestibulo-očni refleks: Detektira se rotacija glave, koja pokreće inhibitorni signal [[ekstraokularni mišoć|ekstraokularnim mišićima]] na jednoj strani i podražajni signal mišićima na drugoj strani. Rezultat je kompenzacijski pokret očiju.]]

'''Vestibulo-očnii refleks''' ('''VOR''') je [[refleks]] [[pokret očiju|pokreta očiju]] koji stabilizira slike na [[retina|mrežnjači]] tokom kretanje glave tako što stvara pokret oka u smjeru suprotnom od kretanja glave, čime se čuva slika u centru vidnog polja. Naprimjer, kada se [[glava]] pomjeri udesno, oči se pomaknu ulijevo, i obrnuto. Pošto su blagi pokreti glave prisutni sve vrijeme, VOR je veoma važan za stabilizaciju vida: pacijenti čiji je VOR oštećen teško čitaju, jer ne mogu da stabilizuju oči tokom malih podrhtavanja glave. VOR refleks ne zavisi od vizuelnog unosa i radi čak i u potpunom mraku ili kada su [[oči]] zatvorene.

Ovaj [[refleks]], u kombinaciji sa principom guraj-vuci opisanim gore, čini fiziološku osnovu „testa brzih impulsa glave“ ili „Halmagyi-Curthoys-testa“, u kojem se glava brzo i snažno pomjera u stranu. dok posmatra da li oči gledaju u istom pravcu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collections.lib.utah.edu/ark:/87278/s6546h55|title=Vestibular neuritis with and head impulse test and unidirectional nystagmus|last=Gold|first=Daniel|website=Neuro-Ophthalmology Virtual Education Library (NOVEL): Daniel Gold Collection. Spencer S. Eccles Health Sciences Library.|access-date=20. 11. 2019|archive-date=12. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201112111455/https://collections.lib.utah.edu/ark:/87278/s6546h55|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Mehanika===

[[Mehanika]] polukružnih kanala može se opisati prigušenim oscilatorom. Ako otklon kupule označimo sa &lt;math&gt;\theta&lt;/math&gt;, a brzinu glave kao &lt;math&gt;\dot q&lt;/math&gt;, otklon kupule je približno:
: &lt;math&gt;\theta (s) = \frac{\alpha s}{(T_1 s+1)(T_2 s+1)} \dot{q} (s)&lt;/math&gt;

α = faktor  proporcije, a ''s'' odgovara frekvenciji. Za ljude, vremenske konstante T&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i T&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; su približno 3 ms i 5 s. Kao rezultat toga, za tipske pokrete glave, koji pokrivaju opseg frekvencija od 0,1&amp;nbsp;Hz i 10&amp;nbsp;Hz, otklon kupule je približno proporcionalan brzini glave. Ovo je vrlo korisno jer brzina [[oči]]ju mora biti suprotna brzini glave kako bi se održao jasan [[vid]].

===Centralna obrada===

Signali iz vestibulumskog sistema takođe se projiciraju u [[mali mozak]] (gde se koriste za održavanje efektivnog VOR-a, zadatak koji se obično naziva &quot;učenje&quot; ili &quot;prilagođavanje&quot;) i u različite oblasti u [[moždana kora|korteksu]]. Projekcije na korteks su raspoređene po različitim područjima, a njihove implikacije još uvijek nisu jasno shvaćene.

===Putevi projekcije===
Vestibulumska jezgra s obje strane [[moždano stablo|moždanog stabla]] razmjenjuju signale u vezi s [[kretanje]]m i položajem tijela. Ovi signali šalju se sljedećim projekcijskim putevima.
*Do [[cerebellum]]a: Signali koji se šalju u [[mali mozak]] prenose se nazad kao pokreti mišića glave, očiju i držanja.
*Na jezgra moždanih nerava [[Okulomotorni nerv|III]], [[Trohleusni nerv|IV]] i [[Abducensni nerv|VI]]. Signali koji se šalju ovim nervima izazivaju vestibulo-očni refleks. Omogućuju očima da se fiksiraju na objekt koji se kreće dok ostaju u fokusu.
*Do [[mrežasta formacija|mrežaste formacije]]: Signali koji se šalju u ovu formaciju signaliziraju novi položaj koji je tijelo zauzelo i kako prilagodititi [[krvotok|cirkulaciju]] i [[disanje]] prema položaju tijela.
*Do [[kičmena moždina|kičmene moždine]]: Signali koji se šalju u kičmenu moždinu omogućavaju brze [[refleks]]ne reakcije i na udovima i na trupu, kako bi se povratila ravnoteža.
*Do [[talamus]]a: Signali koji se šalju u talamus omogućavaju kontrolu motorike glave i tijela, kao i svijest o položaju tijela.&lt;ref name=&quot;Saladin 2011&quot;&gt;{{cite book |author=Saladin, Kenneth S. |title=Anatomy &amp; Physiology: The Unity of Form and Function |url=https://archive.org/details/isbn_2740443113094 |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=2011 |isbn=978-0-07-337825-1 |oclc=799004854  }}&lt;/ref&gt;

==Otolitski organi==
Dok polukružni kanali reaguju na rotacije, [[otolit|otolitski organi]] osjećaju linearna ubrzanja. Ljudi imaju dva otolitska organa sa svake strane, jedan se zove [[utrikulus]], a drugi  [[sakulus]]. Utrikulus sadrži dio [[trepljasta ćelija|trepljastih]] i potpornih ćelija koje se nazivaju makula. Slično tome, sakulus sadrži dio trepljastih  ćelija i [[sakulusna makula|makulu]]. Svaka [[trepljasta ćelija]] makule ima četrdeset do sedamdeset [[stereocilija]] i po jednu pravu [[cilija|ciliju]] koja se zove [[kinocilija]]. Vrhovi ovih cilija su ugrađeni u [[otolit]]nu membranu. Ova membrana je opterećena granulama proteina i [[kalcij-karbonat]]a koje se nazivaju otokonije. Ove otokonije povećavaju težinu i inerciju membrane i pojačavaju osjećaj gravitacije i kretanja. Sa uspravnom glavom, otolitska membrana se spušta direktno na trepljaste ćelije i stimulacija je minimalna. Međutim, kada je glava nagnuta, otolitna membrana se savija sa stereocilijama, stimulirajući trepljaste ćelije. Bilo koja orijentacija glave uzrokuje kombinaciju stimulacije utrikulusa i sakulusa dva uha. Mozak tumači orijentaciju glave upoređujući ove ulaze jedni s drugima i sa drugim ulazima iz očiju i receptorima za istezanje u vratu, otkrivajući na taj način da li je glava nagnuta ili se cijelo tijelo naginje..&lt;ref name=&quot;Saladin 2011&quot;/&gt; U suštini, ovi otolitski organi osjećaju koliko se brzo ubrzava naprijed ili nazad, lijevo ili desno, ili gore ili dolje.&lt;ref name=&quot;The Physiology of the Senses&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.tutis.ca/Senses/L10Balance/L10Balance.pdf |website=The Physiology of the Senses |title = Balance|first = Tutis|last = Vilis|date = 13. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;  Većina [[utrikulus]]nih signala izaziva pokrete [[oči]]ju, dok ih većina [[sakulus]]nih projicira na mišiće koji kontroliraju držanje.

Dok je interpretacija rotacijskih signala iz polukružnih kanala jednostavna, interpretacija otolitnih je teža: budući da je [[gravitacija]] ekvivalentna konstantnom linearnom ubrzanju, nekako se moraju razlikovati otolitni signali koji su uzrokovani linearnim kretanjima od onih uzrokovanih gravitacijom. Ljudi to mogu prilično dobro, ali [[neuron]]ski mehanizmi koji su u osnovi ovog razdvajanja još nisu u potpunosti shvaćeni.
Ljudi mogu osjetiti naginjanje glave i linearno [[ubrzanje]] čak i u mračnom okruženju zbog orijentacije dvije grupe snopova trepljastih ćelija s obje strane [[striola]]. Trepljaste ćelije na suprotnim stranama kreću se ogledalski simetrično, tako da kada se jedna strana pomjeri, druga je inhibirana. Suprotstavljeni efekti uzrokovani nagibom glave uzrokuju različite senzorne inpute iz snopova trepljastih ćelija, omogućavaju ljudima da razaberu u kom smjeru se glava naginje.&lt;ref name=&quot;NCBI Bookshelf&quot;&gt;{{cite journal |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10792/ |title=The Otolith Organs: The Utricle and Sacculus |journal= NCBI Bookshelf - Neuroscience|year=2001 |last1=Williams |first1=S. Mark |last2=McNamara |first2=James O. |last3=Lamantia |first3=Anthony-Samuel |last4=Katz |first4=Lawrence C. |last5=Fitzpatrick |first5=David |last6=Augustine |first6=George J. |last7=Purves |first7=Dale }}&lt;/ref&gt; Senzorne informacije se zatim šalju u mozak, koji može odgovoriti odgovarajućim korektivnim radnjama na [[nervni sistem|nervni]] i [[mišićni sistem]], kako bi osigurao održavanje ravnoteže i [[svijest]]i.&lt;ref name=&quot;Angelaki 2008&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Angelaki DE, Cullen KE |title=Vestibular system: the many facets of a multimodal sense |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=31 |pages=125–50 |year=2008 |pmid=18338968 |doi=10.1146/annurev.neuro.31.060407.125555 |url=https://zenodo.org/record/898126}}&lt;/ref&gt;

==Patologija==

Bolesti vestibulumskog sistema mogu imati različite oblike i obično izazivaju [[vertigo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Vertigo|url = http://umm.edu/programs/hearing/services/vertigo#disorders|website = University of Maryland Medical Center|access-date = 13. 11. 2015|archive-date = 17. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151117020432/http://umm.edu/programs/hearing/services/vertigo#disorders|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; i nestabilnost ili gubitak ravnoteže, često praćeni [[mučnina]]ma. Najčešće  vestibulumske bolesti kod ljudi su [[vestibulumski neuritis]], srodno stanje koje se zove [[labirintitis]], [[Ménièreova bolest]] i [[BPPV]]. Pored toga, na funkciju vestibulumskog sistema mogu uticati tumori na vestibulopužničnom nervu, infarkt u [[moždano stablo|moždanom stablu]] ili u [[moždana kora|korteksnim]] regijama povezanim sa obradom vestibulumskih signala, i [[cerebelumska atrofija]].

Kada vestibulumski i vizuelni sistem daju neskladne rezultate, često se javlja mučnina. Kada ovaj sistem prijavljuje, ali vizuelni sistem ne prijavljuje kretanje, dezorijentacija kretanja se često naziva [[bolest kretanja]] (ili morska bolest, bolest automobila, simulacijka bolest ili zračna bolest). U suprotnom slučaju, kao kada je osoba u okruženju nulte gravitacije ili tokom sesije virtuelne stvarnosti, dezorijentisani osećaj se često naziva [[sindrom adaptacije prostora|svemirska bolest]] ili [[sindrom adaptacije prostora]]. Bilo koja od ovih &quot;bolesti&quot; obično prestaje kada se uspostavi podudarnost između dva sistema.

[[Alkohol]] također može uzrokovati promjene u vestibulumskom sistemu na kratke periode i rezultirati [[vrtoglavica|vrtoglavicom]] i možda [[nistagmus]]om zbog promjenjive [[viskoznost]]i krvi i endolimfe tokom konzumiranja alkohola. Termin za ovo je [[pozicijski alkoholni nistagmus]] (PAN):
* PAN I - Koncentracija alkohola je veća u krvi nego u vestibulumskom sistemu, stoga je endolimfa relativno gusta.
* PAN II - Koncentracija alkohola je niža u krvi nego u vestibulumskom sistemu, pa je endolimfa relativno razrijeđena.

PAN I će rezultirati subjektivnom vrtoglavicom u jednom smjeru i obično se javlja ubrzo nakon uzimanja alkohola kada je nivo alkohola u krvi najviši. PAN II će na kraju izazvati subjektivnu vrtoglavicu u suprotnom smjeru. Ovo se dešava nekoliko sati nakon konzumiranja i nakon relativnog smanjenja nivoa alkohola u [[krv]]i.
[[Benigna paroksizamska pozicijska vrtoglavica]] (BPPV) je stanje koje rezultira akutnim simptomima vrtoglavice. Vjerovatno nastaje kada su komadići odlomljenih [[otolit]]a skliznuli u jedan od polukružnih kanala. U većini slučajeva zahvaćen je stražnji kanal. U određenim položajima glave, ove čestice se pomeraju i stvaraju talas [[fluid]]a koji pomjera kupulu zahvaćenog kanala, što dovodi do vrtoglavice, zamagljenja i [[nistagmus]]a.

Slično stanje kao BPPV može se javiti kod [[pas]]a i ostalih [[sisar]]a, ali termin „vertigo“ se ne može primijeniti jer se odnosi na subjektivnu percepciju. Terminologija nije standardizirana za ovo stanje.

Uobičajena vestibulumska patološka pojava  kod pasa i mačaka kolokvijalno je poznata kao &quot;stara vestibulumska bolest psa&quot;, ili formalnije idiopatska periferna vestibulumska bolest, koja uzrokuje iznenadnu epizodu gubitka ravnoteže, kruženje, naginjanje glave i druge znakove. Ovo stanje je vrlo rijetko kod mladih pasa, ali prilično često kod gerijatrijskih životinja i može utcati na [[mačke]] bilo koje dobi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rossmeisl |first1= John |year= 2010 |title=Vestibular Disease in Dogs and Cats |journal= Veterinary Clinics of North America: Small Animal Practice|volume= 40|issue=1|pages= 80–100 |doi=10.1016/j.cvsm.2009.09.007 |pmid= 19942058 }}&lt;/ref&gt;

Takođe je utvrđeno da je vestibulumska disfunkcija povezana sa kognitivnim i emocijskim poremećajima, uključujući [[depersonalizacija|depersonalizaciju]] i [[derealizacija|derealizaiju]].&lt;ref name=PMID_vestibualar_disorders_correlations&gt;{{ cite journal |last1 = Smith |first1 = Paul F |last2 = Darlington |first2 = Cynthia L |year = 2013 |title = Personality changes in patients with vestibular dysfunction. |journal = Frontiers in Human Neuroscience |quote = patients with vestibular disorders have been reported to experience other personality changes that suggest that vestibular sensation is implicated in the sense of self. These are depersonalization and derealization symptoms such as feeling &quot;spaced out&quot;, &quot;body feeling strange&quot; and &quot;not feeling in control of self&quot;. We propose in this review that these symptoms suggest that the vestibular system may make a unique contribution to the concept of self through information regarding self-motion and self-location that it transmits, albeit indirectly, to areas of the brain such as the temporo-parietal junction |url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24194706 |doi = 10.3389/fnhum.2013.00678|pmid = 24194706 |pages = 678 |volume = 7 |pmc=3810789|doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Ostali kičmenjaci ==
Iako ljudi, kao i većina drugih kičmenjaka, imaju tri polukružna kanala u svojim vestibulumskiim sistemima, [[kolouste|sljepulje]] (lampetre) i [[kolouste|paklare]] su kičmenjaci koji odstupaju od ovog trenda. Vestibulumski sistem lampetri sadrži dva polukružna kanala, dok sistem zmijuljica sadrži jedan kanal. Dva kanala lampetre su razvojno slična prednjem i stražnjem kanalu koji se nalazi kod ljudi. Čini se da je jedini kanal pronađen u zmijuljica sekundarno izveden.

Dodatno, njihov vestibulumski sistem razlikuje se od onih koji se nalaze u drugih kičmenjaka po tome što im otolitski organi nisu segmentirani kao utrikulus i sakulus koji se nalaze kod ljudi, već čine jednu kontinuiranu strukturu koja se naziva ''macula communis''.&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi=10.1038/s41586-018-0782-y| title=Inner ear development in cyclostomes and evolution of the vertebrate semicircular canals| year=2019| last1=Higuchi| first1=Shinnosuke| last2=Sugahara| first2=Fumiaki| last3=Pascual-Anaya| first3=Juan| last4=Takagi| first4=Wataru| last5=Oisi| first5=Yasuhiro| last6=Kuratani| first6=Shigeru| s2cid=54458839| journal=[[Nature]]| volume=565| issue=7739| pages=347–350| pmid=30518864}}&lt;/ref&gt;

== Beskičmenjaci ==

Kod [[beskičmenjak]]a postoji  veliki broj vestibulumskih organa. Dobro poznati primjer su haltere [[muha]] ([[Diptera]]) koji su modificirana zadnja krila.

== Također pogledajte==
* [[Tamna ćelija]]
*[[Vrtoglavica povezana sa migrenom]]
*[[Statocist]]

==Reference==
{{refspisak|30em}}

== Dopunska literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book |author=Thomas Brandt |title=Vertigo: Its Multisensory Syndromes |publisher=Springer |location=Berlin |year=2003 |isbn=978-0-387-40500-1 |oclc= 52472049}} ('''Comment:''' For clinicians, and other professionals working with dizzy patients.)
* {{cite web |author=Christopher Brill, Peter A. Hancock, Richard D. Gilson |date=2003 |url=http://drivingassessment.uiowa.edu/DA2003/pdf/30_ChristopherBrill_format.pdf |title=Driver Fatigue: Is Something Missing? |publisher=University of Central Florida |access-date=12. 2. 2022 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304231000/http://drivingassessment.uiowa.edu/DA2003/pdf/30_ChristopherBrill_format.pdf |url-status=dead }} ('''Comment:''' Research on driver or motion-induced sleepiness aka sopite syndrome links it to the vestibular labyrinths.)
* {{cite journal |last1=Cullen |first1=Soroush |last2=Cullen |first2=Kathleen |year=2008 |doi=10.4249/scholarpedia.3013 |title=Vestibular system |journal=Scholarpedia|volume=3|issue=1|page=3013|bibcode=2008SchpJ...3.3013C|doi-access=free}}
* {{cite book |author=S. M. Highstein, R. R. Fay, A. N. Popper, editors |title=The vestibular system |url=https://archive.org/details/springer_10.1007-b97280 |publisher=Springer |location=Berlin |year=2004 |isbn=978-0-387-98314-1 |oclc=56068617}} ('''Comment:''' A book for experts, summarizing the state of the art in our understanding of the balance system)
* Lawson, Ben D; Rupert, Angus H; Kelley, Amanda M. [http://search.proquest.com/openview/a0a6282958872f9456c42d4a725e0cdf/1 &quot;Mental Disorders Comorbid with Vestibular Pathology&quot;]. A preview of an article on how vestibular disorders can cause symptoms that look like mental disorders.
{{refend}}

== Vanjski  linkovi ==
* [https://vestibular.org/ Vestibular Disorders Association] For more information about vestibular (inner ear balance) disorders.
* [https://web.archive.org/web/20160304073046/http://headimpulse.com/ (Video) Head Impulse Testing site] (vHIT) Site with thorough information about vHIT
* [http://www.physpharm.fmd.uwo.ca/undergrad/sensesweb/ SensesWeb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070520084243/http://www.physpharm.fmd.uwo.ca/undergrad/sensesweb/ |date=20. 5. 2007 }}, which contains animations of all sensory systems, and additional links.
* [http://www.dizzytimes.com/ Dizzytimes.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100805084950/http://www.dizzytimes.com/ |date=5. 8. 2010 }} Online Community for Sufferers of Vertigo and Dizziness.
* [http://nba.uth.tmc.edu/neuroscience/s2/chapter10.html Vestibular System], ''Neuroscience Online'' (electronic neuroscience textbook)

{{Osjećaji i percepcija}}
{{Vestibulumski sistem}}
{{Slušni i vestibulumski putevi}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Vestibulumski sistem|*]]
[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Senzorni sistem]]
[[Kategorija:Uho]]
[[Kategorija:Čula]]</text>
      <sha1>oi87chwckf6ife3zeecp81us5digdah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zdenko Petranović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490508</id>
    <revision>
      <id>3900456</id>
      <parentid>3594756</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2917" sha1="dcwtt9weao7krgnoyqmc92r04vnr17w" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bista Zdenka Petranovića.jpg|mini|Bista Zdenka Petranovića]]
'''Zdenko Petranović''' (8. april 1919 – 21. april 1942) jest [[Narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]] i učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://yu-nostalgija.com/petranovic-zdenko-jastreb/|title=Petranović Zdenko Jastreb Narodni heroj iz Delnica (Hrvatska)|last=slovenac|date=22. 12. 2020|website=Yu NoStAlGiJa|language=en-US|access-date=21. 4. 2022|archive-date=17. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220517171350/https://yu-nostalgija.com/petranovic-zdenko-jastreb/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u [[Delnice|Delnicama]]. Po završetku prvog razreda pučke škole seli se u Dragu pokraj [[Sušak]]a s roditeljima. Tu završava i šegrtsku školu te se zapošljava u svojstvu trgovačkog pomoćnika. Godine 1938, u Sušaku učestvuje u demonstracijama protiv pripajanja čehoslovačkih Sudeta. Zbog svog istupa u demonstracijama dobiva otkaz na radnom mjestu. Na odsluženju vojnog roka u Zvorniku dočekuje kapitulaciju Kraljevine Jugoslavije, da bi se vratio u Dragu kod roditelja. Početkom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] Zdenko živi s porodicom u Sušaku. Vraća se u [[Delnice]] i brat ga povezuje s članovima [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] da bi ubrzo i priključio partizanima u &quot;Delničku četu&quot;, Četa ubrzo biva napadnuta, a Zdenko odlazi s grupom boraca u Bitoraju, ličko-fužinski partizanski logor i tamo dobija nadimak &quot;Jastreb&quot;. Zdenko postaje zapovjednik Omladinske čete trećeg bataljona &quot;Goranin&quot; Primorsko goranskog odreda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_biografije_petranovic_zdenko_jastreb.html|title=Biografija - Zdenko Petranović - Jastreb|website=www.formula1-dictionary.net|access-date=21. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; U jednoj akciji u Sloveniji blizu [[Banja Loka|Banja Loki]], prilikom povlačenja od neprijateljskih tenkova, biva pogođen mitraljeskom rafalnom paljbom 21. aprila 1942. Proglašen je narodnim herojem Jugoslavije 20. decembra 1951. U Delnicama u čast Zdenku postavljena je bista.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://portal.braniteljski-forum.com/blog/tag/zdenko-petranovic-jastreb|title=Zdenko Petranović –Jastreb Tag - Portal Dnevnih Novosti|last=IT|first=Extreme|website=UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA RH|language=hr-HR|access-date=21. 4. 2022|archive-date=17. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220517171417/https://portal.braniteljski-forum.com/blog/tag/zdenko-petranovic-jastreb|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Petranović, Zdenko}}
[[Kategorija:Biografije, Delnice]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]]
[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]
[[Kategorija:Hrvatski partizani]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]</text>
      <sha1>dcwtt9weao7krgnoyqmc92r04vnr17w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zaporožje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>495358</id>
    <revision>
      <id>3900440</id>
      <parentid>3895154</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T04:30:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75263" sha1="7rrazen4117pp457eda4jv6ecyqyxmp" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                             = Zaporožje
| izvorno_ime                     = Запоріжжя
| izvorno_ime_jez                 = ukrajinski
| naselje_vrsta                   = Grad
| slika                           = Нічний проспект.jpg
| slika_veličina                  = 300px
| slika_zastava                   = Прапор міста Запоріжжя (2003).svg
| zastava_veličina                = 150px
| slika_štit                      = Герб Запорожья 2003 года.svg
| štit_veličina                   = 100px
| koordinate                      = {{coord|47|51|00|N|35|07|03|E}}
| pushpin_karta                   = Ukrajina
| pushpin_oznaka                  = Zaporožje
| podjela_vrsta                   = [[Država]]
| podjela_ime                     = {{ZID|Ukrajina}}
| podjela_vrsta1                  = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| podjela_ime1                    = [[Zaporiška oblast]]
| vođa_titula                     = [[Gradonačelnik (Zaporožje)]]
| vođa_ime                        = Anatolij Kurtijev
| visina                          = 50
| stanovništvo_ukupno             = 710,052
| stanovništvo_gustoća            = 1,365.2
| površina_ukupno                 = 334
| vremenska_zona1                 = UTC+2 (EET)
| poštanski_broj                  = 69xxx
| pozivni_broj                    = +380 61(2)
| veb-sajt                        = https://zp.gov.ua/en
| slika_opis                      = Avenija katedrala
| najveća_visina                  = 105
}}
'''Zaporožje''' ({{Jez-uk|Запоріжжя}}, [zɐpoˈr⁽ʲ⁾iʒːɐ] {{Jez-ru|Запорожье}}) jest grad na jugoistoku [[Ukrajina|Ukrajine]], smješten na obalama [[Dnjepar|rijeke Dnjepar]]. To je [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zaporiška oblast|Zaporoške oblasti]].&lt;ref&gt;{{In lang|uk}}&lt;/ref&gt; Zaporožje ima 710.052 stanovnika po popisu 1. januara 2022.

Zaporožje je poznato po historijskom ostrvu Horticija; više elektrana uključujući [[Nuklearna centrala Zaporožje|nuklearnu elektranu Zaporožje]] (najveća nuklearna elektrana u [[Evropa|Evropi]]), [[Termoelektrana|termoelektranu]] Zaporožje i [[Hidroelektrana|hidroelektranu]] Dnjepar i zbog toga što je važan industrijski centar. U regionu se proizvode [[čelik]], [[aluminijum]], motori za avione, [[automobil]]i, transformatori za trafostanice i druga teška industrijska roba.

== Imena i etimologija ==
Ime '''''Zaporožje''''' doslovno se odnosi na položaj grada koji se nalazi &quot;iza brzaka&quot; - nizvodno ili južno od brzaka [[Dnjepar|rijeke Dnjepar]], koji su nekada predstavljali veliku prepreku za plovidbu i mjesto važnih luka (1932. brzaci na Dnjepru su bili poplavljene kako bi postali dio rezervoara Dnjeparske hidroelektrane).&lt;ref name=&quot;Pospelov&quot;&gt;Pospelov, pp.&amp;nbsp;25–26&lt;/ref&gt;

Prije nego što je ime grada promijenjeno 1921, grad se zvao '''Aleksandrovsk''' ({{Jez-ru|Алекса́ндровск}} [ɐlʲɪˈksandrəfsk]) ili '''Oleksandrovsk''' ({{Jez-uk|Олекса́ндрівськ}}   [olekˈsɑnd⁽ʲ⁾r⁽ʲ⁾iu̯sʲk]) po imenu tvrđave ({{Jez-ru|Александровская крепость}}; {{Jez-uk|Олександрівська фортеця}}), koja je bila dio Dnjeparske odbrambene linije [[Ruska Imperija|Ruske Imprije]].

== Historija ==

=== Historija prije osnivanja ===
[[Datoteka:Kurgan stelae (Kirovohrad, Ukraine).JPG|lijevo|mini|285x285piksel|[[Kurganske stele]]]]
Arheološki nalazi pokazuju da su oko savremenog grada prije otprilike dvije ili tri hiljade godina živjeli [[Skiti]]. Kasnije su tu živjeli [[Hazari]], [[Pečenezi]], [[Kumani]], [[Tatari]] i [[Slaveni]]. Trgovački put od Varjaga do Grka prolazio je kroz ostrvo Horticija. Ove teritorije su nazvane &quot;Divljim poljima&quot;, jer nisu bile pod kontrolom nijedne države (to je bila zemlja između jako erodiranih granica Poljsko-Litvanske Unije, Velike Kneževine Moskve i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]).

Godine 1552. Dmitro Višnevecki je podigao drvena utvrđenja na malom ostrvu Mala Horticija koje se nalazi u blizini zapadne obale ostrva Horticija. Arheolozi smatraju da su ova utvrđenja prototip Zaporoškog Siča - uporišta paravojnih seljačkih pukova [[Kozaci|kozaka]] .

=== Rusko Carstvo (1654–1917) ===
==== Osnivanje Zaporožja ====
[[Datoteka:Postcard Zaporizhzhia (V.A.Svitlychnyi).jpg|mini|262x262piksel|Razglednica Zaporožja]]
Godine 1770. tvrđava '''Aleksandrovskaja''' ({{Jezik|ru|Александровская}}) je sagrađena i smatra se godinom osnivanja Zaporožja. Kao dio odbrambene linije Dnjepra, tvrđava je štitila južne teritorije [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] od invazija [[Krimski Kanat|Krimskih Tatara]].&lt;ref name=&quot;Novistki-191&quot;&gt;Я. П. Новицкий. [http://history.org.ua/LiberUA/Book/novits1/4.pdf История города Александровска, (Екатеринославской губ.) в связи с историей возникновения крепостей Днепровской линии 1770–1806 г.] – Екатеринослав: Типография Губернского Земства, 1905. – 176 с. {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt; Neizvjesno je u čiju čast je tvrđava dobila ime. Neki vjeruju da je riječ o Aleksandru Mihajloviču Golicinu, generalu koji je služio Katarini Velikoj.&lt;ref name=&quot;Pospelov&quot;&gt;Pospelov, pp.&amp;nbsp;25–26&lt;/ref&gt; Druge mogućnosti su princ Aleksandar Vjazemski &lt;ref name=&quot;Novistki-191&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;zp-pravda.info-2008-09-25&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.zp-pravda.info/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2088:2010-09-25-17-27-04&amp;catid=38:2009-04-14-10-29-22&amp;Itemid=56|last=Віталій Бондар, Ірина Козлова.|date=25. 9. 2010|publisher=Запорізька правда|language=uk|script-title=uk:Таємниці унікальних документів|access-date=31. 12. 2022|archive-date=6. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220606052741/http://www.zp-pravda.info/index.php?option=com_content|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ili Aleksandar Rumjancev.&lt;ref&gt;[http://www.zounb.zp.ua/resourse/virtvist/ZO/alexandrivsk_history/index.html З історії Олександрівська] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202103905/http://www.zounb.zp.ua/resourse/virtvist/ZO/alexandrivsk_history/index.html |date=2. 2. 2014 }} {{In lang|uk}}&lt;/ref&gt;

Godine 1775. [[Ruska Imperija|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su mirovni sporazum Kučuk Kaynarca, prema kojem su južne zemlje Ruske nizije i poluostrva Krim postale teritorije pod ruskom upravom. Kao rezultat toga, Aleksandrovska tvrđava je izgubila svoj vojni značaj i pretvorena je u mali provincijski ruralni grad, poznat od 1806. pod imenom '''Aleksandrovsk''' ({{Jezik|ru|Александровск}}).&lt;ref name=&quot;Pospelov&quot;&gt;Pospelov, pp.&amp;nbsp;25–26&lt;/ref&gt;

==== Menonitski doseljenici ====
[[Datoteka:Zaporizhzhia (former Aleksandrovsk) Choral Synagogue.jpg|mini|225x225piksel|Sinagoga u Aleksandrovsku sagrađena 1898.]]
Godine 1789. menoniti iz [[Baltičko more|baltičkog]] grada [[Gdanjsk]]&lt;nowiki/&gt;a prihvatili su poziv Katarine Velike da nasele nekoliko kolonija na području savremenog grada. Ostrvo Horticija im je poklonila ruska vlada na &quot;trajno vlasništvo&quot;. Godine 1914. Menoniti su prodali ostrvo nazad gradu. Menoniti su izgradili mlinove i poljoprivredne fabrike u Aleksandrovsku.&lt;ref name=&quot;Natalia&quot;&gt;{{Cite news|last=Natalia Ostasheva Venger|publisher=Dnepropetrovsk National University|title=The Mennonite Industrial Dynasties in Alexandrovsk|work=Journal of Mennonite Studies|volume=V21|pages=89–110|year=2003|url=http://jms.uwinnipeg.ca/index.php/jms/article/view/887/886|access-date=31. 12. 2022|archive-date=19. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110819004935/http://jms.uwinnipeg.ca/index.php/jms/article/view/887/886|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], a posebno tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], većina menonita je pobjeglo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], i veliki dio je nasilno preseljen u istočnu Rusiju. Trenutno malo menonita živi u Zaporožju, iako su u tom području sačuvane mnoge industrijske zgrade i kuće koje su izgradili menoniti.&lt;ref&gt;Friesen, R. ''Building on the Past: Mennonite Architecture, Landscape and Settlements in Russia/Ukraine''. Raduga Publications, 2004.&lt;/ref&gt;

==== Riječna skela ====
Godine 1829. predložena je izgradnja [[Trajekt sa žicom|riječne skele]] preko [[Dnjepar|Dnjepra]]. Riječna skela je mogla nositi desetak zaprega. Projekat je odobrio [[car]] i kasnije je korišćen u drugim dijelovima [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]]. Godine 1904. riječna skela je zamijenjena mostom Kičkas, koji je izgrađen u najužem dijelu rijeke zvanim &quot;Vučje Grlo&quot;, u blizini sjevernog dijela ostrva Horticija.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt;

==== Uspostavljanje željezničke pruge i Kičkaškog mosta ====
Prvi željeznički most preko Dnjepra bio je Kičkas ({{Jezik|ru|Кичкасский}}) most, koji su projektovali Y. D. Proskuryakov i E. O. Paton. Građevinske radove je nadgledao F.W. Lat. Ukupna dužina mosta bila je 336 metara. Gornji sloj je imao dvokolosiječnu željezničku prugu, dok je donji sloj korišten za druge vrste vozila; obje strane mosta su određene kao pješačke staze. Izgrađena je na najužem dijelu rijeke Dnjepar poznatom kao ''Vukovo Grlo'' . Gradnja je počela 1900, a za pješački saobraćaj je otvorena 1902. Zvanično otvaranje mosta bilo je 17. aprila 1904, iako je željeznički saobraćaj na mostu počeo tek 22. januara 1908.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt; Otvaranje Kičkaškog mosta dovelo je do industrijskog rasta Aleksandrovska.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt;

==== Građanski rat (1917–1921) ====
Kičkaški most je bio od strateškog značaja za vrijeme [[Ruski građanski rat|građanskog rata u Rusiji]] i služio je za prijevoz trupa, municije, ranjenika i saniteta. Zbog ovog mosta, Aleksandrovsk i njegova okolina bili su poprište žestokih borbi od 1918. do 1921. između [[Crvena armija|Crvene armije]] i Bijele armije Denjikina i Vrangela, Petljurine Ukrajinske narodne armije Ukrajinske Narodne Republike i njemačko-austrijskih trupa i nakon njihovog poraza, borba sa ustancima koji su predvodili Hryhoriv i Mahno. Most je više puta oštećen. Najveću štetu nanijele su mu Mahnove trupe kada su se 1920. povukle iz Aleksandrovska i napravile rupu nasred mosta koja je bila široka 40 metara.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt;

=== Za vrijeme [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] (1922-1991) ===

==== Industrijalizacija 1920-1930-ih ====
[[Datoteka:Вокзал Александровск-1.jpg|mini|255x255piksel|Glavna željeznička stanica u Aleksandrovsku, 1920. godina]]
Početkom 20. vijeka, Zaporožje je bio mali ruralni gradić [[Ruska imperija|Ruske Imperije]], koji je dobio industrijski značaj tokom procesa industrijalizacije koja je sprovela sovjetska vlada 1920-ih i 1930-ih godina.Između 1929–1932. izrađen je glavni plan izgradnje grada, 10&amp;nbsp;km od starog grada Aleksandrovska na najužem dijelu rijeke Dnjepar planirana je izgradnja hidroelektrane, najmoćnije u Evropi u to vrijeme. U neposrednoj blizini stanice plan je bio  izgraditi novi moderni grad i gigantske fabrike čelika i aluminija. Kasnije je stanica dobila naziv&quot;DnjeproHES&quot;, čeličana -&quot; Zaporizhstal' &quot;, a novi dio grada - &quot;Socgorod&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://books.google.com/books?id=l-lNAAAAYAAJ|title=Sovetskai︠a︡ arkhitektura|date=27. 10. 1969|publisher=Искусство}}&lt;/ref&gt; (Socijalistički grad)&lt;ref&gt;[https://www.google.com/search?tbm=bks&amp;tbo=1&amp;hl=ru&amp;q=%22socialist+city+of+Bolshoye+Zaporozhye%22+%2BZaporozhye&amp;btnG=%D0%98%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%82%D1%8C+%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8 New world review], p40&lt;/ref&gt;. Proizvodnja kombinata aluminijuma (&quot;DAZ&quot; – Kombinat aluminija Dnjepar) prema planu je trebala da premaši ukupnu proizvodnju aluminijuma širom Evrope u to vrijeme.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://photoalbum.zp.ua/history/history/part2.htm|title=История Запорожья|website=photoalbum.zp.ua}}&lt;/ref&gt;

Tridesetih godina prošlog stoljeća američka kompanija United Engineering and Foundry Company izgradila je čeličanu, koja je proizvodila čeličnu traku za toplo i hladno valjanje. Ovo je bila kopija čeličane Ford River Rouge. Godišnji kapacitet čeličane dostigao je 540,000 tona. Širina trake je bila 170&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Dunn-13&quot;&gt;''The Soviet economy and the Red Army, 1930–1945'', by Walter Scott Dunn, Greenwood Publishing Group, 1995 {{ISBN|0-275-94893-5}}, page 13.&lt;/ref&gt; Postojala je i druga sekcija ove čeličane koja je koristila sovjetsku kopiju Demag AG mlina za traku. Proizvodila je čelične trake dužine 110&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Dunn-13&quot; /&gt;

==== Hidroelektrana, DniproHES ====
[[Datoteka:Hydro-electric Power station 'Dniprohes' in Zaporizhzhia 04.JPG|mini|250x250piksel|Hidroelektrana Dnjepar]]
Prekretnica u historiji grada bila je izgradnja hidroelektrane (DniproHES), koja je počela 1927, a završena 1932. Glavni projektant projekta bio je {{Ill|I. G. Alexandrov|ru|Александров, Иван Гаврилович}}, rukovodilac izgradnje – {{Ill|A. V. Vinter|ru|Винтер, Александр}}, glavni arhitekta – V. A. Vesnin i glavni američki savjetnik – pukovnik Hugh Cooper. Instalirani proizvodni kapacitet je bio 560 megavata, dužina konveksne brane bila je 760 metara, širina je bila 56 metara, a visina je bila 60 metara.

Osam turbina i pet električnih generatora dizajnirano je i proizvedeno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Ostala tri generatora proizvedena su u lenjingradskoj fabrici Elektrosila. Nakon puštanja u rad, brzaci Dnjepra su poplavljeni, a rijeka je postala plovna od [[Kijev]]a do Hersona. Godine 1980. izgrađena je nova zgrada generatora, a snaga stanice je povećana na 1.388 megavati

==== Grad socijalizma (Socgorod) ====
Između hidroelektrane i industrijske zone, 19&amp;nbsp;km udaljeno od centra starog Aleksandrovska osnovana je stambena četvrt br. 6, koja je dobila ime &quot;Socgorod&quot;. Arhitekti su vjerovali da korištenjem novih arhitektonskih oblika mogu stvoriti novo društvo. Distrikt br. 6 bio je jedan od rijetkih implementacija koncepta urbanog razvoja. Izgradnja okruga počela je 1929, a završena 1932.

Glavna ideja koja je vodila arhitekte bila je stvaranje vrtnog grada, grada budućnosti. U Socgorodu su izgrađene višespratnice (ne više od 4 sprata) sa velikim, prostranim stanovima sa prostranim dvorištima i drvećem oko zgrada. Nikolaj Kolli,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bse.sci-lib.com/article062845.html|title=Колли Николай Джемсович|website=bse.sci-lib.com}}&lt;/ref&gt; VA Vesnin, {{Ill|G. M. Orlov|uk|Орлов Георгій Михайлович (архітектор)}}, VG Lavrov i drugi dizajnirali su DniproHES i SocGorod. [[Le Corbusier]] je nekoliko puta posjetio grad 1930-ih. Arhitekte su koristile ideje konstruktivističke arhitekture .

Nazivi ulica su se često mijenjali. Prvobitni naziv Avenije metalurga bio je Aleja entuzijasta. Ovaj put vodi do industrijske zone. U to vrijeme su vjerovali da ljudi koji idu u tvornicu imaju samo pozitivna osjećanja poput radosti, ponosa i entuzijazma. Na kraju puta nalazi se skulptura metalurga vajara Ivana Nosenka iz 1963. Za vrijeme njemačke okupacije nosila je ime [[Taras Ševčenko|Ševčenkova]] avenija. Kasnije je preimenovana u Staljinovu aveniju; a nakon njegove smrti dobila je današnje ime Metalurška avenija. Avenija Soborni je prvobitno imala ime Libkhnet Avenue. Ulica &quot;Četrdeset godina Sovjetske Ukrajine&quot; nekada se zvala Sovnarkomovska ulica, a za vrijeme njemačke okupacije Hitlerova ulica.

==== Željeznički mostovi na Dnjepru ====
Lokacija Kičkaškog mosta bila je u zoni plavljenja uzvodno od hidroelektrane. Prvobitno je planirano da se rastavi i ponovo izgradi na drugoj lokaciji, ali stručni savjet je bio protiv toga, jer ne bi bilo isplativo i jer je jeftinije izgraditi novi most.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;&gt;[http://www.zounb.zp.ua/resourse/scarbnicya/Adelberg/indexf.html ''The bridges of Zaporizhzhia'' (Мосты Запорожья)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308145207/http://www.zounb.zp.ua/resourse/scarbnicya/Adelberg/indexf.html |date=8. 3. 2012 }}, by L. Adelberg (Адельберг Л), pub RA Tandem st, Zaporizhzhia, 2005. {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;

Izgradnja hidroelektrane značila je da je bio potreban novi željeznički most preko Dnjepra. Umjesto jednog mosta, kao do sada, odlučeno je da pruga pređe preko ostrva Khorticija . Široki dio rijeke između Khorticije i grada poznat je kao Novi Dnjepar, a uži dio između Khorticije i predgrađa na desnoj obali rijeke poznat je kao Stari Dnjepar.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt; Preko Novog Dnjepra sagrađen je trolučni dvostepeni most. Svaki luk dug je 140 m. Kada se uračunaju prilazni rasponi, ukupna dužina mosta je 715 m i ukupna težina je 8,480 tona.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot; /&gt;

Preko Starog Dnjepra je sagrađen jednokrilni lučni most. Ukupna dužina mosta bila je 370 m; rasponi luka 224m i tada je bio najveći most sa jednim rasponom u Evropi. Težina mosta bila je 5,220 tona.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt; Oba mosta projektirao je [[profesor]] Streletsky. Izrađeni su od čelika zakovanog zakovicama, a imali su dva nivoa: gornji za željeznički saobraćaj i donji za drumski i pješački saobraćaj. Izgradila ih je kombinacija čehoslovačkih i sovjetskih radnika pod vodstvom sovjetskog inženjera po imenu Konstantinov. Lukovi su sagrađeni od čelik proizvedenog u Vitkovetskoj čeličani u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], ostali čelični elementi su izrađeni u Dnjepropetrovskom metalurškom kombinatu. Novi mostovi otvoreni su 6. novembra 1931. Kičkaški most je potom srušen.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat (1941–1945) ===
[[Datoteka:ZaporizhiaCombat.jpg|mini|360x360piksel|Vojnik [[Crvena armija|Crvene armije]] u blizini hidroelektrane Dnjepar]]

==== Njemačka okupacija ====
[[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Rat između SSSR-a i nacističke Njemačke]] počela je 22. juna 1941.

Nakon izbijanja rata, sovjetska vlada je započela evakuaciju industrijske opreme iz grada u [[Sibir]] .&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;/&gt; Sovjetske sigurnosne snage [[NKVD]] pucale su na političke zatvorenike u gradu.&lt;ref&gt;''Germany and the Second World War, Volume IV The Attack on the Soviet Union'', by [[Horst Boog]], [[Jürgen Förster]], [[Joachim Hoffmann]], [[Ernst Klink]], [[Rolf-Dieter Müller]], [[Gerd R. Ueberschär]], pub Clarendon Press, 1998, {{ISBN|0-19-822886-4}}, p 909.&lt;/ref&gt; Dana 18. augusta 1941, vojnici njemačke 1. Panzergrupe stigli su do predgrađa Zaporožja na desnoj obali Dnjepra i zauzeli ostrvo Khorticija.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1941.htm|title=The Eastern Front, Timeline 1941|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719023845/http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1941.htm|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead|access-date=18. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Crvena armija]] je 18. augusta 1941. u 16:00 sati napravila rupu veličine 120 x 10 m na hidroelektrani Dnjepar (DniproHES), što je izazvalo poplavni talas koji je zahvatio Zaporožje do [[Nikopol, Ukrajina|Nikopolja]], ubivši lokalno stanovništvo, kao i vojnike sa obje strane.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;/&gt; &quot;Budući da u to vrijeme nije objavljen zvanični broj žrtava, procijenjeni broj žrtava uveliko varira. Većina historičara to procijenjuje na između 20.000 i 100.000 žrtava, na osnovu broja ljudi koji su tada živjeli u poplavljenim područjima.&quot; &lt;ref&gt;[http://www.rferl.org/content/european-remembrance-day-ukraine-little-known-ww2-tragedy/25083847.html Radio Free Europe Radio Liberty], ''Ukrainian Activists Draw Attention To Little-Known WWII Tragedy '', by Dmytro Moroz and Claire Bigg, 23 August 2013.&lt;/ref&gt; Nakon dva dana, gradski branioci su dobili pojačanje i držali lijevu obalu rijeke Dnjepar 45 dana.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt; Za to vrijeme ljudi su demontirali tešku mehanizaciju, pakovali je i utovarivali na željeznički peron, obilježavali i obračunavali dijagramima ožičenja.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt; Samo Zaporožstal je izvezao 9.600 vagona sa opremom.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;/&gt; Zaporožje je zauzeto [[3. oktobar|3. oktobra]] [[1941.]] &lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt;&lt;ref&gt;''Germany and the Second World War, Volume IV The Attack on the Soviet Union'', p 607 says that Zaporizhzhia was captured on 1 October 1941.&lt;/ref&gt;

Njemačka okupacija Zaporožja trajala je 2 godine i 10 dana.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;/&gt; Za to vrijeme Nijemci su strijeljali preko 35.000 ljudi, a 58.000 ljudi poslali u Njemačku na prisilni rad.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt; Nijemci su koristili prisilne radnike (uglavnom ratne zarobljenike) da pokušaju da obnove branu hidroelektrane Dnjepar i čeličanu.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt; Lokalni građani su osnovali podzemnu organizaciju otpora u proljeće 1942.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt;

Željezničke pruge Kryvyi Rih – [[Volgograd|Staljingrad]] i [[Moskva]] – [[Krim]] koje prolaze kroz Zaporožje bile su važne linije snabdijevanja Nijemaca 1942–1943. Međutim, veliki trolučni Dnjeparski most u Zaporožju dignut je u zrak od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] koja se povlačila 18. avgusta 1941. Daljnja rušenja obavljena su tokom septembra 1941.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt; i Nijemci su ga vratili u funkciju tek u ljeto 1943.&lt;ref name=&quot;Manstein263&quot;&gt;''[[Verlorene Siege|Lost Victories]]'', by Field Marshal Eric von Manstein, pdf version p263.&lt;/ref&gt;

Dok su Nijemci reformirali Armiju grupe Jug u februaru 1943, njen štab je bio u Zaporožju. Gubitak [[Harkiv]]a i drugih gradova doveo je do toga da [[Adolf Hitler]] odleti do ovog štaba 17. februara 1943, gdje je ostao do 19. februara i susreo se sa komandantom armijske grupe feldmaršalom [[Erich von Manstein|Erihom von Mansteinom]]. Bio ubijeđen da dozvoli grupi Armija Jug da se bori protiv sovjetske odbrane. Ta odluka je brzo dovela do toga da su Nijemci ponovo zauzeli veliki dio izgubljene teritorije u Trećoj bici za Harkov.&lt;ref&gt;''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, translated by Anthony G Powell, [http://www.nazi.org.uk/military%20pdfs3/ErichVonManstein-LostVictories-WarMemoirsOfHitlersMostBrilliantGeneral.pdf pdf version p267-270]{{Mrtav link}}.&lt;/ref&gt; Hitler je ponovo posjetio štab u Zaporožju 10. marta 1943, gde su ga obavijestili von Manstein i njegov kolega iz vazduhoplovstva feldmaršal Wolfram Freiherr von Richthofen .&lt;ref&gt;''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, pdf version p 274.&lt;/ref&gt;  Hitler je posljednji put posjetio štab u Zaporožju 8. septembra 1943.&lt;ref&gt;''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, pdf version p290-2.&lt;/ref&gt; Sredinom septembra 1943. Armijska grupa je premjestila svoj štab iz Zaporožja u Kirovograd (danas Kropivnjicki).&lt;ref name=&quot;Manstein301&quot;&gt;''Lost Victories'', by Field Marshal Eric von Manstein, says that the Germans finished repairing the railway bridge only a few months before they lost the city in October 1943.&lt;/ref&gt;

I veliki željeznički most preko Novog Dnjepra i manji preko Starog Dnjepra oštećeni su u zračnom napadu grupe od osam aviona Ilyushin Il-2 predvođenih poručnikom A Usmanovom 21. septembra 1943.&lt;ref name=&quot;Bridges&quot;/&gt;

==== Oslobođenje ====
Sredinom augusta 1943. Nijemci su počeli da grade odbrambenu liniju Panther-Wotan duž [[Dnjepar|Dnjepra]] od [[Kijev]]a do [[Krim]]a, a na nju su se povukli u septembru 1943. Nijemci su držali grad kao mostobran preko Dnjepra sa vojnicima 40. tenkovskog i 17. korpusa.&lt;ref name=&quot;Timeline1943&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1943.htm|title=The Eastern Front, Timeline 1943|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719024008/http://www.theeasternfront.co.uk/timeline1943.htm|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead|access-date=18. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Sovjetski jugozapadni front, kojim je komandovao general Armije Rodion Malinovsky, napao je grad 10. oktobra 1943.&lt;ref name=&quot;Timeline1943&quot; /&gt; Kada su branioci uspjeli da odbrane napade, Crvena armija je pojačala broj svojih trupa i pokrenula iznenadni noćni napad u 22:00 sata 13. oktobra,&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;&gt;[http://www.zabor.zp.ua/zaporozhye/istoria_zaporozhye.htm The Great Patriotic War on the territory of Zaporizhzhia (Великая Отечественная война на территории Запорожья)] {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lelyushenko&quot;&gt;[http://militera.lib.ru/memo/russian/lelyushenko_dd/index.html ''Moscow-Stalingrad-Berlin-Prague, Memories of Army Commander'' (&quot;Москва-Сталінград-Берлін-Прага&quot;. Записки командарма)], by Dmitri Danilovich Lelyushenko (Лелюшенко Дмитро Данилович), pub Nauka, Moscow, 1987, chapter 4.&lt;/ref&gt; &quot;izloživši salvu granatiranja veću od svega... vidi se do danas (tu su se prvi put pojavile čitave 'divizione' artiljerije) i ubacivši čak deset divizija snažno potpomognutih oklopom&quot;.&lt;ref name=&quot;Manstein301&quot;/&gt;

Crvena armija je provalila na mostobran, prisiljavajući Nijemce da ga napuste 14. oktobra.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;/&gt; Nijemci koji su se povlačili gotovo su potpuno uništili čeličanu Zaporožstal;&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt; ponovo su srušili veliki željeznički most,&lt;ref name=&quot;Manstein301&quot;/&gt; srušili zgradu turbine, te oštetili 32 od 49 uvala hidroelektrane Dnjepar.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt; Ovaj grad imaspomenik u Oleksandrivskom okrugu posvećen poručniku [[Crvena armija|Crvene armije]] {{Ill|Mykola Yatsenko|uk|Яценко Микола Лаврентійович|ru|Яценко, Николай Лаврентьевич}} koji je komandovao prvim tenkom koji je ušao u Zaporožje; on i njegova posada su poginuli u bici za grad.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot; /&gt;

Crvena armija nije uspjela ponovo zauzeti dijelove grada na desnoj obali [[Dnjepar|Dnjepra]] sve do [[1944.]]&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;/&gt;

Obnova hidroelektrane Dnjepar počela je 7. jula 1944. Prvi vati električne energije iz obnovljene brane nastali su 3. marta 1947.&lt;ref name=&quot;zabor.zp.GPW&quot;/&gt;

=== Savremeni period (1991 - danas) ===
[[Datoteka:Tatra KT4DM (№ 017).jpg|mini|250x250piksel|Moderno Zaporožje (2022.)]]

==== Novi mostovi preko Dnjepra ====
Drumska saobraćajna veza između gradskih četvrti desne obale Dnjepra i centra grada preko Preobraženskog mosta bila je zagušena već krajem [[1990-e|devedesetih]]. Godine 2004. počela je izgradnja novog mosta preko Dnjepra pod nazivom Novi Zaporoški most. Ovaj most je paralelan sa postojećim Preobraženskim mostom na maloj udaljenosti nizvodno. Izgradnja mosta je zaustavljena ubrzo nakon što je počela, a ostali su netaknuti zbog nedostatka sredstava. Projekat je zastarjeo i treba ga revidirati, a cijena mosta procjenjuje se na 8 milijardi [[Ukrajinska hrivnja|ukrajinskih]] [[Ukrajinska hrivnja|hrivnji]] (za razliku od prvobitne 2 milijarde hrivnji).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://fakty.ictv.ua/ru/videos/chomu-mosty-buduyut-po-14-rokiv-i-shho-kazhe-ukravtodor |title=Почему мосты строят по 14 лет – и что говорит Укравтодор |access-date=31. 12. 2022 |archive-date=13. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180813055939/https://fakty.ictv.ua/ru/videos/chomu-mosty-buduyut-po-14-rokiv-i-shho-kazhe-ukravtodor/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sredinom novembra 2020, turski izvođač radova najavio je da započinje završnu fazu radova prve faze izgradnje. Planirano je da radovi budu završeni prije decembra.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Lychovchuk|first=Valeria|date=13. 11. 2020|title=ДОЛГАЯ ДОРОГА ЧЕРЕЗ ДНЕПР. ТАК БУДУТ ЛИ У ЗАПОРОЖЬЯ НОВЫЕ МОСТЫ?|language=ru|trans-title=Long road through the Dnieper: Will there be new bridges in Zaporizhzhia?|work=Zaporizhzhia Future|url=https://zaporizhzhia-future.com.ua/ru/dovga-doroga-cherez-dnipro-tak-chy-budut-u-zaporizhzhya-novi-mosty}}&lt;/ref&gt;

==== Događaji Euromajdana, 2013–2014 ====
[[2014 Euromajdan regionalne državne uprave zanimanja|Euromajdan protesti 2014.]] protiv predsjednika Viktora Janukoviča su održani i u Zaporožju.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.ft.com/content/0be4a86e-86b0-11e3-aa31-00144feab7de|title=Ukraine protests spread to Yanukovich heartland|work=Financial Times|date=26. 1. 2014|last=Buckley|first=Neil}}&lt;/ref&gt; 23. februara 2014. zgradu regionalne državne administracije u Zaporožju zauzelo je 4.500 demonstranata &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.unian.net/politics/888801-v-zaporoje-uchastniki-maydana-opechatali-kabinetyi-rukovodstva-zaporojskoy-oga.html|title=В Запорожье участники Майдана опечатали кабинеты руководства Запорожской ОГА : Новости УНИАН|agency=Ukrainian Independent Information Agency|access-date=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;, a sredinom aprila 2014. došlo je do sukoba između ukrajinskih i proruskih aktivista. Ukrajinski aktivisti bili su brojniji od proruskih demonstranata.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/world-europe-27012612 Ukraine crisis: What is happening where?], [[BBC News]] (15 April 2014)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kyivpost.com/content/ukraine/armed-pro-russian-separatists-lay-siege-to-donetsk-oblast-as-ukrainian-government-struggles-to-combat-343288.html?flavour=mobile|title=Armed, pro-Russian separatists lay siege to Donetsk Oblast; at least three dead (VIDEOS, UPDATES) – Apr. 14, 2014|date=14. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

==== Preimenovanje gradskih ulica, elektrana, domova kulture (2016.) ====
Dana 19. maja 2016, [[Vrhovna rada Ukrajine]] je usvojila takozvani &quot;Zakon o dekomunizaciji&quot;.&lt;ref name=&quot;decommupbbcUZap&quot;&gt;[http://www.pravda.com.ua/news/2015/05/15/7068057/ Poroshenko signed the laws about decomunization]. [[Ukrayinska Pravda]]. 15 May 2015&lt;br /&gt;[http://en.interfax.com.ua/news/general/265988.html Poroshenko signs laws on denouncing Communist, Nazi regimes], [[Interfax-Ukraine]]. 15 May 20&lt;br /&gt;[https://www.bbc.com/news/world-europe-32267075 Goodbye, Lenin: Ukraine moves to ban communist symbols], [[BBC News]] (14 April 2015)&lt;/ref&gt; Zbog ovih zakona gradsko vijeće je moralo preimenovati više od 50 glavnih ulica i administrativnih dijelova grada, uništeni su spomenici vođa Sovjetskog Saveza ([[Vladimir Lenjin|Lenjin]], [[Felix Dzerzhinsky|Feliks Dzeržinski]]).&lt;ref name=&quot;Ukraineremoves36396854&quot;&gt;{{Citation|title=In pictures: Ukraine removes communist-era symbols|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-36396854|publisher=BBC News|last=Vitaly Shevchenko|date=1 Jun 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://zabor.zp.ua/www/content/polnyi-perechen-pereimenovannykh-v-zaporozhe-ulits Полный перечень переименованных в Запорожье улиц]&lt;/ref&gt; Uklonjena su imena u čast sovjetskih lidera u nazivima industrijskih postrojenja, fabrika, kulturnih centara i DnjeproHES-a.

==== Ruska invazija (2022.) ====
Tokom [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]], ruske snage su bile uporne u stalnim napadima na grad. 27. februara zabilježene su neke borbe u južnom predgrađu Zaporožja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.radiosvoboda.org/a/news-rosijany-v-berdyansku-zaporizhzhia-teroborona/31726585.html|title=Техніка росіян зайшла до Бердянська, в Запоріжжі зброю дають усім готовим захищати обласний центр|website=Радіо Свобода|language=uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220227161249/https://www.radiosvoboda.org/a/news-rosijany-v-berdyansku-zaporizhzhia-teroborona/31726585.html|archive-date=27. 2. 2022|url-status=live|access-date=28. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Ruske snage su kasnije te večeri počele granatirati Zaporožje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zp.depo.ua/ukr/zp/zhiteliv-zaporizhzhya-prosyat-ne-pokidati-ukrittya-obstrilyuyut-aerodrom-202202271429691|title=Жителів Запоріжжя просять не покидати укриття: Обстрілюють аеродром – новини Запоріжжя|website=www.depo.ua|language=uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220227221029/https://zp.depo.ua/ukr/zp/zhiteliv-zaporizhzhya-prosyat-ne-pokidati-ukrittya-obstrilyuyut-aerodrom-202202271429691|archive-date=27. 2. 2022|url-status=live|access-date=28. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 3. marta, ruske snage koje su se približavale nuklearnoj elektrani Zaporožje bile su napadnute zbog uništenja tenka i odgovorile su izazivajući požar i zabrinutost zbog potencijalnog nuklearnog topljenja. Vatrogasci su uspjeli suzbiti vatru.&lt;ref name=&quot;NPR110322&quot;&gt;{{Cite news|title=Video analysis reveals Russian attack on Ukrainian nuclear plant veered near disaster|url=https://www.npr.org/2022/03/11/1085427380/ukraine-nuclear-power-plant-zaporizhzhia|access-date=1. 4. 2022|publisher=NPR|date=11. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Update 1-Ukraine nuclear power plant Zaporizhzhia on fire, town mayor says&quot;. Reuters. 4 March 2022. Retrieved 7 March 2022.&lt;/ref&gt; Ruske vojne snage ispalile su projektile na Zaporožje uvečer 12. i 13. maja&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3482044-invaders-fire-missiles-on-zaporizhzhia-sumy-region-at-night.html|title=Invaders fire missiles on Zaporizhzhia, Sumy region at night}}&lt;/ref&gt; 30. septembra, nekoliko sati prije nego što je Rusija formalno [[Aneksija južne i istočne Ukrajine|anektirala južnu i istočnu Ukrajinu]], ruske oružane snage lansirale su projektile S-300 na civilni konvoj, ubivši 30 ljudi i ranivši 88 drugih.&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite news|date=30. 9. 2022|title=Ukraine war: Survivors speak of horror as Zaporizhzhia convoy hit|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-63086697|access-date=30. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wsj&quot;&gt;{{Cite news|last=Malsin|first=Jared|date=30. 9. 2022|title=Ukrainian Forces Move to Surround Russian Troops in Key City as Putin Lays Claim to Regions|language=en-US|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/russian-attack-kills-dozens-of-civilians-in-ukraine-hours-before-planned-annexations-11664531345|access-date=30. 9. 2022|issn=0099-9660}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Landay|first=Jonathan|date=30. 9. 2022|title=At least 30 civilians killed in Russian strike on convoy, Ukraine says|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-missile-strike-hits-ukrainian-civilian-convoy-regional-governor-2022-09-30/|access-date=30. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ukrainian national police say the toll in Russia's shelling Friday of Zaporizhzhia has risen to 30 dead, 88 wounded|language=en|url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/ukrainian-national-police-toll-russias-shelling-friday-zaporizhzhia-90781846|access-date=1. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Ruske formacije su 9. oktobra lansirale rakete na stambene zgrade, ubivši najmanje dvadeset ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Ivanova|first=Polina|last2=Miller|first2=Christopher|first3=Max|last3=Seddon|first4=Roman|last4=Olearchyk|date=9. 10. 2022|title=Vladimir Putin blames Ukrainian 'terrorism' for Crimea bridge explosion|work=[[Financial Times]]|url=https://www.ft.com/content/3b9e8b6e-f299-4303-bf22-1bd8ec97c10d|access-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009192145/https://www.ft.com/content/3b9e8b6e-f299-4303-bf22-1bd8ec97c10d|archive-date=9. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=9. 10. 2022|title=At least 17 are killed in Zaporizhzhia|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/live/2022/10/09/world/russia-ukraine-war-news#at-least-17-civilians-killed-in-overnight-missile-attack-on-zaporizhzhia|access-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009122024/https://www.nytimes.com/live/2022/10/09/world/russia-ukraine-war-news#at-least-17-civilians-killed-in-overnight-missile-attack-on-zaporizhzhia|archive-date=9. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Spike|first=Justin|last2=Schreck|first2=Adam|date=9. 10. 2022|title=Ukraine: Russian strikes kill 17 following bridge attack|work=[[Associated Press]]|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-putin-9f6099f7ab937d4e6563aa0aaa4a3184|access-date=9. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009135545/https://apnews.com/article/russia-ukraine-putin-9f6099f7ab937d4e6563aa0aaa4a3184|archive-date=9. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Grad se nalazi na jugoistoku [[Ukrajina|Ukrajine]] . Rijeka [[Dnjepar]] dijeli grad na dva dijela; između njih je ostrvo Khorticija. Grad pokriva 334 km2 na nadmorskoj visini od 50m.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://photoalbum.zp.ua/passport/history/|title=Паспорт города Запорожье|website=photoalbum.zp.ua}}&lt;/ref&gt;

Oko ostrva Khortytsia postoji Novi i Stari Dnjepar Novi Dnjepar širok je oko 800 metara, a Stari Dnepar je širok oko 200 metara. Ostrvo ima 12&amp;nbsp;km × 2&amp;nbsp;km veličine. U gradu postoji i nekoliko malih rijeka koje ulaze u Dnjepar: {{Ill|Sukha Moskovka|uk|Суха Московка}} i {{Ill|Mokra Moskovka|uk|Мокра Московка}}, {{Ill|Kushuhum|uk|Кушугум (річка)}} i {{Ill|Verkhnia Khortytsia|uk|Верхня Хортиця (річка)}}.

Flora ostrva Khorticija je jedinstvena i raznolika zbog suhog stepskog vazduha i velikog slatkovodnog bazena, koji čisti vazduh zagađen industrijom. Ostrvo Khorticija je nacionalni park. Ostrvo je isječeno velikim gudurama (&quot;balkama&quot;), pješačkim stazama i historijskim spomenicima. Ostrvo je vrlo popularno rekreativno područje i za djecu i za odrasle. Postoji veliki broj sanatorijuma, odmarališta i zdravstvenih centara. Tu su i pješčane plaže sa pristupom za kupanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gis-center.com/khort_cgi/main_page.html|title=The interactive map of island of Khortitsa (Russian)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110702035741/http://www.gis-center.com/khort_cgi/main_page.html|archive-date=2. 7. 2011|url-status=dead|access-date=2. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
{{Vremenski okvir
| naslov = Klima Zaporožja (1991 - 2020, ekstremi od 1959. do danas)
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;| pt_jan = -3,1
| pt_feb = -2,2
| pt_mar = 3,0
| pt_apr = 10,5
| pt_maj = 16,7
| pt_jun = 20,9
| pt_jul = 23,2
| pt_aug = 22,6
| pt_sep = 16,7
| pt_okt = 9,7
| pt_nov = 3,1
| pt_dec = -1,3
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;| vt_jan = -0,3
| vt_feb = 1,2
| vt_mar = 7,5
| vt_apr = 16,1
| vt_maj = 22,6
| vt_jun = 26,6
| vt_jul = 29,3
| vt_aug = 29,0
| vt_sep = 22,7
| vt_okt = 14,7
| vt_nov = 6,5
| vt_dec = 1,3
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;| nt_jan = -5,8
| nt_feb = -5,3
| nt_mar = -0,9
| nt_apr = 5,0
| nt_maj = 10,9
| nt_jun = 15,2
| nt_jul = 17,1
| nt_aug = 16,4
| nt_sep = 11,3
| nt_okt = 5,5
| nt_nov = 0,2
| nt_dec = -3,8
&lt;!-- * Padavine * --&gt;| p_jan = 39
| p_feb = 32
| p_mar = 37
| p_apr = 41
| p_maj = 51
| p_jun = 61
| p_jul = 45
| p_aug = 44
| p_sep = 38
| p_okt = 34
| p_nov = 40
| p_dec = 53
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;| kd_jan = 10
| kd_feb = 8
| kd_mar = 11
| kd_apr = 12
| kd_maj = 13
| kd_jun = 13
| kd_jul = 10
| kd_aug = 8
| kd_sep = 10
| kd_okt = 11
| kd_nov = 13
| kd_dec = 11
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;| vz_jan = 85,2
| vz_feb = 82,4
| vz_mar = 77,6
| vz_apr = 67,2
| vz_maj = 63,1
| vz_jun = 66,0
| vz_jul = 63,6
| vz_aug = 62,1
| vz_sep = 68,5
| vz_okt = 75,5
| vz_nov = 84,3
| vz_dec = 86,1
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;| ss_jan = 2,2
| ss_feb = 3,4
| ss_mar = 6,0
| ss_apr = 9,6
| ss_maj = 11,8
| ss_jun = 12,7
| ss_jul = 13,0
| ss_aug = 11,8
| ss_sep = 9,0
| ss_okt = 5,9
| ss_nov = 3,1
| ss_dec = 2,0
&lt;!-- --&gt;| dijagram = sakrij
| izvor = https://en.climate-data.org/
}}

== Administracija ==
[[Datoteka:Будівля мерії м. Запоріжжя пр-т Соборний 206.jpg|mini|Gradska uprava Zaporožja]]
[[Datoteka:Zaporizhzhia Region Administration, 2013 (Vladimir Yaitskiy, panoramio 85867227).jpg|mini|Sjedište Zaporiške oblasti]]
Zaporožje je regionalno sjedište [[Zaporiška oblast|Zaporoške oblasti]] i grad od regionalnog značaja što znači da ima oblik samouprave unutar oblasti (regiona).

=== Administrativna podjela ===
Grad je podijeljen na 7 administrativnih okruga.

{| class=&quot;mw-collapsible center&quot; style=&quot;float:right; font-size:80%; margin-left:10px;&quot;
|+
| style=&quot;padding-left:1em;&quot; |
# '''Aleksandrivsky'''
# '''Zavodsky'''
# '''Komunarsky'''
# '''Dniprovsky'''
# '''Voznesenivsky'''
# '''Khortytsky'''
# '''Shevchenkivsky'''

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Stanovništvo okruga grada Zaporožja od 1. novembra [[2015.]] : 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Br.
!Okrug
!Stanovništvo
!Procenat od ukupnog stanovništva Zaporožja
|-
| 1
| Aleksandrivsky
| 68,666
| 9.06
|-
| 2
| Zavodsky
| 50,750
| 6.7
|-
| 3
| Komunarsky
| 133,752
| 17.64
|-
| 4
| Dniprovsky
| 135,934
| 17.95
|-
| 5
| Voznesenivsky
| 101,349
| 13.37
|-
| 6
| Khortytsky
| 115,641
| 15.27
|-
| 7
| Shevchenkivsky
| 151,558
| 20.0
|}
|[[Datoteka:Zaporizhzhia_En.svg|lijevo|mini|640x640piksel| '''Administrativna podjela Zaporožja na okruge''']]
|
|}

== Demografija ==

=== Stanovništvo grada ===
Stanovništvo grada kontinuirano opada od prvih godina nezavisnosti. U periodu od 2014.–2015. stopa smanjenja stanovništva iznosila je −0,56% godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://population.city/ukraine/zaporizhzhya/|title=Zaporizhzhia · Population|website=population.city|access-date=31. 12. 2022|archive-date=4. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180704213847/http://population.city/ukraine/zaporizhzhya/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2017. gradsko stanovništvo je iznosilo 750.685 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|title=Держстат України|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225235715/http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|archive-date=25. 2. 2022|url-status=dead|access-date=4. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Ukupno smanjenje stanovništva grada tokom nezavisnosti Ukrajine je oko 146 hiljada ljudi (2017. i 2018. nisu uključene u ovu procjenu)
[[Datoteka:Zaporizhia_Population_Chart.png|mini|Grafikon stanovništva Zaporožja]]
{| class=&quot;mw-collapsible&quot;
 |
 {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 100%;&quot;
 !Godina
!Stanovništvo
!Izvor
|-
 |1781
|329
|
 |-
 |1795
|1,230
|&lt;ref name=meria.zp&gt;[http://meria.zp.ua/test/index.php?id=5 ''Official Portal Zaporizhzhia city authorities, History'' (Офіційний портал, Запорізької міської влади, Історія міста)] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120121005919/http://meria.zp.ua/test/index.php?id=5 |date=21. 1. 2012}}, accessed 11 April 2011. {{in lang|uk}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1804
|2,500
|&lt;ref name=&quot;meria.zp&quot; /&gt;
 |-
 |1824
|1,716
|&lt;ref name=&quot;Natalia&quot;/&gt;
 |-
 |1859
|3,100
|&lt;ref name=&quot;Natalia&quot; /&gt;
 |-
 |1861
|3,819
|&lt;ref name=&quot;meria.zp&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Collection of scientific works of graduate students'' (Збiрник наукових праць аспірантів), by T H Shevchenka, pub Vyd-vo Kyïvsʹkoho University, 1963, [https://books.google.com/books?id=LgNUAAAAMAAJ&amp;q=%22%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8F+%D0%9E%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80%D1%96%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B0%22&amp;dq=%22%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%BD%25 p87] gives the 1861 population as 3,729. {{In lang|uk}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1864
|4,354
|&lt;ref name=&quot;Natalia&quot; /&gt;
 |-
 |1870
|4,601
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://archive.org/details/americancyclopae01ripluoft|title=The American cyclopaedia: a popular dictionary of general knowledge. Edited by George Ripley and Charles A. Dana|last=Ripley|first=George|last2=Dana|first2=Charles A. (Charles Anderson)|date=27. 10. 1879|publisher=New York D. Appleton}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1885
|6,707
|&lt;ref&gt;[http://www.vehi.net/brokgauz/all/002/2004.shtml ''Brockhaus and Efron's Encyclopedia'' (Энциклопедический Словарь Ф.А.Брокгауза и И.А.Ефрона)], edited by Professor IE Andreevskago, and K. Arseniev, pub FA Brockhaus (Leipzig) and IA Efron (St Petersburg), 1890–1907, entry for Aleksandrovsk in Yekaterinoslavskaya province (Александровск, уездный город Екатеринославской губернии). {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1894
|16,100
|&lt;ref&gt;[http://genobooks.narod.ru/Rossia_1898/Rossia_1898-0.htm ''Universal Calendar for 1898'' (Всеобщий календарь на 1898 год)], pub Hermann Hoppe (St Petersburg), 1898, [http://genobooks.narod.ru/Rossia_1898/216-217.htm p217] List of the populated areas of the Russian Empire, Abakan – Alekseevskoe (Роспись населённых местностей Российской империи, Абаканское – Алексеевское). {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1897
|16,393
|&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/bolshaiantsiklo00igoog#page/n6/mode/1up ''Large Encyclopedia'' (Большая Знциклопедія)] Volume I, pub Prosveshechenie (St Petersburg), 1903, [https://archive.org/stream/bolshaiantsiklo00igoog#page/n381/mode/1up p323]. [https://archive.org/download/bolshaiantsiklo00igoog/bolshaiantsiklo00igoog.pdf pdf version] {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;
|}
 |
|
 |
 {| class=&quot;wikitable&quot;
 !Godina
!Stanovništvo
!Izvor
|-
 |1900
|24,196
|&lt;ref name=&quot;Calendar1906&quot;&gt;[http://genobooks.narod.ru/Rossia_1906/Rossia_1906-0.htm ''Russian Calendar for 1906'' (Русский календарь на 1906 г.)], pub A. Suvorina (St Petersburg), 1906, [http://genobooks.narod.ru/Rossia_1906/rk108-109.htm p108] List of the populated areas of the Russian Empire, Abbas-Tuman – Belev (Список городов и других населённых пунктов Российской империи, Аббас-Туман – Белев). {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1902
|35,000
|&lt;ref name=&quot;Natalia&quot; /&gt;
 |-
 |1910
|38,000
|
 |-
 |1913
|63,000
|&lt;ref name=&quot;meria.zp&quot; /&gt;
 |-
 |1915
|oko 60,000
|&lt;ref name=&quot;Natalia&quot; /&gt;
 |-
 |1916
|72,900
|&lt;ref name=&quot;meria.zp&quot; /&gt;
 |-
 |1917
|58,517
|
 |-
 |1926
|55,744
|
 |-
 |1937
|243,148
|&lt;ref name=Zhiromskaya&gt;[http://publ.lib.ru/ARCHIVES/J/JIROMSKAYA_Valentina_Borisovna/Polveka_pod_grifom_%27%27sekretno%27%27.(1996).%5Bdjv%5D.zip ''Half a century classified as 'Secret': All-Union census in 1937'' (Полвека под грифом 'секретно': Всесоюзная перепись населения 1937 года)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525061340/http://publ.lib.ru/ARCHIVES/J/JIROMSKAYA_Valentina_Borisovna/Polveka_pod_grifom_%27%27sekretno%27%27.(1996).%5Bdjv%5D.zip |date=25. 5. 2013 }}, by Valentina B Zhiromskaya, I Kiselev, Yu A Polyakov, pub Nauka, 1996. This gives the 1926 population as 55,295.(DJV-ZIP – requires [http://windjview.sourceforge.net/ DjVu viewer software] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060409235816/http://windjview.sourceforge.net/ |date=9. 4. 2006 }}) {{in lang|ru}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1939
|289,188
|&lt;ref name=&quot;Evacuation_Cities&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Great_Soviet_Encyclopedia_3rd_ed&quot; /&gt;
 |-
 |1943
|120,000
|&lt;ref name=&quot;Evacuation_Cities&quot;&gt;[https://books.google.com/books?ei=UJikTcLcEZG38gPgm8i5Dw&amp;ct=result&amp;hl=en&amp;id=-XPaAAAAMAAJ&amp;dq=inauthor%3A%22Wilbur+Zelinsky%22+The+emergency+evacuation+of+cities&amp;q=Zaporozhe#search_anchor ''The emergency evacuation of cities: a cross-national historical and geographical study''], by Wilbur Zelinsky, Leszek A. Kosiński, pub Rowman &amp; Littlefield, 1991, {{ISBN|0-8476-7673-0}}.&lt;/ref&gt;
 |}
 |
|
 |
 {| class=&quot;wikitable&quot;
 !Godina
!Stanovništvo
!Izvor
 |-
 |1956
|381,000
|&lt;ref name=Economic_Institute_1958_p87&gt;[https://books.google.com/books?id=aIJMAAAAIAAJ&amp;q=%22%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5+%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B6%D1%8C%D1%8F%22 ''Ukrainian SSR'' (Украинская ССР)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230903232500/https://books.google.com/books?id=aIJMAAAAIAAJ&amp;q=%22%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5+%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B6%D1%8C%D1%8F%22 |date=3. 9. 2023 }}, pub Economic Institute of the Ukrainian Academy of Sciences, 1958, p87.&lt;/ref&gt;
 |-
 |1959
|449,000
|&lt;ref name=&quot;Great_Soviet_Encyclopedia_3rd_ed&quot;&gt;[http://bse.sci-lib.com/article043711.html ''The Great Soviet Encyclopedia'' (Большая Советская Энциклопедия), entry for ''Zaporizhzhia – Zaporizhzhia oblast centre'' (Запорожье – центр Запорізької обл.)], 3rd edition, pub 1969 to 1978. {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1970
|658,000
|
 |-
 |1971
|676,000
|&lt;ref name=&quot;Great_Soviet_Encyclopedia_3rd_ed&quot; /&gt;
 |-
 |1979
|781,000
|&lt;ref&gt;[http://www.sovetika.ru/sssr/nas7904.htm ''The population of the USSR: According to the Proc. Census 1979'' (Население СССР: По данным Всесоюзной переписи населения 1979 г.), pub Politizdat (Moscow), 1980 – table: ''USSR, the Soviet population in 1979, cities with a population of 100 thousand and more people'' (СССР, население СССР на 1979 год, Население союзных и автономных республик)]. {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1989
|897,600
|&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120405164153/http://www.larousse.fr/encyclopedie/ehm/Zaporojie/183731 www.larousse.fr/encyclopedie ''L’Encyclopédie en ligne'' entry for ''Zaporojie'']. {{In lang|fr}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |1991
|896,600
|
 |-
 |2001
|815,300
|&lt;ref name=&quot;Census2001&quot;&gt;[http://2001.ukrcensus.gov.ua/rus/results/general/urban-rural/zaporizhya/ ''The size and composition of the population of Zaporizhzhia region up to the Ukrainian population census 2001 '' (Численность и состав населения Запорожской области по итогам Всеукраинской переписи населения 2001 года)]. {{In lang|ru}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |2010
|776,918
|&lt;ref name=&quot;Naselenie-2010&quot;&gt;[http://www.zp.ukrstat.gov.ua/images/stories/Exp_dem_1377.pdf ''Population on 1 August 2010'' (Чисельність населення на 1 серпня 2010 року), press release No 1377 issued by the State Department of Statistics in the Zaporizhzhia oblast (Держкомстат. Головне управління статистики у Запорізькій області), 16 September 2010]{{Mrtav link|date=januar 2018}}. {{In lang|uk}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |2011
|775,678
|&lt;ref name=&quot;Naselenie&quot;&gt;[http://zp.ukrstat.gov.ua/images/stories/exp_dem_1163.pdf ''Population on 1 March 2011'' (Чисельність населення на 1 березня 2011 року), press release No 1163 issued by the State Department of Statistics in the Zaporizhzhia oblast (Держкомстат. Головне управління статистики у Запорізькій області), 18 April 2011]. {{In lang|uk}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |2015
|757,650
|&lt;ref&gt;[http://zp.ukrstat.gov.ua/images/stories/Chisl__dem_10_15.pdf]{{Mrtav link|date=april 2019}}&lt;/ref&gt;
 |-
 |2017
|750,685
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|title=ЧИСЕЛЬНІСТЬ НАЯВНОГО НАСЕЛЕННЯ УКРАЇНИ|date=1. 1. 2017|language=uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225235715/http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/ukr/publ_new1/2017/zb_chnn_0117.pdf|archive-date=25. 2. 2022|url-status=dead|access-date=4. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
 |}
 |}

=== Nacionalni sastav stanovništva Zaporožja ===
Prema popisu iz 2001, Zaporožje ima sljedeću etničku strukturu:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://establishment.com.ua/articles/2011/1/17/3256/|title=Этнические войны: украинская версия|last=Лозовой Н.|date=17. 1. 2011|publisher=Истеблишмент|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815201533/http://establishment.com.ua/articles/2011/1/17/3256/|archive-date=15. 8. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:90%;&quot;
!Ukupno (hiljade)
! [[Ukrajinci]]
! [[Rusi]]
! [[Bjelorusi]]
! [[Bugari]]
! [[Jevreji]]
! [[Gruzijci]]
! [[Armeni]]
! [[Tatari]]
! [[Azeri]]
! [[Romi]]
! [[Poljaci]]
! [[Nijemci]]
! Moldavci
! [[Grci]]
|-
| 815.3
| 573
| 207
| 5.5
| 3.6
| 3.4
| 3.11
| 3.08
| 2.2
| 1.2
| 0,92
| 0,78-1,8 
| 0,76
| 0,72
| 0.6
|-
| 100%
| 70,28%
| 25,39%
| 0,67%
| 0,44%
| 0,42%
| 0,38%
| 0,38%
| 0,27%
| 0,15%
| 0,11%
| 0,1%
| 0,09%
| 0,09%
| 0,07%
|}

=== Jezik ===
[[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] se koristi za službene državne poslove.

Maternji jezik stanovnika Zaporožja, prema popisima stanovništva u Ukrajini (postotak):
{|
!Jezik
! 1897 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.demoscope.ru/weekly/ssp/rus_lan_97_uezd.php?reg=429|title=Demoskop Weekly: Prilozhenie. Spravochnik statisticheskikh pokazateleĭ|website=www.demoscope.ru|script-title=ru:Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей.|trans-title=Demoscope Weekly: appendix. Digest of statistical indicators.|access-date=15. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
! 1926 &lt;ref name=&quot;census1926&quot;&gt;{{Cite book|title=Vsesoi͡uznai͡a perepisʹ naselenii͡a 1926 goda|publisher=Издание ЦСУ Союза ССР|year=1928–29|location=Moscow|script-title=ru:Всесоюзная перепись населения 1926 года|trans-title=All-union census of population 1926}}&lt;/ref&gt;
! 1989 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://teliha.com.ua/naukovi/22-2009-10-10-19-34-24|title=Населення України і його рідна мова за часів радянської влади та незалежності|last=Romant͡sov|first=V. O.|script-title=uk:Naselenni͡a Ukraïny i ĭoho ridna mova za chasiv radi͡ansʹkoï vlady ta nezalez͡hnosti|trans-title=The population of Ukraine and its native language in the periods of the Soviet régime and independence|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306024551/http://teliha.com.ua/naukovi/22-2009-10-10-19-34-24|archive-date=6. 3. 2016|url-status=dead|access-date=15. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
! 2001 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://database.ukrcensus.gov.ua/MULT/Dialog/varval.asp?ma=19A050501_02_023&amp;ti=19A050501_02_023.%20%D0%EE%E7%EF%EE%E4%B3%EB%20%ED%E0%F1%E5%EB%E5%ED%ED%FF%20%E7%E0%20%F0%B3%E4%ED%EE%FE%20%EC%EE%E2%EE%FE,%20%C7%E0%EF%EE%F0%B3%E7%FC%EA%E0%20%EE%E1%EB%E0%F1%F2%FC%20(1,2,3,4)&amp;path=../Database/Census/05/01/&amp;lang=1&amp;multilang=uk|title=Vseukraïnsʹkyĭ perepys naselenni͡a 2001 roku: Rozpodil naselenni͡a za ridnoi͡u movoi͡u, Zaporizʹka oblastʹ|script-title=uk:Всеукраїнський перепис населення 2001 року. Розподіл населення за рідною мовою, Запорізька область|trans-title=All-Ukrainian census of population 2001: Distribution of population by native language, Zaporizka oblast.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306023348/http://database.ukrcensus.gov.ua/MULT/Dialog/varval.asp?ma=19A050501_02_023&amp;ti=19A050501_02_023.%20%D0%EE%E7%EF%EE%E4%B3%EB%20%ED%E0%F1%E5%EB%E5%ED%ED%FF%20%E7%E0%20%F0%B3%E4%ED%EE%FE%20%EC%EE%E2%EE%FE%2C%20%C7%E0%EF%EE%F0%B3%E7%FC%EA%E0%20%EE%E1%EB%E0%F1%F2%FC%20%281%2C2%2C3%2C4%29&amp;path=..%2FDatabase%2FCensus%2F05%2F01%2F&amp;lang=1&amp;multilang=uk|archive-date=6. 3. 2016|url-status=dead|access-date=1. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
|43.0
|33.8
|41.3
|41.6
|-
| [[Ruski jezik|ruski]]
|24.8
|52.2
|57.0
|56.8
|-
| jidiš
|27.8
|9.7
|0.1
|
|}

=== Religija ===
Sljedeće vjeroispovijesti su prisutne u Zaporožju:&lt;ref name=&quot;ostrov-religion&quot;&gt;{{Cite news|url=http://ostrov.zp.ua/nomer38-krugozor-religioznaya-karta-oblasti.html|title=Религиозная карта области|work=Остров Свободы|language=ru|access-date=17. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20080617004844/http://ostrov.zp.ua/nomer38-krugozor-religioznaya-karta-oblasti.html|archive-date=17. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;

; '''[[Kršćanstvo|Hrišćanstvo]]'''
;; [[Pravoslavlje]]

[[Datoteka:Свято-Покровский архиерейский собор в Запорожье.jpg|mini|Saborna crkva svetog Pokrova]]
Većina građana su pravoslavni hrišćani Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovske patrijaršije) ili [[Pravoslavna crkva Ukrajine|Ukrajinske pravoslavne Crkve]]. Među pravoslavnim crkvama je Saborna crkva svetog Pokrova, koja je pod Moskovskom patrijaršijom, te je najpoznatija. U gradu se nalaze i crkva sv. Nikole i Katedrala sv. Andrije.

;; '''[[Protestantizam]]'''

Protestantizam je predstavljen:

* Sveukrajinskom unijom kršćana evanđelističke vjere ;
* Crkvom adventista sedmog dana i
* Pentekostalizmom.

;; [[Katoličanstvo]]

Katoličanstvo predstavljaju:

* Ukrajinska grkokatolička Crkva i
* [[Rimokatolička crkva]].

Najveća katolička crkva je Crkva Boga, Oca milosrđa

; [[Judaizam]]

[[Orthodox Judaism|Ortodoksni judaizam]] predstavlja jedan sindikat i šest zajednica.

; [[Islam]]

U okrugu Zaporožja postoji pet zajednica koje su dio Duhovne uprave muslimana Ukrajine i četiri nezavisne muslimanske zajednice.

; [[Hinduizam]]

Grad je domaćin ogranka Vedske akademije .

== Ekonomija ==

=== Industrija ===
[[Datoteka:Staalfabrieken Dnjepr.JPG|mini|Metalurški kombinat Zaporižstal]]
Zaporožje je važan industrijski centar Ukrajine. U Zaporožju se nalazi glavna kompanija za proizvodnju automobila u zemlji i svjetski poznati proizvođač motora za avione Motor-Sich. Dobro snabdjeven električnom energijom, Zaporožje, zajedno sa susjednim Donječkim bazenom ([[Donbas]]) i rudnicima mangana u [[Nikopol, Ukrajina|Nikopolju]] i [[Kryvyi Rih]]&lt;nowiki/&gt;u, čini jedan od vodećih industrijskih kompleksa u Ukrajini.

Grad je dom glavnog ukrajinskog centra za proizvodnju automobila, koji se nalazi u Zaporoškoj fabrici automobila (ZAZ), koja proizvodi ukrajinske marke automobila kao što su ''Zaporožec'' i ''Tavrija''.

Nakon završetka [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], grad je postao važan industrijski centar. Prisustvo jeftine radne snage i blizina nalazišta uglja, željezne rude i mangana stvorili su povoljne uslove za velika preduzeća željezne i mašinske industrije. Danas je Zaporožje važan industrijski centar regiona sa teškom industrijom (posebno [[Metalurgija|metalurškom]]), aluminijskom i hemijskom industrijom. U gradu se proizvode automobili, avionski motori i radioelektronika. Luka Zaporožje je važna za pretovar robe iz Donbasa.

Zaporižstal, četvrti najveći proizvođač čelika u Ukrajini i 54. u svijetu, nalazi se u ovom gradu.

=== Proizvodnja električne energije ===
Zaporožje je veliki centar za proizvodnju električne energije. U Zaporožju postoji hidroelektrana poznata kao &quot;DniproHES&quot; i najveća [[nuklearna elektrana]] u Evropi. Industrija u Zaporožju čini oko 25% ukupne ukrajinske potrošnje električne energije. Nuklearna elektrana Zaporožje nalazi se u blizini Enerhodara (što znači ''darivatelj energije''), oko 60&amp;nbsp;km od Zaporožja i  najveća je nuklearna elektrana u Evropi. U Enerhodaru se nalazi i termoelektrana Zaporožje .

== Kultura ==
[[Datoteka:Zaporizhzhia Musical and Drama Theatre (2014, Nestorzp).jpg|mini|220x220piksel|Akademsko-dramsko pozorište Magara]]
Zaporožje ima [[Orkestar|filharmoniju]], nekoliko [[muzej]]a, [[Pozorište|pozorišta]] i [[biblioteka]]. Među njima su:

* Akademsko-dramsko pozorište &quot;Magara&quot;
* Opštinska pozorišna laboratorija «VIE»
* Pozorište za mlade
* Pozorište jahanja &quot;Zaporiški Kozaci&quot;
* Regionalni muzej &quot;Zaporožje&quot;
* Nacionalni muzej historije Zaporiških kozaka
* Regionalni umjetnički muzej &quot;Zaporožje&quot;
* Muzej vazduhoplovstva &quot;Motor Sich&quot;
* Univerzalna naučna biblioteka regije Zaporožja

U Zaporožju postoji niz malih amaterskih grupa narodnih muzičkih bendova i [[Umjetnička galerija|umjetničkih galerija]]. U gradu se redovno održavaju festivali i gozbe, takmičenja [[Kozaci|kozačkih]] borilačkih vještina i umjetničke izložbe.

Zaporožje ima otvorenu izložbu i sajam gradskog udruženja umjetnika Zaporožja «Kolorit» u blizini 'Fontane života' na Trgu Mayakovskoho. Dnevna izložba umjetničkih organizacija grada jedinstveno je mjesto u Zaporožju, gdje ljudi mogu komunicirati sa zanatlijama i umjetnicima, gledati časove rezbarenja, vezenja, perle i drugih kreativnih radova, prisustvovati na časovima profesionalnih umjetnika, dizajnera i karikaturista .

== Glavne znamenitosti ==
[[Datoteka:Khortytsya Cossacks Festyval.jpg|mini|Festival kozaka na ostrvu Khortytsya]]
[[Datoteka:Fountain12.JPG|mini|'Fontana života' u Zaporožju (izgrađena 2004.) sa dnevnom izložbom zaporožskih umjetnika.]]
Ostrvo Khorticija od 12&amp;nbsp;km x 2&amp;nbsp;km se nalazi u geografskom centru grada. Grad obuhvata ostrvo obalama Novog i Starog Dnjepra. Dva betonska mosta povezuju ostrvo sa gradom. Projektovao ih je i konstruisao inženjer '''Boris N. Preobraženski''' 1952. Mostovi sa dva niova imaju visinu od oko 54 metra. Gornji nivo mostova je predviđen za šine i donji – za automobile i pješake.

Historijski i kulturni muzej &quot;Zaporizka Sich&quot; nalazi se na sjevernom stjenovitom dijelu ostrva Khotritsa. Muzej je rekonstruisano uporište Zaporožskih kozaka. U muzeju su predstavljene sve karakteristike logorskog života kozaka i njihov način života.

Manja ostrva se nalaze između brane i ostrva Khorticija. Svako od ovih ostrva ima svoju legendu. Na jednom od njih po imenu Durnya Scala (&quot;Stijena Budale&quot;) [[car]] [[Petar I, car Rusije|Petar Veliki]] je kaznio [[Kozaci|kozake]] bičevanjem zbog njihove izdaje tokom Velikog sjevernog rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Švedska|Švedske]].

Još jedno malo ostrvo, nazvano Stolb (&quot;Stub&quot;), ima geološko obilježje, koje izgleda kao velika zdjela u granitnim pločama, čiji je prečnik jednak 1,4 m i dubina 1 m. Ova zdjela se zove Kozačka zdjela. Ljudi kažu da se u ljetnjim danima pod vrelim suncem lako prokuha voda u ovoj &quot;zdjeli&quot;, a kozaci su je koristili za kuhanje galuškog (kuhano tijesto u ljutoj čorbi).

Panoramski pogled na DnieproHES sa ostrva Khorticija je veoma impresivan. Prava i duga Sobornji avenija (10&amp;nbsp;km) završava u SocGorodu u blizini brane, koja je izgrađena od konstruktivističke arhitekture 20. stoljeća.

== Infrastruktura ==
Grad Zaporožje je važno saobraćajno čvorište u Ukrajini i ima duboko razvijen transportni sistem koji uključuje drumske, željezničke, riječne i vazdušne opcije za putnički, teretni i komunalni tranzit. Javni gradski prijevoz uključuje [[autobus]]e, kombije, [[tramvaj]]e, [[trolejbus]]e i [[Željeznica|željeznicu]].

=== Putevi ===
Na istočnoj periferiji Zaporožja prolazi glavni autoput M18 koji povezuje [[Harkiv|Harkov]] sa Simferopoljom. H08 koja počinje u predgrađima [[Kijev]]a i putuje jugoistočno duž [[Dnjepar|Dnjepra]] preko Kremenčuka, Kamjanske, Dnjepra i prolazi kroz Zaporožje i nastavlja do Mariupolja. Dva druga autoputa završavaju u gradu, H15 koji u grad ulazi iz pravca Donjecka i {{Ill|Highway H23 (Ukraine)|de|N 23 (Ukraine)|lt=H23}} koji počinje u Kropivnjickom i preko Kryvyi Riha završava u Zaporožju.

Postoje četiri drumska mosta preko Dnjepra i dva željeznička mosta. Svi mostovi osim jednog povezuju grad sa ostrvom Khorticija. Drugi most ide preko braneDnieproHES. Početkom 2022, [[predsjednik Ukrajine]] [[Volodimir Zelenski]] započeo je prvu fazu izgradnje novog mosta na Dnjepru u Zaporožju .

=== Željeznice ===
[[Datoteka:Zaporizhzhya Zaliznychniy Vokzal Zaporizhzhya-1 02 (YDS 9238).JPG|mini|Glavna željeznička stanica Zaporožje 1]]
Grad Zaporožje ima dvije željezničke stanice, Zaporožje 1 i Zaporožje 2. Prva je centralna stanica. Nalazi se u južnom dijelu grada i dio je tranzitne rute &quot;sjever-jug&quot;, tjst. pruge Simferopolj - [[Harkiv|Harkov]]. Linija stanice Zaporožje 2 povezuje bazen uglja Donbas sa nalazištem željezne rude Kryvyi Rih.

=== Riječni prijevoz ===
Dvije gradske riječne luke su dio nacionalne infrastrukture vodenog saobraćaja koja povezuje [[Kijev]] i Herson duž rijeke [[Dnjepar]] i koriste neke teretne brodove, kao i [[Kuter|čamce]] za vožnju između Zaporožja i obližnjih sela. Veliko ostrvo Khorticija dijeli Dnjepar na dva kraka (kanala), glavni krak koji prolazi ostrvo na njegovoj istočnoj strani i alternativni krak poznat i kao ''Stari Dnjepar'' (Stari Dnjepar) koji teče pored ostrva na njegovoj zapadnoj strani.

=== Aerodrom ===
 
Jedini gradski aerodrom koji se nalazi istočno od grada na lijevoj obali Dnjepra koristi se za domaće i međunarodne letove. Zapadno od grada na desnoj obali Dnjepra nalazi se manji aerodrom Široke.

== Značajni ljudi ==
[[Datoteka:Danishevska.jpg|mini|140x140piksel| Valentina Danishevska, 2019.]]
[[Datoteka:Alina_Gorlova_at_Crossing_Europe_Film_Festival_(cropped).jpg|mini|140x140piksel| Alina Gorlova, 2021.]]
[[Datoteka:Иващенко.jpg|mini|140x140piksel| Valerij Ivašenko, 2015.]]
[[Datoteka:Гоша_Куценко_2016.jpg|mini|140x140piksel| Gosha Kutsenko, 2016.]]
[[Datoteka:Nikiforova.gif|mini|176x176piksel| Marija Nikiforova, 1909.]]

* Aljoša (rođena 1986), ukrajinska pjevačica, umjetničko ime ''Olena Oleksandrivna Kučer''
* Vasilij Bebko, (1932-2022), ruski diplomata
* Tamara Bulat (1933-2004), ukrajinsko-američki muzikolog
* Viktorija Bulitko (rođena 1983), ukrajinska filmska, TV i pozorišna glumica.
* Evgenij Černjak (rođen 1969), ukrajinski biznismen
* Evgenij Čujkov (1924-2000) ukrajinski pejzažista koji je radio u ruskoj realističkoj i francuskoj impresionističkoj tradiciji.
* Volodymyr Dakhno (1932-2006) ukrajinski animator i reditelj animiranih filmova.
* Valentina Danishevska (rođena 1957), ukrajinska pravnica i sudija
* Gerhard Ens (1863–1952), poljoprivrednik, imigracioni agent i političar u [[Saskatchewan]]u
* Igor Fesunenko (1933-2016), ruski novinar i pisac spoljnih poslova
* Sergej Glazjev (rođen 1961), ruski političar i ekonomista
* Alina Gorlova (rođena 1992), ukrajinska rediteljka i scenaristkinja
* Konstantin Grigorišin (rođen 1965.), rusko-ukrajinski biznismen i milijarder
* Volodimir Horbulin (rođen 1939), ukrajinski političar
* Valerij Ivašenko (rođen 1956.), bivši zamjenik ministra odbrane Ukrajine
* Boris Ivčenko, (1941-1990) ukrajinski glumac i filmski režiser
* Igor P. Kaidashev (rođen 1969.), ukrajinski imunolog i alergolog
* Valerij Kostjuk (rođen 1940), ruski naučnik
* Maksim Ksenzov (rođen 1973), ruski državnik
* Valerij Kulikov (rođen 1956.), ruski političar ukrajinskog porekla
* Gosha Kutsenko (rođen 1967), ruski glumac, producent, pjevač, pjesnik i scenarista
* Valentin Nalyvaichenko (rođen 1966.), ukrajinski diplomata i političar.
* Eva Neymann (rođena 1974), ukrajinska filmska rediteljka
* Marija Nikiforova (1885–1919), revolucionarna ustanica i [[Anarhizam|anarhistička]] partizanska vođa.
* Anna October (rođena 1991), ukrajinska modna dizajnerica
* Aleksandar Panajotov (rođen 1984), rusko-ukrajinski pjevač i tekstopisac
* Mihail Papijev (rođen 1960), ukrajinski inženjer i političar
* Oleksandr Peklušenko, (1954-2015) ukrajinski političar
* Max Polyakov (rođen 1977.), međunarodni tehnološki poduzetnik, ekonomista i filantrop
* Georgij Ščokin (rođen 1954), biznismen, sociolog, psiholog i političar
* Boris Shtein, (1892–1961) sovjetski diplomata
* Oleksandr Sin (rođen 1961.), ukrajinski političar, bivši gradonačelnik Zaporožja
* Serhiy Sobolyev (rođen 1961), ukrajinski političar
* Yanina Sokolova (rođena 1984), novinarka, TV voditeljka i glumica.
* Naum Sorkin, (1899–1980) sovjetski vojni oficir i diplomata.
* Oleksandr Starukh (rođen 1973), ukrajinski historičar i političar
* Ljudmila Suprun (rođena 1965), ukrajinska političarka
* Yevhen Synelnykov (rođen 1981.), ukrajinski TV voditelj, režiser i glumac
* Estas Tonne (rođen 1975), muzičar, svira gitaru i flautu
* Vladyslav Yama (rođen 1982), ukrajinski plesač i pedagog

=== Sport ===
[[Datoteka:StyopinaVita_2012.jpg|mini|140x140piksel| Vita Stjopina, 2012.]]
[[Datoteka:Денис_Силантьєв.jpg|mini|210x210piksel| Denys Sylantyev, 2014.]]

* Polina Astahova (1936–2005) umjetnička gimnastičarka; osvojila deset medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 1956, 1960. i 1964.
* Anastasija Bliznjuk (rođena 1994), ruska grupna ritmička gimnastičarka.
* Maksym Dolhov (rođen 1996.), ukrajinski ronilac
* Tanja Logwin (rođena 1974), austrijska rukometašica rođena u Ukrajini
* Alina Maksymenko (rođena 1991), ukrajinska ritmička gimnastičarka
* Oleksij Paškov (rođen 1981.), osvajač srebrne medalje u disku na Ljetnjim paraolimpijskim igrama 2012 .
* Volodimir Polikarpenko (rođen 1972.), bivši ukrajinski atletičar na trialtonu
* Yakiv Punkin (1921–1994) rvač, osvajač zlatne medalje na Ljetnim olimpijskim igrama 1952 .
* Oksana Skaldina (rođena 1972) gimnastičarka; osvajačica bronzane medalje na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]]
* Ganna Sorokina (rođena 1976.) roniteljica; timska osvajačica bronzane medalje na [[Olimpijske igre 2000.|Ljetnim olimpijskim igrama 2000]]
* Olga Strazheva (rođena 1972) gimnastičarka; osvajačica ekipne zlatne medalje na Ljetnim olimpijskim igrama 1988
* Vita Styopina (rođena 1976.) skakačica u vis; osvajačica bronzane medalje na [[Olimpijske igre 2004.|Ljetnim olimpijskim igrama 2004]]
* Denys Sylantyev (rođen 1976.) političar i plivač; četvorostruki olimpijac, osvajač srebrne medalje na [[Olimpijske igre 2000.|Ljetnjim olimpijskim igrama 2000.]] i nosilac nacionalne zastave na [[Olimpijske igre 2004.|Ljetnjim olimpijskim igrama 2004.]]
* Razmik Tonoyan (rođen 1988), ukrajinski sambista (ruska borilačka vještina sovjetskog porijekla)
* Roman Volod'kov (rođen 1973.), bivši ukrajinski ronilac
* Sergiusz Wołczaniecki (rođen 1964.) poljski dizač tegova; osvajač bronzane medalje na [[Olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992]]
* Olena Župina (rođena 1973), ukrajinska roniteljica

== U popularnoj kulturi ==
Zaporožje je važna lokacija u fikciji pobjede snaga Osovine američkog pisca Harryja Turtledoua u Drugom svjetskom ratu: ''Spremni za otadžbinu'' (1991.) i ''Fantom Tolbuhin'' (1998). Turtledove uvijek koristi pravopis &quot;Zaporozhye&quot;.

== Sestrinski gradovi ==
[[Datoteka:Saporoshjeplatz_Oberhausen.jpg|mini|200x200piksel|Trg Zaporožja ({{Jez-de|Saporoshjeplatz}}) u [[Oberhausen]]u, nazvanom po gradu sestrinskom gradu Zaporožju]]
Zaporožje ima sporazum o odnosima sestrinskih gradova sa:&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot;/&gt;

* {{ZD|FIN}} [[Lahti]], [[Finska]], od 1953.&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162|website=City of Zaporizhzhia|publisher=Шановні відвідувачі і користувачі сайту|language=uk|script-title=uk:Міста-побратими м. Запоріжжя|trans-title=Twin Cities Zaporizhzhia|archive-url=https://web.archive.org/web/20120803070203/http://www.meria.zp.ua/test/index.php?id=2162|archive-date=3. 8. 2012|url-status=dead|access-date=7. 8. 2013}}
&lt;/ref&gt;
* {{ZD|FRA}} [[Belfort]], [[Francuska]], od 1967.&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Belfort twinnings&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.mairie-belfort.com/mairie/mairiejumelages.html|title=Belfort – Les Relations Internationales|website=Belfort Mairie|language=fr|trans-title=Belfort – International Relations|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720235242/http://www.mairie-belfort.com/mairie/mairiejumelages.html|archive-date=20. 7. 2011|url-status=dead|access-date=21. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD|UK}} [[Birmingham]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], od 1973.&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://birmingham.spydus.co.uk/cgi-bin/spydus.exe/ENQ/OPAC/BIBENQ?BRN=1105068 ‘Zaporozhe &lt;nowiki&gt;: Birmingham’s twin city in the USSR’. Typescript (photocopy), [1980]&lt;/nowiki&gt;][https://kironreid.co.uk/2019/02/07/birmingham-and-zaporizhia-ukraine-twin-cities-back-in-the-ussr/ Birmingham and Zaporizhia, Ukraine. Twin cities, back in the USSR?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231144407/https://kironreid.co.uk/2019/02/07/birmingham-and-zaporizhia-ukraine-twin-cities-back-in-the-ussr/ |date=31. 12. 2022 }}&lt;/ref&gt;
* {{ZD|AUT}} [[Linz]], [[Austrija]], od 1983.&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot; /&gt;
* {{ZD|GER}} [[Oberhausen]], [[Njemačka]], od 1986.&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot; /&gt;
* {{ZD|Kina}} [[Yichang]], [[Kina]], od 1993.&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot; /&gt;
* {{ZD|GER}} [[Magdeburg]], [[Njemačka]], od 2008.&lt;ref name=&quot;Zaporizhzhia twinnings&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Magdeburg twinnings&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.magdeburg.de/Home/CitizenPortal/City-Partnerships?La=2|title=Twin cities|last=Zachert|first=Uwe|last2=Annica Kunz|website=Landeshauptstadt Magdeburg [City of Magdeburg]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120901033335/http://www.magdeburg.de/Home/CitizenPortal/City-Partnerships?La=2|archive-date=1. 9. 2012|url-status=dead|access-date=7. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD|Kina}} [[Chongqing]], [[Kina]]
* {{ZD|Gruzija}} [[Zestaponi]], [[Gruzija]]
* {{ZD|CAN}} [[Steinbach, Manitoba|Steinbach]], [[Kanada]], od 2018.

Osim toga, 1969. grad je jednu od svojih ulica preimenovao u &quot;Wrocław&quot;. Komunistička vlast Vroclava priznala je da na sličan način treba odati počast ukrajinskom gradu, a dio ulice Sudecka – Grabiszyńska prema trgu Šleskih ustanika – je bio preimenovana u Zaporošku ulicu. Ona je duga oko 1,3&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wroclaw.hydral.com.pl/MDE5Mzk=,ulica.html|title=Wrocław, ul. Zaporoska – Dolny.Slask.org.pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929220807/http://wroclaw.hydral.com.pl/MDE5Mzk=,ulica.html|archive-date=29. 9. 2011|url-status=dead|access-date=29. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Ukrajina]]
* [[Zaporiška oblast|Zaporoška oblast]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

=== Izvori ===
* E. M. Pospelov (Ye. M. Pospelov). &quot;Imena gradova: jučer i danas (1917–1992). Toponičeskij slovarʹ.&quot; (Imena gradova: juče i danas (1917–1992). Toponimski rečnik.&quot; Moskva, &quot;Russkie slovari&quot;, 1993.

== Vanjski linkovi ==
* [http://zp.ua/ Službeni portal grada Zaporizhzhia {{In lang|uk}}]
* [http://misto.zp.ua/ Jedan od portala grada Zaporizhzhia {{In lang|ru}}]
* [http://zabor.zp.ua/ Još jedan od portala grada Zaporizhzhia {{In lang|ru}}]
* [http://zaporizhzhia.city/ Zaporožje-sedam načina za avanturu]
* Jedan od rijetkih vanjskih izvještaja o gradu na engleskom jeziku je izvještaj BBC-a [https://www.bbc.co.uk/news/mobile/world-europe-12681437 &quot;Ukrajina: Zašto je narandžasta revolucija prestala sa radom&quot;], Daniel Sandford, dopisnik iz Moskve, BBC News 10. marta 2011.

[[Kategorija:Articles with short description]]
[[Kategorija:Short description is different from Wikidata]]
[[Kategorija:CS1 uses Ukrainian-language script (uk)]]
[[Kategorija:CS1 Ukrainian-language sources (uk)]]
[[Kategorija:CS1 upotrebe (ruski)]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Ukrajina]]
[[Kategorija:Ukrajinska kriza]]
[[Kategorija:Zaporiška oblast]]
[[Kategorija:Dnjepar]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Ukrajini]]
[[Kategorija:Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]]
[[Kategorija:2022. u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>7rrazen4117pp457eda4jv6ecyqyxmp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zeleni fluorescentni protein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496745</id>
    <revision>
      <id>3900460</id>
      <parentid>3890093</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:22:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24424" sha1="mibhme8aly2aod0gps1ethi2xbbuzsi" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Symbol = GFP
| Ime = Zeleni fluorescentni protein
| image = PDB 1ema EBI.jpg
| width =
| caption = Struktura zelenog fluorescentnog proteina ''Aequorea victoria''.&lt;ref name=&quot;pmid8703075&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Ormö M, Cubitt AB, Kallio K, Gross LA, Tsien RY, Remington SJ |s2cid=43030290 |title=Crystal structure of the Aequorea victoria green fluorescent protein |url=https://archive.org/details/sim_science_1996-09-06_273_5280/page/1392 |journal=Science |volume=273 |issue=5280 |pages=1392–5 |date=septembar 1996 |pmid=8703075 |doi= 10.1126/science.273.5280.1392|bibcode=1996Sci...273.1392O }}&lt;/ref&gt;
| Pfam = PF01353
| Pfam_clan = CL0069
| InterPro = IPR011584
| SMART =
| PROSITE =
| MEROPS =
| SCOP = 1ema
| CATH = 1ema
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
}}
'''Zeleni fluorescentni protein''' ('''GFP''') je [[protein]] koji pokazuje jarko zelenu [[fluorescencija|fluorescenciju]] kada je izložen svjetlu u plavom do [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičastom]] opsegu.&lt;ref name=Prendergast_1978&gt;{{cite journal | vauthors = Prendergast FG, Mann KG | title = Chemical and physical properties of aequorin and the green fluorescent protein isolated from Aequorea forskålea | journal = Biochemistry | volume = 17 | issue = 17 | pages = 3448–53 | date = Aug 1978 | pmid = 28749 | doi = 10.1021/bi00610a004 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tsien_1998&gt;{{cite journal | vauthors = Tsien RY | title = The green fluorescent protein | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 67 | pages = 509–44 | date = 1998 | pmid = 9759496 | doi = 10.1146/annurev.biochem.67.1.509 | url = http://tsienlab.ucsd.edu/Publications/Tsien%201998%20Annu.%20Rev.%20Biochem%20-%20GFP.pdf }}&lt;/ref&gt;  Oznaka ''GFP'' tradicionalno se odnosi na protein koji je prvi izolovan iz [[meduza]] ''[[Aequorea victoria]]'' i ponekad se naziva ''avGFP''. Međutim, GFP-ovi su pronađeni u drugim organizmima uključujući [[korali|korale]], [[morske sase|morske anemone]], [[Zoantharia|zoanitide]], [[copepoda]] i [[lancelet]]e.&lt;ref name=&quot;Salih_2019&quot;&gt;{{cite book|title=Fundamentals of Fluorescence Imaging|vauthors=Salih A| veditors = Cox G |publisher=Jenny Stanford Publishing|year=2019|isbn=9781351129404|location=Boca Raton|pages=122|chapter=Fluorescent Proteins|doi=10.1201/9781351129404|s2cid=213688192 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=MYGUDwAAQBAJ&amp;pg=PT127}}&lt;/ref&gt;
 
GFP iz ''A. victoria'' ima glavni [[Fluorescentna spektroskopija|pik ekscitacije]] na [[talasna dužina|talasnoj dužini]] od 395&amp;nbsp;nm i manji na 475&amp;nbsp;nm. Vrh njegove emisije je na 509&amp;nbsp;nm, što je u donjem zelenom dijelu [[spektar|vidljivog spektra]]. [[Kvantni prinos]] (QY) [[Fluorescencija|florescencije]] GFP-a je 0,79. GFP iz morske maćuhice (''[[Renilla reniformis]]'') ima jedan glavni ekscitacioni vrh na 498&amp;nbsp;nm. GFP je odličan alat u mnogim oblicima biologije zbog svoje sposobnosti da formira unutrašnji [[hromofor]], bez potrebe za bilo kakvim dodatkom [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], genskih proizvoda ili [[enzim]]a / [[supstrat (biohemija)|supstrata]] osim molekulskog kisika.&lt;ref name=&quot;pmid18691124&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Stepanenko OV, Verkhusha VV, Kuznetsova IM, Uversky VN, Turoverov KK | title = Fluorescent proteins as biomarkers and biosensors: throwing color lights on molecular and cellular processes | journal = Current Protein &amp; Peptide Science | volume = 9 | issue = 4 | pages = 338–69 | date = Aug 2008 | pmid = 18691124 | pmc = 2904242 | doi = 10.2174/138920308785132668 }}&lt;/ref&gt;
 
U [[citologuja|citologiji]] i [[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]], GFP [[gen]] se često koristi kao [[reporterski gen|izvještač ekspresije]].&lt;ref name=Phillips_2001&gt;{{cite journal | vauthors = Phillips GJ | title = Green fluorescent protein--a bright idea for the study of bacterial protein localization | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 204 | issue = 1 | pages = 9–18 | date = Oct 2001 | pmid = 11682170 | doi = 10.1016/S0378-1097(01)00358-5 }}&lt;/ref&gt; Korišten je u modifikovanim oblicima za pravljenje [[biosenzor]]a, a stvorene su mnoge životinje koje eksprimiraju GFP, što pokazuje [[dokaz koncepta]] da se gen može eksprimirati u datom organizmu, u odabranim organima , ili u ćelijama od interesa. GFP se može uvesti u životinje ili druge vrste putem [[Genetičko inženjerstvo|transgenih tehnika]], i održavati u njihovom [[genom]]u i genomu njihovog potomstva. Do danas, GFP je bio izražen u mnogim [[takson]]ima, uključujući [[bakterije]], [[kvasci|kvasce]], [[gljive]], [[ribe]] i [[sisari|sisare]], uključujući i ljudske ćelije. Naučnici [[Roger Y. Tsien]], [[Osamu Shimomura]] i [[Martin Chalfie]] su 10. oktobra 2008. dobili [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] 2008. za njihovo otkriće i razvoj zelenog fluorescentnog proteina .
 
Većina komercijalno dostupnih gena za GFP i slične fluorescentne proteine dugi su oko 730 [[bazni par|parova baza]]. Prirodni protein ima 238 [[aminokiselina]]. Njegova [[molekulska masa]] je 27 kD.&lt;ref name=&quot;pmid21390811&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Uckert W, Pedersen L, Günzburg W | title = Green fluorescent protein retroviral vector: generation of high-titer producer cells and virus supernatant | journal = Methods in Molecular Medicine | volume = 35 | issue = | pages = 275–85 | date = 2000 | pmid = 21390811 | doi = 10.1385/1-59259-086-1:275 | isbn = 1-59259-086-1 }}&lt;/ref&gt; Stoga, spajanje GFP gena sa genom proteina od interesa može značajno povećati veličinu i molekulsku masu proteina i može narušiti prirodnu funkciju proteina ili promijeniti njegovu lokaciju ili putanju transporta unutar ćelija.&lt;ref&gt;{{cite book | veditors = Goodman SR | chapter = Chapter 1 - Tools of the Cell Biologist: Green Fluorescent Protein  |title=Medical Cell Biology | url = https://archive.org/details/medicalcellbiolo0000unse_b9q5 |date=2008 |publisher=Elsevier/Academic Press |location=Amsterdam |isbn=978-0-12-370458-0 | doi = 10.1016/B978-0-12-370458-0.50006-2 |edition=3rd | pages = [https://archive.org/details/medicalcellbiolo0000unse_b9q5/page/14 14]–25 | s2cid = 90224559 }}&lt;/ref&gt;
 
==Pozadina ==
[[slika:Aequorea victoria.jpg|thumb|200px|''Aequorea victoria'']]
[[slika:Neural progenitors in the olfactory bulb.tif|thumb|3D rekonstrukcija konfokusne slike nervnih progenitora sa prekomjernom ekspresijom VEGF-a (crveno) i GFP-pozitivnih kontrolnih nervnih progenitorskih ćelija (zeleno) u olfaktornom režnju pacova. RECA-1-pozitivni krvni sudovi - plave boje.]]
 
=== GFP [[divlji tip|divljeg tipa]] (wtGFP) ===
Prva prijavljena [[kristalna struktura]] GFP-a bila je ona mutanta S65T od strane Remingtonove grupe u ''Science'' 1996.&lt;ref name=&quot;Ormo_1996&quot;/&gt; Mjesec dana kasnije, Phillipsova grupa je nezavisno prijavila GFP divljeg tipa struktura u ''Nature Biotechnology''.&lt;ref name=&quot;Yang_1996&quot;/&gt; Ove [[kristalne strukture]] pružile su vitalnu pozadinu za formiranje [[hromofor]]a i interakcije susjednih ostataka. Istraživači su modificirali ove ostatke usmjerenom i nasumičnom [[mutageneza|mutagenezom]], kako bi proizveli širok spektar GFP derivata koji se danas koriste. Dalja istraživanja GFP-a su pokazala da je otporan je na [[deterdžent]]e, [[proteaze]], tretmane gvanidinij-[[hlorid]]om (GdmCl) i drastične promene temperature.&lt;ref name=&quot;Brejc_1997&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Brejc K, Sixma TK, Kitts PA, Kain SR, Tsien RY, Ormö M, Remington SJ | title = Structural basis for dual excitation and photoisomerization of the Aequorea victoria green fluorescent protein | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 94 | issue = 6 | pages = 2306–2311 | date = mart 1997 | pmid = 9122190 | pmc = 20083 | doi = 10.1073/pnas.94.6.2306 | bibcode = 1997PNAS...94.2306B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
=== Nomenklatura ===
Nomenklatura modificiranih GFP-ova često je zbunjujuća zbog preklapanja mapiranja nekoliko GFP verzija na jedno ime. Naprimjer, '''mGFP''' se često odnosi na GFP sa [[N-terminal]]om [[palmitoilacija|palmitoilacijom]] koji uzrokuje da se GFP veže za [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. Međutim, isti termin se također koristi za označavanje [[monomer]]nih GFP-a, koji se često postiže tako što interfejs dimera razbija mutaciju A206K.&lt;ref name=&quot;Zacharias_2002&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zacharias DA, Violin JD, Newton AC, Tsien RY | s2cid = 14957077 | title = Partitioning of lipid-modified monomeric GFPs into membrane microdomains of live cells | url = https://archive.org/details/sim_science_2002-05-03_296_5569/page/912 | journal = Science | volume = 296 | issue = 5569 | pages = 913–16 | date = maj 2002 | pmid = 11988576 | doi = 10.1126/science.1068539 | bibcode = 2002Sci...296..913Z }}&lt;/ref&gt;  GFP [[divlji gtip|divljeg tipa]] ima slabu tendenciju [[proteinski dimer|dimeraizacije]] pri koncentracijama iznad 5&amp;nbsp;mg/mL. mGFP je također skraćenica za &quot;modificirani GFP&quot;, koji je optimiziran kroz razmjenu [[aminokiselina]] za stabilnu ekspresiju u biljnim ćelijama.
 
== U prirodi ==
[[Slika:Lancelet GFP GIF.gif|280px|right| Živa lanceta (''B. floridae'') pod fluorescentnim mikroskopom.|thumb]]
[[Slika:Pone.0011517.g001.png|280px|thumb|left|Zelena [[fluorescencija]] u morskom kopepodu ''[[Pontella mimocerami]]'']]
{{clear}}
Svrha i (primarnih) [[bioluminiscencija]] (od djelovanja [[ekvorin]]s na [[luciferin]]) i (sekundarne) [[fluorescencije]] GFP-a u [[meduza]]ma je nepoznata. GFP se ko-eksprimira sa ekvorinom u malim granulama oko oboda zvona meduze. Sekundarni ekscitacijski vrh (480&amp;nbsp;nm) GFP-a apsorbuje nešto od plave emisije ekvorina, dajući [[bioluminiscencija|bioluminiscenciji]] zeleniju nijansu. Ostatak serina 65 GFP-a [[hromofor]]a je odgovoran za spektre ekscitacije sa dvostrukim vrhom GFP-a [[divlji tip|divljeg tipa]]. Sačuvan je u sve tri GFP [[izoforme]] koje je prvobitno klonirao Prasher. Gotovo sve mutacije ovog ostatka konsolidiraju ekscitacijske spektre u jedan vrh na 395&amp;nbsp;nm ili 480&amp;nbsp;nm. Precizan mehanizam ove osjetljivosti je složen, ali, čini se, uključuje doniranje vodika iz [[serin]]a 65 u [[glutamat]] 222, koji utiče na ionizaciju hromofora.&lt;ref name=&quot;Tsien_1998&quot;/&gt; Budući da jedna [[mutacija]] može dramatično povećati 480&amp;nbsp; nm ekscitacioni vrh, što GFP čini mnogo efikasnijim partnerom ekvorina, Čini se da ''A. victoria'' evolucijski preferira manje efikasan spektar ekscitacije sa dvostrukim vrhom. Roger Tsien je spekulisao da promjenjivi [[hidrostatski pritisak]] sa dubinom može uticati na sposobnost [[serin]]a 65 da donira vodik hromoforu i pomjeri omjer dva ekscitirajuća pika. Dakle, meduza može promijeniti boju svoje bioluminiscencije s dubinom. Međutim, kolaps u populaciji meduza u ''Friday Harbor'', [[Washington]], gdje je GFP prvobitno otkriven, omeo je dalje proučavanje uloge GFP-a u prirodnom okruženju meduze.
 
Poznato je da većina vrsta [[lancelet]] proizvodi GFP u različitim dijelovima svog tijela.&lt;ref name=&quot;Yue_2016&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yue JX, Holland ND, Holland LZ, Deheyn DD | title = The evolution of genes encoding for green fluorescent proteins: insights from cephalochordates (amphioxus) | journal = Scientific Reports | volume = 6 | issue = 1 | pages = 28350 | date = juni 2016 | pmid = 27311567 | doi = 10.1038/srep28350 | pmc = 4911609 | bibcode = 2016NatSR...628350Y | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Za razliku od ''[[Aequorea victoria|A. victoria]]'', lancete ne proizvode sopstvenu plavu svjetlost, a porijeklo njihovog [[endogen]]og GFP-a je još uvijek nepoznato. Neki nagađaju da privlači [[plankton]] prema ušću lancete, služeći kao pasivni mehanizam za lov. Takođe može poslužiti kao [[fotoprotektivnost|fotoprotektivni]] agens u [[larva]]ma, sprečavajući oštećenja uzrokovana plavim svjetlom visokog intenziteta pretvarajući ga u zeleno svjetlo nižeg intenziteta. Međutim, ove teorije nisu testirane.
 
Proteini slični GFP-u pronađeni su u više vrsta [[More|morskih]] [[Copepoda]], posebno iz porodica ''[[Pontellidae]]'' i ''[[Aetideidae]]''.&lt;ref name=&quot;Hunt_2010&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hunt ME, Scherrer MP, Ferrari FD, Matz MV | title = Very bright green fluorescent proteins from the Pontellid copepod Pontella mimocerami | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 7 | pages = e11517 | date = juli 2010 | pmid = 20644720 | pmc = 2904364 | doi = 10.1371/journal.pone.0011517 | bibcode = 2010PLoSO...511517H | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; GFP izolovan iz ''[[Pontella mimocerami]]'' pokazao je visok nivo sjaja sa [[kvantni prinos|kvantnim prinosom]] od 0,92, što ih čini skoro dvostruko svetlijim od obično korišćenog EGFP izolovanog iz ''A. victoria''.&lt;ref&gt;{{cite web | title = eGFP  | url = https://www.fpbase.org/protein/egfp/ | work = FPbase }}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
GFP ima [[beta-barel]]nu strukturu koja se sastoji od jedanaest β-lanaca sa nabranim rasporedom [[beta-list]]ova, sa [[alfa-heliks]]om koji sadrži [[kovalentna veza|kovalentno vezan]] [[hromofor]] 4-(''p''-hidroksibenziliden)imidazolidin-5- jedan (HBI) koji prolazi kroz centar.&lt;ref name=&quot;Tsien_1998&quot;/&gt;&lt;ref name=Ormo_1996&gt;{{cite journal | vauthors = Ormö M, Cubitt AB, Kallio K, Gross LA, Tsien RY, Remington SJ | s2cid = 43030290 | title = Crystal structure of the Aequorea victoria green fluorescent protein | url = https://archive.org/details/sim_science_1996-09-06_273_5280/page/1392 | journal = Science | volume = 273 | issue = 5280 | pages = 1392–5 | date = Sep 1996 | pmid = 8703075 | doi = 10.1126/science.273.5280.1392 | bibcode = 1996Sci...273.1392O }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Yang_1996&gt;{{cite journal | vauthors = Yang F, Moss LG, Phillips GN | title = The molecular structure of green fluorescent protein | journal = Nature Biotechnology | volume = 14 | issue = 10 | pages = 1246–51 | date = Oct 1996 | pmid = 9631087 | doi = 10.1038/nbt1096-1246 | url = https://scholarship.rice.edu/bitstream/1911/19233/1/9727628.PDF | hdl = 1911/19233 | s2cid = 34713931 | hdl-access = free }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Pet kraćih [[alfa-heliks]]a formiraju kape na krajevima strukture. [[Beta-barel]]na struktura je skoro savršen cilindar, 42Å dug i 24Å u prečniku (neke studije su prijavile prečnik od 30Å&lt;ref name=&quot;Brejc_1997&quot; /&gt;),&lt;ref name=&quot;Ormo_1996&quot;/&gt; stvarajući ono što se naziva &quot;β-kan&quot; formacija, koja je jedinstvena za porodicu sličnih GFP-u.&lt;ref name=&quot;Yang_1996&quot;/&gt; HBI, spontano modifikovani oblik tripeptida Ser65–Tyr66–Gly67, nije fluorescentan u odsustvo pravilno presavijene GFP skele i postoji uglavnom u neionizovanom obliku [[fenol]]a u wtGFP.&lt;ref name=Bokman_1981&gt;{{cite journal | vauthors = Bokman SH, Ward WW | title = Reversible denaturation of Aequorea green-fluorescent protein: physical separation and characterization of the renatured protein | journal = Biochemistry | volume = 21 | issue = 19 | pages = 4535–4540 | date = 1982 | doi = 10.1021/bi00262a003| pmid = 6128025 }}&lt;/ref&gt; Bočni lanci cijevi okrenuti prema unutra indukuju specifične reakcije ciklizacije u Ser65–Tyr66–Gly67 koje indukuju ionizaciju HBI u fenolatnu formu i formiranje [[hromofor]]a. Ovaj proces [[posttranslacijske modifikacije]] naziva se ''sazrevanjem''.&lt;ref name=&quot;pmid18759496&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pouwels LJ, Zhang L, Chan NH, Dorrestein PC, Wachter RM | title = Kinetic isotope effect studies on the de novo rate of chromophore formation in fast- and slow-maturing GFP variants | journal = Biochemistry | volume = 47 | issue = 38 | pages = 10111–22 | date = Sep 2008 | pmid = 18759496 | pmc = 2643082 | doi = 10.1021/bi8007164 }}&lt;/ref&gt;  Mreža [[vodikove veze]] i interakcije slaganja elektrona sa ovim bočnim lancima utiču na boju, intenzitet i fotostabilnost GFP-a i njegovih brojnih derivata.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chudakov DM, Matz MV, Lukyanov S, Lukyanov KA | s2cid = 10767597 | title = Fluorescent proteins and their applications in imaging living cells and tissues | url = https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_2010-07_90_3/page/1102 | journal = Physiological Reviews | volume = 90 | issue = 3 | pages = 1103–63 | date = Jul 2010 | pmid = 20664080 | doi = 10.1152/physrev.00038.2009 }}&lt;/ref&gt; Čvrsto zbijena priroda barela isključuje molekule [[rastvarač]]a, štiteći [[hromofor]]sku  fluorescenciju od gašenja vodom. Pored autociklizacije Ser65-Tyr66-Gly67, reakcija 1,2-dehidrogenacije se dešava na ostatku Tyr66.&lt;ref name=&quot;Brejc_1997&quot;/&gt; Pored tri ostatka koja formiraju hromofor, ostaci kao što je Gln94 , Arg96, His148, Thr203 i Glu222 djeluju kao stabilizatori. Ostaci Gln94, Arg96 i His148 su u stanju da se stabilizuju delokalizacijom naboja hromofora. Arg96 je najvažniji stabilizirajući ostatak zbog činjenice da potiče potrebna strukturna preusmjeravanja koja su neophodna iz HBI prstena. Svaka [[mutacija]] na ostatku [[arginin|Arg96]] bi rezultirala smanjenjem brzine razvoja hromofora jer bi se izgubile pravilne [[elektrostatika|elektrostatske]] i sterne interakcije. [[tirozin|Tyr66]] je primatelj [[vodikova veza|vodikovih veza]] i ne ionizira kako bi proizveo povoljnu elektrostatiku.&lt;ref name=&quot;pmid18470931&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Stepanenko OV, Verkhusha VV, Shavlovsky MM, Kuznetsova IM, Uversky VN, Turoverov KK | title = Understanding the role of Arg96 in structure and stability of green fluorescent protein | journal = Proteins | volume = 73 | issue = 3 | pages = 539–551 | date = novembar 2008 | pmid = 18470931 | pmc = 2908022 | doi = 10.1002/prot.22089 }}&lt;/ref&gt;
[[slika:GFP Fluorescent Protein Movie.gif|thumb|377x377px| GFP film koji prikazuje cijelu strukturu i zumirajte do fluorescentnog hromofora.]]
{|
|- valign=top
|[[slika:Gfp and fluorophore.png|thumb|300px|Molekule  GFP u stilu crtanog filma, jedan u lpotpunosti, a jedan sa odsječenom stranom [[beta-barel]]a, kako bi se otkrio [[hromofor]] (istaknut kao [[model lopte i štapa]]). Prma [[PDB|1GFL]].]]
|[[slika:GFP structure.png|thumb|200px| [[Trakasti dijagram]]GFP prema [[PDB|1EMA]].]]
|}
 
=== Autocatalitsko formiranje hromofora  u wtGFP ===
[[File:GFP mechanism.svg|1200x1200px]]
Mehanički, proces uključuje ciklizaciju posredovanu bazom praćenu dehidratacijom i oksidacijom. U reakciji od 7a do 8 dolazi do stvaranja enamina iz imina, dok se u reakciji od 7b do 9 apstrahuje proton.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rosenow MA, Huffman HA, Phail ME, Wachter RM | title = The crystal structure of the Y66L variant of green fluorescent protein supports a cyclization-oxidation-dehydration mechanism for chromophore maturation | journal = Biochemistry | volume = 43 | issue = 15 | pages = 4464–4472 | date = april 2004 | pmid = 15078092 | doi = 10.1021/bi0361315 }}&lt;/ref&gt; Formirani HBI fluorofor je označen zelenom bojom.
 
Reakcije su katalizirane ostacima Glu222 i Arg96.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Ma Y, Yu JG, Sun Q, Li Z, Smith SC |date=1. 7. 2015|title=The mechanism of dehydration in chromophore maturation of wild-type green fluorescent protein: A theoretical study |journal=Chemical Physics Letters|language=en|volume=631-632|pages=42–46|doi=10.1016/j.cplett.2015.04.061|bibcode=2015CPL...631...42M |issn=0009-2614}}&lt;/ref&gt; Analogni mehanizam je također moguć sa [[treonin]]om umjesto [[serin|Ser65]].
 
=== Transgeni kućni ljubimci ===
[[slika:GFP Mice 01.jpg|right|thumb|Miševi koji eksprimiraju GFP pod UV svjetlom (lijevo i desno), u poređenju sa normalnim mišem (u sredini)]]
[[Alba (zec)|Alba]], zeleno-fluorescentni zec, stvoren je u francuskoj laboratoriji koju je naručio [[Eduardo Kac]] koristeći GFP za potrebe umjetnosti i društvenog komentara.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.ekac.org/gfpbunny.html#gfpbunnyanchor | vauthors = Kac E |title=GFP Bunny}}&lt;/ref&gt; Američka kompanija Yorktown Technologies prodaje [[akvarij]]ske zelene fluorescentne [[zebrice]] ([[GloFish]]) koje su prvobitno razvijene za otkrivanje zagađenja u vodenim putevima. NeonPets, kompanija sa sjedištem u SAD-u, reklamirala je zelene fluorescentne miševe industriji kućnih ljubimaca kao NeonMice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://neonmice.com/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20090214004617/http://www.neonmice.com/ |archive-date=14. 2. 2009 |title=Glow-In-The Dark NeonMice |url-status=dead |access-date=30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Zelene fluorescentne svinje, poznate kao Noels, uzgajala je grupa istraživača pod vodstvom Wu Shinn-Chiha na Odsjeku za nauku o životinjama i tehnologiju na Nacionalnom univerzitetu [[Tajvan]]a.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/asia-pacific/4605202.stm Scientists in Taiwan breed fluorescent green pigs]&lt;/ref&gt; Japansko-američki tim stvorio je zeleno-fluorescentne [[mačka|mačke]] kao dokaz koncepta kako bi ih potencijalno koristio kao uzorne organizme za bolesti, posebno [[HIV]].&lt;ref name=Wongsrikeao_2011&gt;{{cite journal| vauthors = Wongsrikeao P, Saenz D, Rinkoski T, Otoi T, Poeschla E | title = Antiviral restriction factor transgenesis in the domestic cat | journal = Nature Methods | volume = 8 | issue = 10 | pages = 853–9 | date = 2011 | pmid = 21909101 | pmc = 4006694 | doi = 10.1038/nmeth.1703 }}&lt;/ref&gt; U 2009. južnokorejski tim sa Nacionalnog univerziteta u [[Seul]]u uzgojio je prve transgene [[bigl]]ove sa ćelijama [[fibroblast]]a iz morskih anemona. Psi emituju crveno fluorescentno svjetlo, a trebali bi omogućiti naučnicima da proučavaju gene koji uzrokuju ljudske bolesti poput [[narkolepsija]] i [[sljepilo|sljepila]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://www.newscientist.com/article/dn17003-fluorescent-puppy-is-worlds-first-transgenic-dog.html#.U3O8tvldV8G | title=Fluorescent puppy is world's first transgenic dog}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte ==
* [[Proteinska oznaka]]
* [[pGLO]]
* [[Žuti fluorescentni protein]]
* [[Genetićki kodirani indikator napona]]
{{clear}}
 
== Reference ==
{{refspisak|30em}}
 
== Dopunska literatura==
{{refbegin}}
* {{cite book | vauthors = Pieribone V, Gruber D | title = Aglow in the Dark: The Revolutionary Science of Biofluorescence | publisher = Belknap Press | location = Cambridge | date = 2006 | isbn = 978-0-674-01921-8 | oclc = 60321612 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/aglowindarkrevol00pier }} Popular science book describing history and discovery of GFP
* {{cite book | vauthors = Zimmer M | title = Glowing Genes: A Revolution In Biotechnology| url = https://archive.org/details/glowinggenesrevo0000zimm | publisher = Prometheus Books | location = Buffalo, NY | date = 2005 | isbn = 978-1-59102-253-4 | oclc = 56614624 }}
{{refend}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Library resources box
 |onlinebooks=no
 |by=no
 |lcheading=Green fluorescent protein}}
 
{{Commons category|Green fluorescent proteins}}
* [http://www.scholarpedia.org/article/Fluorescent_proteins A comprehensive article on fluorescent proteins at Scholarpedia]
* [http://www.nature.com/nmeth/focus/fluorescence/classics/proteins.html Brief summary of landmark GFP papers]
* Interactive Java applet demonstrating the chemistry behind the [https://web.archive.org/web/20130516164120/http://www.olympusconfocal.com/java/fpfluorophores/gfpfluorophore/index.html formation of the GFP chromophore]
* [http://nobelprize.org/mediaplayer/index.php?id=1070 Video of 2008 Nobel Prize lecture of Roger Tsien on fluorescent proteins]
* [http://tsienlab.ucsd.edu/Documents/REF%20-%20Fluorophore%20Spectra.xls Excitation and emission spectra for various fluorescent proteins]
* [http://www.rsc.org/Publishing/Journals/CS/Article.asp?Type=Issue&amp;JournalCode=CS&amp;Issue=10&amp;Volume=38&amp;SubYear=2009 Green Fluorescent Protein Chem Soc Rev themed issue] dedicated to the 2008 Nobel Prize winners in Chemistry, Professors Osamu Shimomura, Martin Chalfie and Roger Y. Tsien
* [//www.rcsb.org/pdb/101/motm.do?momID=42 Molecule of the Month, June 2003]: an illustrated overview of GFP by David Goodsell.
* [//www.rcsb.org/pdb/101/motm.do?momID=174 Molecule of the Month, June 2014]: an illustrated overview of GFP-like variants by David Goodsell.
*[https://www.fpbase.org/protein/1XF1B/ Green Fluorescent Protein] on FPbase, a fluorescent protein database
*{{PDBe-KB2|P42212|Green fluorescent protein}}
 
{{Proteinski metodi}}

{{DEFAULTSORT:Green Fluorescent Protein}}
[[Kategorija:Proteinski metodi]]
[[Kategorija:Rekombinantni proteini]]
[[Kategorija:Snimanje ćelija]]
[[Kategorija:Snimanje proteina]]
[[Kategorija:Fluorescentni proteini|*]]
[[Kategorija:Bioluminiscencija]]
[[Kategorija:Knidarijski proteini]]</text>
      <sha1>mibhme8aly2aod0gps1ethi2xbbuzsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trofej &quot;Gerd Müller&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501285</id>
    <revision>
      <id>3900359</id>
      <parentid>3821981</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:26:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osvajači */</comment>
      <origin>3900359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9236" sha1="dv07rnvgba2dbgbcr0lp6zxjdxj1uhr" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| glavno          = [[Zlatna lopta France Footballa|Ballon d'Or]]
| godina          = 29. novembar 2021.
| ime             = Trophée Gerd Müller
| lokacija        = [[Pariz]], [[Francuska]]
| najviše_nagrada = {{ZD|POL}} [[Robert Lewandowski]] (2)
| nosilac         = {{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyokeres]] &lt;br&gt;(1. put)
| podnaslov       = Trofej &quot;Gerd Müller&quot;
| slika           = 
| voditelj        = [[France Football]]
| web_stranica    = {{URL|francefootball.fr}}
}}

&lt;templatestyles src=&quot;Module:Infobox/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;

'''Trofej &quot;Gerd Müller&quot;''', ranije poznat kao '''Nagrada za napadača godine''' ili '''Nagrada za najboljeg napadača''' u svom prvom izdanju, jest [[nogomet]]na nagrada koju ''[[France Football]]&lt;nowiki/&gt;a'' svake godine dodjeljuje najboljem [[napadač]]&lt;nowiki/&gt;u u prethodnoj sezoni, uzimajući u obzir golove postignute i za klub i za nacionalni tim.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=France Football dedicates its own trophy to Gerd Müller|url=https://fcbayern.com/en/news/2022/09/france-football-dedicates-its-own-trophy-to-gerd-mueller|publisher=fcbayern.com|date=9. 9. 2022|access-date=17. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

Osnovana je 2021. godine, uzimajući u obzir tu kalendarsku godinu (dok se od drugog izdanja dodjeljuje na osnovu broja postignutih golova u sezoni).

Počevši od drugog izdanja 2022. godine, nagrada je preimenovana po [[Nogometna reprezentacija Njemačke|njemačkom]] [[napadač]]u [[Gerd Müller|Gerdu Mülleru]] koji je umro u augustu 2021.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Müller Trophy for year’s best striker awarded for the first time|url=https://fcbayern.com/en/news/2022/10/muller-trophy-for-year%E2%80%99s-best-striker-awarded-for-the-first-time-at-the-ballon-dor-ceremony|publisher=fcbayern.com|date=17. 10. 2022|access-date=17. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:2019147183134 2019-05-27 Fussball 1.FC Kaiserslautern vs FC Bayern München - Sven - 1D X MK II - 0228 - B70I8527 (cropped).jpg|mini|[[Robert Lewandowski]], prvi dobitnik nagrade.]]
Inauguralni pobjednik, kao i trenutni nosilac titule, jest [[Poljska|poljski]] napadač [[Robert Lewandowski]]; osvojio je prvo izdanje 2021. postigavši 64 gola tokom godine, a zatim ponovio godinu kasnije, nakon što je postigao 57 golova u 56 nastupa u sezoni 2021/2022.&lt;ref name=&quot;Gerd&quot;&gt;{{Cite news|date=17. 10. 2022|title=Le trophée Gerd Müller 2022 attribué à Robert Lewandowski|language=fr|trans-title=The 2022 Gerd Müller Trophy awarded to Robert Lewandowski|publisher=L'Équipe|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Le-trophee-gerd-muller-2022-attribue-a-robert-lewandowski/1359901|access-date=18. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Osvajači ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! rowspan=&quot;2&quot; |Igrač
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub(ovi)
! colspan=&quot;3&quot; |Golovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Broj
utakmica
! rowspan=&quot;2&quot; |Ref.
|-
!Ukupno
!Klub
!Država
|-
! colspan=&quot;9&quot; |Najbolji napadač godine (2021–2022)
|-
|'''[[Zlatna lopta 2021.|2021.]]'''{{Efn|Nagrada za 2021, u to vrijeme poznata kao &quot;Nagrada za napadača godine&quot;, dodjeljivala se na osnovu rezultata kalendarske 2021. godine do trenutka dodjele 29. novembra 2021.
Prilikom primanja nagrade, Robert Lewandowski je postigao ukupno 64 gola u 54 utakmice.|naziv=napomena 1|grupa=Napomene}}
|[[Robert Lewandowski]]
|{{ZID|Poljska}}
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|'''69'''
|58
|11
|59
|&lt;ref name=&quot;Best Striker&quot;&gt;{{Cite news|last=Murray|first=Scott|date=29. 11. 2021|title=Ballon d'Or 2021 – live updates!|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/football/live/2021/nov/29/ballon-dor-2021-live-updates?filterKeyEvents=false&amp;page=with:block-61a531218f08ccaa4131a10b#block-61a531218f08ccaa4131a10b|access-date=17. 10. 2022|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bayern Munich's Robert Lewandowski named Striker of the Year at 2021 Ballon d'Or ceremony|publisher=Bundesliga.com|url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/robert-lewandowski-2021-ballon-d-or-live-messi-benzema-haaland-17550|date=29. 11. 2021|access-date=3. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=50603&amp;season_id=153|title=Games played by Robert Lewandowski in 2020/2021|website=Soccerbase|access-date=3. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=50603&amp;season_id=154|title=Games played by Robert Lewandowski in 2021/2022|website=Soccerbase|access-date=3. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
! colspan=&quot;9&quot; |Trofej &quot;Gerd Müller&quot; (2022–)'''
|-
|'''[[Zlatna lopta 2022.|2022.]]'''
|[[Robert Lewandowski]]
|{{ZID|Poljska}}
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|'''57'''
|50
|7
|56
|&lt;ref name=&quot;Gerd&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marca.com/en/football/2022/10/17/634dbd2d22601dd8288b45aa.html|title=Lewandowski handed 2022 Muller Trophy in Ballon d'Or ceremony|date=17. 10. 2022|website=MARCA|language=en|access-date=19. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|'''[[Zlatna lopta 2023.|2023.]]'''
|[[Erling Haaland]]
|{{ZID|Norveška}}
|{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]]
|'''56'''
|52
|4
|57
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.besoccer.com/player/career-path/e-haaland-326208|title=Season 2022/23 Player stats E.Haaland|website=BeSoccer|access-date=15. 6. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.besoccer.com/player/matches/e-haaland-326208|title=All matches of E.Haaland|website=BeSoccer|access-date=15. 6. 2023|archive-date=15. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230615191942/https://www.besoccer.com/player/matches/e-haaland-326208|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.whoscored.com/Players/315227/Fixtures/Erling-Haaland|title=All matches of E.Haaland|website=Whoscored|access-date=15. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.whoscored.com/Players/315227/Show/Erling-Haaland|title=Season 2022/23 Stats of E.Haaland|website=Whoscored|access-date=20. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Zlatna lopta 2024.|2024.]]'''
|[[Harry Kane]]
|{{ZID|Engleska}}
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| rowspan=&quot;2&quot; |'''52'''
| rowspan=&quot;2&quot; |44
| rowspan=&quot;2&quot; |9
|54
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite news|title=2024 Ballon d'Or awards ceremony date and venue announced|url=https://www.uefa.com/news-media/news/028e-1b112bf31ef1-1285f0c583e9-1000--2024-ballon-d-or-awards-ceremony-date-and-venue-announced/|access-date=6. 6. 2024|publisher=UEFA|date=6. 6. 2024|archive-date=6. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240606131436/https://www.uefa.com/news-media/news/028e-1b112bf31ef1-1285f0c583e9-1000--2024-ballon-d-or-awards-ceremony-date-and-venue-announced/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.eurosport.com/football/ballon-dor-2024-ceremony-takes-place-on-october-28-vinicius-jr-jude-bellingham-in-running-to-dethrone-lionel-messi_sto20009414/story.shtml|title=Ballon d'Or 2024: Ceremony takes place on October 28, Vinicius Jr, Jude Bellingham in running to dethrone Lionel Messi|last=Hilsum|first=James|date=6. 6. 2024|publisher=Eurosport|archive-url=https://web.archive.org/web/20240606172404/https://www.eurosport.com/football/ballon-dor-2024-ceremony-takes-place-on-october-28-vinicius-jr-jude-bellingham-in-running-to-dethrone-lionel-messi_sto20009414/story.shtml|archive-date=6. 6. 2024|url-status=live|access-date=6. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Kylian Mbappé]]
|{{ZID|Francuska}}
|{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris-Saint Germain]]
|57
|-
|[[Zlatna lopta 2025.|'''2025.''']]
|[[Viktor Gyökeres]]
|{{ZID|Švedska}}
|{{ZD|POR}} [[Sporting Portugal|Sporting]]
|'''63'''
|54
|9
|63
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/viktor-gyokeres-wins-gerd-muller-trophy|title=Viktor Gyokeres wins Gerd Muller Trophy|date=24. 9. 2025|website=Viktor Gyokeres wins Gerd Muller Trophy|language=en|access-date=23. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Najviše nagrada po igraču ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Osvajanja
|-
|{{ZD|POL}} [[Robert Lewandowski]]
|2 (2021, 2022)
|-
|{{ZD|Norveška}} [[Erling Haaland]]
|1 (2023)
|-
|{{ZD|Engleska}} [[Harry Kane]]
|1 (2024)
|-
|{{ZD|Francuska}} [[Kylian Mbappé]]
|1 (2024)
|-
|{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]
|1 (2025)
|}

=== Najviše nagrada po državi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Država
!Igrač(i)
!Nagrade
|-
|{{ZID|Poljska}}
|1
|2
|-
|{{ZID|Norveška}}
|1
|1
|-
|{{ZID|Engleska}}
|1
|1
|-
|{{ZID|Francuska}}
|1
|1
|-
|{{ZID|Švedska}}
|1
|1
|}

=== Najviše nagrada po klubu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Klub
!Igrač(i)
!Nagrade
|-
|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|2
|3
|-
|{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]]
|1
|1
|-
|{{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris-Saint Germain]]
|1
|1
|-
|{{ZD|POR}} [[Sporting Portugal|Sporting]]
|1
|1
|}

== Također pogledajte ==

* [[Zlatna lopta France Footballa|Ballon d'Or]]
* [[Zlatna lopta (žene)]]
* [[Trofej &quot;Kopa&quot;]]
* [[Trofej &quot;Jašin&quot;]]
* [[Nagrada &quot;Sócrates&quot;]]
* [[Nagrada za klub godine]]
* [[France Football]]
* [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatna lopta]]
* [[FIFA-ina Zlatna lopta]]

== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}

[[Kategorija:Evropske nogometne nagrade|Gerd Müller]]
[[Kategorija:Nagrade &quot;France Footballa&quot;|Gerd Müller]]
[[Kategorija:Zlatna lopta|Gerd Müller]]</text>
      <sha1>dv07rnvgba2dbgbcr0lp6zxjdxj1uhr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Özgür Özel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502316</id>
    <revision>
      <id>3900508</id>
      <parentid>3898567</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T09:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2637" sha1="dgqddylyickvuy0n384et0sh3s0ffo3" xml:space="preserve">[[File:Özgür Özel, September 17 2023 (cropped).jpg|thumb|Özgür Özel (2023)]]

'''Özgür Özel''' (rođen 21. septembra 1974) [[Turska|turski]] je [[političar]], farmaceut i trenutni predsjednik [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanske narodne partije]] i glavni opozicioni lider u Turskoj.

Poslanik je Manise u [[Velika narodna skupština Turske|Velikoj narodnoj skupštini Turske]] od 2011. godine. Kao zamjenik predsjednika grupe [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanske narodne partije]] (CHP) od 24. juna 2015. do 3. juna 2023. godine rukovodio je radom CHP-a u Velikoj narodnoj skupštini Turske. Dana 3. juna 2023. izabran je od strane stranačke grupe za predsjednika grupe TBMM Republikanske narodne partije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://chp.org.tr/ozgecmis/ozgur-ozel|title=Cumhuriyet Halk Partisi|website=chp.org.tr|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804085013/https://chp.org.tr/ozgecmis/ozgur-ozel|archive-date=4. 8. 2020|access-date=12. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Dana 5. novembra 2023. Izabran je za lidera CHP-a sa razlikom od 276 glasova protiv Kemala Kılıçdaroğlua na redovnom kongresu stranke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/herkesicinCHP/status/1720952376838721714|title=38. Olağan Kurultayımızda Cumhuriyet Halk Partisi Genel Başkanımız Özgür Özel olmuştur.|website=X|language=Türkçe|archive-url=https://web.archive.org/web/20231105002237/https://twitter.com/herkesicinCHP/status/1720952376838721714|archive-date=5. 11. 2023|access-date=5. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/kilicdarogluk/status/1720956985015730395|title=Genel Başkanlık görevine seçilen yeni Genel Başkanımız Özgür Özel’i kutluyor, başarılar diliyorum.|website=X|language=Türkçe|archive-url=https://web.archive.org/web/20231105175329/https://twitter.com/kilicdarogluk/status/1720956985015730395|archive-date=5. 11. 2023|access-date=5. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[https://www.tbmm.gov.tr/milletvekili/milletvekilidetay?donemKod=27&amp;sicil=G+pw0DHmqBk= Özgür Özel] u [[Velika narodna skupština Turske|Velikoj narodnoj skupštini Turske]] 
*[https://chp.org.tr/ozgecmis/ozgur-ozel Özgür Özel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804085013/https://chp.org.tr/ozgecmis/ozgur-ozel |date=4. 8. 2020 }} u [[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanskoj narodnoj stranci]]
*{{Instagram|eczozgurozel|Özgür Özel}}
*{{Facebook|100044390350851|Özgür Özel}}

{{DEFAULTSORT:Özel, Özgür}}
[[Kategorija:Rođeni 1974.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Turski političari]]</text>
      <sha1>dgqddylyickvuy0n384et0sh3s0ffo3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carlo Ancelotti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502659</id>
    <revision>
      <id>3900344</id>
      <parentid>3896375</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:09:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3900344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16159" sha1="s3m1n5phigjjbupdzp5zj1rlhf522qf" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Carlo Ancelotti
| slika                      = Carlo Ancelotti Brazil V Morocco 13 June 2026-34.jpg
| opis                       = Ancelotti 2026.
| nadimak                    = ''Don Carlo''
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1959|06|10}}
| rodnigrad                  = [[Reggiolo]]
| rodnadržava                = [[Italija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 179 cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub               = 
| omladinskegodine           = 1973–1975. &lt;br/&gt; 1975–1976.
| omladinskipogoni           = Reggiolo &lt;br/&gt; [[Parma Calcio 1913|Parma]]
| godine1                    = 1976–1979. &lt;br/&gt; 1979–1987. &lt;br&gt; 1987–1992.
| klubovi1                   = [[Parma Calcio 1913|Parma]] &lt;br&gt; [[AS Roma|Roma]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]]
| nastupi(golovi)1           = 55 (13) &lt;br/&gt; 171 (12) &lt;br/&gt; 112 (10)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1981–1991.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 26 (1)
| trenergodine               = 1995–1996. &lt;br/&gt; 1996–1998. &lt;br/&gt; 1999–2001. &lt;br/&gt; 2001–2009. &lt;br/&gt; 2009–2011. &lt;br/&gt; 2011–2013. &lt;br/&gt; 2013–2015. &lt;br/&gt; 2016–2017. &lt;br/&gt; 2018–2019. &lt;br/&gt; 2019–2021. &lt;br/&gt; 2021–2025. &lt;br/&gt; 2025–
| trenerklubovi              = Reggiana &lt;br/&gt; [[Parma Calcio 1913|Parma]] &lt;br/&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br/&gt; [[AC Milan|Milan]] &lt;br/&gt; [[Chelsea FC|Chelsea]] &lt;br/&gt; [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] &lt;br/&gt; [[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;br/&gt; [[FC Bayern München|Bayern München]] &lt;br/&gt; [[SSC Napoli|Napoli]] &lt;br/&gt; [[Everton FC|Everton]] &lt;br/&gt; [[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;br/&gt; [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| zadnjeuređivanje          = 6. 6. 2025
}}
'''Carlo Ancelotti''' (rođen 10. juna 1959) [[italija]]nski je nogometni trener i bivši nogometaš. Trenutno je selektor [[Nogometna reprezentacija Brazila|reprezentacije Brazila]]. Poznat i po nadimku '''&quot;Don Carlo&quot;''',&lt;ref&gt;{{cite web |last=Andrews |first=Connor |date=5. 5. 2022 |title=Ancelotti earns 'Don Carlo' status with incredible week of Champions League records |url=https://talksport.com/football/1101829/carlo-ancelotti-cigar-real-madrid-chelsea-psg-bayern-champions-league-laliga-records/ |access-date=5. 5. 2022 |publisher=Talksport}}&lt;/ref&gt; smatra se jednim od najvećih trenera svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Hayward |first1=Paul |date=25. 5. 2015 |title=Champions League final 2014: Carlo Ancelotti proves he is greatest manager in Europe after Real Madrid's victory |url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/real-madrid/10855226/Champions-League-final-2014-Carlo-Ancelotti-proves-he-is-greatest-manager-in-Europe-after-Real-Madrids-victory.html|access-date=20. 12. 2015 |newspaper=The Daily Telegraph}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=29. 7. 2014 |title=Del Piero: 'Ancelotti is the best manager of all time' |url=http://www.marca.com/2014/07/29/en/football/real_madrid/1406633688.html|access-date=26. 3. 2015 |newspaper=Marca |location=Madrid}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kidd |first=Dave |date=26. 5. 2014 |title=Carlo Ancelotti's third European Cup means he joins Bob Paisley in the unsung hero hall of fame |url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/carlo-ancelottis-third-european-cup-3610191|access-date=20. 12. 2015 |newspaper=Daily Mirror}}&lt;/ref&gt;

Ancelotti je [[Spisak trenera osvajača Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka|najodlikovaniji trener u historiji UEFA Lige prvaka]], s rekordnih pet trofeja kao trener (dva puta sa [[AC Milan|Milanom]] i tri s [[Real Madrid CF|Real Madridom]]). Također je jedini koji je vodio timove u šest finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Real Madrid's Carlo Ancelotti makes history as first manager to reach five Champions League finals with Man City win |url=https://uk-sport-web.prod.oceanusorigin.com/football/news/11835/12604684/real-madrids-carlo-ancelotti-makes-history-as-first-manager-to-reach-five-champions-league-finals-with-man-city-win |access-date=29. 5. 2022 |website=Sky Sports}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Kao igrač, dva puta je osvojio Kup evropskih šampiona sa Milanom 1989. i 1990, što ga čini jednim od sedam ljudi koji su osvojili Kup evropskih šampiona ili Ligu prvaka kao igrač i trener. Ancelotti je također jedini trener koji je osvojio ligaške titule u svih pet najboljih evropskih liga.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Caygill |first=Graham |date=30. 4. 2022 |title=Carlo Ancelotti's famous five: How Real Madrid La Liga title success completes historic quintet in Europe's major leagues |website=The Sporting News |url=https://www.sportingnews.com/au/soccer/news/carlo-ancelotti-real-madrid-la-liga-title-historic-big-five-leagues/zrda96uzxfdmbq9n5nghodtz |access-date=30. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Triput je osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]], a ujedno je i trener s najvećim brojem trijumfa u [[UEFA Superkup]]u; osvojio je trofej pet puta, vodeći Milan i Real Madrid.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/clubworldcup/news/y=2007/m=12/news=milan-europe-proud-662917.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905221543/http://www.fifa.com/clubworldcup/news/y=2007/m=12/news=milan-europe-proud-662917.html|url-status=dead|archive-date=5. 9. 2015 |title=AC Milan do Europe proud |publisher=FIFA |date=17. 12. 2007|access-date=24. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=259701/match=300298898/match-report.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141220234228/http://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=259701/match=300298898/match-report.html|url-status=dead|archive-date=20. 12. 2014 |publisher=FIFA |title=Real Madrid coast to Morocco 2014 title|access-date=20. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;

==Igračka karijera==
Igrao je kao [[vezni igrač]], a karijeru je počeo u italijanskom klubu [[Parma Calcio 1913|Parma]], pomažući klubu da se plasira u [[Serie B]] 1979. Sljedeće sezone je prešao u [[AS Roma|Romu]], gde je osvojio titulu [[Serie A]] i četiri titule [[Italijanski kup|Kupa Italije]], a također je igrao i za tim [[AC Milan|Milana]] iz kasnih 1980-ih, s kojim je, između ostalih, osvojio dvije titule prvaka i dva [[UEFA Liga prvaka|evropska kupa]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2009/jun/01/carlo-ancelotti-factfile-chelsea-milan |title=Carlo Ancelotti factfile: the road to Chelsea |newspaper=The Guardian |date=1. 6. 2009|access-date=10. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na međunarodnom nivou igrao je za [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]] u 26 navrata, a postigao je jedan gol. Nastupao je na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]], završavši na trećem mjestu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]] Također je igrao na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|Evropskom prvenstvu 1988]], gdje je pomogao svojoj ekipi da dođe do polufinala.

==Trenerska karijera==
Radio je za Reggianu, [[Parma Calcio 1913|Parmu]] i [[Juventus FC|Juventus]] između 1995. i 2001, prije nego što je postao poznat u [[AC Milan|Milanu]]. Imenovan za trenera 2001, osvojio je [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] i [[Italijanski kup|kup Italije]] 2003. godine. Sljedeće sezone je osvojio ''[[Serie A|Scudetto]]'' s italijanskim rekordom od 82 boda iz 34 utakmice, a tri godine kasnije osvojio je drugu Ligu prvaka sa Milanom. Tokom svog mandata u Milanu, Ancelotti je dva puta proglašen za trenera godine u Seriji A. Najavio je ostavku iz Milana nakon sezone 2008–09, odlazeći kao Milanov najduži trener u jednom periodu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Carlo Ancelotti |url=http://www.magliarossonera.it/protagonisti/All-Ancelotti.html |website=Maglia Rossonera |language=it |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. imenovan je trenerom [[Chelsea FC|Chelseaja]], osvojivši duplu krunu, [[Premier League 2009/2010.|Premijer ligu]] i [[FA kup]], u svojoj prvoj sezoni. Godine 2011. postaje trener francuskog kluba [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]; sljedeće sezone osvojio im je njihovu prvu [[Ligue 1]] titulu u 19 godina. Nakon uspjeha u Francuskoj imenovan je trenerom [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. U svojoj prvoj sezoni predvodio je Real do njihove dugo tražene [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|desete titule prvaka]], ''La Décime'', a osvojio je i [[Kup kralja]]. Uprkos tome što je prikupio dodatna priznanja u klubu i dobio trofej Miguel Muñoz u sezoni [[La Liga 2014/2015.|2014–15]] za najboljeg trenera u [[La Liga|La Ligi]], Ancelotti je otpušten iz Real Madrida u maju 2015. Postao je trener [[FC Bayern München|minhenskog Bayerna]] 2016, gdje je osvojio titulu u [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|Bundesligi]] u svojoj prvoj sezoni.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.espnfc.com/bayern-munich/story/3115634/carlo-ancelotti-has-big-regrets-over-ucl-and-pokal-exits-despite-bundesliga-title |title=Carlo Ancelotti has 'big regrets' over Bayern's exits, despite Bundesliga title |website=ESPN FC |first=Mark |last=Lovell |date=29. 4. 2017|access-date=29. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

Nakon trenerskog rada u [[SSC Napoli|Napoliju]] i [[Everton FC|Evertonu]] između 2018. i 2021, Ancelotti se vratio u Real Madrid u ljeto 2021. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |date=1. 6. 2021 |title=Official Announcement: Ancelotti |url=https://www.realmadrid.com/en/news/2021/06/01/official-announcement-ancelotti |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230405075303/https://www.realmadrid.com/en/news/2021/06/01/official-announcement-ancelotti |archive-date=5. 4. 2023 |access-date=1. 6. 2021 |publisher=Real Madrid C.F.}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2021–22, Ancelotti je sa Real Madridom osvojio titulu prvaka Španije, [[Španski superkup|superkup Španije]] i Ligu prvaka, postavši prvi trener u historiji koji je osvojio četiri titule Lige prvaka.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.si.com/fannation/soccer/futbol/news/carlo-ancelotti-now-most-successful-champions-league-manager |title=Carlo Ancelotti Becomes Most Successful Manager in Champions League History |magazine=Sports Illustrated |date=28. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Na početku nove sezone, osvojio je [[UEFA Superkup]], svoj ukupno osmi trofej u Madridu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/62475679 |title=Real Madrid 2–0 Eintracht Frankfurt |website=BBC Sport |date=10. 8. 2022|access-date=10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; U istoj sezoni Ancelotti je još osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] i Kup kralja.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=11. 2. 2023 |title=Real Madrid 5-3 Al Hilal: Los Blancos score five in eight-goal thriller to win Club World Cup |url=https://www.eurosport.com/football/club-world-cup/2022/real-madrid-v-al-hilal-club-world-cup-final-live_sto9381593/story.shtml |access-date=12. 2. 2023 |website=Eurosport |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Uspjesi==
===Igrački===
'''Roma'''
*[[Serie A]]: [[Serie A 1982/1983.|1982/83.]]
*[[Italijanski kup]]: [[Italijanski kup 1979/1980.|1979/80]], [[Italijanski kup 1980/1981.|1980/81]], [[Italijanski kup 1983/1984.|1983/84]], [[Italijanski kup 1985/1986.|1985/86.]]

'''Milan'''
*[[Serie A]]: [[Serie A 1987/1988.|1987/88]], [[Serie A 1991/1992.|1991/92.]]
*[[Italijanski superkup]]: [[Italijanski superkup 1988.|1988.]]
*[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]: [[Kup evropskih šampiona 1988/1989.|1988/89]], [[Kup evropskih šampiona 1989/1990.|1989/90.]]
*[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 1990.|1990.]]
*[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: [[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989.]]

'''Italija'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] – treće mjesto: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]

===Trenerski===
'''Juventus'''
*[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]]

'''Milan'''
*[[Serie A]]: [[Serie A 2003/2004.|2003/04.]]
*[[Italijanski kup|Kup Italije]]: [[Italijanski kup 2002/2003.|2002/03.]]
*[[Italijanski superkup]]: [[Italijanski superkup 2004.|2004.]]
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006/07]]; finale: [[UEFA Liga prvaka 2004/2005.|2004/05.]]
*[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]]
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|2007.]]

'''Chelsea'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2009/2010.|2009/10.]]
*[[FA kup]]: [[FA kup 2009/2010.|2009/10.]]
*[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2009.|2009.]]

'''Paris Saint-Germain'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2012/2013.|2012/13.]]

'''Real Madrid'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2021/2022.|2021/22]], [[La Liga 2023/2024.|2023/24.]]
*[[Kup kralja]]: [[Kup kralja 2013/2014.|2013/14]], [[Kup kralja 2022/2023.|2022/23.]]
*[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2021/2022.|2021/22]], [[Španski superkup 2023/2024.|2023/24.]]
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22]], [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|2023/24.]]
*[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2014.|2014]], [[UEFA Superkup 2022.|2022]], [[UEFA Superkup 2024.|2024.]]
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2022.|2022.]]
*[[FIFA Interkontinentalni kup]]: [[FIFA Interkontinentalni kup 2024.|2024.]]

'''Bayern München'''
*[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17.]]
*DFL-superkup: [[DFL-superkup 2016.|2016]], [[DFL-superkup 2017.|2017.]]

'''Nagrade i postignuća'''
*'''[[Serie A]] – Trener godine: 2001, 2004.
*'''Panchina d'Oro''': 2002/03, 2003/04.
*'''IFFHS Trener godine''': 2007, 2014, 2022.
*'''[[UEFA]] muški trener godine''': 2021/22.
*'''Onze d'Or Evropski trener godine''': 2021/22.
*'''Nagrada &quot;Enzo Bearzot&quot;''': 2014.
*'''Trofej &quot;Miguel Muñoz&quot;''': 2014/15.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Carlo Ancelotti}}
* {{FIFA player}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Italije
|naslov     = Sastavi Italije
|naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000;
|podaci1    =
{{Sastav Italije na SP 1986. u nogometu}}
{{Sastav Italije na EP 1988. u nogometu}}
{{Sastav Italije na SP 1990. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Brazila
|naslov     = Sastavi Brazila
|naslovstil = background-color:#FFDF00; color:green; border: solid 1px blue;
|podaci1    = 
{{Sastav Brazila na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{FIFA trener godine}}
{{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Trener godine u Seriji A}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
}}
{{Navkutije
|naslov     = Trenerske pozicije
|podaci1    =
{{Treneri Parme FC}}
{{Treneri Juventusa}}
{{Treneri AC Milana}}
{{Treneri Chelseaja}}
{{Treneri PSG-a}}
{{Treneri Real Madrida}}
{{Treneri Bayerna}}
{{Treneri Napolija}}
{{Treneri Evertona}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Brazila}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ancelotti, Carlo}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Reggiolo]]
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Parme]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Milana]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1986.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1988.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1990.]]
[[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Treneri Parme FC]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa]]
[[Kategorija:Treneri AC Milana]]
[[Kategorija:Treneri Chelseaja]]
[[Kategorija:Treneri PSG-a]]
[[Kategorija:Treneri Real Madrida]]
[[Kategorija:Treneri FC Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Treneri Napolija]]
[[Kategorija:Treneri Evertona]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Brazila]]</text>
      <sha1>s3m1n5phigjjbupdzp5zj1rlhf522qf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valentina Vezzali</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504125</id>
    <revision>
      <id>3900334</id>
      <parentid>3877540</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:07:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18426" sha1="mvlbwdbe5ut3yccfhpogyqt4gcjsgpd" xml:space="preserve">{{Infokutija mačevalac
| ime                   = Valentina Vezzali
| slika                 = Valentina Vezzali 2014 European Championships FFS-EQ t115726.jpg
| veličina_slike        = 250px
| opis_slike            = Vezzali na [[Evropsko prvenstvo u mačevanju 2014.|Evropskom prvenstvu 2014.]]
| puno_ime              = Maria Valentina Vezzali
| nadimak               = ''Cobra''
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1974|2|14}}
| mjesto_rođenja        = [[Iesi]] ([[Marche]])
| datum_smrti           = 
| mjesto_smrti          = 
| visina                = 164 cm
| težina                = 53 kg
| veb-sajt              = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| država                = {{ZID|Italija}}
| disciplina            = [[Floret]]
| ruka                  = Desna
| reprezentacija_godine = 
| reprezentacija_trener = [[Andrea Cipressa]]
| klub                  = [[GS &quot;Fiamme Oro&quot;]]
| glavni_trener         = 
| pomoćni_trener        = 
| bivši_trener          = 
| lični_trener          = 
| penzionisan           = 
| klasa_invalidnosti    = 
| najviši_rang          = 
| trenutni_rang         = 
| fie_poredak           = [http://fie.org/fencers/fencer/4736 Rejtinzi]
| domaći_rang           = &lt;!-- [http://www.domestic.url Domaći rang] --&gt;
| medalje_šablon        = {{MedaljaDržava|{{ZID|Italija}}}}
{{MedaljaSport|[[Mačevanje]]}}
{{MedaljaBrojač
|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|6|1|2
|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju|Svjetsko prvenstvo]]|16|6|4
|[[Evropsko prvenstvo u mačevanju|Evropsko prvenstvo]]|13|4|3
|[[Univerzijada]]|5|3|0
|[[Mediteranske igre]]|2|0|0
|'''Ukupno (65)'''|'''42'''|'''14'''|'''9'''
}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 1996.|Atlanta 1996.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 1996 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2000 – floret (žene)|Floret]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2000 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2004.|Atina 2004.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2004 – floret (žene)|Floret]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2008.|Peking 2008.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2008 – floret (žene)|Floret]]}}
{{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2012 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 1996.|Atlanta 1996.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 1996 – floret (žene)|Floret]]}}
{{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2008.|Peking 2008.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2008 – floret ekipno (žene)|Floret ekipno]]}}
{{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2012 – floret (žene)|Floret]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1995.|Den Haag 1995.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1997.|Cape Town 1997.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1998.|Le Chaux-de-Fonds 1998.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1999.|Seoul 1999.]]|Floret}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2001.|Nîmes 2001.]]|Floret}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2001.|Nîmes 2001.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2003.|Havana 2003.]]|Floret}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2004.|New York 2004.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2005.|Leipzig 2005.]]|Floret}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2007.|St. Peterburg 2007.]]|Floret}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2009.|Antalya 2009.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2010.|Pariz 2010.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2011.|Catania 2011.]]|Floret}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2013.|Budimpešta 2013.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2014.|Kazanj 2014.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2015.|Moskva 2015.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1994.|Atina 1994.]]|Floret}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1994.|Atina 1994.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2006.|Torino 2006.]]|Floret}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2006.|Torino 2006.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2011.|Catania 2011.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|Floret ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1995.|Den Haag 1995.]]|Floret}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 1998.|Le Chaux-de-Fonds 1998.]]|Floret}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2010.|Pariz 2010.]]|Floret}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u mačevanju 2014.|Kazanj 2014.]]|Floret}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u mačevanju|Evropsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato| '''13''' | (5 individualno)}}
{{MedaljaSrebro| '''4''' | (3 individualno)}}
{{MedaljaBronza| '''3''' | (2 individualno)}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Univerzijada]]}}
{{MedaljaZlato| '''5''' | (4 individualno)}}
{{MedaljaSrebro| '''3''' | (0 individualno)}}
{{MedaljaBronza| '''0''' | (0 individualno)}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Mediteranske igre 2001.|Tunis 2001.]]|[[Mačevanje na Mediteranskim igrama 2001.|Floret ekipno]]}}
{{MedaljaZlato|[[Mediteranske igre 2009.|Pescara 2009.]]|[[Mačevanje na Mediteranskim igrama 2009.|Floret]]}}
}}
'''Maria Valentina Vezzali''' nekadašnja je [[italija]]nska [[Mačevanje|mačevalkinja]] (u disciplini [[floret]]) i aktualna [[političar]]ka. Među najuspješnijim je mačevaocima svih vremena.

== Mačevanje ==
Prva je mačevalkinja u historiji koja je osvojila tri uzastopne pojedinačne zlatne olimpijske medalje u floretu ([[Olimpijske igre 2000.|2000]], [[Olimpijske igre 2004.|2004.]] i [[Olimpijske igre 2008.|2008]]). Osvojila je devet olimpijskih medalja: pet pojedinačnih (tri zlata, srebro i bronza) i četiri ekipne (tri zlata i bronza).&lt;ref name=&quot;databaseolympics&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=VEZZAVAL01 |title= Olympics Statistics: Valentina Vezzali |access-date= 15. 2. 2012 |website= databaseolympics.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121026104756/http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=VEZZAVAL01 |archive-date=26. 10. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sports-reference&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ve/valentina-vezzali-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417082942/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ve/valentina-vezzali-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title= Valentina Vezzali Olympic Results |access-date=15. 2. 2012 |website=sports-reference.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Osvojila je medalju u svih pet svojih olimpijskih nastupa od 1996. do 2012. i jedna je od samo pet sportista u historiji [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] koji su osvojili pet medalja u istoj disciplini u pojedinačnoj konkurenciji; pokušala se kvalifikovati za [[Olimpijske igre 2016.|Rio 2016.]] u dobi od 41 godine, ali nije osvojila dovoljno bodova.&lt;ref&gt;{{cite web |agency= [[Associated Press]] |title= Fencing great Valentina Vezzali fails to qualify for Rio 2016 |url= https://olympics.nbcsports.com/2015/11/28/fencing-great-valentina-vezzali-fails-to-qualify-for-rio-2016/ |work= OlympicTalk {{!}} NBC Sports |date=28. 11. 2015 |language= en}}&lt;/ref&gt; Na spisku italijanskih sportista s najviše olimpijskih medalja drži četvrto mjesto (devet), iza mačevaoca [[Edoardo Mangiarotti|Edoarda Mangiarottija]] (13), [[Brzo klizanje na kratkim stazama|brzoklizačice na kratkim stazama]] [[Arianna Fontana|Arianne Fontane]] (11) i [[Skijaško trčanje|skijaške trkačice]] [[Stefania Belmondo|Stefanije Belmondo]] (10).

Osvojila je i 16 zlatnih medalja na [[Svjetsko prvenstvo u mačevanju|svjetskim prvenstvima]] u floretu (šest pojedinačnih i deset ekipnih), šest srebrnih (dvije pojedinačne) i četiri bronzane (sve pojedinačne).

Na [[Evropsko prvenstvo u mačevanju|evropskim prvenstvima]] osvojila je devet zlatnih medalja (pet pojedinačnih), tri srebrne (dvije pojedinačne) i dvije bronzane (jedna pojedinačna).

Osim ovih uspjeha, 11 puta osvojila je i [[Svjetski kup u mačevanju|Svjetski kup]] u svojoj disciplini.

== Politika ==
Godine 2013. ušla je u [[Zastupnički dom Republike Italije]] kao članica stranke [[Građanski izbor (Italija)|Građanski izbor]], na čijem je čelu bio [[Mario Monti]],&lt;ref&gt;{{cite web |title= XVII Legislatura – XVII Legislatura – Deputati e Organi – Scheda deputato – VEZZALI Maria Valentina |url= https://www.camera.it/leg17/29?shadow_deputato=305755&amp;idpersona=305755&amp;idlegislatura=17 |website= camera.it |language=it}}&lt;/ref&gt; gdje je ostala do 2018. Od 16. marta 2021. do 22. oktobra 2022. bila je državna podsekretarka za sport pri [[Predsjedništvo Vijeća ministara (Italija)|Predsjedništvu Vijeća ministara]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= Olympic champion Vezzali to oversee sports in Italy |url= https://apnews.com/article/europe-cabinets-italy-fencing-coronavirus-pandemic-8882a8e32f313004f9cd2074f16eb7c0 |website= AP News |language=en |date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Dana 27. jula 2022. pridružila se stranci [[Forza Italia (2013)|Forza Italia]] [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]].&lt;ref&gt;{{cite web |language= it |url= https://www.corriere.it/elezioni/22_luglio_27/valentina-vezzali-entra-forza-italia-pronta-contribuire-la-mia-esperienza-d0f84f9e-0dbf-11ed-acc0-8ab174f71e7d.shtml |title= Vezzali entra in Forza Italia: &quot;Pronta a contribuire con la mia esperienza |work= [[Corriere della Sera]]}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Objavila je dvije [[Autobiografija|autobiografije]]: ''A viso scoperto'' (''S otkrivenim licem''), napisanu s Caterinom Luchetti 2006,&lt;ref&gt;{{cite book | author1= Valentina Vezzali |author2= Caterina Luchetti |title= A viso scoperto |url=https://books.google.com/books?id=cdc7AQAACAAJ |year=2006 |publisher= [[Arnoldo Mondadori Editore|Sperling &amp; Kupfer]] |location=[[Milano]] | isbn= 978-88-200-4162-5|language=it}}&lt;/ref&gt; i ''Io, Valentina Vezzali'' (''Ja, Valentina Vezzali''), napisanu s Bettom Carbone 2012.&lt;ref&gt;{{cite book |author1= Valentina Vezzali |author2=Betta Carbone | title= Io, Valentina Vezzali | url=https://books.google.com/books?id=y3uauAAACAAJ |year=2012 |publisher=[[Baldini &amp; Castoldi|Dalai Editore]] |location= Milano | isbn=978-88-6620-355-1|language=it}}&lt;/ref&gt; Udala se za [[nogomet]]aša [[Domenico Giugliano|Domenica Giugliana]] i ima dva sina: Pietra, rođenog 2005,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fencing.net/459/interview-valentina-vezzali/ | title= Interview: Valentina Vezzali |author= Craig Harkins |website=fencing.net|date=15. 7. 2005|access-date=4. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; i Andreu, rođenog 2013.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Fencing, Vezzali to take part in World Championships less than 3 months after giving birth |url= http://english.gazzetta.it/More_sports/22-07-2013/fencing-vezzali-to-take-part-world-championships-less-than-3-months-after-giving-birth-20825550926.shtml |newspaper= [[La Gazzetta dello Sport]] |date=22. 7. 2013 |access-date=3. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726131441/http://english.gazzetta.it/More_sports/22-07-2013/fencing-vezzali-to-take-part-world-championships-less-than-3-months-after-giving-birth-20825550926.shtml |archive-date=26. 7. 2013}}&lt;/ref&gt; Izjašnjava se kao [[Katoličanstvo|katolkinja]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= Being a mother is the greatest privilege of all |url=https://catholicherald.co.uk/being-a-mother-is-the-greatest-privilege-of-all/|language=en |date=19. 12. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==
:[[Datoteka:ITA_OMRI_2001_Com_BAR.svg|lijevo|50px]] Zapovjednik [[Orden zasluga Republike Italije|Ordena zasluga Republike Italije]] (2000)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=74708|title=Commendatore Ordine al merito della Repubblica Italiana|access-date=2. 10. 2013 |language=it}}&lt;/ref&gt;

:[[Datoteka:ITA_OMRI_2001_GUff_BAR.svg|lijevo|50px]] Veliki oficir [[Orden zasluga Republike Italije|Ordena zasluga Republike Italije]] (2008)&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=297711|title=Grande Ufficiale Ordine al merito della Repubblica Italiana|access-date=10. 4. 2011 |language=it}}&lt;/ref&gt;

:[[Datoteka:ValoreAtleticoN3.png|lijevo|50px]] [[Medalja za sportske zasluge (Italija)|Bronzana medalja za sportske zasluge]] (1993, 1994)&lt;ref name=Coni /&gt;

:[[Datoteka:ValoreAtleticoN2.png|lijevo|50px]] [[Medalja za sportske zasluge (Italija)|Srebrna medalja za sportske zasluge]] (1994)&lt;ref name=Coni&gt;{{Cite web |url=http://www.coni.it/it/attivita-istituzionali/onorificenze/home/scheda-persona/schedaatleta.html?cognome=Vezzali&amp;nome=Valentina&amp;id=115296 |title=Scheda persona |access-date=22. 10. 2018 |language=it }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

:[[Datoteka:Nastrino Stella Merito sportivo 2015.svg|lijevo|50px]] [[Zlatni lanac za sportske zasluge]] (1995)&lt;ref name=Coni /&gt;

== Priznanja ==
* [[Gazzetta Sports Awards]]: osam
:Kategorija ''Žena godine u italijanskim okvirima'': 2000, 2001, 2003, 2004, 2005, 2007.
:Kategorija ''Žena godine u svjetskim okvirima'': 2004.
:Kategorija ''Italijanska ekipa godine'': 2012.&lt;ref&gt;U ženskoj floretaškoj ekipi s [[Elisa Di Francisca|Elisom Di Franciscom]], [[Arianna Errigo|Ariannom Errigo]] i [[Ilaria Salvatori|Ilarijom Salvatori]].&lt;/ref&gt;
* Apsolutna dobitnica Međunarodne nagrade &quot;Giuseppe Sciacca&quot; 2011.&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://premiosciacca.it/2011/11/08/premio-sciacca-2011-vincitore-assoluto-valentina-vezzali/ |title= Premio &quot;Tor Vergata – Etica nello sport&quot; a Valentina Vezzali |publisher= Premio Internazionale Giuseppe Sciacca |date=8. 11. 2011 |access-date=22. 10. 2018 |language=it}}&lt;/ref&gt;
* U novembru 2013. dobila je nagradu &quot;Tor Vergata – Etika u sportu&quot;, u organizaciji [[Univerzitet Tor Vergata u Rimu|istoimenog univerziteta]] u [[Rim]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://www.poliziadistato.it/articolo/view/30386/ |title= Premio Sciacca 2011, vincitore assoluto Valentina Vezzali |publisher= Državna policija |date=7. 10. 2013 |access-date=22. 10. 2018 |language=it}}&lt;/ref&gt;
* U septembru 2016, u prisustvu predsjednika [[Nacionalni olimpijski komitet Italije|Nacionalnog olimpijskog komiteta Italije]] [[Giovanni Malagò|Giovannija Malagòa]], ploča s njenim imenom postavljena je u okviru [[Staza slavnih italijanskog sporta|Staze slavnih italijanskog sporta]], koja je svečano otvorena godinu ranije u [[Olimpijski park|olimpijskom parku]] [[Foro Italico]] u Rimu, a rezervisana je za italijanske sportiste koji se odlikuju rezultatima ostvarenim na međunarodnom planu.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.coni.it/it/news/primo-piano/12419-braglia,-mazzinghi,-pigni,-fiorillo-e-vezzali-entrano-nella-walk-of-fame-malag%C3%B2-orgogliosi-di-questi-campioni.html |title= Braglia, Mazzinghi, Pigni, Fiorillo e Vezzali nella Walk of Fame |date= 20. 12. 2017 |language= it }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* U oktobru 2022. u Zastupničkom domu dobila je nagradu &quot;America&quot; od Fondacije &quot;Italia USA&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.italiausa.org/en/america-award-12th-edition/ |title= America Award – 12th Edition |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Valentina Vezzali}}
* [https://fie.org/athletes/4736 Valentina Vezzali] na sajtu [[Svjetska mačevalačka federacija|Svjetske mačevalačke federacije]] {{en simbol}} {{fr simbol}} {{es simbol}}
* [https://www.eurofencing.info/competitions/fencers/case:fencer/licence:00689767 Valentina Vezzali] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231005182013/https://www.eurofencing.info/competitions/fencers/case:fencer/licence:00689767 |date=5. 10. 2023 }} na sajtu [[Evropska mačevalačka konfederacija|Evropske mačevalačke konfederacije]] {{en simbol}}
* [https://olympics.com/en/athletes/maria-valentina-vezzali Olimpijski profil] {{en simbol}}
* [https://www.coni.it/it/italia-team/atleti/scheda-atleta/scheda_atleta/1168-VALENTINA_VEZZALI.html Valentina Vezzali]{{Mrtav link}} na sajtu Nacionalnog olimpijskog komiteta Italije {{it simbol}}
* [https://wayback.archive-it.org/all/20080308093213/http://www.federscherma.it/file/18151.pdf Valentina Vezzali] na sajtu Italijanske mačevalačke federacije {{it simbol}}

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Stefania Belmondo]] &lt;br /&gt; [[Stefania Belmondo]] &lt;br /&gt; [[Vanessa Ferrari]]
| naslov  = Italijanska sportistica godine: &lt;br /&gt; 2000–2001. &lt;br /&gt; 2003–2005. &lt;br /&gt;2007.
| poslije          = [[Stefania Belmondo]] &lt;br /&gt; [[Vanessa Ferrari]] &lt;br /&gt; [[Federica Pellegrini]]
}}
{{S-end}}

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Antonio Rossi (kanuist)|Antonio Rossi]]
| naslov  = [[Spisak nosilaca zastave Italije na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Italije]]: &lt;br /&gt; [[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]
| poslije          = [[Federica Pellegrini]]
}}
{{S-end}}

{{Olimpijske pobjednice u floretu‎}}
{{Olimpijske pobjednice u ekipnom floretu‎}}
{{Svjetske prvakinje u floretu‎}}
{{Osvajačice Svjetskog kupa u floretu‎}}
{{Italijanska sportistica godine}}
{{Staza slavnih italijanskog sporta}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vezzali, Valentina}}
[[Kategorija:Rođeni 1974.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Iesi]]
[[Kategorija:Italijanski mačevaoci]]
[[Kategorija:Italijanski olimpijci]]
[[Kategorija:Italijanski političari]]
[[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2004.]]
[[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2008.]]
[[Kategorija:Mačevaoci na Olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Italija)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Italija)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Italija)]]</text>
      <sha1>mvlbwdbe5ut3yccfhpogyqt4gcjsgpd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zamka srednjeg dohotka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504701</id>
    <revision>
      <id>3900439</id>
      <parentid>3588751</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T04:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10869" sha1="mskp1j0q6rzebsshawmd628ow2hx8e7" xml:space="preserve">{{Ekonomija bočni}}

'''Zamka srednjeg dohotka''' je situacija ekonomskog razvoja u kojoj država koja ostvaruje određeni prihod (zbog datih prednosti) zaglavi na tom nivou.&lt;ref name=&quot;economist&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.economist.com/blogs/dailychart/2011/12/asias-middle-income-trap/|title=Asias Middle Income Trap|last=Graphic detail Charts, maps and infographics|date=22. 12. 2011|publisher=Economist.com|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Termin je uvela [[Svjetska banka]] 2007. godine koja ga je definirala kao zemlje sa &quot;srednjim dohotkom&quot; s bruto nacionalnim proizvodom po glavi stanovnika između 1086 i 13205 dolara (2023.). U ovim zemljama živi oko 75% svjetskog stanovištva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldbank.org/en/country/mic/overview|title=The World Bank in Middle Income Countries|date=2023|website=World Bank|language=en|access-date=1. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo termina ==
Termin su skovali ekonomisti Indermit Gill i Homi Kharas 2007. godine kada su radili na osnovnim strategijama za [[Istočna Azija|istočnoazijsku]] ekonomiju u izvještaju [[Svjetska banka|Svjetske banke]] &quot;An East Asian Renaissance: Ideas for Economic Growth&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Zhou|first=Shaojie|date=2021|website=China: Surpassing the “Middle Income Trap”|location=Singapore|publisher=Palgrave Macmillan|language=en|isbn=978-981-15-6540-3|last2=Hu|first2=Angang|title=What is the &quot;Middle Income Trap&quot;?|series=Contemporary China Studies|pages=1–32}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.adb.org/sites/default/files/publication/224601/adbi-wp646.pdf|title=Transitioning From Low-Income Growth To High-Income Growth: Is There A Middle-Income Trap?|last=Bulman|first=David|last2=Eden|first2=Maya|website=[[Asian Development Bank Institute]]|access-date=7. 12. 2023|last3=Nguyen|first3=Ha}}&lt;/ref&gt;

== Dinamika i izbjegavanje ==
Prema konceptu, zemlja u zamci srednjeg dohotka izgubila je konkurentsku prednost u izvozu industrijskih proizvoda zbog rasta plata, ali nije u stanju da prati razvijenije ekonomije na tržištu visoke dodane vrijednosti. Kao rezultat toga, novoindustrijalizovane ekonomije kao što su Južna Afrika i [[Privreda Brazila|Brazil]] decenijama nisu napustile ono što Svjetska banka definiše kao &quot;srednji nivo dohotka&quot;, budući da je njihov bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika ostao konstantan između 1000 i 12000 dolara (2011.) cijene.&lt;ref name=&quot;economist&quot;/&gt; Oni pate od niskih investicija, sporog rasta u sekundarnom sektoru privrede, ograničene industrijske diverzifikacije i loših uslova na tržištu rada i, sve više, od starenja stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|title=Indonesia risks falling into the Middle Income trap|date=27. 3. 2012|publisher=Adb.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20140730221825/http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|archive-date=30. 7. 2014|url-status=dead|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Sociolog Salvatore Babones i politikolog Hartmut Elsenhans nazivaju zamku srednjeg dohotka &quot;političkom zamkom&quot; jer postoje ekonomske metode za njeno prevazilaženje. Međutim, malo ih zemalja koristi zbog njihove političke situacije. Oni prate uzroke zamke do strukturalnih problema i nejednakosti koje su nastale u ranom procesu razvoja. Prema njihovim riječima, bogate elite potom slijede svoje interese cjenkajući se za jaku valutu koja pomjera strukturu ekonomije prema potrošnji luksuznih dobara i zakonima o radu sa niskim platama, što sprječava porast masovne potrošnje i masovnog dohotka. Oni tvrde da zemlje mogu izbjeći zamku srednjeg dohotka ulaganjem u fizičku i ljudsku infrastrukturu, provođenjem socijalne politike poput viših minimalnih plaća i slabe valute koja izvoz čini konkurentnim i stimulira domaće zapošljavanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Babones|first=Salvatore|date=1. 12. 2015|title=Escaping the middle income trap|url=https://ses.library.usyd.edu.au/handle/2123/14853|archive-url=|access-date=5. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Babones|first=Salvatore|url=https://www.sup.org/books/title/?id=27762|title=BRICS or Bust?: Escaping the Middle-Income Trap|last2=Elsenhans|first2=Hartmut|date=2017|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-9989-8|location=Stanford|access-date=1. 4. 2024|archive-date=23. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423112638/https://sup.org/books/title/?id=27762|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prema Azijskoj razvojnoj banci, izbjegavanje zamke srednjeg dohotka zahtijeva identifikaciju strategija za uvođenje novih procesa i pronalaženje novih tržišta za održavanje rasta izvoza. Također je bitno povećati domaću potražnju jer rastuća srednja klasa može iskoristiti svoju sve veću kupovnu moć da kupi visokokvalitetne, inovativne proizvode i pomogne u pokretanju rasta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adb.org/news/speeches/seminar-asia-2050|title=Seminar on Asia 2050|date=18. 10. 2011|publisher=Adb.org|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Najveći izazov je prelazak sa rasta vođenog resursima zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi i jeftinom kapitalu na visoku produktivnost i [[Inovacija|inovacije]], što zahtijeva ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje – izgradnju visokokvalitetnog obrazovnog sistema koji podstiče kreativnost i podržava napredak u nauci i tehnologiji koji može biti primijenjen natrag u privredu.&lt;ref name=&quot;ADB&quot;&gt;{{Cite book|url=http://www.adb.org/publications/asia-2050-realizing-asian-century|title=Asia 2050: Realizing the Asian Century|date=9. 5. 2013|publisher=Adb.org|access-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

Prema ''The Economistu'' na osnovu podataka [[Svjetska banka|Svjetske banke]], od 1960. do 2022. godine, samo 23 ekonomije su izbjegle zamku srednjeg dohotka, među kojima su četiri azijska tigra [[Hong Kong]], [[Singapur]], [[Južna Koreja]],&lt;ref&gt;https://podcasts.google.com/feed/aHR0cHM6Ly9wb2Rlay5uZXQvaW5kZXgucGhwL3plaWhhbi1vbi1nZW9wb2xpdGljcy9mZWVk/episode/aHR0cHM6Ly9tZWRpYXMucG9kZWsubmV0LzU2OS8wYzRmYjQwMGVkOWJhZDE2OWY3MDg2ODRjYTljOWM3ZmRjZWJmY2E1Lm1wMw?sa=X&amp;ved=0CCoQz4EHahcKEwjA_vPt1PaEAxUAAAAAHQAAAAAQbg&lt;/ref&gt; i [[Tajvan]], [[Sejšeli]] u [[Afrika|Africi]], [[Poljska]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], kao i [[Saudijska Arabija]] na [[Srednji istok|Bliskom istoku]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Which countries have escaped the middle-income trap?|work=The Economist|url=https://www.economist.com/finance-and-economics/2023/03/30/which-countries-have-escaped-the-middle-income-trap|access-date=15. 12. 2023|issn=0013-0613}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://finance.yahoo.com/news/countries-escaped-middle-income-trap-095744050.html|title=Which countries have escaped the middle-income trap?|date=30. 3. 2023|website=Yahoo Finance|language=en-US|access-date=19. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; Diverzifikacija izvoza se također smatra važnom kako bi se izbjegla zamka srednjeg dohotka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://knowledge.ckgsb.edu.cn/2019/05/23/chinese-economy/china-middle-income-trap/|title=Aiming for the Top: Can China Escape the Middle Income Trap?|last=Shek|first=Colin|date=23. 5. 2019|website=Cheung Kong Graduate School of Business (CKGSB)}}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==
Postoje značajne rasprave o empirijskoj valjanosti &quot;zamke srednjeg dohotka&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Roach|first=Stephen S.|url=|title=Accidental Conflict: America, China, and the Clash of False Narratives|date=2022|publisher=[[Yale University Press]]|isbn=978-0-300-26901-7|location=New Haven|pages=91|oclc=1347023475|author-link=Stephen S. Roach}}&lt;/ref&gt;

Drugi ekonomisti ili smatraju da ne postoji zamka srednjeg dohotka&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.adb.org/sites/default/files/publication/224601/adbi-wp646.pdf|title=Transitioning from low-income growth to high-income growth: is there a middle-income trap?|last=Bulman|first=David|last2=Eden|first2=Maya|website=Asian Development Bank|last3=Nguen|first3=Ha}}&lt;/ref&gt; ili tvrde da debate o “zamci srednjeg dohotka” izgledaju anahrono: zemlje sa srednjim dohotkom su pokazale više stope rasta od svih ostalih od sredine 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cgdev.org/publication/new-era-unconditional-convergence|title=The New Era of Unconditional Convergence|last=Patel|first=Dev|last2=Sandefur|first2=Justin|website=Center For Global Development|last3=Subramanian|first3=Arvind}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* [[Ortački kapitalizam]]
* [[Dvosektorski model]]
* [[Ljudski kapital]]
* [[Indeks ljudskog razvoja]]
* [[Prokletstvo resursa]]
* [[Teorija svjetskih sistema]]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;0&quot;&gt;&lt;/references&gt;
{{Refspisak|35em}}

== Dalje čitanje ==
{{Library resources box}}

* {{Cite book|last=|first=|url=https://www.adb.org/publications/asia-2050-realizing-asian-century|title=Asia 2050: Realizing the Asian Century|date=1. 8. 2011|publisher=Asian Development Bank|language=en}}
* {{Cite web|url=http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|title=Indonesia risks falling into the middle-income trap {{!}} Asian Development Bank|date=|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20140730221825/http://www.adb.org/news/op-ed/indonesia-risks-falling-middle-income-trap|archive-date=30. 7. 2014|url-status=live|access-date=9. 3. 2021}}
* {{Cite web|url=http://mb.com.ph/node/320428/philippine|title=Philippines faces middle-income trap {{!}} The Manila Bulletin Newspaper Online|date=13. 2. 2013|website=[[Manila Bulletin]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130213130604/http://mb.com.ph/node/320428/philippine|archive-date=13. 2. 2013|url-status=live|access-date=9. 3. 2021}}
* [https://www.theglobeandmail.com/news/world/doug-saunders/russians-are-stuck-in-the-middle-income-trap/article2357037/ Russians are stuck in 'Middle Income Trap']
* {{Cite web|url=https://www.americasquarterly.org/latin-americas-middle-income-trap/|title=The Middle Income Trap - Latin America's Middle-Income Class|date=21. 1. 2011|website=Americas Quarterly|language=en-US|access-date=9. 3. 2021}}
* {{Cite web|url=https://www.theaustralian.com.au/business/business-spectator/news-story/how-china-can-avoid-the-middle-income-trap/6ccc1e2695b4d48250a2c9aa9eea532d|title=How China can avoid the middle income trap|date=28. 4. 2015|website=www.theaustralian.com.au|access-date=9. 3. 2021}}
* {{Cite news|date=5. 10. 2017|title=The middle-income trap has little evidence going for it|work=The Economist|url=https://www.economist.com/special-report/2017/10/05/the-middle-income-trap-has-little-evidence-going-for-it|access-date=9. 3. 2021|issn=0013-0613}}
* {{Cite book|last=Tasci|first=Kamil|url=http://rgdoi.net/10.13140/2.1.3064.4488|title=Escape from the Middle Income Trap: Which Turkey?|last2=Erinc Yeldan|last3=Voyvoda|first3=Ebru|last4=Ozsan|first4=Mehmet Emin|date=2013|publisher=Turkish Business and Enterprise Confederation|doi=10.13140/2.1.3064.4488}}</text>
      <sha1>mskp1j0q6rzebsshawmd628ow2hx8e7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zinka Zorko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505805</id>
    <revision>
      <id>3900477</id>
      <parentid>3604783</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:36:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5458" sha1="nr5z0izc1bs1tyvjzelki4iuheqd1jw" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Zinka Zorko
| slika                   = Zinka Zorko.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1936|2|24}}
| mjesto_rođenja          = [[Spodnja Kapla]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2019|3|22|1936|2|24}}
| mjesto_smrti            = [[Selnica ob Dravi]], [[Slovenija]]
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = 
| radna_institucija       = [[Univerzitet u Ljubljani]] &lt;br/&gt; [[Univerzitet u Mariboru]]
| alma_mater              = [[Univerzitet u Ljubljani]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Zinka Zorko''' (24. februar 1936 – 22. mart 2019) bila je [[Slovenija|slovenska]] [[Lingvistika|lingvistkinja]] i [[Akademik|akademkinja]]. Njeno istraživanje fokusiralo se na fonetske, teološke, sintaktičke i vokabularne pojave [[koruška|koruških]], [[Štajerska (pokrajina)|štajerskih]] i [[Panoni|panonskih]] dijalekatskih grupa. Godine 2003. izabrana je za redovnog člana [[Slovenska akademija nauka i umjetnosti|Slovenske akademije nauka i umjetnosti]], a deceniju kasnije dobila je Zoisovu nagradu za životno djelo.

== Biografija ==
Terezija (&quot;Zinka&quot;) Lep rođena je u [[Spodnja Kapla|Spodnjoj Kapli]] 24. februara 1936.&lt;ref name=&quot;1.Rojena&quot;&gt;''Rojena v narečje: akademikinji prof. dr. Zinki Zorko ob 80-letnici'', ur. Marko Jesenšek, Maribor: FF, 2016 (Zora 114), 721. At many places written as ''Leb''. (in Slovenian)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2.maribor24&quot;&gt;{{cite news |title=Umrla je prva akademikinja mariborske univerze |url=https://maribor24.si/kultura/umrla-je-prva-akademikinja-mariborske-univerze |access-date=18. 12. 2019 |work=maribor24.si |date=23. 3. 2019 |language=sl-SI}}&lt;/ref&gt; Diplomirala je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani]] 1961. [[Slovenski jezik|slovenski]] i [[ruski jezik]] te slovensku i rusku književnost. Tamo je doktorirala 1986. s disertacijom ''Koroški govori dravskega obmejnega hribovja od Ojstrice do Duha na Ostrem vrhu''.

U početku je predavala u srednjim školama na [[Ravne na Koroškem|Ravnama na Koroškem]]. Od 1961. radila je na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Mariboru, a nakon 1996. kao redovni profesor historije i dijalektologije slovenskog jezika. Od 1986. do 1996. predavala je i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. [[Univerzitet u Mariboru]] joj je po odlasku u penziju dodijelio zvanje počasnog profesora.

Proučavala je dijalekte i njihovu društvenu ulogu, posebno iz Koruške i istočne Slovenije. U Koruškoj je posebnu pažnju posvetila dijalektu u djelima [[Prežihov Voranc|Prežihova Voranca]], posebno u njegovim ''Jamnico'', ''Samorastnike'' i ''Solzice''. Bavila se višejezičnim preplitanjem prije svega s [[Njemački jezik|njemačkim]] i [[Mađarski jezik|mađarskim]], a analizirala je istočnoslovenske dijalekte u poređenju sa standardnim slovenskim. Bila je autor nekoliko udžbenika i mentor nastavnicima u susjednim zemljama. Godine 1996. i 1999. organizirala je dva međunarodna dijalektološka simpozijuma.&lt;ref name=&quot;3.Enciklopedija&quot;&gt;Enciklopedija Slovenije (2001). Knjiga 15. Ljubljana: Mladinska knjiga. (in Slovenian)&lt;/ref&gt; [[Slovenska akademija nauka i umjetnosti]] je 2003. izabrala je za vanrednog, a 2009. za redovnog člana.&lt;ref name =&quot;4.Veliki&quot;&gt;''Veliki splošni leksikon'' (2006). Knjiga 20. Ljubljana: DZS. (in Slovenian)&lt;/ref&gt;

Godine 2013. dobila je Zoisovu nagradu za životno djelo za istraživanje [[Fonologija|fonologije]], [[Morfologija (lingvistika)|morfologije]], [[Sintaksa|sintakse]] i vokabulara koruškog, štajerskog i panonskog dijalekta.&lt;ref name=&quot;5.delo&quot;&gt;{{cite news |last1=Znanost |first1=I. K. |title=Nagrajeni raziskovalni dosežki |url=https://www.delo.si/novice/znanoteh/nagrajeni-raziskovalni-dosezki.html |access-date=18. 12. 2019 |work=www.delo.si |date=22. 11. 2013 |language=sl-si}}&lt;/ref&gt;

Umrla je u [[Selnica ob Dravi|Selnici ob Dravi]] 22. marta 2019.&lt;ref name=&quot;2.maribor24&quot; /&gt;

==External links==
* {{cite journal |url=https://www.mohorjeva.org/wp-content/uploads/2020/02/17816_16613_ZVON_1_2016_split_1.pdf |first1=Zinka |last1=Zorko |first2=Puc |last2=Ivan |title=Intervju s Zinko Zorko: Slovenščina je narečno globoko ukoreninjena – to jo bo ohranilo |language=sl |trans-title=Intervju sa Zinkom Zorko: Slovenski je duboko ukorijenjen u dijalektima – ovo će ga sačuvati |journal=Zvon |volume=19 |issue=1 |publisher=Mohorjeva družba |year=2016 |access-date=6. 5. 2024 |archive-date=1. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240701221829/https://www.mohorjeva.org/wp-content/uploads/2020/02/17816_16613_ZVON_1_2016_split_1.pdf |url-status=dead }}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak akademika SAZU]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zorko, Zinka}}
[[Kategorija:Biografije, Spodnja Kapla]]
[[Kategorija:Slovenski lingvisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]</text>
      <sha1>nr5z0izc1bs1tyvjzelki4iuheqd1jw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508540</id>
    <revision>
      <id>3900351</id>
      <parentid>3899813</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T14:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10753" sha1="dwn5kwi3k6ylrj1d5h8kyc6yhcevium" xml:space="preserve">{{Godina}}  
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih.

== Događaji ==

=== Januar ===

* [[1. januar]]
** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}&lt;/ref&gt;
* [[3. januar]]
** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}&lt;/ref&gt;
** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[5. januar]] 
** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. januar]]
** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[7. januar]]
** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[9. januar]] 
** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[11. januar]]
** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[13. januar]]
** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* [[15. januar]]
** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* [[5. februar]] &amp;ndash; [[Novi START]] ugovor ističe.
* [[6. februar|6.]] &amp;ndash; [[22. februar|22.]] februar &amp;ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]].
* [[6. mart|6.]] &amp;ndash; [[15. mart|15.]] mart &amp;ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija.
* [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
* [[12. august|12. avgust]] &amp;ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[4. septembar|4.]] &amp;ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] .
* [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]).

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[19. januar]]
** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac
* [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac
* [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik
* [[18. februar]]
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka
* [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[7. mart]] 
** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]]
** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== April ===
* [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac
* [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener
* [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener
* [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš
* [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš
* [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar

=== Maj ===
* [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist
* [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]]

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener
* [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator
* [[20. juni]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica
* [[22. juni]] – [[Edin Numankadić]], bosanskohercegovački likovni umjetnik

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>dwn5kwi3k6ylrj1d5h8kyc6yhcevium</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Val Kilmer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>516084</id>
    <revision>
      <id>3900333</id>
      <parentid>3848643</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T13:01:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56083" sha1="lpw75zg944lsej79ki2lxkhdyc2qcr5" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime              = Val Kilmer
| ime_pri_rođenju        = Val Edward Kilmer
| mjesto_rođenja   = Los Angeles, Kalifornija, SAD
| mjesto_smrti     = 
| slika            =
| opis       =
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1959|12|31}}
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2025|4|1|1959|12|31}}
| godine_aktivnosti      = 1981–2022
| pseudonim        =
| veb-sajt              = {{url|valkilmer.com}}
| supružnik          = Joanne Whalley​ (1988-1996)
| partner          =
| značajna_djela    =
| važniji filmovi  =
| oskar            =
| olivier          =
| afi              =
| bafta            =
| zlatni globus    =
| emmy             =
| cesar            =
| goya             =
| tony             =
}}
'''Val Edward Kilmer'''&lt;ref name=&quot;name&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.biography.com/people/val-kilmer-9542051|title=Val Kilmer Biography: Film Actor (1959–)|publisher=[[Biography.com]] ([[FYI (TV network)|FYI]] / [[A&amp;E Networks]])|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505061903/http://www.biography.com/people/val-kilmer-9542051|archive-date=5. 5. 2016|url-status=dead|access-date=31. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title='If my name wasn't Valentine, I might enjoy the day'|url=https://www.irishtimes.com/life-and-style/people/if-my-name-wasn-t-valentine-i-might-enjoy-the-day-1.3391030|access-date=7. 1. 2023|work=The Irish Times}}&lt;/ref&gt; bio je američki glumac. Prvobitno pozorišni glumac, slavu je stekao nakon pojavljivanja u komedijama, počevši od ''Top Secret!'' (1984) i ''Pravi genije'' (1985), kao i u vojnio-akcijskom filmu ''[[Top Gun]]'' (1986) i filmskoj fantaziji ''Willow'' (1988). Kilmer je stekao priznanje za ulogu [[Jim Morrison]]a u filmu ''[[The Doors (film)|The Doors]]'' [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] (1991). Imao je glavne uloge u filmovima kao što su vestern ''Tombstone'' (1993) i kriminalističke drame ''True Romance'' (1993) i ''Heat'' (1995). Glumio je [[Batman|Betmena]] u filmu [[Joel Schumacher|Joela Šumahera]] ''Betmen zauvijek'' (1995), a uslijedile su i filmske role u u ''Duh i tama'' (1996), ''Svetac'' (1997), ''Princ Egipta'' (1998), ''[[Aleksandar (film)|Aleksandar]]'' (2004), ''Kiss Kiss Bang Bang'' (2005) i ''Snjegović'' (2017). Godine 2022. Kilmer je ponovio svoju ulogu Icemana u ''Top Gun: Maverick'' (2022).

Godine 2015. Kilmeru je dijagnosticiran rak grla. Imao je operaciju na [[Dušnik|traheji]] koja mu je oštetila glasne žice do te mjere da je imao ozbiljne teškoće u govoru. Prošao je i [[Hemoterapija|kemoterapiju]] i dvije traheotomije.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/val-kilmer-opens-up-battling-cancer-his-kids-showbiz-ambitions-1068733|title=Val Kilmer Opens Up About Battling Cancer and His Kids' Showbiz Ambitions|last=Abramovitch|first=Seth|date=20. 12. 2017|website=[[The Hollywood Reporter]]|access-date=21. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.menshealth.com/trending-news/a32162764/val-kilmer-career-cancer-interview/|title=Val Kilmer Doesn't Believe in Death|last=Pappademas|first=Alex|date=21. 4. 2020|publisher=Men's Health|access-date=23. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.foxnews.com/entertainment/val-kilmer-doing-a-lot-better-after-tracheotomy|title=Val Kilmer says he's doing great after tracheotomy: 'I feel a lot better than I sound'|last=Day|first=Nate|date=3. 8. 2020|website=Fox News|access-date=5. 8. 2020}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. objavio je svoje memoare pod nazivom ''I'm Your Huckleberry: A Memoir'' . {{Sfn|Kilmer|2020}} Dokumentarni film ''Val'' iz 2021. dokumentira njegove zdravstvene probleme i karijeru. Premijerno je prikazan na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Cannesu]] uz pohvale kritike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/05/val-kilmer-documentary-amazon-a24-1234765283/|title=Amazon Studios Takes U.S. &amp; Latin America On 'Val', A24 Documentary About Actor Val Kilmer|last=D'Alessandro|first=Anthony|date=27. 5. 2021|website=[[Deadline Hollywood]]|access-date=27. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Bio je jedan od najbolje plaćenih glumaca 1990-ih. Filmovi s njim u jednoj od uloga zaradili su preko 3,5 milijardi dolara na svjetskim kino-blagajnama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-numbers.com/person/77610401-Val-Kilmer|title=Val Kilmer - Box Office|website=The Numbers}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Kritičar [[Roger Ebert]] je 1992. napisao, &quot;ako postoji nagrada za najneopjevanijeg glavnog čovjeka njegove generacije, Kilmer bi je trebao dobiti&quot;.

== Djetinjstvo i mladost ==
Kilmer je rođen 31. decembra 1959. u Los Angelesu, Kalifornija,&lt;ref name=&quot;name&quot;/&gt; kao drugi od tri sina Gladys Swanette (djevojački Ekstadt) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wickenburgfuneralhome.com/obituary/gladys-leach|title=Obituary for Gladys Leach at Wickenburg Funeral Home &amp; Crematory|archive-url=https://web.archive.org/web/20220202220314/https://www.wickenburgfuneralhome.com/obituary/gladys-leach|archive-date=2. 2. 2022|url-status=dead|access-date=2. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; i Eugene Dorris Kilmer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-04-30-me-29286-story.html?_amp=true|title=Eugene D. Kilmer; Industrialist, Developer|date=30. 4. 1993|website=[[Los Angeles Times]]}}&lt;/ref&gt; Majka je bila švedskog porijekla,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.blackbookmag.com/movies/last-tango-in-pecos-1.28985|title=Val Kilmer's Last Tango in Pecos|archive-url=https://web.archive.org/web/20120110184255/http://www.blackbookmag.com/movies/last-tango-in-pecos-1.28985|archive-date=10. 1. 2012|url-status=dead|access-date=12. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; a Val ima i irske, njemačke i čiroki korijene.&lt;ref name=&quot;pha&quot;&gt;{{Cite news|last=Leith|first=William|title=A solitary man|work=[[The Daily Telegraph]]|date=26. 3. 2004|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3614594/A-solitary-man.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/culture/film/3614594/A-solitary-man.html|archive-date=10. 1. 2022|access-date=26. 10. 2010|location=London}}&lt;/ref&gt; Roditelji su mu se razveli 1968. kada je imao 8 godina. Majka se udala za Williama Bernarda Leacha 1970. Kilmerov djed je bio rudar u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], blizu granice sa [[Arizona|Arizonom]].&lt;ref name=&quot;miner&quot;&gt;{{Cite journal|last=Aldridge|first=David|date=mart 1994|title=Going West|url=http://www.planetkilmer.com/articles/tombstone.html|journal=Film Review Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20060717113213/http://www.planetkilmer.com/articles/tombstone.html|archive-date=17. 7. 2006|access-date=24. 10. 2009|quote=His grandfather was a gold miner on the New Mexico border with Tombstone's Arizona.}}&lt;/ref&gt; Godine 1977. Kilmerov mlađi brat Wesley, koji je imao epilepsiju, utopio se u đakuziju sa 15 godina.&lt;ref name=&quot;New York&quot;&gt;{{Cite news|title=A Long-Lingering Grief That Serves a New Role|work=[[The New York Times]]|date=21. 4. 2002|last=Kennedy|first=Dana|page=54|url=https://www.nytimes.com/2002/04/21/movies/film-a-long-lingering-grief-serves-a-new-role.html?pagewanted=print|access-date=24. 10. 2009|quote=...his younger brother Wesley, who drowned 25 years ago. ... Despite the passage of time, Mr. Kilmer, 42, was still haunted by his brother's death ... [He] was 15 and an aspiring filmmaker when he died.|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307005009/http://www.nytimes.com/2002/04/21/movies/film-a-long-lingering-grief-serves-a-new-role.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Brodesser-Akner|first=Taffy|date=6. 5. 2020|title=What Happened to Val Kilmer? He's Just Starting to Figure It Out.|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/05/06/magazine/val-kilmer.html|access-date=9. 5. 2020|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

Pohađao je srednju školu Chatsworth sa Kevinom Spaceyjem.&lt;ref name=&quot;name&quot;/&gt; Njegova djevojka iz srednje škole bila je Mare Winningham .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2020/film/features/from-top-gun-to-10-commandments-val-kilmers-new-book-1234591950/|title=From 'Top Gun' to '10 Commandments,' Val Kilmer's New Book Details Highs and Lows|date=30. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Postao je najmlađa osoba u to vrijeme koja je primljena u Dramski odjel škole Juilliard, gdje je bio član Grupe 10.&lt;ref name=&quot;juilliard&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.juilliard.edu/update/journal/j_articles733.html|title=Batman Returns to His Cave|last=Murphy|first=Geoffrey|date=decembar 2005|website=The Juilliard Journal|publisher=[[Juilliard]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060902185358/http://www.juilliard.edu/update/journal/j_articles733.html|archive-date=2. 9. 2006|access-date=11. 5. 2006|quote=Kilmer was accepted to Juilliard, the youngest person to be admitted to the Drama Division. (This record survived until the arrival of current third-year student Seth Numrich, who was accepted at age 15.)}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== 1980-e ===
Kilmer je odbio ulogu u filmu [[Francis Ford Coppola]] ''The Outsiders'' iz 1983, zbog ranije dogovorenih obaveza u pozorištu.&lt;ref name=&quot;outsiders&quot;&gt;{{Cite news|work=The Irish Times|title=Val finds his voice|url=http://www.planetkilmer.com/discus/messages/407/1055.html?921547260|archive-url=https://web.archive.org/web/20050311122221/http://www.planetkilmer.com/discus/messages/407/1055.html?921547260|archive-date=11. 3. 2005|access-date=24. 10. 2009|date=19. 12. 1998|last=Dening|first=Penelope|quote=I turned down a role in The Outsiders, because I was doing Shakespeare at the time and I thought it was right to stay with the play. I don't think I would have made the same choice now. Because great careers came out of that. Tom Cruise and a whole bunch of actors.}}&lt;/ref&gt; Godine 1983. pojavio se na Broadwayu u ''filmu The Slab Boys'' sa [[Kevin Bacon|Kevinom Baconom]], [[Sean Penn|Seanom Pennom]] i Jackie Earle Haley. Iste godine dobija svoju prvu &quot;nepozorišnu&quot; glumačku ulogu (ne računajući televizijske reklame). Bila je to uloga u epizodi ''ABC Afterschool Special'' pod nazivom ''One Too Many'', koja je bila drama o alkoholu i vožnji;&lt;ref name=&quot;onetoo&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.retrojunk.com/details_person/4/|title=Val Kilmer|publisher=RetroJunk|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212092335/http://www.retrojunk.com/details_person/4/|archive-date=12. 2. 2009|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; U njoj je ulogu ostvarila i mlada [[Michelle Pfeiffer]]. Također 1983, Kilmer je samostalno objavio zbirku svoje poezije pod naslovom ''My Edens After Burns,'' koja je uključivala pjesme inspirisane vremenom provedenim sa Pfeiffer. Knjigu pjesama je danas teško nabaviti, a i cijena joj je visoka - poznati polovni primjerci koštaju 300 dolara i više.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bookride.com/2007/02/my-edens-after-burns-val-kilmer.html|title=Bookride|last=Bookride|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019091717/http://www.bookride.com/2007/02/my-edens-after-burns-val-kilmer.html|archive-date=19. 10. 2012|url-status=dead|access-date=23. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thespiannet.com/actors/K/kilmer_val/index.shtml|title=VAL KILMER at THESPIAN NET|last=K. Kamarauskas|access-date=10. 1. 2025|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930171003/http://www.thespiannet.com/actors/K/kilmer_val/index.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;movies.yahoo.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://movies.yahoo.com/person/val-kilmer/|title=Val Kilmer|website=Yahoo Movies}}&lt;/ref&gt;

Njegov veliki proboj je došao kada je dobio vrhunski honorar za ulogu u špijunskoj komediji ''Strogo poverljivo!'', u kojem je glumio američku rokenrol zvijezdu. Kilmer je otpjevao sve pjesme u filmu i izdao album pod imenom filmskog lika, &quot;Nick Rivers&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.moviestalk.com/legendary-actors-and-actresses-revisited-val-kilmer/|title=Legendary Actors And Actresses Revisited – Val Kilmer – Movies Talk|date=11. 9. 2015|work=Movies Talk|access-date=19. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;

Tokom kratke pauze, s ruksakom na leđima putovao je Evropom, a onda dobija glavnu ulogu u komediji ''Pravi genije'' iz 1985. Odbio je ulogu u ''Plavom somotu'' [[David Lynch|Davida Lyncha]]&lt;ref name=&quot;velvet&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.contactmusic.com/new/xmlfeed.nsf/mndwebpages/kilmers%20regret%20over%20early%20decisions|title=Kilmer's Regret over Early Decisions|date=2. 11. 2005|publisher=ContactMusic|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; prije nego što je dobio ulogu mornaričkog avijatičara &quot;Iceman&quot; u akcionom filmu ''[[Top Gun]]'' zajedno s [[Tom Cruise|Tomom Cruiseom]]. ''Top Gun'' je zaradio ukupno preko 344 miliona dolara širom svijeta i učinio Kilmera velikom zvijezdom. Nakon uloga u televizijskim filmovima ''The Murders in the Rue Morgue'' i ''The Man Who Broke 1,000 Chains,'' Kilmer je glumio Madmartigana u fantaziji ''Willow.'' Upravo je na tom filmskom setu upoznao i svoju buduću suprugu, koleginicu Joanne Whalley. Kilmer je glumio u produkciji ''[[Hamlet]]a'' na Shakespeare Festivalu u Koloradu 1988. Godine 1989. Kilmer je igrao glavnu ulogu u oba filma ''Kill Me Again'', opet uz Whalley, i TNT -ovom ''Billy the Kidu'' .

=== 1990-e ===
==== 1990–1995 ====
Nakon nekoliko odgađanja, reditelj [[Oliver Stone]] konačno je započeo produkciju filma ''[[The Doors (film)|The Doors]]'', zasnovanog na priči o [[The Doors|istoimenom bendu]] .&lt;ref name=&quot;Riordan&quot;&gt;{{Cite book|last=Riordan|first=James|title=Stone: A Biography of Oliver Stone|date=septembar 1996|publisher=New York: Aurum Pres.|isbn=1-85410-444-6|pages=310–314}}&lt;/ref&gt; Kilmer je od početka rada na filmu razgovarao sa Stoneom, zabrinut kako isprilati ovu priču, jer Kilmer nije vjerovao niti želio promovirati zloupotrebu zabranjenih supstanci. Kilmer je smatrao da su heroji [[Jim Morrison]]a bili pogrešni i nisu bili zaslućni za njegovu kreativnost i inspiraciju. Kilmer je Morisonovu priču vidio kao priču koja bi se mogla ispričati na &quot;hiljadu različitih načina&quot; i nije želio da je ispriča igrajući ulogu u stilu droge, s čime se složio i Oliver Stone.&lt;/link&gt;&lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (January 2021)&quot;&gt;Kilmer&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;'' &amp;#x5B; &amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Prije audicije naučio je napamet tekstove svih pjesama i poslao video na kojem izvodi neke pjesme Doorsa reditelju Stounu.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Hall|first=Carla|title=Val Kilmer, Lighting the Fire|work=[[Washington Post]]|pages=G1|date=3. 3. 1991}}&lt;/ref&gt; Stone nije bio impresioniran snimkom, ali Paul A. Rothchild (prvobitni producent Doorsa) je rekao &quot;bio sam potresen time&quot; i predložio da snime Kilmera u studiju. Nakon što je Kilmer dobio ulogu Morisona, pripremao se za ulogu prisustvujući koncertima posvećenim Doorsima i čitanjem Morisonove poezije.&lt;ref name=&quot;doors&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.alexander-the-great.co.uk/val_kilmer.htm|title=Val Kilmer|website=Alexander-the-great.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20060426202719/http://www.alexander-the-great.co.uk/val_kilmer.htm|archive-date=26. 4. 2006|url-status=dead|access-date=12. 5. 2006}}&lt;/ref&gt;

Proveo je skoro godinu dana prije samog snimanja oblačeći se kao Morrison i provodivši vrijeme na mjestima duž Sunset Stripa gdje je Morrison izlazio. Njegov portret Morrisona je hvaljen, a članovi Doorsa su primijetili da je Kilmer odradio tako uvjerljiv posao da su imali problema da razlikuju njegov glas od Morisonovog.&lt;ref name=&quot;Riordan&quot;/&gt; Paul Rothchild je odsvirao Kilmerovu verziju &quot;The End&quot; za gitaristu benda, [[Robby Krieger|Robbyja Kriegera]], koji mu je rekao: &quot;Zaista mi je drago što su dobili 'The End'. Nikada nismo dobili snimak toga uživo sa Jimom, a sada jesmo.&quot; Međutim, klavijaturista Doorsa [[Ray Manzarek]] bio je manje nego oduševljen kako je Morrison prikazan u Stoneovoj interpretaciji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Manzarek|first=Ray|title=Light My Fire: My Life With The Doors|url=https://archive.org/details/lightmyfiremylif0000manz|publisher=G.P. Putnam's Sons|year=1998|isbn=0-399-14399-8|location=New York, NY|pages=[https://archive.org/details/lightmyfiremylif0000manz/page/n284 251]–252}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1990-ih, Kilmer je glumio u misterijskom trileru ''Thunderheart'', akcionoj komediji ''The Real McCoy'', i ponovo se udružio s režiserom ''Top Guna'' Tonyjem Scottom kako bi igrao [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]] u ''True Romance'', koji je napisao [[Quentin Tarantino]]. Godine 1993. Kilmer je glumio [[Doc Holliday]]a u westernu ''Tombstoneu'' zajedno s [[Kurt Russell]]om. U filmu Doc Holliday izvodi [[Frédéric Chopin|Chopinov]] Nokturno u e-molu, Op.72, br. 1. Kilmer nije znao svirati klavir, a pomenuti komad je vježbao mjesecima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reddit.com/r/MovieDetails/comments/6khnpl/did_you_know_that_the_only_piano_i_play_is_about|title=Movie Details Subreddit|last=Kilmer|first=Val|date=juli 2017|website=Reddit|access-date=20. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 1995. Kilmer je glumio u ''Wings of Courage'', 3D IMAX filmu, a iste godine je glumio uz [[Al Pacino|Al Pacina]] i [[Robert De Niro|Roberta De Nira]] u ''Vrućini'', koji se danas smatra jednim od najboljih kriminalističkih/dramskih filmova 1990-ih.&lt;ref name=&quot;heatrot&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/1068182-heat/|title=Heat (1995)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt;

==== Batman ====
U decembru 1993. režiser ''Batman Forevera'' [[Joel Schumacher]] je gledao ''Tombstone'' i bio je najviše impresioniran Kilmerovom izvedbom u ulozi Doc Hollidaya. Šumaher je smatrao da je savršen za ulogu [[Betmen]]a, iako je u to vreme ta uloga još uvek bila uloga [[Michael Keaton|Majkla Kitona]].&lt;ref name=&quot;hold&quot;&gt;{{Cite news|last=Nathan|first=Ian|title=Hold me, thrill me, kiss me, Kilmer|work=[[Empire (časopis)|Empire]]|pages=108–117|date=august 1995}}&lt;/ref&gt; U julu 1994. Keaton je odlučio da se ne vrati za treći Batman film nakon ''Batman Returns'' iz 1992. zbog &quot;kreativnih razlika&quot;.&lt;ref name=&quot;hold&quot; /&gt; William Baldwin (koji je ranije radio sa Schumacherom na ''Flatlinersima'' ) je navodno bio glavni kandidat, iako je samo nekoliko dana nakon što je Keaton odustao, Kilmer dobio ulogu.&lt;ref name=&quot;next&quot; /&gt; Kilmer je preuzeo ulogu čak ni ne znajući ko je novi režiser i bez čitanja scenarija.&lt;ref name=&quot;hold&quot; /&gt;

Objavljen u junu 1995, ''Batman Forever'' doživio je uspjeh na kino-blagajnama, uprkos različitim kritikama.&lt;ref name=&quot;batmant&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/batman_forever/|title=Batman Forever (1995)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; Kilmerova uloga izazvala je pravu debatu: neki kritičari, poput Janet Maslin ''[[The New York Times|iz New York Timesa]]'' {{'}} mislili su da je Kilmer loš Keatonov nasljednik u toj ulozi;&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Janet|last=Maslin|author-link=Janet Maslin|title=FILM REVIEW: BATMAN FOREVER; New Challenges for the Caped Crusader|url=https://www.nytimes.com/1995/06/16/movies/film-review-batman-forever-new-challenges-for-the-caped-crusader.html|work=[[The New York Times]]|location=New York City|date=16. 6. 1995|access-date=2. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; smatrali su da Kilmer nije dobar nasljednik Keatona, dok su drugi, poput [[Roger Ebert|Rogera Eberta]], imali pohvalne riječi za njega.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Roger|last=Ebert|author-link=Roger Ebert|url=https://www.rogerebert.com/reviews/batman-forever-1995|title=Batman Forever|work=[[Chicago Sun-Times]]|location=Chicago, Illinois|date=16. 6. 1995|access-date=2. 11. 2018|via=rogerebert.com}}&lt;/ref&gt; Kokreator ''Batmana'' Bob Kane rekao je u intervjuu ''[[Cinescape|za Cinescape]]'' da smatra da je od svih glumaca koji su glumili Batmana do tog trenutka, Kilmer imao najbolju interpretaciju. Filmski kritičar Leonard Maltin (koji je kritizirao mračni ton ''Batmanovog povratka'') pohvalio je Kilmerov portret kada je recenzirao film za svoju proširenu kolekciju filmskih kritika.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Maltin|first=Leonard|url=https://books.google.com/books?id=6EgPDierNGUC&amp;q=leonard+maltin+batman+forever&amp;pg=PA92|title=Leonard Maltin's 2009 Movie Guide|date=2008|publisher=[[Penguin Books]]|isbn=9780452289789|location=New York City|page=92|author-link=Leonard Maltin}}&lt;/ref&gt; Poklonici ''Batman Forever'' hvalili su film, jer prikazuje Batmana kao više herojskog, manje nemilosrdnog i više ljudskog lika nego u filmovima Tima Burtona. Film je također doveo filmsku interpretaciju Brucea Waynea u sklad sa njegovim kolegom iz stripa, prikazujući ga kao društvenu osobu i vrlo javnu ličnost, a ne kao neurotičnog samotnjaka iz prethodnih filmova.

U februaru 1996. Kilmer je odlučio da se ne vrati za još jedan igrani film o Batmanu, osjećajući da je Batman marginaliziran u korist zlikovaca  i zbog problema sa rasporedom filma ''The Saint''. George Clooney je zamijenio Kilmera kao Batmana u ''filmu Batman &amp;amp;amp; Robin'' iz 1997. Neki su tvrdili da je Kilmer imao loš odnos sa Schumacherom i da je i to razlog zašto nije ponovio ulogu.&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Glenn|last=Hadley|url=http://www.inquisitr.com/3602549/val-kilmer-batman-forever-star-replaced-in-batman-and-robin/|title=Val Kilmer: Why Did The 'Batman Forever' Star Get Replaced In 'Batman And Robin?'|date=17. 10. 2016|work=The [[Inquisitr]]|access-date=19. 7. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vulture.com/2019/08/joel-schumacher-in-conversation.html|title=In Conversation: Joel Schumacher|last=Goldman|first=Andrew|date=august 2019|website=[[New York (časopis)|New York]]|quote=I said he was psychotic}}&lt;/ref&gt;

==== 1996–1999 ====
Godine 1996. pojavio se u prilično nepoznatom filmu, ''Mrtva djevojka'', i glumio zajedno s [[Marlon Brando|Marlonom Brandom]] u loše prihvaćenom&lt;ref name=&quot;moreaut&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/1072156-island_of_dr_moreau/|title=The Island of Dr. Moreau (1996)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; ''Ostrvu Dr. Moreaua'' . Te godine Kilmer je glumio zajedno sa [[Michael Douglas|Michaelom Douglasom]] u trileru ''The Ghost and the Darkness'' . Godine 1997. glumio je Simona Templara u popularnom akcionom filmu ''The Saint''. Kilmer se radovao naslovnoj ulozi, kao promjeni ka zabavnijem, manje ozbiljnom akcionom trileru, dok je uživao u kameleonskim likovima &quot;majstora prerušavanja&quot; poput ludog umjetnika, štreberskog britanskog naučnika, čistačice i šefa ruske mafije. Kilmer je takođe napisao poeziju za ovaj film.&lt;/link&gt;&lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B; ''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (September 2015)&quot;&gt;potreban citat&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;'' &amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Njegov honorar za ovaj fi8lm iznosio je 6 miliona dolara. ''The Saint'' je bio finansijski uspješan, sa zaradom od 169,4 miliona dolara širom sveta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-numbers.com/movie/Saint-The|title=The Saint (1997) - Financial Information|website=The Numbers}}&lt;/ref&gt;

Godine 1998. dao je glas [[Mojsije|Mojsiju]] u animiranom filmu ''Princ Egipta'', prije nego što je glumio u nezavisnom filmu ''Joe the King'' (1999). Godine 1999. igrao je slijepca u drami/romansi ''Na prvi pogled'', koju je opisao kao najtežu ulogu koju je ikada imao.&lt;ref name=&quot;biz&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.planetkilmer.com/movies/afs/articles/mrshowbiz/showbiz.html|title=Val Kilmer: The actor formerly known as Batman and The Saint talks about playing more down-to-earth roles, how he found love At First Sight, why he's on the outs with Kevin Spacey, and much more|last=Maynard|first=Kevin|publisher=Mr. Showbiz|archive-url=https://web.archive.org/web/20051221113015/http://www.planetkilmer.com/movies/afs/articles/mrshowbiz/showbiz.html|archive-date=21. 12. 2005|access-date=24. 10. 2009|quote=[Was playing a blind person a big challenge?] It's probably the hardest role I've ever played.}}&lt;/ref&gt;

=== 2000-te ===
[[Datoteka:Val-Kilmer.jpg|alt=Kilmer looking down at paper|mini| Kilmer 2005]]

Kilmerova prva uloga 2000. bila je u visoko-budžetnom filmu Warner Bros.-a koji je doživio katastrofu na kino-blagajnama ''Red Planet''. Iste godine imao je sporednu ulogu u filmu ''Pollock'' i prvi put je vodio ''Saturday Night Live''. Godine 2002. glumio je u trileru ''The Salton Sea'', koji je dobro pozitivne kritike.&lt;ref name=&quot;sea&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/salton_sea/|title=Salton Sea (2002)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; Iste godine se udružio sa svojim kolegom ''iz True Romance'' Christianom Slaterom kako bi se pojavio u niskobudžetnom filmu ''Hard Cash'', također poznatom kao ''Trčanje za novcem''.

Godine 2003. glumio je zajedno sa Kate Bosworth u drami/trileru ''Wonderland'', tumačeći porno zvijezdu Johna Holmesa. Pojavio se i u ''filmu The Missing'', gdje je ponovo radio sa režiserom Ron Howardom. Sljedeće godine glumio je u filmu ''Spartan'' Davida Mameta, gdje je glumio [[Špijunaža|tajnog agenta]] vlade Sjedinjenih Država kojem je dodijeljen zadatak da spasi otetu kćer predsjednika. Prošao je obuku nalik [[Delta Force]]u u pripremi za ulogu.&lt;ref name=&quot;ign&quot;&gt;{{Cite web|url=http://filmforce.ign.com/articles/497/497668p2.html|title=An Interview with Val Kilmer|publisher=Ign.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20040321234601/http://filmforce.ign.com/articles/497/497668p2.html|archive-date=21. 3. 2004|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, imao je ulogu u drami, ''Stateside'' i glumio (opet sa Slaterom) u trileru ''Mindhunters'', koji je snimljen 2003, ali nije objavljen sve do 2005. Kilmer se potom pojavio u visokobudžetnoj produkciji [[Oliver Stone|Olivera Stonea]], ''[[Aleksandar (film)|Alexander]]'', koja je dobila loše kritike.&lt;ref name=&quot;alexander&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/alexander/|title=Alexander (2004)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt;

Također 2004, Kilmer se vratio u pozorište kako bi igrao [[Mojsije|Mosesa]] u muzičkoj produkciji ''The Ten Commandments: The Musical u'' Los Anđelesu, koju je producirao osnivač BCBG Max Azria.&lt;ref name=&quot;moses&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.jewish-theater.com/visitor/article_display.aspx?articleID=877|title=Val Kilmer and the Parting of the Red Sea to Music|publisher=All About Jewish Theatre|archive-url=https://archive.today/20130126202135/http://www.jewish-theater.com/visitor/article_display.aspx?articleID=877|archive-date=26. 1. 2013|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; Produkcija je igrala u Kodak teatru u Holivudu, a u njoj je učestvovao i Adam Lambert. Kilmer je ranije igrao Mosesa u animiranom filmu ''Princ Egipta''. Konačno, 2004. Kilmer se pojavio u epizodi ''[[Svita (serija)|Entouragea]]'', gdje je igrao [[Šerpe (narod)|šerpu]] čiji je primarni izvor prihoda bio uzgoj, berba i distribucija visokokvalitetnog kanabisa, a sve pod krinkom [[Metafizika|metafizičkih]] uvida.
[[Datoteka:Val_Kilmer_and_50_Cent_(cropped).jpg|alt=Kilmer standing next to 50 Cent who is being interviewed|lijevo|mini| Kilmer sa [[50 Cent]]om na dodjeli AMA 2009]]
Kilmer je bio u pregovorima s Richardom Dutcherom (vodećim rediteljem filmova vezanih za Mormone ) da igra glavnu ulogu u filmu pod naslovom ''Prophet: The Story of Joseph Smith'', iako se projekt nikada nije realizirao.&lt;ref name=&quot;dutcher&quot;&gt;{{Cite web|url=http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,635158379,00.html|title=Son of God's Army|website=[[Deseret News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20060519072254/http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,635158379,00.html|archive-date=19. 5. 2006|url-status=dead|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt;

Kilmer je nastupao u ''The Postman Always Rings Twice'' na londonskoj pozornici od juna do septembra 2005.&lt;ref name=&quot;postman&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.thisistheatre.com/londonshows/postmanalwaysringstwice.html|title=The Postman Always Rings Twice|publisher=ThisIsTheatre.com|access-date=11. 5. 2006|archive-date=9. 5. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060509024001/http://www.thisistheatre.com/londonshows/postmanalwaysringstwice.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godome 2005. glumio je s Robertom Downeyjem, Jr. u akcionoj komediji ''Kiss Kiss Bang Bang'' . Njegova izvedba je hvaljena, a film je, također, dobio pozitivne kritike.&lt;ref name=&quot;kiss&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rottentomatoes.com/m/kiss_kiss_bang_bang/|title=Kiss Kiss, Bang Bang (2005)|website=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=11. 5. 2006}}&lt;/ref&gt; Kasnije je dobio nagradu za &quot;Filmski previd godine&quot; Društva filmskih kritičara Phoenixa.

Godine 2006. po treći put se udružio s režiserom Tonijem Skotom za sporednu ulogu uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u hitu kino-blagajni ''Déjà Vu''. Pjesma &quot;Val Kilmer&quot; nazvana je po njemu na albumu Bowling for Soup iz 2006. ''The Great Burrito Extortion Case''. Pjesma je kasnije korištena za reklamu za [[Ford|Ford Motors]] u 10. sezoni ''American Idola'' 2011. Godine 2007. gostovao je u hit TV seriji ''[[Brojevi (serija)|Numb3rs]]'' u epizodi &quot; Trust Metric &quot;, glumeći stručnjaka za mučenje Masona Lancera. Iste godine izdao je CD, čiji je prihod namijenjen u dobrotvorne svrhe. &lt;/link&gt;&lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B; ''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (October 2012)&quot;&gt;citiranje potrebno&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;'' &amp;#x5D;&lt;/sup&gt; 2008, Kilmer je glumio zajedno sa Stephenom Dorffom u Sony i Stage 6 filmu ''Felon'' .

Kilmer je dao glas automobilu KITT za potrebe TV pilot filma ''Knight Rider'' iz 2008. i televizijske serije koja je uslijedila. Zamijenio je Willa Arneta, koji je morao da se odustane od te uloge zbog ugovornog sukoba sa [[General Motors]]om . &lt;/link&gt;&lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B; ''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (May 2022)&quot;&gt;citirati potreban&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;'' &amp;#x5D;&lt;/sup&gt; U skladu sa tradicijom koju su uspostavili originalna serija ''Knight Rider'' i originalni KITT glumac William Daniels, Kilmer nije bio potpisan za ovu ulogu na ekranu. &lt;/link&gt;&lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template Template-Fact&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5B; ''&lt;nowiki&gt;&lt;span title=&quot;This claim needs references to reliable sources. (May 2022)&quot;&gt;potreban citat&lt;/span&gt;&lt;/nowiki&gt;'' &amp;#x5D;&lt;/sup&gt; Poslije je glumio uz [[Nicolas Cage|Nicolasa Cagea]] u filmu Werner Herzog ''Loši poručnik: Luka poziva New Orleans'', i uz [[50 Cent|Curtisa &quot;50 Cent&quot; Jacksona]] u ''Ulicama krvi''. Oba filma su objavljena 2009. Pojavio se kao glavni antagonist &quot;Mongoose&quot; u TV seriji uživo adaptacije stripa/video igre ''XIII'' na NBC-u 2009.

=== 2010-e ===
Godine 2010. Kilmer je glumio u horor filmu Michaela Oblowitza ''Putnik'', u kojem je igrao osvetnički duh čovjeka koji je bio mučen i ubijen u policijskom pritvoru. U novembru 2010. Kilmer je snimao u Kelseyvilleu u Kaliforniji. Konačno je mogao da radi sa svojim dugogodišnjim prijateljem [[Francis Ford Coppola|Francisom Fordom Kopolom]] i glumi u filmu ''Twixt'' . Film je sniman uglavnom na Coppolinom imanju u okrugu Napa. Očekivalo se da će snimanje trajati pet sedmica, a nezavisno ga je finansirao sam Coppola. 2010. Kilmer se pojavio kao negativac Dieter Von Cunth u ''MacGruberu'' i imao je malu kameo ulogu u muzičkom spotu za pjesmu Tenacious D -a &quot;To Be the Best&quot;.

Kilmer je govorio na ceremoniji otvaranja Univerziteta William Woods u Fultonu, Missouri, 5. maja 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.williamwoods.edu/media_relations/docs/clippings/2012/5_1_12_clippings.pdf|title=Kilmer speaks at WWU|work=Louisiana Press-Journal|location=Pike County, Louisiana, Missouri|date=30. 5. 2012|access-date=31. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20121113074834/http://williamwoods.edu/media_relations/docs/clippings/2012/5_1_12_clippings.pdf|archive-date=13. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Tokom svoje sedmodnevne posjete kampusu, također je izveo monodramu ''Građanin Twain''. Dobio je počasni doktorat &quot;kao priznanje za njegove kreativne sposobnosti i doprinos umjetnosti i pozorištu&quot;.&lt;ref name=&quot;DrKilmer&quot; /&gt;

Godine 2012. Kilmer je nominiran za Grammy za Najbolji album recitirane poezije. Glumio je i u kratkom filmu Harmony Korine ''The Lotus Community Workshop'', koji je dio filmske kolaboracije ''Četvrta dimenzija'' . On igra verziju sebe iz alternativne stvarnosti: bivšeg glumca koji je postao guru za samopomoć. ''Četvrta dimenzija'' je zbirka od tri samostalna kratka filma o paralelnim svemirima koju je producirao Vice Films u suradnji s Grolsch Film Works, novim odjelom istoimene pivske kompanije. Kilmer napominje da je njegovo dodavanje na listu glumaca, uključujući Johna Malkovicha (''Biti John Malkovich'') i [[Al Pacino|Al Pacina]] (&lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAfI&quot;&gt;Džek i Džil&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;), koji se rugaju njihovim stvarnim likovima bilo slučajno.

Godine 2002. Kilmer je radio na filmu o životu Mary Baker Eddy, osnivača crkve Christian Science, i [[Mark Twain|Marka Twaina]], jednog od njenih najpoznatijih kritičara. Film govori o životima i odnosu Eddyja i Twaina kao &quot;čudnog, nježnog, tragikomičnog portreta dva suprotna života, smještena u pozadini Amerike pozlaćenog doba&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://twaineddyfilm.com/story.html|title=Mark Twain &amp; Mary Baker Eddy - A film by Val Kilmer|website=twaineddyfilm.com|access-date=10. 1. 2025|archive-date=24. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110624014326/http://twaineddyfilm.com/story.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''Citizen Twain'' je prvobitno izveden kao holivudska radionica za jednog čovjeka u aprilu 2012; tada je postao osnova Kilmerovog filmskog projekta, koji će biti njegov rediteljski debi.&lt;ref name=&quot;independent.co.uk&quot;&gt;{{Cite news|last=Aftab|first=Kaleem|title=Val Kilmer – The Hollywood bad boy done good|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/val-kilmer-the-hollywood-bad-boy-done-good-7766422.html|work=The Independent|date=19. 5. 2012|location=London|access-date=17. 9. 2017|archive-date=7. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907134200/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/val-kilmer--the-hollywood-bad-boy-done-good-7766422.html}}&lt;/ref&gt; 90-minutna filmska verzija njegove samostalne predstave objavljena je kao ''Cinema Twain''.&lt;ref name=&quot;Cinema Twain&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sacurrent.com/ArtSlut/archives/2017/05/31/actor-val-kilmer-explains-why-playing-mark-twain-is-such-a-bitch|title=Actor Val Kilmer Explains Why Playing Mark Twain is Such 'a Bitch'|last=Martinez|first=Kiko|date=31. 5. 2017|website=[[San Antonio Current]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522135729/https://www.sacurrent.com/ArtSlut/archives/2017/05/31/actor-val-kilmer-explains-why-playing-mark-twain-is-such-a-bitch|archive-date=22. 5. 2021|url-status=dead|access-date=22. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

Godkne 2013. ponovo se ujedinio sa svojim kolegom ''[[Top Gun|iz Top Guna]]'' Anthonyjem Edwardsom u Diznijevom animiranom filmu ''&lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwAgk&quot;&gt;Avioni&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;'' . Kilmer je dao glas liku Bravo, dok je Edwards dao Echu. Kilmer je također igrao ulogu detektiva Dobsona u finalu televizijske serije ''[[Psych]]''.

Godinw 2017, Kilmer se pojavio u ''Song to Song'' uz Rooney Mara i Ryana Goslinga u režiji Terrencea Malicka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hollywoodreporter.com/news/val-kilmer-black-lips-terrence-malick-386399|title=Val Kilmer Goes Wild On-Stage in Austin for Terrence Malick's Rock Film|last=Zakarin|first=Jordan|date=5. 11. 2012|website=[[The Hollywood Reporter]]|access-date=6. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Kilmer se također pojavio u filmu ''The Snowman'' iz 2017, uz [[Michael Fassbender|Michaela Fassbendera]] i Rebecce Ferguson u režiji Tomasa Alfredsona.

=== 2020-e ===
U augustu 2020. Kilmer je prvi put u ''Paydirtu'' dijelio ekran sa svojom kćerkom Mercedes Kilmer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2020/film/reviews/paydirt-review-val-kilmer-lays-down-the-law-in-derivative-crime-thriller-1234728112/|title='Paydirt' Review: Val Kilmer Lays Down the Law in Derivative Crime Thriller|last=Leydon|first=Joe|date=7. 8. 2020|website=Variety|access-date=27. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Kilmer je ponovio svoju ulogu Toma &quot;Icemana&quot; Kazanskog u nastavku ''Top Gun-a'' ''Top Gun: Maverick'' (2022).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-44395851|title=Val Kilmer set to make return in Top Gun: Maverick|date=7. 6. 2018|website=[[BBC News]]|publisher=[[BBC]]|location=London, England|access-date=2. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Kilmer je dugogodišnji pripadnik crkve Christian Science, a nakon dijagnoze raka grla, to je u medijima nazvao &quot;sumnjom na rak grla&quot;, odlučivši se da se eksplicitno ne povezuje s takvom dijagnozom. Bio je podvrgnut hemoterapiji iako je to konvencionalno bilo protiv njegove religije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.etonline.com/val-kilmer-explains-why-he-got-chemo-for-his-cancer-despite-it-being-against-his-religious-beliefs|title=Val Kilmer Explains Why He Got Chemo Despite His Religious Beliefs|website=Entertainment Tonight|language=en-US|access-date=11. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011. Kilmer je prodao svoj ranč u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], gdje bi pješačio, planinario, pecao i uzgajao bizone . 
[[Datoteka:Hail-Bacchus_Val_Kilmer.jpg|alt=Kilmer wearing an elaborate king outfit, covered in foil|mini| Kilmer kao Bacchus na Mardi Gras paradi 2009. u New Orleansu]]

=== Odnosi i porodica ===
Kilmer je izlazio sa [[Cher]], Lesley Ann Warren, Cindy Crawford, [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], [[Daryl Hannah]] i Ellen Barkin .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://people.com/movies/val-kilmer-reveals-his-breakup-from-daryl-hannah-was-by-far-the-most-painful/|title=Val Kilmer Reveals His Breakup from Daryl Hannah Was 'By Far the Most Painful'|last=McNiece|first=Mia|date=2. 4. 2020|website=PEOPLE.com|access-date=6. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

Kilmer je bio oženjen glumicom Joanne Whalley od marta 1988. do februara 1996. Njih dvoje su se upoznali dok su zajedno radili na filmu ''Willow'' . Imaju dvoje djece, kćer Mercedes (r. 1991.) i sina Jacka (r. 1995.).

=== Reputacija ===
Kilmer ima reputaciju da je s njim teško raditi i da je ulazio u svađe sa nekim od glumaca s kojima je radio, posebno sa kolegom ''iz filma Ostrvo dr. Moreaua'' [[Marlon Brando|Marlonom Brandom]] i kolegom u filmu ''Red Planet'' i''Heat'' Tomom Sizemoreom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.denofgeek.us/movies/co-stars/198892/14-co-stars-who-really-didnt-get-along|title=14 Co-stars Who Really Didn't Get Along|last=Brew|first=Simon|date=27. 9. 2013|publisher=[[Dennis Publishing]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150607040119/http://www.denofgeek.us/movies/co-stars/198892/14-co-stars-who-really-didnt-get-along|archive-date=7. 6. 2015|url-status=dead|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Michael Biehn, s kojim je glumio u ''Tombstone,'' rekao je: &quot;Ljudi me pitaju kako je raditi sa Valom Kilmerom. Ne znam. Nikad ga nisam upoznao. Nikad se rukovao s njim. Poznajem doktora Hollidaya, ali ne znam Kilmera.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/terminator-what-happened-star-michael-biehn-1228634|title=&quot;Everything Had to Go Right&quot;: What Happened to 'Terminator' Star Michael Biehn|last=Crouch|first=Aaron|date=2. 8. 2019|website=The Hollywood Reporter|publisher=THR|access-date=1. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

Richard Stanley, koji je tri dana režirao Kilmera u ''Ostrvu Dr. Moreaua'' prije nego što je otpušten, prisjetio se: &quot;Val bi stigao i svađa bi se dogodila.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ew.com/article/1996/05/31/val-kilmer-makes-enemies-hollywood/|title=Why Val Kilmer is the man Hollywood loves to hate|last=Ascher-Walsh|first=Rebecca|date=31. 5. 1996|website=EW.com|access-date=6. 2. 2022|archive-date=1. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081201081414/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C292752%2C00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; John Frankenheimer, koji je zamijenio Stanleya, rekao je: &quot;Ne sviđa mi se Val Kilmer, ne sviđa mi se njegova radna etika, i ne želim da budem povezan s njim ikada više.&quot; Reditelj ''Batman Forevera'' [[Joel Schumacher]] nazvao je Kilmera &quot;djetinjastim i nemogućim&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Kada su Kilmerovu koleginicu Miru Sorvino pitali o njegovoj reputaciji &quot;s njim je teško raditi&quot;, ona je odgovorila: &quot;Znate šta, s njim je bilo lako raditi. Samo mrzim da širim glasine o tome da su ljudi teški, jer to može nanijeti tako ogromnu štetu njihovim karijerama. Moje iskustvo s njim je bilo samo pozitivno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.avclub.com/mira-sorvino-1798228602|title=Mira Sorvino|date=23. 11. 2011|website=The A.V. Club}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi i dobrotvorni rad ===
Kilmer je nekoliko puta putovao u [[New Orleans]] kako bi pomogao u u slučaju katastrofe [[Uragan Katrina|uragana Katrina]] 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://comingsoon.net/news/movienews.php?id=46730|title=Val Kilmer on Bad Lieutenant and Voicing KITT!|date=10. 7. 2008|publisher=ComingSoon|archive-url=https://web.archive.org/web/20080906213051/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=46730|archive-date=6. 9. 2008|url-status=dead|access-date=11. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Kilmer je pristalica indijanskih pitanja i zagovornik zaštite životne sredine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://indiancountrytodaymedianetwork.com/article/world-indigenous-business-forum-to-feature-val-kilmer%2C-opportunities-to-build-networks-49379|title=World Indigenous Business Forum to Feature Val Kilmer, Opportunities to Build Networks|website=Indian Country Today Media Network.com|archive-url=https://archive.today/20130126013141/http://indiancountrytodaymedianetwork.com/article/world-indigenous-business-forum-to-feature-val-kilmer,-opportunities-to-build-networks-49379|archive-date=26. 1. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakratko je razmišljao da se kandiduje za guvernera Novog Meksika 2010, ali je odustao.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nmfbihop.com/diary/3223/val-kilmer-im-not-running-for-governor|title=New Mexico Politics: New Mexico FBIHOP:: Val Kilmer: 'I'm not running' for governor|last=Matt|publisher=Nmfbihop.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20220314034728/http://www.nmfbihop.com/diary/3223/val-kilmer-im-not-running-for-governor|archive-date=14. 3. 2022|url-status=dead|access-date=6. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;

U maju 2013, Kilmer je lobirao u Kongresu u ime Zakona o ravnopravnom pristupu njezi i zdravlju, ili zakona EACH (HR 1814), „da bi se osiguralo dodatno vjersko izuzeće od mandata individualnog zdravstvenog osiguranja“ Obamacarea.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Wrigley|first=Will|date=9. 5. 2013|title=Val Kilmer on Capitol Hill: Actor Turns Lobbyist For A Day, Takes Many Pictures|work=HuffPost|url=https://huffingtonpost.com/2013/05/09/val-kilmer-on-capitol-hill_n_3247206.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.govinfo.gov/content/pkg/BILLS-113hr1814ih/pdf/BILLS-113hr1814ih.pdf|title=IN THE HOUSE OF REPRESENTATIVES - APRIL 26, 2013|website=www.govinfo.gov}}&lt;/ref&gt;

Kilmer je strastveni muzičar; objavio je CD pod nazivom ''Sessions with Mick'' 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://observer.com/2007/12/the-iceman-crooneth-tubbucket-val-kilmer-late80s-heartthrob-and-morrison-manque-sings/|title=The Iceman Crooneth: Tub-Bucket Val Kilmer, Late-80's Heartthrob and Morrison Manque, Sings|last=Morgan|first=Spencer|date=11. 12. 2007|website=Observer|access-date=20. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Zdravlje i smrt ===
U januaru 2015. Kilmer je hospitalizovan zbog, kako je njegov predstavnik rekao, testova za mogući tumor. Kilmer je na društvenim mrežama rekao: „Nisam imao tumor, niti operaciju tumora{{Sic}} , ili bilo koju operaciju. Imao sam komplikaciju gdje je najbolji način da dobijem njegu bio da ostanem pod budnim okom UCLA ICU.&quot; &lt;ref name=&quot;health&quot;&gt;{{Cite web|url=https://tmz.com/2015/01/30/val-kilmer-hospitalized-tumor-throat-bleeding/|title=Val Kilmer Hospitalized For Throat Tumor|date=30. 1. 2015|publisher=[[TMZ.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160916185530/http://www.tmz.com/2015/01/30/val-kilmer-hospitalized-tumor-throat-bleeding/|archive-date=16. 9. 2016|url-status=dead|access-date=31. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon što je prethodno demantovao uporne glasine da mu je dijagnosticiran rak, Kilmer je u aprilu 2017. rekao da je doživio &quot;iscjeljenje raka&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2017/film/news/val-kilmer-confirms-cancer-rumors-says-healing-reddit-michael-douglas-1202404289/|title=Val Kilmer Confirms Cancer Rumors, Says He's in 'Healing' Stages|last=Knapp|first=JD|date=30. 4. 2017|website=Variety|access-date=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=6. 5. 2020|title=What Happened to Val Kilmer? He's Just Starting to Figure It Out.|work=[[NYTimes]]|url=https://www.nytimes.com/2020/05/06/magazine/val-kilmer.html}}&lt;/ref&gt; U decembru 2017, ''The Hollywood Reporter'' je otkrio da je Kilmer prošao kroz &quot;dvogodišnju bitku sa rakom grla &quot; i da je &quot;procedura na njegovom [[dušnik]]u uzrokovala hrapavost glasa i kratkoću daha&quot;. Da bi progovorio, Kilmer uključuje električnu govornu kutiju u svoj dušnik.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Iako u početku nije bio voljan da započne liječenje zbog svojih uvjerenja, Kilmer je prošao [[Hemoterapija|kemoterapiju]] i dvije traheotomije.&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;auto2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;/&gt;

Kilmer je 2020. izvijestio da je četiri godine bio bez raka, ali je detaljno opisao tekuće borbe s medicinskim tretmanima, uključujući korištenje sonde za hranjenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/heres-what-val-kilmer-has-said-about-his-cancer-struggles-so-far-1522687|title=Here's what Val Kilmer has said about his cancer struggles so far|last=EDT|first=Marina Watts On 8/4/20 at 12:48 PM|date=4. 8. 2020|website=Newsweek}}&lt;/ref&gt; Godine 2021. Kilmer je radio sa Sonantic, softverskom kompanijom sa sjedištem u Londonu, kako bi digitalno rekreirao svoj glas koristeći [[Umjetna inteligencija|AI tehnologiju]] i arhivirao audio snimke svog glasa. Generirano je preko 40 vokalnih modela kako bi se pronašlo najbliže podudaranje, koje bi se potom moglo koristiti u budućim projektima.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Mello-Klein|first=Cody|date=7. 6. 2022|title=How A.I. Helped Val Kilmer Get His Voice Back For 'Top Gun: Maverick'|publisher=Northeastern University|url=https://news.northeastern.edu/2022/06/07/a-i-clones-val-kilmers-voice-in-top-gun/|access-date=5. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220805064053/https://news.northeastern.edu/2022/06/07/a-i-clones-val-kilmers-voice-in-top-gun/|archive-date=5. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goodhousekeeping.com/life/entertainment/a40246231/val-kilmer-cancer-health-in-his-own-words/|title='Top Gun' Star Val Kilmer on His Health, Cancer Recovery and Losing His Speaking Voice|last=Krstic|first=Zee|date=12. 6. 2022|website=Good Housekeeping|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701065148/https://www.goodhousekeeping.com/life/entertainment/a40246231/val-kilmer-cancer-health-in-his-own-words/|archive-date=1. 7. 2022|url-status=live|access-date=5. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Za film ''Top Gun: Maverick'' iz 2022, režiser Joseph Kosinski rekao je da, uprkos izvještajima koji govore suprotno, nisu koristili Sonanticovu AI tehnologiju u filmu, već su umjesto toga koristili Kilmerov stvarni glas, iako je digitalno izmijenjen radi jasnoće.&lt;ref name=&quot;KilmerVoiceAltered&quot;&gt;{{Cite news|last=Alexander|first=Bryan|date=22. 8. 2022|title='Top Gun' secrets: Why Tom Cruise's love scene isn't steamy and Val Kilmer's voice didn't need A.I.|work=[[USA Today]]|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2022/08/22/top-gun-maverick-tom-cruise-bedroom-scene-val-kilmer-voice/7838688001/|access-date=23. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220823025425/https://www.usatoday.com/story/entertainment/movies/2022/08/22/top-gun-maverick-tom-cruise-bedroom-scene-val-kilmer-voice/7838688001/|archive-date=23. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Kilmer je preminuo od upale pluća u [[Los Angeles]]u 1. aprila 2025. u 65. godini života.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nytimes.com/2025/04/01/movies/val-kilmer-dead.html |title=Val Kilmer, Film Star Who Played Batman and Jim Morrison, Dies at 65|last = Weber|first = Bruce|date = 1. 4. 2025|access-date = 2. 4. 2025|newspaper = [[The New York Times]]|url-access = limited}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+Filmska karijera Val Kilmera
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naziv filma
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! class=&quot;unsortable&quot; scope=&quot;col&quot; |Bilješke
|-
|1984.
! scope=&quot;row&quot; |''Top Secret!''
|Nick Rivers
|
|-
|1985.
! scope=&quot;row&quot; |''Real Genius''
|Chris Knight
|
|-
|1986.
! scope=&quot;row&quot; |''[[Top Gun]]''
|Lt. Tom 'Iceman' Kazansky
|
|-
|1988.
! scope=&quot;row&quot; |''Willow''
|Madmartigan
|
|-
|1989.
! scope=&quot;row&quot; |''Kill Me Again''
|Jack Andrews
|
|-
|1991.
! scope=&quot;row&quot; |''[[The Doors (film)|The Doors]]''
|[[Jim Morrison]]
|
|-
|1992.
! scope=&quot;row&quot; |''Thunderheart''
|FBI Agent Ray Levoi
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1993.
! scope=&quot;row&quot; |''The Real McCoy''
|J.T. Barker
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Tombstone''
|Doc Holliday
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''True Romance''
|[[Elvis Presley]]
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1995.
! scope=&quot;row&quot; |''Batman Forever''
|Bruce Wayne / Batman
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Heat''
|Chris Shiherlis
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Wings of Courage''
|Jean Mermoz
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1996.
! scope=&quot;row&quot; |''The Island of Dr. Moreau''
|Dr. Montgomery
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''The Ghost and the Darkness''
|Col. John Henry Patterson
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Dead Girl''
|Dr. Dark
|
|-
|1997.
! scope=&quot;row&quot; |''The Saint''
|Simon Templar
|
|-
|1998.
! scope=&quot;row&quot; |''The Prince of Egypt''
|[[Mojsije|Moses]] / God
|Voice
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1999.
! scope=&quot;row&quot; |''At First Sight''
|Virgil 'Virg' Adamson
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Joe the King''
|Bob Henry
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2000.
! scope=&quot;row&quot; |''Pollock''
|Willem de Kooning
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Red Planet''
|Robby Gallagher, Engineer
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2002.
! scope=&quot;row&quot; |''The Salton Sea''
|Danny Parker / Tom Van Allen
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Hard Cash''
|FBI Agent Mark C. Cornell
|Direct-to-video
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2003.
! scope=&quot;row&quot; |''Wonderland''
|John Holmes
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''The Missing''
|Lieutenant Jim Ducharme
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Blind Horizon''
|Frank Kavanaugh
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Masked and Anonymous''
|Animal Wrangler
|
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2004.
! scope=&quot;row&quot; |''Spartan''
|Sergeant John / Bobby Scott
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Stateside''
|Staff Sergeant Skeer
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Aleksandar (film)|Alexander]]''
|[[Filip II Makedonski|Philip II of Macedon]]
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''George and the Dragon''
|'El Cabillo'
|[[Kameo|Uncredited cameo]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
! scope=&quot;row&quot; |''Mindhunters''
|FBI Agent Jake Harris
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Kiss Kiss Bang Bang''
|Perry Van Shrike
|
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2006.
! scope=&quot;row&quot; |''Summer Love''
|'The Wanted Man'
| rowspan=&quot;2&quot; |Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Moscow Zero''
|Andrey
|-
! scope=&quot;row&quot; |''10th &amp;amp;amp; Wolf''
|Murtha
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Played''
|Dillon
|Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Déjà Vu''
|Agent Paul Pryzwarra
|
|-
|2007.
! scope=&quot;row&quot; |''Have Dreams, Will Travel''
|Henderson
|
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |2008.
! scope=&quot;row&quot; |''Conspiracy''
|William 'Spooky' MacPherson
| rowspan=&quot;2&quot; |Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Felon''
|John Smith
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Delgo''
|General Bogardus
|Voice
|-
! scope=&quot;row&quot; |''2:22''
|Maz
|Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Columbus Day''
|John
|Direct-to-video; also producer
|-
! scope=&quot;row&quot; |''The Love Guru''
|Val Kilmer
|Uncredited cameo
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |2009.
! scope=&quot;row&quot; |''The Chaos Experiment''
|James Pettis
| rowspan=&quot;2&quot; |Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Streets of Blood''
|Detective Andy Devereaux
|-
! scope=&quot;row&quot; |''American Cowslip''
|Todd Inglebrink
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''The Thaw''
|Dr. David Kruipen
|Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Bad Lieutenant: Port of Call New Orleans''
|Detective Stevie Pruit
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Hardwired''
|Virgil Kirkhill
| rowspan=&quot;3&quot; |Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Double Identity''
|Dr. Nicholas Pinter / John Charter
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2010.
! scope=&quot;row&quot; |''The Traveler''
|The Stranger / Mr. Nobody / Stanley Happerton
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Bloodworth''
|Warren Bloodworth
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''MacGruber''
|Dieter Von Cunth
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Gun''
|Angel
|Direct-to-video
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2011.
! scope=&quot;row&quot; |''Kill the Irishman''
|Detective Joe Manditski / Narrator
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Blood Out''
|Arturo
|Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''5 Days of War''
|Dutch Journalist
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Twixt''
|Hall Baltimore
|
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2012.
! scope=&quot;row&quot; |''Seven Below''
|Bill McCormick
| rowspan=&quot;2&quot; |Direct-to-video
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Wyatt Earp's Revenge''
|Older Wyatt Earp
|-
! scope=&quot;row&quot; |''The Fourth Dimension''
|Val Kilmer
|Segment: &quot;Lotus Community Workshop&quot;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Breathless''
|Dale
| rowspan=&quot;2&quot; |Direct-to-video
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2013.
! scope=&quot;row&quot; |''Riddle''
|Sheriff Richards
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Planes''
|Bravo
|Voice
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Standing Up''
|Hofstadder
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Palo Alto''
|Stewart
|
|-
|2014.
! scope=&quot;row&quot; |''Tom Sawyer &amp;amp;amp; Huckleberry Finn''
|[[Mark Twain]]
|
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2017.
! scope=&quot;row&quot; |''Song to Song''
|Duane
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''The Snowman''
|Gert Rafto
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''The Super''
|Walter
|
|-
|2018.
! scope=&quot;row&quot; |''1st Born''
|Biden
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019.
! scope=&quot;row&quot; |''Jay and Silent Bob Reboot''
|Val Kilmer / Reboot Bluntman
|Cameo
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Cinema Twain''
|Mark Twain
|Filmed version of ''Citizen Twain''.&lt;ref name=&quot;Cinema Twain&quot;/&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
! scope=&quot;row&quot; |''A Soldier's Revenge''
|C.J. Connor
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Paydirt''
|Sheriff Tucker
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2021.
! scope=&quot;row&quot; |''The Birthday Cake''
|Uncle Angelo
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Val''
|Himself
|Documentary
|-
|2022.
! scope=&quot;row&quot; |''Top Gun: Maverick''
|Admiral Tom 'Iceman' Kazansky
|
|-
|2025.
! scope=&quot;row&quot; |''Zootopia 2''
|TBA{{Nedostaje referenca}}
|Voice; Post production
|-
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+Televizijska karijera Val Kilmera
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naziv serije
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! scope=&quot;col&quot; |Bilješke
|-
|1983.
! scope=&quot;row&quot; |''ABC Afterschool Special''
|
|Episode: &quot;One Too Many&quot;
|-
|1986.
! scope=&quot;row&quot; |''The Murders in the Rue Morgue''
|Phillipe Huron
|Television film
|-
|1987.
! scope=&quot;row&quot; |''The Man Who Broke 1,000 Chains''
|Robert Eliot Burns / Eliot Roberts
|Television film
|-
|1989.
! scope=&quot;row&quot; |''Billy the Kid''
|William H. Bonney / Billy the Kid
|Television film
|-
|2000.
! scope=&quot;row&quot; |''Saturday Night Live''
|Himself
|Episode: &quot;Val Kilmer/U2&quot;
|-
|2004.
! scope=&quot;row&quot; |''[[Svita (serija)|Entourage]]''
|The Sherpa
|Episode: &quot;The Script and the Sherpa&quot;
|-
|2007.
! scope=&quot;row&quot; |''[[Brojevi (serija)|Numb3rs]]''
|Mason Lancer
|Episode: &quot;Trust Metric&quot;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2008.
! scope=&quot;row&quot; |''Comanche Moon''
|Inish Scull
|3 episodes; also associate producer
|-
! scope=&quot;row&quot; |''XIII: The Conspiracy''
|Mongoose
|Television miniseries
|-
|2008–2009.
! scope=&quot;row&quot; |''Knight Rider''
|KITT
|Voice&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;18 episodes; uncredited
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2013.
! scope=&quot;row&quot; |''Life's Too Short''
|Himself
|Episode: &quot;Special&quot;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Ghost Ghirls''
|Sweetriver Jackson
|2 episodes
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2014.
! scope=&quot;row&quot; |''The Spoils of Babylon''
|General Cauliffe
|3 episodes
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Psych]]''
|Detective Dobson
|Episode: &quot;The Break-Up&quot;
|-
|2021.
! scope=&quot;row&quot; |''The Choe Show''
|Himself
|
|-
|2022.
! scope=&quot;row&quot; |''Willow''
|Madmartigan
|Archive footage
|}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

{{DEFAULTSORT:Kilmer, Val}}
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Švedske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]]
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]]
[[Kategorija:Biografije, Los Angeles]]
[[Kategorija:Američki glumci]]</text>
      <sha1>lpw75zg944lsej79ki2lxkhdyc2qcr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zdravstveni efekti soli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525240</id>
    <revision>
      <id>3900457</id>
      <parentid>3890523</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:58:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47857" sha1="drzhrz8h7y808sm8u9kdyfyahwipzjz" xml:space="preserve">[[Slika:Single grain of table salt (electron micrograph).jpg|thumb|[[Scanning electron microscope|SEM]] slika zrna kuhinjske soli]]
'''Zdravstveni efekti soli''' su stanja povezana s konzumiranjem previše ili premalo [[soli]]. Sol je mineral sastavljen prvenstveno od [[natrij-hlorid]]a (NaCl) i koristi se u hrani i za konzerviranje hrane i za aromu. Natrijevi ioni su potrebni u malim količinama većini živih bića, kao i [[hlor]]ni ioni. Sol je uključena u regulaciju sadržaja vode (ravnoteža tečnosti) u tijelu. Ioni natrija i hlora koriste se za električnu signalizaciju u [[nervni sistem|nervnom sistemu]], između ostalih bioloških uloga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caldwell JH, Schaller KL, Lasher RS, Peles E, Levinson SR | title = Sodium channel Na(v)1.6 is localized at nodes of ranvier, dendrites, and synapses | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 10 | pages = 5616–5620 | date = maj 2000 | pmid = 10779552 | pmc = 25877 | doi = 10.1073/pnas.090034797 | doi-access = free | bibcode = 2000PNAS...97.5616C }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Molecular Structure and Physiological Function of Chloride Channels |url=http://physrev.physiology.org/content/82/2/503 |journal=Physiological Reviews |date=1. 4. 2002 |issn=0031-9333 |pmid=11917096 |pages=503–568 |volume=82 |issue=2 |doi=10.1152/physrev.00029.2001 |first1=Thomas J. |last1=Jentsch |first2=Valentin |last2=Stein |first3=Frank |last3=Weinreich |first4=Anselm A. |last4=Zdebik |url-access=subscription |access-date=20. 8. 2025 |archive-date=2. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202215247/http://physrev.physiology.org/content/82/2/503 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sol je obično bogata ultraprerađenom i hiperukusnom hranom.&lt;ref name=&quot;Monteiro2019&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Monteiro |first1=Carlos A. |last2=Cannon |first2=Geoffrey |last3=Levy |first3=Renata B |last4=Moubarac |first4=Jean-Claude |last5=Louzada |first5=Maria L. C. |last6=Rauber |first6=Fernanda |last7=Khandpur |first7=Neha |last8=Cediel |first8=Gustavo |last9=Neri |first9=Daniela |last10=Martinez-Steele |first10=Euridice |last11=Baraldi |first11=Larissa G. |last12=Jaime |first12=Patricia C. |date=2019 |title=Ultra-processed foods: what they are and how to identify them |journal=Public Health Nutrition |language=en |volume=22 |issue=5 |pages=936–941 |doi=10.1017/S1368980018003762 |issn=1368-9800 |pmc=10260459 |pmid=30744710 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Godine 2020., [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) preporučila je da odrasli ne konzumiraju više od 5 g (nešto manje od jedne čajne kašičice) soli dnevno, što je količina koja osigurava oko 2 g natrija dnevno.&lt;ref name=&quot;whofact&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs393/en/|title=Salt reduction: fact sheet|publisher=World Health Organization|date=29. 4. 2020|access-date=20. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mayo&quot;&gt;{{cite web |title=Sodium: How to tame your salt habit |url=https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/nutrition-and-healthy-eating/in-depth/sodium/art-20045479 |publisher=Mayo Clinic |access-date=20. 11. 2020 |date=29. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; SZO dalje preporučuje da se unos soli prilagodi za djecu uzrasta od 2 do 15 godina, na osnovu njihovih energetskih potreba u odnosu na potrebe odraslih.&lt;ref name=whofact/&gt; Visoka konzumacija natrijuma (5 g ili više soli dnevno) i nedovoljan unos kalija (manje od 3,5 g dnevno) povezani su sa visokim [[krvni pritisak|krvnim pritiskom]] i povećanim rizikom od srčanih bolesti, [[moždani udar|moždanog udara]] i bolesti [[bubreg]]a.&lt;ref name=whofact&lt;ref name=&quot;acc&quot;&gt;{{cite web |title=Too much and too little salt is associated with increased heart risks |url=https://www.cardiosmart.org/news/2016/7/too-much-and-too-little-salt-is-associated-with-increased-heart-risks |publisher=CardioSmart, American College of Cardiology |access-date=20. 11. 2020 |date=24. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gc17/&gt;

Kao [[esencijalni nutrijent]], natrij je uključen u brojne ćelijske i organske [[organ]]ske funkcije. Nekoliko nacionalnih zdravstvenih organizacija preporučuje ograničavanje unosa natrija na 2,3 g dnevno. Međutim, neke studije su otkrile da unos natrija ispod 3 g dnevno (što je ekvivalentno oko 7,5 g soli) može povećati rizik od [[kardiovaskularna bolesti|kardiovaskularnih bolesti]] i rane smrti..&lt;ref name=acc/&gt;&lt;ref name=&quot;mente_2016&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mente A, O'Donnell M, Rangarajan S, Dagenais G, Lear S, McQueen M, Diaz R, Avezum A, Lopez-Jaramillo P, Lanas F, Li W, Lu Y, Yi S, Rensheng L, Iqbal R, Mony P, Yusuf R, Yusoff K, Szuba A, Oguz A, Rosengren A, Bahonar A, Yusufali A, Schutte AE, Chifamba J, Mann JF, Anand SS, Teo K, Yusuf S | display-authors = 6 | title = Associations of urinary sodium excretion with cardiovascular events in individuals with and without hypertension: a pooled analysis of data from four studies | journal = Lancet | volume = 388 | issue = 10043 | pages = 465–475 | date = juli 2016 | pmid = 27216139 | doi = 10.1016/S0140-6736(16)30467-6 | hdl-access = free | s2cid = 44581906 | hdl = 10379/16625 | url = https://repositorio.udes.edu.co/handle/001/3453 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;graudal_2014&quot; /&gt; Kardiovaskularne koristi smanjenja unosa soli slične su smanjenju [[gojaznost]]i, [[holesterol]]a i upotrebe [[duhan]]a.&lt;ref name=&quot;pmid23769406&quot;&gt;{{cite journal | author = Delahaye F | title=Should we eat less salt? | journal= [[Archives of Cardiovascular Diseases]] | volume=106 | issue=5 | pages=324–332 | year=2013 | doi= 10.1016/j.acvd.2013.01.003| pmid=23769406}}&lt;/ref&gt;

==Akutni efekti==
[[Hipernatremija]] (visok nivo natrija u krvi, iznad 145 [[ekvivalent (hemija)|mEq]]/L) uzrokuje žeđ, a zbog smanjenja moždanih ćelija može izazvati konfuziju, trzanje mišića ili grčeve. Kod jakog povišenja temperature mogu se javiti [[epilepsijski napad|napadi]] i [[koma]].&lt;ref name=MerckManualHyper&gt;{{cite web |url=http://www.merckmanuals.com/professional/endocrine-and-metabolic-disorders/electrolyte-disorders/hypernatremia |title=Hypernatremia | work=Merck Manual of Diagnosis and Therapy| vauthors = Lewis JL |publisher = Medical Library Association |date = mart 2013|access-date = 25. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=oz&gt;{{cite web | work = Department of Health &amp; Human Services, State Government of Victoria, Australia | url = https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/healthyliving/salt | title = Better Health Channel: Salt | date = maj 2014 }}&lt;/ref&gt; Smrt može biti uzrokovana unošenjem velikih količina soli odjednom (oko 1 g po kg tjelesne težine).&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://msds.chem.ox.ac.uk/SO/sodium_chloride.html | title = Safety data for sodium chloride | archive-url = https://web.archive.org/web/20111202084352/http://msds.chem.ox.ac.uk/SO/sodium_chloride.html | archive-date = 2. 12. 2011 | work = The Physical and Theoretical Chemistry Laboratory of Oxford University | date = 18. 11. 2005 | access-date = 7. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; Smrti su također uzrokovane upotrebom rastvora soli kao emetika, obično nakon sumnje na [[trovanje]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Türk EE, Schulz F, Koops E, Gehl A, Tsokos M | title = Fatal hypernatremia after using salt as an emetic--report of three autopsy cases | journal = Legal Medicine | volume = 7 | issue = 1 | pages = 47–50 | date = januar 2005 | pmid = 15556015 | doi = 10.1016/j.legalmed.2004.06.005 | url = http://thirdworld.nl/fatal-hypernatremia-after-using-salt-as-an-emetic-report-of-three-autopsy-cases | archive-url = https://web.archive.org/web/20170202112942/http://thirdworld.nl/fatal-hypernatremia-after-using-salt-as-an-emetic-report-of-three-autopsy-cases | archive-date = 2. 2. 2017 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

[[Hiponatremija]], ili nivo natrija u krvi ispod 135 mEq/L, uzrokuje oticanje moždanih ćelija; simptomi mogu biti suptilni i mogu uključivati promijenjenu ličnost, letargiju i konfuziju. U težim slučajevima, kada nivo natrija u krvi padne ispod 115 mEq/L, mogu se javiti stupor, trzanje mišića ili grčevi, napadi, [[koma]] i smrt.&lt;ref name=MerckManualHypo&gt;{{cite web|url=http://www.merckmanuals.com/professional/sec12/ch156/ch156d.html#CIHEIHHA|title=Hyponatremia|date=maj 2009| vauthors = Lewis III JL |publisher=[[Merck Manual of Diagnosis and Therapy]]|access-date=8. 6. 2016|archive-date=11. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110111045040/http://www.merckmanuals.com/professional/sec12/ch156/ch156d.html#CIHEIHHA|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Dugoročni efekti==
{{glavni|So i kardiovaskularne bolesti}}

Velike zdravstvene organizacije i nedavni pregledi navode da visoka konzumacija soli povećava rizik od nekoliko bolesti kod djece i odraslih.&lt;ref name=&quot;CDC&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cdc.gov/salt/potassium.htm |title=Sodium, potassium and health |work=Salt |publisher=US Centers for Disease Control and Prevention|date=23. 8. 2022 |access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;efsa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.efsa.europa.eu/en/news/efsa-provides-advice-adverse-effects-sodium | title=EFSA provides advice on adverse effects of sodium | publisher=European Food Safety Authority | date=22. 6. 2005 | access-date=10. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=who2013&gt;{{Cite web |title=WHO issues new guidance on dietary salt and potassium |url=https://www.who.int/mediacentre/news/notes/2013/salt_potassium_20130131/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130203050838/http://www.who.int/mediacentre/news/notes/2013/salt_potassium_20130131/en/ |url-status=dead |archive-date=3. 2. 2013 |date=31. 1. 2013 |publisher=World Health Organization}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = He FJ, Li J, Macgregor GA | title = Effect of longer term modest salt reduction on blood pressure: Cochrane systematic review and meta-analysis of randomised trials | journal = BMJ | volume = 346 | issue = apr03 3 | pages = f1325 | date = april 2013 | pmid = 23558162 | doi = 10.1136/bmj.f1325 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Prekomjerna konzumacija natrija povećava [[krvni pritisak]].&lt;ref name=CDC/&gt;&lt;ref name=he/&gt; Otprilike 15% odraslih osoba ima inverznu osjetljivost na sol, pri čemu se krvni pritisak povećava zbog konzumiranja manje soli.&lt;ref name=&quot;Felder&quot;&gt;{{cite journal |last1=Felder |first1=Robin |last2=Gildea |first2=John |date=16. 6. 2022 |title=Inverse Salt Sensitivity of Blood Pressure: Mechanisms and Potential Relevance for Prevention of Cardiovascular Disease |journal=Current Hypertension Reports |volume=24 |issue= 9|pages=361–374 |doi=10.1007/s11906-022-01201-9 |pmc=9728138 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corliss&quot;&gt;{{cite web |last=Corliss |first=Julie |date=1. 3. 2024 |title=Dietary salt and blood pressure: A complex connection |url=https://www.health.harvard.edu/heart-health/dietary-salt-and-blood-pressure-a-complex-connection |website=Harvard Health Publishing |location= |publisher=Harvard University |access-date=11. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; Neke studije ukazuju na povezanost u obliku slova U između unosa soli i smrtnosti, pri čemu je povećana smrtnost povezana i s pretjerano niskim i s pretjerano visokim unosom soli.&lt;ref name=&quot;mente_2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;graudal_2014&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Asayama K, Stolarz-Skrzypek K, Persu A, Staessen JA | title = Systematic review of health outcomes in relation to salt intake highlights the widening divide between guidelines and the evidence | journal = American Journal of Hypertension | volume = 27 | issue = 9 | pages = 1138–1142 | date = septembar 2014 | pmid = 25122867 | doi = 10.1093/ajh/hpu126 | doi-access = free | url = https://lirias.kuleuven.be/bitstream/123456789/479618/1/14-39-P.pdf }}&lt;/ref&gt; Veća smanjenja unosa soli dovode do većeg smanjenja krvnog pritiska.&lt;ref name=he/&gt;
Normotenzivni pacijenti s prekomjernom težinom/gojazni pacijenti koji su bili ograničeni unosom soli šest sedmica pokazali su smanjenje [[endotelin 1|endotelina 1]] (ET-1) od 14% povezano s povećanjem [[dilatacija posredovana protokom|dilatacije posredovane protokom]] (FMD) od 45%.&lt;ref name=&quot;pmid24529119&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dickinson KM, Clifton PM, Keogh JB| title=A reduction of 3 g/day from a usual 9 g/day salt diet improves endothelial function and decreases endothelin-1 in a randomised cross_over study in normotensive overweight and obese subjects | journal= [[Atherosclerosis (journal)|Atherosclerosis]] | volume=233 | issue=1 | pages=32–38 | year=2014 | doi= 10.1016/j.atherosclerosis.2013.11.078 | pmid=24529119}}&lt;/ref&gt; ET-1 ima [[Autokrino signaliziranje|autokrino]] djelovanje na [[endotel]]ne ćelije, uzrokujući oslobađanje [[dušik-oksid]]a.&lt;ref name=&quot;pmid24529119&quot;/&gt; Druga studija, koja je koristila odrasle osobe srednje ili starije dobi s umjereno povišenim krvnim pritiskom, a koje su uzimale tablete [[natrij-hlorid]]a ili [[placebo]] tablete tokom nekoliko sedmica, pokazala je da ograničenje natrijuma povećava dušik-oksid i [[tetrahidrobiopterin]] (BH4), što rezultira poboljšanjem FMD-a bez utjecaja na [[krvni pritisak]].&lt;ref name=&quot;pmid23141486&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jablonski KL, Racine ML, Seals DR | title=Dietary sodium restriction reverses vascular endothelial dysfunction in middle-aged/older adults with moderately elevated systolic blood pressure | journal= Journal of the American College of Cardiology | volume=61 | issue=3 | pages=335–343 | year=2013 | doi= 10.1016/j.jacc.2012.09.010 | pmc=3549053 | pmid=23141486}}&lt;/ref&gt; Supresija endotelne proizvodnje [[dušik-oksid]]a rezultat je [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] na vaskularni sistem.&lt;ref name=&quot;pmid22907057&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Greaney JL, DuPont JJ, Farquhar WS | title=Dietary sodium loading impairs microvascular function independent of blood pressure in humans: role of oxidative stress | journal= [[The Journal of Physiology]] | volume=590 | issue=21 | pages=5519–5528 | year=2012 | doi= 10.1113/jphysiol.2012.236992 | pmc=3515835 | pmid=22907057}}&lt;/ref&gt;

Zdravstveni efekti povezani s prekomjernom konzumacijom natrija uključuju:
* [[moždani udar]] i [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularne bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Strazzullo P, D'Elia L, Kandala NB, Cappuccio FP | title = Salt intake, stroke, and cardiovascular disease: meta-analysis of prospective studies | journal = BMJ | volume = 339 | pages = b4567 | date = novembar 2009 | pmid = 19934192 | pmc = 2782060 | doi = 10.1136/bmj.b4567 }}&lt;/ref&gt;
* [[Hipertenzija|Visok krvni pritisak]]: dokazi pokazuju povezanost između unosa soli i [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] među različitim populacijama i dobnim skupinama kod odraslih.&lt;ref name=&quot;SACN page 3&quot;&gt;{{cite web | work = Scientific Advisory Committee on Nutrition (SACN) | url = http://www.sacn.gov.uk/pdfs/sacn_salt_final.pdf | title = Salt and Health | archive-url = https://web.archive.org/web/20140211084303/http://www.sacn.gov.uk/pdfs/sacn_salt_final.pdf | archive-date = 11. 2. 2014 | page = 3 }}&lt;/ref&gt; Smanjeni unos soli također rezultira malim, ali [[statistički značaj]]nim smanjenjem krvnog pritiska.&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hooper L, Bartlett C, Davey SG, Ebrahim S | title = Advice to reduce dietary salt for prevention of cardiovascular disease | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 1 | pages = CD003656 | date = 26. 1. 2004 | volume = 2009 | pmid = 14974027 | doi = 10.1002/14651858.CD003656.pub2 | url = https://researchonline.lshtm.ac.uk/id/eprint/19764/1/19764.pdf }}&lt;/ref&gt;
*[[Hipertrofija lijeve komore]] (uvećanje srca): &quot;Dokazi ukazuju na to da visok unos soli uzrokuje hipertrofiju lijeve komore. Ovo je snažan [[faktor rizika]] za kardiovaskularne bolesti, neovisno o utjecaju krvnog pritiska&quot;.&lt;ref name=&quot;SACN page 3&quot;/&gt; &quot;...there is accumulating evidence that high salt intake predicts left ventricular hypertrophy.&quot;&lt;ref name=&quot;fsai&quot;&gt;{{cite web | work = Food Safety Authority of Ireland | url = https://www.fsai.ie/uploadedFiles/Science_and_Health/salt_report-1.pdf | title = Salt and Health: Review of the Scientific Evidence and Recommendations for Public Policy in Ireland | page = 12 | access-date = 16. 1. 2021 | archive-date = 13. 4. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210413155618/https://www.fsai.ie/uploadedFiles/Science_and_Health/salt_report-1.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
*Za [[edem]]e (zadržavanje tečnosti): Predloženo je smanjenje unosa soli za liječenje edema.&lt;ref name=oz/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | work = Australia: Better Health Channel | location = Australia, Victoria | url = http://www.betterhealth.vic.gov.au/bhcv2/bhcArticles.nsf/pages/Fluid_retention?OpenDocument | title = Fluid retention | archive-url = https://web.archive.org/web/20150324130939/http://www.betterhealth.vic.gov.au/bhcv2/bhcArticles.nsf/pages/Fluid_retention?OpenDocument | archive-date = 24. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt;
* [[Bubrežna bolest]]: prekomjeran unos soli (natrija), u kombinaciji s nedovoljnim unosom vode, može uzrokovati [[hipernatremija|hipernatremiju]]. Može pogoršati [[bolest bubrega]].&lt;ref name=oz/&gt; Američki stručni odbor je 2013. godine izvijestio o zajedničkoj preporuci nekoliko autoriteta &quot;da se dnevni unos natrija smanji na manje od 2.300 miligrama i dodatno smanji unos na 1.500 mg među osobama koje imaju 51 godinu i više i onima bilo koje dobi koji su [[Afroamerikanci]] ili imaju hipertenziju, [[dijabetes]] ili hroničnu bolest bubrega&quot;, ali je zaključio da ne postoji opravdanje zasnovano na zdravstvenim ishodima za smanjenje unosa ispod 2.300&amp;nbsp;mg, te nije imao preporuku za gornju granicu.&lt;ref name=nap&gt;{{cite book | title=Sodium Intake in Populations: Assessment of Evidence | publisher=National Academies Press; Food and Nutrition Board; Board on Population Health and Public Health Practice; Institute of Medicine | year=2013 | location=Washington, DC | isbn=978-0-309-28295-6| doi=10.17226/18311 | pmid=24851297 | vauthors = Strom BL, Yaktine AL, Oria M | collaboration = Committee on the Consequences of Sodium Reduction in Populations | url = http://www.worldactiononsalt.com/news/saltnews/2013/99714.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20170202022310/http://www.worldactiononsalt.com/news/saltnews/2013/99714.pdf | archive-date= 2. 2. 2017 }}&lt;/ref&gt;

[[Meta-analiza]] je istraživala povezanost između unosa natrija i zdravstvenih ishoda, uključujući smrtnost od svih uzroka i kardiovaskularne bolesti (KVB).&lt;ref name=&quot;graudal_2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Graudal N, Jürgens G, Baslund B, Alderman MH | title = Compared with usual sodium intake, low- and excessive-sodium diets are associated with increased mortality: a meta-analysis | journal = American Journal of Hypertension | volume = 27 | issue = 9 | pages = 1129–1137 | date = septembar 2014 | pmid = 24651634 | doi = 10.1093/ajh/hpu028 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nizak unos natrijuma bio je [[prosjek]] &lt;115&amp;nbsp;mmol (2645&amp;nbsp;mg), uobičajeni unos natrijuma bio je 115–215&amp;nbsp;mmol (2645–4945&amp;nbsp;mg), a visok unos natrijuma bio je &gt;215&amp;nbsp;mmol (4945&amp;nbsp;mg), što zaključuje: &quot;I nizak i visok unos natrijuma povezani su sa povećanom smrtnošću, što je u skladu sa U-oblikovanom vezom između unosa natrijuma i zdravstvenih ishoda&quot;.

===Hrana konzervirana solju===
{{glavni|Soljenje|Uticaj na zdravlje}}

===Mogući efekti kontaminacije mikroplastikom===
Kontaminacija morske soli [[mikroplastika|mikroplastikom]] potvrđena je u svim dijelovima svijeta, u rasponu od nule do 1.674 čestice po kilogramu.&lt;ref name=&quot;Kim2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kim JS, Lee HJ, Kim SK, Kim HJ | title = Global Pattern of Microplastics (MPs) in Commercial Food-Grade Salts: Sea Salt as an Indicator of Seawater MP Pollution | journal = Environmental Science &amp; Technology | volume = 52 | issue = 21 | pages = 12819–12828 | date = novembar 2018 | pmid = 30285421 | doi = 10.1021/acs.est.8b04180 | s2cid = 206582726 | bibcode = 2018EnST...5212819K }}&lt;/ref&gt; &gt; Najčešće čestice su [[polipropilen]], zatim [[polietilen]] i [[najlon]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Selvam S, Manisha A, Venkatramanan S, Chung SY, Paramasivam CR, Singaraja C | title = Microplastic presence in commercial marine sea salts: A baseline study along Tuticorin Coastal salt pan stations, Gulf of Mannar, South India | journal = Marine Pollution Bulletin | volume = 150 | issue =  | article-number = 110675 | date = januar 2020 | pmid = 31669711 | doi = 10.1016/j.marpolbul.2019.110675 | bibcode = 2020MarPB.15010675S | s2cid = 204966981 }}&lt;/ref&gt; Mikroplastične čestice po kg morske soli obično su veće kada se nabavljaju iz azijskih zemalja.&lt;ref name=&quot;Kim2018&quot;/&gt; Sol nabavljena iz Indije kretala se od 115 do 560 čestica/kg.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vidyasakar A, Krishnakumar S, Kumar KS, Neelavannan K, Anbalagan S, Kasilingam K, Srinivasalu S, Saravanan P, Kamaraj S, Magesh NS | display-authors = 6 | title = Microplastic contamination in edible sea salt from the largest salt-producing states of India | journal = Marine Pollution Bulletin | volume = 171 | issue =  | article-number = 112728 | date = oktobar 2021 | pmid = 34303058 | doi = 10.1016/j.marpolbul.2021.112728 | bibcode = 2021MarPB.17112728V }}&lt;/ref&gt; Prijavljeno je više od 400/kg morske soli iz Kine.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Feng D, Yuan H, Tang J, Cai X, Yang B | title = Preliminary investigation of microplastics in the production process of sea salt sourced from the Bohai Sea, China, using an optimised and consistent approach | journal = Food Additives &amp; Contaminants. Part A, Chemistry, Analysis, Control, Exposure &amp; Risk Assessment | volume = 38 | issue = 12 | pages = 2151–2164 | date = decembar 2021 | pmid = 34372756 | doi = 10.1080/19440049.2021.1956691 | s2cid = 236967839 }}&lt;/ref&gt; [[Mikroplastika]] se također nakuplja u školjkama koje se uzgajaju ili love u regijama s mikroplastičnom kontaminacijom morske vode i značajno doprinosi izloženosti ljudi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Van Cauwenberghe L, Janssen CR | title = Microplastics in bivalves cultured for human consumption | journal = Environmental Pollution | volume = 193 | issue =  | pages = 65–70 | date = oktobar 2014 | pmid = 25005888 | doi = 10.1016/j.envpol.2014.06.010 | bibcode = 2014EPoll.193...65V | s2cid = 6939614 }}&lt;/ref&gt; Stepen u kojem su ljudi izloženi mikroplastici u hrani i pićima može se procijeniti mjerenjem sadržaja mikroplastike u [[izmet]]u, ali uticaji na zdravlje, ako ih ima, nisu dovoljno shvaćeni.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cho YM, Choi KH | title = The current status of studies of human exposure assessment of microplastics and their health effects: a rapid systematic review | journal = Environmental Analysis, Health and Toxicology | volume = 36 | issue = 1 | pages = e2021004–e2021000 | date = mart 2021 | pmid = 33730791 | pmc = 8207003 | doi = 10.5620/eaht.2021004 }}&lt;/ref&gt;

==Preporuke za ishranu==
Preporučeni unos soli se obično izražava u smislu unosa natrijuma kao [[Adekvatan unos]] (AI) i [[Gornja granica unosa]] (Gornja granica ili UL). Sol (kao natrijum hlorid) sadrži 39,3% natrijuma po težini.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Država
! Opis
! width=&quot;90px&quot; |Unos natrija&lt;br /&gt;mg dnevno
! width=&quot;90px&quot; |Unos soli&lt;br /&gt;mg dnevno
! Nadležni organ
! Napomene
|-
| [[flag|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| [[Referentne vrijednosti prehrane|Referentni unos hranjivih tvari]] definiran za tipisku odraslu osobu
| RNI: 1.600
| RNI: 4.000
| Naučni savjetodavni odbor za ishranu (SACN)2003)&lt;ref name=&quot;SACN&quot;&gt;{{cite web | work = Scientific Advisory Committee on Nutrition (SACN) | publisher = Government of the United Kingdom  | url = https://www.gov.uk/government/publications/sacn-salt-and-health-report | title = Salt and Health }}&lt;/ref&gt;
| Međutim, prosječan unos kod odraslih je dva i po puta veći od preporučenog dnevnog unosa (RNI). SACN navodi: &quot;Ciljani unos soli postavljen za odrasle i djecu ne predstavlja idealne ili optimalne nivoe konzumacije, već ostvarive ciljeve populacije.&quot; [[Irska agencija za sigurnost hrane]] podržava ciljeve Ujedinjenog Kraljevstva&lt;ref name=fsai/&gt;
|-
| [[flag|Kanada]]
| Za osobe starije od 4 godine preporučuje se adekvatan unos (AI) i gornja granica (UL).
| AI: 1200–1500&lt;br /&gt; UL: 1900–2300
| AI: 3000–3750&lt;br /&gt; UL: 5500–5750
| [[Zdravstvo Kanade]] (2017)&lt;ref name=&quot;gc17&quot;&gt;{{cite web |title=Sodium in Canada |url=https://www.canada.ca/en/health-canada/services/food-nutrition/healthy-eating/sodium.html |publisher=Government of Canada |access-date=20. 11. 2020 |date=1. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
| &quot;Kanađani konzumiraju previše natrija, a da ne razumiju rizike po svoje zdravlje. Kanađani bi trebali smanjiti unos natrija, kao dio održavanja zdravog načina života, kako bi smanjili rizik od visokog krvnog pritiska, moždanog udara i bolesti srca i bubrega.&quot; (2017)&lt;ref name=gc17/&gt;
|-
| [[flag|Australija]] i [[flag|Novi Zeland]]
| Adekvatan unos (AI) i gornji nivo unosa (UL) definirani za odrasle
| AI: 460–920&lt;br /&gt;UL: 2.300
| AI: 1150–2300&lt;br /&gt;UL: 5.750
| [[NHMRC]] (2006)&lt;ref&gt;{{cite web | work = National Health and Medical Research Council (NHMRC) | publisher = Australian Government | url = http://www.nrv.gov.au/nutrients/sodium.htm | title = Reference Nutrient Values, Sodium | archive-url = https://web.archive.org/web/20090929152401/http://www.nrv.gov.au/nutrients/sodium.htm | archive-date = 29. 9. 2009 }}&lt;/ref&gt;
| Nije moguće definirati preporučeni unos u ishrani („RDI“)
|-
| [[flag|Sjedinjene Američke Države]]
| Za odrasle je definiran adekvatan unos (AI) i gornja granica (UL). Drugačija UL je definirana za posebnu grupu koja uključuje osobe starije od 51 godine, Afroamerikance i osobe s hipertenzijom, dijabetesom ili hroničnom bolešću bubrega (bez obzira na dob).&lt;ref name=acc/&gt;
| UL: 2.300&lt;br /&gt; UL za posebnu grupu: 1.500
| UL: 5.750&lt;br /&gt; UL za posebnu grupu: 3.750
| Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga (2010)&lt;ref name=diet/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | vauthors = Zied E | title=New U.S. Dietary Guidelines Focus on Salt Reduction | url=http://health.usnews.com/health-news/diet-fitness/diabetes/articles/2011/01/31/new-us-dietary-guidelines-focus-on-salt-reduction | work=[[U.S. News &amp; World Report]] | date=31. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;
| The [[Food and Drug Administration]] itself does not make a recommendation, but refers readers to the dietary guidelines given by this authority.&lt;ref&gt;{{cite web | vauthors = Greeley | url = http://www.fda.gov/fdac/features/1997/797_salt.html | title = A Pinch of Controversy Shakes Up Dietary Salt | work = U.S. Food and Drug Administration | archive-url = https://web.archive.org/web/20090512055212/http://www.fda.gov/fdac/features/1997/797_salt.html | archive-date = 12. 5. 2009 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[flag|Švedska]]
| Adekvatan unos (AI) i gornja granica unosa (UL) definirani za odrasle
|AI: 2.000
UL: 2.400
|AI: 5.000
UL: 6.000
| Švedska agencija za hranu (2023)&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Salt - råd |url=https://www.livsmedelsverket.se/matvanor-halsa--miljo/kostrad/rad-om-bra-mat-hitta-ditt-satt/salt |access-date=25. 9. 2023 |website=www.livsmedelsverket.se |language=sv}}&lt;/ref&gt;
| Prekomjeran unos natrija povećava [[krvni pritisak]], što zauzvrat može dovesti do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti i zatajenja bubrega. Procjenjuje se da jedna četvrtina odraslih u Švedskoj ima visok krvni pritisak, a skoro polovina svih je starija od 65 godina. Švedske preporuke se zasnivaju na nordijskim preporukama za ishranu (2012).&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=11. 3. 2014 |title=Nordic Nutrition Recommendations 2012 |url=https://library.oapen.org/bitstream/20.500.12657/33391/1/483279.pdf |access-date=25. 9. 2023 |website=www.norden.org |doi=10.6027/Nord2014-002 |language=en |last1=Nordic Council Of Ministers |first1=Nordic Council of Ministers |volume=5 |issue=11 |pages=1–3 }}&lt;/ref&gt; 
|-
|Nordijske zemlje
|Odgovarajući unos (AI) i smanjenje rizika od hroničnih bolesti (CDRR)
|UL: 1.500
CDRR: 2.300
|UL: 2.500
CDRR: 5.750
| Nordijske preporuke za ishranu (NNR) (2023)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |title=nordic nutrition recommendations 2023 / integrating environmental aspects |url=https://pub.norden.org/nord2023-003/ |access-date=25. 9. 2023 |website=pub.norden.org |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Neželjeni efekti visokog unosa su visok [[krvni pritisak]] i povećana smrtnost.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Nordic nutrition recommendations 2023 / integrating environmental aspects |url=https://pub.norden.org/nord2023-003/sodium.html#:~:text=Sodium%20balance%20can%20be%20maintained,salt%20(Jula,%202023). |access-date=25. 9. 2023 |website=pub.norden.org |language=en}}&lt;/ref&gt;
|}

Od 2009. godine, prosječna potrošnja natrija u 33 zemlje kretala se u rasponu od 2.700 do 4.900&amp;nbsp;mg/dan. Ovo se kretalo u mnogim kulturama, a zajedno sa studijama na životinjama, ovo sugerira da je unos natrija strogo kontroliran [[povratna sprega|povratnim spregama]] u tijelu. Zbog toga su preporuke za smanjenje unosa natrija ispod 2.700&amp;nbsp;mg/dan potencijalno uzaludne.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCarron DA, Geerling JC, Kazaks AG, Stern JS | title = Can dietary sodium intake be modified by public policy? | journal = Clinical Journal of the American Society of Nephrology | volume = 4 | issue = 11 | pages = 1878–1882 | date = novembar 2009 | pmid = 19833911 | doi = 10.2215/CJN.04660709 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nakon pregleda, stručni odbor koji su angažovali [[Institut za medicinu]] i [[Centri za kontrolu i prevenciju bolesti]] izvijestio je da ne postoji opravdanje zasnovano na zdravstvenim ishodima za smanjenje dnevnog unosa natrija ispod 2.300 miligrama, kako je preporučeno u prethodnim smjernicama za ishranu; izvještaj nije sadržavao preporuku za gornju granicu dnevnog unosa natrija.&lt;ref name=nap/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| vauthors = Kolata G |title=No Benefit Seen in Sharp Limits on Salt in Diet|url=https://www.nytimes.com/2013/05/15/health/panel-finds-no-benefit-in-sharply-restricting-sodium.html?pagewanted=all&amp;_r=0|access-date=3. 6. 2013|newspaper=New York Times|date=14. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da višak natrijuma može povećati krvni pritisak i rizik od srčanih oboljenja i [[moždani udar|moždanog udara]] kod nekih osoba.&lt;ref name=&quot;cdc-main&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.cdc.gov/salt/index.htm | title=Salt | publisher=US Centers for Disease Control, Department of Health and Human Services, Atlanta, GA | date=1. 6. 2016 | access-date=9. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Stoga zdravstvene vlasti preporučuju ograničenja unosa natrija u prehrani.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.cnpp.usda.gov/Publications/DietaryGuidelines/2010/Meeting2/CommentAttachments/AHA-220e.pdf |title=American Heart Association 2010 Dietary Guidelines |date=23. 1. 2009 |work=2010 Dietary Guidelines |publisher=American Heart Association |access-date=16. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110124154830/http://www.cnpp.usda.gov/publications/dietaryguidelines/2010/meeting2/commentattachments/aha-220e.pdf |archive-date=24. 1. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nrv.gov.au/nutrients/sodium.htm |title=Nutrient Reference Values for Australia and New Zealand – Sodium | work = Nutrient Reference Values for Australia and New Zealand |publisher=Australian Government National Health and Medical Research Council/ New Zealand Ministry of Health |access-date=16. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090929152401/http://www.nrv.gov.au/nutrients/sodium.htm |archive-date=29. 9. 2009 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nhs.uk/Conditions/vitamins-minerals/Pages/Other-vitamins-minerals.aspx#salt |title=Sodium Chloride |work=Eat Well, Be Well |publisher=UK Government Food Standards Agency |access-date=16. 5. 2010 |archive-date=7. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407015806/http://www.nhs.uk/Conditions/vitamins-minerals/Pages/Other-vitamins-minerals.aspx#salt |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hc-sc.gc.ca/hl-vs/iyh-vsv/food-aliment/sodium-eng.php |title=Health Canada, Healthy Living, Sodium |year=2008 |work=Healthy Living |publisher=Health Canada |access-date=16. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304144104/http://www.hc-sc.gc.ca/hl-vs/iyh-vsv/food-aliment/sodium-eng.php |archive-date=4. 3. 2010 }}&lt;/ref&gt; Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga Sjedinjenih Američkih Država preporučuje da pojedinci ne konzumiraju više od 1.500–2.300&amp;nbsp;mg natrija (3.750–5.750&amp;nbsp;mg soli) dnevno.&lt;ref name=diet&gt;{{cite web| url=http://www.cnpp.usda.gov/sites/default/files/dietary_guidelines_for_americans/PolicyDoc.pdf| title=Dietary Guidelines for Americans 2010| publisher=US Department of Agriculture and US Department of Health and Human Services| access-date=14. 2. 2015| archive-date=5. 10. 2018| archive-url=https://web.archive.org/web/20181005161616/https://www.cnpp.usda.gov/sites/default/files/dietary_guidelines_for_americans/PolicyDoc.pdf| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cdc-main/&gt;
Iako se morska sol ponekad reklamira kao zdravija od kuhinjske soli, oba oblika imaju isti sadržaj natrija.&lt;ref name=mayosalt&gt;{{Cite web | vauthors = Zeratsky K | title = Is sea salt better for your health than table salt? | publisher = Mayo Foundation for Medical Education and Research | date = 27. 8. 2009 | url = http://www.mayoclinic.com/health/sea-salt/AN01142 | access-date =22. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

==Označavanje==
[[UK]]: [[Agencija za standarde hrane]] definira nivo soli u hrani na sljedeći način: &quot;Visok je više od 1,5 g soli na 100 g (ili 0,6 g natrija). Nizak je 0,3 g soli ili manje na 100 g (ili 0,1 g natrija). Ako je količina soli na 100 g između ovih brojki, onda je to srednji nivo soli.&quot; U Velikoj Britaniji, hrana koju proizvode neki supermarketi i proizvođači ima boje &quot;][[semafor]]a&quot; na prednjoj strani pakovanja: crvena (visok), žuta (srednji) ili zelena (nizak)).&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.salt.gov.uk/understanding_labels.html | title = Understanding labels | archive-url = https://web.archive.org/web/20070331030341/http://www.salt.gov.uk/understanding_labels.html | archive-date = 31. 3. 2007| work = Salt.gov.uk | date = 6. 11. 2009 | access-date = 7. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;

 [[SAD]]: FDA-in „Vodič za označavanje hrane“ propisuje da li se hrana može označiti kao „bez“, „sa niskim udjelom“ ili „sa smanjenim/manje“ u pogledu natrija. Kada se o hrani navode druge zdravstvene tvrdnje (npr. nizak sadržaj [[masti]], kalorija itd.), potrebna je izjava o otkrivanju informacija ako hrana prelazi 480&amp;nbsp;mg natrija po „porciji“.&lt;ref&gt;{{cite web | work = U.S. Food and Drug Administration | url = http://www.cfsan.fda.gov/~dms/flg-6a.html | title = A Food Labeling Guide—Appendix A | archive-url = https://web.archive.org/web/20060321031336/http://www.cfsan.fda.gov/~dms/flg-6a.html | archive-date = 21. 3. 2006 }}&lt;/ref&gt;

==Kampanje==

=== Australija ===
U Australiji je kampanja &quot;Drop the Salt!&quot; imala za cilj smanjenje potrošnje soli kod Australijanaca na 6 g dnevno tokom pet godina, zaključno sa 2012.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Drop the Salt! Campaign|url=http://www.saltmatters.org/|access-date=7. 3. 2013|publisher=Australian Division on World Action on Salt &amp; Health|archive-date=23. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130223092137/http://www.saltmatters.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Južna Afrika ===
Godine 2016., [[Južnoafrička Republika]] je bila prva zemlja koja je zakonski propisala maksimalnu količinu soli u [[prerađena hrana|prerađenoj hrani]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Charlton K, Ware LJ, Baumgartner J, Cockeran M, Schutte AE, Naidoo N, Kowal P | title = How will South Africa's mandatory salt reduction policy affect its salt iodisation programme? A cross-sectional analysis from the WHO-SAGE Wave 2 Salt &amp; Tobacco study | journal = BMJ Open | volume = 8 | issue = 3 | pages = e020404 | date = mart 2018 | pmid = 29602855 | pmc = 5884349 | doi = 10.1136/bmjopen-2017-020404 }}&lt;/ref&gt; Zakon je imao za cilj rješavanje činjenice da 60% soli u prehrani potiče od prerađene hrane, pri čemu 65% svih etničkih grupa konzumira natrij u količini većoj od 6 g dnevno, a 40% mladih odraslih osoba u količini većoj od 9 g dnevno.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Webster J, Crickmore C, Charlton K, Steyn K, Wentzel-Viljoen E, Naidoo P | title = South Africa's salt reduction strategy: Are we on track, and what lies ahead? | journal = South African Medical Journal = Suid-Afrikaanse Tydskrif vir Geneeskunde | volume = 107 | issue = 1 | pages = 20–21 | date = decembar 2016 | pmid = 28112084 | doi = 10.7196/SAMJ.2017.v107i1.12120 | doi-broken-date = 12. 7. 2025 | hdl = 10019.1/104738 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Ujedinjeno Kraljevstvo ===
Konsenzus o soli i zdravlju (CASH)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.actiononsalt.org.uk/ |title=CASH: Consensus Action on Salt and Health |access-date=7. 3. 2013 | work = Wolfson Institute of Population Health | publisher = Queen Mary University of London }}&lt;/ref&gt; osnovano je u Ujedinjenom Kraljevstvu 1996. godine, kada se aktivno vodi kampanje za podizanje svijesti o negativnim zdravstvenim efektima visokog unosa soli. Fokus iz 2008. godine uključuje podizanje svijesti o visokim nivoima soli skrivenim u slatkoj hrani koja se prodaje djeci.&lt;ref&gt;{{cite news| title=Child health fears over high salt levels in sweet foods |url=https://www.theguardian.com/society/2008/jan/28/foodanddrink.healthandwellbeing |date=28. 1. 2008|work=The Guardian|location=London| vauthors = Rebecca S |access-date=23. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Britanska [[Agencija za standarde hrane]] je 2004. godine pokrenula [[javno zdravstvo|javnozdravstvenu]] kampanju pod nazivom &quot;Sol – Pazite&quot;, koja preporučuje ne više od 6 g soli dnevno; u njoj se pojavljuje lik po imenu [[Sid puž]], a kritikovalo ju je Udruženje proizvođača soli (SMA).&lt;ref&gt;{{cite web | work = Salt Manufacturers Association press release | url = http://www.saltsense.co.uk/releases/rel015.htm | title = New salt campaign under attack | archive-url = https://web.archive.org/web/20100325211142/http://www.saltsense.co.uk/releases/rel015.htm | archive-date = 25. 3. 2010 }}&lt;/ref&gt; [[Uprava za standarde oglašavanja (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Uprava za standarde oglašavanja]] nije podržala žalbu SMA u svojoj presudi.&lt;ref&gt;Uprava za standarde oglašavanja {{cite web | url = http://www.asa.org.uk/NR/rdonlyres/EFB31ED5-A00D-4AE7-8988-F69B20DF8C6D/0/Broadcast_rulings_20_April_05.pdf | title = Broadcast Advertising Adjudications | date = 20. 4. 2005 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090326202238/http://www.asa.org.uk/NR/rdonlyres/EFB31ED5-A00D-4AE7-8988-F69B20DF8C6D/0/Broadcast_rulings_20_April_05.pdf | archive-date = 26. 3. 2009 }}&lt;/ref&gt; U martu 2007. godine, FSA je pokrenula treću fazu svoje kampanje sa sloganom &quot;So. Je li vaša hrana puna nje?&quot;, koju je predvodila komičarka [[Jenny Eclair]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.salt.gov.uk/tv_ads.html | title = Salt TV ads | archive-url = https://web.archive.org/web/20090124172405/http://www.salt.gov.uk/tv_ads.html | archive-date = 24. 1. 2009 | work = Salt.gov.uk | date = 6. 11. 2009 | access-date = 7. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;
=== Sjedinjene Američke Države ===

==== Federalni programi ====
Od otprilike 2010. do 2022. godine, kao dio Programa za smanjenje natrijuma u zajednicama (SRCP), Centri za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država finansirali su lokalne zajednice širom Sjedinjenih Američkih Država kako bi implementirali različite politike, sisteme i strategije za promjenu okoliša usmjerene na povećanje pristupa hrani sa niskim sadržajem natrija u različitim okruženjima kao što su bolnice, mjesta za zajedničke obroke i univerzitetska okruženja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Sodium Reduction in Communities Program|url=https://archive.cdc.gov/#/details?url=https://www.cdc.gov/dhdsp/programs/sodium_reduction.htm |date=26. 1. 2022|access-date=10. 2. 2025|publisher=United States Centers for Disease Control and Prevention}}&lt;/ref&gt;

Od 2013. godine, preko 90 državnih i lokalnih zdravstvenih vlasti i zdravstvenih organizacija potpisalo je ugovor kao partneri NSRI-ja. Zajedno, partnerstvo NSRI-ja ohrabrilo je proizvođače hrane i lance restorana da se dobrovoljno obavežu na ciljeve NSRI-ja za smanjenje unosa natrijuma za 2012. i 2014. godinu. Cilj NSRI-ja bio je smanjiti unos natrijuma u hrani za 25 posto u pet godina i smanjiti unos natrijuma u populaciji za 20 posto u istom periodu, čime se smanjuje rizik od [[srčani udar|srčanog]] i [[moždani udar|moždanog udara]].
.&lt;ref name=&quot;nsri&quot;&gt;{{cite web|url=https://www1.nyc.gov/site/doh/health/health-topics/national-salt-reduction-initiative.page|title=Sodium initiatives|publisher=National Salt Reduction Initiative, City of New York|date=2016|access-date=20. 8. 2025|archive-date=5. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605025321/https://www.nyc.gov/site/doh/health/health-topics/national-salt-reduction-initiative.page|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Oporezivanje ====
U Sjedinjenim Američkim Državama, oporezivanje natrija je predloženo kao metod smanjenja unosa natrija i time poboljšanja zdravlja u zemljama gdje je tipska potrošnja soli visoka.&lt;ref name=&quot;pmid15485985&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wilson N | title = Salt tax could reduce population's salt intake | journal = BMJ | volume = 329 | issue = 7471 | pages = 918 | date = oktobar 2004 | pmid = 15485985 | pmc = 523164 | doi = 10.1136/bmj.329.7471.918-c }}&lt;/ref&gt; Zauzimajući alternativni stav, Institut za sol, tijelo industrije soli sa sjedištem u Sjevernoj Americi, aktivno promovira upotrebu soli,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.saltinstitute.org/About-Us|title=About the Salt Institute|year=2009 |publisher=Salt Institute |access-date=5. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; i dovođenje u pitanje ili protivljenje preporučenim ograničenjima unosa soli.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.saltinstitute.org/Issues-in-focus/Food-salt-health|title=Food salt &amp; health|year=2009 |publisher=Salt Institute |access-date=5. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;

=== Švedska ===
Švedska agencija za hranu je 1989. godine uvela simbol Nyckelhålet&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Nyckelhålet |url=https://www.livsmedelsverket.se/matvanor-halsa--miljo/nyckelhalet |access-date=5. 6. 2024 |website=www.livsmedelsverket.se |language=sv}}&lt;/ref&gt;(Zelena ključaonica). Simbol je kampanja javnog zdravlja koja ima za cilj pomoći potrošačima da pronađu zdravije alternative hrani, a zahtjevi za korištenje simbola razlikuju se ovisno o kategoriji hrane. Osim soli, zahtjevi uključuju sadržaj masti, kvalitet masti, sadržaj vlakana i šećer. Proizvođači hrane dobrovoljno podnose zahtjev za simbol na prehrambenim proizvodima koji ispunjavaju zahtjeve, a zahtjev obično pregleda opštinski odbor za zaštitu okoliša i zdravlja. Od juna 2009. godine, simbol se koristi i u Norveškoj i Danskoj.

==Smanjenje unosa natrija==
{{Glavni|Dijeta sa niskim sadržajem natrija}}
Dijeta sa niskim sadržajem natrija smanjuje unos natrija pažljivim odabirom hrane. Upotreba [[zamjens za so|zamjene za so]] može pružiti okus koji kompenzuje percipiranu bljutavost hrane sa niskim sadržajem soli; [[kalij-hlorid]] se široko koristi u tu svrhu. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) preporučuje dnevni unos kalija od najmanje 3.510&amp;nbsp;mg.&lt;ref name=who2013/&gt; Vladine intervencije poput reformulacije prehrambenih proizvoda i politike nabavke hrane imaju potencijal smanjiti unos soli u populaciji.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McLaren L, Sumar N, Barberio AM, Trieu K, Lorenzetti DL, Tarasuk V, Webster J, Campbell NR | display-authors = 6 | title = Population-level interventions in government jurisdictions for dietary sodium reduction | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 9 | issue = 9 | pages = CD010166 | date = septembar 2016 | pmid = 27633834 | pmc = 6457806 | doi = 10.1002/14651858.CD010166.pub2 }}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je pretjerano nizak unos natrija, ispod otprilike tri grama (3.000&amp;nbsp;mg) soli dnevno, povezan sa povećanom smrtnošću i većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.&lt;ref name=&quot;mente_2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;graudal_2014&quot; /&gt;

Cochraneov sistematski pregled iz 2020.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Graudal NA, Hubeck-Graudal T, Jurgens G | title = Effects of low sodium diet versus high sodium diet on blood pressure, renin, aldosterone, catecholamines, cholesterol, and triglyceride | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 12 | issue = 12 | pages = CD004022 | date = decembar 2020 | pmid = 33314019 | pmc = 8094404 | doi = 10.1002/14651858.CD004022.pub5 }}&lt;/ref&gt; zaključuje da kod bijelaca s hipertenzijom smanjenje unosa soli rezultira smanjenjem krvnog pritiska za oko 4 mmHg (oko 3,5%); kod osoba s normalnim krvnim pritiskom smanjenje je bilo zanemarivo. Slabi dokazi ukazuju na to da bi ovi efekti mogli biti nešto veći kod crnaca i azijskih osoba. Ovaj pregled također ukazuje na potencijalne negativne nuspojave na hormone i nivo lipida, tako da smanjenje unosa soli nije nužno preporučljivo za osobe s normalnim krvnim pritiskom.
Kod osoba s hroničnom bolešću bubrega, uključujući one na dijalizi, postoje dokazi s visokom sigurnošću da ograničenje unosa soli u prehrani može pomoći u snižavanju [[sistolni krvni pritissk|sistolnog]] i [[dijastolni krvni pritisak|dijastolnog krvnog pritiska]], kao i [[albuminurija|albuminurije]].&lt; ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = McMahon EJ, Campbell KL, Bauer JD, Mudge DW, Kelly JT | title = Altered dietary salt intake for people with chronic kidney disease | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2021 | issue = 6 | pages = CD010070 | date = juni 2021 | pmid = 34164803 | pmc = 8222708 | doi = 10.1002/14651858.CD010070.pub3 | collaboration = Cochrane Kidney and Transplant Group }}&lt;/ref&gt; Rizik od hipotenzivnih simptoma, poput vrtoglavice, može se također povećati kod nekih osoba, s umjerenom sigurnošću.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Nije jasno utječe li to na dozu potrebnu za antihipertenzivne lijekove. Učinak ograničenja soli na ekstracelularnu tekućinu, edem i smanjenje ukupne tjelesne težine također je neizvjestan.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|colwidth=30em}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book | title = Guideline: sodium intake for adults and children | url = https://www.who.int/publications/i/item/9789241504836 | access-date = 10. 5. 2023 | isbn = 978-92-4-150483-6 | year = 2012 | last1 = Organization | first1 = World Health | publisher = World Health Organization }}
* {{cite book | title = Salt Kills | isbn = 978-1938009006 | url = http://www.healthnowbooks.com/books/salt-kills/ | vauthors = Neravetla SR, Neravetla SR &lt;!--  Surender Reddy Neravetla and  Shantanu Reddy Neravetla--&gt; | publisher = Health Now Books, LLC | location = Springfield, OH | year = 2012 }}
* {{cite book | title = Strategies to Reduce Sodium Intake in the United States | isbn = 978-0-309-14805-4 | url = http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=12818 | author = Committee on Strategies to Reduce Sodium Intake | veditors = Henry JE, Taylor CL | publisher = The National Academies Press | location = Washington, DC | year = 2010 | doi = 10.17226/12818 | pmid = 21210559 }}
* {{cite book | title = Dietary Reference Intakes for Water, Potassium, Sodium, Chloride, and Sulfate | author = Panel on Dietary Reference Intakes for Electrolytes and Water | publisher = The National Academies Press | location = Washington, DC | year = 2005 | isbn = 978-0-309-09158-9 | url = http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=10925 | doi = 10.17226/10925 }}
{{refend}}
{{Teme o soli}}
{{Uticaj hrane, pića i načina života na zdravlje}}

{{portal|Hrana}}

[[Kategorija:Jestiva so]]
[[Kategorija:Uticaj hrane i ishrane na zdravlje|So]]</text>
      <sha1>drzhrz8h7y808sm8u9kdyfyahwipzjz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Ryan (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526015</id>
    <revision>
      <id>3900369</id>
      <parentid>3874421</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T16:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3900369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6668" sha1="f08m59r2kbyl067pji35kdtmehm8i8v" xml:space="preserve">{{About|britanskom biatloncu Paulu Ryanu|druge osobe s istim imenom|Paul Ryan}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Paul Ryan
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Paul Ryan
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|02|17}}
| mjesto_rođenja       = [[Netheravon]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 176
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1994.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 13. 9. 2025.
}}

'''Paul Ryan''' rođen 17. februara 1970. nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ry/paul-ryan-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418035604/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ry/paul-ryan-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Paul Ryan Olympic Results |accessdate=7. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|76]] 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|18]] 
|}
Ryan je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] Najbolji rezultat ostvario je ZOI 1992. osvajanjem 76-og mjesta u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]]s četiri promašaja i sa zaostatkom od 10:04.4&amp;nbsp;min u odnosu na [[Jevgenij Redkin|Jevgenija Redkina]], koji je nastupio za selekciju [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]].{{Ujedinjeni tim}} U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat 18-o mjesto na ZOI 1992. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]], [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]] i [[Ian Woods|Ianom Woodsom]], kada su s 9:27.0&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačke]]{{Njemačka I/Z}} štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Jens Steinigen]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
|  
|
|  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|9]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|89]]  
|   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|21]]
| 
|} 
Paul Ryan je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] nastupio dva puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 89-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s pet promašaja i zaostatkom od 11:35.5&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Andreas Zingerle|Andreasa Zingerlea]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Ryana u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 89-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 48-o  mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] u [[Novosibirsk]]u 19. marta 1992. u utrci na 20&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat osmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] u [[Fagernes]]u 15. marta 1992. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1994.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1657}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Ryan, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Netheravon]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>f08m59r2kbyl067pji35kdtmehm8i8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zapovednik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526380</id>
    <revision>
      <id>3900441</id>
      <parentid>3890599</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T04:34:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 5 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122879" sha1="8xs97gvj1a506jbgfur4q2qelwqgpau" xml:space="preserve">[[Slika:Заповедник &quot;Брянский Лес&quot;. Река Теребушка.jpg|thumb|350px| Pogled na [[Prirodni rezervat]], zapovednik Rusije]]
'''Zapovednik'''{{efn|{{IPAc-en|ˌ|z|æ|p|oʊ|ˈ|v|ɛ|d|n|ɪ|k}} {{respell|ZAP|oh|VED|nik}}; {{IPA|ru|zəpɐˈvʲedʲnʲɪk|}}}} je ustaljeni termin na [[Sovjetski savez|teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza]] za zaštićeno područje koje se &quot;zauvijek čuva u divljini&quot;. To je najviši stepen [[ekologija|zaštite okoliša]] za dodijeljena područja, koja su strogo zaštićena. Pristup javnosti je ograničen.

==Pregled==
Doslovni engleski prijevod riječi ''zapovednik'' je &quot;utočište prirode&quot; (poput [[utočište za životinje]]); međutim, u praksi, zapovednici se ponekad bave zaštitom stvari koje nisu priroda i mogu uključivati historijsko-kulturnu, historijsko-arheološku i druge vrste kulturne ili prirodne baštine. Oni također funkcioniraju kao važna mjesta za historijska istraživanja i obrazovanje te su stoga usporedivi s [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] kakva se nalaze u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] u [[Hong Kong]]u.

Termin ''zapovednik'', koji se odnosi na rezervat, osoblje i infrastrukturu, korišten je u bivšem Sovjetskom Savezu i još uvijek se koristi u Ruskoj Federaciji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama. Mnogi rezervati imaju područja s različitim stupnjevima zaštite; ponekad je [[pašnjak|ispaša]] dozvoljena do određene mjere.

Druge vrste zaštićenih područja uključuju [[nacionalni park]], zakaznike (što se odnosi na &quot;državni rezervat divljači&quot; jer je tamo dozvoljen ograničen [[lov]], prirodne spomenike (često pojedinačna stabla, geološke eksponate ili druga mala područja) itd. Neki zapovednici su prepoznati kao rezervati [[biosfera|biosfere]] (ili utočišta).

U Rusiji postoji 101 zapovednik koji pokrivaju oko 330.000&amp;nbsp;km² ili oko 1,4% ukupne površine zemlje. Obuhvataju sve, od izolovanih delova stepe do velikih prostranstava [[Sibir]]a i [[Arktik]]a, a veličina im varira od Galičke Gore na 2,31&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (570 hektara) do [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata]] na 41692 km2. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa nadgleda 99 rezervata. Izuzeci su Ilmenskij, kojim upravlja [[Ruska akademija nauka]], i Galička Gora, kojom upravlja [[Voronješki državni univerzitet]].&lt;ref&gt;Tsentr dickoy prirody&lt;/ref&gt;

==Teorija zapovednosti==
Teorijsko opravdanje zapovednika poznato je kao ''zapovednost''' (заповедность) - što znači &quot;stanje zaštićenosti u ''zapovedniku''&quot;. Razvijena je 1890-ih i početkom 20. stoljeća, uglavnom od strane biologa tla [[Vasilij Dokučajev|Vasilija Dokučajeva]].

Osnovna ideja ''zapovednosti''' je isključenje ljudi i zabrana ekonomske aktivnosti, s jedinim izuzecima koji su dozvoljeni naučnicima i čuvarima prirode.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003) p.2.&lt;/ref&gt; Zapovednici su zamišljeni kao dijelovi netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se mogu proučavati kao standardi s kojima se uspoređuju upravljani ekosistemi, kakvi se stvaraju u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[šumarstvo|šumarstvu]].&lt;ref&gt;Weiner (2000), p.91.&lt;/ref&gt; U tu svrhu, zapovednici moraju biti dovoljno veliki da budu samodostatni, sa kompletnim rasponom trofičkih nivoa sve do najviših [[predator]]a.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.12-13.&lt;/ref&gt;

Godine 1910. teoriju „zapovednosti“ razvio je I. P. Borodin, koji je tvrdio da zapovednike ne treba osnivati postupno, već kao planirani sistem [[rezervat]]a koji uključuje uzorke svih glavnih prirodnih regija u zemlji.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.17-18.&lt;/ref&gt;

U 1940-im [[Aldo Leopold]] razumio je potrebu za rezervatima tipa zapovednika: &quot;Dok čak i najveća područja divljine postaju djelimično poremećena, bilo je potrebno samo nekoliko divljih hektara da [[John Ernst Weaver|J.&amp;nbsp;E. Weaver]] otkrije zašto je [[flora]] prerije otpornija na sušu od agronomske flore koja ju je zamijenila.&quot; Odgovor je bio da divlja [[prerija]] ima mnogo složeniji i efikasniji korijenov sistem, a to se moglo otkriti samo proučavanjem netaknutog prirodnog ekosistema.&lt;ref&gt;Leopold (1968), pp.196-7.&lt;/ref&gt;
Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, uspostaviti danas „savršen“ zapovednik, potpuno prirodan i samodovoljan, posebno imajući u vidu naknadne efekte koji uključuju zagađenje i stakleničke plinove. Ipak, mnogi ruski zapovednici su dobra aproksimacija ideala i djeluju kao naučne institucije već mnogo decenija. {{Citation needed|date=januar 2025}}

==Historija==
Prvi zapovednici osnovani su u stepskoj regiji Ruskog Carstva 1890-ih. Neki su bili opremljeni istraživačkim stanicama. [[Vasilij Dokučajev]] bio je vodeći duh iza ovih ranih zapovednika. Područja stepe odabrana su za prve zapovednike zbog brzog nestanka djevičanske stepe dok je preoravana, i zato što se smatralo da oranje može pogoršati posljedice [[suša]]. Istraživanje je bilo potrebno kako bi se razumjela stepa i kako se ona može najbolje iskoristiti.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.10-13;Weiner (2000), p.12.&lt;/ref&gt;
Motivacija primijenjene nauke za osnivanje zapovednika nastavljena je u prvom državno organiziranom zapovedniku. [[Rezervat prirode Barguzin]] osnovala je carska vlada 1916. na istočnoj obali [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Njegova svrha bila je zaštita i proučavanje populacije [[samur]]a – vrijedne vrste krzna koja je opadala zbog prekomjernog lova.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.25.&lt;/ref&gt; Čini se da su i ostali zapovednici osnovani otprilike u isto vrijeme, ali su ili propali (npr. Sajan) ili nisu dobili formalno priznanje sve do kasnije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion13/13_KEDROVAYA-PAD/2_kedro.htm|title=Kedrovaya Pad'}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.24-25.&lt;/ref&gt;

[[Lenjin]]ova nacionalizacija zemljišta 1917. i 1918. stvorila je pravno povoljno okruženje za sovjetski sistem zapovednika, budući da obezbjeđivanje zemljišta za tu svrhu od privatnih vlasnika više nije bio problem.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.29.&lt;/ref&gt; Lenjin je možda bio zainteresiran za zaštitu prirode jer je dozvola za stvaranje 1919. odmah data &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion3/astrakhan/3_astrakhan.htm|title=Astrakhan Zapovednik}}&lt;/ref&gt; u [[Delta Volge|Delti Vollge]] na sjeverozapadnoj obali [[Kaspiisko more|Kaspijskog mora]].&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.30; Weiner (2000), p.27.&lt;/ref&gt;

Priznavanje zapovednika dobilo je čvrstu pravnu osnovu Zakonom &quot;O zaštiti prirodnih spomenika, vrtova i parkova&quot;, koji je Lenjin potpisao 1921.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.34; Weiner (2000), p.28.&lt;/ref&gt; Stvaranje zapovednika se nastavilo, ali je mjera također omogućila osnivanje nacionalnih parkova, iako nijedan nije osnovan u Sovjetskom Savezu narednih pola stoljeća.

Do 1933. u [[Rusija|Rusiji]] je bilo 15 državnih zapovednika,&lt;ref&gt;Weiner (2000), p. 251.&lt;/ref&gt;, a do 1995. ih je bilo 115. Prosječna površina novih zapovednika smanjila se sa 780&amp;nbsp;km² u periodu 1916–25. na 110&amp;nbsp;km² u periodu 1936–45, a zatim porasla na 5.060&amp;nbsp;km² u periodu 1986–95.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.206.&lt;/ref&gt; U 2007. godini postojao je 101 operativni zapovednik, što odražava mali broj novih otvorenih od 1995, ali i dva perioda zatvaranja i smanjenja sistema. Prvi od njih planirao je [[Aleksandr Malinovskii]]; proveden je 1951. s ciljem pretvaranja zapovednika u &quot;komercijalne i istraživačke&quot; institucije, kao i oslobađanja značajnih površina zaštićenih [[šuma]] za komercijalnu eksploataciju.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.118; Weiner (1999), p.102.&lt;/ref&gt; Tokom sljedećih 10 godina, sistem zapovednika se donekle oporavio, ali ga je 1961. [[Nikita Hruščov]] kritikovao, poznato referirajući se na film o njima&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion9/9-altai.htm|title=Altay Zapovednik}}&lt;/ref&gt; u kojem je prikazan naučnik kako posmatra vjevericu koja glođe [[orah]].&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.135; Weiner (1999), p.296.&lt;/ref&gt; Šest zapovednika je zatvoreno, a drugi su spojeni ili im je površina smanjena. &gt;Shtilmark (2003), p.&amp;nbsp;137.&lt;/ref&gt;

Iako je zapovednik u teoriji prostrano područje netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se koristi za naučna istraživanja sa stalnim osobljem naučnika i čuvara prirode, historija mnogih zapovednika je zapravo bila prilično drugačija, ponekad uključujući zatvaranje, eksploataciju (uključujući sječu šuma) i konačno ponovno otvaranje. Uprkos tome, neki zapovednici su imali gotovo besprijekornu historiju i većina je zadržala prvobitnu viziju naučnoistraživačkih institucija koje nisu otvorene za javnu rekreaciju.

==Zaštićena okolina==
 [[Slika:Zapsmap.jpg|thumb|right|450px|Mapa zapovednika u Rusiji]]

Nije lako sažeti pokrivenost ekosistema koje štite zapovednici, ali gruba ideja se može dobiti brojanjem broja rezervata u glavnim zonama prirodne vegetacije. Na karti su to, od sjevera prema jugu:
* '''[[Arktička pustinja]]''' (bez drveća; bez kontinuiranog vegetacijskog pokrivača) i '''tundra''' (bez drveća; mali [[grm]]ovi, [[šaš]], [[mahovine]])
* '''[[tajga]]''' (četinarska borealna šuma s primjesom breze i drugog listopadnog drveća)
* '''[[listopadna šuma']]'' (diskontinuirana zona kojom dominiraju hrast i druge listopadne vrste)
* '''[[stepa]]''' (bez drveća, dominiraju [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]] na sjeveru i [[trave]] na jugu).

Ovo je vrlo pojednostavljena klasifikacija. Svaka glavna zona je podijeljena na podzone, a postoje i prelazni tipovi vegetacije. Štaviše, mnogi zapovednici, posebno ako se nalaze u prelaznoj zoni ili pokrivaju niz nadmorskih visina, sadržavat će primjere nekoliko tipova vegetacije.

S tim kvalifikacijama, broj lokacija zapovednika (neki zapovednici zauzimaju široko raspršena mjesta, od kojih su neka ovdje zasebno obračunata) u različitim zonama je sljedeći: Arktička pustinja i tundra – oko 15; tajga – oko 40; listopadna šuma – oko 13; stepa – oko 30. Oko pola tuceta su pretežno [[Planina|planinski]], posebno na [[Kavkaz]]u. [[Komandorski zapovednik|Komandorski]] i [[Ostrvo Wrangel]] su udaljena ostrva. Nekoliko njih su uglavnom [[močvara|močvarna područja]].

==Upravljanje i korištenje==
Iako princip ''zapovednosti''' ne propisuje nikakvu ekonomsku upotrebu, u praksi se od zapovednika često tražilo da doprinesu nacionalnoj ekonomiji. Voronješki zapovednik, naprimjer, uzgajao je evropske dabrove za ponovno uvođenje u druga područja u svrhu podrške industriji krzna.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.71.&lt;/ref&gt; Nekoliko zapovednika se također smatra leglom za druge komercijalno vrijedne krznaše, poput [[samur]]a i desmana, što im omogućava da se šire u susjedna nezaštićena područja radi podrške komercijalnom lovu.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), p.67.&lt;/ref&gt;

Neintervencijsko upravljanje je teško primjenjivati u stepskim zapovednicima, koji su često premaleni da bi podržali samoodrživi ekosistem, uključujući divlje biljojede (poput sajge) koji su možda bili migratori. Ponekad se pribjegava različitim režimima košnje, koji međutim ne mogu zadovoljavajuće zamijeniti prirodne procese u mjeri u kojoj ne recikliraju hranjive tvari i organsku tvar kroz lanac ishrane [[biljojed]]a i [[mesojed]]a, niti mogu replicirati efekte gaženja.

Važna aktivnost u svim zapovednicima je redovno praćenje sezonskih događaja ([[fenologija]]). Ovo je sada standardizirano u programu posmatranja poznatom kao Hronika prirode (Летопись природы). Naziv je predložio [[Aleksandr Formozov]] 1937, iako su program praćenja razvijali V.N. Sukačev 1914. i [[Grigorii Kozhevnikov]] 1928.&lt;ref&gt;Shtilmark (2003), pp.67, 84, 96; Volkov (1996), p.9.&lt;/ref&gt; Upute za vođenje Hronike prirode se periodično ažuriraju.&lt;ref&gt;Filonov &amp; Nukhimovskaya (1990).&lt;/ref&gt;

Pod pritiskom da postanu samofinansirajući, neki zapovednici su u raznim periodima pokušavali razviti ekološki turizam - obično u tampon zoni rezervata, izbjegavajući tako kršenje principa „zapovednosti“. Međutim, u nekim slučajevima turizam postaje ozbiljan problem zbog blizine rekreacijskih centara, npr. u Teberdinskom zapovedniku na Kavkazu. Rekreacijski centar Dombaj, dugo omiljena ruska destinacija za alpsko skijanje, nalazi se blizu centra zapovednika, a utjecaj turizma u tom području, budući da ga posjećuje sve više Rusa i stranaca, stvorio je pritisak na očuvane ekosisteme oko njega.

==Međunarodni značaj sistema zapovednika==
[[Ljudi|Antropogeni utjecaj na okoliš]] - zbog zagađenja, klimatskih promjena i konačno rasta ljudske populacije - stvara sve ozbiljnije probleme, čije će rješenje ovisiti o boljem razumijevanju [[biosfera|biosfere]] nego što ga već imamo. Da bi se obezbijedili uslovi u kojima se takvo razumijevanje može razviti, neophodno je sačuvati koliko god je to moguće netaknute primjerke prirodnih [[ekosistem]]a, a zapovednici su jedini veliki sistem zaštićenih područja stvoren prvenstveno u tu svrhu. U slučaju erozije tla, naprimjer, samo poređenjem stope formiranja tla i gubitka iz netaknute stepe ili prerije i sa iste tipove zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom možemo shvatiti koliko je potonji često destruktivan za [[prirodni kapital]].&lt;ref&gt;Montgomery (2007), pp.150-8, 172-4.&lt;/ref&gt;

Redovno dugoročno praćenje prirodnih pojava u zapovednicima također je pružilo osnovni skup podataka koji je sada vrijedan za procjenu kako antropogeni pritisak, prvenstveno kroz klimatske promjene, utiče na prirodne ekosisteme. Budući da ovi potonji obavljaju esencijalne funkcije kao što su vezivanje ugljika i kruženje hranjivih tvari, očito je važno znati kako su ove [[ekosistemska usluga|ekosistemske usluge]] pogođene antropogenim pritiskom.&lt;ref&gt;Kokorin et al.&lt;/ref&gt;

==Lista prirodnih rezervata u Rusiji==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;width:98%&quot;
!scope=&quot;col&quot; |Ime
!scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot;|Slika
!scope=&quot;col&quot; |Lokacija
!scope=&quot;col&quot; |Website
!scope=&quot;col&quot; |Područje
!scope=&quot;col&quot; |Godina
!scope=&quot;col&quot; |Opis

|-
!scope='row' | [[Altajski prirodni rezervat|Altaj]]
| [[Slika:Chulyshman reka 01.jpg|150px|alt=Altajski zapovednik]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|52|0|N|88|57|0 |E|name=Altai|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.altzapovednik.ru/ Алтайский]
| 881238 ha
| 1932
| [[Altajske planine]] južno-centralne Rusije. Dio [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] &quot;[[Zlatne planine Altaja]]&quot;.&lt;ref name=&quot;parksite-Altai&quot;&gt;{{cite web|title=Altai (Official Reserve Website)|url=http://www.altzapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Altai&quot;&gt;{{cite web|title=Altai (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/1/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Astrahanski prirodni rezervat|Astrahan]]
| [[Slika:Astrachan Volgadelta.jpg|150px| Astrahan, delta Volge]]
| [[Astrahanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|34|52|N|47|54|59 |E|name=Astrakhan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://astrakhanzapoved.ru/ Астраханский]
| 66816 ha
| 1919.
| Ostrvo i močvarno područje na jugozapadnom uglu [[Volga|delte Volge]]. [[Trska]], [[rogoz]], [[vrba|vrbe]]. 50 [[vrsta]] [[riba]], uključujući [[jesetra|belugu jesetru]].&lt;ref name=&quot;parksite-Astrakhan&quot;&gt;{{cite web|title=Astrakhan (Official Reserve Website)|url=http://astrakhanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Astrakhan&quot;&gt;{{cite web|title=Astrakhan (Protected Russia)|url=http://russia.rin.ru/guides/6321.html|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Azas|Azas]]
| [[Slika:Вид с берега на озеро (зима).JPG|150px|alt=Azaški zapovednik]]
| [[Tuva]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|28|12|N|96|8|11 |E|name=Azas|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-azas.ru/ Азас]
| 300390 ha
| 1985.
| Smješten u središnjem dijelu Todžanskog bazena (ogromna međuplaninska dolina unutar [[Altajsko-sajanska regija|Altajsko-sajanske planinske zemlje]]) u sjeveroistočnoj Tuvi i proteže se duž rijeke Azas.&lt;ref name=&quot;parksite-Azas&quot;&gt;{{cite web|title=Azas (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-azas.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Azas&quot;&gt;{{cite web|title=Azas (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/25/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bajkalski prirodni rezervat|Bajkal]]
| [[Slika:Baikal reservate -2.jpg|150px|alt=Bajkalski zapovednik]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|20|36|N|105|9|27 |E|name=Baikalsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.baikal-zapovednik.ru/ Байкальский]
| 165724 ha
| 1968.
| Na jugoistočnoj obali Bajkalskog jezera. Štiti tajgu i planinska staništa duž jezera i susjednog središnjeg dijela [[Kamar-Dabanski planinski lanac|Kamar-Dabanskog planinskog lanca]].&lt;ref name=&quot;parksite-Baikalsky&quot;&gt;{{cite web|title=Baikalsky (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Baikalsky&quot;&gt;{{cite web|title=Baikalsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/3/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bajkal-Lenski rezervat prirode|Bajkal-Lena]]
| [[Slika:Baykal-Lena nature reserve.jpg|150px|alt=Bajkal-Lenski zapovednik]]
| [[Irkutska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|13|0|N|107|45|0 |E|name=Baykal-Lena|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.baikal-1.ru/ Байкало-Ленский]
| 660000 ha
| 1986.
| Smješten na sjeverozapadnoj obali Bajkalskog jezera, proteže se duž zapadne obale Bajkalskog jezera oko 120&amp;nbsp;km, sa prosječnom širinom od 65&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;parksite-Baykal-Lena&quot;&gt;{{cite web|title=Baykal-Lena (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-1.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Baykal-Lena&quot;&gt;{{cite web|title=Baykal-Lena (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/26/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Barguzin|Barguzin]]
| [[Slika:Davsha.jpg|150px|alt=Barguzinski zapovednik]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|30|0|N|109|50|0 |E|name=Barguzin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednoe-podlemorye.ru/ Баргузинский]
| 366868 ha
| 1916.
| Na zapadnoj padini [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]], uključujući sjeveroistočne obale Bajkalskog jezera, dio jezera i [[rijeka Barguzin|rijeku Barguzin]].&lt;ref name=&quot;parksite-Barguzin&quot;&gt;{{cite web|title=Barguzin (Official Reserve Website)|url=http://zapovednoe-podlemorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Barguzin&quot;&gt;{{cite web|title=Barguzin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/4/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Basegi] |Basegi]]
| [[Slika:Басеги 04.JPG|150px|alt=Basegi zapovednik]]
| [[Permski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|3|0|N|58|2|0 |E|name=Basegi|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.basegi.ru/ Басеги]
| 37935 ha
| 1982.
| Glavne rijeke su: [[Rijeka Usva]] (sjeverna granica prirodnog rezervata) i [[Rijeka Vilva]] (južna granica). Postoje i neke manje rijeke, poput tipičnih planinskih brzaka i kanala.&lt;ref name=&quot;parksite-Basegi&quot;&gt;{{cite web|title=Basegi (Official Reserve Website)|url=http://www.basegi.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Basegi&quot;&gt;{{cite web|title=Basegi (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/5/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Baškirija|Baškirija]]
| [[Slika:Pink mountain Masim.jpg|150px|alt=Baškirijski zapovednik]]
| [[Baškortostan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|20|44|N|57|46|40 |E|name=Bashkirski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/7/ Башкирский]
| 49609 ha
| 1930.
| Centralni dio Baškirije (Južni) [[Ural]]. Šumovita planinska obronka do rijeke Kaga; prelaz u stepsko-šumsku regiju.&lt;ref name=&quot;parksite-Bashkirski&quot;&gt;{{cite web|title=Bashkirski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bashkirski&quot;&gt;{{cite web|title=Bashkirski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bastak|Bastak]]
| [[Slika:Тигр Заветный.jpg|150px|alt= Amurski [[tigar]] u rezervatu Bastak]]
| [[Jevrejska autonomna oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|56|37|N|133|7|13 |E|name=Bastak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bastak-eao.ru/ Бастак]
| 91375 ha
| 1997.
| Smješten u slivu [[rijeka Amur|rijeke Amur]], teritorija rezervata obuhvata jugoistočne ogranke grebena Bureja i sjevernu periferiju Srednjeamurske nizije. Rezervat je bio mjesto uspješnog ponovnog naseljavanja ugrožene vrste amurskog tigra.&lt;ref name=&quot;parksite-Bastak&quot;&gt;{{cite web|title=Bastak (Official Reserve Website)|url=http://www.bastak-eao.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bastak&quot;&gt;{{cite web|title=Bastak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/6/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Belogorje|Belogorje]]
| [[Slika:Лес на Ворскле 02.jpg|150px|alt=Belogorje zapovednik]]
| [[Belgorodska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|37|12|N|35|58|12 |E|name=Belogorye|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-belogorye.ru/ Белогорье]
| 2131 ha
| 1935.
| Jugozapadna padina Centralnih brda na zapadnom rubu Rusije. [[kreda (period)|Kredno- krečnjački]] reljefni oblici.&lt;ref name=&quot;parksite-Belogorye&quot;&gt;{{cite web|title=Belogorye (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-belogorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Belogorye&quot;&gt;{{cite web|title=Belogorye (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/8/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bogdo-Baskunchak Nature Reserve|Bogdo-Baskunchak]]
| [[Slika:Богдо.jpg|150px|alt= Bogdo-Baskunčaski zapovednik]]
| [[Astrahanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|12|42|N|46|52|50 |E|name=Bogdo-Baskunchak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bogdozap.ru/ Богдинско-Баскунчакский]
| 18780 ha
| 1997.
| Polusušno područje oko [[jezero Baskunčak|jezera Baskunčak]] (slanog jezera) i planine Big Bogdo, sjeverno od [[delta Volge|delte Volge]].&lt;re]].&lt;ref name=&quot;parksite-Bogdinsko-Baskunchakski&quot;&gt;{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Official Reserve Website)|url=http://www.bogdozap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bogdinsko-Baskunchakski&quot;&gt;{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/9/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bolon|Bolon]]
| [[Slika:Водно-болотные угодья Болоньского заповедника. лето.jpg|150px|alt=Bolonski zapovednik]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=Bolon|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedamur.ru/zapovednik_bolonskij Болоньский]
| 103000 ha
| 1997.
| Smješten na nizinama Srednjeg Amura, uz jugozapadno od jezera Bolon, rezervat obuhvata močvare od međunarodnog značaja. Veliki broj ptica selica koje vode [[ptice|plovke]] koriste ovo područje za gniježđenje i zaustavljanje na dugim letovima.&lt;ref name=&quot;parksite-Bolon&quot;&gt;{{cite web|title=Bolon (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedamur.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bolon&quot;&gt;{{cite web|title=Bolon (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/10/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Bolšoehehcirskij prirodni rezervat|Bolšohcirski]]
| [[Slika:Хребет Большой Хехцир.JPG|150px|alt= Veliki greben Hehtsir]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=KhekhtsirskyBolon|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/12/ Большехехцирский]
| 45439 ha
| 1963.
| Rezervat obuhvata i dobio je ime po Velikom Hehtsirskom grebenu, oko 20&amp;nbsp;km južno od grada [[Habarovsk]]a, na Dalekom istoku Rusije. Rezervat je značajan zbog svog položaja blizu grada i kao ostrvo planinsko-šumske biološke raznolikosti okruženo nižim poplavnim ravnicama rijeka.&lt;ref name=&quot;zap-Kekhtsirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Khekhtsirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/12/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=23. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Boča|Boča]]
| [[Slika:Ikha River, Khabarovsk Krai.jpg|150px|alt=Rijeka Ikha]]
| [[Khabarovsk Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|48|8|11|N|139|13|16 |E|name=Botcha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/ Ботчинский]
| 267380 ha
| 1994.
| Najsjeverniji rezervat u kojem obitava [[ugrožena vrsta]] [[Amurski tigar|amurskog tigra]]. Rezervat se nalazi u sjeveroistočnom dijelu planinskog lanca Sihote-Alin, obuhvata sliv rijeke Botchi na njegovim istočnim padinama, u Sovjetskoj Gavani, Habarovska oblast.&lt;ref name=&quot;parksite-Botcha&quot;&gt;{{cite web|title=Botcha (Official Reserve Website)|url=http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Botcha&quot;&gt;{{cite web|title=Botcha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/14/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Brjanska šuma|Brjanska šuma]]
| [[File:Nerussa river.jpg|150px|alt=Zapovednik Brjanska šuma]]
| [[Brjanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|30|0|N|34|0|0 |E|name=Bryansk Forest|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.bryansky-les.ru/ Брянский Лес]
| 12186 ha
| 1987.
| Jedna od posljednjih preostalih netaknutih [[šuma]] na južnom kraju evropske širokolisne šume, koja podržava obilje divljih životinja u šumama i [[močvara]]ma.&lt;ref name=&quot;parksite-Bryansk Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Bryansk Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.bryansky-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bryansk Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Bryansk Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/15/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Bureja|Bureja]]
| [[Slika:Озеро Медвежье.jpg|150px|alt= Zapovednik Bureja]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|55|46|N|134|35|44 |E|name=Bureya|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapbureya.ru/ Буреинский]
| 358444 ha
| 1987.
| Planinska tundra, jezera, rijeke i jezera, [[ariš]]ove šume, [[smrčevo-jelova šuma|smrčevo-jelove šume]], šikare [[sibirski bor|sibirskog bora]], poplavne intrazonalne šume. Smješteno na zapadnom rubu Habarovskog kraja na ruskom [[Daleki istok|Dalekom istoku]].&lt;ref name=&quot;parksite-Bureya&quot;&gt;{{cite web|title=Bureya (Official Reserve Website)|url=http://zapbureya.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Bureya&quot;&gt;{{cite web|title=Bureya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/16/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Kavkaski prirodni rezervat|Kavkaz]]
| [[Slika:Kaukasian nature reserve.jpg|150px|alt=Kavkaski zapovednik]]
| [[Krasnodarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|50|10|N|40|24|3 |E|name=Caucasus|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kavkazzapoved.ru Кавказский им. Х.Г. Шапошникова]
| 280335 ha
| 1924.
| Najveći i najstariji na teritoriji posebno zaštićenog prirodnog područja na Sjevernom [[Kavkaz]]u.&lt;ref name=&quot;parksite-Caucasus&quot;&gt;{{cite web|title=Caucasus (Official Reserve Website)|url=http://kgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Caucasus&quot;&gt;{{cite web|title=Caucasus (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/40/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralna Crna Zemlja|Centralna Crna Zemlja]]
| [[File:20140613 204426 Richtone(HDR).jpg|150px|alt=Central Black Earth Zapovednik]]
| [[Kursk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|8|49|N|36|25|48 |E|name=Central Black Earth|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapoved-kursk.ru/ Centralno-Černozëmnyj]
| 5287 ha
| 1935
| Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Visoravanjskog područja unutar srednjeg pojasa šumsko-stepske zone, na teritoriji [[Medvenski okrug|Medvenskog]], [[Manturovski okrug, Kurska oblast|Manturovskog]] i [[Goršečenski okrug|Goršečenskog okruga]].&lt;ref name=&quot;parksite-Central Tsernozemsky&quot;&gt;{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Official Reserve Website)|url=http://zapoved-kursk.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Tsernozemsky&quot;&gt;{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/98/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralne šume|Centralna šuma]]
| [[Slika:Boloto02.JPG|150px|alt=Zapovednik Centralne šume]]
| [[Tverska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|56|27|18|N|32|58|36 |E|name=Central Forest|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.clgz.ru/ Centralno-Lesnoj]
| 24447 ha
| 1931.
| Smješten u jugozapadnom dijelu [[Valdajska brda|Valdajskih brda]], blizu razvodnice između slivova Atlantika ([[Zapadna Dvina]] i [[rijeka Lovat|Lovata]]) i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[rijeka Volga|Volga]]). Pejzaž unutar prirodnog rezervata je uglavnom brdovit, s velikom površinom koju zauzimaju močvare.&lt;ref name=&quot;parksite-Central Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Central Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.clgz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Forest&quot;&gt;{{cite web|title=Central Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/97/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralnog Sibira|Centralni Sibir]]
| [[Slika:Bakhta. Вечер у поселка - panoramio.jpg|150px|alt= Zapovednik Centralnog Sibira]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|21|25|N|90|39|51 |E|name=Central Siberia|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://centralsib.com/ Centralno-Sibirski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/ |date=16. 10. 2016 }}
| 1021469 ha
| 1985.
| Rezervat &quot;Centralnosibirski&quot; je jedan od najvećih šumskih rezervata na svijetu. [[Rijeka Jenisej|Jenisej]], [[Rijeka Bakhta]] i [[Rijeka Podkamena Tunguska]].&lt;ref name=&quot;parksite-Central Siberia&quot;&gt;{{cite web|title=Central Siberia (Official Reserve Website)|url=http://centralsib.com/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=16. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161016025443/http://centralsib.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Central Siberia&quot;&gt;{{cite web|title=Central Siberia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/99/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Podređeno mu je [[Rijeka Jeloguj|Prirodni rezervat rijeke Jeloguj]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://oopt.info/index.php?oopt=389|title=ООПТ России - Елогуйский федеральный заказник|website=oopt.info}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Černje Zemli|Černje Zemli]]
| [[Slika:Saiga tatarica in Chyornye zemli nature reserve.jpg|150px|alt= Sajge u Černim Zemljama]]
| [[Republika Kalmikija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|46|2|0|N|46|8|0 |E|name= Čornje Zemlje |type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-chernyezemli.ru/ Čornje Zemlje]
| 121901 ha
| 1990.
| (Na ruskom, &quot;Crne zemlje&quot;). Prvobitno je osnovan 1990. radi zaštite sajge (''Saiga tatarica''). Glavni dio rezervata nalazi se u Kaspijskoj depresiji, sjeverozapadno od Kaspijskog mora. Rezervat također ima kolonije [[čaplja|čaplji]], [[kormoran]]a i rijetkih [[pelikan]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-Chyornye Zemli&quot;&gt;{{cite web|title=Chyornye Zemli (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-chernyezemli.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Chyornye Zemli&quot;&gt;{{cite web|title=Chyornye Zemli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/100/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Dagestanski prirodni rezervat|Dagestan]]
| [[File:Бархан.jpg|150px|alt=Dagestanski zapovednik]]
| [[Dagestan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|44|42|3|N|47|0|22 |E|name=Dagestan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.dagzapoved.ru/ Дагестанский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/ |date=12. 10. 2019 }}
| 19061 ha
| 1987.
| Zimovalište za [[ptice selice]], sa pješčanim dinama i grebenima na sjeverozapadnoj obali Kaspijskog mora. Pješčana dina Sarah Kum je najviša pješčana dina u Evropi, sa 262 metra.&lt;ref name=&quot;parksite-Dagestan&quot;&gt;{{cite web|title=Dagestan (Official Reserve Website)|url=http://www.dagzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=12. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dagestan&quot;&gt;{{cite web|title=Dagestan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.net/index.php/News/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D1%8B/%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%BE-%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B3/%D0%A0%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD/%D0%9A%D1%83%D0%BC%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%80%D0%B0%D0%B9%D0%BE%D0%BD/%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Dalekoistočni morski prirodni rezervat|Dalekoistočni]]
| [[Slika:Спасения бухта, ДВГМЗ 1.jpg|150px|alt= Dalekoistočni morski rezervat]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|33|59|N|131|12|0 |E|name= Dalekoistočna marina|vrsta: znamenitost}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://dvmarine.ru/ Dalekoistočna morski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/ |date=17. 6. 2017 }}
| 64316 ha
| 1978.
| Morski rezervat u [[Zaliv Petra Velikog|zalivu Petra Velikog]], [[Japansko more]]. Za rezervat su utvrđena četiri područja s različitim režimima zaštite ukupne površine 64.311,6 hektara, uključujući 63.000 hektara morskog područja, te odobrena zaštitna zona oko pomorske granice širine 3 milje, a oko kopnene - 500 metara.&lt;ref name=&quot;parksite-Dalnevostochny Morskoy&quot;&gt;{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Official Reserve Website)|url=http://dvmarine.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170617091125/http://dvmarine.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dalnevostochny Morskoy&quot;&gt;{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Protected ussia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/29/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Darwin|Darwin]]
| [[Slika:Darwin nature reserve.jpg|150px|alt=Darwinski zapovednik]]
| [[Vologdska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|35|0|N|37|59|0 |E|name=Darwin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/ Darwinski]
| 11267 ha
| 1945.
| Prirodni rezervat Darwin nalazi se na ravnici Šeksna-Mologa i ravničarski je. Veliki dio rezervata prekriven je crnogoričnom šumom (tajgom) i močvarama. Zimi, močvare, rijeke i akumulacijsko jezero Rybinsk ostaju zaleđeni nekoliko mjeseci.&lt;ref name=&quot;parksite-Darwin&quot;&gt;{{cite web|title=Darwin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Darwin&quot;&gt;{{cite web|title=Darwin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/30/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Daurski prirodni rezervat|Daurija]]
| [[Slika:Сопки на севере озера Зун-Торей.jpg|150px|alt=Daurijski zapovednik]]
| [[Čitanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|4|0|N|115|39|0 |E|name=Daurija|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ Даурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ |date=27. 1. 2016 }}
| 44752 ha
| 1987.
| Suhe stepe i močvare Centralne Azije, u regiji Čita.&lt;ref name=&quot;parksite-Dauriya&quot;&gt;{{cite web|title=Dauriya (Official Reserve Website)|url=http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dauriya&quot;&gt;{{cite web|title=Dauriya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/31/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Denezkinski kamen|Denezkinski kamen]]
| [[File:Гора Денежкин Камень.jpg|150px|alt= Zapovednik Denezkinski kamen]]
| [[Sverdlovska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|30|29|N|59|29|39 |E|name=Denez
kinski kamen|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.denkamen.ru/ Denezkinski kamen]
| 78192 ha
| 1991.
| Smješteno na planini Denezkinski kamen, u Centralnom [[Ural]]u, te okolnim rijekama i šumama. 38% tajge smrekovo-borovo-jelove šume, 12% borove šume, 35% mješovite šume.&lt;ref name=&quot;parksite-Denezhkin Kamen&quot;&gt;{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Official Reserve Website)|url=http://www.denkamen.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Denezhkin Kamen&quot;&gt;{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/32/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Džerginski prirodni rezervat|Džerginski]]
| [[Slika:Bargujin1.jpg|150px|alt=Zapovednik Džerginski]]
| [[Burjatija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|6|51|N|111|27|32 |E|name= Džerginski |type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.barguzin-istok.ru/ Džerginski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/ |date=25. 2. 2020 }}
| 238088 ha
| 1992
| East of the north end of Lake Baikal, covers, the upper reaches of the Barguzin River at the junction of three major mountain ranges - the Barguzin, Ikat and South Muya ridges. Mountainous territory dominated by larch forests.&lt;ref name=&quot;parksite-Dzherginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzherginsky (Official Reserve Website)|url=http://www.barguzin-istok.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dzherginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzherginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/33/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Dzhugdzur|Dzhugdzur]]
| [[Slika:Dzhugzhursky Nature Reserve Boundaries.png|150px|alt=Sekcija Dzugdzug  (mapa)]]
| [[Habarovski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|6|15|N|138|15|26 |E|name=Dzhugdzur|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.djugdjur.ru/ Džugdžurski]
| 859956 ha
| 1990.
| Rezervat na obali [[Ohotsko more|Ohotskog mora]], na teritoriji Ajano-Majskog rejona Habarovskog kraja. Obuhvata južni dio obalnog lanca i središnji dio Džugdžurskog grebena, plus primorske dijelove.&lt;ref&gt;&quot;Dzhugdzursky (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Dzhugdzursky&quot;&gt;{{cite web|title=Dzhugdzursky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/34/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Istočnog Urala|Istočni Ural]]
| [[Slika:Ecodefense Mayak Exhibition 26 Reserve.jpg|150px|alt=East Ural Zapovednik]]
| [[Čeljabinska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|48|52|N|60|53|58 |E|name=East Ural|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[Istočno-Uralski]
| 16600 ha
| 1968.
| Državni &quot;radijacijski rezervat&quot;, smješten u šumsko-stepskoj zoni na istočnoj padini južnog [[Ural]]skog gorja. U blizini mjesta katastrofe u Kištimu 1957, drugog najgoreg ispuštanja radijacije nakon [[Černobil]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-East Ural&quot;&gt;&quot;East Ural (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-East Ural&quot;&gt;&quot;East Ural (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Erzi|Erzi]]
| [[Slika:Typical Ingush Castle.jpg|150px|alt= Zapovednik Erzi]]
| [[Ingušetija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|45|0|N|45|0|0 |E|name=Erzi|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.erziri.ru/ Erzi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/ |date=18. 7. 2020 }}
| 5970 ha
| 2000.
| Smješten na sjevernoj padini Velikog [[Kavkaz]]a u Džejrahskom Asinskom bazenu, uz Stjenovit greben. Rijeke u rezervatu uključuju Assu i Armhi koje se ulijevaju u rijeku Terek. Sjeverna trećina teritorije je pošumljena, područje grebena su alpske livade i planinske stepe.&lt;ref name=&quot;parksite-Erzi&quot;&gt;{{cite web|title=Erzi (Official Reserve Website)|url=http://www.erziri.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Erzi&quot;&gt;&quot;Erzi (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Galicijska Gora|Galicijska Gora]]
| [[Slika:Vorgol.jpg|150px|alt= Zapovednik Galicijska gora]]
| [[Lipecka oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|36|5|N|38|55|42 |E|name=Galcijska gora|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru Галичья Гора]
| 231 ha
| 1925.
| Na desnoj obali Dona nalazi se poznata planina [[Galicija]], jedinstvena prirodna znamenitost centralne Rusije. Ovom kraju je odavno poznato bogatstvo i raznolikost flore i faune.&lt;ref name=&quot;parksite-Galitsya Gora&quot;&gt;{{cite web|title=Galitsya Gora (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Galitsya Gora&quot;&gt;{{cite web|title=Galitsya Gora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/24/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Veliki Arktik]]
| [[Slika:Ursus maritimus in Alaska.jpg|150px|alt= Zapovednik Veliki Arktik]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|75|30|0|N|92|36|0 |E|name=Veliki Arktik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Большой Арктический]
| 4169222 ha
| 1993.
| Najveći rezervat Rusije i Evroazije, kao i jedan od najvećih na svijetu. Opsežni dijelovi morskih ostrva, poluostrva i riječnih slivova.&lt;ref name=&quot;parksite-Great Arctic&quot;&gt;{{cite web|title=Great Arctic (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Great Arctic&quot;&gt;{{cite web|title=Great Arctic (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/13/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Gydan|Gydan]]
| 
| [[Yamalo-Nenets Autonomous Okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|71|50|35|N|78|12|23 |E|name=Gydan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://gdanskiyzp.ru/ Гыданский]
| 878174 ha
| 1996.
| Najsjeverniji rezervat u zapadnom [[Sibir]]u. Prostire se na Gydanskom poluotoku u autonomnom okrugu Jamalo-Nenets.&lt;ref name=&quot;parksite-Gydan&quot;&gt;{{cite web|title=Gydan (Official Reserve Website)|url=http://gdanskiyzp.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Gydan&quot;&gt;{{cite web|title=Gydan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/194/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Ilmen|Ilmen]]
| [[File:Ilmenzapoved.JPG|150px|alt=Ilmen Zapovednik]]
| [[Chelyabinsk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|0|55|N|60|9|32 |E|name=Ilmen|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://igz.ilmeny.ac.ru/ Ильменский]
| 34380 ha
| 1920.
| Osnovan 1920. kao mineraloški prirodni rezervat, mjesto nalazišta mnogih rijetkih zemalja. Ovdje je prvi put otkriveno 16 minerala. Borove i [[ariš]]ove šume na niskim planinama; podnožja na istočnoj strani južnog Urala. U prošlosti se u tom području nalazilo 400 rudnika.&lt;ref name=&quot;parksite-Ilmen&quot;&gt;{{cite web|title=Ilmen (Official Reserve Website)|url=http://igz.ilmeny.ac.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ilmen&quot;&gt;{{cite web|title=Ilmen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/38/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkarija]]
| [[Slika:Summit shot (west) from Semenovskogo.jpg|150px|alt= Zapovednik Kabardino-Balkarija]]
| [[Kabardino-Balkarska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|2|56|N|43|14|33 |E|name=Kabardino-Balkaria|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-kbr.ru/ Kabardino-balkarski]
| 82507 ha
| 1976.
| Glavni kavkaski greben ovdje formira poznati &quot;Bezengijski zid&quot; koji se sastoji od vrhova Gestola (4859 m), Katyntau (4858,8 m), Džangi-Tau (5058 m), Istočni Džangi-Tau (5033 m) i Šhara (5068 m). U rezervatu se nalazi 256 [[glečer]]a.&lt;ref name=&quot;parksite-Kabardino-Balkarski&quot;&gt;{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-kbr.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kabardino-Balkarski&quot;&gt;{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/39/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Kaluški rezervati Rezervat prirode|Kaluški rezervati]]
| [[Slika:Kaluzhskiye Zaseki.jpg|150px|alt= Rezervat prirode Kaluga zapovednik]]
| [[Kaluška oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|35|26|N|35|47|17 |E|name=Kaluški zapovednik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zaseki.ru/ Kaluški zapovednik]
| 18533 ha
| 1992.
| Zaseki je ruska riječ koja sugerira 'barikadu od oborenog drveća'. U srednjem vijeku, oblast Kaluga bila je odbrambena linija između ruskih šuma na sjeveru i potencijalnih osvajača s juga. Rezervat je u nekim dijelovima zaštićen već hiljadu godina i ostaje netaknuta šuma.&lt;ref name=&quot;parksite-Kaluzhskiye Zaseki&quot;&gt;{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Official Reserve Website)|url=http://zaseki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kaluzhskiye Zaseki&quot;&gt;{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/41/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kandalaksha|Kandalaksha]]
| [[Slika:Kandalaksha nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Kandalakša]]
| [[Murmanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|67|4|34|N|32|31|30 |E|name=Kandalaksha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kandalaksha-reserve.ru/ Kandalakša]
| 70530 ha
| 1932.
Prirodni rezervat u Murmanskoj oblasti i Kareliji. Jedan od najstarijih u Rusiji. Smješten na obali i otocima Barencovog mora i Kandalakškog zaljeva [[Bijelo more|Bijelog mora]].&lt;ref name=&quot;parksite-Kandalaksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kandalaksha (Official Reserve Website)|url=http://www.kandalaksha-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kandalaksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kandalaksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/42/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Katunski prirodni rezervat|Katun]]
| [[Slika:Katun nature reserve.jpg|150px|alt=Katunski zapovednik]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|38|0|N|86|6|0 |E|name=Katun|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.katunskiy.ru/ Katunski]
| 150079 ha
| 1991.
| Visoravan centralnog Altaja u južnoj centralnoj Rusiji. Dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine &quot;Zlatne planine Altaja&quot;.&lt;ref name=&quot;parksite-Katun&quot;&gt;{{cite web|title=Katun (Official Reserve Website)|url=http://www.katunskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Katun&quot;&gt;{{cite web|title=Katun (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/43/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kedrovaya Pad|Kedrovaya Pad']]
| [[Slika:Кедровая падь.jpg|150px|alt= Zapovednik Kedrovaja Pad]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|6|18|N|131|30|45 |E|name=Kedrovaja Pad|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.leopard-land.ru/ Kedrovaja Pad]
| 17900 ha
| 1925.
| Kedrovaja Pad se nalazi na obalnim ograncima Mandžurskih planina. Granice rezervata se približavaju rijeci Barabaševka (do 1973. Mongugaj ili Bolšoj Mongugaj) na sjeveroistoku i rijeci Narva (do 1973. Sidimi) na jugozapadu. Na jugoistoku ga Dalekoistočna željeznica odvaja od Amurskog zaliva, koji je udaljen manje od 5&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;parksite-Kedrovaya Pad&quot;&gt;{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Official Reserve Website)|url=http://www.leopard-land.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kedrovaya Pad&quot;&gt;{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/44/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Kerzenetski prirodni rezervat|Kerzeneti]]
| [[Slika:Одно небольшое из большого множества болот заповедника.jpg|150px|alt=Kerzenetski zapovednik]]
| [[Nižnjenovgorodska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|56|37|0|N|44|16|0 |E|name=Kerzhinski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kerzhenskiy.ru/ Kerzenetski]
| 46940 ha
| 1993.
| Rezervat se nalazi u srednjem slivu rijeke Kerženec (pritoka Volge). Teren je otprilike pola [[šuma]], a pola [[močvara]].&lt;ref name=&quot;parksite-Kerzhinski&quot;&gt;{{cite web|title=Kerzhinski (Official Reserve Website)|url=http://www.kerzhenskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kerzhinski&quot;&gt;{{cite web|title=Kerzhinski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/45/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Hanka prirodni rezervat|Hanka]]
| [[Slika:Закат над Ханкой.jpg|150px|alt= Zalazak sunca nad jezerom Hanka]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|0|0|N|132|9|0 |E|name=Khanka|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.khanka-lake.ru/ Hankanski]
| 43679 ha
| 1990.
| Uključuje vode jezera Hanka i njegovu obalu. Teritorija je podijeljena na pet izoliranih područja.&lt;ref name=&quot;parksite-Khanka&quot;&gt;{{cite web|title=Khanka (Official Reserve Website)|url=http://www.khanka-lake.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khanka&quot;&gt;{{cite web|title=Khanka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/94/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Hankazija|Hankazija]]
| [[File:Khakasski nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Hakasija]]
| [[Khakassia]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|6|0|N|89|17|0 |E|name=Khakassia|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-khakassky.ru/en/Hankasija]{{Mrtav link}}
| 267483 ha
| 1999.
| Dva velika planinska područja (alpsko i planinsko-stepsko), te stepska grupa uključuju sedam klaster lokacija smještenih unutar lijeve obale Minusinske depresije.&lt;ref name=&quot;parksite-Khakasski&quot;&gt;{{cite web|title=Khakasski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-khakassky.ru/en|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khakasski&quot;&gt;{{cite web|title=Khakasski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/93/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Hinganski prirodni rezervat|Hinganski]]
| [[Slika:Khingan Nature Reserve.jpg|150px|alt=Hinganski zapovednik]]
| [[Amur Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|1|1|N|130|26|49 |E|name=Khingan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.khingan.ru/ Hinganski]
| 93995 ha
| 1963.
| Krajnji jugoistok Amurske regije unutar Arharinske nizije (70%) i ogranaka Malog Hingana (30%). Stepski i šumsko-stepski pejzaži. Gniježđenje usurskih [[ždral]]ova.&lt;ref name=&quot;parksite-Khingan&quot;&gt;&quot;Khingan (Official Reserve Website)&quot; (in Russian),Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khingan&quot;&gt;{{cite web|title=Khingan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/95/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Khopyor Nature Reserve|Khopyor]]
| [[Slika:Novokhopyorsk of Voronezh region. Khopyorsky State Reserve. Khopyor river.JPG|150px|alt=Hopiorski zapovednik]]
| [[Voronješka oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|11|41|N|41|43|58 |E|name=Khopyor|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.hoperzap.ru/index.php Хопёрский]
| 16178 ha
| 1935.
| Teritorija se proteže 50&amp;nbsp;km duž rijeke Hopper u Voronješkoj oblasti. Oko 80% površine prekriveno je šumama, među kojima dominiraju poplavne i brdske hrastove šume, mala područja [[stepa]] i [[livada]]. Postoji oko 400 jezera i mrtvaja.&lt;ref name=&quot;parksite-Khopyor&quot;&gt;{{cite web|title=Khopyor (Official Reserve Website)|url=http://www.hoperzap.ru/index.php|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Khopyor&quot;&gt;{{cite web|title=Khopyor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/96/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kivač|Kivač]]]
| [[Slika:Kivach 2008.JPG|150px|alt=Kivački zapovednik]]
| [[Republika Karelija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|20|0|N|33|55|0 |E|name=Kivach|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapkivach.ru/ Кивач] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 10880 ha
| 1931
| Uključuje poznati [[vodopad]] Kivač na rijeci Suna, visok 10,7 m. Rezervat je osnovan 1931. radi proučavanja i zaštite karelijskog tigra.&lt;ref name=&quot;parksite-Kivach&quot;&gt;{{cite web|title=Kivach (Official Reserve Website)|url=http://www.zapkivach.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kivach&quot;&gt;{{cite web|title=Kivach (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/46/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kologrivski|Kologrivski les]]
| [[File:Кологривский лес 2.jpg|150px|alt=Kologrivsky Zapovednik]]
| [[Kostroma Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|56|0|N|43|51|0 |E|name=Kologrivsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://kologrivskiy-les.ru/ Кологривский лес]
| 58940 ha
| 2006.
| Tamna crnogorična šuma u prelaznoj zoni između sjeverne i južne tajge, na sjeveroistoku Ruske ravnice, 350&amp;nbsp;km sjeveroistočno od Moskve. Sadrži šumarke stare smrče i služi za očuvanje i naučno proučavanje regeneracije šuma.&lt;ref name=&quot;parksite-Kologrivsky&quot;&gt;{{cite web|title=Kologrivsky Les (Official Reserve Website)|url=http://kologrivskiy-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kologrivsky&quot;&gt;{{cite web|title=Kologrivsky Les (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/47/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Zapovednik Komandorski|Komandor]]
| [[Slika:О. Медный 45624.jpg|150px|alt=Komandorski zapovednik]]
| [[Kamchatka Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|0|0|N|165|0|0 |E|name=Komandor|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.komandorsky.ru/ Командорский]
| 3648679 ha
| 1993
| Komandorski otoci, najzapadniji od Aleutskih otoka (od kojih se većina nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci), su ostrva bez drveća i rijetko naseljena, 110 milja istočno od ruskog poluostrva [[Kamčatka]].&lt;ref name=&quot;parksite-Komandor&quot;&gt;{{cite web|title=Komandor (Official Reserve Website)|url=http://www.komandorsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Komandor&quot;&gt;{{cite web|title=Komandor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/48/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Komsomolsk|Komsomolsk]]
| [[Slika:Hemerocallis middendorffii (Hemerocallidaceae) (36162213775).jpg|150px|alt=Komsomolski zapovednik]]
| [[Habarovsk kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|48|36|N|137|43|9 |E|name=Komsomolsk|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[ Комсомольский]
| 64278 ha
| 1963
| Pokriva izvorište rijeke Gorin, lijeve pritoke Amura, u dolini rijeke Amur u Habarovskom kraju na ruskom Dalekom istoku.&lt;ref name=&quot;parksite-Komsomolsk&quot;&gt;&quot;Komsomolsk (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Komsomolsk&quot;&gt;{{cite web|title=Komsomolsk (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/49/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Koryak|Koryak]]
| [[Slika:Korjaksky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Koryak]]
| [[Kamchatka Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|48|28|N|166|11|45 |E|name=Koryak|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.koryakskigpz.ru/ Корякский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250830080728/https://koryakskigpz.ru/ |date=30. 8. 2025 }}
| 327106 ha
| 1995.
Smješten na sjeveru poluotoka Kamčatka, u dolini rijeke Kujul, rezervat obuhvata okolne planine poluotoka Gauvin i susjedne vode u Lavrovovom zalivu.&lt;ref name=&quot;parksite-Koryak&quot;&gt;{{cite web|title=Koryak (Official Reserve Website)|url=http://www.koryakskigpz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224193443/http://www.koryakskigpz.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Koryak&quot;&gt;{{cite web|title=Koryak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/54/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kostomukša|Kostomukša]]
| [[Slika:Река Каменная.jpg|150px|alt=Rijeka Kamenaja]]
| [[Republika Karelija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|64|28|23|N|30|16|27 |E|name=Kostmuksha|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://kost-zap.ru/ Костомукшский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/ |date=26. 6. 2006 }}
| 47569 ha
| 1983
| Šume, jezera i tekuće vodene površine i druga močvarna područja. Dio prekograničnog rezervata s Finskom na zapadu.&lt;ref name=&quot;parksite-Kostamuksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kostamuksha (Official Reserve Website)|url=http://kost-zap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kostamuksha&quot;&gt;{{cite web|title=Kostamuksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/55/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kronotsky|Kronotsky]]
| [[Slika:Uzon caldera.jpg|150px|alt= Zapovednik Kronotsky]]
| [[Kamčatka|Kamčatski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|40|0|N|161|0|0 |E|name=Kronotsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kronoki.ru/ Кроноцкий]
| 1142134 ha
| 1967
| Opisan kao &quot;Zemlja vatre i leda&quot;, rezervat obuhvata nekoliko planinskih lanaca s mnogim vulkanima - aktivnim i ugašenim - i jedinim otvorenim gejzirskim bazenom u Rusiji (&quot;Dolina gejzira&quot;&lt;ref name=&quot;parksite-Kronotski&quot;&gt;{{cite web|title=Kronotsky (Official Reserve Website)|url=http://www.kronoki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;.&lt;zap-Kronotski&quot;&gt;{{cite web|title=Kronotski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/56/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Kurilski otoci|Kurili]]
| [[Slika:Kurils nature reserve.jpg|150px|alt=Kurilski zapovednik]]
| [[Sakhalin Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|5|0|N|145|59|0 |E|name=Kurils|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kurilskiy.ru/ Курильский]
| 65364 ha
| 1984.
| Ostrvo Kunašir i ostrva Malog Kurilskog grebena.&lt;ref name=&quot;parksite-Kurils&quot;&gt;{{cite web|title=Kurils (Official Reserve Website)|url=http://www.kurilskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kurils&quot;&gt;{{cite web|title=Kurils (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/59/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Kuznetski Alatau|Kuznjecki Alatau]]
| [[Slika:Kuznetsk Alatau 1.jpg|150px|alt= Zapovednik Kuznetski Alatau]]
| [[Oblast Kemerovo]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|45|0|N|89|15|0 |E|name=Kuznetski Alatau|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.kuz-alatau.ru/ Кузнецкий Алатау]
| 401811.7447 ha
| 1989.
| | Niska, srednje visoka visoravan u planinskoj regiji Altai-Sayan na jugu Zapadnog Sibira. Kuznjecki Alatau nije jedinstven planinski lanac, već se sastoji od nekoliko lanaca srednje visine, između kojih se nalaze riječne doline. To je sliv rijeka Tom i Čuli.&lt;ref name=&quot;parksite-Kuznetsk Alatau&quot;&gt;{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Official Reserve Website)|url=http://www.kuz-alatau.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Kuznetsk Alatau&quot;&gt;{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/58/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Laponije|Laponija]]
| [[Slika:Lapland reservate-2.jpg|150px|alt=Laponijski zapovednik]]
| [[Murmanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|67|49|0|N|32|28|0 |E|name=Lapland|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.laplandzap.ru/ Laponijski]
| 278436 ha
| 1957.
| Rezervat biosfere [[Laponija]] nalazi se na sjeverozapadu Rusije, u središtu zapadnog dijela poluotoka Kola. Reljef rezervata karakteriziraju Laponske planine ([[tundra]]), koje se protežu jugoistočno od granice s Finskom.&lt;ref name=&quot;parksite-Lapland&quot;&gt;{{cite web|title=Lapland (Official Reserve Website)|url=http://www.laplandzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lapland&quot;&gt;{{cite web|title=Lapland (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/61/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Lazovski prirodni rezervat|Lazovski]]
| [[File:Petrov-002.jpg|150px|alt=Lazovsky Zapovednik]]
| [[Primorsky Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|14|0|N|133|24|0 |E|name=Lazovsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.lazovzap.ru/ Лазовский]
| 120989 ha
| 1957.
| Lazovski prirodni rezervat nalazi se u istom okrugu u jugoistočnom dijelu Primorskog kraja, na obroncima planinskog lanca Sihote-Alin, okrenut prema [Japansko more|[Japanskom moru]]. 95% je pošumljeno, s najvećim porastom tise na ruskom Dalekom istoku.&lt;ref name=&quot;parksite-Lazovski&quot;&gt;{{cite web|title=Lazovski (Official Reserve Website)|url=http://www.lazovzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lazovski&quot;&gt;{{cite web|title=Lazovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/60/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat divljih životinja Delta Lene|Delta Lene]]
| [[Slika:На Большой Туматской.tif|150px|alt= Zapovednik Delta Lene]]
| [[Republika Saha]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|73|0|0|N|127|0|0 |E|name=Lena Delta|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ustlensky.ru/ Усть-Ленский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/ |date=11. 1. 2016 }}
| 1433000 ha
| 1985.
| Smješten u delti rijeke Lene u Republici Saha, na krajnjem sjeveru istočnog Sibira u Rusiji.&lt;ref name=&quot;parksite-Lena Delta&quot;&gt;{{cite web|title=Lena Delta (Official Reserve Website)|url=http://www.ustlensky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111181552/http://ustlensky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Lena Delta&quot;&gt;{{cite web|title=Lena Delta (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/92/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Mala Sosva|Mala Sosva]]
| [[Slika:Malaya Sosva Reserve (Borders).png|150px|alt= Zapovednik Mala Sosva]]
| [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|62|4|59|N|62|5|47 |E|name=Little Sosva|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.m-sosva.ru/ Малая Сосьва]
| 225562 ha
| 1976
| The reserve &quot;Malaya Sosva&quot; is located in the Northern Urals in the territory of the West Siberian Plain. Sosvinsky Ob River; broken relief, a significant incision of river valleys, and a developed river system.&lt;ref name=&quot;parksite-Little Sosva&quot;&gt;{{cite web|title=Little Sosva (Official Reserve Website)|url=http://www.m-sosva.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Little Sosva&quot;&gt;{{cite web|title=Little Sosva (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/64/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Magadanski rezervat prirode|Magadan]]
| [[Slika:Побережье Охотского моря. Ольский участок.JPG|150px|alt=Magadanski zapovednik]]
| [[Magadan Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|38|31|N|147|26|55 |E|name=Magadan|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.magterra.ru/ Магаданский]
| 883817 ha
| 1982.
| Nalazi se na jugu Magadanske oblasti, blizu sjeverne obale [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Sva nalazišta su udaljena jedno od drugog, nemaju naselja i saobraćajnih ruta.&lt;ref name=&quot;parksite-Magadan&quot;&gt;{{cite web|title=Magadan (Official Reserve Website)|url=http://www.magterra.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Magadan&quot;&gt;{{cite web|title=Magadan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/63/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Mordovski rezervat prirode|Mordovski]]
| [[Slika:Lake in Mordovsky Zapovednik.png|150px|alt= ZapovednikMordovski]] 
| [[Mordovija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|49|15|N|43|20|26 |E|name=Mordovski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/ Мордовский им. П. Г. Смидовича] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/ |date=24. 5. 2016 }}
| 32148 ha
| 1935.
| Na sjeveru Republike Mordovije, na desnoj obali rijeke Mokše, na rubu crnogorično-listopadnih [[šuma]] i [[stepa]].&lt;ref name=&quot;parksite-Mordovski&quot;&gt;{{cite web|title=Mordovski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 5. 2016|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Mordovski&quot;&gt;{{cite web|title=Mordovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/65/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Nenetski prirodni rezervat|Neneti]]
| [[Slika:Русский Заворот.jpg|150px|alt=Nenetski zapovednik]]
| [[Nenetski Autonomni Okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|68|35|35|N|53|45|27 |E|name=Nenets|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.nenetz.ru/ Ненецкий]
| 313400 ha
| 1997.
| Sjeverni Arktik na obali Barencovog mora i delti rijeke Pečore, u Nenečkom autonomnom okrugu. Obilne močvare, rijeke i morski otoci pružaju stanište hiljadama [[ptica selica]] i drugih [[životinja]].&lt;ref name=&quot;parksite-Nenets&quot;&gt;{{cite web|title=Nenets (Official Reserve Website)|url=http://www.nenetz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nenets&quot;&gt;{{cite web|title=Nenets (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/66/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Nižnesvirski|Nižnesvirski]]
| [[Slika:Север России (111).JPG|150px|alt= Zapovednik Nižnesvirski]]
| [[Lenjingradska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|36|0|N|33|0|0 |E|name=Nizhnesvirsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.n-svirsky.ru/ Нижнесвирский]
| 42390 ha
| 1980
| Štiti pejzaže istočne obale jezera Ladoga. Teritorija zauzima nizine na desnoj obali donjeg toka rijeke Svir.&lt;ref name=&quot;parksite-Nizhnesvirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Official Reserve Website)|url=http://www.n-svirsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nizhnesvirsky&quot;&gt;{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/67/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervatz Nora|Nora]]
| [[Slika:Norsky Nature Reserve (borders).png|150px|alt= Zapovednik Nora]]
| [[Amurska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|30|4|N|130|17|33 |E|name=Nora|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://norzap.ru/ Норский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/ |date=26. 1. 2016 }}
| 211168 ha
| 1998.
| Sjeveroistočni dio Amursko-zejske ravnice između rijeka Nore i Selemdže. Rasprostranjene šume ''[[Chenopodiaceae]]'' i termokrš tipičnih područja sjeverno od Amurske regije.&lt;ref name=&quot;parksite-Nora&quot;&gt;{{cite web|title=Nora (Official Reserve Website)|url=http://norzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nora&quot;&gt;{{cite web|title=Nora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/68/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sjeverne Osetije|Sjeverna Osetija]]
| [[Slika:Высокогорные цветы.jpg|150px|alt= Zapovednik Sjeverna Osetija]]
| [[Sjeverna Osetija-Alanija]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|42|47|0|N|44|5|0 |E|name=Sjeverna Osetija|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik15-osetia.ru/ Северо-Осетинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/ |date=22. 1. 2016 }}
| 29000 ha
| 1967.
| Visokoplaninski rezervat smješten na sjevernoj padini Kavkaskih planina, na visini od 650 do 4.249 metara. U rezervatu se nalazi 76 glečera.&lt;ref name=&quot;parksite-North Ossetia&quot;&gt;{{cite web|title=North Ossetia (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik15-osetia.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-North Ossetia&quot;&gt;{{cite web|title=North Ossetia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/83/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Nurguš|Nurguš]]
| [[Slika:Nurgush.jpg|150px|alt= Nurguški greben, Južni Ural]]
| [[Kirovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|0|43|N|48|27|24 |E|name=Nurgush|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://nurgush.org/ Нургуш]
| 23449.7 ha
| 1994.
| Jedan od rijetkih netaknutih šumskih pejzaža sjeverne evropske Rusije, praktično netaknut ljudskim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;parksite-Nurgush&quot;&gt;{{cite web|title=Nurgush (Official Reserve Website)|url=http://nurgush.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Nurgush&quot;&gt;{{cite web|title=Nurgush (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/69/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Oka|Oka]]
| [[Slika:Oka nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oka]]
| [[Rjazanska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|45|0|N|40|45|0 |E|name=Oka|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://oksky-reserve.ru/ Окский]
| 55722 ha
| 1935.
| Glavni dio rezervata nalazi se na lijevoj obali rijeke Pra. Rezervat također uključuje rijeke Lamšu i Crnu. Najšira parcela poplavne ravnice Oke i jezera poplavne ravnice.&lt;ref name=&quot;parksite-Oka&quot;&gt;{{cite web|title=Oka (Official Reserve Website)|url=http://oksky-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Oka&quot;&gt;{{cite web|title=Oka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/71/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Oljokma|Oljokma]]
| [[Slika:Krestjah river in Olekminsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oljokma]]
| [[Republika Saha]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|58|39|22|N|122|15|28 |E|name=Olyokma|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://olekminskiy.ru/ Олёкминский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/ |date=22. 5. 2013 }}
| 847102 ha
| 1984.
| Smješten južno od srednjeg toka rijeke Lene na desnoj obali njene druge najveće pritoke - Olekme, na spoju Aldanskog gorja i Prilenskog platoa u Oljokminskom okrugu Republike Saha (Jakutija).&lt;ref name=&quot;parksite-Olyokma&quot;&gt;{{cite web|title=Olyokma (Official Reserve Website)|url=http://olekminskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Olyokma&quot;&gt;{{cite web|title=Olyokma (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/70/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Orenburg|Orenburg]]
| [[Slika:Burtunskaya step.jpg|150px|alt=Orenburški zapovednik]]
| [[Orenburška oblast]] &lt;br/&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|5|8|N|57|41|13 |E|name=Orenburg|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.orenzap.ru/ Оренбургский]
| 21653 ha
| 1988.
| Svrha rezervata - očuvanje i obnova jedinstvenih stepskih pejzaža nekoliko sličnih područja - istočno od Volge, Urala, Južnog Urala i Transurala.&lt;ref name=&quot;parksite-Orenburg&quot;&gt;{{cite web|title=Orenburg (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Orenburg&quot;&gt;{{cite web|title=Orenburg (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/72/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pasvik|Pasvik]]
| [[Slika:Pasvik Zapovednik, River Paz.jpg|150px|alt= Zapovednik Pasvik]]
| [[Murmanska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|69|8|31|N|29|13|59 |E|name=Pasvik|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.pasvik51.ru/ Пасвик]
| 14727 ha
| 1992.
| Bilateralni prirodni rezervat smješten u dolini rijeke Pasvikdalen u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Na ruskoj strani, rezervat je veliko područje borove šume koje nije direktno povezano s rezervoarom Fjærvann na norveškoj strani.&lt;ref name=&quot;parksite-Pasvik&quot;&gt;{{cite web|title=Pasvik (Official Reserve Website)|url=http://www.pasvik51.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pasvik&quot;&gt;{{cite web|title=Pasvik (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/74/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Pečora-Ilič]]
| [[Slika:Плато Маньпупунер.jpg|150px|alt= Zapovednik Pečoro-Ilič]]
| [[Komi Republic]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|35|0|N|58|15|0 |E|name=Pechoro-Ilych|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.pechora-reserve.ru/ru Печоро-Илычский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru |date=13. 3. 2016 }}
| 721322 ha
| 1930.
| U jugoistočnom uglu Republike Komi (Troitsko-Pečorski okrug), na zapadnim obroncima Uralskih planina i susjednim podnožjima i nizinama. Područje se drenira gornjim tokom rijeke Pečore i njene pritoke Ilič.&lt;ref name=&quot;parksite-Pechoro-Ilych&quot;&gt;{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Official Reserve Website)|url=http://www.pechora-reserve.ru/ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pechoro-Ilych&quot;&gt;{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/107/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Pinezhsky|Pinezhsky]]
| [[Slika:Golubino cave 8.JPG|150px|alt= Zapovednik Pinezhsky]]
| [[Arhangelska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|64|40|36|N|43|11|57 |E|name=Pinezhsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-pinega.ru/ Пинежский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/ |date=17. 1. 2016 }}
| 51522 ha
| 1974.
| Tajga kompleksi jugoistočnog dijela Bijelog mora i visoravni Kuloi.&lt;ref name=&quot;parksite-Pinezhsky&quot;&gt;{{cite web|title=Pinezhsky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-pinega.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pinezhsky&quot;&gt;{{cite web|title=Pinezhsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/75/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[prirodni rezervat Polistovski|Polistovski]]
| [[Slika:Клюквенное болото вблизи.JPG|150px|alt= Zapovednik Politovsky]]
| [[Pskovska oblast]]]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|10|15|N|30|33|25 |E|name=Polistovsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://polistovsky.ru/ Полистовский]
| 36026 ha
| 1994.
| Štiti močvarne [[ekosistem]]e na sjeverozapadu Rusije, u močvarnom sistemu Polist-Lovat.&lt;ref name=&quot;parksite-Polistovsky&quot;&gt;&quot;Polistovsky (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Polistovsky&quot;&gt;{{cite web|title=Polistovsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/76/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Poronajski|Poronajski]]
| [[Slika:Sakhalin Poronaisk.jpg|150px|alt= Zapovednik Poronaysky]]
| [[Sahalinska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|03|30|N|144|21|00|E|name=Poronaysky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovednik-65.ru/ Поронайский]
| 56695 ha
| 1988.
| Prirodni rezervat u istočnom dijelu ostrva Sahalin. Obuhvata Rt Strpljenja, južni dio Istočnosahalinskih planina, najširi dio doline Tim-Poronaisk.&lt;ref name=&quot;parksite-Poronaysky&quot;&gt;{{cite web|title=Poronaysky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-65.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Poronaysky&quot;&gt;{{cite web|title=Poronaysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/78/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Privolshky Les|Privolsky Les]]]]
| [[Slika:Privolzhskaya lesostep 102.jpg|150px|alt= Zapovednik Pribolsky Les]]
| [[Penza Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|20|20|N|46|51|55 |E|name=Pribolshky Les|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zpls.ru/ Приволжская лесостепь] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/ |date=5. 6. 2016 }}
| 8373 ha
| 1989.
| Stepsko područje smješteno u slivu između rijeka Volge i Dona, rezervat sadrži pet klastera (sekcija) smještenih u zapadnom dijelu Volške visoravni na teritoriji Penzenske oblasti.&lt;ref name=&quot;parksite-Pribolshky Les&quot;&gt;{{cite web|title=Pribolshky Les (Official Reserve Website)|url=http://zpls.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=5. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160605155122/http://zpls.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Pribolshky Les&quot;&gt;&quot;Pribolshky Les (Protected Russia)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Prioksko-Terrasny|Prioksko-Terrasny]]
| [[Slika:Zubr v zapovednike.JPG|150px|alt= Zapovednik Prioksko-Terasni]]
| [[Moskovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|54|13|N|37|32|48 |E|name=Prioksko-Terasni|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://pt-zapovednik.ru/ Приокско-Террасный]
| 4945 ha
| 1945.
Jedan od najmanjih ruskih zapovednika (rezervata prirode), koji se prostire na površini od 5.000 hektara duž lijeve obale rijeke Oke u Serpuhovskom okrugu Moskovske oblasti.&lt;ref name=&quot;parksite-Prioksko-Terrasny&quot;&gt;{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Official Reserve Website)|url=http://pt-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Prioksko-Terrasny&quot;&gt;{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/104/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Prisurski|Prisurski]]
|
| [[Čuvaška Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|2|0|N|46|45|0 |E|name=Prisursky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapoved.ru/catalog/105/ Присурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/ |date=18. 2. 2013 }}
| 9150.4 ha
| 1995.
| Tri dijela: Alatirski prirodni rezervat, smješten u dolini rijeke Sure (mješovite crnogorične i listopadne šume), i dva mala stepska dijela na jugoistoku (Batirevski Jaltjikski.)&lt;ref name=&quot;parksite-Prisurski&quot;&gt;{{cite web|title=Prisurski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Prisurski&quot;&gt;{{cite web|title=Prisurski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Putorana|Putorana]]
| [[Slika:Plato Putorana 01.jpg|150px|alt=ZapovednikPutorana]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|68|52|34|N|94|48|36 |E|name=Putorana|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Путоранский]
| 1887251 ha
| 1988.
| Smješten u središtu visoravni Putorana, u sjevernom dijelu centralnog Sibira, oko 100&amp;nbsp;km sjeverno od Arktičkog kruga. Sadrži kompletne subarktičke i arktičke ekosisteme u izoliranom planinskom lancu.&lt;ref name=&quot;parksite-Putorana&quot;&gt;{{cite web|title=Putorana (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Putorana&quot;&gt;{{cite web|title=Putorana (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/79/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Rezervat prirode Rdeysky]]
| [[File:Tupichenka.JPG|150px|alt= Zapovednik Rdeysky]]
| [[Novgorod Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|16|0|N|30|48|0 |E|name=Rdeysky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://rdeysky.org/ Рдейский]
| 36922 ha
| 1994.
| Prirodni rezervat je stvoren radi zaštite ekosistema uzdignutih močvara sjeverozapadne Rusije. Jezero Rdejskoje, veliko jezero na sjeverozapadu rezervata, čiji dio obale pripada rezervatu, izvor je rijeke Redja, glavne lijeve pritoke rijeke Lovat.&lt;ref name=&quot;parksite-Rdeysky&quot;&gt;{{cite web|title=Rdeysky (Official Reserve Website)|url=http://rdeysky.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Rdeysky&quot;&gt;{{cite web|title=Rdeysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/80/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Rostov|Rostov]]
| [[Slika:Wild horses in Rostovsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Rostov]]
| [[Rostovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|46|27|53|N|43|3|2 |E|name=Rostov|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.rgpbz.ru/ Ростовский]
| 9465 ha
| 1995.
| Sjeverozapadni dio jezera Manič - ostrva Gudilo, Spaljena ostrva i susjedne vode jezera. Umjereno suha [[stepa]] doline Manič.&lt;ref name=&quot;parksite-Rostov&quot;&gt;{{cite web|title=Rostov (Official Reserve Website)|url=http://www.rgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Rostov&quot;&gt;{{cite web|title=Rostov (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/81/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sajano-Šušenski|Sajano-Šušenski]]
| [[Slika:Sayano-Shushensky reservate, Enisey river.jpg|150px|alt=Sajano-Šušenski Zapovednik]]
| [[Krasnoajarski kral]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|52|7|44|N|91|47|34 |E|name=Sayano-Shushenski|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.sayanzapoved.ru/ Саяно-Шушенский]
| 390368 ha
| 1976.
| Rezervat u udaljenom području Zapadnog Sajana na jugu Krasnojarskog kraja na lijevoj obali rijeke [[Jenisej]] u području utjecaja akumulacijskog jezera Sajano-Šušensko.&lt;ref name=&quot;parksite-Sayano-Shushenski&quot;&gt;{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Official Reserve Website)|url=http://www.sayanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sayano-Shushenski&quot;&gt;{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/82/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151224103813/http://www.zapoved.ru/catalog/82|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Šajtan-Tau|Šajtan-Tau]]
| [[Slika:Р.Сакмар.jpg|150px|alt= Zapovednik Shatan-Tau]]
| [[Orenburška Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|47|17|N|57|25|3 |E|name=Shaytan-Tau|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.orenzap.ru/ Шайтан-Тау]
| 6726 ha
| 2014.
| Smješten unutar planinskog lanca Shaytantau na Južnom Uralu. Glavna svrha rezervata je očuvanje Dubravne stepe, kao i važnih staništa rijetkih vrsta biljaka i životinja.&lt;ref name=&quot;parksite-Shaytan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shaytan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Shaytan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shaytan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Šulgan-Taš|Šulgan-Taš]]
| [[Slika:Капова пещера.jpg|150px|alt=Kapovapećina u Šulgan-Tašu]]
| [[Bashkortostan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|2||N|57|3| |E|name=Shulgan-Tash|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.shulgan-tash.ru/Шульган-Таш]{{Dead link|date=juli 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
| 22531 ha
| 2014.
| Šulgan-Taš sadrži neke od najstarijih pećina ljudskih nastambi ([[Kapova pećina]]), koje datiraju iz 14-17 stoljeća prije nove ere. Rezervat je također poznat kao jedini rezervat na svijetu za drevnu praksu [[pčelarstvo|pčelarstva]]) uzgoja divljih [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] u šupljinama drveća.&lt;ref name=&quot;parksite-Shatan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shatan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Shatan-Tay&quot;&gt;{{cite web|title=Shatan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125135748/http://www.zapoved.ru/catalog/262|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Rezervat prirode Sikhote-Alin|Sikhote-Alin]]
| [[File:Sopka in south Sikhote-Alin.JPG|150px|alt= Zapovednik Sikhote-Alin]]
| [[Primorsky Krai]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|45|20|0|N|136|10|0 |E|name=Sikhote-Alin|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ Сихотэ-Алинский им. К.Г. Абрамова] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ |date=26. 1. 2016 }}
| 401428 ha
| 1935.
| Planinski lanac u Primorskom i Habarovskom kraju, Rusija, koji se proteže oko 900 kilometara sjeveroistočno od ruske pacifičke luke Vladivostok. [Umjerena šuma i visoka [[biološka raznolikost]].&lt;ref name=&quot;parksite-Sikhote-Alin&quot;&gt;{{cite web|title=Sikhote-Alin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sikhote-Alin&quot;&gt;{{cite web|title=Sikhote-Alin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/84/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Sokhondo|Sokhondo]]
| [[Slika:Sokhondo Nature Reserve.jpg|150px|alt=Sokhondo Zapovednik]]
| [[Chita Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|49|41|37|N|111|5|27 |E|name=Sokhondo|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://sokhondo.ru/ Сохондинский]
| 210985 ha
| 1973.
| Jedan od najviših dijelova visočja Khentei-Chikoy s planinskim lancem [[Sokhondo]]. Golet Sokhondo je drevni vulkan. Rezervat uključuje niz jezera glacijalnog porijekla.&lt;ref name=&quot;parksite-Sokhondo&quot;&gt;{{cite web|title=Sokhondo (Official Reserve Website)|url=http://sokhondo.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Sokhondo&quot;&gt;{{cite web|title=Sokhondo (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/85/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Južnog Urala|Južni Ural]]
| [[Slika:Лес вокруг г.Ямантау.jpg|150px|alt= Zapovednik Južni Ural]]
| [[Baškortostan]]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|54|20|48|N|57|53|9 |E|name=Južni Ural|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.south-ural-reserve.ru/ Южно-Уральский]
| 252800 ha
| 1979.
| [[Ekosistem]]i planinske tajge u najvišem dijelu Južnog Urala u Republici Baškortostan i Čeljabinskoj oblasti. Nekoliko planinskih lanaca - Mašak, Zigalga, Nara, Kumardak i Jamantau. Velika planina Jamantau, visoka 1640 metara, najviša je planina Južnog Urala.&lt;ref name=&quot;parksite-South Ural&quot;&gt;{{cite web|title=South Ural (Official Reserve Website)|url=http://www.south-ural-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-South Ural&quot;&gt;{{cite web|title=South Ural (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/108/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Tajmir|Tajmir]]
| [[Slika:Вовсю цветет мощный мытник лисохвостовидный.jpg|150px|alt=Tajmirski zapovednik]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|73|57|0|N|99|1|0 |E|name=Taymyr|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.zapovedsever.ru/ Таймырский]
| 1781928 ha
| 1979.
| Smješteno na poluotoku Tajmir u Krasnojarskom kraju. Područje je osnovano zbog mjesta za [[razmnožavanje]] crvenogrle guske (''Branta ruficollis''), kao i ljetnih prebivališta divljih sobova (''Rangifer tarandus'') i očuvanja biodiverziteta jezera Tajmir.&lt;ref name=&quot;parksite-Taymyr&quot;&gt;{{cite web|title=Taymyr (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Taymyr&quot;&gt;{{cite web|title=Taymyr (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/87/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428070235/http://zapoved.ru/catalog/87|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Teberda|Teberda]]
| [[Slika:Гора Белалакая.JPG|150px|alt= Zapovednik Teberda]]
| [[Karachay-Cherkess Republic]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|21|0|N|41|42|0 |E|name=Teberda|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://teberda.org.ru/ Тебердинский]
| 84996 ha
| 1936.
| Smješten na sjevernim obroncima Velikog Kavkaskog planinskog lanca. Teren pokazuje ekstremne varijacije: 31,7% šume, 20% livade, 8,5% glečeri, 38,4% stijene i sipar, 0,7% - voda (postoji 157 jezera i 109 glečera)).&lt;ref name=&quot;parksite-Teberda&quot;&gt;{{cite web|title=Teberda (Official Reserve Website)|url=http://teberda.org.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Teberda&quot;&gt;{{cite web|title=Teberda (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/88/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=4. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160204184740/http://www.zapoved.ru/catalog/88/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Tigireksky|Tigireksky]]
| [[Slika:Shlyapnaya mountain.jpg|150px|alt= Zapovednik Tigireksky]]
| [[Altajska Republika]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|0|0|N|82|55|0 |E|name=Tigireksky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://tigirek.ru// Тигирекский]
| 40693 ha
| 1999.
| Jugozapadni dio Altajskog kraja, uključujući granicu. Černevska tajga i stepa; krški pejzaž i pećine.&lt;ref name=&quot;parksite-Tigirekskiy&quot;&gt;{{cite web|title=Tigirekskiy (Official Reserve Website)|url=http://tigirek.ru//|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Tigirekskiy&quot;&gt;{{cite web|title=Tigirekskiy (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/37/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Tunguski prirodni rezervat|Tunguski]]
| [[Slika:Росомаха подошла к следу снегохода и вернулась.jpg|150px|alt=Tunguska]]
| [[Krasnojarski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|60|43|53|N|101|58|3 |E|name=Tunguska|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.tunzap.ru/ Тунгусский]
| 296562 ha
| 1995.
| Smješteno u središnjem dijelu Centralne Sibirske visoravni. Kao posljedica pada meteorita 1908, više od 2.000&amp;nbsp;km² borealnih šuma je posječeno i spaljeno. [[Tajga]] pogođena u području katastrofe obnovljena je u posljednjih 100 godina.&lt;ref name=&quot;parksite-Tunguska&quot;&gt;{{cite web|title=Tunguska (Official Reserve Website)|url=http://www.tunzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Tunguska&quot;&gt;{{cite web|title=Tunguska (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/89/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat biosfere Ubsunur Hollow|Ubsunur Hollow]]
|
| [[Tuva]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|50|41|0|N|94|2|0 |E|name=Ubsunur Hollow|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://ubsunur.3dn.ru/ Убсунурская котловина]
| 323198.4 ha
| 1993.
| Krhka planinska udubina ili depresija smještena na teritorijalnoj granici Mongolije i Republike Tuvain Ruske Federacije među planinama - planinama Tannu-Ola i regijom Altajskih planina - dio je kombinacije uzvišenja i depresija. Ovdje se najsjevernija pustinja na svijetu susreće s najjužnijom zonom tundre na svijetu.&lt;ref name=&quot;parksite-Ubsunur Hollow&quot;&gt;{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Official Reserve Website)|url=http://ubsunur.3dn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ubsunur Hollow&quot;&gt;{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/90/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Gornji Taz|Gornji Taz]]
| [[Slika:Прекрасный Верхне-Тазовский заповедник)).jpg|150px|alt= Zapovednik Gornji Taz]]
| [[Jamalo-Nenecki autonomni okrug]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|63|30|14|N|84|3|28 |E|name=Upper Taz|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/ Верхне-Тазовский]
| 631308 ha
| 1986.
| Smještena na istočno-centralnom rubu Zapadnosibirske ravnice, teritorija je podijeljena na dvije šume - Pokolskoe i Taz, koje štite lijevu obalu rijeke Rata.&lt;ref name=&quot;parksite-Upper Taz&quot;&gt;{{cite web|title=Upper Taz (Official Reserve Website)|url=http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Upper Taz&quot;&gt;{{cite web|title=Upper Taz (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/17/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Usurski prirodni rezervat|Usurski]]
| [[Slika:Уссурийский заповедник.jpg|150px|alt=Usuriski Zapovednik]]
| [[Primorski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|43|40|49|N|132|32|44 |E|name=Ussurisky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ussuriysky.ru/ Уссурийский]
| 40432 ha
| 1932.
| Smješten na južnom obronku Prževalskih planina, u gornjem toku rijeke Komarovke. Na istoku rezervata nalaze se izvorišta desnih pritoka rijeke Artemivke.&lt;ref name=&quot;parksite-Ussurisky&quot;&gt;{{cite web|title=Ussurisky (Official Reserve Website)|url=http://www.ussuriysky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Ussurisky&quot;&gt;{{cite web|title=Ussurisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/91/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Višera|Višera]]
| [[Slika:Ишерим.JPG|150px|alt= Zapovednik Višera]]
| [[Permski kraj]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|61|29|0|N|59|13|0 |E|name=Vishera|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.vishersky.ru/ Вишерский]
| 241200 ha
| 1991.
| Više od 75% teritorije prekriveno je šumom, a glavna rijeka je rijeka Višera, koja teče kroz prirodni rezervat u dužini od oko 130&amp;nbsp;km. Krajnja sjeverna tačka prirodnog rezervata (koja je ujedno i najsjevernija u Permskom kraju) podijeljena je slivovima rijeka Kame, Pečore i Oba. Malobrojno stanovništvo ovog mjesta čine Mansi, što ga čini zanimljivom etnografskom regijom.&lt;ref name=&quot;parksite-Vishera&quot;&gt;{{cite web|title=Vishera (Official Reserve Website)|url=http://www.vishersky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vishera&quot;&gt;{{cite web|title=Vishera (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/20/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Visim|Visim]]
| [[Slika:Гора &quot;Старик-камень&quot;.jpg|150px|alt= Stara Kamena Planina, u tampon zoni Visim Zapovednika| [[Sverdlovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|24|25|N|59|33|55 |E|name=Visim|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://visimskiy.ru/ Висимский]
| 33487 ha
| 1971.
| Južna [[tajga]] niskog Srednjeg Urala. Većina rezervata nalazi se na njegovoj zapadnoj padini u izvorištu rijeke Suljom, desne pritoke rijeke Čusovoj, dijela prostranog Volgo-Kamskog bazena.&lt;ref name=&quot;parksite-Visim&quot;&gt;{{cite web|title=Visim (Official Reserve Website)|url=http://visimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Visim&quot;&gt;{{cite web|title=Visim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/192/%D0%92%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Vitim|Vitim]]
| [[Slika:Озеро Угловое.jpg|150px|alt= Prema istoku, redoslijed Vitim Zapovednika]]
| [[Irkutsk Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|57|12|10|N|116|48|28 |E|name=Vitim|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.vitimskiy.ru/ Витимский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/ |date=27. 1. 2016 }}
| 585021 ha
| Dio planinskog i jezerskog područja Sajano-Bajkal, sjeveroistočno od Bajkalskog jezera. Od posebne naučne i kulturne vrijednosti je [[Oronsko jezero]] &lt;ref name=&quot;parksite-Vitim&quot;&gt;{{cite web|title=Vitim (Official Reserve Website)|url=http://www.vitimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vitim&quot;&gt;{{cite web|title=Vitim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/19/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;

|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Volga-Kama|Volga-Kama]]
| [[Slika:Раифское озеро.jpg|150px|alt= Zapovednik Volga-Kama]]
| [[Tatarstan]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|55|18|10|N|49|17|10 |E|name=Volga-Kama|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm Волжско-Камский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm |date=21. 12. 2016 }}
| 10091 ha
| 1960. | Rezervat Volga-Kama. Smješten na lijevoj obali terasa rijeke Volge.&lt;ref name=&quot;parksite-Vosshko-Kamisky&quot;&gt;{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Official Reserve Website)|url=http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Vosshko-Kamisky&quot;&gt;{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/21/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Voronješki rezervat prirode|Voronjež]]
| [[Slika:Река Усманка.JPG|150px|alt=Voronješki zapovednik]]
| [[Voronezh Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|44|8|N|39|34|9 |E|name=Voronezh|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zapovednik-vrn.ru/ Воронежский]
| 31053 ha
| 1927.
| Jedan od najstarijih prirodnih rezervata u Rusiji nalazi se 40&amp;nbsp;km sjeverno od centra Voronježa. Ovo je prvi svjetski eksperimentalni uzgoj dabrova i njihovo proučavanje.&lt;ref name=&quot;parksite-Voronezh&quot;&gt;{{cite web|title=Voronezh (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-vrn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Voronezh&quot;&gt;{{cite web|title=Voronezh (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/22/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Voronina|Voronina]]
| [[Slika:Воронинский заповедник.jpg|150px|alt=ZapovednikVoronina]]
| [[Tambovska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|51|31|29|N|42|36|52 |E|name=Voronina|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.voroninsky.ru/ Воронинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/ |date=21. 10. 2017 }}
| 10819 ha
| 1994.
| Smješten u dolini rijeke Krou (desne pritoke rijeke Hoper), šumsko-stepska zona, regija.&lt;ref name=&quot;parksite-Voronina&quot;&gt;{{cite web|title=Voronina (Official Reserve Website)|url=http://www.voroninsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Voronina&quot;&gt;{{cite web|title=Voronina (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/23/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Ostrvo Wrangel]]
| [[Slika:Wrangel sunrise.jpg|150px|alt= Zapovednik Wrangelškog ostrva]]
| [[Autonomni okrug Čukotka]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|71|14|0|N|179|25|0 |E|name=Wrangel Island|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://www.ostrovwrangelya.org/ Остров Врангеля]
| 2225650 ha
| 1976
| Ostrvo u Arktičkom okeanu, između Čukotskog mora i Istočnosibirskog mora. Ostrvo Wrangel leži na meridijanu od 180°. Sastoji se od južne obalne ravnice široke i do 15&amp;nbsp;km (9,3 milje); centralnog pojasa planina niskog reljefa; i sjeverne obalne ravnice široke i do 25&amp;nbsp;km (16 milja).&lt;ref name=&quot;parksite-Wrangel Island&quot;&gt;{{cite web|title=Wrangel Island (Official Reserve Website)|url=http://www.ostrovwrangelya.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Wrangel Island&quot;&gt;{{cite web|title=Wrangel Island (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/73/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Prirodni rezervat Juganski|Juganski]]
| [[Slika:Юганский заповедник. р. Негусьях.JPG|150px|alt= Zapovednik Jerginski]]
| [[Republika Mari El]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|59|32|21|N|74|37|48 |E|name=Jerginsky|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://ugansky.ru/ Юганский]
| 648636 ha
| 1982.
| U slivu Velikog Jugana (lijeva pritoka Oba).&lt;ref name=&quot;parksite-Jerginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Jerginsky (Official Reserve Website)|url=http://ugansky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Jerginsky&quot;&gt;{{cite web|title=Jerginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/102|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | Prirodni rezervat Zeya|Zeya]]
| [[Slika:Зейский заповедник.jpg|150px|alt Zapovednik]=Zeja]
| [[Amurska Oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|57|46|N|127|22|21 |E|name=Zeya|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[ Зейский]
| 99390 ha
| 1963.
| Planinsko područje na istočnom kraju grebena Tukuringra. Tajga, ariš, mongolski hrast.&lt;ref name=&quot;parksite-Zeya&quot;&gt;&quot;Zeya (Official Reserve Website)&quot; (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Zeya&quot;&gt;{{cite web|title=Zeya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/36/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope='row' | [[Rezervat prirode Zhiguli|Zhiguli]]
| [[Slika:Самарская Лука, гора Стрельная.jpg|150px|alt= Zapovednik  Zhiguli]]
| [[Samarska oblast]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{coord|53|24|54|N|49|49|17 |E|name=Zhiguli|type:landmark}}&lt;/small&gt;
| Park:&lt;br /&gt;[http://zhreserve.ru/ Жигулёвский им. И. И. Спрыгина]
| 23157 ha
| 1966.
| Smješten na Samarskom zavoju u Samarskoj oblasti, gdje rijeka Volga obavija Žiguli planine.&lt;ref name=&quot;parksite-Zhiguli&quot;&gt;{{cite web|title=Zhiguli (Official Reserve Website)|url=http://zhreserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zap-Zhiguli&quot;&gt;{{cite web|title=Zhiguli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/35/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

== Zaštita [[UNESCO]]-a u Rusiji ==

=== Rezervati biosfere ===
Od 1978, više od trideset ruskih prirodnih rezervata je od strane [[UNESCO]]-a proglašeno [[rezervat biosfere|rezervatima biosfere]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Europe &amp; North America &amp;#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml|archive-date=22. 2. 2008|website=www.unesco.org}}&lt;/ref&gt;

===Mjesta svjetske baštine===
Neki od prirodnih rezervata u Rusiji su također zaštićeni od strane [[UNESCO]] kao prirodna [[Mjesta svjetske baštine]]:
* [[Bajkalsko jezero]] (uključuje Barguzin, Baikal-Lena, Bajkalski zapovednici, tri nacionalna parka i druga zaštićena područja);
* [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]] (uključuje Kavkaski rezervat biosfere, druga zaštićena područja; u perspektivi i dijelove Teberda rezervata biosfere i Nacionalnog parka Soči);
* [[Sikhote-Alin]] (uključuje Sikote-Alin zapovednik i druge teritorije);
* [[Altaj|Zlatne planine Altaja]] (uključuje Altajske i Katunske zapovednike i druga zaštićena područja);
* [[Vulkan]]i na [[Kamčatka|KaKamčatki]] (uključuje Kronotski zapovednik i četiri regionalna parka prirode);
* [[Kuroska kosa]] (uključuje Nacionalni park Kurroska kosa);
* [[Koma|Djevičanske šume Komi]] (uključuje [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Rezervat biosfere Pečora-Ilič]] i Nacionalni park «[[Yugyd va]]»);
* [[Bazen Uvs Nuura]] (uključuje Prirodni rezervat Uvs Nuura);
* [[Ostrvo Wrangel]] (uključuje Zapovednik ostrva Wrangel).
Obično prirodni rezervat zauzima samo dio mnogo većeg lokaliteta svjetske baštine.

==Također pogledajte==
* [[Spisak nacionalnih parkova Rusije]]
{{Portal|Ekologija|Rusija}}

==Reference==
{{refspisak|30em}}

===Napomene===
{{Notelist}}

===Izvori===
* Filonov, K.P. &amp; Nukhimovskaya, Yu. D. (1990) ''Letopis' prirody v zapovednikakh SSSR: metodicheskoye posobiye''. Moscow: Nauka. {{ISBN|5-02-005470-4}}.
* Kokorin, A.O, Kozharinov, A.V. &amp; Minin A.A. (2001) ''Climate Change Impact on Ecosystems''. Moscow: WWF. {{ISBN|5-89932-024-9}}.
* Leopold, Aldo (1968) ''Sand County Almanac''. London (&amp;c): Oxford University Press. {{ISBN|0-19-500777-8}}.
* Montgomery, D.R. ''Dirt: the Erosion of Civilizations''. Berkeley (&amp;c): University of California Press. {{ISBN|0-520-24870-8}}.
* Shtil'mark, F.R. (2003) ''History of the Russian Zapovedniks 1895-1995''. Edinburgh: Russian Nature Press. {{ISBN|0-9532990-2-3}}.
* Volkov, A.E. (ed.) (1996) ''Strict Nature Reserves (Zapovedniki) of Russia: Collection of Chronicle of Nature data for 1991-1992''. Moscow: Sabashnikov Publishers. {{ISBN|5-8242-0051-3}}.
* Weiner, D.R. (1999) ''A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23213-5}}.
* Weiner, D.R. (2000) ''Models of Nature: Ecology, Conservation &amp; Cultural Revolution in Soviet Russia'' (2nd edition). Pittsburgh Pa: University of Pittsburgh Press. {{ISBN|0-8229-5733-7}}.
* [http://www.russianconservation.org/opttypes.html#zaps Zapovedniks], under &quot;Russian Protected Areas,&quot; at russianconservation.org, retrieved December 19, 2005.

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Nature reserves in Russia}}
* [http://www.wild-russia.org/html/tour.htm Wild-russia.org: Descriptions of 47 Zapovedniks and National Parks] — ''text and images, arranged by bio-region.''
* {{in lang|en}}—[http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm Rusnatpress.org: List of Russian Zapovedniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623173036/http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm |date=23. 6. 2007 }} — ''with brief descriptions, contact details, and map coordinates''.
* {{in lang|ru}}—[http://oopt.info/zp.html Oopt.info/zp: Tsentr dikoy prirody] — ''lists all Zapovedniks, with maps and images.''
* [http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html Isar.org: &quot;Russia's Zapovednik System Reaches Out.&quot;]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095051/http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html |date=6. 10. 2014 }}
* [http://www.russianconservation.org/articles/vladivostok.html Russianconservation.org: &quot;Taking the Future of Russia's Protected Areas in Their Own Hands: Zapovednik Directors Meet in Vladivostok.&quot;]
* {{in lang|en}}—[http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&amp;name=Sections&amp;file=index&amp;req=viewarticle&amp;artid=27&amp;page=2&amp;POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai Altai-republic.ru: The Altai Reserve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230026/http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&amp;name=Sections&amp;file=index&amp;req=viewarticle&amp;artid=27&amp;page=2&amp;POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai |date=27. 9. 2007 }}
{{Ruski zapovednici}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Zapovednik| ]]
[[Kategorija:Rezervati prirode u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštita prirode u Rusiji]]
[[Kategorija:Zaštićena područja Rusije|.]]
[[Kategorija:Liste zaštićenih područja po državama|Rusija]]
[[Kategorija:Liste vezane za geografiju Rusije]]
[[Kategorija:Okoliš Sovjetskog Saveza|.]]
[[Kategorija:Rezervati prirode]]

[[ru:Заповедник]]</text>
      <sha1>8xs97gvj1a506jbgfur4q2qelwqgpau</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visokofunkcionalni autizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528256</id>
    <revision>
      <id>3900381</id>
      <parentid>3890692</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T20:33:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22852" sha1="cy9gl8jnxyr53xd5owvrrvkbzcy0z9s" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Visokofunkcionalni autizam
| sinonimi = [[Grunje Suhareveov sindrom|Suhareveov]] sindrom &lt;ref name=&quot;urn.kb.se&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Manouilenko I, Bejerot S | title = Sukhareva – Prior to Asperger and Kanner | journal = Nordic Journal of Psychiatry | volume = 69 | issue = 6 | pages = 479–82 | date = august 2015 | pmid = 25826582 | doi = 10.3109/08039488.2015.1005022 | s2cid = 207473133 | publication-date = 31. 3. 2015 | type = Report | url = http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:oru:diva-47358}}&lt;/ref&gt;
| slika = Autistic-sweetiepie-boy-with-ducksinarow.jpg
| opis_slike = Mladi dječak sa [[autizam|autizmom]]
| specijalnost = [[Psihijatrija]]
| simptomi = Problemi sa [[Međuljudski odnosi|socijalnom interakcijom]], oštećena [[komunikacija]], ograničeni interesi, repetitivno [[ponašanje]]
| komplikacije = Socijalna izolacija, problemi sa zaposlenjem, porodični stres, [[maltretiranje]], [[samopovređivanje]]&lt;ref name=&quot;mayoclinic.org&quot;&gt;{{cite web |title=Autism spectrum disorder - Symptoms and causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |website=Mayo Clinic |access-date=13. 7. 2019 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20190714024941/https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |archive-date=14. 7. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| pojava = Druge ili treće godine života&lt;ref name=&quot;NIMH Autism Spectrum Disorder&quot;&gt;{{cite web |title= NIMH &quot; Autism Spectrum Disorder |url= https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd |website= nimh.nih.gov |access-date= 20. 4. 2017 |date= oktobar 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170421093226/https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd/index.shtml |archive-date= 21. 4. 2017 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;American Psychiatric Association 2013 50–59&quot;&gt;{{cite book |author=American Psychiatric Association |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition (DSM-5) |chapter=Autism Spectrum Disorder. 299.00 (F84.0) |year=2013 |pages=50–59 |location=Arlington, VA |publisher=American Psychiatric Publishing |isbn=978-0-89042-559-6 |doi=10.1176/appi.books.9780890425596 |hdl=2027.42/138395}}&lt;/ref&gt;
| trajanje = Doživotno
| uzroci = [[Nasljeđivanje|Genetički]] i faktori okoline
| rizici = 
| dijagnoza = Na osnovu ponašanja i razvojne historije
| diferencijalna_dijagnoza = [[Aspergerov sindrom]], [[poremećaj pažnje s hiperaktivnošću]], [[Touretteov sindrom]], [[anksiozni poremećaj]], [[bipolarni poremećaj]], [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]], [[veliki depresivni poremećaj]]&lt;ref name=&quot;pmc.ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{cite web |last1=K Deserno |first1=Marie |title=“ Autism and depression are connected: A report of two complimentary network studies” |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7168804/ |website=pmc.ncbi.nlm.nih.gov |access-date=10 Nov 2019}}&lt;/ref&gt;
| prevencija = Nema
| prognoza = Doživotni [[simptom]]i
| frekvencija = 
| smrtnost = 
| liječenje  = [[Bihejvioralna terapija]], [[logopedska terapija]], [[psihotropni lijekovi]]&lt;ref name=&quot;Management of children with autism&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Myers SM, Johnson CP | title = Management of children with autism spectrum disorders | journal = Pediatrics | volume = 120 | issue = 5 | pages = 1162–82 | date = novembar 2007 | pmid = 17967921 | doi = 10.1542/peds.2007-2362 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Autism Spectrum Disorder: Primary C&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sanchack |first1=KE |last2=Thomas |first2=CA |title=Autism Spectrum Disorder: Primary Care Principles. |journal=American Family Physician |date=15. 12. 2016 |volume=94 |issue=12 |pages=972–79 |pmid=28075089}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cognitive-behavioral therapy for an&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sukhodolsky |first1=DG |last2=Bloch |first2=MH |last3=Panza |first3=KE |last4=Reichow |first4=B |title=Cognitive-behavioral therapy for anxiety in children with high-functioning autism: a meta-analysis. |journal=Pediatrics |date=novembar 2013 |volume=132 |issue=5 |pages=e1341–50 |doi=10.1542/peds.2013-1193 |pmid=24167175|pmc=3813396}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Visokofunkcionalni autizam''' ('''VFA''') je historijski bio klasificiran kao  [[autizam]], za opisivanje osobe koja nije pokazivala [[Mentalna retardacija|intelektualna invalidnost]], ali je inače pokazivala autistične osobine, kao što su poteškoće u [[Društvena interakcija|socijalnoj interakciji]] i [[komunikacija]]ma. Termin se često primjenjivao na verbalne autizamske osobe barem prosječne [[Inteligencija|inteligencije]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Sanders|first1=James Ladell|year=2009|title=Qualitative or Quantitative Differences Between Asperger's Disorder and Autism? Historical Considerations|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2009-11_39_11/page/1560|journal=Journal of Autism and Developmental Disorders|volume=39|issue=11|pages=1560–1567|doi=10.1007/s10803-009-0798-0|issn=0162-3257|pmid=19548078|s2cid=26351778}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;arn&quot;&gt;{{cite journal|last1=Carpenter|first1=Laura Arnstein|last2=Soorya|first2=Latha|last3=Halpern|first3=Danielle|year=2009|title=Asperger's Syndrome and High-Functioning Autism|url=https://archive.org/details/sim_pediatric-annals_2009-01_38_1/page/30|journal=Pediatric Annals|volume=38|issue=1|pages=30–5|doi=10.3928/00904481-20090101-01|pmid=19213291}}&lt;/ref&gt; Međutim, mnogi u medicinskim i autističnim zajednicama pozvali su na prestanak korištenja tog termina, smatrajući ga pojednostavljenim i neukazujućim na teškoće s kojima se suočavaju neke autistične osobe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.england.nhs.uk/learning-disabilities/about/get-involved/involving-people/making-information-and-the-words-we-use-accessible/#:~:text=Many%20autistic%20people%20see%20autism,from%20autism%2C%20symptoms%20and%20treat.|title=Making information and the words we use accessible|date=25. 8. 2024|website=NHS England|access-date=25. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Price|first=Devon|title=Unmasking Autism: Discovering the New Faces of Neurodiversity|date=5. 4. 2002|publisher=National Geographic Books|isbn=9780593235232|pages=47|language=English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.today.com/parents/autism-terms-words-can-be-considered-insensitive-why-t227779|title=Autism glossary: What to say, and what not to say, when talking about autism|last=Coffey|first=Laura T.|date=13. 8. 2021|website=Today (TV show)|access-date=25. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

HFA nikada nije bio uključen ni u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] niti u ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodnu klasifikaciju bolesti]]'' (ICD) [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]], dvije glavne smjernice za klasifikaciju i dijagnostiku psihijatrijskih stanja. DSM-5-TR podtipizira autizam u tri nivoa, na osnovu potreba za podrškom. Autizam nivoa 1 ima najmanje potrebe za podrškom i najviše odgovara identifikatoru &quot;visokofunkcionalnog&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders|date=18. 3. 2022|publisher=American Psychiatric Association (APA)|edition=5th edition, text revision (DSM-5-TR)}}&lt;/ref&gt;

== Karakterizacija ==
Termin &quot;visokofunkcionalni autizam&quot; korišten je na način sličan [[Aspergerov sindrom|Aspergerovom sindromu]], još jednoj zastarjeloj klasifikaciji. Definirajuća karakteristika koju su prepoznali psiholozi bila je značajno kašnjenje u razvoju ranih govornih i jezičkih vještina, prije treće godine života.&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt; {{Infokutija zdravstveno stanje 
| ime = Visokofunkcionalni autizam
| slika =Autistic-sweetiepie-boy-with-ducksinarow.jpg
|opis_slike =Mladi dječak sa [[autizam|autizmom]]
| sinonimi = [[Grunje Suhareveov sindrom|Suhareveov]] sindrom &lt;ref name=&quot;urn.kb.se&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Manouilenko I, Bejerot S | title = Sukhareva – Prior to Asperger and Kanner | journal = Nordic Journal of Psychiatry | volume = 69 | issue = 6 | pages = 479–82 | date = august 2015 | pmid = 25826582 | doi = 10.3109/08039488.2015.1005022 | s2cid = 207473133 | publication-date = 31. 3. 2015 | type = Report | url = http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:oru:diva-47358}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Psihijatrija]]
| simptomi = Problemi sa [[Međuljudski odnosi|socijalnom interakcijom]], oštećena [[komunikacija]], ograničeni interesi, repetitivno [[ponašanje]]
| komplikacije = Socijalna izolacija, problemi sa zaposlenjem, porodični stres, [[maltretiranje]], [[samopovređivanje]]&lt;ref name=&quot;mayoclinic.org&quot;&gt;{{cite web |title=Autism spectrum disorder - Symptoms and causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |website=Mayo Clinic |access-date=13. 7. 2019 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20190714024941/https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/autism-spectrum-disorder/symptoms-causes/syc-20352928 |archive-date=14. 7. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| pojava = Druge ili treće godine života&lt;ref name=&quot;NIMH Autism Spectrum Disorder&quot;&gt;{{cite web |title= NIMH &quot; Autism Spectrum Disorder |url= https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd |website= nimh.nih.gov |access-date= 20. 4. 2017 |date= oktobar 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170421093226/https://www.nimh.nih.gov/health/topics/autism-spectrum-disorders-asd/index.shtml |archive-date= 21. 4. 2017 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;American Psychiatric Association 2013 50–59&quot;&gt;{{cite book |author=American Psychiatric Association |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition (DSM-5) |chapter=Autism Spectrum Disorder. 299.00 (F84.0) |year=2013 |pages=50–59 |location=Arlington, VA |publisher=American Psychiatric Publishing |isbn=978-0-89042-559-6 |doi=10.1176/appi.books.9780890425596 |hdl=2027.42/138395}}&lt;/ref&gt;
| trajanje = Doživotno
| uzroci = [[Nasljeđivanje|Genetsički]] i faktori okoline
| rizici =
| dijagnoza = Na osnovu ponašanja i razvojne historije
| diferencijalna_dijagnoza = [[Aspergerov sindrom]], [[poremećaj pažnje s hiperaktivnošću]], [[Touretteov sindrom]], [[anksiozni poremećaj]], [[bipolarni poremećaj]], [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]], [[veliki depresivni poremećaj]]&lt;ref name=&quot;pmc.ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{cite web |last1=K Deserno |first1=Marie |title=“ Autism and depression are connected: A report of two complimentary network studies” |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7168804/ |website=pmc.ncbi.nlm.nih.gov |access-date=10 Nov 2019}}&lt;/ref&gt;
| prevencija =Nema
|lijek  = [[Bihejvioralna terapija]], [[logopedska terapija]], [[psihotropni lijekovi]]&lt;ref name=&quot;Management of children with autism&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Myers SM, Johnson CP | title = Management of children with autism spectrum disorders | journal = Pediatrics | volume = 120 | issue = 5 | pages = 1162–82 | date = novembar 2007 | pmid = 17967921 | doi = 10.1542/peds.2007-2362 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Autism Spectrum Disorder: Primary C&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sanchack |first1=KE |last2=Thomas |first2=CA |title=Autism Spectrum Disorder: Primary Care Principles. |journal=American Family Physician |date=15. 12. 2016 |volume=94 |issue=12 |pages=972–79 |pmid=28075089}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cognitive-behavioral therapy for an&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sukhodolsky |first1=DG |last2=Bloch |first2=MH |last3=Panza |first3=KE |last4=Reichow |first4=B |title=Cognitive-behavioral therapy for anxiety in children with high-functioning autism: a meta-analysis. |journal=Pediatrics |date=novembar 2013 |volume=132 |issue=5 |pages=e1341–50 |doi=10.1542/peds.2013-1193 |pmid=24167175|pmc=3813396}}&lt;/ref&gt;
| prognoza =Dožibotni simptomi
| frekvencija =
| smrtnost=
}}
'''Visokofunkcionalni autizam''' ('''VFA''') je historijski bio klasificiran kao  [[autizam]], za opisivanje osobe koja nije pokazivala [[mentalna retardacija|intelektualna invalidnost]], ali je inače pokazivala autistične osobine, kao što su poteškoće u [[društvena interakcija|socijalnoj interakciji]] i [[komunikacija]]ma. Termin se često primjenjivao na verbalne autizamske osobe barem prosječne [[inteligencija|inteligencije]].&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Sanders|first1=James Ladell|title=Qualitative or Quantitative Differences Between Asperger's Disorder and Autism? Historical Considerations|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2009-11_39_11/page/1560|journal=Journal of Autism and Developmental Disorders|volume=39|issue=11|year=2009|pages=1560–1567|issn=0162-3257|doi=10.1007/s10803-009-0798-0|pmid=19548078|s2cid=26351778}}&lt;/ref&gt; Međutim, mnogi u medicinskim i autističnim zajednicama pozvali su na prestanak korištenja tog termina, smatrajući ga pojednostavljenim i neukazujućim na teškoće s kojima se suočavaju neke autistične osobe.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. 8. 2024 |title=Making information and the words we use accessible |url=https://www.england.nhs.uk/learning-disabilities/about/get-involved/involving-people/making-information-and-the-words-we-use-accessible/#:~:text=Many%20autistic%20people%20see%20autism,from%20autism%2C%20symptoms%20and%20treat. |access-date=25. 8. 2024 |website=NHS England}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Price |first=Devon |title=Unmasking Autism: Discovering the New Faces of Neurodiversity |date=5. 4. 2002 |isbn=9780593235232 |pages=47 |publisher=National Geographic Books |language=English}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Coffey |first=Laura T. |date=13. 8. 2021 |title=Autism glossary: What to say, and what not to say, when talking about autism |url=https://www.today.com/parents/autism-terms-words-can-be-considered-insensitive-why-t227779 |access-date=25. 8. 2024 |website=Today (TV show)}}&lt;/ref&gt;

HFA nikada nije bio uključen ni u ''[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]]'' (DSM) [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] niti u ''[[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodnu klasifikaciju bolesti]]'' (ICD) [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]], dvije glavne smjernice za klasifikaciju i dijagnostiku psihijatrijskih stanja. DSM-5-TR podtipizira autizam u tri nivoa, na osnovu potreba za podrškom. Autizam nivoa 1 ima najmanje potrebe za podrškom i najviše odgovara identifikatoru &quot;visokofunkcionalnog&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=The Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |date=18. 3. 2022 |publisher=American Psychiatric Association (APA) |edition=5th edition, text revision (DSM-5-TR)}}&lt;/ref&gt;

==Karakterizacija==
Termin &quot;visokofunkcionalni autizam&quot; korišten je na način sličan [[Aspergerov sindrom|Aspergerovom sindromu]], još jednoj zastarjeloj klasifikaciji. Definirajuća karakteristika koju su prepoznali psiholozi bila je značajno kašnjenje u razvoju ranih govornih i jezičkih vještina, prije treće godine života.&lt;ref name=&quot;arn&quot; /&gt; The term Asperger syndrome typically excluded a general language delay.&lt;ref&gt;[http://behavenet.com/aspergers-disorder Asperger's Disorder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520161254/http://www.behavenet.com/aspergers-disorder |date=20. 5. 2013 }} – ''[[Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders]]'' Fourth edition Text Revision (DSM-IV-TR) [[American Psychiatric Association]] (2000)&lt;/ref&gt; Ostale razlike su uočene u karakteristikama visokofunkcionalnog autizma i Aspergerovog sindroma u studiji na 112 djece u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt;

HFA-u nije priznata dijagnoza od strane [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] ili [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]]; međutim, HFA se ranije koristio u kliničkim okruženjima za opisivanje slučajeva poremećaja iz autističnog spektra gdje su indikatori sugerirali [[koeficijent inteligencije]] (IQ) od 70 ili više.
===Komorbiditeti===
{{Glavni|Stanja komorbidna autizmu}}
S izuzetkom [[mentalna retardacija|intelektualnih invalidnosti]], koji nisu bili dio HFA, komorbiditeti pronađeni u populacijama HFA odražavali su one pronađene kod autizma. (Između 40 i 55% osoba s autizmom također ima intelektualniu invalidnot.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Newschaffer |first1=Craig J. |last2=Croen |first2=Lisa A. |last3=Daniels |first3=Julie |last4=Giarelli |first4=Ellen |last5=Grether |first5=Judith K. |last6=Levy |first6=Susan E. |last7=Mandell |first7=David S. |last8=Miller |first8=Lisa A. |last9=Pinto-Martin |first9=Jennifer |last10=Reaven |first10=Judy |last11=Reynolds |first11=Ann M. |last12=Rice |first12=Catherine E. |last13=Schendel |first13=Diana |last14=Windham |first14=Gayle C. |year=2007 |title=The Epidemiology of Autism Spectrum Disorders* |journal=Annual Review of Public Health |volume=28 |issue=1 |pages=235–258 |doi=10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144007 |issn=0163-7525 |pmid=17367287 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;) Studije koje su se posebno bavile HFA ispitivale su [[anksioznost]],&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Reaven |first1=Judy |year=2011 |title=The treatment of anxiety symptoms in youth with high-functioning autism spectrum disorders: Developmental considerations for parents |journal=Brain Research |volume=1380 |pages=255–63 |doi=10.1016/j.brainres.2010.09.075 |pmid=20875799 |s2cid=5226904}}&lt;/ref&gt; [[bipolarni poremećaj]], [[Tourettov sindrom]], [[poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje]] (ADHD) i [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP). I HFA i OKP imaju abnormalnosti povezane sa [[serotonin]]om.&lt;ref name=&quot;Mazzone&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1186/1744-859X-11-16 |title=Psychiatric comorbidities in asperger syndrome and high functioning autism: Diagnostic challenges |year=2012 |last1=Mazzone |first1=Luigi |last2=Ruta |first2=Liliana |last3=Reale |first3=Laura |journal=Annals of General Psychiatry |volume=11 |pages=16 |pmid=22731684 |issue=1 |pmc=3416662 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Terapije za autizam]]
* [[Uzroci autizma]]
* [[Dijagnoza autizma]]
* [[Autizam]]
* [[Kvorumski konsenzus]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
* {{cite book
|title=Look Me in the Eye: My Life with Asperger's
|first=John Elder
|last=Robison
|publisher=Three Rivers Press
|year=2007
|isbn=978-0-307-39598-6
|url-access=registration
|url=https://archive.org/details/lookmeineyemyl00robi
}}
* {{cite book
|last1                   = McCreary
|first1                  = Michael
|year                    = 2019
|editor-last             = Ayer
|editor-first            = Paula
|title                   = Funny, You Don't Look Autistic: A Comedian's Guide to Life on the Spectrum
|url                   = https://archive.org/details/funnyyoudontlook0000mccr
|language                = en
|publication-place       = Toronto
|publisher               = Annick Press Ltd.
|publication-date        = 2019
|pages                   = [https://archive.org/details/funnyyoudontlook0000mccr/page/168 169]
|isbn                    = 978-1-77321-257-9
|lccn                    = 2018303582
}}
{{Pervazivni razvojni poremećaji}}
{{Resursi o autizmu}}

ef&gt;[http://behavenet.com/aspergers-disorder Asperger's Disorder]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520161254/http://www.behavenet.com/aspergers-disorder |date=20. 5. 2013 }} – ''Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders'' Fourth edition Text Revision (DSM-IV-TR) American Psychiatric Association (2000)&lt;/ref&gt; Ostale razlike su uočene u karakteristikama visokofunkcionalnog autizma i Aspergerovog sindroma u studiji na 112 djece u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;arn&quot;/&gt;

HFA-u nije priznata dijagnoza od strane [[Američko udruženje psihijatara|Američkog udruženja psihijatara]] ili [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]]; međutim, HFA se ranije koristio u kliničkim okruženjima za opisivanje slučajeva poremećaja iz autističnog spektra gdje su indikatori sugerirali [[koeficijent inteligencije]] (IQ) od 70 ili više.

=== Komorbiditeti ===
{{Glavni|Stanja komorbidna autizmu}}S izuzetkom [[Mentalna retardacija|intelektualnih invalidnosti]], koji nisu bili dio HFA, komorbiditeti pronađeni u populacijama HFA odražavali su one pronađene kod autizma. (Između 40 i 55% osoba s autizmom također ima intelektualniu invalidnot.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Newschaffer|first1=Craig J.|last2=Croen|first2=Lisa A.|last3=Daniels|first3=Julie|last4=Giarelli|first4=Ellen|last5=Grether|first5=Judith K.|last6=Levy|first6=Susan E.|last7=Mandell|first7=David S.|last8=Miller|first8=Lisa A.|last9=Pinto-Martin|first9=Jennifer|year=2007|title=The Epidemiology of Autism Spectrum Disorders*|journal=Annual Review of Public Health|volume=28|issue=1|pages=235–258|doi=10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144007|issn=0163-7525|pmid=17367287|last10=Reaven|first10=Judy|last11=Reynolds|first11=Ann M.|last12=Rice|first12=Catherine E.|last13=Schendel|first13=Diana|last14=Windham|first14=Gayle C.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;) Studije koje su se posebno bavile HFA ispitivale su [[anksioznost]],&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Reaven|first1=Judy|year=2011|title=The treatment of anxiety symptoms in youth with high-functioning autism spectrum disorders: Developmental considerations for parents|journal=Brain Research|volume=1380|pages=255–63|doi=10.1016/j.brainres.2010.09.075|pmid=20875799|s2cid=5226904}}&lt;/ref&gt; [[bipolarni poremećaj]], [[Tourettov sindrom]], [[poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje]] (ADHD) i [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP). I HFA i OKP imaju abnormalnosti povezane sa [[serotonin]]om.&lt;ref name=&quot;Mazzone&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==

* * [[Terapije za autizam]]
* [[Uzroci autizma]]
* [[Dijagnoza autizma]]
* [[Autizam]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==

* {{cite book|last=Robison|first=John Elder|url=https://archive.org/details/lookmeineyemyl00robi|title=Look Me in the Eye: My Life with Asperger's|publisher=Three Rivers Press|year=2007|isbn=978-0-307-39598-6|url-access=registration}}
* {{cite book|last1                  =McCreary|first1                =Michael|year                  =2019|editor-last            =Ayer|editor-first           =Paula|title                  =Funny, You Don't Look Autistic: A Comedian's Guide to Life on the Spectrum|language              =en|publication-place      =Toronto|publisher              =Annick Press Ltd.|publication-date      =2019|pages                  =169|isbn                  =978-1-77321-257-9|lccn                  =2018303582}}

{{Pervazivni razvojni poremećaji}}

{{Resursi o autizmu}}

[[Kategorija:Autizam]]
[[Kategorija:Teškoće u učenju]]</text>
      <sha1>cy9gl8jnxyr53xd5owvrrvkbzcy0z9s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vaginski porođaj nakon carskog reza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529634</id>
    <revision>
      <id>3900332</id>
      <parentid>3895799</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:52:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28170" sha1="fp7tkqf408dknb7vy9hqaxh3l5b72ah" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
|  ime        = [[Vaginski porođaj]] nakon [[carski rez|carskog reza]]
|  slika       =Postpartum_baby2.jpg
| opis_slike = Majka sa tek rođenom [[novorođenče|bebom]]
|simptomi=Normalni [[porođaj|trudovi]]
|sinonimi=Vaginski porođaj poslije carskog reza
|pojava= Pri porođaju
|specijalnost=[[Akušerstvo]], [[ginekologija]], [[neonatologija]], [[pedijatrija]]
|komplikacije=Ugroženost [[novorođenče]]ta
|rizici= Nepovoljni ishodi kod trudnoća niskog rizika javljaju se kod 8,6% vaginsknih porođaja i 9,2% porođaja carskim rezom
|frekvencija= 21% 2018, a godišnje se povećavaju za 4%. 
}}
'''Naknadna trudnoća u slučaju prethodnog carskog reza''', se može planirati jednom od sljedeće dvije glavne metode:
* [[Vaginski porođaj]] nakon carskog reza (VBAC)
* Elektivna [[operacija]] ponovljenog carskog reza (ERCS)

Obje metode imaju veće rizike od vaginskog porođaja bez prethodnog carskog reza. Postoji mnogo faktora koji utiču na odluku o planiranom vaginalnom ili planiranom abdominalnom porođaju. Postoji nešto veći rizik od [[ruptura maternice|rupture maternice]] i perineonatusne smrti djeteta kod VBAC-a nego kod ERCS-a, ali je apsolutni povećani rizik od ovih komplikacija mali, posebno kod samo jednog prethodnog niskog transverzalnog carskog reza.&lt;ref name=rcog2007/&gt; Velika većina žena koje planiraju VBAC postići će uspješan vaginski porođaj, iako postoji više rizika za majku i bebu od neplaniranog carskog reza nego od ERCS-a.&lt;ref name=&quot;americanpregnancy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.americanpregnancy.org/labornbirth/vbac.html |title=Vaginal Birth after Cesarean (VBAC) |publisher=American Pregnancy Association |access-date=16. 6. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621050450/http://www.americanpregnancy.org/labornbirth/vbac.html |archive-date=21. 6. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mayoclinic&quot;/&gt; Uspješan vaginski porod bazom (VBAC) također smanjuje rizik od komplikacija u budućim trudnoćama više nego ERCS.&lt;ref name=&quot;American Congress of Obstetricians and 450–63&quot;&gt;{{cite journal |date=august 2010 |title=Practice Bulletin No. 115: Vaginal Birth After Previous Cesarean Delivery |url=https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2010-08_116_2/page/450 |journal=Obstetrics &amp; Gynecology |volume=116 |issue=2 |pages=450–463 |doi=10.1097/AOG.0b013e3181eeb251 |pmid=20664418}}&lt;/ref&gt;

U 2010., Nacionalni institut za zdravlje, Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga SAD-a i Američki koledž opstetričara i ginekologa izdali su saopštenja u znak podrške povećanju pristupa i stope vaginskih poroda nakon porođaja nakon prethodnog poroda.&lt;ref name=&quot;American Congress of Obstetricians and 450–63&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NIH Consensus 2010&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ahrq.gov/clinic/tp/vbacuptp.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20100414193330/http://www.ahrq.gov:80/clinic/tp/vbacuptp.htm |archive-date=14. 4. 2010 |title=Vaginal Birth After Cesarean: New Insights |date=mart 2010 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;healthypeople.gov&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.healthypeople.gov/2020/topicsobjectives2020/objectiveslist.aspx?topicId=26 |title=Maternal, Infant, and Child Health—Healthy People |publisher=Healthypeople.gov |date=13. 9. 2012 |access-date=22. 12. 2025 |archive-date=11. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911051521/https://healthypeople.gov/2020/topicsobjectives2020/objectiveslist.aspx?topicID=26 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nedavno je prepoznato da se s povećanjem broja carskih rezova koje pacijentica podvrgava povećava i rizik od značajnih akušerskih komplikacija.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Habak |first1=Patricia J. |last2=Kole |first2=Martha |title=StatPearls |date=2024 |publisher=StatPearls Publishing |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK507844/ |chapter=Vaginal Birth After Cesarean Delivery |pmid=29939621 }}&lt;/ref&gt; I dalje se preporučuje pokušaj vaginalnog porođaja nakon carskog reza (VBAC) umjesto ERCS-a, čak i uz nešto veći rizik od rupture maternice.

[[TOLAC]] (probni porođaj nakon carskog reza) je pokušaj vaginalnog porođaja kako bi se vidjelo može li uspjeti u postizanju VBAC-a. Ako se ispostavi da porođaj ne napreduje prihvatljivo, izvodi se carski rez.

==Tehnika==
U slučaju da žena ima ožiljak od prethodnog reza (tj. planirani VBAC tokom porođaja), ovisno o pružatelju usluga, mogu se preporučiti posebne mjere opreza. To uključuje intravenski pristup (kanilu u venu) i kontinuirano praćenje fetusa (kardiotokografija ili CTG praćenje otkucaja srca fetusa pomoću transduktora na majčinom abdomenu). Većini žena u [[UK|Velikoj Britaniji]] treba savjetovati da izbjegavaju indukciju porođaja ako za to ne postoje medicinski razlozi, jer se rizici od rupture maternice prethodnog ožiljka povećavaju ako se porođaj inducira. Druge mogućnosti intrapartnog liječenja, uključujući analgeziju/[[aneatezija|anesteziju]], identične su onima kod bilo kojeg porođaja i vaginskog porođaja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guideline.gov/syntheses/printView.aspx?id=25231 |title=Guideline Synthesis: Vaginal Birth After Cesarean (VBAC) |publisher=National Guideline Clearinghouse |access-date=16. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320064948/http://www.guideline.gov/syntheses/printView.aspx?id=25231 |archive-date=20. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Za ERCS (Enhanced Complex Replacement System - Korektivni kolateralni rez), izbor reza na koži treba odrediti na osnovu onoga što se čini najkorisnijim za trenutnu operaciju, bez obzira na izbor prethodne lokacije viđene po ožiljku, iako će velika većina hirurga zarezati kroz prethodni [[ožiljak]], kako bi optimizirali kozmetički rezultat. Hipertrofijske (vrlo debele ili neugledne) ožiljke je najbolje ukloniti jer to daje bolji kozmetički rezultat i povezano je s poboljšanim [[zacjeljivanje rana|zacjeljivanjem rana]]. S druge strane, keloidni ožiljci trebaju imati svoje rubove bez ikakvog reza zbog rizika od reakcije tkiva u sljedećem ožiljku.&lt;ref name=&quot;LanneauMuffley2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Naji |first1=Osama |last2=Abdallah |first2=Yazan |last3=Paterson-Brown |first3=Sara |title=Cesarean Birth: Surgical Techniques |journal=The Global Library of Women's Medicine |date=2010 |doi=10.3843/GLOWM.10133 }}&lt;/ref&gt;

==Kriteriji izbora==
Izbor VBAC-a ili ERCS-a zavisi od mnogih faktora: medicinskih i akušerskih indikacija, izbora majke i dostupnosti pružatelja usluga i mjesta porođaja ([[bolnica]], [[porođajni centar]] ili dom). Neki od uobičajeno korištenih kriterija uključuju:&lt;ref name=&quot;mayoclinic&quot;/&gt;

===Faktori koji idu u prilog VBAC-u===
* Ako je prethodni carski rez(ovi) uključivao(i) niski poprečni rez, manji je rizik od rupture maternice nego ako je bio niski vertikalni rez, klasični rez, rez u obliku slova T, obrnuti T ili J.
* Prethodni uspješan [[vaginski porođaj]] (prije ili poslije carskog reza) povećava šanse za uspješan VBAC.
* Indikacija za prethodni carski rez ne bi trebala biti prisutna u trenutnoj trudnoći.
* Prethodni carski rez je bio uzrokovan neponavljajućim stanjem kao što je karlični položaj djeteta.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Lokacija u ustanovi opremljenoj za reagovanje u hitnim slučajevima sa ljekarima koji su odmah dostupni za pružanje hitne pomoći.&lt;ref name=acogguide&gt;{{cite web |url=http://www.guideline.gov/summary/summary.aspx?view_id=1&amp;doc_id=6374 |title=Guideline on Vaginal birth after previous cesarean delivery |publisher=guideline.gov |author=American Congress of Obstetricians and Gynecologists (ACOG) |access-date=9. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080115203439/http://www.guideline.gov/summary/summary.aspx?view_id=1&amp;doc_id=6374 |archive-date=15. 1. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Faktori koji idu u prilog ERCS-u===
* Što je žena više carskih rezova imala, manja je [[vjerovatnoća]] da će ispunjavati uslove za vaginski carski rez (VBAC). VBAC nakon dva ili više prethodna transverzalna carska reza na donjem segmentu maternice je kontroverzan. [[Kraljevski koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuje da se žene sa prethodnom historijom čak i dva prethodna nekomplicirana niska transverzalna carska reza, u inače nekompliciranoj trudnoći u terminu, bez [[kontraindikacija]] za vaginski porođaj, mogu smatrati pogodnim za planirani VBAC.&lt;ref name=rcog2007/&gt;
* Prisustvo [[blizanci|blizanaca]] može smanjiti šanse za uspješan VBAC, ali ako je vodeći blizanac okrenut glavom naprijed (cefalna prezentacija) i nema drugih razloga za preporuku carskog reza, treba ponuditi VBAC.
* Prethodni carski rez bio je uzrokovan stanjem koje se vjerovatno ponavlja, kao što je zastoj porođaja.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* VBAC se ne preporučuje ako postoje druge medicinske komplikacije, ali to će zahtijevati individualnu procjenu i razgovor između žene i njenog ginekologa.
* Manja je [[vjerovatnoća]] postizanja uspješnog VBAC-a ako je prisutan bilo koji od sljedećih faktora: indukcija ili pojačavanje porođaja, starija dob majke, visok [[indeks tjelesne mase]], visoka porođajna težina, gestacijska dob duža od 40 sedmica, kratak interval između porođaja (manje od 19 mjeseci) i [[preeklampsija]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
Prema smjernicama ACOG-a, sljedeći kriteriji mogu smanjiti vjerovatnoću uspjeha vaginalnog porođaja nakon poroda nakon poroda nakon poroda nakon poroda (VBAC), ali NE SMIJEJU isključiti pokušaj porođaja: dva prethodna carska reza, sumnja na fetusnu makrosomiju u terminu (fetus težine više od 4000-4500 grama), gestacija duža od 40 sedmica, blizanačka trudnoća i prethodni niski vertikalni ili nepoznati prethodni tip reza, pod uvjetom da se ne sumnja na klasični rez maternice.&lt;ref name=&quot;American Congress of Obstetricians and 450–63&quot;/&gt;

===Kriteriji za izvođenje ERCS-a===
Prisustvo bilo kojeg od sljedećih kriterija praktično uvijek znači da će se ERCS izvesti – ali o ovoj odluci uvijek treba razgovarati sa iskusnim ginekologom:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite book |title=Vaginal birth after caesarean (VBAC) |date=septembar 2020 |url=https://www.health.qld.gov.au/__data/assets/pdf_file/0022/140836/g-vbac.pdf |series=Queensland Clinical Guidelines |publisher=Queensland Health }}&lt;/ref&gt;
* Majčinsk zahtjev za elektivni ponovljeni carski rez nakon savjetovanja
* Majčinski ili fetusni razlozi za izbjegavanje vaginskog porođaja u trenutnoj trudnoći
* Prethodni rez maternice, osim transverzalnog segmenta, uključujući klasični (longitudinalni). [[Kraljevski koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuje da žene s prethodnom anamnezom jednog klasičnog (longitudinalnog) carskog reza trebaju roditi elektivnim ponovljenim carskim rezom (ERCS).&lt;ref name=rcog2007/&gt;
* Nepoznat prethodni rez maternice
* Prethodna [[ruptura maternice]]. Za žene s anamnezom prethodne rupture maternice, ERCS treba izvesti prije početka spontanog porođaja. Planirani carski rez se općenito preporučuje između 36. i 37. sedmice trudnoće za ove pacijentice prema ažuriranim smjernicama [[Američki koledž opstetričara i ginekologa|ACOG]] u 2019.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
* Prethodna histerotomija ili miomektomija gdje je došlo do probijanja maternične šupljine

==Ishodi VBAC-a u odnosu na ERCS==
VBAC i ERCS se razlikuju u ishodima u mnogim ishodima.
[[Američki kongres opstetričara i ginekologa|ACOG]] (ACOG) navodi da je VBAC povezan sa smanjenim [[majčinski morbiditet|majčinskim morbiditetom]] i smanjenim rizikom od komplikacija u budućim trudnoćama u odnosu na ERCS.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |date=februar 2019 |title=ACOG Practice Bulletin No. 205: Vaginal Birth After Cesarean Delivery |url=https://journals.lww.com/00006250-201902000-00040 |journal=Obstetrics &amp; Gynecology |language=en |volume=133 |issue=2 |pages=e110–e127 |doi=10.1097/AOG.0000000000003078 |issn=0029-7844}}&lt;/ref&gt; Međutim, neplanirani carski rez nakon [[TOLAC-a]] povezan je s povećanim komplikacijama u usporedbi i s ERCS-om i s uspješnim VBAC-om.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Prema [[Američkom kongresu opstetričara i ginekologa|Američkom koledžu opstetričara i ginekologa]] (ACOG), najprikladnije je usporediti kliničke i statističke rizike za elektivni ponovljeni carski rez (ERCS) s pokušajem porođaja nakon carskog reza (TOLAC), s obzirom na to da uspješan vaginalni porođaj nakon carskog reza (VBAC) nikada nije zagarantiran, a komplikacije su prvenstveno povezane s neuspjelim TOLAC-om.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Ruptura maternice===
Carski rez ostavlja ožiljak u zidu [[maternica|maternice]] koji se smatra slabijim od normalnog zida maternice. VBAC nosi rizik od [[ruptura maternice]] od 22–74/10.000. Nešto manji rizik od rupture maternice kod žena koje se podvrgavaju ERCS-u (tj. rezu prije početka porođaja).&lt;ref name=rcog2007/&gt; Majke s prethodnim carskim rezom donjeg segmenta maternice smatraju se najboljim kandidatkinjama za VBAC, jer je taj dio maternice izložen manjem fizičkom stresu tokom porođaja. Iako postoji veći rizik od rupture maternice kod VBAC-a nego kod ERCS-a, obje stope su vrlo niske. Ponekad se ne pronalazi značajna razlika u stopama rupture maternice između grupa s VBAC-om i ERCS-om.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Baradaran |first1=Kimya |title=Risk of Uterine Rupture with Vaginal Birth after Cesarean in Twin Gestations |journal=Obstetrics and Gynecology International |date=31. 3. 2021 |volume=2021 |pages=1–5 |doi=10.1155/2021/6693142 |doi-access=free |pmid=33868405 |pmc=8032534 }}&lt;/ref&gt; Ako dođe do rupture maternice, rizik od peri[[neonatus]]ne smrti je približno 6%.

Čak i ako se to dogodi, većina roditelja i beba će se potpuno oporaviti nakon rupture maternice.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Thinking about VBAC - English |url=https://www.ontariomidwives.ca/sites/default/files/2017-06/Thinking-about-VBAC-English.pdf |website=www.ontariomidwives.ca}}&lt;/ref&gt;

===Rizici za dijete===
VBAC nosi 2–3/10.000 dodatni rizik od perinatalne smrti povezane s porođajem u poređenju s ERCS-om.&lt;ref name=rcog2007/&gt; [[Apsolutni rizik]] takvog perineonatusnog gubitka povezanog s porođajem usporediv je s rizikom za žene koje rađaju prvi put.&lt;ref name=rcog2007/&gt; Planirani VBAC nosi 8/10.000 rizik da dijete razvije [[hipoksijsko-ishemijska encefalopatija|hipoksijsko-ishemijsku encefalopatiju]], ali dugoročni ishod dojenčeta s HIE je nepoznat i povezan je s mnogim faktorima.&lt;ref name=rcog2007/&gt;

S druge strane, pokušaj vaginalnog porođaja vaginalnim putem smanjuje rizik da će dijete imati respiratorne probleme nakon rođenja, kao što je [[sindrom dojenačkog respiratornog distresa]] (IRDS), jer se stope procjenjuju na 2-3% kod planiranog VBAC-a i 3-4% kod ERCS-a.&lt;ref name=rcog2007/&gt;

===Konverzija sa planiranog VBAC-a na carski rez===
Za žene koje su prethodno imale carski rez, stope VBAC-a kretale su se od 5% 1985. do 23,8% 1996. do 8,5% 2006, u skladu sa tadašnjim stručnim preporukama. Međutim, od žena koje se odluče za [[vaginski porođaj]], između 60% i 80% će uspješno roditi vaginski, što je usporedivo s ukupnom stopom vaginskog porođaja u Sjedinjenim Državama u 2010.&lt;ref name=&quot;americanpregnancy&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mayoclinic&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mayoclinic.com/health/vbac/VB99999 |title=Vaginal birth after C-section (VBAC) guide |publisher=[[Mayo Clinic]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20051223145735/http://www.mayoclinic.com:80/health/vbac/VB99999 |archive-date=23. 12. 2005 |date=9. 2. 2005 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Menacker |first1=Fay |last2=Hamilton |first2=Brady E. |title=Recent trends in cesarean delivery in the United States |journal=NCHS Data Brief |date=mart 2010 |issue=35 |pages=1–8 |pmid=20334736 |url=https://www.cdc.gov/nchs/products/databriefs/db35.htm }}&lt;/ref&gt;

Šanse za uspješan vaginalni porođaj (VBAC) smanjuju sljedeći faktori:&lt;ref name=rcog2007/&gt;
* [[Indukcija porođaja]]
* Bez prethodnog vaginalnog porođaja
* [[Indeks tjelesne mase]] veći od 30
* Prethodni carski rez zbog [[otežani porođaj|otežanog porođaja]]
* Bez [[epiduralna anestezija|epiduralne anestezije]]
* Prethodni prijevremeni [[carski rez]]
* [[Dilatacija grlića maternice]] pri prijemu u porođajno odjeljenje manja od 4&amp;nbsp;cm
* Manje od dvije godine od prethodnog carskog reza
* [[Napredna dob majke]]
* Podrška bolnice, pružatelja njege i osoblja
Kada su prisutna prva četiri faktora, uspješan VBAC postiže se samo u 40% slučajeva. Nasuprot tome, kod žena s prethodnim carskim rezom koje su imale naknadni vaginski porođaj, šansa za ponovni uspješan vaginski porođaj procjenjuje se na 87–90%.&lt;ref name=rcog2007&gt;{{cite book |title=Birth after Previous Caesarean Birth |series=Green-top Guideline No. 45 |url=https://www.rcog.org.uk/media/kpkjwd5h/gtg_45.pdf |date=oktobar 2015 |publisher=Royal College of Obstetricians and Gynaecologists }}&lt;/ref&gt;

===Rizici u budućim trudnoćama===
ERCS, u poređenju sa vaginalnim carskim rezom nakon poroda nakon poroda nakon poroda nakon poroda nakon poroda nakon poroda nakon poroda nakon poroda, dodatno povećava rizik od komplikacija u budućim trudnoćama. Komplikacije čiji se rizici značajno povećavaju sa povećanjem broja ponovljenih carskih rezova uključuju:&lt;ref name=rcog2007/&gt;
* [[Placenta accreta]], procijenjena na prisutnost kod 0,2%, 0,3%, 0,6%, 2,1%, 2,3% i 6,7% žena koje se podvrgavaju prvom, drugom, trećem, četvrtom, petom i šestom ili više carskih rezova, respektivno. Prema Američkoj agenciji za istraživanje i kvalitet zdravstvene zaštite, &quot;Abnormalna placentacija povezana je s majčinim i neonatalnim morbiditetom, uključujući potrebu za hospitalizacijom prije porođaja, prijevremeni porođaj, hitni carski rez, histerektomiju, transfuziju krvi, hiruršku povredu, boravak na intenzivnoj njezi (JIL) te smrt fetusa i majke, te može biti opasna po život za majku i bebu.
* [[Histerektomija]], procijenjena na 0,7%, 0,4%, 0,9%, 2,4%, 3,5% i 9,0% žena koje se podvrgavaju prvom, drugom, trećem, četvrtom, petom i šestom, odnosno više carskih rezova
* Povreda [[mokraćna bešika|mokraćnog mjehura]], [[crijeva]] ili [[mokraćovod]]a
* Ileus
* Potreba za postoperativnom ventilacijom
* Prijem na jedinicu intenzivne njege
* Potreba za [[transfuzija krvi|transfuzijom krvi]], procijenjena na 7%, 8% i 14% sa istorijom dva, tri i pet carskih rezova
* Trajanje operativnog vremena i boravka u bolnici

===Ostalo===
Osim rizika od rupture maternice, nedostaci VBAC-a su obično manji i identični onima kod bilo kojeg vaginskog porođaja, uključujući rizik od [[kidanja perineuma]]. Majčinski morbiditet, prijemi na [[jedinica intenzivne njege novorođenčadi|NICU]], dužina boravka u bolnici i medicinski troškovi obično se smanjuju nakon VBAC-a u odnosu na ponovljeni carski rez.

VBAC, u poređenju sa ERCS-om, nosi oko 1% dodatnog rizika od [[transfuzije krvi]] (uglavnom zbog [[krvarenje prije porođaja|krvarenja prije porođaja]]), postporođajnog krvarenja ili [[endometritis]]a.&lt;ref name=rcog2007/&gt;

==Društvo i kultura==
Dok vaginski porođaji nakon carskog reza (VBAC) danas nisu neuobičajeni, stopa VBAC-a je opala na manje od 10% porođaja nakon prethodnih carskih rezova u SAD-u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.healthindicators.gov/Indicators/Priorcesareanbirths_1134/Profile/Data |title=Cesarean births, repeat (percent)—Health Indicators Warehouse |publisher=Healthindicators.gov |access-date=15. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323002752/http://www.healthindicators.gov/Indicators/Priorcesareanbirths_1134/Profile/Data |archive-date=23. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Childbirth Connection 2008&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.childbirthconnection.org/pdfs/cesarean-section-trends.pdf |title=Rates for Total Cesarean Section, Primary Cesarean Section and Vaginal Birth After Cesarean Section (VBAC), United States, 1989–2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217032254/http://www.childbirthconnection.org/pdfs/cesarean-section-trends.pdf |archive-date=17. 12. 2008 |date=januar 2008 |publisher=Childbirth Connection }}&lt;/ref&gt; Iako su carski rezovi činili samo 5% ukupnog broja porođaja u SAD-u do sredine 1970-ih, općenito se vjerovalo da za žene s prethodnim carskim rezovima vrijedi &quot;Jednom carski rez, uvijek carski rez&quot;. Pokret potrošača koji je podržavao vaginske porođaje nakon carskog reza promijenio je medicinsku praksu i doveo do porasta stope vaginskih porođaja nakon carskog rezanja u 1980-im i početkom 1990-ih, ali su stope VBAC-a dramatično pale nakon objavljivanja visoko medijski praćene naučne studije koja je pokazala lošije ishode za VBAC u poređenju s ponovljenim carskim rezovima i rezultirajućim medicinsko-pravnim promjenama u [[akušerstvo|akušerstvu]].&lt;ref name=&quot;McMahon Luther Bowes Olshan 1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=McMahon |first1=Michael J. |last2=Luther |first2=Edwin R. |last3=Bowes |first3=Watson A. |last4=Olshan |first4=Andrew F. |title=Comparison of a Trial of Labor with an Elective Second Cesarean Section |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1996-09-05_335_10/page/n41 |journal=New England Journal of Medicine |date=5. 9. 1996 |volume=335 |issue=10 |pages=689–695 |doi=10.1056/NEJM199609053351001 |pmid=8703167 }}&lt;/ref&gt; U 2010., Nacionalni institut za zdravlje, Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga SAD-a i Američki koledž opstetričara i ginekologa izdali su saopštenja u znak podrške povećanju pristupa i stope vaginalnih poroda nakon porođaja nakon poroda.&lt;ref name=&quot;NIH Consensus 2010&quot;&gt;{{cite journal |title=National Institutes of Health Consensus Development Conference Statement: Vaginal Birth After Cesarean: New Insights March 8–10, 2010 |url=https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2010-06_115_6/page/1278 |journal=Obstetrics &amp; Gynecology |date=juni 2010 |volume=115 |issue=6 |pages=1279–1295 |doi=10.1097/AOG.0b013e3181e459e5 |pmid=20502301 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;healthypeople.gov&quot;/&gt;

=== Izjave o stavu ===
ACOG preporučuje da akušeri ponude većini žena s jednim prethodnim carskim rezom s niskim transverzalnim rezom probni porođaj ([[TOLAC]]) i da akušeri s tim pacijenticama razgovaraju o rizicima i koristima vaginalnog porođaja nakon poroda .&lt;ref name=&quot;:Pemberton0&quot;&gt;{{Cite web |title=Pemberton v. TALLAHASSEE MEMORIAL REGIONAL MEDICAL, 66 F. Supp. 2d 1247 (N.D. Fla. 1999) |url=https://law.justia.com/cases/federal/district-courts/FSupp2/66/1247/2489193/ |access-date=2. 3. 2023 |website=Justia Law |language=en}}&lt;/ref&gt; Kada je doktor kojem se obratila u vezi s tim problemom u ''Tallahassee Memorial HealthCare'' saznao za to, on i bolnica su je tužili kako bi je prisilili na carski rez. Sud je presudio da prava fetusa pri rođenju ili neposredno prije rođenja nadmašuju prava Pemberton da sama određuje svoju medicinsku njegu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Kaplan |first=Margot |date=2010 |title=&quot;A Special Class of Persons&quot;: Pregnant Women's Right to Refuse Medical Treatment after Gonzalez v. Carhart |url=https://scholarship.law.upenn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1070&amp;context=jcl |journal=Journal of Constitutional Law |volume=13 |via=Penn Law Legal Scholarship Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Pratt |first=Lisa |date=2013–2014 |title=Access to Vaginal Birth after Cesarean Section: Restrictive Policies and the Chilling of Women's Medical Rights During Childbirth |url=https://scholarship.law.wm.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1371&amp;context=wmjowl |journal=William &amp; Mary Journal of Race, Gender, and Social Justice |volume=20 |pages=119}}&lt;/ref&gt; Fizički je prisiljena da prekine porođaj i odvedena je u bolnicu, gdje je obavljen carski rez. Njena tužba protiv bolnice je odbačena. Sud je utvrdio da su ljekari carski rez na kraju trudnoće u terminu ovdje smatrali medicinski neophodnim, kako bi se izbjegao značajan rizik da će fetus umrijeti tokom porođaja zbog rupture maternice, rizik od 4–6% prema ljekarima bolnice i 2% prema ljekarima Pembertona. Nadalje, sud je utvrdio da interes države za očuvanje života nerođenog djeteta nadmašuje ustavni interes majke za [[tjelesni integritet]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=U.S. District Court, N.D. Florida, Tallahassee Division |date=1999 |title=Pemberton v. Tallahassee Memorial Regional Center |journal=West's Federal Supplement |volume=66 |pages=1247–1257 |issn=1047-7306 |pmid=11868571}}&lt;/ref&gt; Sud je utvrdio da slučaj „[[Roe protiv Wadea]]“ nije primjenjiv, jer rađanje neželjenog djeteta predstavlja veće zadiranje u ustavne interese majke nego podvrgavanje carskom rezu radi porođaja djeteta koje majka pozitivno želi roditi. Sud je dalje razlikovao slučaj „[[In re A.C.]]“ navodeći da ostavlja otvorenu mogućnost da interes pacijenta koji ne daje pristanak ustupi mjesto uvjerljivijem suprotstavljenom interesu u „izuzetno rijetkom i zaista izuzetnom slučaju“. Sud je zatim utvrdio da je ovaj slučaj takav.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Roth |first=Louise |title=The Business of Birth: Malpractice and Maternity Care in the United States |url=https://archive.org/details/businessofbirthm0000roth |date=2021 |publisher=New York University Press |location=New York |pages=[https://archive.org/details/businessofbirthm0000roth/page/188 189]–213}}&lt;/ref&gt;

==VBAC u odnosu na porođaj bez prethodnog carskog reza==
VBAC, u poređenju sa vaginskim porođajem bez anamneze carskog reza, predstavlja povećan rizik za ''[[placenta previa]]'', ''[[placenta accreta]]'', produženi porođaj, [[antepartalno krvarenje]], [[ruptura maternice|rupturu maternice]], [[prijevremeni porođaj]], [[niska porođajna težina|nisku porođajnu težinu]] i [[mrtvorođenče|mrtvorođenje]]. Međutim, neki rizici mogu biti posljedica faktora koji utiču na indikaciju za prvi carski rez, a ne zbog samog postupka.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kennare |first1=Robyn |last2=Tucker |first2=Graeme |last3=Heard |first3=Adrian |last4=Chan |first4=Annabelle |title=Risks of Adverse Outcomes in the Next Birth After a First Cesarean Delivery |journal=Obstetrics &amp; Gynecology |date=februar 2007 |volume=109 |issue=2, Part 1 |pages=270–276 |doi=10.1097/01.AOG.0000250469.23047.73 |pmid=17267823 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Carski rez]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
* {{cite web |title=Vaginal Birth After Cesarean Calculator |publisher=Maternal-Fetal Medicine Units Network |url=https://mfmunetwork.bsc.gwu.edu/web/mfmunetwork/vaginal-birth-after-cesarean-calculator }}
* [http://www.caesarean.org.uk www.caesarean.org.uk]: Independent UK website providing information and support on caesarean and VBAC issues.
* {{eMedicine|med|3434}} this is a good summary of the current knowledge and opinion on this subject.
* [https://web.archive.org/web/20100315232105/http://consensus.nih.gov/2010/vbacstatement.htm NIH Vaginal Birth After Cesarean (VBAC) Conference - Panel Statement]: Statement from panel of medical experts regarding VBAC safety.
* [http://www.ahrq.gov/clinic/tp/vbacuptp.htm Clinical Guidelines and Recommendations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100414193330/http://www.ahrq.gov/clinic/tp/vbacuptp.htm |date=14. 4. 2010 }}: Detailed summary of scientific research regarding the safety of VBAC and repeated Caesarean section is included in an evidence report pdf at the bottom of the page.
* [https://web.archive.org/web/20120320064948/http://www.guideline.gov/syntheses/printView.aspx?id=25231 National Guideline Clearinghouse | Print: Vaginal Birth After Cesarean (VBAC)] : Comparison of the current ACOG (USA) and RCOG (UK) guidelines related to VBAC management.
* {{cite journal |last1=Uddin |first1=Sayeedha F. G. |last2=Simon |first2=Alan E. |title=Rates and Success Rates of Trial of Labor After Cesarean Delivery in the United States, 1990–2009 |journal=Maternal and Child Health Journal |date=septembar 2013 |volume=17 |issue=7 |pages=1309–1314 |doi=10.1007/s10995-012-1132-6 |pmid=22991012 }}

{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Vaginal Birth After Caesarean}}
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Neonatologija]]
[[Kategorija:Akušerstvo]]
[[Kategorija:Porođaj]]</text>
      <sha1>fp7tkqf408dknb7vy9hqaxh3l5b72ah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Antarktika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530277</id>
    <revision>
      <id>3900443</id>
      <parentid>3874731</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T04:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14553" sha1="7gigc48jxiyous7q28kvh72lfihg728" xml:space="preserve">Kao [[kontinent]] bez jedinstvenog upravljačkog tijela, [[Antarktik]] nema svoju zvaničnu [[Zastava|zastavu]]. Ipak, tokom vremena je kreirano nekoliko prijedloga s ciljem predstavljanja ovog kontinenta.

Ovo treba razlikovati od zastava koje se generalno vijore na Antarktici, a koje uključuju zastave nacionalnih misija i istraživačkih stanica na kontinentu.

== Dizajni zastava ==
Od 1970-ih godina predloženi su brojni dizajni kao moguća zastava Antarktike.&lt;ref name=&quot;Kaye-2003&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kaye|first=Edward|date=27. 7. 2003|title=Flags Over Antarctica|url=http://internationalcongressesofvexillology-proceedingsandreports.yolasite.com/resources/20th-Stockholm/ICV20%20Kaye-E-.pdf|journal=Proceedings of the International Congress of Vexillology|volume=XX|pages=389–401|via=Nordic Flag Society}}&lt;/ref&gt;

=== Bijela zastava (1929) ===
[[Datoteka:White_Flag_of_Antarctica_RMG_L0129.tiff|mini|Originalna zastava koju je vijorio ''Discovery'', čuva se u Kraljevskim muzejima [[Greenwich]]a.]]
Godine 1929. članovi Britansko-australijsko-novozelandske antarktičke istraživačke ekspedicije na brodu RRS Discovery koristili su bijelo pamučno platno kako bi improvizirali zastavu pristojnosti za Antarktik, koja tada (kao ni danas) nije imala zvaničnu zastavu. Ovaj barjak danas se čuva u [[Nacionalni pomorski muzej u Londonu|Nacionalnom pomorskom muzeju u Londonu]]. Bijela zastava korištena je za predstavljanje Antarktika u najmanje dvije prilike tokom putovanja ka kontinentu. Dana 1. augusta 1929., list [[The Times]] zabilježio je da je „brod vijorio zastavu Union Jack na pramcu, bijelu antarktičku zastavu na glavnom jarbolu te australijsku zastavu na krmi.“&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://collections.rmg.co.uk/collections/objects/895.html#:~:text=White%20Flag%20of%20Antarctica%20flown,no%20flag%20of%20its%20own.|title=White Flag of Antarctica - National Maritime Museum|website=collections.rmg.co.uk|access-date=26. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Savours|first=Ann|url=https://books.google.com/books?id=RrvgAwAAQBAJ&amp;dq=The+ship+was+flying+the+Union+Jack+at+her+forepeak%2C+the+white+Antarctic+flag+at+the+foremast%2C+and+the+Australian+flag+at+the+stern&amp;pg=PA132|title=The Voyages of the Discovery: An Illustrated History of Scott's Ship|date=4. 4. 2013|publisher=Seaforth Publishing|isbn=978-1-84832-702-3|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Prijedlog Whitney Smitha (1978) ===
[[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Whitney_Smith).svg|mini|Prijedlog Whitney Smitha]]
Veksilolog Whitney Smith predstavio je 1978., na godišnjem sastanku Sjevernoameričkog veksilološkog udruženja (NAVA), narandžastu zastavu s bijelim [[simbol]]om uz koplje. Slovo „A“ označava Antarktik, polulopta predstavlja područje južno od [[Antarktički krug|Antarktičkog kruga]], dok [[Ruka|ruke]] simboliziraju ljudsku zaštitu okoliša. Zbog dobre vidljivosti odabrao je međunarodnu narandžastu boju, koja se često koristi u [[Avijacija|vazduhoplovnoj]] industriji kako bi se objekti istakli u okolini.&lt;ref name=&quot;Kaye-2003&quot;/&gt; Jarko narandžasta boja izabrana je i zbog svoje rijetkosti među nacionalnim zastavama, budući da nijedna država s aktivnom istraživačkom bazom na Antarktiku ne koristi narandžastu boju na svojoj zastavi. Elementi dizajna smješteni su uz koplje kako bi ostali vidljivi čak i ako bi zastava bila oštećena snažnim antarktičkim [[Vjetar|vjetrovima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!smith.html|title=Antarctica — Whitney Smith proposal|website=www.crwflags.com|access-date=12. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Prijedlog Graham Bartrama (1996) ===
[[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Graham_Bartram).svg|mini|Prijedlog Graham Bartrama]]
Graham Bartram, glavni veksilolog britanske organizacije Flag Institute, dizajnirao je 1996. još jedan prijedlog za program &quot;3D Atlas&quot; koji je razvila kompanija The MultiMedia Corporation, a objavila Electronic Arts.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://obscuritory.com/music/music-highlight-electronic-arts-3d-atlas/|title=Music Highlight: Electronic Arts 3D Atlas|last=Salvador|first=Phil|date=3. 6. 2015|website=The Obscuritory|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Kao uzor uzeo je zastavu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] te je odabrao bijelu [[Karta|mapu]] kontinenta na plavoj pozadini kako bi simbolizirao neutralnost. Zastava je inspirisana [[amblem]]om Sistema Antarktičkog ugovora.&lt;ref name=&quot;Dumont-Le Cornec-2020&quot;&gt;{{Cite book|last=Dumont-Le Cornec|first=Elisabeth|url=https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|title=The World Encyclopedia of Flags: Banners and Ensigns|date=2020|publisher=Firefly Books|isbn=978-0-2281-0258-8|pages=154|language=en|quote=...One flag was designed by Graham Bartram and is very similar to the flag of the Antarctic Treaty, and the other is by Whitney Smith... Neither of these flags has ever been flown on the territories governed by the treaty.|access-date=19. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143746/https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|archive-date=1. 10. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Veksilolog Ted Kaye dao je odštampati Bartramov dizajn i ponio ga sa sobom na krstarenje Antarktikom. Na Kayeov zahtjev, zastava se vijorila u brazilskoj bazi Comandante Ferraz i u britanskom muzeju u [[Port Lockroy]]u.&lt;ref name=&quot;Kaye-2003&quot;/&gt; Od 2015. godine Bartramov dizajn koristi se na većini podržanih platformi kao emoji „Zastava Antarktike“, implementiran putem niza regionalnih indikatorskih simbola AQ.&lt;ref name=&quot;Emojipedia&quot;&gt;{{cite web|url=https://emojipedia.org/flag-for-antarctica/|title=Flag for Antarctica Emoji|publisher=Emojipedia|access-date=13. 12. 2017|archive-date=28. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190828182619/https://emojipedia.org/flag-for-antarctica/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Redizajn ====
U ažuriranju svog dizajna iz 2024., Bartram je uveo izmjene na zastavi s ciljem podizanja svijesti o ekološkim izazovima s kojima se suočava kontinent, s posebnim fokusom na problem zagađenja [[Mikroplastika|mikroplastikom]]. Ova inicijativa nastoji istaknuti prisutnost mikroplastike na Antarktiku, skrećući globalnu pažnju na njen utjecaj na divlji svijet i [[ekosistem]]e, te zagovarajući međunarodne napore u rješavanju ovog gorućeg problema.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://antarcticaflagredesigned.org/|title=Antarctica Flag Redesigned|website=Antarctica Flag Redesigned|access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Prijedlog &quot;True South&quot; (2018) ===
[[Datoteka:True_South_Antarctic_Flag.svg|desno|mini|Prijedlog &quot;True South&quot;]]
Prijedlog &quot;True South&quot; osmislio je Evan Townsend 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dezeen.com/2021/04/29/antarctica-true-south-flag-design-evan-townsend/|title=Antarctica's first flag gives the uninhabited continent a voice in the climate crisis|date=29. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://oceanwide-expeditions.com/blog/true-south-a-new-flag-for-a-global-antarctica|title=True South: A New Flag for a Global Antarctica}}&lt;/ref&gt; Zastava ima sljedeće značenje:

Horizontalne pruge tamnoplave i bijele boje predstavljaju duge dane i noći na ekstremnim [[Geografska širina|geografskim širinama]] Antarktike. U središtu se uzdiže usamljeni bijeli vrh iz polja [[snijeg]]a i [[led]]a, podsjećajući na sante, [[Planina|planine]] i ledene grebene koji oblikuju antarktički horizont. Duga sjena koju baca tvori prepoznatljiv oblik igle [[kompas]]a usmjerene ka jugu, kao počast naslijeđu istraživanja ovog kontinenta. Zajedno, dva središnja oblika stvaraju [[romb]], koji simbolizira nadu da će Antarktik i u budućnosti ostati središte mira, otkrića i saradnje za generacije koje dolaze.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.truesouthflag.com/flagofantarctica|title=TRUE SOUTH {{!}} Flag of Antarctica|website=True South|language=en|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zastava je nazvana prema geografskom jugu, odnosno „pravom jugu“ (True South), koji se razlikuje od magnetnog juga.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/travel/article/is-antarctica-a-country-intl-hnk/index.html|title=Is Antarctica a country? The future of the world's least understood continent|date=18. 7. 2021|website=CNN|language=en|access-date=9. 8. 2022|author=Lilit Marcus}}&lt;/ref&gt;

Od svog predstavljanja, zastava je brzo stekla popularnost.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Antarctica|date=2. 8. 2022|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|language=en|access-date=20. 8. 2022|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319154539/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Usvojili su je pojedini nacionalni antarktički programi,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.designweek.co.uk/issues/19-25-april-2021/antarctica-flag-design/|title=This flag has been designed to represent and protect Antarctica|last=Long|first=Molly|date=20. 4. 2021|website=Design Week|language=en-UK|access-date=9. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wevux.com/true-south-a-new-flag-for-antarcticas-conservation0065925/|title=WeVux - Thank You|website=wevux.com|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; nevladine organizacije koje djeluju na Antarktiku i ekspedicioni timovi; vijorila se na više istraživačkih stanica širom Antarktika,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://matadornetwork.com/read/antarcticas-new-flag-hopes-bring-attention-fragile-continent/|title=Antarctica’s New Flag Hopes to Bring Attention to This Fragile Continent|website=Matador Network|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; te je korištena na obilježju geografskog Južnog pola 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|title=Antarctica Photo Library|website=photolibrary.usap.gov|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720142516/https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|archive-date=20. 7. 2023|url-status=dead|access-date=8. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu zastavu kao zastavu Antarktike koristi i CIA World Factbook.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|title=Antarctica - Details|website=CIA world factbook|language=en|access-date=1. 10. 2025|archive-date=28. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928133834/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Amblem Antarktičkog ugovora ==
[[Datoteka:Flag_of_the_Antarctic_Treaty.svg|desno|mini|Amblem Antarktičkog ugovora]]
Amblem Sistema Antarktičkog ugovora povremeno se koristi, kako zbog njegove upotrebe među članicama još od prve konsultativne sjednice 1961.,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/ATCM1/fr/ATCM1_fr001_f.pdf|title=Antarctic treaty, first consultative meeting, 10 Jul 1961|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|quote=The representatives recommend their governments:...that the most prominent feature of the stamp should be the Atlantic Treaty emblem representing a map of Antarctica, which appears on the official documents of consultative meetings;|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; tako i zbog činjenice da je poslužio kao inspiracija za druge slične zastave.&lt;ref name=&quot;Dumont-Le Cornec-2020&quot;/&gt; Iako se porijeklo ovog dizajna može pratiti do prve verzije ugovora iz 1959.,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/recatt/att465_e.pdf|title=Original facsimile of Antarctic Treaty, 1 December 1959}}&lt;/ref&gt; konsultativne članice Sistema Antarktičkog ugovora zvanično su ga usvojile kao amblem tek 2002.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/the-antarctic-treaty/the-antarctic-treaty-explained/|title=The Antarctic Treaty Explained|website=British Antarctic Survey|language=en-GB|access-date=27. 10. 2020|archive-date=30. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201030131321/https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/the-antarctic-treaty/the-antarctic-treaty-explained/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Amblem se koristi i u obliku zastave,&lt;ref name=&quot;Antarctic Treaty database&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ats.aq/devAS/Meetings/Measure/289|title=Decision 2 (2002) - ATCM XXV - CEP V, Warsaw|website=Antarctic Treaty database|access-date=26. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fotw.info/flags/aq_treat.html|title=Antarctic Treaty|website=www.fotw.info|access-date=29. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/keydocs/vol_1/vol1_15_Secretariat_Headquarters_Agreement_e.pdf|title=HEADQUARTERS AGREEMENT FOR THE SECRETARIAT OF THE ANTARCTIC TREATY}}&lt;/ref&gt; ali i u drugim formama, te se nalazi na svim zvaničnim dokumentima. Zvanično, ovaj amblem predstavlja Sistem Antarktičkog ugovora, a ne sam kontinent.&lt;ref name=&quot;Antarctic Treaty database&quot; /&gt; Također, Poštanska služba [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] izdala je 1971. prigodnu [[Poštanska marka|poštansku marku]] s ovim motivom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* [[Spisak državnih zastava|Galerija zastava suverenih država]]
* [[Spisak zastava zavisnih teritorija|Galerija zastava zavisnih teritorija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!.html Antarktik] – prijedlozi za zastavu
* {{YouTube|U0wTDK0VOeY|The Coolest &quot;&quot;Country&quot;&quot; Flag You Need To Know}}, video [[CGP Grey]]a na tu temu
{{Antarktik}}

[[Kategorija:Antarktik]]
[[Kategorija:Zastave]]</text>
      <sha1>7gigc48jxiyous7q28kvh72lfihg728</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ziraat banka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532315</id>
    <revision>
      <id>3900478</id>
      <parentid>3894952</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:38:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14022" sha1="j3tgtcp9xsss40vwt516xy7jt3v2tow" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime = Ziraat Bankası
| slika = Ziraat Bankası 2025 Logo.svg
| veličina_slike = 220px
| alt_slike = Logotip Ziraat Bankası
| tekst = Logotip banke
| slika2 = Ankara asv2021-10 img23 Ziraat Bank Museum.jpg
| veličina_slike2 = 250px
| alt_slike2 = Muzej Ziraat Bankası u Ankari
| tekst2 = Muzej Ziraat Bankası u Ankari
| poslovno_ime = Türkiye Cumhuriyeti Ziraat Bankası Anonim Şirketi
| vrsta = dioničko društvo
| industrija = [[bankarstvo]], [[finansijske usluge]]
| prethodnik = Memleket Sandıkları
| osnovano = 20. novembar 1863.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(porijeklo)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;15. august 1888.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(kao banka)&lt;/small&gt;
| osnivač = Midhat-paša
| sjedište = Istanbul Finansijski centar&lt;br /&gt;Finanskent Mahallesi, Finans Caddesi 44/A&lt;br /&gt;Ümraniye, [[Istanbul]], [[Turska]]
| broj_lokacija = 1.773 filijale &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2025)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;atm2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/tr/ekonomi/turkiyede-atm-sayisi-55-bini-gecti/3685501 |title=Türkiye'de ATM sayısı 55 bini geçti |website=Anadolu Ajansı |language=tr |date=12. 9. 2025 |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| poslužuje = širom svijeta
| ključne_osobe = Burhaneddin Tanyeri&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(predsjednik upravnog odbora)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Alpaslan Çakar&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(generalni direktor)&lt;/small&gt;
| servisi = finansijske usluge, kreditne kartice, maloprodajno bankarstvo, komercijalno bankarstvo, investicijsko bankarstvo, založno kreditiranje, privatno bankarstvo
| ukupne_aktive = 7,9 biliona [[Turska lira|turskih lira]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2025)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;aa2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/tr/ekonomi/turkiyenin-en-buyuk-10-bankasi-yilin-9-ayinda-484-5-milyar-lira-kar-elde-etti/3746707 |title=Türkiye'nin en büyük 10 bankası yılın 9 ayında 484,5 milyar lira kar elde etti |website=Anadolu Ajansı |language=tr |date=18. 11. 2025 |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| neto_dobit = 113,7 milijardi turskih lira &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2025)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;aa2025&quot; /&gt;
| kapital = 634,4 milijarde turskih lira &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2025)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;aa2025&quot; /&gt;
| vlasnik = Türkiye Varlık Fonu&lt;ref name=&quot;tvf&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tvf.com.tr/portfoyumuz/finansal-hizmetler |title=TVF |3=Türkiye Varlık Fonu |4=Finansal Hizmetler |website=Türkiye Varlık Fonu |language=tr |access-date=24. 3. 2026 |archive-date=21. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200621154414/https://www.tvf.com.tr/portfoyumuz/finansal-hizmetler |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| zaposleni = 25.713 &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2025)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;atm2025&quot; /&gt;
| slogan = ''Više od banke''
| veb-sajt = [https://www.ziraatbank.com.tr ziraatbank.com.tr]
| dodatak = EFT kod: 0010&lt;br /&gt;SWIFT kod: TCZBTR2A
}}

'''Ziraat banka''' (puno poslovno ime: '''Türkiye Cumhuriyeti Ziraat Bankası Anonim Şirketi''') najveća je [[banka]] u [[Turska|Turskoj]]&lt;ref name=&quot;aa2025&quot; /&gt; i ujedno najveća državna banka u zemlji. Prema podacima za posljednji kvartal 2025, imala je aktivu od 7,9 biliona [[Turska lira|turskih lira]].&lt;ref name=&quot;aa2025&quot; /&gt; Nastavlja tradiciju ''Memleket Sandıkları'', kreditnih fondova koje je 1863. u [[Pirot]]u, tada u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], pokrenuo [[Midhat-paša]].&lt;ref name=&quot;hist&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ziraatbank.com.tr/tr/bankamiz/hakkimizda/bankamiz-tarihcesi |title=Bankamız Tarihçesi |website=Ziraat Bankası |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:1928 11 22 Serveti Funun Ziraat Bankasi.jpg|mini|lijevo|220px|Zgrada Ziraat Bankası u Ankari na naslovnici časopisa ''Servet-i Fünun'', 22. novembar 1928.]]

=== 1863–1880-e ===
Kada je Midhat-paša 1863. u [[Pirot]]u osnovao prve ''Memleket Sandıkları (domovinski fond)'', nadahnuo se tradicijom zajedničkog rada i uzajamne pomoći koja je već postojala među stanovništvom. Takvi fondovi su od 1867. počeli su djelovati širom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i dugi niz godina pružali su usluge stanovništvu.&lt;ref name=&quot;hist&quot; /&gt;

''Menafi Sandıkları'', osnovani 1883. kao centralno povezani fondovi, 15. augusta 1888. zamijenjeni su savremenom finansijskom ustanovom pod nazivom '''Ziraat Bankası'''. Tadašnji aktivni fondovi pretvoreni su u bankarske filijale i nastavili su poslovati u novom organizacionom obliku.&lt;ref name=&quot;hist&quot; /&gt;

=== 1920–2000-e ===
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i okupacije dijela zemlje, filijale na okupiranim područjima bile su vezane za &quot;Upravni centar Ziraat Bankası&quot; koji su Grci uspostavili u [[Izmir]]u. Poslije otvaranja [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] 1920, filijale na područjima pod njenom kontrolom povezane su s filijalom u [[Ankara|Ankari]]. Organizacije u Izmiru i [[Istanbul]]u 1922. također su stavljene pod nadležnost Ankare, čime je banka ponovo institucionalno objedinjena.&lt;ref name=&quot;hist&quot; /&gt;

Zakonom donesenim 1924. banka je iz državne ustanove pretvorena u dioničko društvo. Predstavništvo u [[Hamburg]]u i tri filijale na [[Kipar|Kipru]] otvoreni su 1975, a 1977. uspostavljene su regionalne direkcije i počela je decentralizacija upravljanja. Godine 1981. osnovan je Muzej Ziraat Bankası, prvi bankarski muzej u Turskoj. Od 1988. posebni kreditni programi počeli su se primjenjivati za proizvođače u regiji Jugoistočnoanadolijskog projekta, dok su 1989. izdane prve kreditne kartice, odobreni prvi potrošački krediti, pokrenuta prodaja zlata pod markom ''Ziraat Altın'' i osnovan prvi investicioni fond banke. Banka [[Türkiye Emlak Bankası]] ugašena je 2001. nakon pripajanja Ziraat Bankası. Poslije ekonomske krize u Turskoj 2001, Ziraat banka je zajedno s ostalim državnim bankama neko vrijeme upravljana preko zajedničkog upravnog odbora; ta praksa završena je 2005.&lt;ref name=&quot;hist&quot; /&gt;

== Ziraat Finans Grupa ==
Grupa obuhvata bankarstvo, investicije, osiguranje, tehnologiju, nekretnine, lizing, platne sisteme i druge usluge s dodanom vrijednošću.&lt;ref name=&quot;domace&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ziraatbank.com.tr/tr/bankamiz/hakkimizda/ziraat-finans-grubu/yurt-ici-istirakler |title=Ziraat Bankası Yurt İçi İştirakler |website=Ziraat Bankası |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ino&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ziraatbank.com.tr/tr/bankamiz/hakkimizda/ziraat-finans-grubu/yurt-disi-istirak-bankalari-sube-ve-temsilcilikler |title=Ziraat Bankası Yurt Dışı İştirak Bankaları, Şube ve Temsilcilikleri |website=Ziraat Bankası |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ostale&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ziraatbank.com.tr/tr/bankamiz/hakkimizda/ziraat-finans-grubu/yurt-ici-diger-istirakler |title=Ziraat Bankası Yurt İçi Diğer İştirakler |website=Ziraat Bankası |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Domaće podružnice ===
Slijedi pregled društava u Turskoj u vlasništvu banke.&lt;ref name=&quot;domace&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv kompanije
! Država
! Djelatnost
! Osnovano
|-
| Ziraat Yatırım Menkul Değerler A.Ş.
| Turska
| berzansko poslovanje
| 14. februar 1997.
|-
| Ziraat Teknoloji A.Ş.
| Turska
| razvoj finansijskih tehnologija
| 9. oktobar 2001.
|-
| Ziraat Portföy Yönetimi A.Ş.
| Turska
| upravljanje portfeljem
| 13. februar 2002.
|-
| Ziraat Katılım Bankası A.Ş.
| Turska
| participativno bankarstvo
| 15. oktobar 2014.
|-
| Ziraat GYO A.Ş.
| Turska
| ulaganja u nekretnine (GYO)
| 1. novembar 2016.
|-
| Ziraat Finansal Yatırımlar A.Ş.
| Turska
| finansijska ulaganja
| 8. novembar 2018.
|-
| ZiraatPay
| Turska
| elektronički novac i usluge plaćanja
| 30. januar 2024.
|-
| Ziraat Finansal Kiralama A.Ş.
| Turska
| finansijski lizing
| 4. juli 2024.
|-
| Ziraat Dinamik Banka A.Ş.
| Turska
| neobanka
| 31. oktobar 2024.
|}

=== Inostrane podružnice ===
Slijedi pregled inostranih povezanih društava i banaka u sastavu grupe.&lt;ref name=&quot;ino&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv kompanije
! Država
! Djelatnost
! Osnovano
|-
| Ziraat Bank International AG
| [[Njemačka]]
| bankarstvo
| 2001
|-
| ZiraatBank BH d.d.
| [[Bosna i Hercegovina]]
| bankarstvo
| 17. mart 1997.
|-
| Ziraat Bank Montenegro AD
| [[Crna Gora]]
| bankarstvo
| 2015
|-
| Ziraat Bank Georgia JSC
| [[Gruzija]]
| bankarstvo
| 2017
|-
| Ziraat Bank Azerbaijan OJSC
| [[Azerbejdžan]]
| bankarstvo
| 2014
|-
| Ziraat Bank Moscow JSC
| [[Rusija]]
| bankarstvo
| 1993
|-
| Kazakhstan Ziraat International Bank
| [[Kazahstan]]
| bankarstvo
| 1993
|-
| Turkmen Turk JSC Bank
| [[Turkmenistan]]
| bankarstvo
| 1993
|-
| Ziraat Bank Uzbekistan JSC
| [[Uzbekistan]]
| bankarstvo
| 1993
|-
| Ziraat Bank Kosova SH.A.
| [[Kosovo]]
| bankarstvo
| 19. maj 2025.
|}

=== Udjeli u drugim društvima ===
Slijedi pregled društava u kojima banka ima vlasnički udio ili partnerstvo.&lt;ref name=&quot;ostale&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv kompanije
! Država
! Djelatnost
! Udio
|-
| Arap Türk Bankası A.Ş.
| Turska
| bankarstvo
| 20,58 %&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.atbank.com.tr/tr/ortaklik-yapisi |title=A&amp;T Bank Hakkında Ortaklık Yapısı |website=Arap Türk Bankası |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| T. Vakıflar Bankası T.A.O.
| Turska
| bankarstvo
| —
|-
| Axa Sigorta A.Ş.
| Turska
| osiguranje
| 6,92 %&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.axasigorta.com.tr/sirket-profilimiz |title=Şirket Profilimiz Sermaye Yapımız (31.12.2024 itibarıyla) |website=AXA Sigorta |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| Milli Reasürans T.A.Ş.
| Turska
| reosiguranje
| 2,49 %&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.millire.com/OrtaklikYapisi.html |title=Milli Reasürans'ın Ortaklık ve Sermaye Yapısı |website=Milli Reasürans |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| Bankalararası Kart Merkezi A.Ş.
| Turska
| elektronički novac i usluge plaćanja
| —
|-
| Kredi Kayıt Bürosu A.Ş.
| Turska
| aktivnosti centra rizika
| 9,09 %&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.kkb.com.tr/ortaklar-ve-uyeler |title=Ortaklık Yapısı |website=Kredi Kayıt Bürosu |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| Borsa İstanbul A.Ş.
| Turska
| berzansko poslovanje
| —
|-
| Kredi Garanti Fonu A.Ş.
| Turska
| —
| —
|-
| Bileşim Finansal Teknolojiler ve Ödeme Sistemleri A.Ş.
| Turska
| —
| —
|}

== Djelatnost izvan Turske ==
Podružnica banke Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d. počela je raditi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 19. marta 1997. kao prva banka sa stranim kapitalom u zemlji.&lt;ref name=&quot;bh&quot;&gt;{{cite web |url=https://ziraatbank.ba/en/ziraat-history |title=History |website=ZiraatBank BH |language=en |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Njena struktura kapitala prema izvornom članku sastojala se od približno 26 miliona [[euro|eura]], od čega je 68 % držala Ziraat Bankası AŞ, a 32 % Ziraat Bank International AG iz Njemačke. Do 2004. poslovala je samo sa filijalom u [[Sarajevo|Sarajevu]], a tokom 2004. i 2005. otvorila je i filijale u [[Zenica|Zenici]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Ilidža|Ilidži]], [[Mostar]]u i [[Bihać]]u, čime je broj filijala porastao na šest. Uz dvije podfilijale i šest kancelarija, ukupan broj poslovnih jedinica dosegao je 14.

== ZiraatPay ==
'''ZiraatPay''' jeste kompanija finansijske tehnologije koju je Ziraat Bankası osnovala za poslovanje u oblasti elektroničkog novca i platnih usluga. Kompanija je dobila dozvolu za rad od [[Centralna banka Turske|Centralne banke Turske]] odlukom od 22. decembra 2023. i službeno je počela poslovati 30. januara 2024.&lt;ref name=&quot;zpay&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ziraatpay.com.tr/hakkimizda |title=Hakkımızda |website=ZiraatPay |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zpay-rg&quot;&gt;{{cite web |url=https://tcmb.gov.tr/wps/wcm/connect/ae5522ce-7673-476c-9fdf-bad5bba0b0fc/Ziraatpay%2BRG%2BKarar%2BMetni.pdf?CACHEID=ROOTWORKSPACE-ae5522ce-7673-476c-9fdf-bad5bba0b0fc-oRv7q7.&amp;MOD=AJPERES |title=Resmî Gazete: Ziraat Finansal Teknolojiler Elektronik Para ve Ödeme Hizmetleri A.Ş. |website=Türkiye Cumhuriyet Merkez Bankası |language=tr |date=30. 1. 2024 |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

ZiraatPay djeluje u okviru Ziraat Finans Grupe i predstavlja njene digitalne finansijske usluge. Posluje u skladu sa Zakonom br. 6493 o platnim i ustanovama za elektronički novac. Među uslugama koje nudi nalaze se:
* izdavanje elektroničkog novca
* sistemi plaćanja QR kodom
* usluge prenosa novca
* rješenja za plaćanje i naplatu računa
* pretplatne kartice
* usluge virtualnog POS-a

Kompanija je u stopostotnom vlasništvu Ziraat Bankası i predstavlja ulaganja grupe u oblast finansijske tehnologije.&lt;ref name=&quot;zpay&quot; /&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery heights=&quot;120&quot;&gt;
Datoteka:Midhat pasha.jpg|Osnivač banke, Midhat-paša
Datoteka:Merzifonlu Kara Mustafa Pasha Mosque, Karaköy, İstanbul (12966948964).jpg|Zgrada Ziraat Bankası u Karaköyu, 1968.
Datoteka:Ankara asv2021-10 img23 Ziraat Bank Museum.jpg|Prva zgrada Ziraat Bankası, [[Ankara]]
Datoteka:Ziraat Bankası mobil ATM, Teknofest 2019.jpg|Mobilni bankomat Ziraat Bankası
Datoteka:Atina-Ziraat Bankası, 1938.jpg|Filijala Ziraat Bankası u [[Samsun]]u, 1938.
Datoteka:Ziraat Bankası İzmir Sanat Müzesi.jpg|Umjetnički muzej Ziraat Bankası u Izmiru
Datoteka:Ziraat Bankası reklamı 1938 Tan.png|Reklama Ziraat Bankası u listu ''Tan'', 1938.
Datoteka:Ziraat bankası reklamı 1938 Tan.png|Reklama Ziraat Bankası u listu ''Tan'', 1938.
Datoteka:RSTT11 SFACADE edited.jpg|Crtež prednje fasade zgrade Ziraat Bankası u Karaköyu (izvorni izgled iz 1912.)
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.ziraatbank.com.tr Službena stranica]
* [https://www.ziraatbank.com.tr/tr/bankamiz/hakkimizda/ziraat-finans-grubu/yurt-ici-istirakler Domaće podružnice]
* [https://www.ziraatbank.com.tr/tr/bankamiz/hakkimizda/ziraat-finans-grubu/yurt-disi-istirak-bankalari-sube-ve-temsilcilikler Inostrane podružnice i banke]
* [https://www.ziraatpay.com.tr ZiraatPay]
* [https://ziraatbank.ba ZiraatBank BH]

{{DEFAULTSORT:Ziraat Bankasi}}
[[Kategorija:Banke]]
[[Kategorija:Ekonomija Turske]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1863.]]</text>
      <sha1>j3tgtcp9xsss40vwt516xy7jt3v2tow</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>532822</id>
    <revision>
      <id>3900392</id>
      <parentid>3900235</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:35:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3900392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20795" sha1="misz9mo0r74j92uopmkfnygpo552k1q" xml:space="preserve">{{&lt;includeonly&gt;safesubst:&lt;/includeonly&gt;#switch: {{{1}}}
|Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=MEX, KOR, CZE, RSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=18. juna 2026
|win_MEX=2 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=3 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA
|win_RSA=0 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=1 |ga_RSA=3 |status_RSA=
|win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=1 |gf_KOR=2 |ga_KOR=2 |status_KOR=
|win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=1 |gf_CZE=2 |ga_CZE=3 |status_CZE=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_MEX={{NOG|MEX}}
|name_RSA={{NOG|RSA}}
|name_KOR={{NOG|KOR}}
|name_CZE={{NOG|CZE}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=SUI, CAN, BIH, QAT

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=24. juna 2026
|win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=D, A
|win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=
|win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10 |status_QAT= E
|win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI= A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_CAN={{NOG|CAN}}
|name_BIH={{NOG|BIH}}
|name_QAT={{NOG|QAT}}
|name_SUI={{NOG|SUI}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=BRA, MAR, SCO, HAI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=19. juna 2026
|win_BRA=1 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=4 |ga_BRA=1 |status_BRA=
|win_MAR=1 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=2 |ga_MAR=1 |status_MAR=
|win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=2 |gf_HAI=0 |ga_HAI=4 |status_HAI=E
|win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=1 |gf_SCO=1 |ga_SCO=1 |status_SCO=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BRA={{NOG|BRA}}
|name_MAR={{NOG|MAR}}
|name_HAI={{NOG|HAI}}
|name_SCO={{NOG|SCO}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=USA, AUS, PAR, TUR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=19. juna 2026
|win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=6 |ga_USA=1 |status_USA=DA
|win_PAR=1 |draw_PAR=0 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=
|win_AUS=1 |draw_AUS=0 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=
|win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=0 |ga_TUR=3 |status_TUR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}}
|name_PAR={{NOG|PAR}}
|name_AUS={{NOG|AUS}}
|name_TUR={{NOG|TUR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GER, CIV, ECU, CUW

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=9 |ga_GER=2 |status_GER=A
|win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=1 |gf_CUW=1 |ga_CUW=7 |status_CUW=
|win_CIV=1 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=2 |ga_CIV=2 |status_CIV=
|win_ECU=0 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=0 |ga_ECU=1 |status_ECU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GER={{NOG|GER}}
|name_CUW={{NOG|CUW}}
|name_CIV={{NOG|CIV}}
|name_ECU={{NOG|ECU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=NED, JPN, SWE, TUN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_NED=1 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=7 |ga_NED=3 |status_NED=
|win_JPN=1 |draw_JPN=1 |loss_JPN=0 |gf_JPN=6 |ga_JPN=2 |status_JPN=
|win_SWE=1 |draw_SWE=0 |loss_SWE=1 |gf_SWE=6 |ga_SWE=6 |status_SWE=
|win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=2 |gf_TUN=1 |ga_TUN=9 |status_TUN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_NED={{NOG|NED}}
|name_JPN={{NOG|JPN}}
|name_SWE={{NOG|SWE}}
|name_TUN={{NOG|TUN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=EGY, IRN, BEL, NZL

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_BEL=0 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL=
|win_EGY=1 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=4 |ga_EGY=2 |status_EGY=
|win_IRN=0 |draw_IRN=2 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN=
|win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=1 |gf_NZL=3 |ga_NZL=5 |status_NZL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BEL={{NOG|BEL}}
|name_EGY={{NOG|EGY}}
|name_IRN={{NOG|IRN}}
|name_NZL={{NOG|NZL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ESP, URU, CPV, KSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_ESP=1 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=4 |ga_ESP=0 |status_ESP=
|win_CPV=0 |draw_CPV=2 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=
|win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=
|win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=0 |gf_URU=3 |ga_URU=3 |status_URU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ESP={{NOG|ESP}}
|name_CPV={{NOG|CPV}}
|name_KSA={{NOG|KSA}}
|name_URU={{NOG|URU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_FRA=2 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=6 |ga_FRA=1 |status_FRA=A
|win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=3 |ga_SEN=6 |status_SEN=
|win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=2 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=7 |status_IRQ=
|win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=7 |ga_NOR=3 |status_NOR=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_FRA={{NOG|FRA}}
|name_SEN={{NOG|SEN}}
|name_IRQ={{NOG|IRQ}}
|name_NOR={{NOG|NOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ARG, AUT, ALG, JOR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A
|win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG=
|win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT=
|win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ARG={{NOG|ARG}}
|name_ALG={{NOG|ALG}}
|name_AUT={{NOG|AUT}}
|name_JOR={{NOG|JOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=COL, POR, COD, UZB

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR=
|win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD=
|win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB=
|win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_POR={{NOG|POR}}
|name_COD={{NOG|COD}}
|name_UZB={{NOG|UZB}}
|name_COL={{NOG|COL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ENG, GHA, CRO, PAN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_ENG=1 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=4 |ga_ENG=2 |status_ENG=
|win_CRO=1 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=3 |ga_CRO=4 |status_CRO=
|win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=0 |gf_GHA=1 |ga_GHA=0 |status_GHA=
|win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=2 |gf_PAN=0 |ga_PAN=2 |status_PAN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ENG={{NOG|ENG}}
|name_CRO={{NOG|CRO}}
|name_GHA={{NOG|GHA}}
|name_PAN={{NOG|PAN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste.
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GrF, GrC, GrL, GrJ, GrD, GrH, GrG, GrA, GrK, GrE, GrB, GrI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=24. juna 2026
|win_GrA=0 |draw_GrA=1 |loss_GrA=1 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA=
|win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=
|win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=1 |gf_GrC=1 |ga_GrC=1 |status_GrC=
|win_GrD=1 |draw_GrD=0 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=
|win_GrE=0 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=0 |ga_GrE=1 |status_GrE=
|win_GrF=1 |draw_GrF=0 |loss_GrF=1 |gf_GrF=6 |ga_GrF=6 |status_GrF=
|win_GrG=0 |draw_GrG=2 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG=
|win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=0 |gf_GrH=2 |ga_GrH=2 |status_GrH=
|win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=3 |ga_GrI=6 |status_GrI=
|win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ=
|win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK=
|win_GrL=1 |draw_GrL=0 |loss_GrL=1 |gf_GrL=3 |ga_GrL=4 |status_GrL=

|hth_GrJ = &quot;Fair-play&quot; bodovi: Alžir −1, Paragvaj −11.
|hth_GrD = GrJ

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GrA={{NOG|CZE}}
|name_GrB={{NOG|BIH}}
|name_GrC={{NOG|SCO}}
|name_GrD={{NOG|PAR}}
|name_GrE={{NOG|ECU}}
|name_GrF={{NOG|SWE}}
|name_GrG={{NOG|BEL}}
|name_GrH={{NOG|CPV}}
|name_GrI={{NOG|SEN}}
|name_GrJ={{NOG|ALG}}
|name_GrK={{NOG|COD}}
|name_GrL={{NOG|CRO}}

&lt;!--Group definitions--&gt;
|show_groups=T
|group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]]
|group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]]
|group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]]
|group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]]
|group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]]
|group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]]
|group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]]
|group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]]
|group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]]
|group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]]
|group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]]
|group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}}
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>misz9mo0r74j92uopmkfnygpo552k1q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900393</id>
      <parentid>3900392</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:36:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3900393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20795" sha1="ff980213x0yu7bmlc52gd7agf31u6r3" xml:space="preserve">{{&lt;includeonly&gt;safesubst:&lt;/includeonly&gt;#switch: {{{1}}}
|Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=MEX, KOR, CZE, RSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=18. juna 2026
|win_MEX=2 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=3 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA
|win_RSA=0 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=1 |ga_RSA=3 |status_RSA=
|win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=1 |gf_KOR=2 |ga_KOR=2 |status_KOR=
|win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=1 |gf_CZE=2 |ga_CZE=3 |status_CZE=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_MEX={{NOG|MEX}}
|name_RSA={{NOG|RSA}}
|name_KOR={{NOG|KOR}}
|name_CZE={{NOG|CZE}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=SUI, CAN, BIH, QAT

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=24. juna 2026
|win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=D, A
|win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=
|win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10 |status_QAT= E
|win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI= A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_CAN={{NOG|CAN}}
|name_BIH={{NOG|BIH}}
|name_QAT={{NOG|QAT}}
|name_SUI={{NOG|SUI}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=BRA, MAR, SCO, HAI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=19. juna 2026
|win_BRA=1 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=4 |ga_BRA=1 |status_BRA=
|win_MAR=1 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=2 |ga_MAR=1 |status_MAR=
|win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=2 |gf_HAI=0 |ga_HAI=4 |status_HAI=E
|win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=1 |gf_SCO=1 |ga_SCO=1 |status_SCO=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BRA={{NOG|BRA}}
|name_MAR={{NOG|MAR}}
|name_HAI={{NOG|HAI}}
|name_SCO={{NOG|SCO}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=USA, AUS, PAR, TUR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=19. juna 2026
|win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=6 |ga_USA=1 |status_USA=DA
|win_PAR=1 |draw_PAR=0 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=
|win_AUS=1 |draw_AUS=0 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=
|win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=0 |ga_TUR=3 |status_TUR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}}
|name_PAR={{NOG|PAR}}
|name_AUS={{NOG|AUS}}
|name_TUR={{NOG|TUR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GER, CIV, ECU, CUW

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=9 |ga_GER=2 |status_GER=A
|win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=1 |gf_CUW=1 |ga_CUW=7 |status_CUW=
|win_CIV=1 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=2 |ga_CIV=2 |status_CIV=
|win_ECU=0 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=0 |ga_ECU=1 |status_ECU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GER={{NOG|GER}}
|name_CUW={{NOG|CUW}}
|name_CIV={{NOG|CIV}}
|name_ECU={{NOG|ECU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=NED, JPN, SWE, TUN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_NED=1 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=7 |ga_NED=3 |status_NED=
|win_JPN=1 |draw_JPN=1 |loss_JPN=0 |gf_JPN=6 |ga_JPN=2 |status_JPN=
|win_SWE=1 |draw_SWE=0 |loss_SWE=1 |gf_SWE=6 |ga_SWE=6 |status_SWE=
|win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=2 |gf_TUN=1 |ga_TUN=9 |status_TUN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_NED={{NOG|NED}}
|name_JPN={{NOG|JPN}}
|name_SWE={{NOG|SWE}}
|name_TUN={{NOG|TUN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=EGY, IRN, BEL, NZL

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_BEL=0 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL=
|win_EGY=1 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=4 |ga_EGY=2 |status_EGY=
|win_IRN=0 |draw_IRN=2 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN=
|win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=1 |gf_NZL=3 |ga_NZL=5 |status_NZL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BEL={{NOG|BEL}}
|name_EGY={{NOG|EGY}}
|name_IRN={{NOG|IRN}}
|name_NZL={{NOG|NZL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ESP, URU, CPV, KSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_ESP=1 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=4 |ga_ESP=0 |status_ESP=
|win_CPV=0 |draw_CPV=2 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=
|win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=
|win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=0 |gf_URU=3 |ga_URU=3 |status_URU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ESP={{NOG|ESP}}
|name_CPV={{NOG|CPV}}
|name_KSA={{NOG|KSA}}
|name_URU={{NOG|URU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_FRA=2 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=6 |ga_FRA=1 |status_FRA=A
|win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=3 |ga_SEN=6 |status_SEN=
|win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=2 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=7 |status_IRQ=
|win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=7 |ga_NOR=3 |status_NOR=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_FRA={{NOG|FRA}}
|name_SEN={{NOG|SEN}}
|name_IRQ={{NOG|IRQ}}
|name_NOR={{NOG|NOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ARG, AUT, ALG, JOR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A
|win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG=
|win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT=
|win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ARG={{NOG|ARG}}
|name_ALG={{NOG|ALG}}
|name_AUT={{NOG|AUT}}
|name_JOR={{NOG|JOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=COL, POR, COD, UZB

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR=
|win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD=
|win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB=
|win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_POR={{NOG|POR}}
|name_COD={{NOG|COD}}
|name_UZB={{NOG|UZB}}
|name_COL={{NOG|COL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ENG, GHA, CRO, PAN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_ENG=1 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=4 |ga_ENG=2 |status_ENG=
|win_CRO=1 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=3 |ga_CRO=4 |status_CRO=
|win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=0 |gf_GHA=1 |ga_GHA=0 |status_GHA=
|win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=2 |gf_PAN=0 |ga_PAN=2 |status_PAN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ENG={{NOG|ENG}}
|name_CRO={{NOG|CRO}}
|name_GHA={{NOG|GHA}}
|name_PAN={{NOG|PAN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste.
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GrB, GrF, GrC, GrL, GrJ, GrD, GrH, GrG, GrA, GrK, GrE, GrI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=24. juna 2026
|win_GrA=0 |draw_GrA=1 |loss_GrA=1 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA=
|win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=
|win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=1 |gf_GrC=1 |ga_GrC=1 |status_GrC=
|win_GrD=1 |draw_GrD=0 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=
|win_GrE=0 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=0 |ga_GrE=1 |status_GrE=
|win_GrF=1 |draw_GrF=0 |loss_GrF=1 |gf_GrF=6 |ga_GrF=6 |status_GrF=
|win_GrG=0 |draw_GrG=2 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG=
|win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=0 |gf_GrH=2 |ga_GrH=2 |status_GrH=
|win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=3 |ga_GrI=6 |status_GrI=
|win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ=
|win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK=
|win_GrL=1 |draw_GrL=0 |loss_GrL=1 |gf_GrL=3 |ga_GrL=4 |status_GrL=

|hth_GrJ = &quot;Fair-play&quot; bodovi: Alžir −1, Paragvaj −11.
|hth_GrD = GrJ

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GrA={{NOG|CZE}}
|name_GrB={{NOG|BIH}}
|name_GrC={{NOG|SCO}}
|name_GrD={{NOG|PAR}}
|name_GrE={{NOG|ECU}}
|name_GrF={{NOG|SWE}}
|name_GrG={{NOG|BEL}}
|name_GrH={{NOG|CPV}}
|name_GrI={{NOG|SEN}}
|name_GrJ={{NOG|ALG}}
|name_GrK={{NOG|COD}}
|name_GrL={{NOG|CRO}}

&lt;!--Group definitions--&gt;
|show_groups=T
|group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]]
|group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]]
|group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]]
|group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]]
|group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]]
|group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]]
|group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]]
|group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]]
|group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]]
|group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]]
|group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]]
|group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}}
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ff980213x0yu7bmlc52gd7agf31u6r3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900447</id>
      <parentid>3900393</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:33:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3900447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20781" sha1="2z8grxbrln6ldt2nvtw52j7il7qwug6" xml:space="preserve">{{&lt;includeonly&gt;safesubst:&lt;/includeonly&gt;#switch: {{{1}}}
|Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=MEX, RSA, KOR, CZE

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_MEX=3 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=6 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA
|win_RSA=1 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=2 |ga_RSA=3 |status_RSA=A
|win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=2 |gf_KOR=2 |ga_KOR=3 |status_KOR=
|win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=2 |gf_CZE=2 |ga_CZE=6 |status_CZE=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_MEX={{NOG|MEX}}
|name_RSA={{NOG|RSA}}
|name_KOR={{NOG|KOR}}
|name_CZE={{NOG|CZE}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=SUI, CAN, BIH, QAT

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=1 |gf_CAN=8 |ga_CAN=3 |status_CAN=DA
|win_BIH=1 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=5 |ga_BIH=6 |status_BIH=A
|win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=2 |gf_QAT=2 |ga_QAT=10|status_QAT=E
|win_SUI=2 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=7 |ga_SUI=3 |status_SUI=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_CAN={{NOG|CAN}}
|name_BIH={{NOG|BIH}}
|name_QAT={{NOG|QAT}}
|name_SUI={{NOG|SUI}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=BRA, MAR, SCO, HAI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=complete
|win_BRA=2 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=7 |ga_BRA=1 |status_BRA=A
|win_MAR=2 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=6 |ga_MAR=3 |status_MAR=A
|win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=3 |gf_HAI=2 |ga_HAI=8 |status_HAI=E
|win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=2 |gf_SCO=1 |ga_SCO=4 |status_SCO=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BRA={{NOG|BRA}}
|name_MAR={{NOG|MAR}}
|name_HAI={{NOG|HAI}}
|name_SCO={{NOG|SCO}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=USA, AUS, PAR, TUR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=19. juna 2026
|win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=6 |ga_USA=1 |status_USA=DA
|win_PAR=1 |draw_PAR=0 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR=
|win_AUS=1 |draw_AUS=0 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS=
|win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=0 |ga_TUR=3 |status_TUR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}}
|name_PAR={{NOG|PAR}}
|name_AUS={{NOG|AUS}}
|name_TUR={{NOG|TUR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GER, CIV, ECU, CUW

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=9 |ga_GER=2 |status_GER=A
|win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=1 |gf_CUW=1 |ga_CUW=7 |status_CUW=
|win_CIV=1 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=2 |ga_CIV=2 |status_CIV=
|win_ECU=0 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=0 |ga_ECU=1 |status_ECU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GER={{NOG|GER}}
|name_CUW={{NOG|CUW}}
|name_CIV={{NOG|CIV}}
|name_ECU={{NOG|ECU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=NED, JPN, SWE, TUN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=20. juna 2026
|win_NED=1 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=7 |ga_NED=3 |status_NED=
|win_JPN=1 |draw_JPN=1 |loss_JPN=0 |gf_JPN=6 |ga_JPN=2 |status_JPN=
|win_SWE=1 |draw_SWE=0 |loss_SWE=1 |gf_SWE=6 |ga_SWE=6 |status_SWE=
|win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=2 |gf_TUN=1 |ga_TUN=9 |status_TUN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_NED={{NOG|NED}}
|name_JPN={{NOG|JPN}}
|name_SWE={{NOG|SWE}}
|name_TUN={{NOG|TUN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=EGY, IRN, BEL, NZL

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_BEL=0 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL=
|win_EGY=1 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=4 |ga_EGY=2 |status_EGY=
|win_IRN=0 |draw_IRN=2 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN=
|win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=1 |gf_NZL=3 |ga_NZL=5 |status_NZL=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_BEL={{NOG|BEL}}
|name_EGY={{NOG|EGY}}
|name_IRN={{NOG|IRN}}
|name_NZL={{NOG|NZL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ESP, URU, CPV, KSA

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=21. juna 2026
|win_ESP=1 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=4 |ga_ESP=0 |status_ESP=
|win_CPV=0 |draw_CPV=2 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV=
|win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA=
|win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=0 |gf_URU=3 |ga_URU=3 |status_URU=

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ESP={{NOG|ESP}}
|name_CPV={{NOG|CPV}}
|name_KSA={{NOG|KSA}}
|name_URU={{NOG|URU}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=FRA, NOR, SEN, IRQ

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_FRA=2 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=6 |ga_FRA=1 |status_FRA=A
|win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=2 |gf_SEN=3 |ga_SEN=6 |status_SEN=
|win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=2 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=7 |status_IRQ=
|win_NOR=2 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=7 |ga_NOR=3 |status_NOR=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_FRA={{NOG|FRA}}
|name_SEN={{NOG|SEN}}
|name_IRQ={{NOG|IRQ}}
|name_NOR={{NOG|NOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ARG, AUT, ALG, JOR

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=22. juna 2026
|win_ARG=2 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=5 |ga_ARG=0 |status_ARG=A
|win_ALG=1 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=2 |ga_ALG=4 |status_ALG=
|win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=1 |gf_AUT=3 |ga_AUT=3 |status_AUT=
|win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=2 |gf_JOR=2 |ga_JOR=5 |status_JOR=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ARG={{NOG|ARG}}
|name_ALG={{NOG|ALG}}
|name_AUT={{NOG|AUT}}
|name_JOR={{NOG|JOR}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=COL, POR, COD, UZB

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_POR=1 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=6 |ga_POR=1 |status_POR=
|win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=1 |gf_COD=1 |ga_COD=2 |status_COD=
|win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=2 |gf_UZB=1 |ga_UZB=8 |status_UZB=
|win_COL=2 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=4 |ga_COL=1 |status_COL=A

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_POR={{NOG|POR}}
|name_COD={{NOG|COD}}
|name_UZB={{NOG|UZB}}
|name_COL={{NOG|COL}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]]
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=ENG, GHA, CRO, PAN

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=23. juna 2026
|win_ENG=1 |draw_ENG=1 |loss_ENG=0 |gf_ENG=4 |ga_ENG=2 |status_ENG=
|win_CRO=1 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=3 |ga_CRO=4 |status_CRO=
|win_GHA=1 |draw_GHA=1 |loss_GHA=0 |gf_GHA=1 |ga_GHA=0 |status_GHA=
|win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=2 |gf_PAN=0 |ga_PAN=2 |status_PAN=E

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ENG={{NOG|ENG}}
|name_CRO={{NOG|CRO}}
|name_GHA={{NOG|GHA}}
|name_PAN={{NOG|PAN}}

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=3rd
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
|col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]]
}}
|Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y
|class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste.
|source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA]

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order=GrB, GrF, GrL, GrA, GrJ, GrD, GrC, GrH, GrG, GrK, GrE, GrI

&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=24. juna 2026
|win_GrA=1 |draw_GrA=0 |loss_GrA=2 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA=
|win_GrB=1 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=5 |ga_GrB=6 |status_GrB=A
|win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=2 |gf_GrC=1 |ga_GrC=4 |status_GrC=
|win_GrD=1 |draw_GrD=0 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD=
|win_GrE=0 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=0 |ga_GrE=1 |status_GrE=
|win_GrF=1 |draw_GrF=0 |loss_GrF=1 |gf_GrF=6 |ga_GrF=6 |status_GrF=
|win_GrG=0 |draw_GrG=2 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG=
|win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=0 |gf_GrH=2 |ga_GrH=2 |status_GrH=
|win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=2 |gf_GrI=3 |ga_GrI=6 |status_GrI=
|win_GrJ=1 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=2 |ga_GrJ=4 |status_GrJ=
|win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=1 |gf_GrK=1 |ga_GrK=2 |status_GrK=
|win_GrL=1 |draw_GrL=0 |loss_GrL=1 |gf_GrL=3 |ga_GrL=4 |status_GrL=

|hth_GrJ = &quot;Fair-play&quot; bodovi: Alžir −1, Paragvaj −11.
|hth_GrD = GrJ

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_GrA={{NOG|KOR}}
|name_GrB={{NOG|BIH}}
|name_GrC={{NOG|SCO}}
|name_GrD={{NOG|PAR}}
|name_GrE={{NOG|ECU}}
|name_GrF={{NOG|SWE}}
|name_GrG={{NOG|BEL}}
|name_GrH={{NOG|CPV}}
|name_GrI={{NOG|SEN}}
|name_GrJ={{NOG|ALG}}
|name_GrK={{NOG|COD}}
|name_GrL={{NOG|CRO}}

&lt;!--Group definitions--&gt;
|show_groups=T
|group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]]
|group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]]
|group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]]
|group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]]
|group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]]
|group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]]
|group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]]
|group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]]
|group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]]
|group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]]
|group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]]
|group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO
|col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}}
}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}}
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2z8grxbrln6ldt2nvtw52j7il7qwug6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532848</id>
    <revision>
      <id>3900464</id>
      <parentid>3838555</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:47:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5780" sha1="gsrzpr9aumzqi08utxck1prh1slj63w" xml:space="preserve">{{Tren}}
{{Infokutija zemljotres
| naslov             = Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026.
| karta = 2026-04-01 Ternate, Indonesia M7.4 earthquake shakemap (USGS).jpg
| karta2             =  {{Lokacijska karta | Indonezija
 | label=0
 | lat=1
 | long=1
 | mark=
 | marksize=0
 | position=top
 | width= 260
 | float=right
 | caption=
 | relief=yes}}
| tekst              = 
| datum              = {{Start date|2026|4|2|df=yes}}
| vrijeme nastanka   = 6:48:13 (lokalno vrijeme)
| trajanje           =
| jačina             = 7,4 [[Skala momentne magnitude|M&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt;]]
| dubina             = 35 km
| lokacija           = Sjeverni Maluku
| intenzitet         = {{MMI|VIII}}
| vrsta              =
| pogođene države    = [[Indonezija]]
| šteta              =
| cunami             = Da
| klizište           =
| afteršokovi        = ca. 135+ zabilježenih, najjači mb 6.2
| žrtve              = 1 poginula, nekoliko povrijeđenih
}}
Dana 2. aprila 2026. godine, [[zemljotres]] jačine 7,4 M&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt; pogodio je [[Sjeverni Maluku]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Epicentar potresa bio je u moru, 126 kilometara zapadno-sjeverozapadno od grada [[Ternate]]a, na dubini od 35&amp;nbsp;km. Najmanje jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=One killed and buildings damaged as magnitude 7.4 earthquake strikes Indonesia|url=https://www.theguardian.com/world/2026/apr/02/magnitude-78-earthquake-strikes-in-indonesia-sparking-tsunami-alert|newspaper=The Guardian|date=2. 4. 2026|access-date=2. 4. 2026|issn=0261-3077|language=|first=Rebecca|last=Ratcliffe}}&lt;/ref&gt;

== Zemljotres ==
Prema podacima indonezijske [[Agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku|Agencije za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku]] (BMKG), epicentar zemljotresa bio je udaljen oko 127 kilometara od grada [[Bitung]] u provinciji [[Sjeverni Sulawesi]], u blizini grupe otoka [[Batang Dua]] koja pripadaju gradu Ternate u regiji Sjeverni Maluku.&lt;ref name=&quot;darilaut.id&quot;&gt;{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Zemljotres je nastao kao rezultat deformacije tla Zemljine kore i imao je mehanizam [[Reversni rasjed|reversnog rasjeda]].&lt;ref name=&quot;darilaut.id&quot;/&gt;

BMKG je prijavio magnitudu od M&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt; 7,3, dok je [[Američki geološki zavod|Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država]] (USGS) zabilježio magnitudu 7,4 M&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000slss|title=&quot;M 7.4 - 126 km WNW of Ternate, Indonesia 2026&quot; - USGS|website=earthquake.usgs.gov|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Potres se dogodio u 22:48:13 UTC, na dubini od 35 kilometara. Zemljotres se osjetio jakim intenzitetom (VI) u Teratu, V (umjereno) u Ibu i Manadu, te III (slabo) u Gorontalu, Bone Balangu, Sjevernom Gorontalu, Boalemu i Pohuwatu. Uslijedilo je najmanje 48 naknadnih potresa, od kojih je najveći imao magnitudu od mb 6.2. Cunami visine 75 cm zablježen je u regiji Sjeverna Minahasa,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|title=Tsunami Terjadi di 5 Wilayah Usai Gempa M 7,6 Sulut, Tertinggi 0,75 Meter|last=Tamrin|first=Abadi|website=detiknews|language=id-ID|access-date=2. 4. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429171320/https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 65 cm u [[Okrug Kema|Kemi]], 15 cm u Beu, 13 cm u [[Talangen]]u i 5 cm u [[Davao|Davau]] na [[Filipini]]ma.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.tsunami.gov/events/PHEB/2026/04/01/26091003/7/WEPA40/WEPA40.txt TSUNAMI MESSAGE NUMBER 7]&quot;. Pacific Tsunami Warning Center. 2. april 2026. Pristupljeno 2. aprila 2026.&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Jedna osoba poginula je nakon što se sportski centar obrušio, a nekoliko drugih povrijeđeno je u Manadu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.beritasatu.com/nusantara/2981429/gempa-m-76-guncang-manado-1-orang-tewas-tertimpa-reruntuhan-gor|title=Gempa M 7,6 Guncang Manado, 1 Orang Tewas Tertimpa Reruntuhan GOR|last=BeritaSatu.com|website=beritasatu.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Bolnica Siloam pretrpila je ozbiljna strukturalna oštećenja, a oštećen je i jedan [[hotel]] u Manadu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/c8xy522nd5lt|title=Tsunami warning lifted after 7.4-magnitude earthquake hits Indonesia|website=BBC News|language=|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na ostrvu Majau srušila se [[crkva]] i oštećeno je nekoliko kuća. Najmanje 133 kuće oštećene su u području Ternata, dok su 24 objekta oštećena u Tidoreu.

Širom Halmahere oštećeno je 15 kuća, a u regiji Južna Halmahera se srušio most. Kuhinja jedne kuće uništena je u [[Klizište|klizištu]], druga kuća je oštećena, a zidovi [[Džamija|džamije]] i nekoliko vladinih kancelarija su se srušili u Bitungu. Tri crkve su oštećene u regenciji Minahasa i Tomohonu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://beritamanado.com/tiga-gereja-katolik-minahasa-tomohon-rusak-gempa-76-sr/|title=Tiga Gereja Katolik di Minahasa dan Tomohon Rusak Akibat Gempa 7,6 SR - BeritaManado.com: Berita Terkini Kota Manado, Sulawesi Utara|date=2. 4. 2026|website=beritamanado.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spisak zemljotresa u 2026. godini]]
* [[Spisak zemljotresa u Indoneziji]]
* [[Zemljotres u Pacitanu 2026.]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Zemljotresi u 2026.}}

[[Kategorija:Zemljotresi u 2020-ima]]
[[Kategorija:Zemljotresi u Indoneziji]]</text>
      <sha1>gsrzpr9aumzqi08utxck1prh1slj63w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532874</id>
    <revision>
      <id>3900388</id>
      <parentid>3900234</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:32:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Švicarska – Kanada */</comment>
      <origin>3900388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32772" sha1="n8ee1ralfsvi4a1rhd8kocrqckabloe" xml:space="preserve">'''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ekipe==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!rowspan=2| Pozicija u žrijebu
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Šešir
!rowspan=2| Konfederacija
!rowspan=2| Način&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;| Nastup
!rowspan=2| Posljednji&lt;br /&gt;nastup
!rowspan=2| Prethodni najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;}}
! Juni 2026.
|-
| B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value=&quot;*&quot; | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;2.2&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. ||30.
|-
| B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;/&gt;}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value=&quot;2.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} ||64.
|-
| B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;1.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. ||56. 
|-
| B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;4.3&quot; | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. ||19.
|}
'''Bilješke'''
{{refspisak|group=nb}}

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]].
* Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]].
* Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Kanada – Bosna i Hercegovina=== 
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.
&lt;section begin=B1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|12}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|1–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|goals2=
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.002
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
}}&lt;section end=B1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26h
 |pattern_b  = _can26h
 |pattern_ra = _can26h
 |pattern_sh = _can26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12458/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]] || {{yel|11}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || {{yel|53}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]]
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|76}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|61}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Jonathan Osorio]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-BIH 2026-06-12.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || {{yel|90+3}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{suboff|62}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]]
|-
|LM ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{suboff|74}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || {{yel|44}}
|-
|CF ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|62}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Samed Baždar]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Dženis Burnić]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ismaël Koné]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Juan Pablo Belatti]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;[[Gabriel Chade]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
|}

===Katar – Švicarska===
Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|QAT}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|1–1}}
|team2={{NOG|SUI}}
|goals1=
*[[Boualem Khoukhi|Khoukhi]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|17|pen.}}
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=67.966
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447
}}&lt;section end=B2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26h
 |pattern_b  = _qat26hA
 |pattern_ra = _qat26h
 |pattern_sh = _qat26h
 |pattern_so = _qat26hl
 |leftarm    = 7c202b
 |body       = 7c202b
 |rightarm   = 7c202b
 |shorts     = 7c202b
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12456/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Qatar v. Switzerland |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26a
 |pattern_b  = _sui26a
 |pattern_ra = _sui26a
 |pattern_sh = _sui26a
 |pattern_so = _sui26al
 |leftarm    = d6e6e5
 |body       = d6e6e5
 |rightarm   = d6e6e5
 |shorts     = d6e6e5
 |socks      = d6e6e5
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]] || {{yel|14}}
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]] || || {{suboff|60}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || {{yel|23}} || {{suboff|60}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RW ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || || {{suboff|79}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Akram Afif]]
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''12'''||[[Karim Boudiaf]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''7'''||[[Ahmed Alaaeldin]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Hassan Al-Haydos]] || || {{subon|88}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:QAT-SUI 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || {{yel|42}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|RM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]] || || {{suboff|89}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]] || || {{suboff|89}}
|-
|RF ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|66}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''9'''||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|66}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ardon Jashari]] || || {{subon|89}}
|-
|DF ||'''2'''||[[Miro Muheim]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Mahmud Abunada]] (Katar)

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Oshane Nation]] ([[Nogometni savez Jamajke|Jamajka]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Caleb Wales ([[Nogometni savez Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|}

===Švicarska – Bosna i Hercegovina===
Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|4–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|74||90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{goal|90+7|pen}}
|goals2=
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.026
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
}}&lt;section end=B3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12455/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{suboff|86}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]] || {{yel|65}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (footballer)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|72}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|RF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|72}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|89}}
|-
|LF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{suboff|72}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-BIH 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]] || {{yel|59}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]] || {{sent off|0|80}}
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Amar Memić]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|85}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{suboff|63}}
|-
|LM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|61}} || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Amir Hadžiahmetović]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Johan Manzambi]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Fu Ming]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|}

===Kanada – Katar===
Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|6–0}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|16}}
*[[Jonathan David|J. David]] {{goal|29||45+3||90+2}}
*[[Nathan Saliba|Saliba]] {{goal|64}}
*[[Mohamed Manai|Manai]] {{goal|75|a.g.}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450
}}&lt;section end=B4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12459/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Qatar |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{suboff|71}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]] || {{yel|9}} || {{suboff|46}}
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|83}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]] || || {{suboff|56}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|71}}
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-QAT 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]] || {{sent off|0|33}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || {{sent off|0|51}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RF ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|40}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Akram Afif]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Substitutions:'''
|-
|DF ||'''18'''||[[Sultan Al-Brake]] || || {{subon|40}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || {{yel|62}} || {{subon|46}} {{suboff|87}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Al-Hashmi Al-Hussain]] || || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Lucas Mendes (nogometaš)|Lucas Mendes]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Jonathan David]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;Miguel Rocha ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Lara (nogometni sudija)|Juan Lara]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
|}--&gt;

===Švicarska – Kanada===
Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|2–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|46}}
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|57}}
|goals2=
*[[Promise David|P. David]] {{goal|76}}
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Ramon Abatti]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451
}}&lt;section end=B5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12460/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 24, 2026 |access-date=June 24, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26a
 |pattern_b  = _can26a
 |pattern_ra = _can26a
 |pattern_sh = _can26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{suboff|74}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|32}}
|-
|LM ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Christian Fassnacht]] || || {{subon|85}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-CAN 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]] || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Mathieu Choinière]] || || {{suboff|58}}
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|58}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || {{yel|32}} || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Liam Millar]] || {{yel|87}} || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
&lt;!--'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;--&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rafael Alves ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleske]])
|}

===Bosna i Hercegovina – Katar===
Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia &amp; Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BIH}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
}}&lt;section end=B6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26hl
 |leftarm    = 001970
 |body       = 001970
 |rightarm   = 001970
 |shorts     = 001970
 |socks      = 001970
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Katar
}}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
&lt;!--'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;--&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group B}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]]</text>
      <sha1>n8ee1ralfsvi4a1rhd8kocrqckabloe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900390</id>
      <parentid>3900388</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:33:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bosna i Hercegovina – Katar */</comment>
      <origin>3900390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35495" sha1="fo0votkzr36z3isqnw9vfo8r7q16xn7" xml:space="preserve">'''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ekipe==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!rowspan=2| Pozicija u žrijebu
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Šešir
!rowspan=2| Konfederacija
!rowspan=2| Način&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;| Nastup
!rowspan=2| Posljednji&lt;br /&gt;nastup
!rowspan=2| Prethodni najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;}}
! Juni 2026.
|-
| B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value=&quot;*&quot; | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;2.2&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. ||30.
|-
| B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;/&gt;}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value=&quot;2.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} ||64.
|-
| B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;1.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. ||56. 
|-
| B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;4.3&quot; | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. ||19.
|}
'''Bilješke'''
{{refspisak|group=nb}}

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]].
* Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]].
* Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Kanada – Bosna i Hercegovina=== 
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.
&lt;section begin=B1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|12}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|1–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|goals2=
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.002
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
}}&lt;section end=B1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26h
 |pattern_b  = _can26h
 |pattern_ra = _can26h
 |pattern_sh = _can26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12458/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]] || {{yel|11}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || {{yel|53}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]]
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|76}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|61}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Jonathan Osorio]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-BIH 2026-06-12.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || {{yel|90+3}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{suboff|62}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]]
|-
|LM ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{suboff|74}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || {{yel|44}}
|-
|CF ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|62}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Samed Baždar]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Dženis Burnić]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ismaël Koné]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Juan Pablo Belatti]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;[[Gabriel Chade]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
|}

===Katar – Švicarska===
Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|QAT}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|1–1}}
|team2={{NOG|SUI}}
|goals1=
*[[Boualem Khoukhi|Khoukhi]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|17|pen.}}
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=67.966
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447
}}&lt;section end=B2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26h
 |pattern_b  = _qat26hA
 |pattern_ra = _qat26h
 |pattern_sh = _qat26h
 |pattern_so = _qat26hl
 |leftarm    = 7c202b
 |body       = 7c202b
 |rightarm   = 7c202b
 |shorts     = 7c202b
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12456/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Qatar v. Switzerland |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26a
 |pattern_b  = _sui26a
 |pattern_ra = _sui26a
 |pattern_sh = _sui26a
 |pattern_so = _sui26al
 |leftarm    = d6e6e5
 |body       = d6e6e5
 |rightarm   = d6e6e5
 |shorts     = d6e6e5
 |socks      = d6e6e5
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]] || {{yel|14}}
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]] || || {{suboff|60}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || {{yel|23}} || {{suboff|60}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RW ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || || {{suboff|79}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Akram Afif]]
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''12'''||[[Karim Boudiaf]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''7'''||[[Ahmed Alaaeldin]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Hassan Al-Haydos]] || || {{subon|88}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:QAT-SUI 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || {{yel|42}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|RM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]] || || {{suboff|89}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]] || || {{suboff|89}}
|-
|RF ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|66}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''9'''||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|66}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ardon Jashari]] || || {{subon|89}}
|-
|DF ||'''2'''||[[Miro Muheim]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Mahmud Abunada]] (Katar)

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Oshane Nation]] ([[Nogometni savez Jamajke|Jamajka]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Caleb Wales ([[Nogometni savez Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|}

===Švicarska – Bosna i Hercegovina===
Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|4–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|74||90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{goal|90+7|pen}}
|goals2=
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.026
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
}}&lt;section end=B3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12455/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{suboff|86}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]] || {{yel|65}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (footballer)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|72}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|RF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|72}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|89}}
|-
|LF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{suboff|72}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-BIH 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]] || {{yel|59}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]] || {{sent off|0|80}}
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Amar Memić]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|85}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{suboff|63}}
|-
|LM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|61}} || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Amir Hadžiahmetović]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Johan Manzambi]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Fu Ming]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|}

===Kanada – Katar===
Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|6–0}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|16}}
*[[Jonathan David|J. David]] {{goal|29||45+3||90+2}}
*[[Nathan Saliba|Saliba]] {{goal|64}}
*[[Mohamed Manai|Manai]] {{goal|75|a.g.}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450
}}&lt;section end=B4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12459/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Qatar |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{suboff|71}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]] || {{yel|9}} || {{suboff|46}}
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|83}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]] || || {{suboff|56}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|71}}
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-QAT 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]] || {{sent off|0|33}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || {{sent off|0|51}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RF ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|40}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Akram Afif]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Substitutions:'''
|-
|DF ||'''18'''||[[Sultan Al-Brake]] || || {{subon|40}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || {{yel|62}} || {{subon|46}} {{suboff|87}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Al-Hashmi Al-Hussain]] || || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Lucas Mendes (nogometaš)|Lucas Mendes]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Jonathan David]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;Miguel Rocha ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Lara (nogometni sudija)|Juan Lara]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
|}--&gt;

===Švicarska – Kanada===
Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|2–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|46}}
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|57}}
|goals2=
*[[Promise David|P. David]] {{goal|76}}
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Ramon Abatti]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451
}}&lt;section end=B5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12460/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 24, 2026 |access-date=June 24, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26a
 |pattern_b  = _can26a
 |pattern_ra = _can26a
 |pattern_sh = _can26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{suboff|74}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|32}}
|-
|LM ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Christian Fassnacht]] || || {{subon|85}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-CAN 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]] || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Mathieu Choinière]] || || {{suboff|58}}
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|58}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || {{yel|32}} || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Liam Millar]] || {{yel|87}} || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
&lt;!--'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;--&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rafael Alves ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleske]])
|}

===Bosna i Hercegovina – Katar===
Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia &amp; Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BIH}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|3–1}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{goal|29}}
*[[Mahmud Abunada|Abunada]] {{goal|34|a.g.}}
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|80}}
|goals2=
*[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{goal|42}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
}}&lt;section end=B6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26h
 |leftarm    = 001970
 |body       = 001970
 |rightarm   = 001970
 |shorts     = 001970
 |socks      = 001970
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;BIH-QAT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12457/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Bosnia and Herzegovina v. Qatar |publisher=[[FIFA]] |date=June 24, 2026 |access-date=June 24, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;BIH-QAT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''24'''||[[Arjan Malić]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|63}}
|-
|CB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]]
|-
|RM ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Ivan Bašić]]
|-
|LM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{suboff|82}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Dennis Hadžikadunić]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || {{yel|82}} || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Dženis Burnić]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BIH-QAT 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|LB ||'''18'''||[[Sultan Al-Brake]]
|-
|DM ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || {{yel|78}} || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''12'''||[[Karim Boudiaf]] || || {{suboff|72}}
|-
|RF ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Akram Afif]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Hassan Al-Haydos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|55}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''6''' ||[[Abdulaziz Hatem]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Ahmed Al-Ganehi]] || || {{subon|55}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Almoez Ali]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ahmed Alaaeldin]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
&lt;!--'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;--&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group B}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]]</text>
      <sha1>fo0votkzr36z3isqnw9vfo8r7q16xn7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900400</id>
      <parentid>3900390</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:53:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Utakmice */</comment>
      <origin>3900400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35592" sha1="1043xluuejr29esgidcvfl75lpsc015" xml:space="preserve">'''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ekipe==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!rowspan=2| Pozicija u žrijebu
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Šešir
!rowspan=2| Konfederacija
!rowspan=2| Način&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;| Nastup
!rowspan=2| Posljednji&lt;br /&gt;nastup
!rowspan=2| Prethodni najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;}}
! Juni 2026.
|-
| B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value=&quot;*&quot; | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;2.2&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. ||30.
|-
| B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;/&gt;}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value=&quot;2.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} ||64.
|-
| B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;1.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. ||56. 
|-
| B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;4.3&quot; | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. ||19.
|}
'''Bilješke'''
{{refspisak|group=nb}}

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]].
* Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]].
* Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Kanada – Bosna i Hercegovina=== 
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.
&lt;section begin=B1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|12}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|1–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|goals2=
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.002
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
}}&lt;section end=B1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26h
 |pattern_b  = _can26h
 |pattern_ra = _can26h
 |pattern_sh = _can26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12458/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]] || {{yel|11}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || {{yel|53}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]]
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|76}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|61}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Jonathan Osorio]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-BIH 2026-06-12.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || {{yel|90+3}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{suboff|62}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]]
|-
|LM ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{suboff|74}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || {{yel|44}}
|-
|CF ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|62}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Samed Baždar]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Dženis Burnić]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ismaël Koné]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 12, 2026 |access-date=June 12, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Juan Pablo Belatti]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;[[Gabriel Chade]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
|}

===Katar – Švicarska===
Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|QAT}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|1–1}}
|team2={{NOG|SUI}}
|goals1=
*[[Boualem Khoukhi|Khoukhi]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|17|pen.}}
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=67.966
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447
}}&lt;section end=B2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26h
 |pattern_b  = _qat26hA
 |pattern_ra = _qat26h
 |pattern_sh = _qat26h
 |pattern_so = _qat26hl
 |leftarm    = 7c202b
 |body       = 7c202b
 |rightarm   = 7c202b
 |shorts     = 7c202b
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12456/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Qatar v. Switzerland |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26a
 |pattern_b  = _sui26a
 |pattern_ra = _sui26a
 |pattern_sh = _sui26a
 |pattern_so = _sui26al
 |leftarm    = d6e6e5
 |body       = d6e6e5
 |rightarm   = d6e6e5
 |shorts     = d6e6e5
 |socks      = d6e6e5
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]] || {{yel|14}}
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]] || || {{suboff|60}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || {{yel|23}} || {{suboff|60}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RW ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || || {{suboff|79}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Akram Afif]]
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''12'''||[[Karim Boudiaf]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''7'''||[[Ahmed Alaaeldin]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Hassan Al-Haydos]] || || {{subon|88}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:QAT-SUI 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || {{yel|42}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|RM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]] || || {{suboff|89}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]] || || {{suboff|89}}
|-
|RF ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|66}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''9'''||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|66}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ardon Jashari]] || || {{subon|89}}
|-
|DF ||'''2'''||[[Miro Muheim]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Mahmud Abunada]] (Katar)

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Oshane Nation]] ([[Nogometni savez Jamajke|Jamajka]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Caleb Wales ([[Nogometni savez Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|}

===Švicarska – Bosna i Hercegovina===
Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|4–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|74||90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{goal|90+7|pen}}
|goals2=
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.026
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
}}&lt;section end=B3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12455/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{suboff|86}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]] || {{yel|65}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (footballer)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|72}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|RF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|72}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|89}}
|-
|LF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{suboff|72}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-BIH 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]] || {{yel|59}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]] || {{sent off|0|80}}
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Amar Memić]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|85}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{suboff|63}}
|-
|LM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|61}} || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Amir Hadžiahmetović]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Johan Manzambi]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Fu Ming]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|}

===Kanada – Katar===
Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|6–0}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|16}}
*[[Jonathan David|J. David]] {{goal|29||45+3||90+2}}
*[[Nathan Saliba|Saliba]] {{goal|64}}
*[[Mohamed Manai|Manai]] {{goal|75|a.g.}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450
}}&lt;section end=B4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12459/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Qatar |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{suboff|71}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]] || {{yel|9}} || {{suboff|46}}
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|83}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]] || || {{suboff|56}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|71}}
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-QAT 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]] || {{sent off|0|33}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || {{sent off|0|51}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RF ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|40}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Akram Afif]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Substitutions:'''
|-
|DF ||'''18'''||[[Sultan Al-Brake]] || || {{subon|40}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || {{yel|62}} || {{subon|46}} {{suboff|87}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Al-Hashmi Al-Hussain]] || || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Lucas Mendes (nogometaš)|Lucas Mendes]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Jonathan David]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;Miguel Rocha ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Lara (nogometni sudija)|Juan Lara]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
|}--&gt;

===Švicarska – Kanada===
Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|2–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|46}}
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|57}}
|goals2=
*[[Promise David|P. David]] {{goal|76}}
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Ramon Abatti]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451
}}&lt;section end=B5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12460/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=June 24, 2026 |access-date=June 24, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26a
 |pattern_b  = _can26a
 |pattern_ra = _can26a
 |pattern_sh = _can26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{suboff|74}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|32}}
|-
|LM ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Christian Fassnacht]] || || {{subon|85}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-CAN 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]] || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Mathieu Choinière]] || || {{suboff|58}}
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|58}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || {{yel|32}} || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Liam Millar]] || {{yel|87}} || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Johan Manzambi]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rafael Alves ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleske]])
|}

===Bosna i Hercegovina – Katar===
Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia &amp; Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BIH}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|3–1}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{goal|29}}
*[[Mahmud Abunada|Abunada]] {{goal|34|a.g.}}
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|80}}
|goals2=
*[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{goal|42}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
}}&lt;section end=B6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26h
 |leftarm    = 001970
 |body       = 001970
 |rightarm   = 001970
 |shorts     = 001970
 |socks      = 001970
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;BIH-QAT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12457/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Bosnia and Herzegovina v. Qatar |publisher=[[FIFA]] |date=June 24, 2026 |access-date=June 24, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;BIH-QAT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''24'''||[[Arjan Malić]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|63}}
|-
|CB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]]
|-
|RM ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Ivan Bašić]]
|-
|LM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{suboff|82}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Dennis Hadžikadunić]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || {{yel|82}} || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Dženis Burnić]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BIH-QAT 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|LB ||'''18'''||[[Sultan Al-Brake]]
|-
|DM ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || {{yel|78}} || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''12'''||[[Karim Boudiaf]] || || {{suboff|72}}
|-
|RF ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Akram Afif]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Hassan Al-Haydos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|55}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''6''' ||[[Abdulaziz Hatem]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Ahmed Al-Ganehi]] || || {{subon|55}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Almoez Ali]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ahmed Alaaeldin]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kerim Alajbegović]] (Bosna i Hercegovina)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group B}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]]</text>
      <sha1>1043xluuejr29esgidcvfl75lpsc015</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vadžija Samedova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532897</id>
    <revision>
      <id>3900330</id>
      <parentid>3831075</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T12:46:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10054" sha1="asqszn6mh4ei8nwp5vz8o7r5dudkf1p" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vadžija Samedova
| slika              = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024.
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1924|11|24}} 
| mjesto_rođenja     = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] 
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} 
| mjesto_smrti       = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = slikarka
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = [[Latif Fayzullayev]]
| djeca              = [[Nicat Feyzullayev]]
}}
'''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbejdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva &quot;kraljicom azerbajdžanskog slikarstva&quot;. Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.&lt;ref name=&quot;regio&quot;&gt;{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
[[File:Vajiha Samadova - Blue lake 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Plavo jezero'' (1953)]]
[[File:Vajiha Samadova - Song 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Song'' (1954)]]
[[File:Vajiha Samadova - Zig settlement 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Zig Settlement'' (1955)]]
Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]a. Od nekoliko djece para, samo su Vadžija i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Samedova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po [[Əzim Əzimzadə|Əzimu Əzimzadəu]], gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918 – 1987), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. otišla je u [[Moskva|Moskvu]] kako bi nastavila školovanje na [[Moskovski umjetnički institut Surikov|Moskovskom umjetničkom institutu Surikov]], gdje joj je, između ostalih, [[Pavel Korin]] bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Samedova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. novemvra 1945. rodila je sina Nicata (1945 – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.&lt;ref name=&quot;regio&quot;/&gt; Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Samedova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju [[Üzeyir Hacıbəyov|Üzeyiru Hacıbəyovu]] pod naslovom &quot;Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima&quot; ({{ru|Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов}}). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.&lt;ref name=&quot;regio&quot;/&gt;

Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke [[Shamame Hazano]], geologa [[Minir Mammadbayli|Minira Mammadbaylija]] i glumice [[Leyla Badirbeyli|Leyle Badirbeyli]], koji je jedan od najpoznatijih njenih portreta. Dojmove putovanja u [[Bugarska|Bugarsku]] obradila je u slikama s naslovima poput &quot;Stare Bugarke&quot;, &quot;Bazar u Sofiji&quot; i &quot;Kišni dan&quot;, među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.&lt;ref name=&quot;regio&quot;/&gt;

Godine 1963, već svjesna svog teškog, neizlječivog raka,  Samedova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom &quot;Xəbər gözləyərkən&quot; (&quot;Čekajući vijesti&quot;). Izložena je 1963, zajedno s drugim njenim djelima, na izložbi &quot;Bizim müasirimiz&quot; (&quot;Naša modernost&quot;) u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Samedovin  sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao:

&quot;Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi.&quot;

&quot;Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati.&quot;

Samedova je umrla u 40-oj godini, nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.&lt;ref name=&quot;regio&quot;/&gt;

== Nagrade ==
U junu 1964. Samedova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Азәрбајҹан ССР Али Советинин Рәјасәт Һеј'әтиндә |series=Xalq |volume=151 |number=12622 |date=30. 6. 1964|page=1 |language=az}}&lt;/ref&gt;

Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://kataloq.gomap.az/en/all-poi/culture/museum/9691b16cd56611e0ad4900226424597d |title=Show-salon after Vajiha Samadova |work=kataloq.gomap.az |date=2. 5. 2004 |language=en |access-date=26. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

Njezin sin, filmski redatelj [[Nicat Feyzullayev]], režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom &quot;Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası&quot; (&quot;Kraljica azerbajdžanskog slikarstva&quot;) premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://azertag.az/ru/xeber/SOSTOYALAS_PREMERA_FILMA_KOROLEVA_AZERBAIDZHANSKOI_ZHIVOPISI-732448 |title=СОСТОЯЛАСЬ ПРЕМЬЕРА ФИЛЬМА «КОРОЛЕВА АЗЕРБАЙДЖАНСКОЙ ЖИВОПИСИ» |date=30. 9. 2010 |language=ru |access-date=26. 11. 2020 }}&lt;/ref&gt;

Od sredine maja 2018, u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.&lt;ref name=&quot;mia&quot;&gt;{{cite web |author=mia.az |url=https://mia.az/w335141/Fransan%c4%b1n_Kann_%c5%9f%c9%99h%c9%99rind%c9%99_Az%c9%99rbaycan_m%c9%99d%c9%99niyy%c9%99ti_g%c3%bcnl%c9%99ri_ba%c5%9flay%c4%b1b_-_%3cfont_color=red%3eHeyd%c9%99r_%c6%8fliyev_Fondunun_t%c9%99%c5%9fkilat%c3%a7%c4%b1l%c4%b1%c4%9f%c4%b1_il%c9%99_+_FOTO_%3c/font%3e |title=Fransanın Kann şəhərində Azərbaycan mədəniyyəti günləri başlayıb - Heydər Əliyev Fond |work=mia.az |date= |language=az |access-date=26. 11. 2020 |archive-date=25. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230925195334/https://mia.az/w335141/Fransan%C4%B1n_Kann_%C5%9F%C9%99h%C9%99rind%C9%99_Az%C9%99rbaycan_m%C9%99d%C9%99niyy%C9%99ti_g%C3%BCnl%C9%99ri_ba%C5%9Flay%C4%B1b_-_%3Cfont_color=red%3EHeyd%C9%99r_%C6%8Fliyev_Fondunun_t%C9%99%C5%9Fkilat%C3%A7%C4%B1l%C4%B1%C4%9F%C4%B1_il%C9%99_+_FOTO_%3C/font%3E |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U februara 2020, Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.trend.az/life/culture/3185536.html |title=Ваджия Самедова и Лятиф Фейзуллаев – о жизни и творчестве супружеской четы (ФОТО) |work=trend.az |date=1. 2. 2020 |language=ru |access-date=26. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'')
* ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'')
* ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'')
* ''Mahnı'' (''Pjesma'')
* ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'')
* ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'')
* ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'')
* ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'')
* ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'')
* ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'')
* ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'')
* ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'')
* ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'')
* ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'')
* ''Tələbə'' (''student'')
* ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'')
* ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'')

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }}
[[Kategorija:Rođeni 1924.]]
[[Kategorija:Umrli 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Baku]]
[[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]]
[[Kategorija:Sovjetski slikari]]</text>
      <sha1>asqszn6mh4ei8nwp5vz8o7r5dudkf1p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533015</id>
    <revision>
      <id>3900452</id>
      <parentid>3900297</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Češka – Meksiko */</comment>
      <origin>3900452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30658" sha1="44x2nr0amzbhs1g4cciuqjifpa5yzkq" xml:space="preserve">'''Grupa A''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 11. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]], [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] i [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ekipe==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!rowspan=2| Pozicija u žrijebu
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Šešir
!rowspan=2| Konfederacija
!rowspan=2| Način&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;| Nastup
!rowspan=2| Posljednji&lt;br /&gt;nastup
!rowspan=2| Prethodni najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;}}
! Juni 2026.
|-
| A1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|MEX}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value=&quot;*&quot; | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} || 18. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;4.2&quot; | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]) || 15. || 14.
|-
| A2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|RSA}} || 3 || [[CAF]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C (CAF)|grupe C (CAF)]] || 14. oktobar 2025. || 4. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]] || data-sort-value=&quot;1.3&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]) || 61. || 60.
|-
| A3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|KOR}} || 2 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – treći krug (AFC)#Grupa B|grupe B trećeg kruga (AFC)]] || 5. juni 2025. || 12. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;5.1&quot; | Četvrto mjesto ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]) || 22. || 25.
|-
| A4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CZE}}{{refn|group=nb|Češka se između 1919. i 1992. takmičila kao dio Čehoslovačke.}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta D drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;/&gt;}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put D|puta D drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 10. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] || data-sort-value=&quot;7.2&quot; | Drugoplasirani ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]) || 44.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || 40.
|}
'''Bilješke'''
{{refspisak|group=nb}}

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe A će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]].
* Drugoplasirana ekipa grupe A će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]].
* Trećeplasirana ekipa grupe A ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Meksiko – Južnoafrička Republika===
Ekipe su se sastajale četiri puta, a posljednji put utakmica je završena neriješenom rezultatom 1–1 na otvaranju [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010]], kada je Južnoafrička Repbulika bila domaćin.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Africa |url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/South%20Africa|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico vs. South Africa Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_africa.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Ova utakmica će slučajno otvoriti još jedno prvenstvo tačno 16 godina kasnije.

&lt;section begin=A1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|11}}
|time=13:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južnoafrička Republika|2–0}}
|team2={{NOG|RSA}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;Azteca&quot;]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443
}}&lt;section end=A1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12452/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Mexico v. South Africa |publisher=[[FIFA]] |date=June 11, 2026 |access-date=June 11, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = fce53d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Israel Reyes]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{sent off|0|90+2}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Álvaro Fidalgo]] || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{yel|23}} || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || || {{suboff|76}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || || {{suboff|79}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Luis Chávez (nogometaš)|Luis Chávez]] || || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Edson Álvarez]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Armando González (nogometaš)|Armando González]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Alexis Vega (nogometaš)|Alexis Vega]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-RSA 2026-06-11.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Nkosinathi Sibisi]] || {{yel|74}}
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|RWB||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|LWB||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Jayden Adams]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]] || {{sent off|0|49}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]] || {{yel|17}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Lyle Foster]] || || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{suboff|76}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Themba Zwane]] || {{sent off|0|84}} || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{subon|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=11 June 2026 |access-date=11 June 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolubmije|Kolubmija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}

===Južna Koreja – Češka===
Ekipe su odigrale tri utakmice, a posljednji put u prijateljskoj utakmici 2016. Južna Koreja je pobijedila rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Korea+Republic/|title=Czech Republic national football team: record v Korea Republic|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|11}}
|time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|KOR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južna Koreja – Češka|2–1}}
|team2={{NOG|CZE}}
|goals1=
*[[Hwang In-beom]] {{goal|67}}
*[[Oh Hyeon-gyu]] {{goal|80}}
|goals2=
[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Krejčí]] {{goal|59}}
|stadium=[[Stadion &quot;Akron&quot;]], [[Zapopan]]
|attendance=44,985
|referee= [[Amin Omar|Amin Mohamed Omar]] ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441
}}&lt;section end=A2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26h
 |pattern_b  = _kor26h
 |pattern_ra = _kor26h
 |pattern_sh = _kor26h
 |pattern_so = _kor26hl
 |leftarm    = FF354F
 |body       = FF354F
 |rightarm   = FF354F
 |shorts     = FF354F
 |socks      = D20010
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12450/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Korea Republic v. Czechia |publisher=[[FIFA]] |date=June 11, 2026 |access-date=June 11, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26a
 |pattern_b  = _cze26a
 |pattern_ra = _cze26a
 |pattern_sh = _cze26a
 |pattern_so = _cze26al
 |leftarm    = e9e9e9
 |body       = e9e9e9
 |rightarm   = e9e9e9
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Češka}}&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Lee Han-beom]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Lee Gi-hyuk]] || {{yel|90+6}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Seol Young-woo]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Hwang In-beom]] || || {{suboff|84}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Paik Seung-ho]] || || {{suboff|84}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Lee Tae-seok]] || || {{suboff|69}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lee Kang-in]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|69}}
|-
|LF ||'''10'''||[[Lee Jae-sung]] || || {{suboff|62}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Hwang Hee-chan]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Eom Ji-sung]] || || {{subon|69}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Oh Hyeon-gyu]] || || {{subon|69}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Kim Jin-gyu (nogometaš)|Kim Jin-gyu]] || || {{subon|84}}
|-
|DF ||'''16'''||[[Park Jin-seob (nogometaš)|Park Jin-seob]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hong Myung-bo]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:KOR-CZE 2026-06-11.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Matěj Kovář]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Štěpán Chaloupek]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Robin Hranáč]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Ladislav Krejčí (footballer, born 1999)|Ladislav Krejčí]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RWB||'''5''' ||[[Vladimír Coufal]]
|-
|LWB||'''20'''||[[Jaroslav Zelený]]
|-
|CM ||'''22'''||[[Tomáš Souček]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Lukáš Provod]] || || {{suboff|63}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Alexandr Sojka]] || || {{suboff|84}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Patrik Schick]] || || {{suboff|63}}
|-
|LF ||'''15'''||[[Pavel Šulc]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Adam Hložek]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Michal Sadílek]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Tomáš Chorý]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''13'''||[[Mojmír Chytil]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miroslav Koubek]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Hwang In-beom]] (Južna Koreja)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Mahmoud Abouregal ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;Ahmed Hossam Taha ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Calderón]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Carlos Mora ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}

===Češka – Južnoafrička Republika===
Ekipe su se sastale samo jednom, na [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupu konfederacija 1997]], gdje je utakmica završena neriješeno 2–2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/South+Africa/|title=Czech Republic national football team: record v South Africa|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=A3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CZE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Južnoafrička Republika|1–1}}
|team2={{NOG|RSA}}
|goals1=
*[[Michal Sadílek|Sadílek]] {{goal|6}}
|goals2=
*[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Mokoena]] {{goal|83|pen.}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=67.442
|referee=[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440
}}&lt;section end=A3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26h
 |pattern_b  = _cze26h
 |pattern_ra = _cze26h
 |pattern_sh = _cze26h
 |pattern_so = _cze26hl
 |leftarm    = F6090F
 |body       = F6090F
 |rightarm   = F6090F
 |shorts     = 0000EC
 |socks      = 000000
 |title      = Češka&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12449/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Czechia v. South Africa |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = 21835d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Matěj Kovář]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Tomáš Holeš]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Robin Hranáč]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Ladislav Krejčí]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|75}}
|-
|RM ||'''5''' ||[[Vladimír Coufal]]
|-
|CM ||'''18'''||[[Michal Sadílek]] || || {{suboff|67}}
|-
|CM ||'''12'''||[[Lukáš Červ]] || || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Vladimír Darida]] || || {{suboff|55}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Alexandr Sojka]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Patrik Schick]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Adam Hložek]] || || {{suboff|67}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''20''' ||[[Jaroslav Zelený]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''15''' ||[[Pavel Šulc]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''22''' ||[[Tomáš Souček]] || || {{subon|67}}
|-
|MF ||'''17''' ||[[Lukáš Provod]] || || {{subon|67}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[David Zima]] || || {{subon|78}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miroslav Koubek]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CZE-RSA 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Jayden Adams]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]] || {{yel|33}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || {{yel|40}}
|-
|RF ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|84}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''10''' ||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''17''' ||[[Evidence Makgopa]] || || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''25''' ||[[Kamogelo Sebelebele]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Ladislav Krejčí]] (Češka)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Kathryn Nesbitt]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;{{ill|Brooke Mayo|de}} ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Nogometni savez Novog Zelanda|Novi Zeland]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Isaac Trevis]] ([[Nogometni savez Novog Zelanda|Novi Zeland]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Mohammed Obaid Khadim]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
|}

===Meksiko – Južna Koreja===
Ekipe su se ranije sastale 15 puta, uključujući dva puta na svjetskim prvenstvima, pri čemu je Meksiko pobijedio u obje utakmice: 3–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|prvenstvu 1998.]] u Francuskoj i 2–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|izdanju 2018.]] u Rusiji. Njihov posljednji susret 2025. završio je neriješeno 2–2.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Korea|url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/Korea%20Republic|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico vs. South Korea Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_korea.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=A4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južna Koreja|1–0}}
|team2={{NOG|KOR}}
|goals1=
*[[Luis Romo|Romo]] {{goal|50}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;Akron&quot;]], [[Zapopan]]
|attendance=45.522
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442
}}&lt;section end=A4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26t
 |pattern_b  = _mex26t
 |pattern_ra = _mex26t
 |pattern_sh = _mex26t
 |pattern_so = _mex26tl
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12451/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Mexico v. Korea Republic |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 19, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26a
 |pattern_b  = _kor26a
 |pattern_ra = _kor26a
 |pattern_sh = _kor26a
 |pattern_so = _kor26al
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Edson Álvarez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|71}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|80}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|84}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|80}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''21'''||[[César Huerta]] || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-KOR 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Lee Han-beom]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Lee Gi-hyuk]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Kim Moon-hwan]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Paik Seung-ho]] || {{yel|58}} || {{suboff|77}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Hwang In-beom]]
|-
|LM ||'''22'''||[[Seol Young-woo]] || || {{suboff|71}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lee Kang-in]] || {{yel|4}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|57}}
|-
|LF ||'''10'''||[[Lee Jae-sung]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Hwang Hee-chan]] || || {{subon|57}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Oh Hyeon-gyu]] || || {{subon|57}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Eom Ji-sung]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Yang Hyun-jun]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cho Gue-sung]] || || {{subon|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hong Myung-bo]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Luis Romo]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Carlos Barreiro ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;Nicolás Tarán ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}

===Češka – Meksiko===
Ekipe su se sastale samo jednom 2000, kada je Češka pobijedila rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Mexico/|title=Czech Republic national football team: record v Mexico|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt; Prethodnica Češke, Čehoslovačka, igrala je protiv Meksika na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962.]] u utakmici u kojoj je postigla gol već nakon 15 sekundi, što je drugi najbrži gol u historiji svjetskih prvenstava, ali se Meksiko vratio i pobijedio 3–1.
&lt;section begin=A5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|CZE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Meksiko|0–3}}
|team2={{NOG|MEX}}
|goals1=
|goals2=
*[[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{goal|55}}
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|61}}
*[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{goal|90+4}}
|stadium=[[Stadion &quot;Azteca&quot;]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine |Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444
}}&lt;section end=A5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26h
 |pattern_b  = _cze26h
 |pattern_ra = _cze26h
 |pattern_sh = _cze26h
 |pattern_so = _cze26hl
 |leftarm    = F6090F
 |body       = F6090F
 |rightarm   = F6090F
 |shorts     = 0000EC
 |socks      = 000000
 |title      = Češka
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26a
 |pattern_b  = _mex26a
 |pattern_ra = _mex26a
 |pattern_sh = _mex26a2
 |pattern_so = _mex26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Meksiko
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Južnoafrička Republika – Južna Koreja===
Ovo će biti prvi put da se ove dvije ekipe sastaju.

&lt;section begin=A6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južnoafrička Republika – Južna Koreja|Utakmica 54}}
|team2={{NOG|KOR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;BBVA&quot;]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445
}}&lt;section end=A6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = fce53d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26h
 |pattern_b  = _kor26h
 |pattern_ra = _kor26h
 |pattern_sh = _kor26h
 |pattern_so = _kor26hl
 |leftarm    = FF354F
 |body       = FF354F
 |rightarm   = FF354F
 |shorts     = FF354F
 |socks      = D20010
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Grupa A}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa A]]</text>
      <sha1>44x2nr0amzbhs1g4cciuqjifpa5yzkq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900453</id>
      <parentid>3900452</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Južnoafrička Republika – Južna Koreja */</comment>
      <origin>3900453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30756" sha1="auryf1ugpvoivlxlwlgi4efa2zqhc2c" xml:space="preserve">'''Grupa A''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 11. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]], [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] i [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ekipe==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!rowspan=2| Pozicija u žrijebu
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Šešir
!rowspan=2| Konfederacija
!rowspan=2| Način&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;| Nastup
!rowspan=2| Posljednji&lt;br /&gt;nastup
!rowspan=2| Prethodni najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;}}
! Juni 2026.
|-
| A1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|MEX}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value=&quot;*&quot; | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} || 18. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;4.2&quot; | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]) || 15. || 14.
|-
| A2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|RSA}} || 3 || [[CAF]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C (CAF)|grupe C (CAF)]] || 14. oktobar 2025. || 4. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]] || data-sort-value=&quot;1.3&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]) || 61. || 60.
|-
| A3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|KOR}} || 2 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – treći krug (AFC)#Grupa B|grupe B trećeg kruga (AFC)]] || 5. juni 2025. || 12. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;5.1&quot; | Četvrto mjesto ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]) || 22. || 25.
|-
| A4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CZE}}{{refn|group=nb|Češka se između 1919. i 1992. takmičila kao dio Čehoslovačke.}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta D drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;/&gt;}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put D|puta D drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 10. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] || data-sort-value=&quot;7.2&quot; | Drugoplasirani ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]) || 44.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || 40.
|}
'''Bilješke'''
{{refspisak|group=nb}}

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe A će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]].
* Drugoplasirana ekipa grupe A će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]].
* Trećeplasirana ekipa grupe A ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Meksiko – Južnoafrička Republika===
Ekipe su se sastajale četiri puta, a posljednji put utakmica je završena neriješenom rezultatom 1–1 na otvaranju [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010]], kada je Južnoafrička Repbulika bila domaćin.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Africa |url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/South%20Africa|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico vs. South Africa Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_africa.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Ova utakmica će slučajno otvoriti još jedno prvenstvo tačno 16 godina kasnije.

&lt;section begin=A1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|11}}
|time=13:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južnoafrička Republika|2–0}}
|team2={{NOG|RSA}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;Azteca&quot;]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443
}}&lt;section end=A1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12452/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Mexico v. South Africa |publisher=[[FIFA]] |date=June 11, 2026 |access-date=June 11, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = fce53d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Israel Reyes]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{sent off|0|90+2}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Álvaro Fidalgo]] || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{yel|23}} || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || || {{suboff|76}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || || {{suboff|79}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Luis Chávez (nogometaš)|Luis Chávez]] || || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Edson Álvarez]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Armando González (nogometaš)|Armando González]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Alexis Vega (nogometaš)|Alexis Vega]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-RSA 2026-06-11.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Nkosinathi Sibisi]] || {{yel|74}}
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|RWB||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|LWB||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Jayden Adams]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]] || {{sent off|0|49}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]] || {{yel|17}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Lyle Foster]] || || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{suboff|76}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Themba Zwane]] || {{sent off|0|84}} || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{subon|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=11 June 2026 |access-date=11 June 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolubmije|Kolubmija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}

===Južna Koreja – Češka===
Ekipe su odigrale tri utakmice, a posljednji put u prijateljskoj utakmici 2016. Južna Koreja je pobijedila rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Korea+Republic/|title=Czech Republic national football team: record v Korea Republic|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|11}}
|time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|KOR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južna Koreja – Češka|2–1}}
|team2={{NOG|CZE}}
|goals1=
*[[Hwang In-beom]] {{goal|67}}
*[[Oh Hyeon-gyu]] {{goal|80}}
|goals2=
[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Krejčí]] {{goal|59}}
|stadium=[[Stadion &quot;Akron&quot;]], [[Zapopan]]
|attendance=44,985
|referee= [[Amin Omar|Amin Mohamed Omar]] ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441
}}&lt;section end=A2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26h
 |pattern_b  = _kor26h
 |pattern_ra = _kor26h
 |pattern_sh = _kor26h
 |pattern_so = _kor26hl
 |leftarm    = FF354F
 |body       = FF354F
 |rightarm   = FF354F
 |shorts     = FF354F
 |socks      = D20010
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12450/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Korea Republic v. Czechia |publisher=[[FIFA]] |date=June 11, 2026 |access-date=June 11, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26a
 |pattern_b  = _cze26a
 |pattern_ra = _cze26a
 |pattern_sh = _cze26a
 |pattern_so = _cze26al
 |leftarm    = e9e9e9
 |body       = e9e9e9
 |rightarm   = e9e9e9
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Češka}}&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Lee Han-beom]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Lee Gi-hyuk]] || {{yel|90+6}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Seol Young-woo]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Hwang In-beom]] || || {{suboff|84}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Paik Seung-ho]] || || {{suboff|84}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Lee Tae-seok]] || || {{suboff|69}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lee Kang-in]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|69}}
|-
|LF ||'''10'''||[[Lee Jae-sung]] || || {{suboff|62}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Hwang Hee-chan]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Eom Ji-sung]] || || {{subon|69}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Oh Hyeon-gyu]] || || {{subon|69}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Kim Jin-gyu (nogometaš)|Kim Jin-gyu]] || || {{subon|84}}
|-
|DF ||'''16'''||[[Park Jin-seob (nogometaš)|Park Jin-seob]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hong Myung-bo]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:KOR-CZE 2026-06-11.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Matěj Kovář]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Štěpán Chaloupek]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Robin Hranáč]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Ladislav Krejčí (footballer, born 1999)|Ladislav Krejčí]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RWB||'''5''' ||[[Vladimír Coufal]]
|-
|LWB||'''20'''||[[Jaroslav Zelený]]
|-
|CM ||'''22'''||[[Tomáš Souček]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Lukáš Provod]] || || {{suboff|63}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Alexandr Sojka]] || || {{suboff|84}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Patrik Schick]] || || {{suboff|63}}
|-
|LF ||'''15'''||[[Pavel Šulc]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Adam Hložek]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Michal Sadílek]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Tomáš Chorý]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''13'''||[[Mojmír Chytil]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miroslav Koubek]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Hwang In-beom]] (Južna Koreja)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Mahmoud Abouregal ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;Ahmed Hossam Taha ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Calderón]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Carlos Mora ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}

===Češka – Južnoafrička Republika===
Ekipe su se sastale samo jednom, na [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupu konfederacija 1997]], gdje je utakmica završena neriješeno 2–2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/South+Africa/|title=Czech Republic national football team: record v South Africa|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=A3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CZE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Južnoafrička Republika|1–1}}
|team2={{NOG|RSA}}
|goals1=
*[[Michal Sadílek|Sadílek]] {{goal|6}}
|goals2=
*[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Mokoena]] {{goal|83|pen.}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=67.442
|referee=[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440
}}&lt;section end=A3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26h
 |pattern_b  = _cze26h
 |pattern_ra = _cze26h
 |pattern_sh = _cze26h
 |pattern_so = _cze26hl
 |leftarm    = F6090F
 |body       = F6090F
 |rightarm   = F6090F
 |shorts     = 0000EC
 |socks      = 000000
 |title      = Češka&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12449/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Czechia v. South Africa |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 18, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = 21835d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Matěj Kovář]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Tomáš Holeš]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Robin Hranáč]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Ladislav Krejčí]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|75}}
|-
|RM ||'''5''' ||[[Vladimír Coufal]]
|-
|CM ||'''18'''||[[Michal Sadílek]] || || {{suboff|67}}
|-
|CM ||'''12'''||[[Lukáš Červ]] || || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Vladimír Darida]] || || {{suboff|55}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Alexandr Sojka]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Patrik Schick]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Adam Hložek]] || || {{suboff|67}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''20''' ||[[Jaroslav Zelený]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''15''' ||[[Pavel Šulc]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''22''' ||[[Tomáš Souček]] || || {{subon|67}}
|-
|MF ||'''17''' ||[[Lukáš Provod]] || || {{subon|67}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[David Zima]] || || {{subon|78}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miroslav Koubek]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CZE-RSA 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Jayden Adams]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]] || {{yel|33}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || {{yel|40}}
|-
|RF ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|84}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''10''' ||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''17''' ||[[Evidence Makgopa]] || || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''25''' ||[[Kamogelo Sebelebele]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Ladislav Krejčí]] (Češka)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Kathryn Nesbitt]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;{{ill|Brooke Mayo|de}} ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Nogometni savez Novog Zelanda|Novi Zeland]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Isaac Trevis]] ([[Nogometni savez Novog Zelanda|Novi Zeland]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Mohammed Obaid Khadim]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
|}

===Meksiko – Južna Koreja===
Ekipe su se ranije sastale 15 puta, uključujući dva puta na svjetskim prvenstvima, pri čemu je Meksiko pobijedio u obje utakmice: 3–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|prvenstvu 1998.]] u Francuskoj i 2–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|izdanju 2018.]] u Rusiji. Njihov posljednji susret 2025. završio je neriješeno 2–2.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Korea|url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/Korea%20Republic|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico vs. South Korea Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_korea.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=A4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južna Koreja|1–0}}
|team2={{NOG|KOR}}
|goals1=
*[[Luis Romo|Romo]] {{goal|50}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;Akron&quot;]], [[Zapopan]]
|attendance=45.522
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442
}}&lt;section end=A4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26t
 |pattern_b  = _mex26t
 |pattern_ra = _mex26t
 |pattern_sh = _mex26t
 |pattern_so = _mex26tl
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12451/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Mexico v. Korea Republic |publisher=[[FIFA]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 19, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26a
 |pattern_b  = _kor26a
 |pattern_ra = _kor26a
 |pattern_sh = _kor26a
 |pattern_so = _kor26al
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Edson Álvarez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|71}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|80}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|84}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|80}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''21'''||[[César Huerta]] || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-KOR 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Lee Han-beom]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Lee Gi-hyuk]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Kim Moon-hwan]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Paik Seung-ho]] || {{yel|58}} || {{suboff|77}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Hwang In-beom]]
|-
|LM ||'''22'''||[[Seol Young-woo]] || || {{suboff|71}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lee Kang-in]] || {{yel|4}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|57}}
|-
|LF ||'''10'''||[[Lee Jae-sung]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Hwang Hee-chan]] || || {{subon|57}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Oh Hyeon-gyu]] || || {{subon|57}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Eom Ji-sung]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Yang Hyun-jun]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cho Gue-sung]] || || {{subon|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hong Myung-bo]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Luis Romo]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Carlos Barreiro ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;Nicolás Tarán ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}

===Češka – Meksiko===
Ekipe su se sastale samo jednom 2000, kada je Češka pobijedila rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Mexico/|title=Czech Republic national football team: record v Mexico|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt; Prethodnica Češke, Čehoslovačka, igrala je protiv Meksika na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962.]] u utakmici u kojoj je postigla gol već nakon 15 sekundi, što je drugi najbrži gol u historiji svjetskih prvenstava, ali se Meksiko vratio i pobijedio 3–1.
&lt;section begin=A5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|CZE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Meksiko|0–3}}
|team2={{NOG|MEX}}
|goals1=
|goals2=
*[[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{goal|55}}
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|61}}
*[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{goal|90+4}}
|stadium=[[Stadion &quot;Azteca&quot;]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine |Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444
}}&lt;section end=A5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26h
 |pattern_b  = _cze26h
 |pattern_ra = _cze26h
 |pattern_sh = _cze26h
 |pattern_so = _cze26hl
 |leftarm    = F6090F
 |body       = F6090F
 |rightarm   = F6090F
 |shorts     = 0000EC
 |socks      = 000000
 |title      = Češka
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26a
 |pattern_b  = _mex26a
 |pattern_ra = _mex26a
 |pattern_sh = _mex26a2
 |pattern_so = _mex26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Meksiko
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Južnoafrička Republika – Južna Koreja===
Ovo će biti prvi put da se ove dvije ekipe sastaju.

&lt;section begin=A6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južnoafrička Republika – Južna Koreja|1–0}}
|team2={{NOG|KOR}}
|goals1=
*[[Thapelo Maseko|Maseko]] {{goal|63}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;BBVA&quot;]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445
}}&lt;section end=A6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = fce53d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26h
 |pattern_b  = _kor26h
 |pattern_ra = _kor26h
 |pattern_sh = _kor26h
 |pattern_so = _kor26hl
 |leftarm    = FF354F
 |body       = FF354F
 |rightarm   = FF354F
 |shorts     = FF354F
 |socks      = D20010
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Grupa A}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa A]]</text>
      <sha1>auryf1ugpvoivlxlwlgi4efa2zqhc2c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533137</id>
    <revision>
      <id>3900454</id>
      <parentid>3899251</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:47:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Škotska – Brazil */</comment>
      <origin>3900454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20509" sha1="dut7jiqoz0s94wzr4s25i1syxqfmlap" xml:space="preserve">'''Grupa C''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 13. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]], [[Nogometna reprezentacija Haitija|Haiti]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Brazil, Maroko i Škotska su već igrali zajedno u [[1998 FIFA World Cup Group A|grupi A]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998]], što je ujedno bilo i posljednje učešće Škotske na svjetskim prvenstvima do ovog izdanja.

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe C će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]].
* Drugoplasirana ekipa grupe C će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]].
* Trećeplasirana ekipa grupe C ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−04:00|UTC−4]] ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EDT]]).&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Brazil – Maroko===
Ekipe su se prethodno sastale tri puta, uključujući jednom na svjetskom prvenstvu, kada je Brazil pobijedio 3–0 u grupnoj fazi [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. Posljednji put su se ekipe sastale 2023. u prijateljskoj utakmici, kada je Maroko ostvario pobjedu 2–1 (svoju prvu).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brazil national football team: record v Morocco|url=https://www.11v11.com/teams/brazil/tab/opposingTeams/opposition/Morocco|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brazil vs. Morocco Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/brazil_vs_morocco.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Brazil – Maroko|1–1}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{goal|32}}
|goals2=
*[[Ismael Saibari|Saibari]] {{goal|21}}
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456
}}&lt;section end=C1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = FFE540
 |body       = FFE540
 |rightarm   = FFE540
 |shorts     = 4080FF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Brazil&lt;ref name=&quot;BRA-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12465/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group C – Brazil v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26h
 |pattern_b  = _mrc26h
 |pattern_ra = _mrc26h
 |pattern_sh = _mrc26h2
 |pattern_so = _mrc26hl
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;BRA-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''24'''||[[Roger Ibañez]] || {{yel|43}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|37}} || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|80}}
|-
|RW ||'''11'''||[[Raphinha]]
|-
|AM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|61}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|CF ||'''25'''||[[Igor Thiago]] || || {{suboff|61}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''17''' ||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''13''' ||[[Danilo (nogometaš)|Danilo]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''21''' ||[[Luiz Henrique (nogometaš)|Luiz Henrique]] || || {{subon|61}}
|-
|MF ||'''18''' ||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-MAR 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]] || || {{suboff|80}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]]
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|64}}
|-
|AM ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|80}}
|-
|LW ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|64}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]] || || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''15''' ||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|64}}
|-
|DF ||'''26''' ||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''21''' ||[[Ayoube Amaimouni]] || || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Vinícius Júnior]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;BRA-MAR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
|}

===Haiti – Škotska===
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.

&lt;section begin=C2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=21:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|HAI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Haiti – Škotska|0–1}}
|team2={{NOG|SCO}}
|goals1=
|goals2=
*[[John McGinn|McGinn]] {{goal|28}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=64.146
|referee=[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453
}}&lt;section end=C2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _hai26A
 |pattern_b  = _hai26A1
 |pattern_ra = _hai26A
 |pattern_sh = _hai26A
 |pattern_so = _hai26Al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Haiti&lt;ref name=&quot;HAI-SCO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12462/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group C – Haiti v. Scotland |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sco26a
 |pattern_b  = _sco26aA
 |pattern_ra = _sco26a
 |pattern_sh = _sco26a2
 |pattern_so = _adidaswhitel
 |leftarm    = fa4d4f
 |body       = fa4d4f
 |rightarm   = fa4d4f
 |shorts     = 4C2882
 |socks      = fa4d4f
 |title      = Škotska&lt;ref name=&quot;HAI-SCO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Johny Placide]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''2''' ||[[Carlens Arcus]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Ricardo Adé]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Hannes Delcroix]]
|-
|LB ||'''8''' ||[[Martin Expérience]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Louicius Deedson]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''17'''||[[Danley Jean Jacques]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Jean-Ricner Bellegarde]] || {{yel|39}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Ruben Providence]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Frantzdy Pierrot]]
|-
|CF ||'''18'''||[[Wilson Isidor]] || || {{suboff|75}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''21'''||[[Josué Casimir]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Lenny Joseph]] || || {{subon|75}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Yassin Fortuné]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Migné]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:HAI-SCO 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Angus Gunn]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Hickey]] || {{yel|46}} || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Grant Hanley]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Jack Hendry (nogometaš)|Jack Hendry]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Andy Robertson]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''17'''||[[Ben Gannon-Doak]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Scott McTominay]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Lewis Ferguson]]
|-
|LM ||'''7''' ||[[John McGinn]] || || {{suboff|82}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Lawrence Shankland]] || || {{suboff|82}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ché Adams]] || || {{suboff|75}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''22'''||[[Nathan Patterson (nogomtaš)|Nathan Patterson]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Ryan Christie]] || || {{subon|75}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Lyndon Dykes]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Kenny McLean]] || {{yel|90+5}} || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Findlay Curtis]] || {{yel|90+1}} || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Steve Clarke]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;HAI-SCO line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari  ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;Abbes Akram Zerhouni ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Enrique Naranjo Pérez ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Fedayi San ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
|}

===Škotska – Maroko===
Jedini susret ovih ekipa odigran je u njihovoj posljednjoj utakmici grupne faze na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998]], kada je Maroko pobijedio 3–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Scotland national football team: record v Morocco|url=https://www.11v11.com/teams/scotland/tab/opposingTeams/opposition/Morocco|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Morocco vs. Scotland Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/morocco_vs_scotland.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|SCO}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Škotska – Maroko|0–1}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
*[[Ismael Saibari|Saibari]] {{goal|2}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=64.146
|referee=[[Ilgiz Tantashev]] ([[Nogometni savez Uzbekistana|Uzbekistan]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454
}}&lt;section end=C3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sco26h
 |pattern_b  = _sco26hA
 |pattern_ra = _sco26h
 |pattern_sh = _sco26h
 |pattern_so = _sco26hl
 |leftarm    = 000040
 |body       = 000040
 |rightarm   = 000040
 |shorts     = 000040
 |socks      = 000040
 |title      = Škotska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Maroko
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Brazil – Haiti===
Ekipe su se prethodno sastale tri puta, a posljednji put 2016. Brazil je pobijedio 7–1 u grupnoj fazi [[Copa América Centenario|Copa Américe Centenario]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brazil national football team: record v Haiti|url=https://www.11v11.com/teams/brazil/tab/opposingTeams/opposition/Haiti|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=20:30 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Brazil – Haiti|3–0}}
|team2={{NOG|HAI}}
|goals1=
*[[Matheus Cunha|Cunha]] {{goal|23||36}}
*[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{goal|45+3}}
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.324
|referee=[[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457
}}&lt;section end=C4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26a
 |pattern_b  = _bra26a
 |pattern_ra = _bra26a
 |pattern_sh = _bra26a1
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 2A4A9F
 |body       = 2A4A9F
 |rightarm   = 2A4A9F
 |shorts     = 2A4A9F
 |socks      = 0F0F0F
 |title      = Brazil
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _hai26A
 |pattern_b  = _hai26A1
 |pattern_ra = _hai26A
 |pattern_sh = _hai26A
 |pattern_so = _hai26Al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Haiti
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Škotska – Brazil===
Ekipe su se sastajale u deset navrata, uključujući četiri susreta na svjetskim prvenstvima, svi u prvom krugu. Njihov prvi susret završio je neriješeno 0–0 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], nakon čega je Brazil pobijedio u naredna tri susreta u grupnoj fazi: 4–1 ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]), 1–0 ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]) i 2–1 u utakmici otvaranja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998.]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Scotland vs. Brazil Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/scotland_vs_brazil.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Njihov posljednji susret odigran je 2011, kada je Brazil pobijedio 2–0 u prijateljskoj utakmici i zadržao niz bez poraza u međusobnim susretima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Scotland national football team: record v Brazil|url=https://www.11v11.com/teams/scotland/tab/opposingTeams/opposition/Brazil|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|SCO}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Škotska – Brazil|0–3}}
|team2={{NOG|BRA}}
|goals1=
|goals2=
*[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{goal|7||45+3}}
*[[Matheus Cunha|Cunha]] {{goal|60}}
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=64.478
|referee=[[César Arturo Ramos]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455
}}&lt;section end=C5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sco26h
 |pattern_b  = _sco26hA
 |pattern_ra = _sco26h
 |pattern_sh = _sco26h
 |pattern_so = _sco26hl
 |leftarm    = 000040
 |body       = 000040
 |rightarm   = 000040
 |shorts     = 000040
 |socks      = 000040
 |title      = Škotska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h1
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = FFE540
 |body       = FFE540
 |rightarm   = FFE540
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Brazil
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Maroko – Haiti===
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.

&lt;section begin=C6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|MAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Maroko – Haiti|Utakmica 50}}
|team2={{NOG|HAI}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452
}}&lt;section end=C6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26h
 |pattern_b  = _mrc26h
 |pattern_ra = _mrc26h
 |pattern_sh = _mrc26h2
 |pattern_so = _mrc26hl
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Maroko
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _hai26H
 |pattern_b  = _hai26H1
 |pattern_ra = _hai26H
 |pattern_sh = _hai26H
 |pattern_so = _hai26Hl
 |leftarm    = 0000FF
 |body       = 0000FF
 |rightarm   = 0000FF
 |shorts     = 0000FF
 |socks      = 0000FF
 |title      = Haiti
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group C}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa C]]</text>
      <sha1>dut7jiqoz0s94wzr4s25i1syxqfmlap</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900455</id>
      <parentid>3900454</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:48:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maroko – Haiti */</comment>
      <origin>3900455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20814" sha1="0gaj0hi84k9vmwdj64djghuw7eqhf1u" xml:space="preserve">'''Grupa C''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 13. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]], [[Nogometna reprezentacija Haitija|Haiti]] i [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Brazil, Maroko i Škotska su već igrali zajedno u [[1998 FIFA World Cup Group A|grupi A]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998]], što je ujedno bilo i posljednje učešće Škotske na svjetskim prvenstvima do ovog izdanja.

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe C će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]].
* Drugoplasirana ekipa grupe C će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]].
* Trećeplasirana ekipa grupe C ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−04:00|UTC−4]] ([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EDT]]).&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Brazil – Maroko===
Ekipe su se prethodno sastale tri puta, uključujući jednom na svjetskom prvenstvu, kada je Brazil pobijedio 3–0 u grupnoj fazi [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. Posljednji put su se ekipe sastale 2023. u prijateljskoj utakmici, kada je Maroko ostvario pobjedu 2–1 (svoju prvu).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brazil national football team: record v Morocco|url=https://www.11v11.com/teams/brazil/tab/opposingTeams/opposition/Morocco|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brazil vs. Morocco Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/brazil_vs_morocco.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Brazil – Maroko|1–1}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
*[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{goal|32}}
|goals2=
*[[Ismael Saibari|Saibari]] {{goal|21}}
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=80.663
|referee=[[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456
}}&lt;section end=C1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = FFE540
 |body       = FFE540
 |rightarm   = FFE540
 |shorts     = 4080FF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Brazil&lt;ref name=&quot;BRA-MAR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12465/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group C – Brazil v. Morocco |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26h
 |pattern_b  = _mrc26h
 |pattern_ra = _mrc26h
 |pattern_sh = _mrc26h2
 |pattern_so = _mrc26hl
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Maroko&lt;ref name=&quot;BRA-MAR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Alisson Becker|Alisson]]
|-
|RB ||'''24'''||[[Roger Ibañez]] || {{yel|43}} || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Marquinhos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''3''' ||[[Gabriel Magalhães]]
|-
|LB ||'''16'''||[[Douglas Santos (nogometaš)|Douglas Santos]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Casemiro]] || {{yel|37}} || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Bruno Guimarães]] || || {{suboff|80}}
|-
|RW ||'''11'''||[[Raphinha]]
|-
|AM ||'''20'''||[[Lucas Paquetá]] || || {{suboff|61}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Vinícius Júnior]]
|-
|CF ||'''25'''||[[Igor Thiago]] || || {{suboff|61}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''17''' ||[[Fabinho (nogometaš)|Fabinho]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''13''' ||[[Danilo (nogometaš)|Danilo]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Matheus Cunha]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''21''' ||[[Luiz Henrique (nogometaš)|Luiz Henrique]] || || {{subon|61}}
|-
|MF ||'''18''' ||[[Danilo (nogometaš)|Danilo Santos]] || || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ITA}} [[Carlo Ancelotti]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BRA-MAR 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Yassine Bounou]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Achraf Hakimi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''14'''||[[Issa Diop (nogometaš)|Issa Diop]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Chadi Riad]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Noussair Mazraoui]] || || {{suboff|80}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Ayyoub Bouaddi]]
|-
|CM ||'''24'''||[[Neil El Aynaoui]]
|-
|RW ||'''10'''||[[Brahim Díaz]] || || {{suboff|64}}
|-
|AM ||'''23'''||[[Bilal El Khannouss]] || || {{suboff|80}}
|-
|LW ||'''8''' ||[[Azzedine Ounahi]] || || {{suboff|64}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Ismael Saibari]] || || {{suboff|89}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''7''' ||[[Chemsdine Talbi]] || || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''15''' ||[[Samir El Mourabet]] || || {{subon|64}}
|-
|DF ||'''26''' ||[[Anass Salah-Eddine]] || || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''21''' ||[[Ayoube Amaimouni]] || || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Soufiane Rahimi]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Mohamed Ouahbi]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Vinícius Júnior]] (Brazil)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=June 14, 2026 |access-date=June 14, 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;BRA-MAR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Tomaž Klančnik ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;Andraž Kovačič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Stéphane De Almeida ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Willy Delajod]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
|}

===Haiti – Škotska===
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.

&lt;section begin=C2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=21:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|HAI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Haiti – Škotska|0–1}}
|team2={{NOG|SCO}}
|goals1=
|goals2=
*[[John McGinn|McGinn]] {{goal|28}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=64.146
|referee=[[Mustapha Ghorbal]] ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453
}}&lt;section end=C2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _hai26A
 |pattern_b  = _hai26A1
 |pattern_ra = _hai26A
 |pattern_sh = _hai26A
 |pattern_so = _hai26Al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Haiti&lt;ref name=&quot;HAI-SCO line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12462/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group C – Haiti v. Scotland |publisher=[[FIFA]] |date=June 13, 2026 |access-date=June 13, 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sco26a
 |pattern_b  = _sco26aA
 |pattern_ra = _sco26a
 |pattern_sh = _sco26a2
 |pattern_so = _adidaswhitel
 |leftarm    = fa4d4f
 |body       = fa4d4f
 |rightarm   = fa4d4f
 |shorts     = 4C2882
 |socks      = fa4d4f
 |title      = Škotska&lt;ref name=&quot;HAI-SCO line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Johny Placide]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''2''' ||[[Carlens Arcus]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Ricardo Adé]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Hannes Delcroix]]
|-
|LB ||'''8''' ||[[Martin Expérience]]
|-
|RM ||'''11'''||[[Louicius Deedson]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''17'''||[[Danley Jean Jacques]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Jean-Ricner Bellegarde]] || {{yel|39}}
|-
|LM ||'''15'''||[[Ruben Providence]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Frantzdy Pierrot]]
|-
|CF ||'''18'''||[[Wilson Isidor]] || || {{suboff|75}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''21'''||[[Josué Casimir]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''16'''||[[Lenny Joseph]] || || {{subon|75}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Yassin Fortuné]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|FRA}} [[Sébastien Migné]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:HAI-SCO 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Angus Gunn]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Aaron Hickey]] || {{yel|46}} || {{suboff|75}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Grant Hanley]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Jack Hendry (nogometaš)|Jack Hendry]]
|-
|LB ||'''3''' ||[[Andy Robertson]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RM ||'''17'''||[[Ben Gannon-Doak]] || || {{suboff|75}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Scott McTominay]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Lewis Ferguson]]
|-
|LM ||'''7''' ||[[John McGinn]] || || {{suboff|82}}
|-
|CF ||'''20'''||[[Lawrence Shankland]] || || {{suboff|82}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ché Adams]] || || {{suboff|75}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''22'''||[[Nathan Patterson (nogomtaš)|Nathan Patterson]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Ryan Christie]] || || {{subon|75}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Lyndon Dykes]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Kenny McLean]] || {{yel|90+5}} || {{subon|82}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Findlay Curtis]] || {{yel|90+1}} || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Steve Clarke]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;HAI-SCO line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Mokrane Gourari  ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;Abbes Akram Zerhouni ([[Nogometni savez Alžira|Alžir]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Enrique Naranjo Pérez ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Abdullah Al-Shehri ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Obaid Khadim ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Fedayi San ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
|}

===Škotska – Maroko===
Jedini susret ovih ekipa odigran je u njihovoj posljednjoj utakmici grupne faze na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskom prvenstvu 1998]], kada je Maroko pobijedio 3–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Scotland national football team: record v Morocco|url=https://www.11v11.com/teams/scotland/tab/opposingTeams/opposition/Morocco|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Morocco vs. Scotland Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/morocco_vs_scotland.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|SCO}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Škotska – Maroko|0–1}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
*[[Ismael Saibari|Saibari]] {{goal|2}}
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=64.146
|referee=[[Ilgiz Tantashev]] ([[Nogometni savez Uzbekistana|Uzbekistan]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454
}}&lt;section end=C3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sco26h
 |pattern_b  = _sco26hA
 |pattern_ra = _sco26h
 |pattern_sh = _sco26h
 |pattern_so = _sco26hl
 |leftarm    = 000040
 |body       = 000040
 |rightarm   = 000040
 |shorts     = 000040
 |socks      = 000040
 |title      = Škotska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26a
 |pattern_b  = _mrc26a
 |pattern_ra = _mrc26a
 |pattern_sh = _mrc26a
 |pattern_so = _mrc26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Maroko
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Brazil – Haiti===
Ekipe su se prethodno sastale tri puta, a posljednji put 2016. Brazil je pobijedio 7–1 u grupnoj fazi [[Copa América Centenario|Copa Américe Centenario]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brazil national football team: record v Haiti|url=https://www.11v11.com/teams/brazil/tab/opposingTeams/opposition/Haiti|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|19}}
|time=20:30 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Brazil – Haiti|3–0}}
|team2={{NOG|HAI}}
|goals1=
*[[Matheus Cunha|Cunha]] {{goal|23||36}}
*[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{goal|45+3}}
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=68.324
|referee=[[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457
}}&lt;section end=C4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26a
 |pattern_b  = _bra26a
 |pattern_ra = _bra26a
 |pattern_sh = _bra26a1
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 2A4A9F
 |body       = 2A4A9F
 |rightarm   = 2A4A9F
 |shorts     = 2A4A9F
 |socks      = 0F0F0F
 |title      = Brazil
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _hai26A
 |pattern_b  = _hai26A1
 |pattern_ra = _hai26A
 |pattern_sh = _hai26A
 |pattern_so = _hai26Al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Haiti
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Škotska – Brazil===
Ekipe su se sastajale u deset navrata, uključujući četiri susreta na svjetskim prvenstvima, svi u prvom krugu. Njihov prvi susret završio je neriješeno 0–0 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], nakon čega je Brazil pobijedio u naredna tri susreta u grupnoj fazi: 4–1 ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]), 1–0 ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]) i 2–1 u utakmici otvaranja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998.]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Scotland vs. Brazil Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/scotland_vs_brazil.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Njihov posljednji susret odigran je 2011, kada je Brazil pobijedio 2–0 u prijateljskoj utakmici i zadržao niz bez poraza u međusobnim susretima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Scotland national football team: record v Brazil|url=https://www.11v11.com/teams/scotland/tab/opposingTeams/opposition/Brazil|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=C5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|SCO}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Škotska – Brazil|0–3}}
|team2={{NOG|BRA}}
|goals1=
|goals2=
*[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{goal|7||45+3}}
*[[Matheus Cunha|Cunha]] {{goal|60}}
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]]
|attendance=64.478
|referee=[[César Arturo Ramos]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455
}}&lt;section end=C5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sco26h
 |pattern_b  = _sco26hA
 |pattern_ra = _sco26h
 |pattern_sh = _sco26h
 |pattern_so = _sco26hl
 |leftarm    = 000040
 |body       = 000040
 |rightarm   = 000040
 |shorts     = 000040
 |socks      = 000040
 |title      = Škotska
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bra26h
 |pattern_b  = _bra26h
 |pattern_ra = _bra26h
 |pattern_sh = _bra26h1
 |pattern_so = _bra26hl
 |leftarm    = FFE540
 |body       = FFE540
 |rightarm   = FFE540
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Brazil
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

===Maroko – Haiti===
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.

&lt;section begin=C6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=18:00 &lt;includeonly&gt;[[UTC−04:00|UTC−4]]&lt;/includeonly&gt;
|team1={{NOG-D|MAR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C#Maroko – Haiti|4–2}}
|team2={{NOG|HAI}}
|goals1=
*[[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{goal|39}}
*[[Ismael Saibari|Saibari]] {{goal|45+1}}
*[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{goal|78}}
*[[Gessime Yassine|Yassine]] {{goal|89}}
|goals2=
*[[Yassine Bounou|Bounou]] {{goal|10|a.g.}}
*[[Wilson Isidor|Isidor]] {{goal|43}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=68.239
|referee=[[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452
}}&lt;section end=C6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mrc26h
 |pattern_b  = _mrc26h
 |pattern_ra = _mrc26h
 |pattern_sh = _mrc26h2
 |pattern_so = _mrc26hl
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Maroko
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _hai26H
 |pattern_b  = _hai26H1
 |pattern_ra = _hai26H
 |pattern_sh = _hai26H
 |pattern_so = _hai26Hl
 |leftarm    = 0000FF
 |body       = 0000FF
 |rightarm   = 0000FF
 |shorts     = 0000FF
 |socks      = 0000FF
 |title      = Haiti
}}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''


'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''

&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''

&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''

([[Nogometni savez |]])
|}--&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group C}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa C]]</text>
      <sha1>0gaj0hi84k9vmwdj64djghuw7eqhf1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Beus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533157</id>
    <revision>
      <id>3900383</id>
      <parentid>3893926</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:23:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7360" sha1="c7lbbg2ytjofff53ip34ak5fbvfoszk" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               = Vladimir Beus
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1939|1|29}}
| mjesto_rođenja    = [[Podlugovi]], [[Breza]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| prebivalište      = [[Sarajevo]]
| državljanstvo     = [[Bosna i Hercegovina]]
| polje             = [[šumarstvo]], [[fitocenologija]], [[šumska ekologija]], [[hortikultura]]
| radna_institucija = [[Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]
| alma_mater        = [[Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]
| poznat_po         = istraživanjima šumske vegetacije i šumskih ekosistema u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
}}

'''Vladimir Beus''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[šumarstvo|šumarski]] stručnjak, univerzitetski profesor i [[akademik]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot;&gt;{{cite web |title=Vladimir Beus |url=https://www.anubih.ba/vladimir-beus/ |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Dugogodišnji je profesor [[Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], gdje je predavao predmete iz oblasti šumske vegetacije, ekologije i hortikulture, a izabran je i u zvanje profesora emeritusa [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UNSA-emeritus&quot;&gt;{{cite web |title=Profesori emeritusi UNSA |url=https://www.unsa.ba/o-univerzitetu/unsa-u-sarajevu/profesori-emeritusi-unsa |website=[[Univerzitet u Sarajevu]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Redovni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenju prirodnih i matematičkih nauka.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-redovni&quot;&gt;{{cite web |title=Redovni članovi |url=https://www.anubih.ba/oznake/redovni-clanovi/page/2/ |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Život i obrazovanje ==
Rođen je 29. januara 1939. u [[Podlugovi]]ma kod [[Breza|Breze]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot;&gt;{{cite web |title=CV - Vladimir Beus |url=https://www.anubih.ba/wp-content/uploads/Vladimir_Beus_Biografija_dopunjena_2019.pdf |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]], nakon čega je upisao studij na [[Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu|Šumarskom fakultetu u Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt; Doktor nauka postao je 1987.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-redovni&quot; /&gt;

== Akademska karijera ==
Od 1964. do 1971. radio je kao asistent u Institutu za šumarstvo u Sarajevu, a od 1972. do 2009. bio je nastavnik na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;CV&quot; /&gt; Na tom fakultetu djelovao je kao redovni profesor, a kasnije je stekao i počasno zvanje profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;UNSA-emeritus&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Odluka-2026&quot;&gt;{{cite web |title=Odluke sa IV elektronske sjednice Vijeća Šumarskog fakulteta |url=https://sfsa.unsa.ba/wp-content/uploads/2026/02/Odluke-sa-IV.-elektronske-sjednice-21.01.2026.pdf |website=[[Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U javnim prikazima fakultetske historije navodi se i kao bivši dekan Šumarskog fakulteta.&lt;ref name=&quot;UNSA-70&quot;&gt;{{cite web |title=Sadnjom stabala ispred zgrade Rektorata obilježeno 70 godina Šumarskog fakulteta |url=https://unsa.ba/novosti/sadnjom-stabala-ispred-zgrade-rektorata-obiljezeno-70-godina-sumarskog-fakulteta |website=[[Univerzitet u Sarajevu]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Beus se u naučnom radu bavio šumskom vegetacijom, uređivanjem šuma, ekologijom i zaštitom prirodnih resursa.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bibliografija&quot;&gt;{{cite web |title=Akademik Vladimir Beus: bibliografija (odabrani radovi) |url=https://www.anubih.ba/wp-content/uploads/20240920-Vladimir-Beus-bibliografija.pdf |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U novijim osvrtima na razvoj nastave na Šumarskom fakultetu navodi se među profesorima koji su dali važan doprinos istraživanjima šumske vegetacije i razvoju nastavnih oblasti povezanih s ekologijom i urbanim zelenilom.&lt;ref name=&quot;Katedra2025&quot;&gt;{{cite journal |last=Ibrahimspahić |first=Amila |title=Historijski razvoj, obrazovanje, istraživanje i perspektive - Katedra za ekologiju i urbano zelenilo |journal=Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |year=2025 |url=https://radovi.sfsa.unsa.ba/ojs/index.php/rsf/article/download/605/553 |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Naučni rad i članstvo ==
Među djelima s kojima je povezan nalazi se ''Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine'', jedno od poznatijih djela iz oblasti šumske ekologije i vegetacijskih istraživanja u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Rejonizacija&quot;&gt;{{cite journal |last1=Stefanović |first1=Vitomir |last2=Beus |first2=Vladimir |title=Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine |journal=Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu |year=1983 |url=https://radovi.sfsa.unsa.ba/ojs/index.php/rsf/article/view/275 |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Sudjelovao je i u radovima o metodici inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini te u istraživanjima aleja i zaštićenih područja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pregled istraživanja strukturnih i proizvodnih karakteristika šuma u BiH provedenih na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u oblasti uređivanja šuma |url=https://www.researchgate.net/publication/360550232_Pregled_istrazivanja_strukturnih_i_proizvodnih_karakteristika_suma_u_BiH_provedenih_na_Sumarskom_fakultetu_Univerziteta_u_Sarajevu_u_oblasti_uredivanja_sumaAn_overview_of_the_reseraches_of_the_structu |website=ResearchGate |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Beus |first=Vladimir |title=Aleje u Parku prirode Vrelo Bosne |journal=Naše šume |year=2017 |url=https://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/publikacije_i_dokumenti/Na%C5%A1e_%C5%A1ume_U%C5%A0IT_FBiH_48-49.pdf |access-date=10. 4. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Za redovnog člana ANUBiH-a izabran je 2018, nakon ranijeg izbora u dopisno članstvo.&lt;ref name=&quot;Patria2018&quot;&gt;{{cite web |title=Akademija nauka i umjetnosti BiH dobila nove članove |url=https://nap.ba/post/734008/akademija-nauka-i-umjetnosti-bih-dobila-nove-clanove |website=NAP |date=21. 12. 2018 |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SvjetloRijeci2019&quot;&gt;{{cite web |title=Fra Mile Babić novi dopisni član ANUBiH-a |url=https://www.svjetlorijeci.ba/fra-mile-babic-novi-dopisni-clan-anubih-a/ |website=Svjetlo riječi |date=8. 1. 2019 |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U okviru Akademije bio je angažiran u radu Odbora za prirodne resurse i Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka |url=https://www.anubih.ba/odjeljenje-prirodnih-i-matematickih-nauka/ |website=[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] |access-date=10. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Beus, Vladimir}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački šumari]]
[[Kategorija:Profesori Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Breza]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>c7lbbg2ytjofff53ip34ak5fbvfoszk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čuvaški jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533465</id>
    <revision>
      <id>3900524</id>
      <parentid>3831427</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T11:52:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8973" sha1="6gc3x2z72ho5cj5n4pq7figly7xv2j1" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
| ime                  = Čuvaški jezik
| izvorno_ime          = Чӑваш чӗлхи / чӑвашла
| slika                = 
| opis_slike           = 
| regije               = [[Čuvašija]] i okolna područja
| države               = [[Rusija]]
| jezik1               = [[Turkijski jezici|Turkijski]]
| jezik2               = [[Ogurski jezici|Ogurski]]
| jezik3               = 
| jezik4               = 
| jezik5               = &lt;!--Sve do |jezik15. Jezik članka se automatski dodaje na zadnje mjesto.--&gt;
| etnički_govornici    = 1,05 miliona (popis 2020)
| govornici            = 740.000 (popis 2020)
| datum_izumiranja     = 
| datum_revitalizacije = 
| predak               = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| rani_oblici          = 
| standardni_oblici    = 
| dijalekti            = 
| sistem_pisanja       = [[Ćirilica]]
| znakovni_jezik       = 
| podgrupe             = 
| služben              = [[Čuvašija|Čuvašiji]] (Rusija)
| manjinski            = 
| regulatori           = 
| razvojno_tijelo      = 
| iso1                 = cv
| iso2                 = chv
| iso3                 = chv
| iso5                 = 
| iso6                 = 
| linguasphere         = 
| glottolog            = chuv1255
| elp                  = &lt;!--Postavljate samo ID, link će biti napravljen automatski.--&gt;
| karta                = Chuvash Turkic Language distribution map.png
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = Geografska distribucija govornika čuvaškog jezika
| fusnote              = 
}}
'''Čuvaški jezik''' (čuv. Чӑваш чӗлхи, чӑвашла) jest [[Turkijski jezici|turkijski jezik]] kojim se prvenstveno govori u [[Rusija|ruskoj]] [[Republike u Rusiji|republici]] [[Čuvašija|Čuvašiji]] i okolnim područjima. Jedini je preživjeli član [[ogurski jezici|ogurskih jezika]], jedne od dvije glavne grane turkijske porodice jezika.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://oxford.universitypressscholarship.com/mobile/view/10.1093/oso/9780198804628.001.0001/oso-9780198804628-chapter-28 |title= Chuvash and the Bulgharic languages |author= Aleksandar Saveljev |date= 30. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

Piše se [[ćirilica|ćirilicom]] i koristi sva slova [[Ruska azbuka|ruske azbuke]], uz četiri vlastita slova: [[Ӑ (ćirilica)|Ӑ]], [[Ӗ (ćirilica)|Ӗ]], [[Ҫ (ćirilica)|Ҫ]] i [[Ӳ (ćirilica)|Ӳ]].

== Distribucija ==
[[Datoteka:The Soviet Union 1933 CPA 431 stamp (Peoples of the Soviet Union. Chuvash people).jpg|mini|lijevo|Čuvaši na sovjetskoj poštanskoj marki iz 1933.]]
Čuvaški je maternji jezik [[Čuvaši|Čuvaša]] i službeni jezik Čuvašije. Postoje protivrječni podaci o broju ljudi koji danas govore čuvaški; neki izvori tvrde da ga govori 1.640.000 osoba u Rusiji i još 34.000 u drugim zemljama&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=chv |title=Chuvash |website= ethnologue.com |access-date= 21. 3. 2018 |language=en}}&lt;/ref&gt; te da je 86% etničkih Čuvaša i 8% ljudi drugih etničkih grupa koji žive u Čuvašiji izjavilo da znaju čuvaški tokom popisa stanovništva 2002.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.perepis2002.ru/ct/doc/TOM_04_06.xls |title= 6. Владение языками (кроме русского) населением отдельных национальностей по республикам, автономной области и автономным округам Российской Федерации |archive-url= https://web.archive.org/web/20061104083616/http://www.perepis2002.ru/ct/doc/TOM_04_06.xls |archive-date=4. 11. 2006}}&lt;/ref&gt; Međutim, drugi izvori tvrde da je broj govornika čuvaškog u opadanju, s milion govornika u 2010. na 700.000 2021; posmatrači smatraju da je to zbog nedostatka interesa Moskve za očuvanje jezičke raznolikosti u Rusiji.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Languages in Russia Disappearing Faster than Data Suggests, Activists Warn |url= https://www.themoscowtimes.com/2023/03/13/languages-in-russia-disappearing-faster-than-data-suggests-activists-warn-a80432 |work= The Moscow Times |date= 13. 3. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se čuvaški jezik predaje u školama i ponekad koristi u medijima, [[UNESCO]] ga smatra ugroženim jezikom&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.helsinki.fi/~tasalmin/europe_index.html |title= UNESCO red book on endangered languages: Europe |author= Tapani Salminen |date= 22. 9. 1999 |language=en}}&lt;/ref&gt; jer [[ruski jezik]] dominira u većini sfera života i vjerovatno će ga malo djece koja uče taj jezik aktivno koristiti.

Objavljivanje književnih djela na čuvaškom jeziku i dalje se nastavlja. Prema UNESCO-vom ''Index Translationumu'', najmanje 202 knjige prevedene sa čuvaškog objavljene su na drugim jezicima (uglavnom ruskom) od otprilike 1979.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.unesco.org/xtrans/bsresult.aspx?a=&amp;stxt=&amp;sl=chv&amp;l=&amp;pla=&amp;pub=&amp;tr=&amp;e=&amp;udc=&amp;d=&amp;from=&amp;to=&amp;tie=a |title= Index Translationum: translations from Chuvash |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, kao i kod većine drugih jezika u bivšem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], većina prevodilačkih aktivnosti odvijala se prije [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada SSSR-a]]: od 202 prijevoda 170 knjiga objavljeno je u SSSR-u,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.unesco.org/xtrans/bsresult.aspx?a=&amp;stxt=&amp;sl=chv&amp;l=&amp;c=SUN&amp;pla=&amp;pub=&amp;tr=&amp;e=&amp;udc=&amp;d=&amp;from=&amp;to=&amp;tie=a |title= Index Translationum: translations from Chuvash, published in the USSR |language=en}}&lt;/ref&gt; a samo 17 u Rusiji nakon 1991. (uglavnom 1990-ih).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.unesco.org/xtrans/bsresult.aspx?a=&amp;stxt=&amp;sl=chv&amp;l=&amp;c=RUS&amp;pla=&amp;pub=&amp;tr=&amp;e=&amp;udc=&amp;d=&amp;from=&amp;to=&amp;tie=a |title= Index Translationum: translations from Chuvash, published in Russia |language=en}}&lt;/ref&gt; Slična je situacija i s prevođenjem knjiga s drugih jezika (uglavnom ruskog) na čuvaški (ukupno 175 naslova objavljenih od otprilike 1979, ali samo 18 njih u Rusiji nakon 1991).&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.unesco.org/xtrans/bsresult.aspx?a=&amp;stxt=&amp;sl=&amp;l=chv&amp;c=&amp;pla=&amp;pub=&amp;tr=&amp;e=&amp;udc=&amp;d=&amp;from=&amp;to=&amp;tie=a |title= Index Translationum: translations into Chuvash |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://samah.chv.su/cgi-bin/s.cgi Čuvaško-ruski internetski rječnik]
* [http://en.chuvash.org/e/436875766173682d456e676c6973682044696374696f6e617279 Čuvaško-engleski internetski rječnik]
* [https://web.archive.org/web/20110807192758/http://www2.lingfil.uu.se/afro/turkiskasprak/IP2007/NUTSHELLCHUVASH.pdf ''Nutshell Chuvash'', András Róna-Tas] 
* [https://web.archive.org/web/20080409043651/http://www.lingfil.uu.se/afro/turkiskasprak/IP2007/Kincses.pdf ''Chuvash people and language'', Éva Kincses Nagy, Istanbul Erasmus IP 1- 13. 2. 2007.]
* [http://en.chuvash.org/e/43687576617368206d616e75616c ''Chuvash manual online'']
* [https://en.corpus.chv.su/ Čuvaško-ruski dvojezični korpus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260316052659/https://en.corpus.chv.su/ |date=16. 3. 2026 }}
* [http://www.nbchr.ru/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=5067&amp;catid=301&amp;Itemid=480 Prijevod Puškinovih djela na čuvaški]
* [https://vulacv.wordpress.com/ Blog o čuvaškoj književnosti]

=== Vijesti i članci ===
* [http://chuvash.org/blogs/comments/2783.html Скоро чувашский язык останется &quot;какой-то культурной традицией&quot;]
* [http://chuvash.org/content%2F3037-На%20чувашском%20конь%20еще%20не%20валялся....html Виталий Станьял: На чувашском конь еще не валялся...]
* [http://chuvash.org/content%2F3038-Чӑваш%20ваттисен%20тӗп%20канашӗн%20йышӑнӑвӗ.html Виталий Станьял: Решение Совета Аксакалов ЧНК]
* [https://chuvash.org/content/3156-Прощай%2C%20исчезающий%20чувашский%20язык%3F.html Прощай, исчезающий чувашский язык?]
* [https://chuvash.org/news/17092.html Чӑваш чӗлхине Страсбургра хӳтӗлӗҫ]
* [https://chuvash.org/news/17162.html Тутарстанра чӗлхе пирки сӑмахларӗҫ]
* [https://chuvash.org/content/3180-Об%20угрозе%20развала%20страны%20в%20будущем%2C%20о%20съезде%20ЧНК%2C%20и%20об%20обращении%20к%20президенту.html Владимир Болгарский. Об угрозе развала страны в будущем, о съезде ЧНК, и об обращении к президенту]
* [https://web.archive.org/web/20181026182747/https://www.idelreal.org/a/27902182.html Why don't Chuvash people speak Chuvash?]
* [https://www.idelreal.org/a/29546401.html &quot;As it is in the Chuvash Republic the Chuvash are not needed?!&quot;]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Čuvaški jezik| ]]
[[Kategorija:Aglutinativni jezici]]
[[Kategorija:Čuvaši]]
[[Kategorija:Jezici u Rusiji]]
[[Kategorija:Turkijski jezici]]</text>
      <sha1>6gc3x2z72ho5cj5n4pq7figly7xv2j1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533504</id>
    <revision>
      <id>3900467</id>
      <parentid>3898334</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:26:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93622" sha1="mkteuow75fo0l7unnj2bidbcm5u8cap" xml:space="preserve">{{Islam}}
{{Islam i druge religije}}
'''Zimija''' (arapski: {{Jez-ar|ذمي}} ''zimmī'', {{IPA|ar|ˈðimmiː|}}, zbirno {{Jez-ar|أهل الذمة}} ehlil ''zimmah'' / z''immah'' — &quot;ljudi pod zaštitom&quot; ili &quot;narod ugovora&quot;), ili '''muʿāhid''' ({{Jez-ar|معاهد}}), je historijski&lt;ref name=Campo/&gt; termin za [[Kafir|nemuslimane]] koji žive u [[Islamska država|islamskoj državi]] sa zakonskom zaštitom i određenim ograničenjima.&lt;ref name=Campo&gt;{{cite encyclopedia |title=dhimmi |encyclopedia=[[Encyclopedia of Islam]] |editor=Juan Eduardo Campo |pages=194–195 |publisher=Infobase Publishing |date=2010 |isbn=978-1-4381-2696-8 |url=https://books.google.com/books?id=OZbyz_Hr-eIC&amp;dq=%22non-Muslims+who+live+within+Islamdom+and+have+a+regulated+and+protected+status.%22+%22Encyclopedia+of+Islam%22&amp;pg=PA194|quote= Dhimmis are non-Muslims who live within Islamdom and have a regulated and protected status. ... In the modern period, this term has generally has occasionally been resuscitated, but it is generally obsolete.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Modarresi&quot;&gt;{{cite book|author=Mohammad Taqi al-Modarresi|author-link=Mohammad Taqi al-Modarresi|title=The Laws of Islam|year= 2016|publisher=Enlight Press|isbn=978-0994240989|url=http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|access-date=22. 12. 2017|ref=Modarresi|language=en|archive-date=2. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190802163247/http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{rp|470}} Riječ doslovno znači &quot;zaštićena osoba&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/dhimmi|title=Definition of DHIMMI|website=www.merriam-webster.com}}&lt;/ref&gt; što se odnosi na obavezu države prema ''[[šerijat]]u'' da štiti život, imovinu i slobodu vjeroispovijesti pojedinca, u zamjenu za lojalnost državi i plaćanje poreza ''[[džizja]]'', za razliku od ''[[zekat]]a'' ili obavezne milostinje koju su plaćali muslimanski podanici.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Glenn |first= H. Patrick |author-link=H. Patrick Glenn |year=2007 |title=Legal Traditions of the World |publisher=[[Oxford University Press]] |pages=218–219 |quote=A Dhimmi is a non-Muslim subject of a state governed in accordance to sharia law. The term connotes an obligation of the state to protect the individual, including the individual's life, property, and freedom of religion and worship, and required loyalty to the empire, and a poll tax known as the jizya, which complemented the Islamic tax paid by the Muslim subjects, called Zakat.}}&lt;/ref&gt; Zimijama je bilo zabranjeno nošenje oružja, te nisu služili vojni rok i nisu imali druge privilegije koje su bile dodijeljene isključivo muslimanima. Bili su dužni plaćati glavarinu (''džizju''), ali su imali određena prava prema zakonima o imovini, ugovorima i obavezama.&lt;ref&gt;H. Patrick Glenn, ''Legal Traditions of the World''. [[Oxford University Press]], 2007, p. 219.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The French scholar Gustave Le Bon (the author of ''La civilisation des Arabes'') writes &quot;that despite the fact that the incidence of taxation fell more heavily on a Muslim than a non-Muslim, the non-Muslim was free to enjoy equally well with every Muslim all the privileges afforded to the citizens of the state. The only privilege that was reserved for the Muslims was the seat of the caliphate, and this, because of certain religious functions attached to it, which could not naturally be discharged by a non-Muslim.&quot; Mun'im Sirry (2014), ''Scriptural Polemics: The Qur'an and Other Religions'', p. 179. [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0199359363}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/204 204]|quote = According to the dhimma status system, non-Muslims must pay a poll tax in return for Muslim protection and the privilege of living in Muslim territory. Per this system, non-Muslims are exempt from military service, but they are excluded from occupying high positions that involve dealing with high state interests, like being the president or prime minister of the country. In Islamic history, non-Muslims did occupy high positions, especially in matters that related to fiscal policies or tax collection.}}&lt;/ref&gt;

Zimije su također bile podložne specifičnim ograničenjima, koja su bila kodificirana u sporazumima poput [[Omerov ugovor|Omerovog ugovora]]. To je uključivalo zabrane izgradnje novih bogomolja, popravljanja postojećih u područjima gdje su živjeli muslimani, podučavanja djece [[Kur'an]]u i sprečavanja rođaka da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot;&gt;{{cite book|editor1-last=Berend|editor1-first=Nora|editor2-last=Hameau-Masset|editor2-first=Youna|editor3-last=Nemo-Pekelman|editor3-first=Capucine|editor4-last=Tolan|editor4-first=John|title=Religious Minorities in Christian, Jewish, and Muslim Law (5th–15th Centuries)|series=Religion and law in Medieval Christian and Muslim Societies |year=2017|volume=8 |publisher=Brepols Publishers|isbn=978-2-503-56571-2|doi=10.1484/M.RELMIN-EB.5.109274|pages=58–59}}&lt;/ref&gt; Ovisno o specifičnim područjima i periodima, zimijama su također bile ograničene profesije kojima su se mogle baviti,&lt;ref&gt;{{cite web | last1=Tangi | first1=Myriam | title=A Memory of the Last Jews of Yemen | work=The Librarians | date=28. 3. 2019 | url=https://blog.nli.org.il/en/yemen-jews/ | access-date=21. 4. 2026 | archive-date=28. 4. 2025 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250428120102/https://blog.nli.org.il/en/yemen-jews/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; bila su im ograničena putovanja izvan određenih područja, posjedovanje imovine, te su periodično bili izloženi prisilnim konverzijama i masakrima. Također su morali nositi žutu oznaku ili drugu prepoznatljivu odjeću, suzdržavati se od nošenja oružja i izbjegavati jahanje na sedlima.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot; /&gt;

== Historija ==
Historijski gledano, status zimije se prvobitno primjenjivao na [[Jevreji|Jevreje]], [[Kršćanstvo|kršćane]] i [[Sabejci|Sabejce]], koji se u [[Kalam|islamskom vjerovanju]] smatraju &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;. Kasnije je ovaj status primijenjen i na [[Zoroastrizam|zoroastrijance]], [[Sikizam|sike]], [[Hinduizam|hinduse]], [[Džainizam|džainiste]] i [[Budizam|budiste]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Annemarie Schimmel|url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107|title=The Empire of the Great Mughals: History, Art and Culture|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=2004|isbn=978-1861891853|page=[https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107 107]|quote=The conqueror [[Muhammad bin Qasim|Muhammad Ibn Al Qasem]] gave both Hindus and Buddhists the same status as the Christians, Jews and Sabaeans of the Middle East. They were all &quot;dhimmi&quot; ('protected people')|author-link=Annemarie Schimmel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bonner&quot;&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History: Doctrines and Practice|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2008|isbn=978-0691138381|page=89|jstor=j.ctt7sg8f|author-link=Michael Bonner}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice, Transformations|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2009|isbn=978-0511815300|page=327|doi=10.1017/CBO9780511815300|author-link=Wael Hallaq}}&lt;/ref&gt; Jevreji, kršćani i drugi bili su dužni plaćati ''džizju'', a prisilne konverzije bila su zabranjena.&lt;ref name=Bon08&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History|publisher=Princeton University Press|year=2008|pages= 89–90|url=https://books.google.com/books?id=Qxq7eykoJgoC&amp;pg=PA89|quote=To begin with, there was no forced conversion, no choice between &quot;Islam and the Sword&quot;. Islamic law, following a clear Quranic principle (2:256), prohibited any such things [...] although there have been instances of forced conversion in Islamic history, these have been exceptional.|isbn=978-1400827381}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Wai03&gt;Waines (2003) &quot;An Introduction to Islam&quot; ''Cambridge University Press''. p. 53&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Win02&gt;Winter, T. J, &amp; Williams, J. A. (2002). ''Understanding Islam and the Muslims: The Muslim Family Islam and World Peace''. Louisville, Kentucky: Fons Vitae. p. 82. {{ISBN|978-1-887752-47-3}}. Quote: The laws of Muslim warfare forbid any forced conversions, and regard them as invalid if they occur.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lapid&gt;{{cite book|title=Islamic Societies to the Nineteenth Century: A Global History|author=Ira M. Lapidus|page=345}}&lt;/ref&gt; Uprkos ovoj nominalnoj zabrani, dobro su dokumentovani [[Prisilno preobraćenje na islam|slučajevi prisilnih preobraćenja]].

Tokom vladavine [[El-Mutawakkil|El-Mutawakkila]], desetog [[Abasidski halifat|abasidskog halife]], brojna ograničenja pojačala su status zimija kao građana drugog reda i prisilila njihove zajednice u geta.&lt;ref name=Majid&gt;{{cite book |first=Majid |last=Khadduri |author-link=Majid Khadduri |year=2010 |title=War and Peace in the Law of Islam |isbn=978-1616190484 |pages=196–198|publisher=Lawbook Exchange }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, od njih se zahtijevalo da se po odjeći razlikuju od svojih muslimanskih susjeda.&lt;ref&gt;The [[Torah]] itself set forth rules for dress that set Jews apart from the communities in which they lived.[[Eric Silverman]],  [https://books.google.com/books?id=nZYdAAAAQBAJ&amp;pg=PR15 ''A Cultural History of Jewish Dress,'']  [[A&amp;C Black]], 2013  {{isbn|978-0-857-85209-0}} pp. 47, xv, 24:'At [[2 Maccabees]] 4:12 it is recorded that the [[Maccabees]] slaughtered Jewish youths guilty of [[Hellenization|Hellenizing]] in wearing caps typical of Greek youths. The first of the other [[Abrahamic religions]]  to impose a distinctive mode of dress on Jews was [[Islam]], beginning with decrees set forth by the [[Abbasid caliph]] [[Al-Mutawakkil]] obliging non-Muslims (dhimmis) to wear distinctive marks, – buttons on their caps, patches on their sleeves, and generally honey-coloured garbs, – on their clothing in order to mark them off from members of the Muslim communities.'; ‘a twelfth century [Christian] [[synod]] decreed the first of many edicts which required Jews to don peculiar garb. These outfits marked Jews as Otherly-to be shunned, despised, …and sometimes murdered… . But Jews also dressed differently in premodern Europe because their rabbis understood any emulation of non-Jews as a violation of the divine law as revealed by God to Moses atop Mount Sinai. The Five Books of Moses, after all, together called the Torah, clearly specify that Jews must adhere to a particular dress code-modesty, for example, and fringes. The very structure of the cosmos demanded nothing less. Clothing, too, served as a &quot;fence&quot; that protected Jews from the profanities and pollutions of the non-Jewish societies in which they dwelled. From this angle, Jews dressed distinctively as God's elect.'&lt;/ref&gt;  Prema [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]], nije im bilo dozvoljeno graditi nove crkve ili sinagoge, niti popravljati stare crkve bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pact of Umar |url=https://sourcebooks.fordham.edu/source/pact-umar.asp}}&lt;/ref&gt;

Prema ''[[šerijat]]u'', zajednice ''zimija'' obično su se upravljale prema vlastitim zakonima umjesto nekih zakona primjenjivih na [[Ummet|muslimansku zajednicu]]. Naprimjer, [[Jevrejska plemena u Arabiji|jevrejskoj zajednici u Medini]] bilo je dozvoljeno imati vlastite [[Beit din|halahičke sudove]],&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;/&gt; a osmanlijski [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistem mileta]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] omogućio je različitim zajednicama zimija da se samostalno upravljaju pod [[Osmanlijsko pravo|odvojenim pravnim sudovima]]. Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali vjerske grupe izvan njihovih vlastitih zajednica, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna. Zajednicama ''zimija'' također je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama koje su za muslimansku zajednicu obično bile zabranjene, poput [[Islamski propisi o ishrani|konzumiranja alkohola i svinjetine]].&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (edited and translated by [[Nuh Ha Mim Keller]]), p. 608. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (ed. and trans. Nuh Ha Mim Keller), pp. 977, 986. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–241}}

Neki muslimani odbacuju sistem ''zimija'', tvrdeći da je riječ o sistemu koji je neprikladan u dobu nacionalnih država i demokratija.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;&gt;&quot;[…] the overwhelming majority of moderate Muslims reject the dhimma system as ahistorical, in the sense that it is inappropriate for the age of nation-states and democracies.&quot; {{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled |author-link=Khaled Abou El Fadl |title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=HarperOne|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/214 214]}}&lt;/ref&gt; Među islamskim učenjacima 20. vijeka i savremenog doba postoji niz mišljenja o tome je li pojam ''zimije'' prikladan za moderno doba i, ako jeste, u kojem bi ga obliku trebalo primijeniti u islamskoj državi.

Postoje razlike među islamskim [[Mezheb|mezhebima]] u vezi s tim koji nemuslimani mogu plaćati džizju i imati status zimije. [[Hanefijski mezheb|Hanefijski]] i [[Malikijski mezheb|malikijski]] mezheb generalno dopuštaju nemuslimanima da imaju status zimije. Nasuprot tome, [[Šafijski mezheb|šafijski]] i [[Hanbelijski mezheb|hanbelijski]] dopuštaju isključivo kršćanima, unitarijancima, Jevrejima, Sabejcima i zoroastrijancima da imaju status zimije, te tvrde da svi ostali nemuslimani moraju ili preći na islam ili će se protiv njih voditi rat.

== Ugovor &quot;Zimma&quot; ==
Zasnovano na ajetima iz [[Kur'an]]a i islamskoj tradiciji, ''šerijatsko'' pravo pravi razliku između muslimana, sljedbenika drugih [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] i [[Paganizam|mnogobožaca]] ili osoba koje pripadaju drugim [[Politeizam|politeističkim]] religijama. Kao [[Monoteizam|monoteisti]], Jevreji i kršćani tradicionalno su se smatrali &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;, te im je dodijeljen poseban pravni status poznat kao ''zimije'' proizašao iz teorijskog ugovora — &quot;zimma&quot; ili &quot;boravak u zamjenu za poreze&quot;. Islamski pravni sistemi zasnovani na ''šerijatskom'' pravu inkorporirali su [[Vjersko pravo|vjerske zakone]] i sudove [[Kršćanstvo|kršćana]], [[Judaizam|Jevreja]] i [[Hinduizam|hindusa]], kao što se moglo vidjeti u ranom [[Hilafet|hilafetu]], [[El-Endelus|El-Endelusu]], na [[Muslimansko osvajanje Indijskog potkontinenta|Indijskom potkontinentu]] i u osmanlijskom [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistemu mileta]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138_2&quot;&gt;{{Harvnb|Weeramantry|1997|p=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sachedina&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|author=Sachedina, Abdulaziz Abdulhussein|year=2001|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt;{{page needed|date=1. 2016.}}

U izvorima jemenskih Jevreja, sačinjen je sporazum između [[Muhammed|Muhammeda]] i njegovih jevrejskih podanika, poznat kao ''kitāb zimmat el-nabi'', napisan 17. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (638. n. e), koji je Jevrejima koji su živjeli u Arabiji dao izričitu slobodu da poštuju [[Šabat]] i da puštaju zulufe, ali je zahtijevao da plaćaju ''džizju'' (glavarinu) svake godine za svoju zaštitu.&lt;ref&gt;[[Shelomo Dov Goitein]], ''The Yemenites – History, Communal Organization, Spiritual Life'' (Selected Studies), editor: Menahem Ben-Sasson, Jerusalem 1983, pp. 288–299. {{ISBN|965-235-011-7}}&lt;/ref&gt; Muslimanske vlade u slivu Inda spremno su proširile status ''zimija'' na hinduse i budiste u Indiji.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''The Venture of Islam Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[University of Chicago]], 1958, p. 278.&lt;/ref&gt; Na kraju je najveća [[Mezheb|škola]] [[Fikh|islamskog prava]] primijenila ovaj termin na sve nemuslimane koji žive na muslimanskim teritorijama izvan [[Hidžaz|svetog područja]] oko [[Meka|Meke]] u [[Arapsko poluostrvo|Arabiji]].&lt;ref&gt;al-Misri, Ahmad ibn Naqib (edited and translated from Arabic (with commentary) by Nuh Ha Mim Keller) (1994 revised ed), p. 603.&lt;/ref&gt;

U srednjovjekovnim islamskim društvima, ''[[kadija]]'' (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu, pa su zajednice ''zimija'' koje su živjele u islamskim državama obično imale svoje zakone nezavisne od ''šerijatskog'' prava, kao u slučaju Jevreja koji bi imali svoje [[Beit din|rabinske sudove]].&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Cohen, Mark R. |publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3 |page=74 |url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010 |author-link=Mark R. Cohen }}&lt;/ref&gt; Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali druge vjerske grupe, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna ili prijetnje javnom redu. Do 18. vijeka, međutim, ''zimije'' su često prisustvovale osmanlijskim muslimanskim sudovima, gdje su postupke protiv njih pokretali muslimani, ili su oni pokretali postupke protiv muslimana ili drugih ''zimija''. Zakletve koje su ''zimije'' polagale na ovim sudovima bile su prilagođene njihovim uvjerenjima.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99&quot;&gt;{{cite journal |author=al-Qattan, Najwa |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=[[International Journal of Middle East Studies]] |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999 |issn=0020-7438 |doi=10.1017/S0020743800055501 |s2cid=159763960 }}&lt;/ref&gt; Nemuslimanima je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama (poput konzumiranja alkohola i svinjetine) koje su inače bile zabranjene islamskim pravom,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Hamidullah|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1970|title=Introduction to Islam|publisher=International Islamic Federation of Student Organizations|page=180}}&lt;/ref&gt; štaviše, svaki musliman koji prolije njihovo vino ili ga nasilno prisvoji dužan je platiti odštetu.{{sfn|Abdel-Haleem|2012|p=73}} Neki islamski učenjaci smatrali su da se i zoroastrijski &quot;[[Hvedodah|incestuozni brakovi]]&quot;, koji se po ''šerijatu'' smatraju incestuoznim, također trebaju tolerisati. [[Ibn Kajjim el-Dževzije]] (1292–1350) smatrao je da većina učenjaka [[Hanbelijski mezheb|hanbelijske]] škole zastupa stav da su nemuslimani imali pravo na takve prakse, pod uslovom da se one ne iznose pred šerijatske sudove i da ih dotične vjerske manjine smatraju dozvoljenim. Ova se odluka temeljila na presedanu da nije bilo zapisa o tome da je poslanik [[Muhammed]] zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima, uprkos tome što je dolazio u kontakt sa zoroastrijancima i znao za tu praksu.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA144 p. 144] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt; Vjerske manjine također su bile slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, pod uslovom da se nisu javno upuštale u nedozvoljene seksualne aktivnosti na načine koji bi mogli ugroziti javni moral.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA145 p. 145] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt;

Postoje paralele za to u [[Rimsko pravo|rimskom]] i [[Halaha|jevrejskom pravu]].&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World: Sustainable Diversity in Law'' (3rd edition). New York City; Oxford: [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. pp. 217–219.&lt;/ref&gt; Prema profesoru prava [[H. Patrick Glenn|H. Patricku Glennu]] sa [[Univerzitet McGill|Univerziteta McGill]], &quot;danas se kaže da su zimije 'isključene iz specifično muslimanskih privilegija, ali su s druge strane isključene iz specifično muslimanskih dužnosti' dok (i tu postoje jasne paralele sa zapadnim javnim i privatnim pravnim tretmanom stranaca—Fremdenrecht, la condition de estrangers), 'u ostalom, musliman i zimija jednaki su u praktično cjelokupnom pravu o vlasništvu i ugovorima i obavezama'.&quot;&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World&amp;: Sustainable Diversity in Law'' (3rd ed). New York: Oxford: Oxford University Press. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. p. 219.&lt;/ref&gt; Citirajući Kur'ansku izjavu: &quot;i sljedbenicima Indžila smo bili naredili da sude prema onome što je Allah objavio u njemu. Oni koji nisu sudili prema onome što je Allah objavio – pravi su grješnici&quot;,&lt;ref&gt;{{qref|5|47|b=yl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/5-11|title=Prijevod značenja Sura El-Maida - Prevod na bosanski jezik - Besim Korkut - Broj stranice 116|website=Enciklopedija Kur'ana Časnog|language=bs|access-date=2026-04-22}}&lt;/ref&gt; [[Muhammad Hamidullah]] piše da je islam decentralizovao i &quot;prepustio lokalnim zajednicama&quot; zakon i pravdu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hamidullah|first=Muhammad|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1986|title=Relations of Muslims with non-Muslims|journal=Journal of Muslim Minority Affairs|volume=7|issue=1|page=9|doi=10.1080/13602008608715960|issn=0266-6952|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/istem/issue/26528/279243}}&lt;/ref&gt; Međutim, klasični ugovor o ''zimijama'' više se ne primjenjuje. [[Zapadna kultura|Zapadni uticaj]] na muslimanski svijet bio je ključan u eliminisanju ograničenja i zaštite ugovora o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lewis|first=Bernard|title=The Jews of Islam|url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C|year=1984|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00807-3 |page=184}}&lt;/ref&gt;

=== Ugovor &quot;Zimma&quot; i šerijatsko pravo ===
{{Glavni|Šerijat}}
Ugovor &quot;zimma&quot; integralni je dio tradicionalnog islamskog prava. Od 9. vijeka n. e, moć interpretacije i usavršavanja prava u tradicionalnim islamskim društvima bila je u rukama učenjaka (''[[ulema|uleme]]''). Ova podjela vlasti služila je ograničavanju raspona radnji dostupnih vladaru, koji nije mogao lako samostalno donositi ukaze ili reinterpretirati pravo i očekivati kontinuiranu podršku zajednice.&lt;ref&gt;Basim Musallam, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World'', edited by [[Francis Robinson]]. Cambridge University Press, 1996, p. 176.&lt;/ref&gt; Kroz naredne vijekove i carstva, ravnoteža između uleme i vladara se mijenjala i reformisala, ali ravnoteža moći nikada nije odlučno promijenjena.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 105–108.&lt;/ref&gt; Početkom 19. vijeka, [[Industrijska revolucija|Industrijska]] i [[Francuska revolucija]] uvele su eru [[Zapadna kultura|evropske svjetske hegemonije]] koja je uključivala dominaciju nad većinom muslimanskih zemalja.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 176–177.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. Cambridge University Press, 1996, p. 90.&lt;/ref&gt; Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], evropske sile su shvatile da su previše oslabljene da bi održale svoja carstva.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 366–367.&lt;/ref&gt; Široka raznolikost u oblicima vlade, sistemima prava, stavovima prema modernosti i tumačenjima šerijata rezultat su posljedičnih težnji ka nezavisnosti i modernosti u muslimanskom svijetu.&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. [[Cambridge University Press]], 1996, pp. 103–111.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 3''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 384–386.&lt;/ref&gt;

Muslimanske države, sekte, škole mišljenja i pojedinci se razlikuju po pitanju onoga što šerijatsko pravo tačno podrazumijeva.&lt;ref&gt;Otto, Jan Michiel. ''Sharia and National Law in Muslim Countries: Tensions and Opportunities for Dutch and EU Foreign Policy ''. Amsterdam University Press, 2008, p. 7.&lt;/ref&gt; Osim toga, muslimanske države danas koriste spektar pravnih sistema. Većina država ima mješoviti sistem koji sprovodi određene aspekte šerijata dok istovremeno priznaje supremaciju ustava. Nekoliko njih, poput [[Turska|Turske]], proglasile su se sekularnim.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 8–9.&lt;/ref&gt; Lokalni i običajni zakoni također mogu imati prednost u određenim pitanjima.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 29.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo je stoga polinormativno,&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 10.&lt;/ref&gt; i uprkos nekoliko slučajeva nazadovanja posljednjih godina, trend je usmjeren ka liberalizaciji.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 18. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 37–39.&lt;/ref&gt;

=== Kraj ugovora &quot;Zimma&quot; ===
Status ''zimije'' &quot;dugo su sa rezignacijom prihvatali kršćani, a sa zahvalnošću Jevreji&quot;, ali rastuća moć kršćanstva i radikalne ideje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] izazvale su talas nezadovoljstva među kršćanskim zimijama.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 |page=62 }}&lt;/ref&gt; Kontinuirani i rastući pritisak evropskih sila u kombinaciji s pritiskom muslimanskih reformatora postepeno je ublažio nejednakosti između muslimana i nemuslimana.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 }} summary of pp. 62–66. See p. 62 (2nd paragraph), p. 65 (3rd paragraph)&lt;/ref&gt;

Dana 18. februara 1856, izdat je [[Hatihumajun|Osmanlijski reformski edikt iz 1856.]] ({{lang|ota|خط همايونى|Hatt-i Humayan}}), izgrađen na osnovu edikta iz 1839. Do njega je došlo dijelom kao rezultat pritiska i napora ambasadora [[Drugo Francusko Carstvo|Francuske]], [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]], čije su države bile potrebne kao saveznici u [[Krimski rat|Krimskom ratu]]. Njime je ponovo proglašen princip jednakosti između muslimana i nemuslimana i donesene su mnoge specifične reforme u tom cilju. Naprimjer, ukinut je porez ''džizja'', a nemuslimanima je dozvoljeno pridruživanje vojsci.&lt;ref&gt;Lapidus (1988), p. 599&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lapidus (2002), p. 495&lt;/ref&gt;

Prema nekim naučnicima, diskriminacija protiv ''zimija'' nije prestala sa Ediktom iz 1856, i oni su ostali građani drugog reda najmanje do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Morris |first=Benny |title=Righteous Victims: A History of the Zionist-Arab Conflict, 1881–2001 |url=https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0 |publisher=Vintage Books |year=2001 |isbn=978-0679744757 |pages=[https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0/page/12 13]}}&lt;/ref&gt; H.E.W. Young, iz Britanskog vijeća u Mosulu, napisao je 1909: &quot;Stav muslimana prema kršćanima i Jevrejima je stav gospodara prema robovima, prema kojima se ponaša sa određenom gospodskom tolerancijom sve dok oni drže do svog mjesta. Svaki znak pretenzija na jednakost se promptno suzbija.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Young |first=H. E. Wilkie |year=1971 |title=Mosul in 1909 |url=https://www.jstor.org/stable/4282373 |journal=Middle Eastern Studies |volume=7 |issue=2 |pages=229–235|doi=10.1080/00263207108700177 |jstor=4282373 }}&lt;/ref&gt;

=== Stavovi modernih islamskih učenjaka o statusu nemuslimana u islamskom društvu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|[[Ruholah Homeini]]
|[[Iran|Iranski]] [[Šiizam|šiitski]] muslimanski ajatolah [[Ruholah Homeini]] ukazuje u svojoj knjizi ''[[Islamska vlada (knjiga)|Islamska vlada]]'' da bi se od nemuslimana trebalo zahtijevati plaćanje [[Glavarina|glavarine]], u zamjenu za šta bi imali koristi od zaštite i usluga države; međutim, oni bi bili isključeni iz svakog učešća u političkom procesu.&lt;ref&gt;Hukuma Islamiyya, n.p. (Beirut), n.d, pp. 30ff.; Vilayat-i Faqih, n.p, n.d, pp. 35ff.; English version (from the Arabic), ''Islamic Government'' (U.S. Joint Publications Research Service 72663, 1979), pp. 22ff.; French version (from the Persian), Pour un gouvernement islamique (Paris, 1979), pp. 31ff. Another version in Hamid Algar, ''Islam and Revolution: Writings and Declarations of Imam Khomeini'' (Berkeley, 1981), pp. 45ff.&lt;/ref&gt; [[Bernard Lewis]] napominje u vezi sa Homeinijem da je jedna od njegovih glavnih zamjerki protiv šaha, [[Muhamed Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]], bila ta što je njegovo zakonodavstvo ostavljalo teorijsku mogućnost da nemuslimani vrše političku ili sudsku vlast nad muslimanima.&lt;ref&gt;Bernard Lewis, ''[[The Jews of Islam]]'' notes on p. 3&lt;/ref&gt;
|-
|[[Jusuf el-Karadavi]]
|Egipatski teolog Jusuf el-Karadavi, predsjednik [[Međunarodna unija muslimanskih učenjaka|Međunarodne unije muslimanskih učenjaka]],&lt;ref name=&quot;chair&quot;&gt;{{Cite news|title=Qatar-based cleric calls for Egypt vote boycott|date=11. 5. 2014|author=AFP (news agency) |newspaper=Yahoo News|url=https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html#9K9eVKw|archive-url=https://web.archive.org/web/20140616031315/https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html|archive-date=16. 6. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; izjavio je u svojoj emisiji ''Šerijat i život'' na mreži [[Al Jazeera|Al Jazeera]], koja ima procijenjenu publiku od 35 do 60 miliona gledalaca:&lt;ref&gt;{{cite book |title=The People Want: A Radical Exploration of the Arab Uprising|author=Gilbert Achcar|year=2013|page=112|publisher=University of California Press|url=https://books.google.com/books?id=-CxxOnASaMAC&amp;pg=PA112
|isbn=978-0520956544}}&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;Kada kažemo ''zimije'' (ehlil''-zimma'') to znači da [...] su oni pod Allahovom zaštitom i Njegovog Poslanika i muslimanske zajednice i njihova su odgovornost (ze''mān''), te je svačija dužnost štititi ih, i to je ono što se namjerava reći tom riječju. Trenutno mnoge od naše braće vrijeđa riječ ''zimije'', a u onome što sam napisao u svojim knjigama izjavio sam da ne vidim ništa što bi spriječilo savremeni islamski [[Ištihad|''idžtihad'']] da odbaci ovu riječ ''zimije'' i naziva ih nemuslimanskim građanima.&quot;&lt;ref&gt;لما نقول أهل الذمة يعني أهل ذمة الله يعني هم في عهد الله وعهد رسوله وعهد جماعة المسلمين وضمانهم، الجميع عليه أن يحميهم، فهذا هو المقصود من الكلمة. الآن يتأذى منها الكثير من أخواننا كلمة أهل الذمة، وأنا ذكرت فيما كتبت في كتبي أنني أنا لا أرى أي مانع أمام الاجتهاد الإسلامي المعاصر أن يحذف كلمة أهل الذمة هذه ونسميهم المواطنون من غير المسلمين [http://www.aljazeera.net/programs/religionandlife/2008/5/6/%D8%BA%D9%8A%D8%B1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85%D9%8A%D9%86-%D9%81%D9%8A-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%AC%D8%AA%D9%85%D8%B9-%D8%A7%D9%84%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A Transcript of the 5-6-2008 &quot;Sharia and Life&quot; episode], Aljazeera.net&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;
|-
|[[Mohammad Selim el-Ava|Mohammad Salim el-Ava]]
|Drugi egipatski islamista, Mohammad Selim el-Ava tvrdio je da se koncept zimije mora reinterpretirati u kontekstu [[Egipatski nacionalizam|egipatskog nacionalizma]]. El-Ava i drugi muslimanski učenjaci to temelje na ideji da, iako je prethodno stanje ''zimija'' rezultat [[Muslimansko osvajanje Egipta|islamskog osvajanja Egipta]], moderna egipatska država proističe iz zajedničke muslimansko-kršćanske kampanje za okončanje [[Historija Egipta pod Britancima|britanske okupacije Egipta]]. U modernom Egiptu, tvrdi on, Ustav zamjenjuje ugovor o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Political Islam, Citizenship, and Minorities: The Future of Arab Christians|author=Andrea Zaki Stephanous|pages=160–161|quote=&quot;Both Muslims and al-dhimmiyun struggled for the liberation of this land for more than a century and, because of the blood that was shed by both, a new order was created...In the modern state, the constitution took the place of the al-dhimmi contract.&quot;}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Muhammad Husayn Tabataba'i|Muhammad Husejn Tabataba'i]]
|Muhammad Husejn Tabataba'i, [[Šiizam|šiitski]] učenjak iz 20. vijeka, piše da se prema zimijama treba odnositi &quot;na dobar i pristojan način&quot;. On odgovara na argument da je dobar tretman zimija derogiran ajetom 9:29 iz Kur'ana&lt;ref&gt;Kur'an 9:29—&quot;Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono što Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru – sve dok ne daju glavarinu poslušno i smjerno..&quot;&lt;/ref&gt; izjavljujući da, u doslovnom smislu, ovaj ajet nije u suprotnosti sa dobrim tretmanom zimija.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Muhammad Husayn Tabataba'i|author-link1=Muhammad Husayn Tabataba'i|title=Surah Al-Baqarah, verses 83–88|url=http://www.almizan.org/|website=almizan.org|access-date=1. 1. 2016|language=ar, en|quote=as-Sadiq (a.s) said: &quot;Verily Allah sent Muhammad (s.a.w) with five swords: So (there is) a sword against a dhimmi (free non-Muslim subject of an Islamic country). Allah said: and speak to men good (words); it was revealed about the dhimmis, then it was abrogated by another verse, Fight those who do not believe in Allah... (9:29) (al-'Ayyashi) The author says: In this tradition the Imam has taken the &quot;speech&quot; to mean behavior. We say: Do not speak to him but good; what we mean is: Do not deal with him but in a good and decent manner. This meaning will apply only if we take the word, &quot;abrogated&quot; in its terminological sense. But it may also be taken in its literal sense (as we shall explain under the verse: Whatever signs We abrogate or cause to be forgotten ...2:106); and in that case this verse will not be in conflict with that of the fighting. It should be pointed out that such uses of words in their literal meanings (as against their terminological ones) are not infrequent in the traditions of the Imams.}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Javed Ahmad Ghamidi]]
|Javed Ahmad Ghamidi, [[Pakistanci|pakistanski]] teolog, u djelu ''[[Mizan (knjiga)|Mizan]]'' piše da su određene direktive Kur'ana bile specifične isključivo za Muhammeda protiv naroda njegovog vremena. Pored ostalih direktiva, kampanja je uključivala traženje od politeista Arabije da se podvrgnu islamu kao uslov za oslobađanje, te od ostalih traženje džizje i podvrgavanje političkoj vlasti muslimana radi izuzeća od [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] i radi vojne zaštite u svojstvu zimija. Stoga, nakon Muhammeda i [[Ashabi|njegovih ashaba]], u islamu ne postoji koncept koji obavezuje muslimane na vođenje rata radi širenja ili provođenja islama.&lt;ref&gt;[[Javed Ahmed Ghamidi]], ''[[Mizan]]'', Chapter: The Islamic Law of Jihad, Dar ul-Ishraq, 2001. {{OCLC|52901690}} [http://www.studying-islam.org/articletext.aspx?id=771]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Misplaced Directives&quot;, [http://www.renaissance.com.pk/ ''Renaissance''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813123204/http://www.renaissance.com.pk/ |date=13. 8. 2006 }}, [[Al-Mawrid Institute]], Vol. 12, No. 3, March 2002.{{cite web |url=http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |title=March_Content2002 |access-date=5. 10. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061115065145/http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |archive-date=15. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Naser Makarem Shirazi]]
|Iranski šiitski pravnik, veliki ajatolah Naser Makarem Shirazi navodi u ''Izboru iz [[Tafsir Nemooneh|Tafsira Nemooneha]]'' da je glavna filozofija džizje u tome da je to samo finansijska pomoć onim muslimanima koji su zaduženi za čuvanje sigurnosti države i života i imovine zimija u njihovo ime.&lt;ref&gt;[http://library.tebyan.net/books1/1016.htm ''Selection of Tafsir Nemooneh''], Grand Ayatollah Makarim Shirazi, p. 10, vol. 2, on verse 9:29 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20061118113944/http://library.tebyan.net/books1/1016.htm |date=18. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Fahmi Huwaidi]] / [[Tarek El-Bishry]]
|Istaknuti islamski mislioci poput Fahmija Huwaidija i Tareka El-Bishryja temeljili su svoje opravdanje za puno državljanstvo nemuslimana u islamskim državama na presedanu koji je postavio Muhammed u [[Medinski ustav|Medinskom ustavu]]. Oni tvrde da prema ovoj povelji Sljedbenici Knjige imaju status građana (''muwatinun'') umjesto zimija, te dijele jednaka prava i dužnosti sa muslimanima.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author1=Muhammad Muslih|author2=Michaelle Browers|title= Democracy |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0185|url-access=subscription|doi=10.1093/acref/9780195305135.001.0001|isbn=978-0195305135}}&lt;/ref&gt;
|-
|L. Ali Khan
|Pravni stručnjak L. Ali Khan također ukazuje na [[Medinski ustav]] kao put naprijed za islamske države u svom radu iz 2006. pod naslovom ''Medinski ustav''. On sugeriše da ovaj drevni dokument, koji je regulisao status religija i rasa u prvoj islamskoj državi, u kojem su jevrejska plemena &quot;stavljena u ravnopravan položaj s [...] muslimanima&quot; i kojem je odobrena &quot;sloboda vjeroispovijesti&quot;, može poslužiti kao osnova za zaštitu manjinskih prava, jednakosti i vjerske slobode u modernoj islamskoj državi.&lt;ref&gt;Khan, Ali, ''Commentary on the Constitution of Medina'' in ''Understanding Islamic Law: From Classical to Contemporary'', Edited by Aminah Beverly McCloud and Hisham Ramadan, Alta Mira Press, 2006, pp. 205–208. &lt;/ref&gt;
|-
|[[Tariq Ramadan]]
|Tariq Ramadan, profesor islamskih studija na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], zalaže se za uključivanje akademskih disciplina i islamskog društva, zajedno sa tradicionalnim islamskim učenjacima, u napore za reformu islamskog prava i rješavanje modernih uslova. Govori o ostajanju vjernom višim ciljevima šerijatskog prava. On pretpostavlja univerzalna prava na dostojanstvo, blagostanje, slobodu, jednakost i pravdu u [[Vjerski pluralizam|vjerski]] i [[Kulturni pluralizam|kulturno pluralističkom]] islamskom (ili drugom) društvu, te predlaže dijalog u vezi sa modernim terminom &quot;državljanstvo&quot;, iako za to ne postoji jasan presedan u klasičnom [[Fikh|fikhu]]. Nadalje, uključuje pojmove &quot;nedržavljanin&quot;, &quot;stranac&quot;, &quot;stanovnik&quot; i &quot;imigrant&quot; u ovaj dijalog, i izaziva ne samo islam, već i modernu civilizaciju u cjelini, da se na smislen način pomiri sa ovim konceptima u pogledu problema rasizma, diskriminacije i opresije.&lt;ref&gt;Ramadan, Tariq, ''Radical Reform: Islamic Ethics and Liberation'', Oxford University Press, 2009, pp. 268–271. &lt;/ref&gt;
|}

== Zajednice zimija ==

Jevreji i kršćani koji su živjeli pod ranom muslimanskom vlašću smatrani su zimijama, a taj status se kasnije proširio i na druge nemuslimane poput hindusa i budista. Bilo im je dozvoljeno da &quot;slobodno praktikuju svoju religiju i da uživaju veliku mjeru komunalne autonomije&quot;, te im je garantovana lična sigurnost i sigurnost imovine, u zamjenu za plaćanje danka i priznavanje muslimanske vlasti.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 10, 20.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo i običaji zabranjivali su porobljavanje slobodnih zimija unutar teritorija pod islamskom vlašću.&lt;ref&gt;Lewis (2002), p. 92&lt;/ref&gt; Oporezivanje iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast predstavljalo je &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;&gt;Cl. Cahen in ''[[Encyclopedia of Islam]]'', Jizya article&lt;/ref&gt; (ali mnogo nižih pod muslimanskom vlašću&lt;ref&gt;Lewis 1984 p. 18&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;/&gt;). Također su bili oslobođeni poreza [[zekat]]a koji su plaćali muslimani (umjesto toga plaćali su vlastite vjerske dažbine poput desetine). Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama imale su svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, kao što su Jevreji koji su imali vlastite [[Beit din|halahičke sudove]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt; Zajednice zimija imale su svoje vođe, sudove, lične i vjerske zakone,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;&gt;Lewis (1984), p. 27&lt;/ref&gt; a &quot;općenito gledano, muslimanska tolerancija prema nevjernicima bila je daleko bolja od bilo čega dostupnog u kršćanskom svijetu, sve do pojave sekularizma u 17. vijeku&quot;.&lt;ref name=&quot;Buntzie Ellis Churchill 2008, pp. 146&quot;&gt;Bernard Lewis and Buntzie Ellis Churchill, ''Islam: The Religion and the People'', Wharton School Publishing, 2008, p. 146.&lt;/ref&gt; &quot;Muslimani su garantovali slobodu bogosluženja i egzistenciju, pod uslovom da ostanu lojalni muslimanskoj državi i da plaćaju glavarinu&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; &quot;Muslimanske vlade su imenovale kršćanske i jevrejske profesionalce u svoje birokratije&quot;,&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; te su kršćani i Jevreji &quot;doprinijeli stvaranju islamske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Međutim, zimije su se suočavale sa društvenim i simboličnim ograničenjima,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;&gt;Lewis (1984), p. 26&lt;/ref&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, pa opuštenije primjene zakona.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;&gt;Lewis (1984) pp. 49–51.&lt;/ref&gt; [[Marshall Hodgson]], historičar islama, piše da su tokom ere Visokog hilafeta (od 7. do 13. vijeka), revnosni muslimani vođeni šerijatom rado razrađivali svoj kodeks simboličkih ograničenja za zimije.&lt;ref name=&quot;Hodgson p488&quot;&gt;{{Cite book|title=The Venture of Islam: The classical age of Islam|author=Marshall G.S. Hodgson|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=1977|isbn=978-0226346830|page=448|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|access-date= 7. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;

Iz islamske pravne perspektive, obećanje zaštite je zimijama davalo slobodu da praktikuju svoju religiju i poštedjelo ih je [[Prisilno preobraćenje na islam|prisilnih preobraćenja]]. Zimije su također služile različitim korisnim svrhama, pretežno ekonomskim, što je bio još jedan razlog za zabrinutost pravnika.&lt;ref&gt;Lewis (1984)&lt;/ref&gt; Vjerske manjine bile su slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, ali se nisu mogle &quot;javno upuštati u nedozvoljene seksualne odnose na načine koji ugrožavaju javni moral&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Islam and the Blackamerican: Looking Toward the Third Resurrection|author=Sherman A. Jackson|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=978-0-19-518081-7|page=145|url=https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;q=ankiha+fasida&amp;pg=PA144|access-date=10. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima bile su dozvoljene vjerske prakse koje su muslimani smatrali neprihvatljivim. Jedan od primjera bila je zoroastrijska praksa [[Incest|incestuoznog]] &quot;samobraka&quot; gdje se muškarac mogao oženiti majkom, sestrom ili kćerkom. Prema srednjovjekovnom islamskom pravniku [[Ibn Kajjim el-Dževzije|Ibn Kajjimu el-Dževziji]], nemuslimani su imali pravo baviti se takvim vjerskim praksama, čak i ako to vrijeđa muslimane, pod uslovima da se takvi slučajevi ne iznose pred islamske šerijatske sudove i da su te vjerske manjine vjerovale da je takva praksa dozvoljena prema njihovoj vjeri. Ova odluka temeljila se na presedanu da Muhammed nije zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima uprkos tome što je dolazio u kontakt s njima i bio svjestan njihovih praksi.&lt;ref&gt;Jackson, p. 144&lt;/ref&gt;

Arapi su generalno uspostavljali vojne garnizone izvan gradova na osvojenim teritorijama i imali su malo interakcije sa lokalnim stanovništvom zimija u svrhe koje nisu obuhvatale prikupljanje poreza. Osvojene kršćanske, jevrejske, mazdejske i budističke zajednice su inače bile prepuštene same sebi da vode svoje živote kao i prije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 1'', 1958, pp. 227–229.&lt;/ref&gt;

=== Kršćani ===
Prema historičarima Lewisu i Stillmanu, lokalni kršćani u Siriji, Iraku i Egiptu bili su [[Mijafizitizam|nehalkedonci]] i mnogi su se možda osjećali bolje pod ranom muslimanskom vlašću nego pod vlašću [[Pravoslavlje|bizantijskih pravoslavaca]] iz [[Konstantinopolj|Konstantinopolja]].&lt;ref name=&quot;conseq&quot; &gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 27.&lt;/ref&gt; Godine 1095, [[Urban II|papa Urban II]] apelovao je na zapadnoevropske kršćane da [[Prvi krstaški rat|priteknu u pomoć]] kršćanima u [[Palestina (regija)|Palestini]]. Naknadni [[Krstaški ratovi|krstaški ratovi]] doveli su [[Katoličanstvo|rimokatoličke]] kršćane u kontakt s pravoslavnim kršćanima, za čija su uvjerenja otkrili da se razlikuju od njihovih vlastitih možda i više nego što su ranije shvatali, a čiji je položaj pod vlašću muslimanskog [[Fatimije|Fatimidskog hilafeta]] bio manje neugodan nego što se pretpostavljalo. Posljedično, istočni kršćani pružili su vjerovatno manju podršku krstašima nego što se očekivalo.&lt;ref name=autogenerated2&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 44–46.&lt;/ref&gt; Kada je arapski Istok došao pod osmanlijsku vlast u 16. vijeku, položaj i bogatstvo kršćanskog stanovništva značajno su se popravili. Osmanlije su imale dugo iskustvo u radu sa kršćanskim i jevrejskim manjinama te su bili tolerantniji prema vjerskim manjinama od prethodnih muslimanskih vladara, [[Mameluci|mameluka]] u [[Srednjovjekovni Egipat|Egiptu]].&lt;ref name=autogenerated5&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 57–58.&lt;/ref&gt;

Međutim, kršćani koji su živjeli pod islamskom vlašću pretrpjeli su određena pravna ograničenja, a ponekad i [[Progon kršćana|progon]]. U Osmanskom Carstvu, u skladu sa sistemom ''zimija'' primjenjivanim u [[Islam|muslimanskim]] zemljama, njima su, kao i svim drugim kršćanima, a također i Jevrejima, bile dodijeljene određene slobode. Sistem zimija u Osmanskom Carstvu uglavnom se temeljio na [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]]. Status klijenta ustanovio je prava nemuslimana na imovinu, egzistenciju i slobodu bogosluženja, ali su oni u suštini tretirani kao [[Građanin drugog reda|građani drugog reda]] u carstvu i na turskom su ih nazivali ''[[Kaur|gavours]]'', pejorativnom riječju koja je značila &quot;[[Kafir|nevjernik]]&quot;. Klauzula Omerovog ugovora kojom se nemuslimanima zabranjuje izgradnja novih bogomolja historijski je nametana nekim zajednicama Osmanskog Carstva, dok se u drugim slučajevima ignorisala, prema diskreciji lokalnih vlasti. Iako nisu postojali zakoni koji bi zahtijevali vjerska geta, to je dovelo do okupljanja nemuslimanskih zajednica oko postojećih bogomolja.&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;&gt;{{cite book|last1=A ́goston|first1=Ga ́bor|last2=Alan Masters|first2=Bruce|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|url=https://books.google.com/books?id=QjzYdCxumFcC&amp;pg=PA185|access-date=15. 4. 2016|year=2010|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-1-4381-1025-7|pages=185–186}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Balakian&quot;&gt;{{Cite book | author-link = Peter Balakian | last = Balakian | first = Peter | title = The Burning Tigris: The Armenian Genocide and America's Response | place = New York | publisher = [[HarperCollins]] | year = 2003 | isbn = 978-0-06-019840-4 | pages = [https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 25, 445] | url = https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 }}&lt;/ref&gt; Pored drugih pravnih ograničenja, zimije, uključujući i kršćane među njima, nisu se smatrali jednakima muslimanima te im je nametnuto nekoliko zabrana. Njihovo svjedočenje protiv muslimana bilo je neprihvatljivo na sudovima na kojima je musliman mogao biti kažnjen; to je značilo da se njihovo svjedočenje moglo uzeti u obzir samo u trgovačkim slučajevima. Bilo im je zabranjeno nositi oružje ili jahati konje i kamile. Njihove kuće nisu smjele gledati na kuće muslimana; a njihove vjerske prakse bile su strogo ograničene (npr. zvonjenje crkvenih zvona bilo je strogo zabranjeno).&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Akçam&quot;&gt;{{Cite book | first = Taner | last = Akçam | author-link = Taner Akçam | title = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility | place = New York | publisher = Metropolitan Books | year = 2006 | isbn = 978-0-8050-7932-6| title-link = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility }}&lt;/ref&gt;

=== Jevreji ===
Budući da su rana islamska osvajanja u početku sačuvala veliki dio postojećeg administrativnog aparata i kulture, na mnogim teritorijama ona su predstavljala tek nešto više od promjene vladara za potčinjeno stanovništvo, što je &quot;donijelo mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja&quot;.{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;Oni su zamijenili osvojene zemlje, autohtone vladare i vojske, ali su sačuvali veliki dio njihove vlade, birokratije i kulture. Za mnoge na osvojenim teritorijama, to je bila tek promjena gospodara, ona koja je donijela mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja. Lokalne zajednice bile su slobodne da nastave svoj način života u unutrašnjim, domaćim poslovima. Na mnogo načina, lokalno stanovništvo smatralo je muslimansku vlast fleksibilnijom i tolerantnijom od one u Bizantiji i Perziji. Vjerske zajednice bile su slobodne praktikovati svoju vjeru, obavljati bogoslužje i upravljati se prema svojim vjerskim vođama i zakonima u oblastima kao što su brak, razvod i nasljedstvo. U zamjenu, bili su obavezni plaćati danak, glavarinu (''džizja''), koja im je davala pravo na muslimansku zaštitu od vanjske agresije i oslobađala ih vojne službe. Tako su nazvani &quot;zaštićenima&quot; (''zimije''). U suštini, to je često značilo niže poreze, veću lokalnu autonomiju, vladavinu od strane srodnih semita s bližim jezičkim i kulturnim vezama nego helenizirane, grčko-rimske elite Bizantije, te veću vjersku slobodu za Jevreje i autohtone kršćane.&quot;}}

[[María Rosa Menocal]] tvrdi da su jevrejske zimije koje su živjele pod hilafetom, iako su imale manja prava od muslimana, i dalje prolazile bolje nego u kršćanskim dijelovima Evrope. Jevreji iz drugih dijelova Evrope putovali su u [[El-Endelus]], gdje su, paralelno s kršćanskim sektama koje je katolička Evropa smatrala heretičkim, bili ne samo tolerisani, već su im bile otvorene mogućnosti za praktikovanje vjere i trgovinu bez ograničenja, osim zabrana prozelitizma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|title=The Ornament of the World by María Rosa Menocal|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051109071705/http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|archive-date=9. 11. 2005}}&lt;/ref&gt;

[[Bernard Lewis]] navodi:

{{Blockquote|Općenito, jevrejskom narodu bilo je dozvoljeno praktikovati svoju vjeru i živjeti prema zakonima i svetim spisima svoje zajednice. Štaviše, ograničenja kojima su bili podvrgnuti imala su više društveni i simbolični, a manje opipljiv i praktičan karakter. Drugim riječima, ti propisi služili su definisanju odnosa između dviju zajednica, a ne ugnjetavanju jevrejskog stanovništva.&lt;ref name=lewis&gt;Lewis, Bernard W (1984). ''The Jews of Islam''&lt;/ref&gt;|}}

Profesor jevrejske srednjovjekovne historije na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]], [[Hayim Hillel Ben-Sasson]], bilježi:

{{Blockquote|Pravna i sigurnosna situacija Jevreja u muslimanskom svijetu općenito je bila bolja nego u kršćanskom svijetu, jer u prvom Jevreji nisu bili jedini &quot;nevjernici&quot;, jer su u poređenju s kršćanima Jevreji bili manje opasni i lojalniji muslimanskom režimu, te zato što je brzina i teritorijalni obim muslimanskih osvajanja doveo do smanjenja progona i pružanja većih mogućnosti za preživljavanje pripadnika drugih vjera na njihovim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |title=On Jewish History in the Middle Ages|last=Ben-Sasson |first=Haim Hillel |year=1969 |location=Tel Aviv |page=36}} Citirano u knjizi Marka R. Cohena ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages'', Princeton University Press (1995), str. xvii–xviii (Cohenov prevod).&lt;/ref&gt; |}}

Prema francuskom historičaru [[Claude Cahen|Claudeu Cahenu]], islam je &quot;pokazao više tolerancije nego Evropa prema Jevrejima koji su ostali u muslimanskim zemljama.&quot;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=[[P. J. Bearman]] |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=[[W. P. Heinrichs]] |editor6=[[Bernard Lewis|B. Lewis]] |editor7=Ch. Pellat |editor8=[[Joseph Schacht|J. Schacht]] |editor9=J. Burton-Page |editor10=C. Dumont |editor11=V.L. Ménage|encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] |title=Dhimma|year=1954 |publisher=Brill Academic Publishers |isbn=978-90-04-07026-4|location=Leiden, Netherlands|pages=227–231}}&lt;/ref&gt;

Uspoređujući tretman Jevreja u [[Zlatno doba islama|srednjovjekovnom islamskom svijetu]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi]], [[Mark R. Cohen]] bilježi da su, za razliku od Jevreja u kršćanskoj Evropi, &quot;Jevreji u islamu bili dobro integrisani u ekonomski život šireg društva&quot;,&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;&gt;{{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}&lt;/ref&gt; te da im je bilo dozvoljeno slobodnije praktikovati svoju vjeru nego što su to mogli u kršćanskoj Evropi.&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;/&gt;

Prema naučniku Mordechaiju Zakenu, [[Plemenski poglavica|plemenski poglavice]] (poznati i kao age) u plemenskim muslimanskim društvima poput kurdskog društva u [[Kurdistan]]u oporezivali bi svoje jevrejske podanike. Jevreji su zapravo bili civili koje su štitili njihovi poglavice u njihovim zajednicama i oko njih; zauzvrat su plaćali dio svoje žetve kao dažbine i doprinosili svojim vještinama i uslugama svom pokroviteljskom poglavici.&lt;ref&gt;[[Mordechai Zaken]], ''Jewish Subjects and their tribal chieftains in Kurdistan: A Study in Survival'', Brill: Leiden and Boston, 2007.&lt;/ref&gt;

=== Hindusi i budisti ===
Do 10. vijeka, [[Turkijski narodi|Turci]] iz [[Srednja Azija|Srednje Azije]] izvršili su invaziju na [[Indogangeska nizija|Indijsku niziju]] i proširili islam u sjeverozapadnim dijelovima Indije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 275.&lt;/ref&gt; Krajem 12. vijeka, muslimani su brzo napredovali u niziju Gangesa.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 276.&lt;/ref&gt; U jednoj deceniji, muslimanska vojska predvođena turkijskim robovima konsolidovala je otpor oko [[Lahore|Lahorea]] i stavila sjevernu Indiju, sve do [[Bengal]]a, pod muslimansku vlast.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 278.&lt;/ref&gt; Iz redova ovih turkijskih robova proizaći će sultani, uključujući i osnivača [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]]. Do 15. vijeka, većim dijelovima sjeverne Indije vladali su muslimanski vladari, uglavnom potomci osvajača. U 16. vijeku, Indija je potpala pod uticaj [[Mogulsko Carstvo|Mogula]]. [[Babur]], prvi vladar Mogulskog Carstva, uspostavio je uporište na sjeveru, što je utrlo put za daljnju ekspanziju njegovih nasljednika.&lt;ref&gt;MHodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Ograničenja ==
Bilo je niz ograničenja za zimije. U modernom smislu, zimije bi se mogle opisati kao građani drugog reda.&lt;ref name=Majid/&gt; Prema historičaru [[Marshall Hodgson|Marshallu Hodgsonu]], od vrlo ranih vremena muslimanski vladari vrlo često su ponižavali i kažnjavali zimije (obično kršćane ili Jevreje koji su odbili preći na islam). Zvanična politika bila je da bi se zimije trebale &quot;osjećati inferiorno i znati 'svoje mjesto'&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|title=
The Venture of Islam: Conscience and History in a World Civilization. 3 vols|page=1:268|isbn=
9780226346861|last1=
Hodgson|first1=
Marshall G. S.|date=
15. 5. 2009|publisher=
University of Chicago Press}}&lt;/ref&gt;

Iako je ''zimijama'' bilo dozvoljeno obavljati svoje vjerske obrede, bili su obavezni to činiti na način koji ne privlači pažnju muslimana. Glasne molitve bile su zabranjene, kao i zvonjenje crkvenih zvona i puhanje u [[Šofar|šofar]].&lt;ref&gt;Karsh 29.&lt;/ref&gt; Također im nije bilo dozvoljeno graditi ili popravljati crkve i sinagoge bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; Štaviše, zimijama nije bilo dozvoljeno tražiti konvertite među muslimanima.&lt;ref name=&quot;Griffith&quot;&gt;{{cite book |title=The Church in the Shadow of the Mosque: Christians and Muslims in the World of Islam |publisher=Princeton University Press |author=Sidney H. Griffith |year=2010 |isbn=978-0691146287}}&lt;/ref&gt; U [[Mamelučki sultanat (Kairo)|mamelučkom Egiptu]], gdje muslimanima koji nisu bili mameluci nije bilo dozvoljeno jahati konje i kamile, zimijama je bilo zabranjeno čak i jahanje magaraca unutar gradova.&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 471&lt;/ref&gt; Ponekad su muslimanski vladari izdavali propise koji su zahtijevali od zimija da na svoje kuće stave prepoznatljive znakove.&lt;ref&gt;Al-Tabari, ''Ta'rikh al-Rusul wa 'l-Muluk'', translated in Stillman (1979), p. 167.&lt;/ref&gt;

Većina ograničenja bila je društvene i simboličke prirode,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, a zatim blaže primjene.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;/&gt; Glavni finansijski nedostaci za zimije bili su glavarina džizja i činjenica da zimije i muslimani nisu mogli nasljeđivati jedni druge.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; To bi stvorilo podsticaj za preobraćenje ako je neko iz porodice već prešao na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;&gt;{{cite book |title=Introducing World Christianity |publisher=Wiley-Blackwell |author=Heather J. Sharkey |year=2012 |isbn=978-1-4443-4454-7 |page=10}}&lt;/ref&gt; [[Ira M. Lapidus]] navodi da se &quot;plaćanje glavarine čini redovnim, ali su druge obaveze nedosljedno provođene i nisu spriječile mnoge nemuslimane da postanu važne političke, poslovne i naučne ličnosti. Krajem devetog i početkom desetog vijeka, jevrejski bankari i finansijeri bili su važni na abasidskom dvoru.&quot;&lt;ref name=&quot;Lapidus&quot;&gt;{{Cite book| last = Lapidus | first = Ira M. | author-link=Ira M. Lapidus | title = A History of Islamic societies | publisher = [[Cambridge University Press]] |url=https://books.google.com/books?id=kFJNBAAAQBAJ| year = 2014|pages=155–156| isbn = 978-0521514309 }}&lt;/ref&gt; Pravnici i učenjaci islamskog šerijatskog prava pozivali su na human tretman zimija.&lt;ref&gt;Lewis (1984), p. 16.&lt;/ref&gt;

Musliman se može oženiti jevrejskom ili kršćanskom zimijom, koja može zadržati svoju vjeru (iako su se njena djeca automatski smatrala muslimanima i morala su biti odgajana kao takva), ali se muslimanka ne može udati za zimiju osim ako on ne pređe na islam. Zimijama je pod prijetnjom strogih kazni zabranjeno preobraćati muslimane, dok se muslimane ohrabruje da preobraćaju zimije.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Dhimmi|url=https://www.encyclopedia.com/religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/dhimmi|access-date=16. 12. 2021|website=Encyclopedia.com}}&lt;/ref&gt; 

=== Džizja ===
{{Glavni|Džizja}}

Plaćanje ''džizje'' obavezivalo je muslimanske vlasti na zaštitu zimija u građanskim i vojnim pitanjima. Sura 9 ([[Et-Tevba]]), ajet 29 propisuje da se ''džizja'' naplaćuje od nemuslimana kao uslov potreban za obustavu džihada. Islamski pravnici su zahtijevali od odraslih, slobodnih, zdravih muškaraca u zajednici zimija da plaćaju džizju, dok su izuzimali žene, djecu, starce, robove, one s mentalnim ili fizičkim invaliditetom i putnike koji se nisu naselili na muslimanskim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |editor-last1 = Mirza|editor-first1 =Mahan |editor2=Gerhard Bowering |editor3=Patricia Crone |display-editors=etal|title = The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|url = https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse|date = 2013|publisher = [[Princeton University Press]]|location = Princeton, N.J.|isbn = 978-0691134840|page = [https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse/page/282 283]|quote = Free adult males who were not afflicted by any physical or mental illness were required to pay the ''jizya''. Women, children, handicapped, the mentally ill, the elderly, and slaves were exempt, as were all travelers and foreigners who did not settle in Muslim lands.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|date=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...jurists divided the dhimma community into two major groups. The first group consists of all adult, free, sane males among the dhimma community, while the second includes all other dhimmas (i.e, women, slaves, minors, and the insane). Jurists generally agree that members of the second group are to be granted a &quot;blanket&quot; exemption from ''jizya'' payment.}}&lt;/ref&gt; Prema [[Ebu-Jusuf|Ebu-Jusufu]], zimije bi trebali biti zatvoreni sve dok u potpunosti ne uplate džizju.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 14–15.&lt;/ref&gt; Drugi pravnici precizirali su da bi zimijama koji ne plaćaju džizju trebalo obrijati glave i natjerati ih da nose odjeću po kojoj bi se razlikovali od zimija koji su plaćali džizju i muslimana.&lt;ref&gt;{{cite book|author=[[Ibrahim Oweiss]]|title=The Book of Revenue: Kitab Al-Amwal|year=2003 |page=xix|publisher=Garnet &amp; Ithaca Press |isbn=978-1859641590 |url=https://books.google.com/books?id=LXVBBdEFySsC&amp;pg=PR19}}&lt;/ref&gt;

Lewis navodi da među učenjacima postoje različita mišljenja o tome koliki je teret džizja predstavljala.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;/&gt; Prema [[Norman Stillman|Normanu Stillmanu]]: &quot;''džizja'' i ''[[Harač (porez)|harač]]'' bili su &quot;ogroman teret za nemuslimansko seljaštvo koje je jedva preživljavalo u naturalnoj ekonomiji.&quot;&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 28&lt;/ref&gt; Obojica se slažu da je, u konačnici, dodatno oporezivanje nemuslimana bilo ključni faktor koji je natjerao mnoge zimije da napuste svoju vjeru i prihvate islam.&lt;ref name=autogenerated1&gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 18&lt;/ref&gt; Međutim, u nekim regijama džizja za stanovništvo bila je znatno niža od zekata, što znači da je stanovništvo zimija zadržalo ekonomsku prednost.&lt;ref&gt;Klorman (2007), p. 94&lt;/ref&gt; Prema Cohenu, oporezivanje je, iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast, bilo &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;.&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;/&gt;{{page needed|date=1. 2016.}} [[Bernard Lewis|Lewis]] primjećuje da su promjenu s bizantijske na arapsku vlast pozdravili mnogi među zimijama koji su novi jaram smatrali daleko lakšim od starog, kako u oporezivanju tako i u drugim pitanjima, te da su neki, čak i među kršćanima u Siriji i Egiptu, više voljeli vladavinu islama nego vladavinu Bizantijaca.&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;&gt;Lewis (2002) p. 57&lt;/ref&gt; [[William Montgomery Watt|Montgomery Watt]] navodi: &quot;Kršćanima je vjerovatno bilo bolje kao zimijama pod muslimansko-arapskim vladarima nego što im je bilo pod bizantijskim Grcima.&quot;&lt;ref&gt;[[William Montgomery Watt]], ''Islamic Political Thought: The Basic Concepts'', p. 51. Quote: &quot;The Christians were probably better off as dhimmis under Muslim-Arab rulers than they had been under the Byzantine Greeks.&quot;&lt;/ref&gt; U nekim mjestima, naprimjer u Egiptu, džizja je bila [[Poreska olakšica|porezni podsticaj]] za kršćane da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Neki su učenjaci pokušali izračunati relativno oporezivanje muslimana u poređenju s nemuslimanima u ranom abasidskom periodu. Prema jednoj procjeni, muslimani su u prosjeku imali poreznu stopu od 17 do 20 dirhama po osobi, koja bi porasla na 30 dirhama po osobi kada se uključe nameti u naturi.&lt;ref name=bonney/&gt; Nemuslimani su plaćali 12, 24 ili 48 dirhama po osobi, zavisno od njihove porezne kategorije, iako je većina vjerovatno plaćala 12.&lt;ref name=bonney&gt;{{cite book|title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden|url=https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn|author=[[Richard Bonney]]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2004|page=[https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn/page/84 84]}}&lt;/ref&gt;

Važnost zimija kao izvora prihoda za [[Pravedni halifat|Pravedni hilafat]] ilustrovana je u pismu koje se pripisuje Omeru, a koje citira Ebu-Jusuf: &quot;Ako uzmemo zimije i podijelimo ih, šta će ostati muslimanima koji dođu poslije nas? Tako mi Boga, muslimani neće naći čovjeka s kojim bi mogli razgovarati i profitirati od njegovog rada.&quot;&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 30–31.&lt;/ref&gt;

Rani islamski učenjaci zauzeli su relativno human i praktičan stav prema naplati ''džizje'', u poređenju s komentatorima iz 11. vijeka koji su pisali u vrijeme kada je islam bio pod prijetnjom kako unutar tako i izvan svojih granica.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot;&gt;Lewis (1984), p. 15.&lt;/ref&gt;

Pravnik Ebu-Jusuf, glavni sudija halife [[Harun er-Rašid|Haruna er-Rašida]], donio je sljedeću odluku u vezi s načinom naplate džizje&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot; /&gt;

{{Blockquote|Niko od zimija ne smije biti pretučen radi prinudne naplate džizje, niti prisiljen stajati na vrelom suncu, niti bi se njihovim tijelima smjele nanositi mrske stvari, ili bilo šta slično. Umjesto toga, s njima se treba postupati blago.}}

U pograničnim provincijama, zimije su ponekad regrutovani za vojne operacije. U takvim slučajevima, bili su oslobođeni džizje za tu godinu službe.&lt;ref&gt;&quot;Djizya (i)&quot;, ''[[Encyclopaedia of Islam]]'' Online&lt;/ref&gt;

=== Provođenje zakona ===
Vjerski pluralizam postojao je u srednjovjekovnom islamskom pravu i [[Islamska etika|etici]]. Vjerski zakoni i sudovi drugih religija, uključujući kršćanstvo, judaizam i hinduizam, obično su bili smješteni unutar islamskog pravnog okvira, kao što je to bio slučaj u [[Hilafet|hilafetu]], El-Endelusu, Osmanskom Carstvu i na Indijskom potkontinentu.&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138&quot;&gt;{{cite book|last=Weeramantry|first=Judge Christopher G.|title=Justice Without Frontiers: Furthering Human Rights|year=1997|publisher=[[Brill Publishers]]|isbn=978-90-411-0241-6|page=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|first=Abdulaziz Abdulhussein|last=Sachedina|year=2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt; U srednjovjekovnim islamskim društvima, kadija (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu. Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama obično su imale svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, poput Jevreja koji su imali vlastite halahičke sudove.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt;

Zimijama je bilo dozvoljeno upravljati vlastitim sudovima prateći vlastite pravne sisteme. Međutim, zimije su često prisustvovale muslimanskim sudovima kako bi zabilježile imovinske i poslovne transakcije unutar svojih zajednica. Pokretani su sporovi protiv muslimana, protiv drugih zimija, pa čak i protiv članova vlastite porodice. Zimije su često iznosile slučajeve vezane za brak, razvod ili nasljedstvo pred muslimanske sudove kako bi se o njima odlučivalo prema šerijatskom pravu. Zakletve koje su zimije polagale pred muslimanskim sudovima ponekad su bile iste kao i zakletve muslimana, a ponekad su bile prilagođene uvjerenjima zimija.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99 2&quot;&gt;al-Qattan (1999)&lt;/ref&gt;

Muslimani su se općenito mogli ženiti zimijama koje su smatrane Sljedbenicima Knjige, međutim islamski pravnici su odbacivali mogućnost da se bilo koji nemusliman oženi muslimankom.&lt;ref&gt;Al-Mawardi (2000), p. 161; Friedmann (2003), p. 161; Lewis (1984), p. 27.&lt;/ref&gt; Bernard Lewis primjećuje da je &quot;sličan položaj postojao i prema zakonima Bizantijskog Carstva, po kojima je kršćanin mogao oženiti Jevrejku, ali se Jevrej nije mogao oženiti kršćankom pod prijetnjom smrtne kazne&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;/&gt;

== Relevantni tekstovi ==

=== Kur'anski ajeti kao osnova za islamsku politiku prema zimijama ===
Lewis navodi:
* El-Bekare 256 &quot;U vjeru nema prisiljavanja: ...&quot;,{{qref|2|256|s=y}} znači da se nemuslimani ne smiju prisiljavati na prihvatanje islama.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot;&gt;Lewis (1984) p. 13&lt;/ref&gt; 
* Fraza &quot;Vama vaša vjera, a meni moja.&quot;, iz {{qref|109|6|c=y}} korištena je kao &quot;tekstualni dokaz za pluralizam i suživot&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;
* {{qref|2|62|c=y}} poslužio je kao opravdanje za tolerisani položaj koji je pod muslimanskom vlašću dodijeljen sljedbenicima [[Kršćanstvo|kršćanstva]], [[Judaizam|judaizma]] i [[Sabejci|sabejizma]].&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;

=== Hadis ===

Hadis koji prenosi Muhammed, &quot;Ko ubije {{Transliteration|ar|DIN|muʿāhida}} (osobu kojoj su muslimani dali garanciju zaštite) neće osjetiti miris Dženneta, iako se njegov miris može osjetiti na udaljenosti od četrdeset godina (putovanja).&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Yaser|last1=Ellethy|date=2014|title=Islam, Context, Pluralism and Democracy: Classical and Modern Interpretations ''(Islamic Studies Series)''|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1138800304|pages=124–125}}&lt;/ref&gt;  navodi se kao osnova za pravo nemuslimanskih građana da žive mirno i neometano u [[Islamska država|islamskoj državi]].&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Tahir-ul-Qadri|author-link=Muhammad Tahir-ul-Qadri|date=2011|title=Fatwa on Terrorism and Suicide Bombings|pages=98–99|publisher=[[Minhaj-ul-Quran UK|London: Minhaj-ul-Quran]]|isbn=978-0-9551888-9-3|title-link=Fatwa on Terrorism}}&lt;/ref&gt; Anwar Shah Kashmiri piše u svom komentaru na [[Buharijin &quot;Sahih&quot;]] pod nazivom ''Fayd al-Bari'' o ovom hadisu: &quot;Poznata vam je težina grijeha za ubistvo muslimana, jer je njegova ogavnost dostigla tačku nevjerstva, i zahtijeva da [ubica boravi u Džehennemu] zauvijek. Što se tiče ubistva nemuslimanskog građanina [{{Transliteration|ar|DIN|muʿāhid}}], to isto tako nije mala stvar, jer onaj ko to učini neće osjetiti miris Dženneta.&quot;&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;/&gt;

Sličan hadis o statusu zimija glasi: &quot;Ko učini nepravdu onome s kim je sklopljen sporazum (ugovor) ''[tj. zimiji]'' i nametne mu teret iznad njegove moći, ja ću mu biti tužilac.&quot;&lt;ref&gt;Majid Khadduri: ''War and Peace in the Law of Islam'', p. 175&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = al-Zuḥaylī | first = Wahbah | author-link = Wahbah al-Zuhayli | title = ʾĀthar al-ḥarb fī l-fiqh al-Islāmī : dirāsah muqārinah | publisher = Dār al-Fikr | location = [[Damascus]] | year = 1998 | isbn = 978-1-57547-453-3 | page = 708 }} Quote: «» Translation:&lt;/ref&gt;

=== Medinski ustav ===

[[Medinski ustav]], formalni sporazum između Muhammeda i svih značajnih plemena i porodica Medine (uključujući muslimane, Jevreje i pagane), proglasio je da nemuslimani u [[Ummet|ummetu]] imaju sljedeća prava:&lt;ref&gt;Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Božija sigurnost (z''imma'') jednaka je za sve grupe,&lt;ref&gt;Article 15, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimanski članovi imaju jednaka politička i kulturna prava kao i muslimani. Imat će autonomiju i slobodu vjeroispovijesti.&lt;ref&gt;Article 25, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani će se oružjem boriti protiv neprijatelja umeta i dijeliti troškove rata. Među njima ne smije biti izdaje.&lt;ref&gt;Article 37, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani neće biti obavezni učestvovati u vjerskim ratovima muslimana.&lt;ref&gt;Article 45, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;

=== Hajbarski sporazum ===

Presedan za ugovor &quot;zimma&quot; postavljen je sporazumom između Muhammeda i Jevreja nakon [[Bitka za Hajbar|bitke za Hajbar]], oaze u blizini [[Medina|Medine]]. [[Hajbar]] je bio prva teritorija koju su muslimani napali i osvojili. Kada su se Jevreji iz Hajbara predali Muhammedu nakon opsade, Muhammed im je dozvolio da ostanu u Hajbaru u zamjenu za predaju jedne polovine svojih godišnjih prinosa muslimanima.&lt;ref name=&quot;Lewis&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 10–11&lt;/ref&gt;

=== Omerov ugovor ===
{{Glavni|Omerov ugovor}}

[[Omerov ugovor]], za koji se tradicionalno vjeruje da je sklopljen između halife [[Omer ibnul-Hattab|Omera]] i osvojenih jerusalemskih kršćana u sedmom vijeku, bio je još jedan izvor propisa koji su se odnosili na zimije. Međutim, zapadni [[Orijentalizam|orijentalisti]] sumnjaju u autentičnost ugovora, tvrdeći da obično pobjednici, a ne poraženi, nameću, a ne predlažu, mirovne uslove, te da je krajnje malo vjerovatno da bi ljudi koji nisu govorili arapski i nisu znali ništa o islamu mogli sastaviti takav dokument. Akademski historičari vjeruju da je Omerov ugovor u obliku u kojem je danas poznat bio proizvod kasnijih pravnika koji su ga pripisali Omeru kako bi svojim vlastitim mišljenjima dali veći autoritet. Sličnosti između Omerovog ugovora i [[Teodozijev zakonik|Teodozijevog]] i [[Corpus Juris Civilis|Justinijanovog zakonika]] iz [[Bizantijsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] sugerišu da su možda veliki dio Omerovog ugovora od ovih ranijih zakonika posudili kasniji islamski pravnici. Barem neke od klauzula ugovora odražavaju mjere koje je prvi uveo [[Emevije|emevijski]] halifa [[Omer ibn Abdulaziz|Omer II]] ili rane [[Abasidski hilafet|abasidske]] halife.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Kulturne interakcije i razlike ==
Tokom srednjeg vijeka, lokalna udruženja poznata kao klubovi ''[[futuva]]'' razvila su se širom islamskih zemalja. Obično je u svakom gradu bilo nekoliko ovakvih udruženja. Ovi klubovi su služili različitim interesima, prvenstveno sportskim, i mogli su uključivati prepoznatljive načine oblačenja i običaja. Bili su poznati po svom gostoprimstvu, idealizmu i odanosti grupi. Često su imali militaristički aspekt, navodno radi međusobne zaštite članstva. Ovi klubovi obično su prelazili društvene slojeve, pa su među svojim članovima imali lokalne uglednike, zimije i robove – uz isključivanje onih koji su bili povezani sa lokalnim vladarom ili [[Emir|emirom]].&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 126–127.&lt;/ref&gt;

Muslimani i Jevreji su ponekad bili partneri u trgovini, pri čemu bi muslimani uzimali slobodne dane petkom, a Jevreji subotom.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol. 1''. [[The University of Chicago]], 1961, p. 302.&lt;/ref&gt;

Andrew Wheatcroft opisuje kako su neki društveni običaji, poput različitih shvatanja prljavštine i čistoće, otežavali vjerskim zajednicama da žive jedne blizu drugih, bilo pod muslimanskom ili kršćanskom vlašću.&lt;ref&gt;Wheatcroft (2003) p. 73.&lt;/ref&gt;

== U moderno doba ==

Ugovor &quot;zimma&quot; i glavarina džizja više se ne nameću u zemljama sa muslimanskom većinom.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;/&gt;&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt; U 21. vijeku se općenito smatra da je džizja u suprotnosti sa savremenim sekularnim shvatanjima građanskih prava građana i jednakosti pred zakonom, iako je povremeno bilo izvještaja o tome da su vjerske manjine u zonama sukoba i područjima podložnim političkoj nestabilnosti bile prisiljene plaćati džizju.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite book|title=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|date=2012|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0691134840|pages=283–284|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|author=Matthew Long|quote=(jizya entry author)}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. tvrdilo se da su [[Talibani|talibani]] nametnuli ''džizju'' na manjinsku [[Sikizam|zajednicu Sika]] u [[Pakistan]]u nakon što su zauzeli neke od njihovih domova i oteli vođu Sika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tribuneindia.com/2009/20090417/world.htm#6|title=The Tribune, Chandigarh, India – World|website=www.tribuneindia.com}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013, [[Muslimansko bratstvo]] u [[Egipat|Egiptu]] zauzelo je grad [[Dalga]] odmah nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja Mohameda Morsija]] 3. jula, te je navodno nametnulo ''džizju'' na 15.000 kršćanskih [[Kopti|Kopta]] koji tamo žive.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2013/sep/10/egypts-muslim-brotherhood-convert-islam-or-pay-jiz/|title=Egypt's Muslim Brotherhood to Coptic Christians: Convert to Islam, or pay 'jizya' tax|newspaper=[[The Washington Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aina.org/news/20130913143703.htm|title=Two Christians Murdered in Egypt for Refusing to Pay Jizya to Muslims|website=www.aina.org}}&lt;/ref&gt; Međutim, u jesen iste godine egipatske vlasti su uspjele ponovo preuzeti kontrolu nad gradom nakon dva prethodna neuspješna pokušaja.&lt;ref name=&quot;Guardian92013&quot;&gt;{{cite news |author=Patrick Kingsley |date=16. 9. 2013 |title=Egyptian authorities recapture Islamist-held town: Morsi supporters had held Delga since his overthrow in July and unleashed a campaign of terror against Christian minority |url=https://www.theguardian.com/world/2013/sep/16/egyptian-police-recapture-islamist-town-delga |access-date=20. 9. 2013 |newspaper=The Guardian |location=Minya province}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2014, [[Islamska Država|Islamska država Iraka i Levanta]] (ISIL) objavila je da namjerava naplaćivati džizju od kršćana u gradu [[Raka (grad)|Rakka]] u Siriji, koji je u to vrijeme kontrolisala. Kršćani koji su odbili prihvatiti ugovor zimma i platiti porez morali su preći na islam, napustiti područje ili biti pogubljeni. Bogati kršćani morali su platiti pola unce zlata, što je ekvivalent od 664 [[Američki dolar|američka dolara]], dva puta godišnje; kršćani srednje klase morali su platiti polovinu tog iznosa, a siromašnijima bi se naplaćivala četvrtina tog iznosa.&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|last1=Baker|first1=Aryn|access-date=21. 4. 2026|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819212308/http://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U junu 2014. [[Institut za proučavanje rata]] izvijestio je da ISIL tvrdi kako je prikupio džizju i fej. &lt;ref name=&quot;ISWJune30&quot;&gt;{{cite web|last1=Caris|first1=Charlie|title=The Islamic State Announces Caliphate|url=http://iswiraq.blogspot.co.uk/2014/06/the-islamic-state-announces-caliphate.html|publisher=Institute for the Study of War|access-date=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Dana 18. jula 2014, ISIL je naredio kršćanima u [[Mosul]]u da prihvate ugovor zimma i plate džizju ili pređu na islam. Ukoliko bi odbili prihvatiti bilo koju od ovih opcija, bili bi ubijeni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |title=Iraqi Christians flee after Isis issue Mosul ultimatum |date=18. 7. 2014 |publisher=BBC |access-date=30. 12. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140724045752/http://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |archive-date=24. 7. 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal|Islam}}
* [[Zimije]]
* [[Nejevrej]]
* [[Islam i druge religije]]
* [[Ger toshav]]
* [[Džizja]]
* [[Musta'min]]
* [[Progon budista]]
* [[Progon kršćana]]
* [[Progon hindusa]]
* [[Progon Jevreja]]
* [[Vjerska diskriminacija]]
* [[Zunnar]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book|last=Ahmad |first=Barakat |author-link=Barakat Ahmad |year=1979 |title=Muhammad and the Jews |publisher=Vikas Publishing House}}
* {{cite journal|last=Al-Hibri|first=Azizah Y.|year=2003|title=An Islamic Perspective on Domestic Violence|journal=27 Fordham International Law Journal 195}}
* {{Cite journal|first = Muhammad| last=Abdel-Haleem|author-link=Muhammad Abdel-Haleem |title = The jizya Verse (Q. 9:29): Tax Enforcement on Non-Muslims in the First Muslim State|journal = Journal of Qur'anic Studies|date = 2012|issn = 1465-3591|volume = 14|issue = 2| pages=72–89|doi = 10.3366/jqs.2012.0056}}
* {{cite journal|last=Bravmann |first=Meïr M. |year=1966 |title=The ancient background of the Qur'ānic Concept Al-Ğizyatu 'an Yadin |journal=Arabica |volume=13 |doi=10.1163/157005866X00525 |page=307|issue=3}}
* Bosworth, C. E. (1982). ''The Concept of Dhimma in Early Islam'' In Benjamin Braude and B. Lewis, eds, ''Christians and Jews in the Ottoman Empire: The Functioning of a Plural Society'' 2 vols, New York: Holmes &amp; Meier Publishing. {{ISBN|0-8419-0520-7}}
* {{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5= W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Djizya (i)|publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite journal|last=Klorman |first=Bat-Zion Eraqi |date=Fall 2007 |title=Muslim Society as an Alternative: Jews Converting to Islam |journal=Jewish Social Studies |volume=14 |issue= 1}}
* {{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}
* {{cite book|author1=Courbage, Youssef  |author2=Fargues, Philippe|title=Christians and Jews under Islam |publisher=I.B. Tauris Publishers |location=London |year=1995 |isbn=978-1-86064-285-2}}
* {{cite book|author=Friedmann, Yohanan |title=Tolerance and Coercion in Islam: Interfaith Relations in the Muslim Tradition |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-82703-4|author-link=Yohanan Friedmann }}
* {{cite book|first=Hugh |last=Goddard |title=A History of Christian-Muslim Relations |url=https://archive.org/details/historyofchristi0000godd |location=Chicago |publisher=New Amsterdam Books |year=2000 |isbn=978-1-56663-340-6}}
* {{cite book|editor-first=Bat-Zion |editor-last=Eraqi-Klorman |editor2=Reeva Spector Simon |editor3=Michael Menachem Laskier |display-editors = 3 |editor4=Sara Reguer |title=The Jews of the Middle East and North Africa in Modern Times |publisher=Columbia University Press |location=Columbia, NY |year=2003 |isbn=978-0-231-10796-9}}
* {{cite book |last=Karsh |first=Ephraim |title=Islamic Imperialism: A History |publisher=Yale University Press |year=2006 |isbn=978-0-300-10603-9 |url=https://archive.org/details/islamicimperiali00kars }}
* {{cite book|last=Lapidus |first=Ira M. |title=A History of Islamic Societies|url=https://archive.org/details/historyofislamic0000lapi_t2d2 |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-77933-3|edition=2nd }}
* {{cite book |first=Bernard |last=Lewis |author-link=Bernard Lewis |title=The Arabs in History |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2002 |isbn=978-0-19-280310-8 |url=https://archive.org/details/arabsinhistory00bern }}
* {{cite book|first=Bernard |last=Lewis |title=The Jews of Islam |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=1984 |isbn=978-0-691-00807-3|title-link=The Jews of Islam }}
* {{cite book | last=Esposito | first=John L. | author-link= John Esposito | date=1998 | title=Islam: The Straight Path | publisher=[[Oxford University Press]] | isbn=978-0-19-511233-7 | title-link=Islam: The Straight Path }}
* {{cite journal|last=Littman |first=David |author-link=David Littman (historian) |year=1979 |title=Jews Under Muslim Rule: The Case Of Persia |journal=The Wiener Library Bulletin |volume=XXXII|issue=New series 49/50}}
* {{cite book|author=Al-Mawardi |title=The Ordinances of Government (''Al-Ahkam al-Sultaniyya w'al-Wilayat al-Diniyya'') |publisher=Garnet Publishing |location=Lebanon |year=2000 |isbn=978-1-85964-140-8|author-link=Al-Mawardi }}
* {{cite book |first=Tudor |last=Parfitt |author-link=Tudor Parfitt |title=Israel and Ishmael : Studies in Muslim-Jewish Relations |publisher=Palgrave Macmillan |year=2000 |isbn=978-0-312-22228-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/israelandish_xxxx_2000_000_6874787 }}
* {{cite book|first=Samantha|last=Power |title=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide |publisher=Harper Perennial |location=New York |year=2002 |isbn=978-0-06-054164-4|title-link=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide }}
* {{cite journal|first=Najwa |last= al-Qattan |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=International Journal of Middle East Studies |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999|issn=0020-7438|doi=10.1017/S0020743800055501|s2cid= 159763960 }}
* {{Cite book|title = War and Peace in Islam: The Uses and Abuses of Jihad|author = Ghazi Muhammad|author-link = Prince Ghazi bin Muhammad|publisher = The Islamic Texts Society Cambridge|year = 2013|isbn = 978-1-903682-83-8|last2 = Ibrahim|first2 = Kalin|author3-link = Mohammad Hashim Kamali|first3 = Mohammad Hashim|last3 = Kamali|url = http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|ref = CITEREFGhaziKalinKamali2013|access-date = 21. 5. 2016|archive-date = 9. 7. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170709055514/http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|url-status = dead}}
* {{cite book |first=Norman |last=Stillman |title=The Jews of Arab Lands: A History and Source Book |url=https://archive.org/details/jewsofarablands00stil |url-access=registration |publisher=Jewish Publication Society of America |location=Philadelphia |year=1979 |isbn=978-1-82760-198-4 }}
* {{cite book |first=Arthur S. |last=Tritton |author-link=Arthur Stanley Tritton |title=The Caliphs and their non-Muslim Subjects: a Critical Study of the Covenant of Umar |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.175667 |publisher=Humphrey Milford/Oxford University Press |location=London |year=1930 }}
* {{cite encyclopedia |last=Viré|first=F |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Kird |publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite book|last=Waines |first=David |title=An Introduction to Islam |url=https://archive.org/details/introductiontois0000wain_y8x7 |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-53906-7}}
* {{cite book|first=Hans |last=Wehr |title=A Dictionary of Modern Written Arabic |url=https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3 |editor=J. Milton Cowan |publisher=Spoken Language Services, Inc. |location=Ithaca, New York |year=1976 |isbn=978-0-87950-001-6}}
* {{cite book|first=Andrew |last=Wheatcroft |title=Infidels: A History of the Conflict between Christendom and Islam |url=https://archive.org/details/infidelshistoryo0000whea_l8j9 |publisher=Penguin Books |year=2003|isbn=978-0-14-025738-0}}

* Nabil Luka Babawi: ''Les droits et les devoirs des chrétiens dans l'état islamique et leurs conséquences sur la sécurité nationale'', thèse de doctorat. 
* {{cite journal |first=Karl |last=Binswanger |title=Untersuchungen zum Status der Nichtmuslime im Osmanischen Reich des 16. Jahrhunderts |journal=Diss. Phil. |language=de |location=München |date=1977 |isbn=978-3-87828-108-5}}
* {{cite book |first=Jamsheed |last=Choksy |title=Conflict and Cooperation: Zoroastrian Subalterns and Muslim Elites in Medieval Iranian Society |url=https://archive.org/details/conflictcooperat0000chok |location=New York |year=1997}}
* Mark. R. Cohen: ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages.'' Princeton University Press, 1994.
* {{cite book |first=Antoine |last=Fattal |title=Le statut légal des non-musulmans en pays d'Islam |language=fr |location=Beirut |year=1958}}
* [[Maribel Fierro]] and [[John V. Tolan|John Tolan]], eds, ''The legal status of ḏimmī-s in the Islamic West (second/eighth-ninth/fifteenth centuries)'' (Turnhoult, 2013).
* {{cite journal |first=Yohanan |last=Friedmann |title=Classification of Unbelievers in Sunnī Muslim Law and Tradition |journal=Jerusalem Studies in Arabic and Islam |issue=22 |date=1998 |ref=pp.&amp;nbsp;163–195}}
* {{cite book |author=Goitein, S. D. |author-link=Shelomo Dov Goitein |title=The Mediterranean Society: The Jewish Communities of the Arab World as Portrayed in the Documents of the Cairo Geniza (4 vols) |url=https://archive.org/details/mediterraneansoc0002goit |url-access=registration |location=Berkeley and Los Angeles |year=1967–71 |isbn=978-0520018679}}
* {{cite book |first=Martin |last=Gilbert |author-link=Martin Gilbert |title=In Ishmael's house: a History of Jews in Muslim Lands |url=https://archive.org/details/inishmaelshouseh0000gilb_a7w0 |publisher=Yale University Press |location=New Haven, Conn. |year=2010 |isbn=978-0300167153}}
* Nicola Melis, &quot;Il concetto di ğihād&quot;, in P. Manduchi (a cura di), ''Dalla penna al mouse. Gli strumenti di diffusione del concetto di ğihād'', Angeli, Milano 2006, pp.&amp;nbsp;23–54. 
* Nicola Melis, &quot;Lo statuto giuridico degli ebrei dell'Impero Ottomano&quot;, in M. Contu – N. Melis – G. Pinna (a cura di), ''Ebraismo e rapporti con le culture del Mediterraneo nei secoli XVIII–XX'', Giuntina, Firenze 2003.
* Nicola Melis, ''Trattato sulla guerra. Il Kitāb al-ğihād di Molla Hüsrev'', Aipsa, Cagliari 2002.
* Mohammad Amin Al-Midani: &quot;La question des minorités et le statut des non-musulmans en Islam.&quot; In: ''La religion est-elle un obstacle à l'application des droits de l'homme?.'' colloque tenu les 10–11 décembre 2004 à Lyon.
* M. Levy-Rubin: &quot;Shurut 'Umar and its alternatives: the legal debate on the status of the dhimmis.&quot; In: ''Jerusalem Studies in Arabic and Islam.'' 30/2005
* Pessah Shinar: &quot;Some remarks regarding the colours of male Jewish dress in North Africa and their Arabic-Islamic context.&quot; In: ''[[Jerusalem Studies in Arabic and Islam]].'' 24/2000, pp.&amp;nbsp;380–395
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://libro.uca.edu/ics/ics5.htm Islamska i kršćanska Španija u ranom srednjem vijeku. Thomas F. Glick: Poglavlje 5: Etnički odnosi]
* [http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm Islam i njegov nivo tolerancije]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108230817/http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm |date=8. 1. 2009. }}.
* [http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf Islamsko učenje o statusu zimija stvara atmosferu netolerancije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706044602/http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf |date=6. 7. 2015. }} iz [http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp Paketa o vjerskoj slobodi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910013928/http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp |date=10. 9. 2014. }} [http://www.archons.org/ Reda svetog apostola Andrije]
* [http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html Bernard Lewis, ''Race and Slavery in the Middle East'']. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010401012040/http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html |date=1. 4. 2001. }}.
* [https://web.archive.org/web/20140724210233/http://www.centerforinquiry.net/isis/islamic_viewpoints/jihad_the_arab_conquests_and_the_position_of_non_muslim_subjects/ Džihad, arapska osvajanja i položaj nemuslimanskih podanika] (arhivirano)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Arapske riječi i fraze u šerijatu]]
[[Kategorija:Religija i politika]]
[[Kategorija:Vjerska diskriminacija]]
[[Kategorija:Politika Osmanlijskog Carstva]]
[[Kategorija:Društvena historija]]</text>
      <sha1>mkteuow75fo0l7unnj2bidbcm5u8cap</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zehra Güneş</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533928</id>
    <revision>
      <id>3900459</id>
      <parentid>3839625</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:10:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7687" sha1="93y9lnzcnnxe0iia51cgs7irdwabhg9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Zehra Güneş
| slika                  = Zehra Güneş 18 VakıfBank SK WV TWVL 20260416 (5) (cropped).jpg
| opis_slike             = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1999|7|7}}
| mjesto_rođenja         = [[Kartal]], [[Istanbul]], [[Turska]]
| nacionalnost           = [[Turci|turska]]
| zanimanje              = [[odbojka]]šica
| visina                 = 198 cm
| pozicija               = srednji bloker
| trenutni_klub          = [[VakıfBank S.K.]]
| broj                   = 18
| reprezentacija         = [[Ženska odbojkaška reprezentacija Turske|Turska]]
}}

'''Zehra Güneş''' (rođena 7. jula 1999. u [[Kartal]]u, [[Istanbul]]) [[Turska|turska]] je [[odbojka]]šica, članica odbojkaškog kluba [[VakıfBank S.K.|VakıfBanka]] i [[Ženska odbojkaška reprezentacija Turske|ženske odbojkaške reprezentacije Turske]]. Igra na poziciji srednjeg blokera i ubraja se među najtrofejnije turske odbojkašice svoje generacije. S VakıfBankom je osvajala [[CEV Liga prvaka|CEV Ligu prvaka]], [[Svjetsko klupsko prvenstvo u odbojci za žene|Svjetsko klupsko prvenstvo]], tursko prvenstvo, Kup Turske i Superkup Turske, a s reprezentacijom Turske osvojila je [[Liga nacija u odbojci za žene|Ligu nacija]] i [[Evropsko prvenstvo u odbojci za žene|Evropsko prvenstvo]] 2023.&lt;ref name=&quot;VakifBank&quot;&gt;{{cite web |title=Zehra Güneş |website=VakıfBank Spor Kulübü |url=https://www.vakifbanksporkulubu.com/en/playerdetails/zehra-gunes-p31 |language=en |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VNL2023Gold&quot;&gt;{{cite web |title=Türkiye shine the brightest and secure their first-ever VNL gold |website=Volleyball World |date=17. 7. 2023 |url=https://en.volleyballworld.com/volleyball/competitions/volleyball-nations-league/2023/news/turkiye-shine-the-brightest-and-secure-their-first-ever-vnl-gold |language=en |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
[[Datoteka:Zehra Güneş 18 VakıfBank SK 20250409 (1).jpg|lijevo|mini|300x300piksel|Zehra Güneş, 2025]]
Rođena je 7. jula 1999. u istanbulskom distriktu [[Kartal]]. Visoka je 198 cm i igra na poziciji srednjeg blokera.&lt;ref name=&quot;VNLProfile&quot;&gt;{{cite web |title=Gunes Zehra - VNL 2023 |website=Volleyball World |url=https://en.volleyballworld.com/volleyball/competitions/volleyball-nations-league/2023/players/152263 |language=en |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Odbojku je počela trenirati u omladinskom sistemu VakıfBanka, u koji je došla s 12 godina.&lt;ref name=&quot;Olympics&quot;&gt;{{cite web |title=Zehra Gunes |website=Olympics.com |url=https://www.olympics.com/en/athletes/zehra-gunes |language=en |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Porijeklom iz [[Bošnjaci u Turskoj|bošnjačke porodice.]] U intervjuu za ''Socrates Dergi'' govorila je o porodici i sportskom odrastanju, navodeći da je njena majka &quot;visoka, snažna Bošnjakinja&quot; i bivša košarkašica.&lt;ref name=&quot;Socrates2022&quot;&gt;{{cite web |title=Bizim Ev: Zehra Güneş Özel Röportajı |website=Socrates Dergi |date=1. 6. 2022 |url=https://socratesdergi.com/yazi/bizim-ev-zehra-gunes |language=tr |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Ima dvije sestre, İrem Nur i Minu, koje su se također bavile odbojkom.&lt;ref name=&quot;VoleybolMagazin2023&quot;&gt;{{cite web |title=Güneş kardeşler VakıfBank'a veda etti! Sıra Zehra Güneş'te mi? |website=Voleybol Magazin |date=20. 6. 2023 |url=https://www.voleybolmagazin.com/gunes-kardesler-vakifbanka-veda-etti-sira-zehra-guneste-mi/ |language=tr |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
U sezoni 2015/16. igrala je za drugu ekipu VakıfBanka, koja je kao prvak prešla iz Treće u Drugu ligu. Sezonu 2016/17. provela je na posudbi u [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaşu]], a zatim se vratila u VakıfBankovu prvu ekipu.&lt;ref name=&quot;VakifBank&quot;/&gt;

Od sezone 2017/18. nastupa za seniorski tim VakıfBanka. S klubom je osvojila više domaćih i međunarodnih trofeja, uključujući CEV Ligu prvaka, Svjetsko klupsko prvenstvo, prvenstvo Turske, Kup Turske i Superkup Turske.&lt;ref name=&quot;VakifBank&quot;/&gt; U septembru 2024. VakıfBank je objavio da će Güneş biti kapitenica ekipe u sezoni 2024/25.&lt;ref name=&quot;Captain2024&quot;&gt;{{cite web |title=TUR W: New Captain for VakıfBank – Zehra Güneş |website=WorldofVolley |date=9. 9. 2024 |url=https://worldofvolley.com/latest_news/turkey/324848/tur-w-new-captain-for-vakifbank-zehra-gunes.html |language=en |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Za mlađe selekcije Turske igrala je na međunarodnim takmičenjima u kadetskoj, juniorskoj i U23 konkurenciji. S reprezentacijom Turske do 23 godine osvojila je Svjetsko prvenstvo 2017, a iste godine je u juniorskoj konkurenciji izabrana među najbolje srednje blokere na Svjetskom prvenstvu do 20 godina.&lt;ref name=&quot;VakifBank&quot;/&gt;

Za seniorsku reprezentaciju igrala je u Ligi nacija 2018, kada je Turska osvojila srebrenu medalju, te na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]], gdje je turska reprezentacija završila na petom mjestu.&lt;ref name=&quot;Olympics&quot;/&gt; Godine 2023. bila je dio reprezentacije koja je osvojila prvu tursku zlatnu medalju u Ligi nacija gdje su u finalu protiv Kine bili bolji sa 3:1.&lt;ref name=&quot;VNL2023Gold&quot;/&gt; Iste godine osvojila je i Evropsko prvenstvo, što je bila prva evropska titula u historiji turske ženske odbojke.&lt;ref name=&quot;CEV2023&quot;&gt;{{cite web |title=Türkiye crowned queens of Europe for the first time in history |website=CEV EuroVolley |date=3. 9. 2023 |url=https://eurovolley.cev.eu/en/articles/2023-women/turkiye-crowned-queens-of-europe-for-the-first-time-in-history/ |language=en |access-date=5. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Na [[Olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]] 2024. sa Turskom je stigla do polufinala i završila turnir na četvrtom mjestu nakon poraza od Brazila u utakmici za bronzanu medalju.&lt;ref name=&quot;ParisBronze&quot;&gt;{{cite web |title=BRA v TUR - Women's Bronze Medal Match |website=Olympics.com |date=10. 8. 2024 |url=https://www.olympics.com/en/video/bra-v-tur-women-s-bronze-medal-match-volleyball-olympic-games-paris-2024/ |language=en |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Uspjesi ==
=== Klub ===
;VakıfBank
* [[CEV Liga prvaka]]: 2017/18, 2021/22, 2022/23
* [[Svjetsko klupsko prvenstvo u odbojci za žene]]: 2017, 2018, 2021
* Prvenstvo Turske: 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2024/25
* Kup Turske: 2017/18, 2020/21, 2021/22, 2022/23
* Superkup Turske: 2017, 2021, 2023

=== Reprezentacija ===
;Turska
* [[Svjetsko prvenstvo u odbojci za žene do 23 godine]]: 2017.
* [[Liga nacija u odbojci za žene]]: 2023.
* [[Evropsko prvenstvo u odbojci za žene]]: 2023.
* Liga nacija: srebro 2018, bronza 2021.
* Evropsko prvenstvo: srebro 2019, bronza 2021.
* [[Olimpijske igre]]: četvrto mjesto 2024.

=== Pojedinačna priznanja ===
* Najbolji srednji bloker Svjetskog prvenstva za djevojke do 18 godina: 2015.
* Najbolji srednji bloker Svjetskog prvenstva za žene do 20 godina: 2017.
* Najkorisnija igračica turske lige: 2021/22.
* Najbolji srednji bloker Lige nacija: 2023.
* Najbolji srednji bloker Svjetskog klupskog prvenstva: 2019, 2021, 2022, 2023.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.vakifbanksporkulubu.com/en/playerdetails/zehra-gunes-p31 Zehra Güneş] na službenoj stranici VakıfBanka
* [https://www.olympics.com/en/athletes/zehra-gunes Zehra Güneş] na Olympics.com
* [https://en.volleyballworld.com/volleyball/competitions/volleyball-nations-league/2023/players/152263 Zehra Güneş] na Volleyball Worldu

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Gunes, Zehra}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Istanbul]]
[[Kategorija:Turski olimpijci]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Turski odbojkaši]]</text>
      <sha1>93y9lnzcnnxe0iia51cgs7irdwabhg9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ermin Mahmić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534038</id>
    <revision>
      <id>3900458</id>
      <parentid>3898477</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T06:08:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3900458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7597" sha1="dedn8qlkrhdp3aj3p1u3dpt0b1jhiz1" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ermin Mahmić
| slika                      = FC Liefering gegen SV Lafnitz (2024-05-25) 25 (Ermin Mahmić).jpg
| punoime                    = Ermin Mahmić
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2005|3|14}}
| rodnigrad                  = [[Wels]]
| rodnadržava                = [[Austrija]]
| visina                     = 1,82 m
| pozicija                   = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]]
| trenutniklub               = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]
| brojnadresu                = 20
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = [[LASK]]&lt;br&gt;[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]]
| godine1                    = 2023–2025.
| klubovi1                   = [[SV Lafnitz]]
| nastupi(golovi)1           = 43 (4)
| godine2                    = 2025–
| klubovi2                   = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]
| nastupi(golovi)2           = 28 (7)
| nacionalnegodine1          = 2021–2022.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 17 godina|Austrija U-17]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0)
| nacionalnegodine2          = 2023.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 19 godina|BiH U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (1)
| nacionalnegodine3          = 2025–2026.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 21 godine|Austrija U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 2 (0)
| nacionalnegodine4          = 2026-
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH ]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 4 (2)
| zadnjeuređivanje           = 25. juni 2026.
}}
'''Ermin Mahmić''' (rođen 14. marta 2005) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš rođen u [[Austrija|Austriji]], koji igra kao [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] za [[Češka prva nogometna liga|češkog prvoligaša]] [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]. Rođen je u [[Wels]]u, nogometno se razvijao u omladinskim pogonima [[LASK]]-a i [[SK Rapid Beč|Rapida iz Beča]], a profesionalnu karijeru počeo je u austrijskom [[SV Lafnitz]]u.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;&gt;{{cite web |title=Slovan posílí talentovaný rakouský záložník Ermin Mahmić |url=https://www.fcslovanliberec.cz/cz/article/16091-Slovan-posili-talentovany-rakousky-zaloznik-Ermin-Mahmic |website=FC Slovan Liberec |date=4. 6. 2025 |access-date=7. 5. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Rođen 14. marta 2005. u Welsu u Gornjoj Austriji. U omladinskom nogometu prošao je akademije LASK-a i Rapida iz Beča, a prve seniorske nastupe skupljao je u drugoligašu Lafnitzu.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;/&gt; U sezoni prije odlaska iz Lafnitza zabilježio je 25 nastupa, četiri gola i pet asistencija.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;/&gt;

U juni 2025. prešao je u [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]], s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor.&lt;ref name=&quot;slovan-dolazak&quot;/&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Mahmić je u omladinskim selekcijama nastupao i za Austriju i za Bosnu i Hercegovinu. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] igrao je 2023, a u prijateljskoj pobjedi protiv Crne Gore postigao je prvi gol za bosanskohercegovački tim.&lt;ref name=&quot;u19-cg&quot;&gt;{{cite web |title=U19 BiH pobijedila Crnu Goru i prekinula negativan niz, golove postigli igrači iz Austrije i Njemačke |url=https://reprezentacija.ba/399175-u19-bih-jucer-pobijedila-crnu-goru-i-prekinula-negativan-niz-golove-postigli-igraci-iz-austrije-i-njemacke/comment-page-1 |website=Reprezentacija.ba |date=22. 8. 2023 |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga bio je i član austrijske reprezentacije do 21 godine i zabilježio dva nastupa za Austriju.&lt;ref name=&quot;uefa&quot;&gt;{{cite web |title=Ermin Mahmic Stats 2027 |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250166931--ermin-mahmic/ |website=UEFA |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] objavio je 1. maja 2026. da je FIFA prihvatila promjenu sportskog državljanstva. Time je postao dostupan selektoru [[Sergej Barbarez|Sergeju Barbarezu]] za nastupe u reprezentaciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;nfsbih&quot;&gt;{{cite web |title=Ermin Mahmić stekao pravo nastupa za BiH |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/ermin-mahmic-stekao-pravo-nastupa-za-bih/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=1. 5. 2026 |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/fsbih-se-pohvalio-velikom-pobjedom-bit-ce-na-raspolaganju-selektoru-sergeju-barbarezu-za-predstojece-izazove/252844|title=FSBiH se pohvalio velikom pobjedom: Bit će na raspolaganju selektoru Sergeju Barbarezu za predstojeće izazove|website=faktor.com|date=1 May 2026|access-date=1 May 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije tog mjeseca, dobio je svoj prvi poziv u seniorski sastav, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverne Makedonije]] i [[Nogometna reprezentacija Paname|Paname]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/sergej-barbarez-objavio-spisak-igraca-koji-idu-na-svjetsko-prvenstvo/260511028|title=Sergej Barbarez objavio spisak igrača koji idu na Svjetsko prvenstvo|website=klix.ba|date=11 May 2026|access-date=12 May 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt; Debitovao je protiv prve 29. maja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/foto-sergej-barbarez-podijelio-minutazu-reprezentativcima-remi-na-kosevu|title=Sergej Barbarez podijelio minutažu reprezentativcima, remi na Koševu|website=oslobodjenje.ba|date=29 May 2026|access-date=1 June 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt;

U junu 2026, nastupio je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportske.ba/clanak/barbarez-poslao-konacan-spisak-fifa-i-jedno-ime-otputovalo-u-ameriku-ali-nije-na-listi|title=Barbarez poslao konačan spisak FIFA-i: Jedno ime otputovalo u Ameriku, ali nije na listi|website=sportske.ba|date=3 June 2026|access-date=3 June 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt; Debitovao je na turniru u drugoj utakmici grupne faze protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]] 18. juna i uspio je postići gol, svoj prvi seniorski međunarodni gol.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zmajevi-se-borili-pa-poklekli-protiv-svicarske-odluka-pada-protiv-katara-ali-barbarez-ima-veliki-problem|title=Zmajevi se borili, pa poklekli protiv Švicarske; odluka pada protiv Katara, ali Barbarez ima veliki problem|website=scsport.ba|date=18 June 2026|access-date=20 June 2026|language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Porijeklom je iz mjesta [[Mahmić Selo]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], dok mu je majka iz [[Bihać|Bihaća]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://krupljani.ba/bosanska-krupa/austrija-ga-zvala-ali-srce-je-izabralo-bih-ermin-mahmic-iz-bosanske-krupe-novi-igrac-zmajeve.html|title=Austrija ga zvala, ali srce je izabralo BiH: Ermin Mahmić iz Bosanske Krupe novi igrač Zmajeve|date=2. 5. 2026|website=Krupljani.ba|access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mahmic, Ermin}}
[[Kategorija:Rođeni 2005.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Wels]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Slovana Liberec]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>dedn8qlkrhdp3aj3p1u3dpt0b1jhiz1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zasićenost kisikom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534162</id>
    <revision>
      <id>3900442</id>
      <parentid>3894704</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T04:41:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6083" sha1="3lc8t2tt0tjjykdwwjanzqo3jbni364" xml:space="preserve">[[File:Taking Water Samples from the Fish Farm.jpg|thumb|Mjerenje rastvorenog kisika pomoću višeparametarskog fotometra]]
'''Zasićenost kisikom''' (simbol '''S&lt;small&gt;O&lt;/small&gt;&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;''') (uobičajeno '''saturacija''') je relativna mjera zsasićenosti kisikom, odnosno koncentracije kisika u datom mediju kao udio maksimalne koncentracije koja se može otopiti u tom mediju, na datoj temperaturi. Može se mjeriti sondom za otopljeni kisik kao što je senzor kisika ili optoda u tekućim medijima, obično vodi.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Dissolved Oxygen - Environmental Measurement Systems|url = http://www.fondriest.com/environmental-measurements/parameters/water-quality/dissolved-oxygen/|website = Environmental Measurement Systems|access-date = 8. 10. 2015|language = en|archive-date = 30. 7. 2018|archive-url = https://web.archive.org/web/20180730234254/https://www.fondriest.com/environmental-measurements/parameters/water-quality/dissolved-oxygen/|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Standardna jedinica zasićenosti kisikom je postotak (%).

Saturacija kisikom se može mjeriti regionalno i neinvazivno. [[Arterija|Arterijska]] zasićenost kisikom (Sa&lt;small&gt;O&lt;/small&gt;&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) se obično mjeri pomoću [[pulsne oksimetrije]]. Zasićenost tkiva na perifernoj skali može se mjeriti pomoću {{abbrlink|NIRS|spektroskopije bliskog infracrvenog zračenja}}. Ova tehnika se može primijeniti i na mišiće i na mozak.

==  U medicini ==
{{Glavni|Zasićenost kisikom (medicina)}}
U [[medicina|medicini]], zasićenost kisikom odnosi se na ''oksigenaciju'', ili kada molekule kisika ({{chem|O|2}}) uđu u tijelesna [[tkivo|tkiva]]. U ovom slučaju [[krv]] se oksigenira u [[pluća|plućima]], gdje molekule kisika putuju iz zraka u krv. Zasićenost kisikom (({{chem|O|2}}) sats) mjeri postotak mjesta vezivanja [[hemoglobin]]a u [[krvotok]]u koje zauzima kisik. [[Ribe]], [[beskičmenjaci]], [[biljke]] i aerobne [[bakterije]] trebaju kisik.

== Otopljeni okolišni kisik==
{{glavni|Okolinska oksigenacija}}
[[Slika:Chesapeake Bay - Dissolved oxygen requirements.jpg|thumb|upright=1.4|Nivo rastvorenog kiseonika potreban različitim vrstama u [[Chesapeake Bay]]u (SAD)]]
U [[voda|vodenim]] okruženjima, zasićenost kisikom je odnos koncentracije &quot;rastvorenog [[kisik]]a&quot; (DO, O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i maksimalne količine kisika koja će se rastvoriti u tom vodenom tijelu, na temperaturi i pritisku koji predstavljaju stabilne ravnotežne uslove. Dobro aerirana voda (kao što je brzi [[potok]]) bez proizvođača ili potrošača kisika je 100% zasićena.&lt;ref name=&quot;Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation&quot;&gt;{{cite web |title=Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation |url=https://cdn.ioos.noaa.gov/media/2017/12/super_saturation.pdf |date=2005 |publisher=YSI Environmental |location=Yellow Springs, Ohio}}&lt;/ref&gt;

Stajaća voda može postati donekle [[prezasićenost|prezasićena]] kisikom (tj. dostići više od 100% zasićenja) bilo zbog prisustva [[fotosinteza|fotosintetskih]] proizvođača vodenog kisika ili zbog sporog uspostavljanja ravnoteže nakon promjene atmosferskih uvjeta.&lt;ref name=&quot;Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation&quot;/&gt; Stajaća voda u prisustvu raspadajuće materije obično će imati koncentraciju kisika mnogo manju od 100%, što je zbog toga što su anaerobne bakterije mnogo manje efikasne u razgradnji organskog materijala.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Oxygen saturation monitor|url = https://www.cardiacsense.com/oxygen-saturation-monitor/|website = Cardiac Sense|access-date = 8. 2. 2015|language = en}}&lt;/ref&gt; Slično kao i u vodi, koncentracija kisika također ima ključnu ulogu u razgradnji organske tvari u tlu. Veća zasićenost kisikom omogućava aerobnim bakterijama da opstanu, što razgrađuje raspadajuću organsku tvar u tlu mnogo efikasnije od anaerobnih bakterija.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Dakle, tla s visokom zasićenošću kisikom imat će manje organske tvari po volumenu od onih s niskom zasićenošću kisikom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Greenwood|first=D. J.|date=1. 7. 1961|title=The effect of oxygen concentration on the decomposition of organic materials in soil|journal=Plant and Soil|language=en|volume=14|issue=4|pages=360–376|doi=10.1007/BF01666294|bibcode=1961PlSoi..14..360G |s2cid=30164910|issn=1573-5036}}&lt;/ref&gt;

[[Okolišna oksigenacija|Oksigenacija okoliša]] može biti važna za [[održivost]] određenog [[ekosistem]]a. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država|Američka agencija za zaštitu okoliša]] objavila je tabelu maksimalne ravnotežne koncentracije rastvorenog kisika u odnosu na temperaturu pri atmosferskom pritisku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dissolved Oxygen and Biochemical Oxygen Demand |url=https://archive.epa.gov/water/archive/web/html/vms52.html |date=6. 3. 2012 |website=Water: Monitoring &amp; Assessment  |publisher=United States Environmental Protection Agency (EPA) |location=Washington, DC |id=Table 5.3}}&lt;/ref&gt; Optimalni nivoi rastvorenog kisika u estuariju su viši od šest ppm.&lt;ref&gt;{{Cite report |title=Chesapeake Bay Total Maximum Daily Load for Nitrogen, Phosphorus and Sediment |url=https://www.epa.gov/chesapeake-bay-tmdl/chesapeake-bay-tmdl-document |date=29. 12. 2010 |publisher=EPA |location=Philadelphia, PA |page=3-10}}&lt;/ref&gt; Nedovoljno kisika ([[okolinska hipoksija]]), često uzrokovana raspadanjem organske materije i zagađenjem [[nutrijent|hranjivim tvarima]], može se javiti u vodenim površinama kao što su ribnjaci i [[rijeke]], što ima tendenciju da suzbije prisustvo aerobnih organizama poput riba. Deoksigenacija povećava relativnu populaciju anaerobnih organizama poput [[biljke|biljaka]] i nekih [[bakterija]], što rezultira pomorom riba i drugim neželjenim događajima. Krajnji efekat je promjena ravnoteže prirode povećanjem koncentracije anaerobnih u odnosu na aerobne vrste.

== Također pogledajte ==
* [[Hipoksija|Nedostatak kisika]]

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Krv]]
[[Kategorija:Indikatori kvaliteta vode]]
[[Kategorija:Kisik]]</text>
      <sha1>3lc8t2tt0tjjykdwwjanzqo3jbni364</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak psihologa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534221</id>
    <revision>
      <id>3900411</id>
      <parentid>3894689</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25999" sha1="bgjuv2eqvyrkr0jj51em6eib4j8es4s" xml:space="preserve">Ovaj spisak obuhvata značajne [[psiholog]]e i druge osobe koje su dale važan doprinos razvoju [[psihologija|psihologije]]. Neki od njih se nisu primarno identifikovali kao psiholozi, ali su uvršteni zbog svog utjecaja na razvoj psihologije kao nauke.

Posebni spiskovi psihologa dostupni su u člancima o [[komparativna psihologija|komparativnoj psihologiji]], [[spisak kliničkih psihologa|kliničkoj psihologiji]], [[spisak razvojnih psihologa|razvojnoj psihologiji]], [[spisak edukacijskih psihologa|edukacijskoj psihologiji]], [[spisak evolucijskih psihologa|evolucijskoj psihologiji]], [[spisak socijalnih psihologa|socijalnoj psihologiji]] i [[spisak kognitivnih naučnika|kognitivnim naukama]]. Mnogi psiholozi navedeni u tim člancima uključeni su i u ovaj pregledni spisak.
__NOTOC__
{| class=&quot;toc&quot; style=&quot;margin: 0 auto;&quot;
! style=&quot;text-align: center; display: block; border-bottom: 1px solid #aaa; margin-bottom: 5px;&quot; | Sadržaj
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | [[#A|A]] [[#B|B]] [[#C|C]] [[#Č|Č]] [[#Ć|Ć]] [[#D|D]] [[#Dž|Dž]] [[#Đ|Đ]] [[#E|E]] [[#F|F]] [[#G|G]] [[#H|H]] [[#I|I]] [[#J|J]] [[#K|K]] [[#L|L]] [[#Lj|Lj]] [[#M|M]] [[#N|N]] [[#Nj|Nj]] [[#O|O]] [[#P|P]] [[#Q|Q]] [[#R|R]] [[#S|S]] [[#Š|Š]] [[#T|T]] [[#U|U]] [[#V|V]] [[#W|W]] [[#X|X]] [[#Y|Y]] [[#Z|Z]] [[#Ž|Ž]]
|}

== A ==
{{div col}}
* [[Alfred Adler]] – osnivač [[individualna psihologija|individualne psihologije]]
* [[Mary Ainsworth]]
* [[Estefania Aldaba-Lim]]
* [[George Albee]]
* [[Joseph P. Allen (psiholog)|Joseph P. Allen]]
* [[Jüri Allik]]
* [[Lauren Alloy]]
* [[Gordon Allport]] – [[psihologija ličnosti]]
* [[Adelbert Ames, Jr.]]
* [[Marie Anaut]]
* [[Harlene Anderson]]
* [[John Robert Anderson (psiholog)|John R. Anderson]]
* [[Ernst Angel]]
* [[Heinz Ansbacher]]
* [[Edgar Anstey (psiholog)|Edgar Anstey]]
* [[Michael Apter]] – teorija obrata
* [[Michael Argyle (psiholog)|Michael Argyle]] – [[socijalna psihologija]], analiza diskursa
* [[Robert Arkin]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Magda B. Arnold]]
* [[Solomon Asch]] – [[socijalna psihologija]], [[Aschovi eksperimenti konformizma]], [[socijalni utjecaj]], [[pritisak vršnjaka]]
* [[Roberto Assagioli]]
* [[John William Atkinson]] – motivacija, postignuće i ponašanje
* [[Aušra Augustinavičiūtė]]
* [[Averroes]] (Ibn Rušd)
* [[Virginia Axline]] – [[terapija igrom]]
{{div col end}}

== B ==
{{div col}}
* [[Arthur J. Bachrach]] – psihologija ekstremnih i podvodnih okruženja
* [[Alan Baddeley]] – trokomponentni model radne memorije
* [[Renee Baillargeon]]
* [[Ahmed ibn Sahl al-Balkhi]]
* [[Albert Bandura]] – [[teorija socijalnog učenja]]
* [[Aron K. Barbey]]
* [[Russell Barkley]]
* [[Jerome H. Barkow|Jerome Barkow]]
* [[Dermot Barnes-Holmes]]
* [[Simon Baron-Cohen]]
* [[Deirdre Barrett]] – snovi i hipnoza
* [[Lisa Feldman Barrett]]
* [[Lawrence W. Barsalou]]
* [[Frederic Bartlett]] – [[pamćenje]], [[Shema (psihologija)|shema]] 
* [[Daniel Batson]]
* [[Diana Baumrind]]
* [[Nancy Bayley]]
* [[Geoffrey Beattie]] – [[govor tijela]], psihologija održive potrošnje
* [[Sandra Bem]]
* [[:de:Erich Benjamin|Erich Benjamin]]
* [[Gershon Ben-Shakhar]]
* [[Hubert Benoit (psihoterapeut)|Hubert Benoit]]
* [[Richard Bentall]]
* [[Larry E. Beutler]] – sistemska selekcija tretmana
* [[Alfred Binet]] – testiranje inteligencije, prvi praktični IQ test
* [[Robert A. Bjork]]
* [[Randolph Blake]] – binokularno rivalstvo
* [[Ray Blanchard]] – seksologija
* [[Theodore H. Blau]] – prvi praktičar [[klinička psihologija|kliničke psihologije]] izabran za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|APA]]
* [[Stephen F. Blinkhorn]]
* [[Pavel Blonsky]]
* [[Paul Bloom (psiholog)|Paul Bloom]]
* [[Barbara Bonner]]
* [[Edmund Bourne]]
* [[Gordon H. Bower]]
* [[John Bowlby]] – [[teorija privrženosti]]
* [[Nathaniel Branden]] – samopoštovanje, objektivizam
* [[Franz Brentano]]
* [[Shlomo Breznitz]]
* [[Carl Brigham]]
* [[Donald Broadbent]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Urie Bronfenbrenner]] – ekološka teorija sistema
* [[Kelly Brownell]]
* [[Jerome Bruner]] – razvoj djeteta
* [[Emily Bushnell]]
* [[David Buss]]
* [[Brian Butterworth]]
* [[Ruth M. J. Byrne]]
{{div col end}}

== C ==
{{div col}}
* [[Mary Whiton Calkins]]
* [[Donald T. Campbell]]
* [[Susan Carey]]
* [[James McKeen Cattell|James Cattell]] 
* [[Raymond Cattell]] – [[faktorska analiza]], [[16PF upitnik]], [[Velikih pet osobina ličnosti|model Velikih pet]], fluidna i kristalizovana inteligencija
* [[Stephen J. Ceci]] – inteligencija i pamćenje
* [[Jean-Martin Charcot]]
* [[Nancy Chodorow]]
* [[Noam Chomsky]] – [[lingvistika]], [[kognitivna nauka]]
* [[Lee Chambers (psiholog)|Lee Chambers]]
* [[Robert Cialdini]]
* [[Édouard Claparède]]
* [[Kenneth B. Clark]]
* [[Mamie Phipps Clark]]
* [[Lee Anna Clark]]
* [[Asher Cohen]]
* [[Martin A. Conway]]
* [[Clyde Coombs]]
* [[Cary Cooper]]
* [[Suzanne Corkin]]
* [[Leda Cosmides]]
* [[Catharine Cox]] – inteligencija i genijalnost
* [[Lee Cronbach]] – psihološko testiranje i mjerenje
* [[Mihaly Csikszentmihalyi]] – [[pozitivna psihologija]], sreća i [[kreativnost]]
{{div col end}}

== D ==
{{div col}}
* [[Martin Daly (profesor)|Martin Daly]]
* [[William Damon]] – svrha i smisao života
* [[Lisa Damour]]
* [[Martin Dannecker]]
* [[John M. Darley|John Darley]]
* [[Daniel O David]]
* [[Laura Dean (psihologinja)|Laura Dean]]
* [[Raymond Dean]] – [[neuropsihologija]]
* [[Randy Dellosa]]
* [[Florence Denmark]]
* [[Helene Deutsch]]
* [[John Dewey]] – [[funkcionalna psihologija]]
* [[Ed Diener]] – istraživanja sreće i subjektivnog blagostanja
* [[Ismet Dizdarević]]
* [[Dietrich Dörner]]
* [[Robin Dunbar]]
* [[David F. Duncan]]
{{div col end}}

== E ==
{{div col}}
* [[Hermann Ebbinghaus]] – eksperimentalno istraživanje [[pamćenje|pamćenja]]
* [[Jennifer Eberhardt]] – rasne predrasude u krivičnopravnom sistemu
* [[Paul Ekman]] – istraživanja emocija i izraza lica
* [[Albert Ellis (psychologist)|Albert Ellis]] – osnivač [[racionalno-emotivno bihevioralna terapija|racionalno-emotivno bihevioralne terapije]] i jedan od osnivača [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]
* [[Hadyn Ellis]]
* [[Virgilio Enriquez]] – osnivač [[filipinska psihologija|filipinske psihologije]]
* [[Erik H. Erikson]] – [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja]]
* [[Milton H. Erickson]]
* [[John E. Exner]] – razvio sveobuhvatni sistem za primjenu i interpretaciju [[Rorschachov test|Rorschachovog testa]]
* [[Hans Eysenck]]
{{div col end}}

== F ==
{{div col}}
* [[Norman Farberow]]
* [[Gustav Fechner]] – osnivač [[psihofizika|psihofizike]]
* [[Leon Festinger]] – [[kognitivna disonanca]]
* [[Cordelia Fine]]
* [[Susan Fiske]]
* [[Edna B. Foa]]
* [[Donata Francescato]]
* [[Viktor Frankl]] – osnivač [[logoterapija|logoterapije]]
* [[Marie-Louise von Franz]]
* [[Barbara Fredrickson]]
* [[Armindo Freitas-Magalhães]]
* [[Anna Freud]]
* [[Sigmund Freud]] – osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]
* [[Erich Fromm]] – [[psihoanalitičar]]
* [[Adrian Furnham]]
{{div col end}}

== G ==
{{div col}}
* [[John Gabrieli]]
* [[Nedjeljka Gajanović]]
* [[Gordon G. Gallup Jr.]] – test samoprepoznavanja u ogledalu
* [[Francis Galton]] – pionir istraživanja naslijeđa inteligencije i ljudskih sposobnosti
* [[Laszlo Garai]]
* [[Riley Gardner]]
* [[Elmer R. Gates]]
* [[Susan Gathercole]]
* [[Isabel Gauthier]] – istraživanja perceptivne ekspertize i prepoznavanja lica
* [[Bertram Gawronski]]
* [[Kenneth Gergen]] – socijalni konstrukcionizam
* [[Eleanor J. Gibson]]
* [[J. J. Gibson]]
* [[Gerd Gigerenzer]] – teorija ograničene racionalnosti
* [[Daniel Gilbert (psiholog)|Daniel Gilbert]] – [[socijalna psihologija]] i afektivno predviđanje
* [[Gustave Gilbert]]
* [[Carol Gilligan]]
* [[Fernand Gobet]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stan Gooch]]
* [[Christian Gostečnik]] – [[klinička psihologija]] i porodična terapija
* [[Irving I. Gottesman]] – bihevioralna genetika
* [[Clare W. Graves]] – teorija emergentnih cikličnih nivoa egzistencije
* [[Richard Green (seksolog)|Richard Green]] – seksologija
* [[Florence Goodenough]]
* [[John Gottman]] – istraživanja bračnih odnosa i stabilnosti partnerskih veza
* [[Elizabeth Gould (psiholog)|Elizabeth Gould]]
* [[James Greeno]] – [[eksperimentalna psihologija]] i nauka o učenju
* [[James Gross]]
* [[Robert Grosseteste]]
* [[Félix Guattari]] – suosnivač shizoanalize
* [[Germaine Guex]]
* [[J. P. Guilford]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i [[kreativnost]]i
* [[Edwin Ray Guthrie]]
{{div col end}}

== H ==
{{div col}}
* [[Jonathan Haidt]] – moralna psihologija
* [[Jay Haley]]
* [[G. Stanley Hall]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Tsuruko Haraguchi]]
* [[Robert D. Hare]] – psihopatija
* [[Harry Harlow]] – istraživanja privrženosti i socijalnog razvoja
* [[Chris Hatcher (psiholog)|Chris Hatcher]]
* [[Steven C. Hayes]] – terapija prihvatanja i posvećenosti
* [[Donald Olding Hebb|Donald O. Hebb]] – neuropsihologija i Hebbovo pravilo
* [[Fritz Heider]] – teorija atribucije
* [[Asgeir Helgason]]
* [[Hermann von Helmholtz]] – percepcija i [[fiziološka psihologija]]
* [[Hubert Hermans]]
* [[Richard Herrnstein]]
* [[Gerard Heymans]]
* [[Felicitas Heyne]]
* [[W. E. Hick|William Edmund Hick]] – Hickov zakon
* [[James Hillman]] – arhetipska psihologija
* [[Leta Stetter Hollingworth]] – psihologija darovitosti
* [[James Hollis]]
* [[Margie Holmes]]
* [[Edwin Holt]]
* [[Keith Holyoak]] – analogijsko mišljenje
* [[Bruce Hood (psiholog)|Bruce Hood]] – razvojna kognitivna neuronauka
* [[Karen Horney]] – teorija neurotičnih potreba
* [[Ruth Winifred Howard]]
* [[Ethel Dench Puffer Howes]]
* [[Clark L. Hull]] – teorija učenja i motivacije
* [[Nicholas Humphrey]]
* [[Dženana Husremović]]
* [[Edwin Hutchins]]
{{div col end}}

== I ==
{{div col}}
* [[Bärbel Inhelder]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivni razvoj
{{div col end}}

== J ==
{{div col}}
* [[William James]] – psihologija emocija i [[psihologija religije]]
* [[Marie Jahoda]]
* [[Kay Redfield Jamison]] – [[klinička psihologija]] i bipolarni poremećaj
* [[Joseph Jastrow]]
* [[Julian Jaynes]]
* [[Arthur Jensen]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i faktora ''g''
* [[Jaqueline Jesus]]
* [[Marcia K. Johnson]]
* [[Mark H. Johnson]]
* [[Philip Johnson-Laird]] – kognicija i psihologija rezonovanja
* [[Ernest Jones]]
* [[Mary Cover Jones]] – bihevioralna terapija
* [[Carl Jung]] – analitička psihologija
* [[Jagannath Prasad Das (psiholog)|J. P. Das]] – PASS teorija inteligencije
{{div col end}}

== K ==
{{div col}}
* [[Jerome Kagan]] – [[razvojna psihologija]] i temperament
* [[Daniel Kahneman]] – bihevioralne finansije i hedonistička psihologija
* [[Mieko Kamiya]]
* [[Jacob Robert Kantor]] – teorijski sistemi u psihologiji
* [[Nancy Kanwisher]] – kognitivna neuronauka
* [[Rachel and Stephen Kaplan]] – [[ekološka psihologija]]
* [[Leonard Katz]]
* [[Alan S. Kaufman]] – psihološko testiranje i [[inteligencija]]
* [[Nadeen L. Kaufman]] – procjena inteligencije i učenja
* [[Alan Kazdin]] – [[klinička psihologija]] i [[psihoterapija]]
* [[David Keirsey]] – teorija temperamenta i tipovi ličnosti
* [[George Kelly (psiholog)|George Kelly]] – teorija ličnih konstrukata
* [[Harold Kelley]] – teorija atribucije i [[socijalna psihologija]]
* [[Isabelle Kendig]]
* [[Otto F. Kernberg]] – psihoanaliza i poremećaji ličnosti
* [[Antoni Kępiński]] – [[psihopatologija]]
* [[Doreen Kimura]] – spolne razlike i kognicija
* [[Akiyoshi Kitaoka]] – vizuelna percepcija i optičke iluzije
* [[Gary A. Klein|Gary Klein]] – prirodno donošenje odluka
* [[Melanie Klein]] – psihoanaliza i objektni odnosi
* [[Michael D. Knox]] – antiratni aktivizam
* [[Brian Knutson]] – afektivna neuronauka i donošenje odluka
* [[Kurt Koffka]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Wolfgang Köhler]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Lawrence Kohlberg]] – moralni razvoj
* [[Heinz Kohut]] – [[self-psihologija]]
* [[Arthur Kornhauser]] – industrijska psihologija
* [[Konstantin Kornilov]]
* [[Stephen Kosslyn]] – mentalne slike i kognitivna psihologija
* [[Stanislav Kozlovsky]]
* [[Elizabeth Kübler-Ross]] – faze suočavanja sa smrću
* [[Fritz Künkel]] – mi-psihologija
{{div col end}}

== L ==
{{div col}}
* [[Jacques Lacan]] – psihoanaliza
* [[George Trumbull Ladd]]
* [[Christine Ladd-Franklin]] – psihologija percepcije i vida
* [[Ellen Langer]] – mindfulness i [[socijalna psihologija]]
* [[Jan van der Lans]]
* [[Karl Lashley]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Bibb Latane]] – socijalni utjecaj i efekat posmatrača
* [[Richard Lazarus]] – stres i emocije
* [[John Francis Leader]]
* [[Timothy Leary]] – [[psihologija ličnosti]] i svijesti
* [[Averil Leimon]]
* [[Patrick Leman]]
* [[Mark Lepper]] – motivacija i [[socijalna psihologija]]
* [[Jerre Levy]] – lateralizacija moždanih funkcija
* [[Kurt Lewin]] – [[socijalna psihologija]] i teorija polja
* [[David Lewis (psiholog)|David Lewis]]
* [[Marc Lewis]] – razvojna neuronauka
* [[Rensis Likert]] – Likertova skala
* [[Marsha M. Linehan]] – dijalektičko-bihevioralna terapija
* [[Elizabeth Loftus]] – istraživanja pamćenja i lažnih sjećanja
* [[Konrad Lorenz]] – etologija i razvoj ponašanja
* [[Alexander Luria]] – [[neuropsihologija]]
{{div col end}}

== M ==
{{div col}}
* [[Eleanor Maccoby]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[socijalna psihologija]]
* [[Margaret Mahler]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Ernest Mahone|Ernest &quot;Mark&quot; Mahone]]
* [[George Mandler]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jean Matter Mandler]] – razvoj kognicije
* [[James G. March]] – organizacijska psihologija i odlučivanje
* [[Abraham Maslow]] – hijerarhija potreba
* [[William Masters and Virginia Johnson]] – istraživanja ljudske seksualnosti
* [[Rollo May]] – egzistencijalna psihologija
* [[Rufus May]]
* [[Dan P. McAdams]] – [[psihologija ličnosti]] i narativni identitet
* [[Francis T. McAndrew]]
* [[David McClelland]] – motivacija i potreba za postignućem
* [[James McClelland (psiholog)|James McClelland]] – konekcionizam
* [[Sally-Anne McCormack]]
* [[William McDougall (psiholog)|William McDougall]] – instinktivna teorija ponašanja
* [[Patrick McGrath (psiholog)|Patrick J. McGrath]]
* [[Phil McGraw]]
* [[Peter McGuffin]]
* [[David McNeill (Chicago psiholog)|David McNeill]] – psihologija jezika i gesti
* [[George Herbert Mead]] – [[socijalna psihologija]] i simbolički interakcionizam
* [[Paul Meehl]] – [[psihometrija]] i [[klinička psihologija]]
* [[Jacques Mehler]] – [[psiholingvistika]]
* [[Rivka Bertisch Meir]]
* [[Andrew Meltzoff]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Ronald Melzack]] – teorija kontrole bola
* [[Wolfgang Metzger]] – [[geštalt psihologija]]
* [[David E. Meyer]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Milgram]] – eksperimenti poslušnosti
* [[Alice Miller (psychologist)|Alice Miller]] – razvojna trauma
* [[George Armitage Miller|George A. Miller]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Jacques-Alain Miller]] – [[psihoanaliza]]
* [[Neal E. Miller]] – biofeedback i učenje
* [[William Richard Miller|William R. Miller]] – motivacijski intervju
* [[Theodore Millon]] – poremećaji ličnosti
* [[Brenda Milner]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje
* [[Arnold Mindell]] – procesno orijentisana psihologija
* [[Walter Mischel]] – eksperiment s marshmallowom
* [[Munesuke Mita]]
* [[John Money]] – rodni identitet i seksualnost
* [[Maria Montessori]] – razvoj djeteta i obrazovanje
* [[Jacob L. Moreno]] – psihodrama
* [[C. Lloyd Morgan]] – Morganov kanon
* [[John Morton (scientist)|John Morton]]
* [[Yūjirō Motora]] – pionir japanske psihologije
* [[Orval Hobart Mowrer]] – teorija učenja
* [[Georg Elias Müller]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Henry Murray]] – personologija i teorija potreba
* [[Hugo Münsterberg]] – [[primijenjena psihologija]]
* [[Charles Samuel Myers]] – [[vojna psihologija]]
{{div col end}}

== N ==
{{div col}}
* [[Albert Nalchajyan]]
* [[Ulric Neisser]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Erich Neumann (psiholog)|Erich Neumann]] – analitička psihologija
* [[Richard Nisbett]] – [[Socijalna psihologija|socijalna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Donald Norman]] – [[kognitivna nauka]] i dizajn
* [[Kent Norman]]
{{div col end}}

== O ==
{{div col}}
* [[Charles E. Osgood]] – semantički diferencijal
* [[Joy Osofsky]] – [[razvojna psihologija]]
* [[J. Buzz Von Ornsteiner]]
* [[Lise Østergaard]]
{{div col end}}

== P ==
{{div col}}
* [[Allan Paivio]] – teorija dualnog kodiranja
* [[Linda Papadopoulos]]
* [[Ivan Pavlov]] – [[klasično uslovljavanje]]
* [[Carolyn R. Payton]]
* [[Fritz Perls]] – [[geštalt terapija]]
* [[Cheves Perky]] – Perkyjev efekat
* [[Christopher Peterson (psiholog)|Christopher Peterson]] – [[pozitivna psihologija]]
* [[Anne C. Petersen]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Eva Bendix Petersen]]
* [[Jordan Peterson]] – [[klinička psihologija]] i [[psihologija ličnosti]]
* [[Jean Piaget]] – [[razvojna psihologija]], kognitivni razvoj i genetička epistemologija
* [[Robert O. Pihl]]
* [[Steven Pinker]] – eksperimentalna psihologija i kognitivna nauka
* [[Robert Plomin]] – bihevioralna genetika
* [[Michael Posner (psychologist)|Michael Posner]] – pažnja i kognitivna neuronauka
* [[Jonathan Potter]] – diskurzivna psihologija
* [[James W. Prescott]]
* [[LeShawndra Price]]
* [[Inez Beverly Prosser]] – [[edukacijska psihologija]]
* [[Lorine Livingston Pruette]]
* [[Zenon Pylyshyn]] – [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== R ==
{{div col}}
* [[Otto Rank]] – psihoanaliza
* [[Rosalie Rayner]] – biheviorizam
* [[Reimut Reiche]]
* [[Dennis Reina]]
* [[Ulf-Dietrich Reips]] – internetska istraživanja u psihologiji
* [[Daniel Reisberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Robert Remez]] – percepcija govora
* [[Samuel Renshaw]]
* [[Cecil R. Reynolds]] – psihološka procjena
* [[Judith Rich Harris]] – [[razvojna psihologija]] i socijalizacija
* [[Sylvia Rimm]] – psihologija darovitosti
* [[Carl Rogers]] – terapija usmjerena na osobu
* [[Eleanor Rosch]] – [[kognitivna psihologija]] i teorija kategorija
* [[Paul Rosenfels]]
* [[Robert Rosenthal (psiholog)|Robert Rosenthal]] – efekat očekivanja
* [[Barbara Rothbaum]] – terapija virtualnom stvarnošću
* [[John Rowan (psiholog)|John Rowan]] – [[humanistička psihologija]]
* [[Philip Rubin]]
* [[Sergei Rubinstein]] – sovjetska psihologija
* [[Susanna Rubinstein]]
* [[David Rumelhart]] – konekcionizam i kognitivna nauka
* [[Michelle K. Ryan]] – [[socijalna psihologija]] i rodne studije
{{div col end}}

== S ==
{{div col}}
* [[Jeanne Safer]] – [[psihoterapija]]
* [[Eleanor Saffran]] – [[neuropsihologija]]
* [[Tamaki Saitō]]
* [[Tora Sandström]]
* [[Virginia Satir]] – porodična terapija
* [[Shlomo Sawilowsky]] – psihometrija i validnost konstrukta
* [[Daniel Schacter]] – pamćenje i [[kognitivna psihologija]]
* [[Stanley Schachter]] – emocije i [[socijalna psihologija]]
* [[Roy Schafer]] – psihoanaliza
* [[K. Warner Schaie]] – [[razvojna psihologija |razvojna psihologija starenja]]
* [[Edgar Schein]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Gunter Schmidt]] – seksualna terapija
* [[Kirk J. Schneider]] – egzistencijalno-integrativna terapija
* [[Erich Schröger]] – kognitivna neuronauka
* [[Walter Dill Scott]] – industrijska i organizacijska psihologija
* [[Ivan Sechenov]] – fiziološka psihologija
* [[Martin Seligman]] – [[pozitivna psihologija]] i naučena bespomoćnost
* [[Deborah Serani]]
* [[Francine Shapiro]] – osnivačica EMDR terapije
* [[Tamara Sher]]
* [[Sara Shettleworth]] – [[komparativna psihologija]]
* [[Hunter B. Shirley]]
* [[Morita Shoma]] – Morita terapija
* [[Volkmar Sigusch]] – seksologija
* [[Herbert A. Simon]] – teorija odlučivanja
* [[Théodore Simon]] – koautor Binet–Simonove skale inteligencije
* [[Amy Singer]]
* [[B. F. Skinner]] – radikalni biheviorizam
* [[Victor Skumin]]
* [[Paul Slovic]] – donošenje odluka i percepcija rizika
* [[Stanley Smith Stevens]] – psihofizika
* [[Eugene Sokolov]] – orijentacijski refleks
* [[Charles Spearman]] – faktor ''g'' i [[psihometrija]]
* [[Elizabeth Spelke]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
* [[Janet Taylor Spence]] – [[psihologija ličnosti]] i roda
* [[Herbert Spencer]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Sabina Spielrein]] – [[psihoanaliza]]
* [[Clara Stern]] – razvoj jezika
* [[Robert Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]] i trijarhijska teorija inteligencije
* [[Saul Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]]
* [[Paul Stevenson (psiholog)|Paul Stevenson]]
* [[Fritz Strack]] – [[socijalna psihologija]]
* [[George M. Stratton]] – [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Harry Stack Sullivan]] – interpersonalna psihoanaliza
* [[Carl Stumpf]] – fenomenologija i [[psihologija muzike]]
* [[William Swann]] – teorija samopotvrđivanja
* [[Norbert Schwarz]] – socijalna kognicija
* [[José Szapocznik]] – porodična terapija
* [[Derald Wing Sue]] – [[multikulturalna psihologija]]
{{div col end}}

== T ==
{{div col}}
* [[Ali ibn Sahl Rabban al-Tabari]]
* [[Henri Tajfel]] – predrasude i teorija socijalnog identiteta
* [[Jeffrey S. Tanaka]] – percepcija lica
* [[Shelley E. Taylor]] – socijalna kognicija i zdravlje
* [[Lewis Terman]] – [[inteligencija]], genijalnost i darovitost
* [[Philip E. Tetlock]] – predviđanje i donošenje odluka
* [[Sharon Thompson-Schill]] – [[kognitivna neuronauka]]
* [[Edward Thorndike]] – konekcionizam i učenje
* [[L. L. Thurstone]] – [[psihometrija]] i psihofizika
* [[Edward Titchener]] – strukturalizam
* [[Edward C. Tolman]] – kognitivni biheviorizam
* [[John Tooby]] – [[evolucijska psihologija]]
* [[Ellis Paul Torrance]] – kreativnost i darovitost
* [[Anne Treisman]] – teorija integracije osobina i percepcija pažnje
* [[Reiko True]]
* [[Jeanne Tsai]] – kulturna psihologija i emocije
* [[Kate Tsui]]
* [[Endel Tulving]] – epizodičko pamćenje
* [[Elliot Turiel]] – teorija domena moralnog razvoja
* [[John Turner (psiholog)|John Turner]] – teorija socijalnog identiteta i teorija samokategorizacije
* [[Amos Tversky]] – kognitivne pristrasnosti i odlučivanje
* [[David Tzuriel]]
{{div col end}}

== U ==
{{div col}}
* [[Dimitri Uznadze]] – teorija stava u psihologiji
{{div col end}}

== V ==
{{div col}}
* [[Douglas Vakoch]] – psihologija komunikacije i astrobiologija
* [[Alfons Vansteenwegen]] – bračna i porodična terapija
* [[Magdalen Dorothea Vernon]] – [[inteligencija]] i individualne razlike
* [[Vaira Vīķe-Freiberga]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje
* [[Hedwig von Restorff]] – Von Restorffov efekat
* [[Lev Vygotsky]] – kulturno-historijska psihologija
* [[Stuart Vyse]] – kritičko mišljenje i praznovjerje
{{div col end}}

== W ==
{{div col}}
* [[Joan Scott Wallace]] – psihologija i obrazovanje
* [[Henri Wallon (psychologist)|Henri Wallon]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Hans-Jürgen Walter]] – geštalt teorijska psihoterapija
* [[Margaret Floy Washburn]] – prva žena s doktoratom iz psihologije
* [[John B. Watson]] – biheviorizam
* [[Paul Watzlawick]] – komunikacijska teorija i psihoterapija
* [[Ernst Heinrich Weber]] – psihofizika
* [[David Wechsler]] – inteligencija i psihološko testiranje
* [[Nicole Weekes]] – psihologija i neuronauka
* [[Karl E. Weick]] – [[organizacijska psihologija]]
* [[Robert Weimar]]
* [[Max Wertheimer]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]]
* [[Drew Westen]] – [[Klinička psihologija|klinička]] i [[politička psihologija]]
* [[Michael White (psychotherapist)|Michael White]] – narativna terapija
* [[Ken Wilber]] – transpersonalna i integralna psihologija
* [[Glenn Wilson (psychologist)|Glenn D. Wilson]] – ličnost i seksualno ponašanje
* [[Richard Wiseman]] – psihologija percepcije i slučajnosti
* [[Władysław Witwicki]] – pionir poljske psihologije
* [[Gustav Adolf Wohlgemuth]]
* [[Donald Woods Winnicott]] – psihoanaliza i razvoj djeteta
* [[Robert S. Woodworth]] – motivacija i [[eksperimentalna psihologija]]
* [[Helen Thompson Woolley]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Wilhelm Wundt]] – jedan od osnivača moderne psihologije i [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]]
* [[Karen Wynn]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]]
{{div col end}}

== X ==
{{div col}}
* [[Fei Xu]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivna nauka
{{div col end}}

== Y ==
{{div col}}
* [[Rivka Yahav]] – [[psihoterapija]]
* [[Irvin D. Yalom]] – egzistencijalna psihijatrija i [[psihoterapija]]
* [[Robert Yerkes]] – komparativna psihologija i [[psihometrija]]
{{div col end}}

== Z ==
{{div col}}
* [[Robert Zajonc|Robert J. Zajonc]] – socijalna facilitacija i emocije
* [[Oliver Zangwill]] – [[neuropsihologija]]
* [[René Zazzo]] – [[razvojna psihologija]]
* [[Bluma Zeigarnik]] – Zeigarnikov efekat
* [[Philip Zimbardo]] – [[socijalna psihologija]]
* [[Sibela Zvizdić]] 
{{div col end}}

== Vidi također ==
* [[Spisak kliničkih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih psihologa]]
* [[Spisak kognitivnih naučnika]]
* [[Spisak razvojnih psihologa]]
* [[Spisak edukacijskih psihologa]]
* [[Spisak psihijatara]]
* [[Spisak socijalnih psihologa]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent 100 najistaknutijih psihologa 20. vijeka] – Američko psihološko udruženje (APA)

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:List Of Psychologists}}
[[Kategorija:Spiskovi psihologa]]
[[Kategorija:Spiskovi društvenih naučnika]]
[[Kategorija:Psihologija]]</text>
      <sha1>bgjuv2eqvyrkr0jj51em6eib4j8es4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kongenitalna adrenalna hiperplazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534688</id>
    <redirect title="Urođena nadbubrežna hiperplazija" />
    <revision>
      <id>3900473</id>
      <parentid>3847496</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T07:31:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>25303</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Urođena nadbubrežna hiperplazija]]</comment>
      <origin>3900473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50" sha1="3n5mggqdlbewb2pxlgad31643g30mg8" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Urođena nadbubrežna hiperplazija]]</text>
      <sha1>3n5mggqdlbewb2pxlgad31643g30mg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrelo Krušnice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534692</id>
    <revision>
      <id>3900419</id>
      <parentid>3894569</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T23:22:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3900419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5716" sha1="ju759dolsze40yuyramxjkgepjs464c" xml:space="preserve">{{Infokutija vrelo
| naziv = Vrelo Krušnice
| drugi_nazivi = Vrelo rijeke Krušnice
| slika = 
| veličina_slike = 250px
| alt_slike = Vrelo Krušnice u šumovitom kanjonu
| photo_caption = Vrelo Krušnice
| oznaka = Vrelo Krušnice
| položaj_oznake = right
| lokacija = [[Bosanska Krupa]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]
| porijeklo_vode = kraški sistem područja [[Grmeč]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]
| vrsta = [[kraško vrelo]]
| vodotok = [[Krušnica]]
| dubina = najmanje 112
| temperatura = 9,6
}}

'''Vrelo Krušnice''' jest [[kraško vrelo]] rijeke [[Krušnica|Krušnice]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se oko 5&amp;nbsp;km od grada, podno naselja [[Gudavac]] i [[Vranjska (Bosanska Krupa)|Vranjska]], u šumovitom i slabo izgrađenom području doline Krušnice.&lt;ref name=&quot;USSume&quot;&gt;{{cite web |title=Vrelo rijeke Krušnice - prirodni fenomen |url=https://ussume.ba/vrelo-rijeke-kruanice-prirodni-fenomen-587/ |website=ŠPD &quot;Unsko-sanske šume&quot; d.o.o. Bosanska Krupa |date=24. 5. 2018 |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Zbog hidroloških, geomorfoloških i bioloških vrijednosti izvor i Krušnička pećina ubrajaju se među najvažnije prirodne lokalitete u dolini Krušnice.&lt;ref name=&quot;Studija&quot;&gt;{{cite web |title=Studija valorizacije / Stručno obrazloženje za zaštitu šireg područja toka rijeke Krušnice |url=https://gradbosanskakrupa.ba/wp-content/uploads/delightful-downloads/2025/02/Nacrt%20Studija%20valorizacije%20rijeke%20Krusnice.pdf |publisher=Grad Bosanska Krupa |year=2025 |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Vrelo se nalazi u gornjem dijelu toka Krušnice, na području između Une i Sane, u prostoru koji je geomorfološki i hidrološki vezan za kraški masiv [[Grmeč]]a.&lt;ref name=&quot;USSume&quot; /&gt; Krušnica od vrela teče prema Bosanskoj Krupi, gdje se u neposrednoj blizini gradskog središta ulijeva u [[Una|Unu]].

Šire područje izvorišta obilježeno je strmim stijenama, šumama i kratkim, vodom bogatim tokom Krušnice. Prostor oko vrela minimalno izgrađen.&lt;ref name=&quot;Visit&quot;&gt;{{cite web |title=Vrelo Krušnice |url=https://visitbosanskakrupa.com/kultura-i-priroda/vrelo-krusnice/ |website=Visit Bosanska Krupa |access-date=18. 5. 2026 |archive-date=20. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620044845/https://visitbosanskakrupa.com/kultura-i-priroda/vrelo-krusnice/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Hidrogeologija ==
Rijeka se napaja vodama kraškog reljefa iz šireg područja Bosanskog Petrovca.&lt;ref name=&quot;Visit&quot; /&gt; Sama izvorska jama istraživana je speleoronilački gdje su tokom ekspedicije 2008. ronioci su zaronili do 112 m, ali nisu dosegli dno vrela.&lt;ref name=&quot;Nezavisne&quot;&gt;{{cite web |last=Kaliman |first=Midhat |title=Vrelo rijeke Krušnice dublje od 112 metara |url=https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Vrelo-rijeke-Krusnice-dublje-od-112-metara/26126 |website=Nezavisne novine |date=19. 7. 2008 |access-date=18. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Isti izvještaj navodi da su istražene podvodne galerije velikih dimenzija, što upućuje na razvijen podzemni sistem u zoni izvorišta.&lt;ref name=&quot;Nezavisne&quot; /&gt;

Voda Krušnice odlikuje se niskom temperaturom i visokim sadržajem rastvorenog kisika. U studiji valorizacije područja navodi se prosječna temperatura vode od 9,6&amp;nbsp;°C i koncentracija rastvorenog kisika od 11,1&amp;nbsp;mg/l, pri čemu je rijeka prema analiziranim parametrima ocijenjena kao vodotok visokog ekološkog statusa i I klase kvaliteta vode.&lt;ref name=&quot;Studija&quot;/&gt;

== Prirodne vrijednosti ==
Područje Una–Krušnica 2014. uvršteno je na listu Federalnog ministarstva okoliša i turizma za uključivanje u ekološku mrežu Natura 2000.&lt;ref name=&quot;Studija&quot;/&gt; U podzemnim i vodenim staništima šireg kraškog područja zabilježeni su elementi speleofaune, uključujući [[Čovječija ribica|čovječiju ribicu]], a pećinski prostori koriste se i kao staništa [[Šišmiš|slijepih miševa]].&lt;ref name=&quot;Studija&quot; /&gt; Zbog stabilne temperature i visokog sadržaja kisika, vodotok pruža pogodne uslove za [[Salmonidae|salmonidne]] vrste riba.&lt;ref name=&quot;Studija&quot; /&gt;

== Zaštita ==
Izvor rijeke Krušnice bio je zaštićen još u socijalističkom periodu, kada je prema Zakonu o zaštiti prirode SR Bosne i Hercegovine iz 1965. klasificiran kao spomenik prirode.&lt;ref name=&quot;Studija&quot;/&gt; Zbog neprovedene revizije ranije zaštićenih područja nakon donošenja novijih propisa o zaštiti prirode, izvor Krušnice danas nema formalno obnovljen status zaštite po savremenom zakonskom okviru, osim izdvajanja u okviru šuma visoke zaštitne vrijednosti.&lt;ref name=&quot;Studija&quot;/&gt;

== Turizam i rekreacija ==
Vrelo Krušnice jedno je od prirodnih odredišta Bosanske Krupe. Posjećuje se zbog izvora, šumskog ambijenta, čistog toka Krušnice i mogućnosti pješačenja uz rijeku. Klasični ribolov na izvorišnom području nije dozvoljen.&lt;ref name=&quot;Visit&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Krušnica 04.jpg|Voda na izvoru
Datoteka:Krušnica 05.jpg|Šumoviti ambijent izvorišta
Datoteka:Krušnica 06.jpg|Stijene i vodotok
Datoteka:Krušnica 07.jpg|Dolina Krušnice kod vrela
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* {{cite web |title=Studija valorizacije / Stručno obrazloženje za zaštitu šireg područja toka rijeke Krušnice |url=https://gradbosanskakrupa.ba/wp-content/uploads/delightful-downloads/2025/02/Nacrt%20Studija%20valorizacije%20rijeke%20Krusnice.pdf |publisher=Grad Bosanska Krupa |year=2025 |access-date=18. 5. 2026}}

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Krusnice, Vrelo}}
[[Kategorija:Izvori Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanska Krupa]]
[[Kategorija:Una]]</text>
      <sha1>ju759dolsze40yuyramxjkgepjs464c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535445</id>
    <revision>
      <id>3900394</id>
      <parentid>3900242</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:38:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalifikovane ekipe */</comment>
      <origin>3900394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30755" sha1="t5b6gh9u3g1033ro4fsyycvf2aafv08" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe B|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe C||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe B||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Drugoplasirani grupe A – Drugoplasirani grupe B===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe A – Drugoplasirani grupe B|Utakmica 73}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe B
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;2A vs 2B {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe C
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;1C vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C|Utakmica 75}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs 2C {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe B – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe B
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe B – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;1B vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>t5b6gh9u3g1033ro4fsyycvf2aafv08</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900395</id>
      <parentid>3900394</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:39:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3900395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30708" sha1="c2oacxj79h83odwj0gwru59h527mnnw" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe C||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Drugoplasirani grupe A – Drugoplasirani grupe B===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe A – Drugoplasirani grupe B|Utakmica 73}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe B
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;2A vs 2B {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe C
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;1C vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C|Utakmica 75}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs 2C {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe B – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe B
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe B – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;1B vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>c2oacxj79h83odwj0gwru59h527mnnw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900396</id>
      <parentid>3900395</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:40:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Drugoplasirani grupe A – Drugoplasirani grupe B */</comment>
      <origin>3900396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30656" sha1="7yq9lu8pz479vsgrxalzs8jcx2qxcqf" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe C||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Drugoplasirani grupe A – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe A – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;2A vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe C
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;1C vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C|Utakmica 75}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs 2C {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe B – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe B
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe B – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;1B vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>7yq9lu8pz479vsgrxalzs8jcx2qxcqf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900397</id>
      <parentid>3900396</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T21:40:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pobjednik grupe B – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J */</comment>
      <origin>3900397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30632" sha1="pryk07pgu8mil10bverv243a0qdyjma" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe C||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Drugoplasirani grupe A – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe A – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;2A vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe C
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;1C vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C|Utakmica 75}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs 2C {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>pryk07pgu8mil10bverv243a0qdyjma</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900448</id>
      <parentid>3900397</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:34:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalifikovane ekipe */</comment>
      <origin>3900448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30616" sha1="m1ikqd3k78z8kdsca2i383up2ywim4t" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MOR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe C||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Drugoplasirani grupe A – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe A – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;2A vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe C
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;1C vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C|Utakmica 75}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs 2C {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>m1ikqd3k78z8kdsca2i383up2ywim4t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900449</id>
      <parentid>3900448</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:34:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kvalifikovane ekipe */</comment>
      <origin>3900449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30616" sha1="125ic617wg9fiuiegcmv7s8fcvbv7eq" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe C||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Drugoplasirani grupe A – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe A – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;2A vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe C
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;1C vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C|Utakmica 75}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs 2C {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>125ic617wg9fiuiegcmv7s8fcvbv7eq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900450</id>
      <parentid>3900449</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:35:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kostur */</comment>
      <origin>3900450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30543" sha1="g5ee7jo671jubfzybzu3b6quv0o05ti" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||{{NOG|MAR}}|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Drugoplasirani grupe A – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe A
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe A – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;2A vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe C
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe C – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;1C vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Drugoplasirani grupe C|Utakmica 75}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe C
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs 2C {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>g5ee7jo671jubfzybzu3b6quv0o05ti</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900451</id>
      <parentid>3900450</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T05:39:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šenaestina finala */</comment>
      <origin>3900451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30415" sha1="k77c4mv9mo0kvhha3ckve1sqtfl63ey" xml:space="preserve">'''Nokaut-faza''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] bit će druga i finalna faza takmičenja, nakon završetka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupna faza|grupne faze]]. Igrat će se od 28. juna do 19. jula 2026, kada će se završiti [[2026 FIFA World Cup final|finalnom utakmicom]] na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]u, [[New Jersey]].&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}&lt;/ref&gt; U nokaut-fazi učestvuju dvije najbolje ekipe iz svake od dvanaest grupa grupne faza, zajedno sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]]. U nokauf-fazi bit će odigrano 32 utakmice, uključujući i utakmicu za treće mjesto.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Kvalifikovane ekipe==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Grupa
! style=&quot;width:150px&quot; | Prvoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Drugoplasirani
! style=&quot;width:150px&quot; | Trećeplasirani&lt;br /&gt;([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|najboljih osam]])
! style=&quot;width:150px&quot; | Kvalifikovani&lt;br /&gt;(konačna pozicija još nepoznata)
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A]]
| {{NOG|MEX}}
| {{NOG|RSA}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B]]
| {{NOG|SUI}}
| {{NOG|CAN}}
| {{NOG|BIH}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C]]
| {{NOG|BRA}}
| {{NOG|MAR}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D]]
| {{NOG|USA|ime=SAD}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E]]
| {{NOG|GER}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|FRA}}&lt;br&gt;{{NOG|NOR}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J]]
| {{NOG|ARG}}
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| {{NOG|COL}}
|-
! [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L]]
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
| &lt;!--{{NOG|}}--&gt;
|}

==Kostur==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. juni – [[Foxborough]]|{{NOG|GER}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|
|30. juni – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe I||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|
|28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|{{NOG|RSA}}||{{NOG|CAN}}|
|29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe F||{{NOG|MAR}}|
|2. juli – [[Toronto]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L|
|2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe H||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J|
|1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NOG|SAD|ime=SAD}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J|
|1. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe G||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J|
|29. juni – [[Houston]]|{{NOG|BRA}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F|
|30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I|
|30. juni – [[Ciudad de México]]|{{NOG|MEX}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|
|1. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe L||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|
|3. juli – [[Miami Gardens]]|{{NOG|ARG}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H|
|3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G|
|2. juli – [[Vancouver]]|{{NOG|SUI}}||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|
|3. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik grupe K||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. juli – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77|
|4. juli – [[Houston]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75|
|6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84|
|6. juli – [[Seattle]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82|
|5. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78|
|5. juli – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80|
|7. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88|
|7. juli – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. juli – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90|
|10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94|
|11. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92|
|11. juli – [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98|
|15. juli – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100|
&lt;!--Final--&gt;
|19. juli – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. juli – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 101||&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Gubitnik utakmice 102|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

==Šenaestina finala==
===Južnoafrička Republika – Kanada===
&lt;section begin=&quot;R32-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|28}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Južnoafrička Republika – Kanada|Utakmica 73}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 &quot;South Africa vs Canada {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-1&quot; /&gt;

===Brazil – Drugoplasirani grupe F===
&lt;section begin=&quot;R32-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1={{NOG-D|BRA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Brazil – Drugoplasirani grupe F|Utakmica 76}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 &quot;Brazil vs 2F {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-2&quot; /&gt;

===Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F===
&lt;section begin=&quot;R32-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=16:30 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|GER}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Njemačka – Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F|Utakmica 74}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 &quot;Germany vs 3ABCDF {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 21, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-3&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe F – Maroko===
&lt;section begin=&quot;R32-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|29}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe F
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe F – Maroko|Utakmica 75}}
|team2={{NOG|MAR}}
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 &quot;1F vs Morocco {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-4&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I===
&lt;section begin=&quot;R32-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe E
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe E – Drugoplasirani grupe I|Utakmica 78}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 &quot;2E vs 2I {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-5&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H===
&lt;section begin=&quot;R32-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe I
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe I – Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H|Utakmica 77}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 &quot;1I vs 3CDFGH {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-6&quot; /&gt;

===Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I===
&lt;section begin=&quot;R32-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|6|30}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Meksiko – Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I|Utakmica 79}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 &quot;Mexico vs 3CEFHI {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 19, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-7&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K===
&lt;section begin=&quot;R32-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe L
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe L – Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K|Utakmica 80}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 &quot;1L vs 3EHIJK {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-8&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-9&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe G
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe G – Trećeplasirani grupe A/H/I/J|Utakmica 82}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe A/H/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 &quot;1G vs 3AEHIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-9&quot; /&gt;

===Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/I===
&lt;section begin=&quot;R32-10&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|1}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|USA|ime=SAD}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Sjedinjene Američke Države – Trećeplasirani grupe B/I|Utakmica 81}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe B/I
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 &quot;USA vs 3BEFIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 20, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-10&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J===
&lt;section begin=&quot;R32-11&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe H
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe H – Drugoplasirani grupe J|Utakmica 84}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 &quot;1H vs 2J {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-11&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L===
&lt;section begin=&quot;R32-12&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=19:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe K – Drugoplasirani grupe L|Utakmica 83}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 &quot;2K vs 2L {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-12&quot; /&gt;

===Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J===
&lt;section begin=&quot;R32-13&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|2}}
|time=20:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Švicarska – Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J|Utakmica 85}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 &quot;Switzerland vs 3EFGIJ {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 24, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-13&quot; /&gt;

===Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G===
&lt;section begin=&quot;R32-14&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=13:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Drugoplasirani grupe D
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Drugoplasirani grupe D – Drugoplasirani grupe G|Utakmica 88}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe G
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington (Texas)|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 &quot;2D vs 2G {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-14&quot; /&gt;

===Argentina – Drugoplasirani grupe H===
&lt;section begin=&quot;R32-15&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|ARG}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Argentina – Drugoplasirani grupe H|Utakmica 86}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Drugoplasirani grupe H
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 &quot;Argentina vs 2H {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved June 23, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-15&quot; /&gt;

===Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L===
&lt;section begin=&quot;R32-16&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|3}}
|time=20:30 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik grupe K
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik grupe K – Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L|Utakmica 87}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 &quot;1K vs 3DEIJL {{!}} Round of 32 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R32-16&quot; /&gt;

==Osmina finala==
===Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75===
&lt;section begin=&quot;R16-1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=12:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 73
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 73 – Pobjednik utakmice 75|Utakmica 90}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 75
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 &quot;W73 vs W75 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77===
&lt;section begin=&quot;R16-2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|4}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 74
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 74 – Pobjednik utakmice 77|Utakmica 89}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 77
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 &quot;W74 vs W77 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78===
&lt;section begin=&quot;R16-3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 76
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 76 – Pobjednik utakmice 78|Utakmica 91}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 78
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 &quot;W76 vs W78 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80===
&lt;section begin=&quot;R16-4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|5}}
|time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 79
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 79 – Pobjednik utakmice 80|Utakmica 92}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 80
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Estadio Azteca]], [[Mexico City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 &quot;W79 vs W80 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-4&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84===
&lt;section begin=&quot;R16-5&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 83
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 83 – Pobjednik utakmice 84|Utakmica 93}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 84
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 &quot;W83 vs W84 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-5&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82===
&lt;section begin=&quot;R16-6&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|6}}
|time=17:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 81
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 81 – Pobjednik utakmice 82|Utakmica 94}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 82
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 &quot;W81 vs W82 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-6&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88===
&lt;section begin=&quot;R16-7&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 86
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 86 – Pobjednik utakmice 88|Utakmica 95}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 88
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 &quot;W86 vs W88 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-7&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87===
&lt;section begin=&quot;R16-8&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|7}}
|time=13:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 85
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 85 – Pobjednik utakmice 87|Utakmica 96}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 87
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 &quot;W85 vs W87 {{!}} Round of 16 {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;R16-8&quot; /&gt;

==Četvrtfinale==
===Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90===
&lt;section begin=&quot;QF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|9}}
|time=16:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 89
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 89 – Pobjednik utakmice 90|Utakmica 97}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 90
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 &quot;W89 vs W90 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94===
&lt;section begin=&quot;QF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|10}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 93
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 93 – Pobjednik utakmice 94|Utakmica 98}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 94
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 &quot;W93 vs W94 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF2&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92===
&lt;section begin=&quot;QF3&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 91
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 91 – Pobjednik utakmice 92|Utakmica 99}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 92
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 &quot;W91 vs W92 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF3&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96===
&lt;section begin=&quot;QF4&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|11}}
|time=20:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 95
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 95 – Pobjednik utakmice 96|Utakmica 100}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 96
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 &quot;W95 vs W96 {{!}} Quarter-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;QF4&quot; /&gt;

==Polufinale==
===Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98===
&lt;section begin=&quot;SF1&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|14}}
|time=14:00 [[UTC−05:00|UTC−5]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 97
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 97 – Pobjednik utakmice 98|Utakmica 101}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 98
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 &quot;W97 vs W98 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF1&quot; /&gt;

===Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100===
&lt;section begin=&quot;SF2&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|15}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 99
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Pobjednik utakmice 99 – Pobjednik utakmice 100|Utakmica 102}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 100
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 &quot;W99 vs W100 {{!}} Semi-final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;SF2&quot; /&gt;

==Utakmica za treće mjesto==
&lt;section begin=&quot;3rd&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|18}}
|time=17:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Loser Match 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Match for third place|Utakmica 103}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Loser Match 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 &quot;RU101 vs RU102 {{!}} Play-off for third place {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;3rd&quot; /&gt;

==Finale==
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}
&lt;section begin=&quot;Final&quot; /&gt;{{#invoke:football box|main
|date={{Start date|2026|7|19}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1=&lt;!--{{NOG-D|}}--&gt;Pobjednik utakmice 101
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Final|Utakmica 104|2026 FIFA World Cup final}}
|team2=&lt;!--{{NOG|}}--&gt;Pobjednik utakmice 102
|goals1=
|goals2=
|stadium=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]]
|attendance=
|referee=
|report=&lt;ref group=&quot;Izvještaj&quot;&gt;[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 &quot;W101 vs W102 {{!}} Final {{!}} FIFA World Cup 2026&quot;]. FIFA. Retrieved May 1, 2026.&lt;/ref&gt;
}}&lt;section end=&quot;Final&quot; /&gt;

==Reference==
{{reflist}}

===Izvještaji===
{{reflist|group=Izvještaj}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group L}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa L]]</text>
      <sha1>k77c4mv9mo0kvhha3ckve1sqtfl63ey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihoterapija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535455</id>
    <revision>
      <id>3900409</id>
      <parentid>3900283</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:17:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69135" sha1="r5mfgwk08ct6duxwivehsj2dm80s3qa" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=februar 2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/b2040766x |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[mental disorder|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>r5mfgwk08ct6duxwivehsj2dm80s3qa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900410</id>
      <parentid>3900409</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:21:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69139" sha1="hjf68b6xie2vhxia4ypwzmi9xna95l5" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=februar 2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/b2040766x |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>hjf68b6xie2vhxia4ypwzmi9xna95l5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900422</id>
      <parentid>3900410</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T00:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa wikipedia en</comment>
      <origin>3900422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76347" sha1="2ibwb4qlhtg7scnb5dwvpa304k2md04" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=februar 2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/b2040766x |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |edition=Illustrée |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>2ibwb4qlhtg7scnb5dwvpa304k2md04</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900436</id>
      <parentid>3900422</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T02:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78801" sha1="3ey6g7c8yp0pq7rag7ojwlhxac451uf" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=februar 2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/b2040766x |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |edition=Illustrée |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |edition=illustrated, reprint |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>3ey6g7c8yp0pq7rag7ojwlhxac451uf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900518</id>
      <parentid>3900436</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T11:02:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84792" sha1="0xp1ioh5bz61v0rzvwasf8u5gg5922s" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=februar 2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/b2040766x |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |edition=Illustrée |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |edition=illustrated, reprint |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4, illustrated |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>0xp1ioh5bz61v0rzvwasf8u5gg5922s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900519</id>
      <parentid>3900518</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T11:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84793" sha1="9blbko8vzx7g13rdfsqoyd5fwn3h6ww" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=februar 2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873_Archive&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/b2040766x |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |edition=Illustrée |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |edition=illustrated, reprint |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4, illustrated |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>9blbko8vzx7g13rdfsqoyd5fwn3h6ww</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900520</id>
      <parentid>3900519</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T11:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3900520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84398" sha1="kudatpkx4t03jvqw6s0383wc2sq0tp8" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]]
'''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].&lt;ref name=&quot;APA_Psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].&lt;ref name=&quot;Hupp_SantaMaria_2023&quot;&gt;{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.&lt;ref name=&quot;Gelo_Pritz_Rieken_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].&lt;ref name=&quot;Schwartz_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News &amp; World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv &quot;psihoterapeut&quot; može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen.

Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe.

Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].&lt;ref name=&quot;Leichsenring_2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]].

== Definicije ==
Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači &quot;dah&quot;, &quot;duh&quot; ili &quot;duša&quot;) i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem &quot;liječenje&quot; ili &quot;medicinski tretman&quot;). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao &quot;liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...&quot;, iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Psihoterapija se često naziva i &quot;terapijom razgovorom&quot;, posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti&lt;ref name=&quot;NAMI_psychotherapy&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].&lt;ref name=&quot;YourDictionary_talk_therapy&quot;&gt;{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.&lt;ref name=&quot;Akwash_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,&lt;ref name=&quot;APA_Resolution_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: 
{{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.&lt;ref name=&quot;Campbell_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}} 

Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].&lt;ref name=&quot;Frank_Frank_1993&quot;&gt;{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.&lt;ref name=&quot;Gregory_Zangwill_1987&quot;&gt;{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili &quot;profesionalnim&quot; fokusom.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_History&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling &amp; Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.&lt;ref name=&quot;Basford_Slevin_2003&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Varma_Gupta_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Provođenje ==
Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).&lt;ref name=&quot;Wright_2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll_Rounsaville_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.&lt;ref name=&quot;Schechter_Coates_2006&quot;&gt;{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}&lt;/ref&gt;

U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.&lt;ref name=&quot;Seyedi_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTF_AI_Documentation&quot;&gt;{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OrbDoc_Mental_Health&quot;&gt;{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health &amp; Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExpertSay_AI_HIPAA&quot;&gt;{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Regulativa ==
Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga.

[[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}&lt;/ref&gt; [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.&lt;ref name=&quot;APsaA_Psychotherapy_Training&quot;&gt;{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.&lt;ref name=&quot;EAP_Core_Competencies_2013&quot;&gt;{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;APA_Code_Section4&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.&lt;ref name=&quot;Mathews_2022&quot;&gt;{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Evropa ===
Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na &quot;stručnjake za mentalno zdravlje&quot; (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.&lt;ref name=&quot;Woelbert_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:&lt;ref name=&quot;EAP_1990&quot;&gt;{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju;
* obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou;
* raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana;
* cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima;
* pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka.

Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom.

S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot;&gt;{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.&lt;ref name=&quot;PsychTh-APrV_2016&quot;&gt;{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.&lt;ref name=&quot;IQWiG_2025&quot; /&gt; Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.&lt;ref name=&quot;CNOP_1989&quot;&gt;{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Manghi_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}&lt;/ref&gt; U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv &quot;psihoterapeut&quot; zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;Socialstyrelsen_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva &quot;psihoterapeut&quot; na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.&lt;ref name=&quot;Arrêté_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt; Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.&lt;ref name=&quot;EAP_France&quot;&gt;{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.&lt;ref name=&quot;Eurydice_Austria_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.&lt;ref name=&quot;DH_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGivern_Fischer_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HSCA_2012&quot;&gt;{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSA_FAQs_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazivi &quot;savjetnik&quot; i &quot;psihoterapeut&quot; nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga.

=== Sjedinjene Američke Države ===
U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.&lt;ref name=&quot;Mulhauser_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.&lt;ref name=&quot;Wolf_et_al_2026&quot;&gt;{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).&lt;ref name=&quot;APA_State_Licensure_2026&quot;&gt;{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.&lt;ref name=&quot;APA_Ethics_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.&lt;ref name=&quot;Clay_2010&quot;&gt;{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kanada ===
Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije.

U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.&lt;ref name=&quot;OPQ_Qui_pratique_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.&lt;ref name=&quot;CPO_Bulletin_2019&quot;&gt;{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CBC_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.&lt;ref name=&quot;Mares_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.&lt;ref name=&quot;TheStar_Missing_Persons_2019&quot;&gt;{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Australija ===
U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).&lt;ref name=&quot;BHC_Counsellors_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.&lt;ref name=&quot;NSCP&quot;&gt;{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}&lt;/ref&gt; Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).&lt;ref name=&quot;NSCP&quot; /&gt;

Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.&lt;ref name=&quot;PACFA_Presentation_2026&quot;&gt;{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}}

Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.&lt;ref name=&quot;Rehwalt_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mijares_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam &quot;moral&quot; označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.&lt;ref name=&quot;Carlson_Dain_1960&quot;&gt;{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gielen_Raymond_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz &quot;psycho-therapeia&quot; (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.&lt;ref name=&quot;Jackson_1999&quot;&gt;{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jackson_2011&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o &quot;psihoterapeutici&quot; u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot;&gt;{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=februar 2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot;&gt;{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz &quot;Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]&quot; ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept &quot;psihoterapije&quot; u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Tuke_1873&quot; /&gt;

Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina &quot;psihoterapija&quot; i distancirati ovaj pojam od &quot;hipnoze&quot;.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin &quot;psihoterapija&quot; uključen u naslov.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; 

U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno &quot;liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom&quot;.&lt;ref name=&quot;OED_psychotherapy&quot; /&gt;

[[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]]
[[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala &quot;[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]&quot; - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji &quot;[[Psihoanaliza|psihoanalize]]&quot;, kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.&lt;ref name=&quot;Shamdasani_2005_SAGE&quot; /&gt; Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi.

[[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro|Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]&lt;ref name=&quot;Eysenck_1952&quot;&gt;{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[Teorije socijalnog učenja|teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.&lt;ref name=&quot;IEP_Behaviorism&quot;&gt;{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne &quot;životne krize&quot; koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju.

Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].&lt;ref name=&quot;Robertson_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani &quot;treći val&quot; kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma &quot;treći val&quot;, smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.&lt;ref name=&quot;Hofmann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja|terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.&lt;ref name=&quot;MindHacks_2007&quot;&gt;{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}}

Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;&lt;ref name=&quot;Herink_1980&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; do 1996. više od 450;&lt;ref name=&quot;Maclennan_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feltham_1997&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu &quot;čistu&quot; vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.&lt;ref name=&quot;Strupp_1984&quot;&gt;{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Roth_2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2. |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.&lt;ref name=&quot;Norcross_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana.

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[Transfer|transfer]]a i [[Kontratransfer|kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. 

Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije.

Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa.

Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]].

Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji &quot;liječi&quot; poremećaj.

Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[Porodična terapija|porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.&lt;ref name=&quot;Crago_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta.

Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.&lt;ref name=&quot;Misch_2000&quot;&gt;{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Humanističke psihoterapije ===
{{Glavni|Humanistička psihologija}}

Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao &quot;treća sila&quot; u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.&lt;ref name=&quot;Maslow_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.&lt;ref name=&quot;Stefaroi_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology &amp; Psychotherapy, Sociology &amp; Social Work, Pedagogy &amp; Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].&lt;ref name=&quot;Deurzen_Kenward_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot;&gt;{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i &quot;bezuslovnog pozitivnog prihvatanja&quot; klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].&lt;ref name=&quot;Rogers_1951&quot;&gt;{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Humanistička [[Psihodrama|psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt; U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.&lt;ref name=&quot;Gessmann_1996&quot; /&gt;

[[Geštalt terapija]], izvorno nazivana &quot;terapija koncentracijom&quot;, predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava &quot;ovdje i sada&quot;. Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.&lt;ref name=&quot;Wheeler_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp;amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup &quot;ljudske datosti&quot; ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.&lt;ref name=&quot;Maslow_1943&quot;&gt;{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deci_Ryan_1985&quot;&gt;{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Griffin_Tyrrell_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Corp_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Terapije usmjerene na uvid ===
{{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}}

[[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti.

Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:&lt;ref name=&quot;Tartakovsky_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]&lt;ref name=&quot;Sullivan_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[relacijska psihoanaliza]].&lt;ref name=&quot;Mitchell_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]].

=== Kognitivno-bihevioralne psihoterapije ===
{{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}}

[[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).&lt;ref name=&quot;Sundberg_Winebarger_Taplin_2002&quot;&gt;{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje.

[[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja.

Koncept psihoterapija &quot;trećeg vala&quot; odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Lebow_2008_Contemporary&quot; /&gt;

[[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.&lt;ref name=&quot;Markowitz_Weissman_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology &amp; Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama.

[[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).&lt;ref name=&quot;IOCDF_ERP&quot;&gt;{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.&lt;ref name=&quot;Simpson_Koran_2013&quot;&gt;{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na &quot;hijerarhijski način&quot;, što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.&lt;ref name=&quot;Riemann_BeyondOCD&quot;&gt;{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;APA_OCD_Guide&quot;&gt;{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihoterapija| ]]</text>
      <sha1>kudatpkx4t03jvqw6s0383wc2sq0tp8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaven Galić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535474</id>
    <revision>
      <id>3900523</id>
      <parentid>3899873</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T11:47:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Slaven Galić</username>
        <id>182835</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Samo tehnički uredila</comment>
      <origin>3900523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3808" sha1="mhdcxgy31no286lelbf34ux2h6d43jd" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}
{{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba
| ime                    = Slaven Galić
| slika                  = Slaven Galic.jpg
| alt_slike              = 
| opis                   = Slaven 2026
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}}
| mjesto_rođenja         = [[Mostar]],
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Zamjenik ministra obrane BiH
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Mostaru, stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013.

Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996).

Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}&lt;/ref&gt;

Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>mhdcxgy31no286lelbf34ux2h6d43jd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipediji:Vodič za slanje slika</title>
    <ns>5</ns>
    <id>535528</id>
    <revision>
      <id>3900356</id>
      <parentid>3900290</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:04:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Postavljanje Non Free slika */ odgovor</comment>
      <origin>3900356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="818" sha1="b27f12w42bt4prex2yg6vhohgatjvp9" xml:space="preserve">== Postavljanje Non Free slika ==

Da li postoji nacin na bosanskoj wikipediji postaviti &quot;non-free file&quot; kao sto je moguce na engleskoj. Npr postavljanje slike osobe koja je preminula ? [[Korisnik:Akir-toj|Akir-toj]] ([[Razgovor s korisnikom:Akir-toj|razgovor]]) 12:17, 24 juni 2026 (CEST)

:Radi se o autorskim pravima autora! Sam sadržaj slike nije bitan. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:04, 24 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>b27f12w42bt4prex2yg6vhohgatjvp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragon Ball Super</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535529</id>
    <revision>
      <id>3900355</id>
      <parentid>3900305</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:02:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8412" sha1="0g79l05rqttviy29y9ywos96dcjb790" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime             = Dragon Ball Super
| slika           = Dragon Ball Super Blu Ray Box 1.png
| veličina_slike  = 
| slika_alt       = 
| originalni_naslov = ドラゴンボール超 (Dragon Ball Super)
| ime2            = 
| opis_slike      = Omot Blu-ray izdanja (Box 1) za anime seriju Dragon Ball Super
| žanr            = [[Avantura (žanr)|Avantura]], [[fantastika]], akcija, borilačke vještine
| format          = [[Anime]] serija
| autor           = [[Akira Toriyama]]
| bazirano_na     = [[Dragon Ball]]
| razvoj          = 
| pisac           = 
| scenarij        = Yoshifumi Fukushima, King Ryu, Yoshitaka Toshio, Makoto Koyama, Atsuhiro Tomioka
| priča           = Akira Toriyama
| režiser         = Kimitoshi Chioka, Morio Hatano, Kohei Hatano, Tatsuya Nagamine, Ryota Nakamura
| stvaralački_režiseri = 
| predstavlja     = 
| glumci          = 
| suci            = 
| glasovi         = 
| voditelj        = 
| pripovjedač     = 
| kompozitor_muzičke_teme = 
| uvodna_tema     = 
| završna_tema    = 
| kompozitori     = Norihito Sumitomo
| država          = [[Japan]]
| jezik           = [[Japanski]]
| broj_sezona     = 5
| broj_serijala   = 
| broj_epizoda    = 131
| spisak_epizoda  = 
| izvršni_producenti = 
| producenti      = Atsushi Kido, Osamu Nozaki, Naoko Sagawa, Tomosuke Teramoto, Satoru Takami, Shunki Hashizume, Hiroyuki Sakurada
| montaža         = 
| lokacija        = 
| kinematografija = 
| kamerman        = 
| trajanje        = 23 minute
| produkcijska_kompanija = [[Toei Animation]]
| distributer     = 
| budžet          = 
| kanal           = Fuji TV
| format_slike    = 
| format_tona     = 
| prvo_prikazano_u = 
| prvo_emitiranje = 5. juli 2015.
| zadnje_emitiranje = 25. mart 2018.
| prethodno       = [[Dragon Ball Z]]
| sljedeće        = 
| povezano        = [[Dragon Ball]], [[Dragon Ball GT]]
| veb-sajt        = https://www.toei-anim.co.jp/tv/dragon_s/
| naslov_veb-sajta = Zvanični sajt
| veb-sajt_produkcije = 
| naslov_veb-sajta_produkcije = 
| imdb            = 4614154
}}
'''''Dragon Ball Super''''' ([[Japanski jezik|japanski]]: ドラゴンボール) japanska je [[anime]] i [[manga]] serija koju je napisao [[Akira Toriyama]], a ilustrovao [[Toyotaro]]. Manga je počela sa serijalizacijom u junu 2015. u magazinu ''[[V-Jump]]'', izdavačke kuće ''[[Shueisha]]''. 

== Franšiza ==
=== Manga ===
''Dragon Ball Super'' je zvanični nastavak originalne mange. Autor je Akira Toriyama, a ilustrator Toyotaro. Počela je sa serijalizacijom 20. juna 2015. u mjesečnom shōnen magazinu ''[[V-Jump]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Loo|first=Egan|title=Goku From Dragon Ball Super Manga Promotion Unveiled|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2015-05-22/goku-from-dragon-ball-super-manga-promotion-unveiled/.88411|website=[[Anime News Network]]|date=May 22, 2015|access-date=January 25, 2026}}&lt;/ref&gt; Poglavlja su trenutno sakupljena u 24 [[Tankōbon|tankōbona]]. Manga je na pauzi od 21. marta 2024. zbog smrti [[Akira Toriyama|Akire Toriyame]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cayanan|first=Joanna|title=Dragon Ball Super Manga Goes on Indefinite Hiatus|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2024-03-21/dragon-ball-super-manga-goes-on-indefinite-hiatus/.208985|website=[[Anime News Network]]|date=March 21, 2024|access-date=January 25, 2026}}&lt;/ref&gt; 

Radnja se dešava pet godina nakon pobjede nad Majin Buuom, a Goku radi kao farmer. Pošto nije imao nijednu bitku protiv jakih protivnika, njemu je dosadno. U isto vrijeme u dalekom univerzumu, Beerus, bog uništenja, budi se nakon nekoliko hiljada godina jer je čuo da se na planeti Zemlji nalazi jak ratnik koji može da mu pruži bitku koju je oduvijek želio.

=== Anime ===
Anime se emitovao od 5. jula 2015. do 25. marta 2018. s ukupno 131 epizodom. Ova sezona nastavlja od serije „[[Dragon Ball Z|Dragon Ball Z]],” a ne od „[[Dragon Ball GT|Dragon Ball GT]]” koja joj hronološki prethodi. Anime je dobio nastavak u vidu filma ''[[Dragon Ball Super: Broly]]'' koji je izašao u Japanu 14. decembra 2018. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Ressler|first=Karen|title=Dragon Ball Super: Broly Anime Film's Teaser Unveils Gogeta (Updated)|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2018-11-29/dragon-ball-super-broly-anime-film-teaser-unveils-gogeta/.140140|website=[[Anime News Network]]|date=November 29, 2018|access-date=January 29, 2026}}&lt;/ref&gt; Serija je dobila još jedan film, ''[[Dragon Ball Super: Super Hero]]'', koji je izašao 11. juna 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Loo|first=Egan|title=Dragon Ball Super: Super Hero Film Rescheduled to June 11 After Toei Animation Hack|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2022-04-14/dragon-ball-super-super-hero-film-rescheduled-to-june-11-after-toei-animation-hack/.184612|website=[[Anime News Network]]|date=April 14, 2022|access-date=January 29, 2026}}&lt;/ref&gt; 

Najavljena je remasterizovana verzija &quot;Battle of Gods&quot; koja će početi na jesen 2026.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hodgkins|first=Crystalyn|title=Dragon Ball Super: Beerus TV Anime Announced for This Fall|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-01-24/dragon-ball-super-beerus-tv-anime-announced-for-this-fall/.233451|website=[[Anime News Network]]|date=January 24, 2026|access-date=January 25, 2026}}&lt;/ref&gt; Također je najavljen nastavak animirane serije.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hodgkins|first=Crystalyn|title=Dragon Ball Announces Dragon Ball Super: The Galactic Patrol Anime|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-01-24/dragon-ball-announces-dragon-ball-super-the-galactic-patrol-anime/.233444|website=[[Anime News Network]]|date=January 24, 2026|access-date=January 25, 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Tai|first=Anita|title=Dragon Ball Super: Beerus Anime's New Trailer Teases Frieza's Return|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-04-19/dragon-ball-super-beerus-anime-new-trailer-teases-frieza-return/.236571|website=[[Anime News Network]]|date=April 19, 2026|access-date=April 20, 2026}}&lt;/ref&gt;

== Sažetak radnje ==

Beerus, Bog Uništenja, traga za ratnikom poznatim kao &quot;Super Saiyan God&quot;. Goku uz pomoć Zmajevih kugli i ostalih Sajanaca dostiže ovu formu, a nakon borbe s njim, Beerus odlučuje poštedjeti Zemlju. Nakon toga, Goku i Vegeta dostižu formu Super Saiyan Blue i treniraju s Whisom.

Champa, Beerusov brat i Bog Uništenja Šestog univerzuma, predlaže turnir između njihovih univerzuma. Tim Sedmog univerzuma (uključujući Gokua, Vegetu i Piccoloa) odnosi pobjedu. Ovo privlači pažnju Zenō-same, Kralja Svega, koji planira organizovati veći turnir za sve univerzume.

Trunks iz budućnosti se vraća i upozorava na neprijatelja zvanog Goku Crni, zlog dvojnika Gokua koji želi uništiti sve smrtnike. Otkriva se da je to Zamasu, koji je ukrao Gokuovo tijelo. Goku, Vegeta i Trunks se bore protiv njega i Zamasua iz Trunksovog vremena. Na kraju, Goku priziva Zenō-samu, koji uništava tu budućnost zajedno sa neprijateljem.

Zenō-same organizuju Turnir moći, gdje se takmiči osam od dvanaest univerzuma, a poraženi bivaju obrisani iz postojanja. Goku i njegov tim se bore protiv moćnih ratnika, pri čemu Goku dostiže formu Ultra Instinct. Android 17 osvaja turnir za Sedmi univerzum i poželi da se svi izbrisani univerzumi vrate.

Nakon bitke sa Brolyjem, Goku i Vegeta se pridružuju Galaktičkoj Patroli kako bi zaustavili Moroa, magično biće koje apsorbuje energiju planeta. Nakon duge borbe, uz pomoć prijatelja i Uuba, Goku usavršava Ultra Instinct i pobjeđuje Moroa.

Lovac na glave Granolah koristi Zmajeve kugle da postane najjači u univerzumu kako bi se osvetio Friezi za uništenje svog naroda. Manipulisan od strane organizacije Heeters, on se sukobljava sa Gokuom i Vegetom. Otkriva se da je Gokuov otac, Bardock, spasio Granolaha u prošlosti. Frieza se neočekivano pojavljuje u novoj formi (Black Frieza), ubija vođe Heetersa i odlazi, ostavljajući Gokua i Vegetu da nastave trening kako bi ga sustigli.

U međuvremenu, Magenta i naučnik Dr. Hedo oživljavaju Red Ribbon Army stvarajući nove androide, Gammu 1 i 2, te divovskog Cell Maxa. Piccolo i Gohan, obojica dostigavši nove moćne transformacije (Orange Piccolo i Beast Gohan), uspijevaju poraziti Cell Maxa uz pomoć prijatelja i žrtvu Gamme 2. Pokajnički Dr. Hedo i Gamma 1 zatim pronalaze zaposlenje kod Bulme.

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Anime serije]]
[[Kategorija:Dragon Ball]]
[[Kategorija:Manga serije]]</text>
      <sha1>0g79l05rqttviy29y9ywos96dcjb790</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Nada Đurevska Portret.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>535532</id>
    <revision>
      <id>3900358</id>
      <parentid>3900309</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T15:07:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3900358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="693" sha1="nneqobsmckd0a5q32o10y5xu9yfei6z" xml:space="preserve">{{Brisanje|Kršenje autorskih prava|1. 7. 2026.}}

== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Fotografija bosanskohercegovačke glumice Nade Đurevske.
|Izvor= Sarajevo Film Festival (https://www.sff.ba/stranica/zvijezde-takmicarskog-programa)
|Datum= 2013
|Autor= Almin Zrno, © Obala Art Centar
|Objašnjenje= Slika se koristi u članku [[Nada Đurevska]] radi primarne vizuelne identifikacije predmeta članka. S obzirom na to da je osoba na fotografiji preminula (2017. godine), nije moguće napraviti novu, slobodnu alternativnu fotografiju. Slika je niske rezolucije i njeno korištenje u enciklopedijske svrhe ne ugrožava komercijalna prava vlasnika fotografije.
}}
== Licenciranje ==
{{Promo}}</text>
      <sha1>nneqobsmckd0a5q32o10y5xu9yfei6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirza Ćatović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535533</id>
    <revision>
      <id>3900345</id>
      <timestamp>2026-06-24T14:19:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3900345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3997" sha1="0xe3yvsjii7dg5xn4k5oti3z3gu327n" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Mirza Ćatović
| slika                      =
| punoime                    = Mirza Ćatović
| nadimak                    =
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2007|5|1}}
| rodnigrad                  = [[Tutin]]
| rodnadržava                = [[Srbija]]
| datumsmrti                 =
| gradsmrti                  =
| državasmrti                =
| visina                     = 1,90 m
| pozicija                   = [[Vezni igrač|vezni igrač]]
| trenutniklub               = [[VfB Stuttgart]]
| brojnadresu                = 35
| datumimjestodebija         =
| omladinskegodine           = {{plainlist|
* –2022
* 2022–
}}
| omladinskipogoni           = {{plainlist|
* [[Rot-Weiss Frankfurt]]
* [[VfB Stuttgart]]
}}
| godine1                    = 2024–
| klubovi1                   = [[VfB Stuttgart II]]
| nastupi(golovi)1           =
| godine2                    =
| klubovi2                   =
| nastupi(golovi)2           =
| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2026–
| nacionalneekipe1           = [[Njemačka nogometna reprezentacija do 19 godina|Njemačka U19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 =
| trenergodine               =
| trenerklubovi              =
| zadnjeuređivanje           = 24. juni 2026.
}}

'''Mirza Ćatović''' (rođen 1. maja 2007) [[nogomet]]aš je koji igra kao [[Vezni igrač|vezni igrač]] za [[VfB Stuttgart]]. Rođen je u [[Tutin]]u, a fudbalski se razvijao u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je nastupao za omladinske selekcije [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] i njemačku reprezentaciju do 19 godina.

== Klupska karijera ==
Ćatović je u mlađim kategorijama igrao za [[Rot-Weiss Frankfurt]], a 1. jula 2022. prešao je u omladinski pogon [[VfB Stuttgart|VfB Stuttgarta]].&lt;ref name=&quot;vfb-profil&quot;&gt;{{cite web |title=Mirza Catovic |url=https://www.vfb.de/de/vfb/profis/kader/2526/mirza-catovic/spielerprofil/ |website=VfB Stuttgart |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2024/25. bio je standardan u ekipi do 19 godina.

Za drugu ekipu Stuttgarta debitirao je u [[3. Liga|3. Ligi]] u sezoni 2024/25, dok je još nastupao i za U19 sastav.&lt;ref name=&quot;vfb-ugovor&quot;&gt;{{cite web |title=Nächste Vertragsverlängerung |url=https://www.vfb.de/de/vfb/aktuell/neues/junge-wilde/24-25/verlaengerung-mirza-catovic/ |website=VfB Stuttgart |date=14. 2. 2025 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; U februaru 2025. produžio je ugovor s klubom na duži rok.&lt;ref name=&quot;vfb-ugovor&quot;/&gt; U sezoni 2025/26. nalazio se u kadru prve ekipe Stuttgarta, dok je za drugu ekipu nastupao u 3. Ligi.&lt;ref name=&quot;vfb-profil&quot;/&gt;

S U19 ekipom Stuttgarta osvojio je Kup Njemačke za juniore 2026. U finalu protiv [[VfL Wolfsburg]]a postigao je drugi pogodak u pobjedi 3:0.&lt;ref name=&quot;vfb-pokal&quot;&gt;{{cite web |title=DFB-Pokalfinale VfL Wolfsburg - VfB U19 |url=https://www.vfb.de/en/vfb/latest/news/youth/2526/dfb-pokalfinale-vfl-wolfsburg---vfb-u19-/ |website=VfB Stuttgart |date=22. 5. 2026 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Ćatović je 2026. nastupao za [[Njemačka nogometna reprezentacija do 19 godina|njemačku reprezentaciju do 19 godina]].&lt;ref name=&quot;dfb-profil&quot;&gt;{{cite web |title=Mirza Catovic - Spielerprofil |url=https://datencenter.dfb.de/datencenter/personen/mirza-catovic/spieler |website=DFB Datencenter |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; U martu 2026. bio je u sastavu za elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo do 19 godina, a u junu iste godine uvršten je među igrače Stuttgarta pozvane za završni turnir u Walesu.&lt;ref name=&quot;vfb-u19em&quot;&gt;{{cite web |title=Zwei Spieler bei der U19-EM |url=https://www.vfb.de/de/vfb/aktuell/neues/junge-wilde/25-26/catovic-und-hellstern-bei-u19-em/ |website=VfB Stuttgart |date=23. 6. 2026 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ćatović, Mirza}}
[[Kategorija:Rođeni 2007.]]
[[Kategorija:Biografije, Tutin]]
[[Kategorija:Fudbaleri VfB Stuttgarta]]</text>
      <sha1>0xe3yvsjii7dg5xn4k5oti3z3gu327n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kenan Busuladžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535534</id>
    <revision>
      <id>3900352</id>
      <timestamp>2026-06-24T14:27:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3900352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5211" sha1="6tz2u5cnpqqbvh0bih1qr5x0zw46kwn" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Kenan Busuladžić
| slika                      =
| punoime                    = Kenan Busuladžić
| nadimak                    =
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2007|2|6}}
| rodnigrad                  = [[Oskarshamn]]
| rodnadržava                = [[Švedska]]
| datumsmrti                 =
| gradsmrti                  =
| državasmrti                =
| visina                     = 1,81 m
| pozicija                   = [[Vezni igrač|vezni igrač]]
| trenutniklub               = [[Malmö FF]]
| brojnadresu                = 40
| datumimjestodebija         =
| omladinskegodine           = {{plainlist|
* –2023
* 2023–2024
}}
| omladinskipogoni           = {{plainlist|
* [[Oskarshamns AIK]]
* [[Malmö FF]]
}}
| godine1                    = 2022–2023
| klubovi1                   = [[Oskarshamns AIK]]
| nastupi(golovi)1           =
| godine2                    = 2024–
| klubovi2                   = [[Malmö FF]]
| nastupi(golovi)2           =
| godine3                    = 2024
| klubovi3                   = → [[BK Olympic]] (posudba)
| nastupi(golovi)3           =
| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2022–2024
| nacionalneekipe1           = [[Švedska nogometna reprezentacija do 17 godina|Švedska U17]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 17 (0)
| nacionalnegodine2          = 2024–
| nacionalneekipe2           = [[Švedska nogometna reprezentacija do 19 godina|Švedska U19]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (0)
| trenergodine               =
| trenerklubovi              =
| zadnjeuređivanje           = 24. juni 2026.
}}

'''Kenan Busuladžić''' (rođen 6. februara 2007) [[Švedska|švedski]] je [[nogomet]]aš bosanskohercegovačkog porijekla koji igra kao [[Vezni igrač|vezni igrač]] za [[Malmö FF]]. Ponikao je u [[Oskarshamns AIK]]-u, a za prvi tim Malmöa debitovao je u [[Allsvenskan]]u 2024. Još kao junior nastupao je za švedske omladinske reprezentacije, od selekcije do 17 do selekcije do 19 godina.

== Klupska karijera ==
Busuladžić je fudbal počeo igrati u [[Oskarshamns AIK]]-u. Za seniorsku ekipu tog kluba debitovao je u [[Ettan Fotboll|Ettan Södri]] sa 15 godina, a između 15. i 16. godine odigrao je sedam utakmica u trećem rangu švedskog nogometa.&lt;ref name=&quot;mff-profil&quot;&gt;{{cite web |title=Kenan Busuladzic |url=https://www.mff.se/en/team/men/players/kenan-busuladzic/ |website=Malmö FF |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

U ljeto 2023. prešao je u omladinski pogon [[Malmö FF|Malmöa]], gdje je priključen ekipi do 19 godina.&lt;ref name=&quot;mff-profil&quot;/&gt; Za prvi tim debitovao je u aprilu 2024, u pobjedi 4:0 protiv [[IFK Värnamo|IFK Värnama]].&lt;ref name=&quot;mff-profil&quot;/&gt; Tokom jeseni iste godine bio je na posudbi u [[BK Olympic]]u, s kojim je nastupao u Ettan Södri.&lt;ref name=&quot;mff-profil&quot;/&gt;

Prvi profesionalni ugovor s Malmöom potpisao je u martu 2025, a ugovor je zaključen do kraja 2028.&lt;ref name=&quot;tm-profil&quot;&gt;{{cite web |title=Kenan Busuladzic - Player profile |url=https://www.transfermarkt.com/kenan-busuladzic/profil/spieler/1044284 |website=Transfermarkt |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Prvi gol u Allsvenskanu postigao je 1. juna 2025. protiv [[BK Häcken]]a, u utakmici koju je Malmö dobio 3:0.&lt;ref name=&quot;mff-profil&quot;/&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Nastupao je za omladinske selekcije [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]]. Prema klupskom profilu Malmöa, za reprezentaciju do 17 godina odigrao je 17 utakmica, a za selekciju do 19 godina šest utakmica.&lt;ref name=&quot;mff-profil&quot;/&gt; U novembru 2025. bio je kapiten švedske U19 reprezentacije u kvalifikacijskoj utakmici protiv San Marina, kojom se Švedska plasirala u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo do 19 godina.&lt;ref name=&quot;svff-u19&quot;&gt;{{cite web |title=Klara för Elite Round efter sen seger |url=https://www.svenskfotboll.se/nyheter/landslag/2025/11/p18-em-kval-smr-swe/ |website=Svenska Fotbollförbundet |date=18. 11. 2025 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2026. švedski i bosanskohercegovački mediji pisali su o mogućnosti promjene sportskog državljanstva. Busuladžić je nakon toga izjavio da odluka nije donesena i da su pojedini navodi otišli predaleko.&lt;ref name=&quot;n1-demanti&quot;&gt;{{cite web |title=Kenan Busuladžić demantovao natpise medija da je donio odluku za koga će igrati |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/kenan-busuladzic-demantovao-natpise-medija-da-je-donio-odluku-za-koga-ce-igrati-pa-porucio-na-mundijalu-cu-navijati-za-svedsku/ |website=N1 BiH |date=22. 4. 2026 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Roditelji su mu porijeklom iz [[Trebinje|Trebinja]] i [[Mostar|Mostara]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportske.ba/clanak/sportske-ba-donose-top-5-igraca-bh-porijekla-u-skandinaviji-na-koje-nsbih-mora-racunati/|title=Sportske.ba donose: Top 5 igrača bh. porijekla u Skandinaviji na koje NSBIH mora računati|last=emir.d|date=2026-01-12|website=Sportske.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-24}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Busuladžić, Kenan}}
[[Kategorija:Rođeni 2007.]]
[[Kategorija:Biografije, Oskarshamn]]
[[Kategorija:Švedski nogometaši]]</text>
      <sha1>6tz2u5cnpqqbvh0bih1qr5x0zw46kwn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o datoteci:Nada Đurevska Portret.png</title>
    <ns>7</ns>
    <id>535535</id>
    <revision>
      <id>3900357</id>
      <timestamp>2026-06-24T15:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Autorska prava */ novi odlomak</comment>
      <origin>3900357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="585" sha1="0ijututvq39p4jfi2bck44p93xpo5hh" xml:space="preserve">== Autorska prava ==

Ukoliko autor, koji je vlasnik fotografije, odobri kotištenje, slika se može koristiti na Wikipediji. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:06, 24 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>0ijututvq39p4jfi2bck44p93xpo5hh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kratka psihoterapija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535536</id>
    <revision>
      <id>3900384</id>
      <timestamp>2026-06-24T21:24:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Kao osnova korišten tekst sa Wikipedia en, ali razrađen</comment>
      <origin>3900384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13004" sha1="aj8v59jmgd4b5dc34obd6rt221zpuyx" xml:space="preserve">'''Kratka psihoterapija''' (također '''kratkotrajna psihoterapija''' ili '''planirana kratkotrajna terapija''')&lt;ref name=&quot;Bandler_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Bandler |first=Richard |title=Time for a change |date=1993 |publisher=Meta Publications |isbn=978-0916990282 |url=https://archive.org/details/timeforchange00band |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; predstavlja zajednički naziv za različite terapijske pristupe koji su vremenski ograničeni i usmjereni na specifične ciljeve. Za razliku od tradicionalnih modaliteta koji zahtijevaju višegodišnji rad, ovaj oblik intervencije fokusira se na brže postizanje promjene kroz rješavanje konkretnih problema i mobilizaciju klijentovih vlastitih resursa.&lt;ref name=&quot;Fraser_2007&quot; /&gt;

== Osnovne karakteristike ==

Kratka psihoterapija razlikuje se od mnogih drugih psihoterapijskih pravaca po tome što naglašava dva osnovna principa: usmjerenost na konkretan problem i primjenu direktnih terapijskih intervencija.&lt;ref name=&quot;SAMHSA_1999_TIP34&quot;&gt;{{cite book |chapter=Introduction to Brief Interventions and Therapies |title=Brief Interventions and Brief Therapies for Substance Abuse |series=Treatment Improvement Protocol (TIP) Series, No. 34 |date=1999 |publisher=Substance Abuse and Mental Health Services Administration (US) |location=Rockville (MD) |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK64950/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

U ovom pristupu, terapeut preuzima odgovornost za proaktivniji rad s klijentom kako bi se klinička i subjektivna stanja tretirala brže. Također se naglašava pažljivo posmatranje, korištenje postojećih snaga i resursa klijenta i privremeno [[suspenzija nevjerice|suspendovanje nevjerice]] radi mogućnosti razmatranja novih perspektiva i načina razumijevanja problema.

Za razliku od terapijskih pristupa koji se prvenstveno bave detaljnom analizom prošlih događaja i njihovog utjecaja na sadašnje funkcionisanje, kratkotrajna psihoterapija fokusira se na sadašnje okolnosti i faktore koji održavaju problem. Cilj nije nužno potpuno razumijevanje historijskih uzroka teškoća, nego razvijanje novih i funkcionalnijih načina sagledavanja trenutne situacije. Ova terapija je često visoko strateška, eksplorativna i zasnovana na rješenjima, a manje orijentisana na sam problem. Terapeuti u kratkoj terapiji ne pridržavaju se jednog &quot;ispravnog&quot; pristupa, već prihvataju da, s obzirom na postojanje mnogih puteva, bilo koji od njih, na kraju može donijeti korist. Kada klijent usvoji drugačije obrasce razumijevanja vlastitih iskustava, često dolazi do spontanih promjena u mišljenju, osjećanjima i ponašanju.

== Historijski razvoj i osnivači ==

Kratka psihoterapija se razvijala kroz nekoliko paralelnih tokova unutar [[Psihodinamika|psihodinamskih]], sistemskih i [[Biheviorizam|bihevioralnih]] tradicija. 

[[Milton Erickson]] bio je pionir moderne kratke terapije, koristeći kliničku [[hipnoza|hipnozu]] kao svoj primarni alat. U velikoj mjeri, ovaj pristup je razvio samostalno, a njegov rad je popularizovao [[Jay Haley]] u knjizi ''Uncommon therapy: The psychiatric techniques of Milton H. Erickson, M. D.''

{{Citat|Analogija koju Erickson koristi jeste čovjek koji želi promijeniti tok rijeke. Ako se suprotstavi rijeci pokušavajući je blokirati, rijeka će ga jednostavno preplaviti i zaobići. Ali ako ''prihvati'' silu rijeke i skrene je u novom smjeru, sila rijeke će sama usjeći novo korito.&lt;ref name=&quot;Haley_1973&quot;&gt;{{cite book |last=Haley |first=Jay |title=Uncommon therapy: The psychiatric techniques of Milton H. Erickson, M. D. |date=1973 |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=978-0393011005 |url=https://archive.org/details/uncommontherapyp00hale |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

[[Richard Bandler]], suosnivač [[Neurolingvističko programiranje|neurolingvističkog programiranja]], još je jedan čvrsti zagovornik ovog modela. Nakon dugogodišnjeg proučavanja Ericksonovog terapijskog rada, istakao je brzu kognitivnu preradu kao prirodan način učenja ljudskog uma:

{{Citat|Lakše je izliječiti fobiju za deset minuta nego za pet godina... Nisam shvatao da brzina kojom radite stvari čini da one potraju... Otkrio sam da ljudski um ne uči polako. Uči brzo.&lt;ref name=&quot;Bandler_1993&quot; /&gt;}}

Značajan doprinos razvoju dali su i stručnjaci okupljeni oko instituta Mental Research Institute (MRI) u [[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Altu]], poput [[Paul Watzlawick|Paula Watzlawicka]], koji su postavili temelje sistemske kratke terapije, dok je [[Steve de Shazer]] kasnije razvio [[Kratka terapija s fokusom na rješenje|kratku terapiju s fokusom na rješenje]] (SFBT).

== Trajanje i odnos broja seansi i efekta ==

U savremenoj psihoterapijskoj praksi većina tretmana u realnim uslovima odvija se u kratkom vremenskom okviru, bilo da je to unaprijed planirano ili da se dogodi spontano tokom procesa. Pregledi klasičnih istraživanja pokazuju da srednja vrijednost broja seansi u različitim terapijskim pravcima i okruženjima iznosi između 5 i 6 susreta, pri čemu većina klijenata završava proces prije 20. seanse.&lt;ref name=&quot;Budman_1988&quot;&gt;{{cite book |last1=Budman |first1=Simon H. |last2=Gurman |first2=Alan S. |title=Theory and Practice of Brief Therapy |date=1988 |edition=illustrated |publisher=Guilford Publications |isbn=978-0898627169 |url=https://books.google.ba/books/about/Theory_and_Practice_of_Brief_Therapy.html?id=kKS_CwAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Različite studije koje su analizirale prosječno trajanje tretmana - od javnih klinika do privatnih praksi - navode prosjek od 8 do 12 seansi, dok se gornja granica za definisanje kratke terapije obično postavlja na 25 seansi.&lt;ref name=&quot;Koss_1971&quot;&gt;{{cite book |last1=Koss |first1=M. P. |last2=Shiang |first2=J. |chapter=Brief psychotherapy |editor-last1=Bergin |editor-first1=Allen E. |editor-last2=Garfield |editor-first2=Sol L. |title=Handbook of Psychotherapy and Behavior Change: An Empirical Analysis |date=1971 |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=New York |isbn=978-0471069690 |url=https://archive.org/details/handbookofpsycho00_3rd |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kada je riječ o odnosu između broja seansi i terapijskog efekta ({{en|dose-effect}}), odnosno pitanju da li veći broj susreta nužno donosi bolji ishod, empirijski podaci ukazuju na nelinearan napredak. Poboljšanje je proporcionalno najveće u početnim fazama rada, dok se s povećanjem broja seansi stopa napretka usporava.&lt;ref name=&quot;Orlinsky_1971&quot;&gt;{{cite book |last1=Orlinsky |first1=D. E. |last2=Howard |first2=K. I. |chapter=Process and outcome in psychotherapy |editor-last1=Bergin |editor-first1=Allen E. |editor-last2=Garfield |editor-first2=Sol L. |title=Handbook of Psychotherapy and Behavior Change: An Empirical Analysis |date=1971 |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=New York |isbn=978-0471069690 |url=https://archive.org/details/handbookofpsycho00_3rd |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Najznačajnije promjene kod klijenata dešavaju se unutar prvih 6 do 8 seansi.&lt;ref name=&quot;Smith_1980&quot;&gt;{{cite book |last1=Smith |first1=Mary Lee |last2=Glass |first2=Gene V. |last3=Miller |first3=Thomas I. |title=The benefits of psychotherapy |date=1980 |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |isbn=978-0801823442 |url=https://archive.org/details/benefitsofpsycho0000smit |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Studije sugerišu da se između 56% i 71% ukupnih pozitivnih promjena uočava upravo u ovim ranim fazama tretmana.&lt;ref name=&quot;Fennell_1987&quot;&gt;{{cite journal |last1=Fennell |first1=Melanie J. |last2=Teasdale |first2=John D. |title=Cognitive therapy for depression: Individual differences and the process of change |journal=Cognitive Therapy and Research |volume=11 |issue=2 |date=1987 |pages=253–271 |doi=10.1007/BF01183269 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/Cognitive-therapy-for-depression%3A-Individual-and-of-Fennell-Teasdale/cedfdc58bfa379b3fb6755942b1955cd10720c16 |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Howard_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Howard |first1=Kenneth I. |last2=Lueger |first2=Robert |last3=Maling |first3=Michael S. |last4=Martinovich |first4=Zoran |title=A Phase Model of Psychotherapy Outcome: Causal Mediation of Change |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=61 |issue=4 |date=1993 |pages=678–685 |doi=10.1037/0022-006X.61.4.678 |url=https://www.researchgate.net/publication/325146589_A_Phase_Model_of_Psychotherapy_Outcome_Causal_Mediation_of_Change |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iz tog razloga, vrijeme koje klijenti uobičajeno provedu na terapiji prirodno se podudara s periodom u kojem ostvaruju najveću dobit od tretmana.

== Zajednički elementi planirane kratke terapije ==

Provođenje planirane kratke terapije prvenstveno proizlazi iz specifičnog ugla posmatranja problema i načina njihovog rješavanja. Budman i Gurman (1988) prave jasnu razliku između dominantnih vrijednosti terapeuta koji u svome radu koriste dugotrajnu i kratkotrajnu terapiju. Prema njihovim nalazima, terapeuti koji praktikuju planiranu kratku terapiju teže ekonomičnosti i najmanje radikalnim intervencijama, promjenu posmatraju kao neizbježan dio razvojne perspektive pojedinca, te naglašavaju snage i resurse samog klijenta.&lt;ref name=&quot;Budman_1988&quot; /&gt;

Pored općih vrijednosti, u literaturi se izdvaja nekoliko osnovnih elemenata zajedničkih za gotovo sve pristupe unutar kratke psihoterapije:&lt;ref name=&quot;Budman_1988&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Koss_1971&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=Sharon L. |title=Therapist's Guide to Clinical Intervention: The 1-2-3's of Treatment Planning |date=2004 |edition=2. |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-386588-5 |url=https://books.google.tm/books?id=PnTns8z3X9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

* '''Održavanje jasnog i specifičnog fokusa:''' Postavljanje i održavanje precizno definisanih i usaglašenih ciljeva predstavlja zajedničku praksu svih kratkih terapeuta.
* '''Visok nivo aktivnosti terapeuta:''' Terapeuti imaju aktivnu ulogu u strukturisanju seansi i postavljanju dnevnog reda, ostvarujući saradnički odnos s klijentom.
* '''Eksplicitno korištenje vremena:''' Terapijski ugovor obično podrazumijeva tačno utvrđen broj seansi, a dinamika susreta prilagođava se potrebama procesa.
* '''Uključivanje vanjskih faktora i sistema:''' Osim redovnog zadavanja domaćih zadaća, kratki terapeuti aktivno koriste resurse iz klijentove okoline (porodica, društvene mreže podrške).
* '''Korištenje epizoda njege:''' Terapeut i klijent prolaze kroz intenzivan, ali kratak ciklus terapije, nakon čega se klijent vraća svakodnevnom životu, uz otvorenu mogućnost da se ponovo javi na novi ciklus ukoliko se pojavi potreba.

== Društveni kontekst i evaluacija ==

Savremeni trendovi u oblasti mentalnog zdravlja pokazuju sve veći interes za kratku psihoterapiju. Zdravstvena osiguranja, državna tijela i agencije za pružanje usluga sve češće zahtijevaju dokaze o ekonomskoj isplativosti i troškovnoj efikasnosti psihoterapijskih tretmana. Slično tome, poslodavci koji podržavaju programe pomoći zaposlenicima traže vremenski najefikasnije intervencije kako bi se obnovila produktivnost radnika. Na kraju, i sami klijenti prirodno teže tretmanima koji donose brže rješenje njihovih poteškoća.&lt;ref name=&quot;Fraser_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Fraser |first1=J. Scott |last2=Solovey |first2=Andrew D. |title=Brief Therapy: The Process of Change and Episodes of Care |date=2007 |publisher=American Psychological Association |url=https://corescholar.libraries.wright.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1114&amp;context=sopp |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međutim, ovakav pritisak za brzim rezultatima otvara niz stručnih rasprava. Tradicionalniji pravci upućuju kritike da se pretjeranim fokusiranjem na tehničke elemente i simptome može zanemariti dublji terapijski odnos i bazični uzroci intrapsihičkih konflikata. Zagovornici kratke terapije na to odgovaraju da broj dopuštenih seansi nije puko mehaničko ograničenje, već odraz drugačije filozofije promjene koja klijenta posmatra kao sposobnog i kompetentnog za brzu adaptaciju.&lt;ref name=&quot;Fraser_2007&quot; /&gt;

== Značajni terapeuti ==
* [[Nicholas Cummings]] (fokusirana kratka terapija)
* [[Milton H. Erickson]] ([[hypnotherapy|hipnoterapija]], [[strategic therapy|strateška terapija]])
* [[Giorgio Nardone]] (strateška kratka terapija)
* [[Steve de Shazer]] (kratka terapija fokusirana na rješenje)
* [[Paul Watzlawick]] (konstruktivizam, teorija sistema)

== Također pogledajte ==
* [[Kratka terapija s fokusom na rješenje]]
* [[Kognitivno-bihevioralna terapija]]
* [[Psihodinamika]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Brief Therapy}}
[[Kategorija:Psihoterapija]]
[[Kategorija:Savjetovanje]]
[[Kategorija:Koncepti i metode neurolingvističkog programiranja]]</text>
      <sha1>aj8v59jmgd4b5dc34obd6rt221zpuyx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Koncepti i metode neurolingvističkog programiranja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535537</id>
    <revision>
      <id>3900391</id>
      <timestamp>2026-06-24T21:34:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="374" sha1="a3bmdct4bvx4dxyklreie6lrmxjw3n7" xml:space="preserve">Radni koncepti i metode unutar [[Neurolingvističko programiranje|NLP-a]]

Napomena: Ova kategorija ne sadrži opće preglede NLP-a, niti opise pojedinačnih sistema zasnovanih na NLP-u, već isključivo koncepte, metode, tehnike i &quot;gradivne blokove&quot; unutar NLP-a.

[[Kategorija:Neurolingvističko programiranje|Koncepti i metode]]
[[Kategorija:Koncepti programskih jezika]]</text>
      <sha1>a3bmdct4bvx4dxyklreie6lrmxjw3n7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900515</id>
      <parentid>3900391</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:39:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Koncepti programskih jezika]] uklonjena; [[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3900515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="411" sha1="g7zywp8zmws3s0ye7harind1hym818o" xml:space="preserve">Radni koncepti i metode unutar [[Neurolingvističko programiranje|NLP-a]]

Napomena: Ova kategorija ne sadrži opće preglede NLP-a, niti opise pojedinačnih sistema zasnovanih na NLP-u, već isključivo koncepte, metode, tehnike i &quot;gradivne blokove&quot; unutar NLP-a.

[[Kategorija:Neurolingvističko programiranje|Koncepti i metode]]
[[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima|Neurolingvističko programiranje]]</text>
      <sha1>g7zywp8zmws3s0ye7harind1hym818o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Neurolingvističko programiranje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535538</id>
    <revision>
      <id>3900399</id>
      <timestamp>2026-06-24T21:50:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="180" sha1="7pr6qiu3sw8ky7j7926qkgdlkghtwwt" xml:space="preserve">{{Glavni|Neurolingvističko programiranje}}
{{Commonscat|Neuro-linguistic programming}}

[[Kategorija:Ljudska komunikacija]]
[[Kategorija:Pseudonauka]]
[[Kategorija:Psihoterapija]]</text>
      <sha1>7pr6qiu3sw8ky7j7926qkgdlkghtwwt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Koncepti u programskim jezicima</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535539</id>
    <revision>
      <id>3900401</id>
      <timestamp>2026-06-24T21:55:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="101" sha1="ewiabdu6eu18elea8wywvj4vfv6qxd5" xml:space="preserve">{{Commons}}

[[Kategorija:Teme u programskim jezicima|Koncepti]]
[[Kategorija:Koncepti po oblastima]]</text>
      <sha1>ewiabdu6eu18elea8wywvj4vfv6qxd5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900514</id>
      <parentid>3900401</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:38:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Koncepti po oblastima]] uklonjena; [[Kategorija:Koncepti po poljima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3900514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="6mt4jxy9ltjnaf4kfazbqgibdvyf4tj" xml:space="preserve">{{Commons}}

[[Kategorija:Teme u programskim jezicima|Koncepti]]
[[Kategorija:Koncepti po poljima|Programski jezici]]</text>
      <sha1>6mt4jxy9ltjnaf4kfazbqgibdvyf4tj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900516</id>
      <parentid>3900514</parentid>
      <timestamp>2026-06-25T10:40:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Koncepti programskih jezika]] na [[Kategorija:Koncepti u programskim jezicima]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3900514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="6mt4jxy9ltjnaf4kfazbqgibdvyf4tj" xml:space="preserve">{{Commons}}

[[Kategorija:Teme u programskim jezicima|Koncepti]]
[[Kategorija:Koncepti po poljima|Programski jezici]]</text>
      <sha1>6mt4jxy9ltjnaf4kfazbqgibdvyf4tj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Savjetovanje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535540</id>
    <revision>
      <id>3900403</id>
      <timestamp>2026-06-24T22:00:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124" sha1="mbi9q7acth3kyx5s1lncnmvqbuzmviz" xml:space="preserve">{{Commons category|Counseling}}

[[Kategorija:Lični razvoj]]
[[Kategorija:Psihoterapija]]
[[Kategorija:Uslužna zanimanja]]</text>
      <sha1>mbi9q7acth3kyx5s1lncnmvqbuzmviz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužna zanimanja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535541</id>
    <revision>
      <id>3900405</id>
      <timestamp>2026-06-24T22:03:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78" sha1="sxd5w2xisnkqq1u84wxfcq49vl0vjpp" xml:space="preserve">[[Kategorija:Zanimanja po vrstama]]
[[Kategorija:Tercijarni sektor|Zanimanja]]</text>
      <sha1>sxd5w2xisnkqq1u84wxfcq49vl0vjpp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3900407</id>
      <parentid>3900405</parentid>
      <timestamp>2026-06-24T22:07:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76" sha1="5fz63oeocrnkpu70679giih784s7o1b" xml:space="preserve">[[Kategorija:Zanimanja po vrsti]]
[[Kategorija:Tercijarni sektor|Zanimanja]]</text>
      <sha1>5fz63oeocrnkpu70679giih784s7o1b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Zanimanja po vrstama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535542</id>
    <revision>
      <id>3900406</id>
      <timestamp>2026-06-24T22:06:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3900406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="143" sha1="jpnto2ik0z3j6mo9apwf0ok2fgg1sha" xml:space="preserve">{{Commons}}

[[Kategorija:Zanimanja| ]]
[[Kategorija:Zaposlenici]]
[[Kategorija:Kategorije po vrstama]]
[[Kategorija:Klasifikacije zaposlenja]]</text>
      <sha1>jpnto2ik0z3j6mo9apwf0ok2fgg1sha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bačica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535543</id>
    <revision>
      <id>3900427</id>
      <timestamp>2026-06-25T01:22:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljen članak</comment>
      <origin>3900427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3075" sha1="chu0xrngjbsdbxge7jemgiz30rdczxc" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Bačica
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| drugo_ime            = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| alt                  = 
| opis                 = 
| slika_karte          = 
| karta_veličina       = 
| alt_karta            = 
| opis_karta           = 
| mapframe             = yes
| mapframe-caption     = Interaktivna karta jezera Bačica
| lokacija             = [[Giletinci]], općina [[Cernik (Brodsko-posavska županija)|Cernik]], [[Brodsko-posavska županija]], [[Hrvatska]]
| koordinate           = {{coord|45.2987|17.3627|type:waterbody_region:HR|display=inline,title}}
| vrsta                = [[Vještačko jezero]]
| priliv               = 
| odliv                = 
| sliv_km2             = 
| države_sliva         = {{ZID|Hrvatska}}
| dužina_km            = 
| širina_km            = 
| površina_km2         = 0.202
| dubina_m             = 
| maks_dubina_m        = 
| zapremina_km3        = 0.00128
| obala_km             = 
| nadmorska_visina_m   = 197
| ostrva               = 
| gradovi              = 
| web_stranica         = 
}}
'''Bačica''' je vještačko jezero u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]], sjeverozapadno od [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]], na južnim obroncima planine [[Psunj]]. Jezero je smješteno u blizini naselja [[Giletinci]], [[Cernička Šagovina]] i [[Cernik (Brodsko-posavska županija)|Cernik]], koji je ujedno i sjedište istoimene općine.&lt;ref name=&quot;VZS_Vodoopskrba&quot;&gt;{{cite web |title=Vodoopskrba |url=http://vzs.hr/vodoopskrba/ |website=Vodovod zapadne Slavonije |access-date=25. 6. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Hidrografske i tehničke karakteristike ==

Slivno područje akumulacije obuhvata površinu od 8,3 km², dok samo [[jezero]] zauzima površinu između 20,2 i 20,5 hektara. Ukupna zapremina jezera iznosi 1.280.000 m³.&lt;ref name=&quot;VZS_Vodoopskrba&quot; /&gt;

Brana &quot;Bačica&quot; je izgrađena kao nasuta, homogena zemljana [[brana]]. Njena građevinska visina iznosi 17–18 metara, širina krune je 5 metara, dok zapremina samog tijela brane iznosi 96.400 m³. Dužina brane u kruni nalazi se na nadmorskoj visini od 202 metra.&lt;ref name=&quot;VZS_Vodoopskrba&quot; /&gt; 

Odlukom o popisu voda I. reda u Hrvatskoj, Bačica je svrstana u kategoriju akumulacija i retencija od većeg značaja za odbranu od poplava, s obzirom na to da njen volumen prelazi granicu od 500.000 m³.&lt;ref name=&quot;NN_Popis_Voda_2010&quot;&gt;{{cite web |title=Odluka o Popisu voda I. reda |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_79_2264.html |website=Narodne novine |access-date=25. 6. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://hr.seatemperature.net/jezera/water-temp-in-lake-bacica Trenutna temperatura vode u jezeru Bačica]
* [https://vzs.hr/vodoopskrba/ Zvanična stranica Vodovoda zapadne Slavonije - Vodoopskrba i akumulacija Bačica]

[[Kategorija:Vještačka jezera u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Jezera u Brodsko-posavskoj županiji]]</text>
      <sha1>chu0xrngjbsdbxge7jemgiz30rdczxc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vještačka jezera u Hrvatskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535544</id>
    <revision>
      <id>3900428</id>
      <timestamp>2026-06-25T01:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Reservoirs in Croatia}} [[Kategorija:Vještačka jezera po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Evropi po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]]</comment>
      <origin>3900428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="191" sha1="b1sjtcrnz3vswzongic3km7ibsy2zib" xml:space="preserve">{{Commonscat|Reservoirs in Croatia}}
[[Kategorija:Vještačka jezera po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Evropi po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>b1sjtcrnz3vswzongic3km7ibsy2zib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535545</id>
    <revision>
      <id>3900429</id>
      <timestamp>2026-06-25T01:30:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Reservoirs in Bosnia and Herzegovina}} [[Kategorija:Vještačka jezera po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Evropi po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]</comment>
      <origin>3900429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="238" sha1="rdwynsh7yomq47sv1f6ikdindko8kp3" xml:space="preserve">{{Commonscat|Reservoirs in Bosnia and Herzegovina}}
[[Kategorija:Vještačka jezera po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Evropi po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>rdwynsh7yomq47sv1f6ikdindko8kp3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vještačka jezera po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535546</id>
    <revision>
      <id>3900431</id>
      <timestamp>2026-06-25T01:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Reservoirs by country}}  [[Kategorija:Vještačka jezera|*]] [[Kategorija:Jezera po državama|*Vještačka]]</comment>
      <origin>3900431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121" sha1="h2v577qn54pdchxfwginhs2mhg1k6bu" xml:space="preserve">{{Commonscat|Reservoirs by country}}

[[Kategorija:Vještačka jezera|*]]
[[Kategorija:Jezera po državama|*Vještačka]]</text>
      <sha1>h2v577qn54pdchxfwginhs2mhg1k6bu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vještačka jezera</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535547</id>
    <revision>
      <id>3900433</id>
      <timestamp>2026-06-25T01:39:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{catmore|Vještačko jezero}} {{Commonscat|Reservoirs}}  [[Kategorija:Jezera po tipu]] [[Kategorija:Vlažna područja]] [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Hidrotehnika]] [[Kategorija:Građevinarstvo]]</comment>
      <origin>3900433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="206" sha1="eqdthorusxr28pap5ue0hkoqnq3zsck" xml:space="preserve">{{catmore|Vještačko jezero}}
{{Commonscat|Reservoirs}}

[[Kategorija:Jezera po tipu]]
[[Kategorija:Vlažna područja]]
[[Kategorija:Vodene mase]]
[[Kategorija:Hidrotehnika]]
[[Kategorija:Građevinarstvo]]</text>
      <sha1>eqdthorusxr28pap5ue0hkoqnq3zsck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Jezera po tipu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535548</id>
    <revision>
      <id>3900434</id>
      <timestamp>2026-06-25T01:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Lakes by type}}  [[Kategorija:Jezera]]</comment>
      <origin>3900434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="nb18pjgmi007a1r8ac9t79qyfrrx9r1" xml:space="preserve">{{Commonscat|Lakes by type}}

[[Kategorija:Jezera]]</text>
      <sha1>nb18pjgmi007a1r8ac9t79qyfrrx9r1</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>