Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.12 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Neretva 0 1424 3913519 3892057 2026-07-24T10:42:12Z KWiki 9400 3913519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = TrainTrip-Sarajevo-Mostar.jpg | veličina_slike = 250 | opis_slike = Neretva između [[Jablanica|Jablanice]] i [[Mostar]]a | slika_karta = Sliv Neretve.gif | veličina_karte = 250 | karta_opis = Sliv Neretve označen crvenom bojom | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | dužina = 230 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = [[Ploče]] ([[Hrvatska]]) | ulijeva_se_u = [[Jadransko more]] | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1.227 | nadmorska visina ušća = 0 | prosječni protok = 341 | površina sliva = 10.380 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Slatnica, [[Župski Krupac]], [[Šištica (rijeka)|Šištica]], [[Baščica]], [[Glogošnica (rijeka)|Glogošnica]], [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]], Norin | desne_pritoke = Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], [[Radobolja]], [[Jasenica (rijeka)|Jasenica]], [[Trebižat]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} <br/> {{ZID|Hrvatska}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Mostar]], [[Počitelj]], [[Čapljina]], [[Metković]], [[Opuzen]], [[Ploče]] | sliv = [[Jadranski sliv]] | plovnost = }} [[Datoteka:Prurva horni Neretvy2, zname sestkove pereje.jpg|mini|250px|Neretva u [[Gornja Neretva|gornjem toku]]]] [[Datoteka:Neretva most.jpg|250px|mini|Most na Neretvi u [[Jablanica|Jablanici]] koji je upotrijebljen za snimanje [[film]]a ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]''.]] [[Datoteka:Salakovac, prehrada na Neretve, podel ni silnice Mostar-Sara.jpg|250px|mini|Ušće [[Mostarska Bijela|Bijele]] u Neretvu]] [[Datoteka:Mostar Stari Most 2008 2.jpg|lijevo|250px|mini|[[Stari most]] u Mostaru]] [[Datoteka:Neretva metkovic2.jpg|250px|mini|desno|Neretva s Lučkog mosta u [[Metković]]u]] [[Datoteka:Dalmatia Neretva river delta IMG 9868.JPG|mini|250px|Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od [[Ploče|Ploča]]]] '''Neretva''' je [[rijeka]] duga 230&nbsp;km, koja najvećim dijelom protječe kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (208&nbsp;km), a manjim dijelom, prije [[ušće|ušća]] u [[Jadransko more]], kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]] (22&nbsp;km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne [[obala|obale]]. Izvire u planinskim predjelima visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], ispod planine Jabuke (ogranka [[Zelengora|Zelengore]]). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven [[ekosistem]] u ovom dijelu svijeta.<ref>{{cite web |title= DNK identifikacija autohtonih bh populacija potočne pastrmke (''Salmo trutta'' m. fario L) gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher=registar.nub.ba |access-date= 15. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> Desne [[pritoka|pritoke]] Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, [[Jezernica]] ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], Grabovica, [[Radobolja]], i [[Trebižat]], a lijeve su [[Živašnica]], [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica (rijeka)|Šištica]], [[Baščica]], [[Glogošnica (rijeka)|Glogošnica]], [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]]. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do [[Konjic]]a zvala ''Borča'' ili ''Velika Borča''. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se ''Župa'', a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva. == Ime == Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija [[Narenta]], koja je bila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]] [[Narensi]]. == Historija == '''Narenta''' se može vidjeti u geografskim kartama drevnih [[Rimljani|Rimljana]] kao naziv za današnju rijeku Neretvu. Smatra se domovinom legendarnih [[Ardijejci|Ardijeja(ca)]]. [[Etimologija]] naziva se ne može sa sigurnošću utvrditi, kao ni moguća značenja riječi, ali se generalno smatra da je riječ [[Iliri|ilirskog]] porijekla. S druge strane, [[Adrian Room]], stručnjak za porijeklo riječi, u knjizi ''Brewer's Dictionary of Names, People, Places and Things'' spominje korijen riječi ''Nar'', što, prema njegovom mišljenju, na iberijanskom ili akvitanijanskom jeziku ne znači ništa drugo do ''rijeka''. Pojedini jezički entuzijasti nalaze vezu između naziva voćke, "nar" i riječi ''Narenta'' ili [[Narona]]. Također je važno spomenuti da su drevni Rimljani u svom popisu ilirskih klanova uvrstili i klan po imenu [[Narensii]]. Postoje i mišljenja da korijen naziva ''Neretva'' ima porijeklo u ilirskom jeziku. Budući da su Iliri na prostore oko Neretve stigli znatno ranije od Rimljana, ta je pretpostavka vjerovatno tačna. Tako ''Neretva'' i ''Narenta'' proizlaze iz ilirskog ''NERA-ETWA'', što znači ''božanska voda'' (''Božanska rijeka''). Naziv drevnog grada Narone podignutog na obalama Neretve također se dovodi u vezu s riječju ''Narenta''. == Tok == === Put do Konjica === {{Glavni|Gornja Neretva}} Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do [[Ulog]]a teče prema [[zapad]]u i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz [[Uloško jezero|Crvanjskog jezera]]. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i [[Hotovska Jezernica|Hotovsku Jezernicu]], kad opet teče prema zapadu u [[Glavatičevo]]. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, [[Lađanica|Lađanicu]] u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do [[Konjica]]. Zatim prima Šišticu (otoku [[Boračko jezero|Boračkog jezera]]), [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnicu]], [[Konjička Ljuta|Konjičku Ljutu]] i [[Konjičku Bijela|Konjičku Bijelu]]. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, [[Konjic]], prima [[Trešanica|Trešanicu]] i polahko se širi u [[Jablaničko jezero]]. === Jablaničko jezero === Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka: u [[Buturović Polje|Buturović Polju]] [[Neretvica|Neretvicu]], s druge obale, u [[Čelebići (Konjic)|Čelebićima]], [[Baščica|Baščicu]], a na samom kraju jezera [[Rama (rijeka)|Ramu]]. U Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog [[estuarij]]a. Neretva zatim protječe kroz [[Jablanica|Jablanicu]], gdje prima [[Doljanka|Doljanku]] i Dobrinju. === Put prema Mostarskoj kotlini === Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko [[Grabovičko jezero]], u koje se ulijevaju Glogošnica s lijeve i [[Diva Grabovica]] i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do [[Drežnica|Drežnice]]. U tom dijelu prima tridesetak povremenih potoka. Kod Drežnice prima [[Drežanka|Drežanku]], s kojom gradi [[Salakovačko jezero]]. Nakon još 3&nbsp;km prima [[Mostarska Bijela|Mostarsku Bijelu]]. Potom ulazi u [[Bijelo polje (Mostar)|Bijelo polje]] kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u [[Mostar]] dobija riječni oblik. Protječući kroz [[Mostar]], prima [[Radobolja|Radobolju]], a nizvodno [[Jasenica (rijeka)|Jasenicu]], koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu, i [[Buna (rijeka)|Bunu]]. Nakon što primi Bunu u [[Buna (Mostar)|istoimenom naselju]], izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod [[Počitelj]]a ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine. === Ušće === Iz Počitelja odlazi u [[Čapljina|Čapljinu]], gdje prima dvije pritoke. Prva je [[Bregava]], koja dotječe s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz [[Tasovčići|Tasovčiće]]. S druge je strane [[Trebižat]], najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima [[Krupa (Neretva)|Krupu]], koja istječe iz [[Hutovo blato|Hutovog blata]]. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih [[brod]]ova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]], u [[Metković]], gdje postaje [[Plovnost|plovna]]. Nizvodno od Metkovića prima Norin i Malu Neretvu u [[Opuzen]]u. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje prima Maticu. Mala Neretva odlazi jugozapadno od Opuzena, gdje preko rijeke [[Pologos]] prima vodu iz [[Deransko jezero|Deranskog blata]] i dio vode iz [[Trebišnjica|Trebišnjice]], raširujući se u brojne okuke i zaljeve.{{izvor}} Glavni rukavac ulazi u [[Komin (Ploče)|Komin]], a nakon još nekoliko kilometara u luku [[Ploče]], gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u [[Jadransko more]], dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz [[Baćinska jezera|Baćinskih jezera]], a u more se ulijeva u samim Pločama. == Hidroelektrane == U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim [[hidroenergija|hidroenergetskim]] potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više [[hidroelektrana]]: [[Hidroelektrana Jablanica|Jablanica]], [[Hidroelektrana Grabovica|Grabovica]], [[Hidroelektrana Salakovac|Salakovac]], [[Hidroelektrana Mostar|Mostar]]. == Zanimljivosti == Poznata je po [[smaragd]]nozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. [[Delta Neretve]] jedan je od rijetkih plodnih krajeva u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] na Neretvi se nalazilo [[brodogradilište]], na mjestu današnjeg [[Počitelj]]a. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim [[Nil]]om. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za [[Egipat]]. Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Neretva je jedina [[krš|kraška]] rijeka koja je uspjela savladati poniranje. [[Fauna]] Neretve i njenih pritoka veoma je raznovrsna. == Ekološko područje == Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet [[Zaštićena područja u Hrvatskoj|zaštićenih područja]], ukupne površini od 1620 hektara, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske.<ref name="wdphrvatska">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=Not+Reported |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Uz tradicionalni poljoprivredni pejzaž, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi s plantažama [[mandarina]] i staklenicima povrća.<ref name="modrouredba">{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_94_1780.html |title= Uredba o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti« |work= Narodne novine, NN 94/2020, 20. 8. 2020 |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> === Ušće Neretve === Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat "Ušće Neretve" sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s [[Caklenjača|caklenjačom]] (''Salicornia''), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mriješćenje brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja [[riba]] i [[rak]]ova za akvatorij srednje Dalmacije.<ref name="wdpdelta ner">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/67869 |title= Delta Neretve - br. 67869 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> [[File:Modro oko.jpg|mini|180px|lijevo|Modro oko]] === Modro oko i jezero Desne === Posebni ornitološki rezervat "Modro oko i jezero Desne" smješten je na djelomično [[Kras (geomorfologija)|kraškoj]] depresiji na desnoj obali Neretve. Najlakši pristup je iz [[Ploče|Ploča]]. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja postoji više izvora koji su kroz kraško podzemlje povezani s Maticom.<ref>[http://www.nasaneretva.net/zastita-okolisa/zasticena-podrucja/63-znacajni-krajobraz-modro-oko-i-jezero-uz-naselje-desne.html Modro oko i jezero uz naselje Desne]</ref> To je jedno od reprezentativnih [[Močvara|močvarnih]] ekosistema na području delte Neretve, s jezerima i okolnim tršćacima, važno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica. === Kuti === Posebni ornitološki rezervat "Kuti" smješten je na jugoistoku delte, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u blizini [[Neum]]a. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je važno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica te ptica koje migriraju jadranskim seobenim putem. === Pod Gredom === Posebni ornitološki rezervat "Pod Gredom" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965.<ref name="wdppod gredom">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15671 |title= Pod Gredom - br. 15671 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> Pruža se istočno od Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se mogu naći sredozemna gnjezdilišta [[Bukavac|bukavca]] (''Botaurus stellaris''), čija je populacija jedna od najvećih u Sredozemlju, čaplje voljak (''Ixobrychus minutus''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i patke njorke (''Aythya nyroca''). Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968. do 1979. autohtonom vegetacijom: [[Vrba|vrbom]], [[jasen]]om, topolom, kako bi se privukle ptice koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr., čaplje). === Prud === Posebni ornitološki rezervat "Prud" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.<ref name="wdpprud">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15672 |title= Prud - br. 15672 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> === Orepak === Posebni ornitološki rezervat "Orepak" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.<ref name="wdporepak">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15673 |title= Orepak - br. 15673 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> === Spomenik parkovne arhitekture – čempres === Čempres (''Cupressus sempervirens, var. pyramidalis'') smješten je u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Spomenikom parkovne arhitekture proglašen je 1965. Visina čempresa je otprilike 30&nbsp;m, opseg u prsnoj visini 3,35&nbsp;m. Najveći obujam krošnje iznosi 5&nbsp;m. Na visini između 3 i 5&nbsp;m jest splet grana, a na visini približno 10&nbsp;m bočna grana remeti piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću izuzetno je lijep i vrijedan primjerak te vrste. === Ramsarsko područje === Među pet [[Ramsarska konvencija|ramsarskih]] mjesta u Hrvatskoj jest i delta Neretve, proglašena 2. novembra 1992.<ref name="ramsarcro">{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> Područje obuhvata 12.742 ha.<ref name="ramsardelta">{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris/585 |title= Delta Neretve - Ramsarsko područje |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 [[ptica]] (115 gnjezdarica), 22 [[Reptili|gmizavca]], 11 [[vodozemci|vodozemaca]]a, 35 slatkovodnih [[riba]], od kojih je 18 endemskih, 29 vilinih konjica i 234 vrste [[leptir]]a, vodenih [[zmija]] i [[Pastrmka|pastrmki]], kao što su [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris''), koja je rasprostranjena u Neretvi i Buni, [[potočna pastrmka|potočna]] i [[kalifornijska pastrmka|kalifornijska]]. U njoj žive i [[jegulja|jegulje]]. Delta je važna migracijska stanica na [[Crno more|crnomorskom]] / mediteranskom preletnom putu za čigre i [[galeb]]ove, kao što su euroazijska žličarka (''Platalea leucorodia''), kentska žlica (''Charadrius alexandrinus'') i crnokrila štula (''Himantopus himantopus''). U [[Metković]]u je druga najveća ornitološka zbirka u Evropi. Posebnim rezervatima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. === Ekološki problemi === S druge strane, postoje razni ekološki problemi kao pretjerana [[melioracija]], koja prijeti isušivanjem svih [[močvara]], salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog [[brana]] u Bosni i Hercegovini, ljetni [[požar]]i te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontinenta kasnije uzrokuju sušu klimu i drugi). == Također pogledajte == * [[Bitka na Neretvi]] * [[Narenta]] * [[Neretvani]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Neretva}} * [https://web.archive.org/web/20150205201116/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/the_dinaric_arc_sustainable_hydropower_initiative2/ The Dinaric Arc Sustainable Hydropower Initiative] * [https://web.archive.org/web/20150205201128/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/ WWF - Neretva & Trebišnjica] * [https://web.archive.org/web/20150205201359/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/neretva/ WWF - Living Neretva Project] * [http://www.dinaricarc.net/ IUCN & WWF project - Environment for People in the Dinaric Arc]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130529050807/http://dinaricarc.net/ |date=29. 5. 2013 }} * [http://www.ptice.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=108:balkanske-rijeke-plavo-srce-evrope&catid=1:latest-news&Itemid=49&lang=bs Balkanske rijeke – Plavo srce Evrope]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20150112235252/http://www.discoverdinarides.com/en/bih WWF - Parks Dinarides] * ''Rijeke: Neretva'', dokumentarni film, [[Al Jazeera Balkans]] ([https://www.youtube.com/watch?v=VW_UtCwLjwg 1. dio], 6. 3. 2017; [https://www.youtube.com/watch?v=mZcutPNY4jA 2. dio], 13. 3. 2017) ([[YouTube]]) {{Neretva}} {{Hidrografija BiH}} {{Hidrografija Hrvatske}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Neretva| ]] [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski sliv]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] [[Kategorija:Posebni rezervati u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ramsarska područja u Hrvatskoj]] 4ma8n24k2ryeoe2yq7tsmmf104kf77z FK Borac Banja Luka 0 1556 3913453 3908036 2026-07-23T20:26:48Z Bakir123 110053 /* Evropski nastupi */ 3913453 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #d92c2c | Ime kluba = FK Borac Banja Luka | Puno ime = Fudbalski klub<br>Borac Banja Luka | Grb = FK Borac Banja Luka.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Crveno-plavi''<br>''Krajiški ponos''<br>''Velikan iz Platonove'' | Osnovan = 4. juli 1926. | Raspušten = | Lokacija = [[Banja Luka]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#d92c2c}} {{colorbox|#2d4f9e}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | Stadion = [[Gradski stadion Banja Luka|GS Banja Luka]] | Kapacitet = 9.730<ref>{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Banja Luka|url=http://www.borac-sport.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=109|website=borac-sport.com|access-date=7. 8. 2015}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} [[Zvjezdan Misimović]] | Trener = {{ZD|BiH}} [[Vinko Marinović]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkborac.net/ fkborac.net] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _borac2021h | uzorak_t1 = _borac2021h | uzorak_dr1 = _borac2021h | uzorak_š1 = _borac2021h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = 0000D8 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _borac2021a | uzorak_t2 = _borac2021a | uzorak_dr2 = _borac2021a | uzorak_š2 = _borac2021a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = _borac2021t | uzorak_t3 = _borac2021t | uzorak_dr3 = _borac2021t | uzorak_š3 = _borac2021t | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' je nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], i aktuelni je šampion. Osnovan je 1926. godine, a obnovljen 22. juna 1945. godine, nakon četverogodisnje pauze (1941–1945) zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Najveći uspjesi kluba su osvajanje kupa Jugoslavije 1988. godine, osvajanje Mitropa kupa 1992. godine, osvajanje kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te osvajanje Premijer lige Bosne i Hercegovine. Tradicionalne boje kluba su crvena i plava. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]] u Banjoj Luci, a navijačka grupa koja prati ovaj klub nosi naziv Lešinari. == Historija == [[Datoteka:FK-Borac-Banja-Luka.png|mini|lijevo|150p|Stari grb Borca]] Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali se u gostioni ''Putnik'' u Banjoj Luci po dogovoru iz 1925. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine. Razgovoru su prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika. Po tome je klub dobio svoje prvo ime "Radnički sportski klub Borac" Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf-Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković, Mustafa Softić bio je prvi, a Nikola Kuković drugi sekretar, za blagajnike su izabrani: Milan Petrović (prvi), Dušan Balaban (drugi). U upravi su još bili: Vjekoslav Rotkvić, Miloš Jovanović, Omer Isović, Božidar Ilić, Aleksandar Kovač, Dušan Petrović, Milivoje Kovačević. Tom prilikom izabran je i Nadzorni odbor a njega su sačinjavali: Đoko Jovanović, predsjednik, Dragutin Volk, Branko Krivokuća, Milan Prica, Joup Zeba. ==Uspjesi== ===Domaći=== ====Liga==== * '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]:''' **'''Prvaci (4):''' [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] **Drugoplasirani (2): [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] * '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:''' **'''Prvaci (5):''' 2000/01, 2005/06, 2007/08, 2016/17, 2018/19. '''(rekord)''' **Drugoplasirani (1): 1997/98. ====Kupovi==== * '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:''' **'''Prvaci (1):''' 1987/88. **Drugoplasirani (1): 1974. * '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]:''' **'''Prvaci (1):''' 2009/10. **Drugoplasirani (3): 2003/04, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], 2023/24. * '''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]:''' **Drugoplasirani (1): 2024. * '''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:''' **'''Prvaci (8):''' 1994/95, 1995/96, 2008/09, 2010/11, 2011/12, 2022/23, 2024/25, 2025/26. '''(rekord)''' ===Evropski=== * '''[[Mitropa kup]]:''' **'''Prvaci (1):''' 1992. == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001/02.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 3/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 55 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/20. | style="text-align:center;" | 54 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 39 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 40 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 62 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 15/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 39 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007/08.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 67 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 49 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 51 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/16. | style="text-align:center;" | 45 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 49 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 11/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 36 |- |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/2017.|2016/17.]] | [[Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 81 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 38 |- |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 80 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 4/12. | style="text-align:center;" | 36 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 67 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12. | style="text-align:center;" | 54 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 2/12. | style="text-align:center;" | 58 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 1/12. | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 78 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 2/12. | style="text-align:center;" | 81 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 1/10. | style="text-align:center; background:#ffd700;" | 86 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Domaćin ! Gost ! |- |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1975/1976.|1975/76.]] |rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{flagicon|LUX}} |[[US Rumelange|Rumelange]] |9–0 |5–1 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2. kolo |{{flagicon|BEL}} |[[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |1–0 |0–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988/89.]] |[[UEFA Kup pobjednika kupova]] |1. kolo |{{flagicon|SSSR}} |[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]] |2–0 |0–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|[[Mitropa kup 1992.|1992.]] |rowspan=2|[[Mitropa kup]] |1/2 finale |{{flagicon|ITA}} |[[US Foggia|Foggia]] |2–2 (4–2) p. |{{n/a}} |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |Finale |{{flagicon|MAĐ}} |[[BVSC Budapest]] |1–1 (5–3) p. |{{n/a}} |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]] |[[UEFA Evropska liga]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|ŠVI}} |[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]] |1–1 |0–1 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12.]] |[[UEFA Liga prvaka]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|IZR}} |[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |3–2 |1–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13.]] |[[UEFA Evropska liga]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|CG}} |[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] |2–2 |1–1 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]] |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|CG}} |[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] |1–0 |{{n/a}} |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|POR}} |[[Rio Ave FC|Rio Ave]] |0–2 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|2021/22. |[[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|UEFA Liga prvaka]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|RUM}} |[[CFR Cluj]] |2–1 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|UEFA Evropska konferencijska liga]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|SJI}} |[[Linfield FC|Linfield]] |0–0 |0−4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] |[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|FAR}} |[[B36 Tórshavn]] |2–0 |1–3 (3–4) p. |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]] |[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|AUT}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |1–2 |0–1 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=12|2024/25. |rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|ALB}} |[[KF Egnatia|Egnatia]] |1–0 |1–2 (4–1) p. |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|GRČ}} |[[PAOK FC|PAOK]] |0–1 |2–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2024/2025.|UEFA Evropska liga]] |3. kvalifikacijska runda |{{flagicon|FAR}} |[[KÍ Klaksvík|KÍ]] |3–1 |1–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |Doigravanje |{{flagicon|MAĐ}} |[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |1–1 (2–3) p. |0–0 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=8|[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|UEFA Konferencijska liga]] |rowspan=6|Ligaška faza |{{flagicon|GRČ}} |[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] |1–1 |{{n/a}} |rowspan=6|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |{{flagicon|KIP}} |[[APOEL FC|APOEL]] |{{n/a}} |1–0 |- |{{flagicon|ISL}} |[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]] |{{n/a}} |0–2 |- |{{flagicon|AUT}} |[[LASK]] |2–1 |{{n/a}} |- |{{flagicon|IRS}} |[[Shamrock Rovers FC|Shamrock Rovers]] |{{n/a}} |0–3 |- |{{flagicon|KIP}} |[[AC Omonia|Omonia]] |0–0 |{{n/a}} |- |Nokaut-faza |{{flagicon|SVN}} |[[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]] |1–0 |0–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |Osmina-finala |{{flagicon|AUT}} |[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] |1–1 |1–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025/26.]] |[[UEFA Konferencijska liga]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|AND}} |[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]] |1–4 |2–0 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=12|2026/27. |[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|UEFA Liga prvaka]] |1. kvalifikacijska runda |{{flagicon|BUG}} |[[PFC Levski Sofija|Levski Sofija]] |1–1 |0–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|UEFA Konferencijska liga]] |2. kvalifikacijska runda |{{flagicon|MOL}} |[[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] |3–0 | | |} == Stadion == [[Datoteka:Gradski stadion Banja Luka, Septembre 2012.jpg|thumb|262x262px|Stadion FK Borca]] FK Borac svoje utakmice igra na banjalučkom [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]]. Gradski stadion se nekada zvao Stadion Bana Kujundžića. Napravljen je kao domaći teren ekipi FK Krajišnik. Datum otvaranja stadiona je 5. septembar 1937. godine, vijest o svečanom otvaranju Stadiona Bana Kujundžića“ö prenijele su i tadašnje [[Vrbaske novine]].{{Izvor}} Na temeljima tog stadiona, na kom je drvene tribine konstruisao inžinjer Žarko Malić, ponikao je sadašnji Gradski stadion Banjaluka. FK Krajišnik je nakon Drugog svjetskog rata dobio današnji naziv i danas stadion služi kao domaći teren Fudbalskog kluba Borac. == Navijači == Navijači Borca su poznati pod imenom ''Lešinari''. Oni prvenstveno prate domaće i gostujuće utakmice fudbalskog kluba, ali povremeno prate i [[OKK Borac Banja Luka|košarkaše]] i [[RK Borac Banja Luka|rukometaše]] Borca. Njihovi transparenti se prvi put na stadionu pojavljuju 18. novembra 1987. godine, na utakmici kupa između Borca i [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Od sezone 2017/18. se nalaze na sjevernoj tribini, dok su prije toga bili smješteni na istočnoj tribini. == Igrači == === Trenutni sastav === ''Posljednja izmjena: 26. juni 2021.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Bojan Pavlović|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Filip Račić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dino Ćorić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Bojan Marković|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Almedin Ziljkić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Đorđe Ćosić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Siniša Dujaković|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=KAM|ime=Donald Molls|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Aleksandar Vojnović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Aleksandar Subić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Jovo Lukić|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=Dejan Bosančić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=David Čavić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=Stojan Vranješ|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=SRB|ime=Dejan Meleg|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Đorđe Milojević|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=GRČ|ime=Panagiotis Moraitis|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=Goran Zakarić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Nikola Ćetković|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=CG|ime=Milan Vušurović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Amar Begič|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Enver Kulašin|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=HRV|ime=Ante Živković|poz=V}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Poznati igrači == {{Glavni|Bivši nogometaši FK Borac Banja Luka}} {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|JUG}} [[Zlatan Arnautović]] * {{ZD|JUG}} [[Suad Beširević]] * {{ZD|JUG}} [[Milorad Ratković]] * {{ZD|JUG}} [[Borče Sredojević]] * {{ZD|JUG}} [[Mladen Klobučar]] * {{ZD|JUG}} [[Abid Kovačević]] * {{ZD|BIH}} [[Branislav Kunić]] * {{ZD|BIH}} [[Vladar Grujić]] * {{ZD|BIH}} [[Miroslav Stevanović]] * {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] * {{ZD|BIH}} [[Ognjen Vranješ]] * {{ZD|BIH}} [[Bojan Puzigaća]] {{div col end}} == Treneri == {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1960–1962) * {{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1963) * {{ZD|JUG}} [[Momčilo Spasojević]] (1963–1967) * {{ZD|JUG}} [[Đorđe Detlinger]] (1967–1968) * {{ZD|JUG}} [[Krešimir Arapović]] (1968–1970) * {{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]] (1970–1972) * {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]] (1972) * {{ZD|JUG}} [[Miljenko Mihić]] (1975) * {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1977–1984) * {{ZD|JUG}} [[Zoran Smileski]] (1984–1985) * {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1985–1988) * {{ZD|JUG}} [[Josip Kuže]] (1988–1989) * {{ZD|JUG}} [[Vladimir Popović|Vladica Popović]] * {{ZD|JUG}} [[Marko Valok]] * {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]] * {{ZD|JUG}} [[Ivan Čabrinović]] * {{ZD|JUG}} [[Stanko Poklepović]] (1989–1990) * {{ZD|JUG}} [[Mirko Bazić]] (1990) * {{ZD|JUG}} [[Boris Marović]] (1990) * {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (1990–1992) * {{ZD|BIH|1992}} [[Nenad Gavrilović]] * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] (2002) * {{ZD|CG}} [[Nikola Rakojević]] (2003) * {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]] (2003) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Vukša]] (2004) * {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (2005–2006) * {{ZD|BIH}} [[Mihajlo Bošnjak]] (2006) * {{ZD|BIH}} [[Slavoljub Stojanović]] (2006) * {{ZD|BIH}} [[Ilija Miljuš]] (2006) * {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] (2006–2007) * {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2007–2008) * {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2009–2010) * {{ZD|SRB}} [[Zoran Marić]] (2010) * {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2010–2011) * {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]] (2011) * {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2011–2012) * {{ZD|SRB}} [[Slaviša Božičić]] (2012) * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2012–2013) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2013–2014) * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2014–2015) * {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2015–2016) * {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2016–2017) * {{ZD|BIH}} [[Marko Tešić]] ''(privremeno)'' (2017) * {{ZD|BIH}} [[Željko Vranješ]] (2017) * {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2017) * {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2017–2018) * {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] ''(privremeno)'' (2018) * {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2018–2019) * {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] (2019–2020) * {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2020) * {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2020–2021) * {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2021) * {{ZD|ŠVE}} [[Nemanja Miljanović]] (2021–2022) * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2022) * {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] (2022) * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2022–2024) * {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2024–2025) * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2025–danas) {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fkborac.net Službena stranica] * [http://www.borac-sport.com Stranica sportskog društva Borac] * [https://web.archive.org/web/20150407000031/http://www.lesinari1987.net/ Stranica navijača Borca] {{Navkutije |ime = |naslov = FK Borac u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Borac]] [[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|Borac]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Borac]] [[Kategorija:FK Borac Banja Luka|*]] [[Kategorija:1926. u Bosni i Hercegovini]] buxh8vqjemzcxfe16ck0ydiuklc0ac9 HŠK Zrinjski 0 1567 3913455 3908035 2026-07-23T21:26:16Z Bakir123 110053 /* Utakmice */ 3913455 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #da251c | Boja2 = #ffffff; border:1px solid #da251c | Ime kluba = HŠK Zrinjski Mostar | Puno ime = Hrvatski športski klub<br/>Zrinjski Mostar | Grb = HŠK Zrinjski.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Plemići'' | Osnovan = 1905. | Raspušten = | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#ffffff}} {{colorbox|#da251c}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion pod Bijelim Brijegom|Bijeli Brijeg]] | Kapacitet = 7.255<ref>{{cite web|title=Kapacitet Stadiona pod Bijelim Brijegom|url=http://www.hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski|website=hskzrinjski.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150815160808/http://hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski|archive-date=15. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Denis Lasić]] | Trener = [[Simon Rožman]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Stjepana Radića 45, <br />88000 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.hskzrinjski.ba/ hskzrinjski.ba] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _redrightsash | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _whiterightsash | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FF0000 | tijelo2 = FF0000 | desna ruka2 = FF0000 | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FF0000 }} {{Zrinjski}} '''Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar''' bosanskohercegovački je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a. Osnovan je 1905. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Još 1896. ugledni mostarski Hrvati zatražili su da se osnuje sportsko društvo hrvatske omladine pod nazivom "Hrvatski sokol”, što nije bilo dopušteno {{Izvor}}. Ipak, nešto manje od deset godina poslije, 1905. u prostorijama "Hrvoja", hrvatska omladina na čelu s profesorom Kuštrebom osniva đački sportski klub koji 1912. prerasta u gimnazijski sportski klub "Zrinjski" Mostar. Uspješan rad i rezultati kluba bilježe se do 1914, kada mu se zabranjuje rad. Tek 1917. godine HŠK "Zrinjski" Mostar stapa se s Hrvatskim radničkim omladinskim sportskim klubom, koji je postojao pri Hrvatskoj radničkoj zadruzi. Objedinjeni klub dobio je novo ime "Hercegovac". === Prvak Mostara 1923. === Zrinjski je postao prvak Mostara pobijedivši na svom terenu preko puta Stare bolnice jakog konkurenta jugoslavenski sportski klub rezultatom 1:0. Na jedinoj klupskoj fotografiji iz tog vremena zapisan je kompletan sastav: Smoljan, Vrančić, Vlaho, Bebek, Janjušić, Omerović, Golić, Miličević, Omeragić, Kučinović i Štimac. Vrijedne podatke o djelovanju kluba u razdoblju između dva svjetska rata pamti Ivan Rebac. Iako je Zrinjski bio omiljen kod građanstva, nije imao naklonost vlasti. Evo dva podatka koja to potvrđuju. Od petnaest fudbalera Zrinjskog samo je jedan bio zaposlen, za razliku od JŠK-a gdje su rijetki bili bez posla, a 1936. Zrinjskom je zbog hrvatskog grba zabranjen nastup u [[Dubrovnik]]u. U četvrtom desetljeću 20. vijeka Zrinjski je često gostovao u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Na osnovi dvije sačuvane fotografije iz 1933. i 1934. za Zrinjski su tada igrali Šarac, Nuić, Mijan, Ćurković, Buhač, Komljenović, Novak, Boban, Šunjić, Vlak, Barbarić, Rotin i Rebac. Normalno da je spisak svih igrača teško kompletirati, ali sigurno da su dres ''plemića'' nosile desetine fudbalera u tom razdoblju. Više u sjećanjima, nego u dokumentima, ostalo je zapamćeno da su predsjednici Zrinjskog bili Miško Mikulić, Drago Turkelj, Jakša Miljković, Blaška Slišković. [[Drugi svjetski rat]] poremetio je razvoj Zrinjskog. Tokom 1941. Zrinjski se zajedno sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] iz Sarajeva i Hrvojem iz Banje Luke priključio Prvoj hrvatskoj ligi koja je formirana spomenute godine nakon što je NDH bila primljena u članstvo [[FIFA]]-e. Iz tog razdoblja ostale su fotografije iz susreta Zrinjskog protiv splitskog Hajduka i zagrebačkog Građanskog. Također je ostao trag da je Zrinjski u Mostaru 1943. igrao protiv ''Muslimanskog omladinskog kluba Jedinstvo'' i pobijedio rezultatom 2:1. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Zrinjski nastupa u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. U nezavršenom prvenstvu 1941. klub zauzima četvrto mjesto sa devet bodova. Godinu poslije u grupi D (grupa sa klubovima iz BiH) Zrinjski zauzima drugo mjesto iza sarajevskog [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-a]] <ref>{{Cite web |url=http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=104&Itemid=42 |title=Tabela prvenstva NDH od 1940. - 1944. na nogonet.hr |access-date=26. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070824205832/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=104&Itemid=42 |archive-date=24. 8. 2007 |url-status=dead }}</ref>. === Pola vijeka zabrane === Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]] klubu je opet zabranjen rad. Tada je nova vlast zabranila svim sportskim i kulturnim udrugama s nacionalnim predznakom obnovu rada. Ova zabrana rada kluba je trajala punih 47 godina pa je tek 1992. svečano u [[Međugorje|Međugorju]] obnovljen rad "Hrvatskog športskog kluba "Zrinjski" Mostar". Od obnavljanja rada, u junu 1992. HŠK "Zrinjski" se takmičio u tri različita prvenstva, ali uvijek u najkvalitetnijem rangu koji je u određenom razdoblju postojao. == Uspjesi == *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. '''(rekord)''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2023/2024.|2023/24]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]] *'''[[Prva liga Herceg-Bosen u nogometu|Prva liga Herceg-Bosne]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1993/94, 1997/98. == Nastupi u Evropskim takmičenjima == Svoj prvi nastup u Evropi Zrinjski je zabilježio u ljeto 2000, kada je Zrinjski nastupio u prvom kolu [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kupa]] protiv [[Švedska|švedske]] [[Västra Frölunda IF|Västra Frölunde]]. U prvoj utakmici Zrinjski je izgubio 1:0, a u uzvratu u Mostaru bili su jako blizu prolaska u drugo kolo jer su vodili pogocima Miloša i Buhića, ali su u produžetku primili pogodak koji ih je izbacio. U sezoni 2005/06. igrali su u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Nakon pobjede u gostima protiv [[Luksemburg|Luksemburškog]] prvaka [[F91 Dudelange|Dudelangea]] od 1-0 u uzvratu pod Bijelim Brijegom je doživljena prava katastrofa, Zrinjski je poražen sa 4-0 i tako je završio svoj izlet u Evropu. U sezoni 2006/07. Zrinjski je izborio takmičenje u Intertoto kupu gdje su u prvom kolu pobijedili predstavnika [[Malta|Malte]] [[Marsaxlokk FC|FC Marsaxlokk]] ukupnim rezultatom 3-0, a u drugom kolu su ispali ukupnim rezultatom 4-2, nakon poraza na svom terenu od 3-1 protiv [[Izrael]]skog tima [[Maccabi Petah Tikva FC|Maccabi Petach Tikva]]. Sezonu 2007/08. Zrinjski je otvorio utakmicom protiv Partizana na [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijelom Brijegu]] u okviru [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. Nakon nereda koje su pokrenuli navijači Partizana utakmica je bila na rubu prekida, ali je ipak nastavljena a Zrinjski je izgubio 6-1. U uzvratnoj utakmici u Beogradu, Zrinjski je izgubio 5-0. Međutim, Partizan je nedugo kasnije izbačen iz evropskih takmičenja zbog divljanja navijača, a Zrinjski je umjesto njega prošao dalje. Protivnik mu je bio [[FK Rabotnički]], a Zrinjski je izbačen ukupnim rezultatom 1-2. U sezoni 2008/09. protivnici su mu bili [[FC Vaduz|Vaduz]], koji su izbacili, te [[SC Braga|Braga]], od koje su izgubili ukupnim rezultatom 0-3. U sezoni 2009/10. ispali su od [[Slovačka|slovačkog]] [[ŠK Slovan Bratislava|Slovana]]. U prvoj utakmici ostvarili su pobjedu od 1-0, međutim, u drugoj su izgubili 4-0 i tako se oprostili od Evrope. Sezona 2010/11. obilježena je pobjedama nad [[Kazahstan|kazastanskim]] [[FK Tobol|Tobolom]]<ref>http://www.mostar-info.com/index.php?option=com_content&view=article&id=574:zrinjsk-i-u-uzvratu-pobijedio-tobol&catid=43:sport&Itemid=69{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> i [[San Marino|sanmarinskim]] [[SP Tre Penne|Tre Penneom]], koji su izbacili zanimljivim rezultatom 13-3, u dvije utakmice<ref>http://www.19srpanj.com/index.php?option=com_content&view=article&id=644:zrinjski-s-13-pogodaka-potopioq-tre-penne-&Itemid=135{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, ali i ispadanjem od [[Danska|danskog]] [[Odense Boldklub|Odensea]], ukupnim rezultatom 3-5.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhmagazin.com/sport/3265-odense-zrinjski-53-.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101201103023/http://www.bhmagazin.com/sport/3265-odense-zrinjski-53-.html |archive-date=1. 12. 2010 |url-status=dead}}</ref> === Utakmice === {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno ! |- | [[UEFA Intertoto kup 2000.|2000.]] | [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] | 1K | {{flagicon|ŠVE}} [[Västra Frölunda IF|Västra Frölunda]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 2–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2005/2006.|2005/06]]. | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|LUX}} [[F91 Dudelange|Dudelange]] | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup 2006.|2006.]] | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] | 1K | {{flagicon|MLT}} [[Marsaxlokk FC|Marsaxlokk]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 4–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2K | {{flagicon|IZR}} [[Maccabi Petah Tikva FC|Maccabi Petah Tikva]] | style="text-align:center;"| 1–3 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[Kup UEFA 2007/2008.|2007/08.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1KV | {{flagicon|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]] | style="text-align:center;"| 1–6 | style="text-align:center;"| 0–5 | style="text-align:center;"| 1–11 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2Q | {{flagicon|MAK}} [[FK Rabotnički|Rabotnički]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1KV | {{flagicon|LIH}} [[FC Vaduz|Vaduz]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 5–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|POR}} [[SC Braga|Braga]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 0–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 1–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|KAZ}} [[FK Tobol|Tobol]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 4–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV |{{flagicon|SMR}} [[SP Tre Penne|Tre Penne]] | style="text-align:center;"| 4–1 | style="text-align:center;"| 9–2 | style="text-align:center;"| 13–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|DAN}} [[Odense Boldklub|Odense]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 3–5 | style="text-align:center;"| 3–5 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|AND}} [[UE Santa Coloma]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 3–1 | style="text-align:center;"| 4–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|BUG}} [[PFK Botev Plovdiv|Botev Plovdiv]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- || [[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014/15.]] || [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 2–0 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16.]] | [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|ARM}} [[FK Širak|Širak]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17.]] | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|POL}} [[Legia Varšava]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18.]] | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| 2018/19. | [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | style="text-align:center;"| 1−1 | style="text-align:center; "| 0−1 | style="text-align:center;"| 1−2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|Evropska liga]] | 2KV | {{flagicon|MLT}} [[Valletta FC|Valletta]] | style="text-align:center;"| 1−1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 3−2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|Evropska liga]] | 3KV | {{flagicon|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]] | style="text-align:center;"| 1−1 | style="text-align:center;"| 0−1 | style="text-align:center;"| 1−2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|MAK}} [[Akademija Pandev]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 6–0 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | style="text-align:center;"| 3–0 | {{n/a}} | {{n/a}} | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 3–2 | {{n/a}} | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 2–2<sup>'''[[#1|1]]''' | {{n/a}} | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="4"| 2022/23. | [[UEFA Liga prvaka 2022/2023.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | style="text-align:center;"| 0−0 | style="text-align:center; "| 0−1 | style="text-align:center;"| 0−1 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|Evropska konferencijska liga]] | 2KV | {{flagicon|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] | style="text-align:center;"| 3–2 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 4–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|KAZ}} [[FK Tobol|Tobol]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 2–2<sup>'''[[#2|2]]''' | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="7"| 2023/24. | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|ARM}} [[FK Urartu|Urartu]] | style="text-align:center;"| 2–3 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 3–3<sup>'''[[#3|3]]''' | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|Evropska liga]] | 3KV | {{flagicon|ISL}} [[Breiðablik]] | style="text-align:center;"| 6–2 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 6–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|AUT}} [[LASK]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|Evropska konferencijska liga]] | rowspan="3"| GF | {{flagicon|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]] | style="text-align:center;"| 4–3 | style="text-align:center;"| 0–1 | rowspan="3" style="text-align:center;"| 4/4. | rowspan="3"| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|POL}} [[Legia Varšava]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 0–2 |- | rowspan="3"| [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | rowspan="3"| [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Bravo|Bravo]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 3–1 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|BUG}} [[Botev Plovdiv]] | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|POR}} [[Vitória SC|Vitória de Guimarães]] | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 0–7 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="11"| 2025/26. | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 4–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 2–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2025/2026.|Evropska liga]] | 3KV | {{flagicon|ISL}} [[Breiðablik]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 0–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="7"| [[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|Konferencijska liga]] | rowspan="6"| LF | {{flagicon|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]] | style="text-align:center;"| 5–0 | {{n/a}} | rowspan=6 style="text-align:center;"| 23/36. | rowspan=6| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | {{flagicon|NJE}} [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 0–6 |- | {{flagicon|ŠVE}} [[BK Häcken|Häcken]] | style="text-align:center;"| 2–1 | {{n/a}} |- | {{flagicon|POL}} [[Raków Częstochowa]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | style="text-align:center;"| 1–1 | {{n/a}} |- | Nokaut-faza | {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|2026/27.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | 2KV | {{flagicon|ISL}} [[Valur]] | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| | |} :<div id="1"><sup>1</sup> <small> APOEL slavio sa 4–2 nakon izvođenja penala.</small></div> :<div id="2"><sup>2</sup> <small> Slovan Bratislava slavio sa 6–5 nakon izvođenja penala.</small></div> :<div id="3"><sup>3</sup> <small> Zrinjski slavio sa 4–3 nakon izvođenja penala.</small></div> == Navijači == Gotovo od obnavljanja Zrinjskog postoje i najvatreniji navijači Zrinjskog, [[Ultras - Mostar|Ultrasi]] koji su u aprilu 2004. u derbiju protiv Sarajeva proslavili desetu godišnjicu. Ultrasi su osnovani u aprilu 1994, kad je napravljen Inicijativni odbor Kluba navijača Zrinjskog, koji je imao za cilj da organizira skupštinu navijača. Godine 1997. održana je i prva službena skupština Kluba Navijača na kojoj je bilo prisutno preko 400 sudionika. Nakon te Skupštine jedna od udarnih podgrupa Ultras-a bila je ekipa navijača pod imenom "Zrinjevci". Ultrasi od 2000. dodjeljuju nagradu za najboljeg igrača sezone koja od sezone 2003/2004. nosi ime Filip Šunjić – Pipa u spomen na tragično preminulog navijača Zrinjskog. Dobitnici te nagrade do sada su bili [[Slaven Musa]], [[Ivica Matas]], [[Armando Marenzzi]], [[Luka Modrić]], [[Zoran Rajović]], [[Ivica Džidić]], [[Sulejman Smajić]], [[Mario Ivanković]], [[Krešimir Kordić]], [[Toni Šunjić]], [[Marin Aničić]], [[Igor Melher]], [[Pero Stojkić]], [[Anto Radeljić]], [[Vučina Šćepanović]], [[Daniel Graovac]], [[Slobodan Jakovljević]], [[Ognjen Todorović]] i [[Marin Galić]].<ref>{{cite web |title=Trofej FŠP |url= http://www.ultras-zrinjski.net/trofej-filip-sunjic-pipa/ |website=Klub navijača "Ultras-Zrinjski" Mostar |access-date=19. 6. 2020 |date=30. 11. 2014}}</ref> ==Stadion== HŠK Zrinjski svoje nogometne utakmice igra na [[Stadion pod Bijelim brijegom|Stadionu pod Bijelim brijegom]], koji je nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] dobio novo ime - Stadion HŠK Zrinjski. To je višenamjenski stadion koji je izgrađen 1971. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu igrati i noćne utakmice. Stadion može primiti 25.000 gledalaca i to je drugi stadion po kapacitetu u BiH. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istočnu (stajanje). U vrijeme izgradnje stadiona "Pod Bijelim brijegom" (1960-ih) HŠK Zrinjski je bio odlukom komunističkih vlasti zabranjen, te samim tim nije mogao igrati utakmice na stadionu, a 1993. [[FK Velež Mostar|FK Velež]] je primoran igrati utakmice na [[Stadion "Rođeni"|Stadionu "Rođeni" u Vrapčićima]]. U posljednjem ratu u BiH veliki dio arhiva FK Veleža koji se nalazio u zgradi uprave je uništen , kao i mnogi trofeji, plakete i ostala vrijedna dokumentacija, a sam stadion pretrpio je nekolika granatiranja, Odlukama gradskih vlasti, HŠK Zrinjski igra na svom stadionu koji službeno nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski". ==Dres== U prvim godinama postojanja (prije Prvog svjetskog rata) Zrinjski je koristio crvene majice i bijele šorceve. Nakon Prvog svjetskog rata klub svoje utakmice igra u majicama sa kombinovanim crveno-bijelim okomitim prugama i u majicama sa kombinovanim crveno-bijelim vodoravnim prugama što je simbolizovalo boje hrvatskog grba. U tridesetim godinama dvadesetog stoljeća počinju se koristiti bijele majice s crvenom vodoravnom prugom i bijeli šorcevi te bijele majice s crvenom lentom i bijeli šorcevi kao domaći dresovi, a crvene majice s bijelom vodoravnom prugom i bijeli šorcevi te crvene majice s bijelom lentom i bijeli šorcevi kao gostujući dresovi. U nogometnoj ligi NDH i prijateljskim utakmicama tokom drugog svjetskog rata klub je nastupao u majicama crvene boje s bijelim rukavima i šorcevima. Prve utakmice nakon obnavljanja rada kluba 1992. Zrinjski je igrao u dresovima identičnim onima od hrvatske nogometne reprezentacije dakle majicama sa crvenim i bijelim kockicama i bijelim šorcevima. Od 1993. do 1995. klub koristi već viđene dresove, tj. majice s kombiniranim crveno-bijelim vodoravnim prugama i plave šorceve. Nakon 1995. počinje tradicija korištenja bijele majice s crvenom lentom i bijelih šorceva kao glavnog dresa. Ta tradicija je prekinuta u jesenskoj polusezoni 2005/06. Premijer lige BiH kada su nastupali u bijelim majicama i šorcevima. Zrinjski danas kao domaće dresove koristi bijele majice s crvenom lentom i bijele šorceve, a kao gostujuće crvene majice s bijelom lentom i crveni šorc. ==Nogometna škola== Klub je od početka rada veliku pažnju poklanjao omladinskoj školi, kroz koju je prošao veliki broj igrača i koju uprava kluba štiti i podržava kako mladi igrači ne bi odlazili iz kluba. Mlade selekcije su, također, nastupale na velikom broju turnira, osvajale su titulu šampiona Herceg-Bosne, te plasirale se i u završno takmičenje za šampiona BiH. Juniori Zrinjskog su u sezoni 2006/07. osvojili naslov šampiona Bosne i Hercegovine, a neki od tih igrača već su pronašli svoje mjesto i u prvoj momčadi kluba. Jedan od ponajboljih igrača te juniorske momčadi Zrinjskog je bio Ivan Peko, koji je iz Zrinjskog prešao u zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Juniori Zrinjskog su u sezoni 2008/09. osvojili Omladinski nogometni kup Bosne i Hercegovine. Pioniri Zrinjskog su osvojili naslov Omladinske nogometne lige Hercegovačko-neretvanskog kantona u sezoni 2008/09. == Treneri == {{div col|colwidth=25em}} * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (1998–1999) * {{ZD|BIH}} [[Vladimir Skočajić]] (2000) * {{ZD|HRV}} [[Vjeran Simunić]] (2001) * {{ZD|BIH}} [[Ivica Barbarić]] (2001–2003) * {{ZD|BIH}} [[Franjo Džidić]] (2003) * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Deverić]] (2003–2004) * {{ZD|BIH}} [[Franjo Džidić]] (2004–2005) * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2005–2007) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2007–2010) * {{ZD|SLO}} [[Marijan Bloudek]] (2010) * {{ZD|BIH}} [[Slaven Musa]] (2010–2012) * {{ZD|BIH}} [[Draženko Bogdan]] ''(privremeno)'' (2012) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Perić]] (2012–2013) * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] (2013–2014) * {{ZD|HRV}} [[Mišo Krstičević]] (2015) * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2015–2016) * {{ZD|BIH}} [[Ivica Barbarić]] (2016–2017) * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2017–2018) * {{ZD|HRV}} [[Ante Miše]] (2018) * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2018–2019) * {{ZD|HRV}} [[Hari Vukas]] (2019) * {{ZD|BIH}} [[Nenad Gagro]] ''(privremeno)'' (2019) * {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2019–2020) * {{ZD|BIH}} [[Sergej Jakirović]] (2020–2022) * {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] (2022–2023) * {{ZD|HRV}} [[Mario Ivanković]] ''(privremeno)'' (2023–2024) * {{ZD|CG}} [[Željko Petrović]] (2024) * {{ZD|HRV}} [[Mario Ivanković]] (2024–2025) * {{ZD|HRV}} [[Igor Štimac]] (2025–2026) * {{ZD|SVN}} [[Simon Rožman]] (2026–danas) {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi|Mostarski gradski derbi Velež - Zrinjski]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|HŠK Zrinjski Mostar}} * [http://www.hskzrinjski.ba Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=73390/profile/index.html Zrinjski] na uefa.com {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = NK Zrinjski u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Zrinjski Mostar]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Zrinjski]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1905.|Zrinjski Mostar]] [[Kategorija:HŠK Zrinjski|*]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] r8xxym98zja4vbcs68iz4bs7pniqgjv 2000. 0 4639 3913458 3902267 2026-07-23T22:06:39Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[19. mart]] – [[Đani Salčin]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš 3913458 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2000. ([[Rimski brojevi|MM]])''' je bila prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 2000. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 1000. i posljednja godina 2. milenija, 100. i zadnja godina 20. stoljeća i prva godina 2000-tih. == Događaji == * [[15. januar]] – U beogradskom hotelu "Interkontinental" ubijen [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović-Arkan]]. * [[7. februar]] – U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije [[Pavle Bulatović]]. * [[14. februar]] – Svemirska letjelica [[NEAR Shoemaker]] ušla je u orbitu oko [[asteroid]]a [[433 Eros]] i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.[http://near.jhuapl.edu/] * [[26. mart]] – [[Vladimir Putin]] izabran za predsjednika [[Rusija|Rusije]]. * [[3. april]] – Snage [[NATO]]-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na [[Pale|Palama]] uhapsile jednog od čelnika [[bosanski Srbi|bosanskih Srba]] [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] na osnovu tajne optužnice [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] ([[ICTY]]). * [[3. maj]] – [[Konjunkcija (astronomija)|Konjunkcija]] svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića [[Uran]]a. Na malom području neba sreli su se [[Sunce]] i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], te planete [[Merkur (planeta)|Merkur]], [[Venera (planeta)|Venera]], [[Mars (planeta)|Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn (planeta)|Saturn]]. * [[13. maj]] – Na [[Magistralna cesta M17|magistralnoj cesti M17]], kod mjesta [[Zli brijeg]] [[općina]] [[Kakanj]], autobus ''[[Buco-trans]]a'' pao s mosta prilikom čega su izginula 43 putnika. * [[10. juni]] – Početak [[Euro 2000.|Evropskog nogometnog prvenstva]] u zajedničkoj organizaciji [[Belgija|Belgije]] i [[Holandija|Holandije]]. * [[2. juli]] – [[Francuska nogometna reprezentacija|Nogometna reprezentacija Francuske]] postala je novi evropski prvak pobijedivši reprezentaciju [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u finalu evropskog prvenstva rezultatom 2:1. * [[25. juli]] – Nadzvučni putnički avion [[Concorde]] srušio se nedugo nakon polijetanja iz [[Pariz]]a, a u nesreći je poginulo svih 109 putnika i članova posade te petero osoba na kopnu. * [[12. august]] – Ruska podmornica [[Kursk]] potonula je u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]], a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj. * [[15. septembar]] – Otvorene su [[Olimpijske igre 2000.|Olimpijske igre]] u [[Sydney]]ju. * [[24. septembar]] – Održani vanredni izbori za predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i redovni izbori za jugoslavenski parlament i lokalnu samoupravu u [[Srbija|Srbiji]]. Vojislav Koštunica (kandidat srbijanske ujedinjene opozicije) pobjedio Slobodana Miloševića, a Miloševićeva partija ubjedljiva izgubila na saveznom i lokalnom nivou. * [[28. septembar]] – Izborna komisija SRJ objavljuje da Koštunica nije pobjedio u prvom krugu, te se mora organizovati drugi krug. Nastaju demonstracije po Srbiji. * [[1. oktobar]] – Zatvorene Olimpijske igre u Sydneyju. * [[5. oktobar]] – Masovne demonstracije u [[Beograd]]u, tokom kojih je više stotina hiljada ljudi na silu zauzelo najvažnije državne institucije, označile kraj vladavini [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. * [[6. oktobar]] – U obraćanju narodu preko televizije, Milošević priznaje pobjedu opozicije. * [[7. oktobar]] – Vojislav Koštunica svečano stupio na dužnost predsjednika SR Jugoslavije. * [[7. novembar]] – [[George W. Bush]] je pobijedio [[Al Gore|Ala Gorea]] na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi [[Florida|Floridi]]. * [[16. novembar]] – [[Bill Clinton]] postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio [[Vijetnam]]. * [[17. novembar]] – Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u [[slovenija|Sloveniji]], poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina. * [[17. novembar]] – [[Alberto Fujimori]] svrgnut s položaja predsjednika [[Peru]]a. * [[24. novembar]] – [[jugoslavija|Jugoslavenski]] predsjednik [[Vojislav Koštunica]] doputovao u [[Zagreb]] na Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije, što je bila prva posjeta nekog zvaničnika Jugoslavije [[hrvatska|Hrvatskoj]] od raspada [[SFRJ]]. * [[27. novembar]] – Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj [[Lærdalstunnel]], najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara. * [[28. novembar]] – [[Ukrajina|Ukrajinski]] političar [[Oleksander Moroz]] javno je optužio predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučmu]] za učestovanje u ubistvu novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]]. * [[8. decembar]] – U [[Ottawa|Ottawi]] održan prvi svjetski samit posvećen [[kultura|kulturi]] i [[umjetnost]]i, na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti. * [[23. decembar]] – Na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije, opoziciona grupa pod nazivom Demokratska opozicija Srbije osvojila čak 176 zastupničkih mjesta (od 250). Miloševićev SPS osvojio 37 mjesta. * [[30. decembar]] – U više eksplozija bombi na različitim mjestima u metropolitanskom području [[Manila|Manile]], glavnog grada [[Filipini|Filipina]], poginule 22 osobe, a ranjeno ih je stotinjak. == Rođeni == === Januar=== * [[17. januar]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[9. mart]] – [[Nika Vodan]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]] * [[19. mart]] – [[Đani Salčin]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš * [[26. mart]] – [[Xavier Castañeda]], američko-bosanskohercegovački košarkaš === April === === Maj === * [[2. maj]] – [[Ilma Karahmet]], bosanskohercegovačka pjevačica * [[27. maj]] – [[Anne de Besche]], norveško-danska [[biatlon]]ka * [[31. maj]] – [[Tereza Voborníková]], [[češka]] [[biatlon]]ka === Juni === === Juli === * [[11. juli]] – [[Judita Traubaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[18. juli]] – [[Júlia Machyniaková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[21. juli]] – [[Erling Haaland]], [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]aš * [[24. juli]] – [[Shilo Rousseau]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[27. juli]] ** [[Mária Remeňová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka ** [[Zuzana Remeňová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka === August === === Septembar === * [[6. septembar]] – [[Camille Bened]], francuska [[biatlon]]ka * [[29. septembar]] ** [[Amy Baserga]], švicarska [[biatlon]]ka ** [[Benita Peiffer]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Luci Anderson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[14. decembar]] – [[Ema Kapustová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[10. januar]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica * [[19. januar]] – [[Hedy Lamarr]], američka filmska glumica i izumiteljica * [[20. januar]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica === Februar === * [[1. februar]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac; === Mart === * [[1. mart]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]; * [[9. mart]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica * [[10. mart]] – [[Ivo Robić]], hrvatski pjevač === April === * [[3. april]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof === Maj === === Juni === * [[19. juni]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[1. juli]] – [[Walter Matthau]], američki glumac * [[24. juli]] – [[Ahmad Shamlou]], iranski pisac i novinar === August === * [[5. august]] – [[Alec Guinness]], britanski glumac * [[12. august]] – [[Loretta Young]], američka [[glumica]] * [[15. august]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica === Septembar === * [[30. septembar]] – [[Heikki Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Oktobar === === Novembar === * [[17. novembar]] – [[Louis Néel]], francuski fizičar === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica * [[15. decembar]] – [[Haris Brkić]], bosanskohercegovački košarkaš == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Žores Alferov]], [[Rusija]] ** [[Herbert Kroemer]], [[Njemačka]] ** [[Jack S. Kilby]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Alan Heeger]], [[SAD]] ** [[Alan MacDiarmid]], [[SAD]] / [[Novi Zeland]] ** [[Hideki Shirakawa]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Arvid Carlsson]], [[Švedska]] ** [[Paul Greengard]], [[SAD]] ** [[Eric Kandel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Gao Xingjian]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Kim Dae-jung]], [[Južna Koreja]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James Heckman]], [[SAD]] ** [[Daniel McFadden]], [[SAD]] {{commonscat|2000}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} c3l1rrdibv3tyb730p3ovucl8alab65 11. februar 0 4679 3913495 3842768 2026-07-24T08:15:57Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[112 (broj za hitne slučajeve)|Dan evropskog broja 112]] – međunarodni dan posvećen podizanju svijesti o jedinstvenom evropskom broju za hitne službe 3913495 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''11. februar / veljača (11. 2)''' jest 42. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 323 dana (324 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1945]] – Završena [[Konferencija u Jalti]]. * [[1975]] – Počelo 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u [[italija]]nskom mjestu [[Antholz]]u. * [[1977]] – Osnovan [[Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar]]. * [[2013.]] ** Vladini mediji u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] potvrdili da je ta zemlja izvela treći nuklearni test. ** [[Papa]] [[Papa Benedikt XVI|Benedikt XVI]] izjavio da podnosi ostavku; s dužnosti odstupio 28. februara. == Rođeni == === 14. vijek === * [[1380]] – [[Gianfrancesco Poggio Bracciolini]], humanist iz perioda italijanske renesanse === 15. vijek === * [[1466]] – [[Elizabeta od Yorka]], kraljica Engleske i supruga kralja [[Henrik VII, kralj Engleske|Henrika VII]] === 19. vijek === * [[1813]] – [[Otto Ludwig]], njemački književnik * [[1847]] – [[Thomas Alva Edison]], američki izumitelj i preduzetnik za struju i elektrotehniku * [[1869]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica * [[1878]] – [[Kazimir Maljevič]], ruski slikar * [[1888]] – [[Josip Majer]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor [[Češka|češkog]] porijekla === 20. vijek === * [[1920]] – [[Faruk I]], egipatski kralj * [[1926]] – [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac i komičar * [[1934.]] ** [[Manuel Noriega]], panamski političar i državnik ** [[Mary Quant]], britanska modna dizajnerica i kreatorica mini-suknje * [[1936]] – [[Burt Reynolds]], američki glumac * [[1939]] – [[Gerry Goffin]], američki tekstopisac * [[1941]] – [[Sérgio Mendes]], brazilski muzičar (''[[bossa nova]]'') * [[1954]] – [[Sinan Alimanović]], bosanskohercegovački orguljaš, pijanist, aranžer, kompozitor i dirigent * [[1962.]] ** [[Sheryl Crow]], američka pjevačica i tekstopisac ** [[Fahrudin Pecikoza]], bosanskohercegovački tekstopisac * [[1964]] – [[Semir Tuce]], jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš * [[1969]] – [[Jennifer Aniston]], američka glumica * [[1976]] – [[Ricardo]], portugalski nogometaš * [[1982]] – [[Ľubomíra Kalinová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka * [[1986]] – [[Gabriel Boric]], čileanski političar i državnik == Umrli == * [[1503]] – [[Elizabeta od Yorka]], kraljica Engleske i žena kralja Henrika VII * [[1650]] – [[René Descartes]], francuski matematičar i filozof * [[1901]] – [[Milan Obrenović (kralj)|Milan Obrenović]], vladar Srbije * [[1948]] – [[Sergej Eisenstein]], sovjetski filmski režiser * [[1986]] – [[Frank Herbert]], američki pisac * [[1993]] – [[Desanka Maksimović]], srbijanska pjesnikinja, književnica i prevoditeljica * [[2012]] – [[Whitney Houston]], američka pjevačica i glumica * [[2014]] – [[Shirley Temple]], američka glumica i ambasadorica * [[2015]] – [[Bob Simon (novinar)|Bob Simon]], američki novinar * [[2024]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac == Praznici == * [[112 (broj za hitne slučajeve)|Dan evropskog broja 112]] – međunarodni dan posvećen podizanju svijesti o jedinstvenom evropskom broju za hitne službe == Vanjski linkovi == {{Commonscat|11 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/11/ Na današnji dan (11. februar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-11/ Na današnji dan (11. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-11]] 069gaej4eb6xbb30ir8p4e7rmxr47r9 19. mart 0 4716 3913457 3798050 2026-07-23T22:05:34Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[2000]] – [[Đani Salčin]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš 3913457 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''19. mart / ožujak (19. 3)''' jest 78. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (79. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 287 dana. == Događaji == * [[1279]] – [[Mongolija|Mongolskom]] pobjedom u bitki kod [[Jamen]]a završena Song dinastija u carskoj [[Kina|Kini]]. * [[1687]] – Potraga za ušćem rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] pod vodstvom [[Francuska|francuskog]] istraživača Roberta Caveliera de La Sallea završila pobunom i njegovim ubistvom u [[Teksas]]u. * [[1915]] – Planeta [[Pluton]] prvi put fotografirana, 15 godina prije nego što ju je konačno otkrio [[Clyde Tombaugh]] na opservatoriji Lowell. * [[1932]] – Službeno otvoren Sydney Harbour Bridge, glavni simbol [[Sydney]]ja. * [[1949]] – Održana [[6. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[1982]] – [[Argentina|Argentinskom]] okupacijom Južne Georgije započeo [[Falklandski rat]]. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1629]] – [[Aleksej I Romanov|Aleksej I]], ruski car === 18. vijek === * [[1751]] – [[Marija Josipa Austrijska (1751-1767)|Marija Josipa Austrijska]], kćerka kraljice Marije Terezije i cara Franje I === 19. vijek === * [[1813]] – [[David Livingstone]], britanski istraživač * [[1844]] – [[Minna Canth]], finska književnica * [[1848]] – [[Wyatt Earp]], američki heroj Divljeg zapada * [[1871]] – [[Maria von Vetsera]], austrijska plemkinja * [[1873]] – [[Max Reger]], njemački kompozitor * [[1899]] – [[Jan Hendrik de Boer]], fizičar i hemičar * [[1900]] – [[Frédéric Joliot-Curie]], francuski fizičar === 20. vijek === * [[1905]] – [[Albert Speer]], njemački arhitekt i nacistički ministar naoružanja * [[1906]] – [[Adolf Eichmann]], visoki oficir i ratni zločinac nacističke njemačke organizacije SS * [[1917]] – [[Dinu Lipatti]], rumunski pijanist i kompozitor * [[1931]] – [[Józef Rubiś]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1933]] – [[Philip Roth]], američki pisac * [[1934]] – [[Peter Gerig]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1936]] – [[Ursula Andress]], švicarska glumica * [[1937.]] ** [[Egon Krenz]], istočnonjemački političar ** [[Josip Magdić]], hrvatski i bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[1938]] – [[Lynn Margulis]], američka biologinja * [[1945]] – [[Josip Osti]], bosanskohercegovačko-slovenski književnik, esejist, književni kritičar i prevodilac * [[1946]] – [[Elliot Archilla]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Portoriko na Olimpijskim igrama|Portoriko]] * [[1947]] – [[Glenn Close]], američka glumica * [[1953]] – [[Dina Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica * [[1955]] – [[Bruce Willis]], američki glumac * [[1957]] – [[Risto Punkka]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1963]] – [[Christian Dumont]],[[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[1979]] – [[Ivan Ljubičić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[tenis]]er * [[1982]] – [[Carolyn Treacy]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[1994]] – [[Sarah Beaudry]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[2000]] – [[Đani Salčin]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš == Umrli == * [[1999]] – [[Vicko Antić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[2008]] – [[Arthur C. Clarke]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[pisac]] [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[izumitelj]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|19 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/19/ Na današnji dan (19. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226121408/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/19/ |date=26. 12. 2022}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-19/ Na današnji dan (19. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-19]] h31n34kbsy2wmhed3pgz0cojx3c9c9j FK Velež Mostar 0 5507 3913450 3908032 2026-07-23T20:11:59Z Bakir123 110053 /* Evropski nastupi */ 3913450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EF0000 | Ime kluba = FK Velež Mostar | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Velež Mostar<br /> | Grb = FK Velež Mostar logo.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Rođeni'' | Osnovan = {{Početni datum i godine|1922|6|26}} | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#EF0000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] | Kapacitet = 7.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Rahimić]] | Trener = [[Ibrahim Rahimić]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Adema Buća 6, <br />88104 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]) | Webstranica = [https://fkvelez.ba/ fkvelez.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _pumafinal24r | uzorak_t1 = _pumafinal24r | uzorak_dr1 = _pumafinal24r | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = EF0000 | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = EF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | uzorak_lr2 = _pumaglory22w | uzorak_t2 = _pumaglory24w | uzorak_dr2 = _pumaglory22w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} {{Velež Mostar}} '''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine.<ref>{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/prije-ii-svjetskog-rata/|title=Prije II Svjetskog rata|date=14. 10. 2019|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=18. 6. 2024}}</ref> Član je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''"Rođeni"'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion "Rođeni"|"Rođeni"]] u [[Mostar]]u. == Historija == Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava. Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca. Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja. Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić. Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao. U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] "Crnom Gorom", igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dolje [[fašizam]]!" U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu. U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]],<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/crna-kronika/mostarska-nogometna-legenda-preminuo-franjo-vladic-kulje/225138/|title=MOSTARSKA NOGOMETNA LEGENDA Preminuo Franjo Vladić - Kulje|date=18. 6. 2024|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=18. 6. 2024}}</ref> [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]]. === U kupu, do finala === Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]]. U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da "veležovci" po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] s 3:1. Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu. Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibrahim Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1. === Velež u Evropi === "Rođeni" su osam puta izlazili na evropsku scenu: četiri puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], dva puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i dva puta u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Najuspješniji su bili u sezoni 1974/75, kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminisali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]] da bi s golom manjka (1:0, 0:2) ispali od [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić]], [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] s trenerom [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem. Ostat će upamćen i dvoboj s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije. Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Australija|Australiji]]. Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Poljska|Poljske]], [[Iran]]a, [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]. "Rođeni" su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta. ===Nogometna škola=== Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić. == Stadion == Dugoročna budućnost kluba na [[Stadion "Rođeni"|stadionu "Rođeni"]] pravno je osigurana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara od 12. oktobra 2012. godine kojom je Velež dobio pravo na korištenje cijelog stadionskog kompleksa bez naknade na period od 40 godina. Ovim sporazumom prava kluba su proširena izvan prvobitnih 8.000 kvadratnih metara samog terena na sve izgrađene tribine, pristupne puteve i pomoćne objekte. Višedecenijski ugovor pružio je Veležu stabilan institucionalni okvir neophodan za dobijanje UEFA-inih licenci za domaća i evropska takmičenja, te za pokretanje kapitalnih projekata poput ugradnje hibridnog travnjaka i izgradnje južne tribine.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> ==Uspjesi== {| valign=top |- |valign=top| *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989. *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87. *'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55. *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05. |valign=top| *'''[[Mitropa kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976. *'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **Četvrtfinale '''(1)''': 1981. |} == Igrači == ''Posljednja izmjena: 21. april 2025.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Đanis Gosto]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Adin Bajrić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Dino Halilović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Omar Pršeš]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Ante Hrkać]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HAI|ime=[[Frantz Pierrot]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Faris Ribić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Elzio Lohan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Tarik Šikalo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Nermin Haskić]]|poz=N}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Nikola Savić (nogometaš)|Nikola Savić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[St. Louis City FC|St. Louis Cityja]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić (nogometaš)|Ivan Šarić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Karlo Išasegi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=SLO|ime=[[Klemen Šturm]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Edo Vehabović]]|poz=V}} ''(vicekapiten)'' {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BIH|ime=[[Osman Hadžikić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Haris Jogunović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=BIH|ime=[[Dženan Puce]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=[[Kenan Đuliman]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|ime=[[Amar Milak]]|nac=BIH|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|ime=[[Arman Rebac]]|nac=BIH|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=65|ime=[[Omar Kuko]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|ime=[[Nikola Srećković]]|nac=SRB|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=80|ime=[[Tino Blaž Lauš]]|nac=HRV|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Michael Ologo]]|nac=NIG|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Vasilije Đurić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Eldar Mehić]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Samir Halilagić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/22 | style="text-align:center;" | 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 17/20 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 63 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16 | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 33 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 34 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16 | style="text-align:center;" | 54 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 38 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9 |- |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16 | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 76 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12 | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12 | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 59 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/12 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 4/10 | style="text-align:center;" | 51 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="60"|Sezona ! width="150"|Takmičenje ! width="30"|Runda ! width="190"|Protivnik ! width="30"|Domaćin ! width="30"|Gost ! width="90"|Ukupno |- | [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|2–4 | 3–5 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]] | rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | bgcolor="#ddffdd"|2–0 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 3–3 (g. u g.) |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] | bgcolor="#ddffdd"|4–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 5–4 |-bgcolor=#EEEEEE | ČF | align="left" |{{ZD|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 1–2 |- | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]] | bgcolor="#ddffdd"|6–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 7–2 |- | R2 | align="left" |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–2 (1–4 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]] | bgcolor="#ddffdd"|3–2 | bgcolor="#ffffdd"|2–2 | 5–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Vitoša Sofija]] | bgcolor="#ddffdd"|4–3 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 4–5 |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] | bgcolor="#ddffdd"|5–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 5–3 |- | R2 | align="left" |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 2–3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ddffdd"|5–2 | 6–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | 0–0 (4–3 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 2–4 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | 4–2 |- | KV2 | align="left" |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC|AEK]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 2–2 (3–2 p.) |- | KV3 | align="left" |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]] | bgcolor="#ffdddd"|1–4 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–5 |-bgcolor=#EEEEEE | [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV2 | align="left" | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]] | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 0–2 |- | [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" | {{ZD|AND}} [[Inter Club d'Escaldes|Inter d'Escaldes]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–5 | 2–6 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|2026/27.]] | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" | {{ZD|MOL}} [[FC Milsami|Milsami]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | KV2 | align="left" | {{ZD|SVK}} [[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]] | | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | |} == Poznati igrači == {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]] *{{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]] *{{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]] *{{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] *{{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]] *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] *{{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]] *{{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]] *{{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]] *{{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]] *{{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]] *{{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]] *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] *{{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]] *{{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]] *{{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]] *{{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]] *{{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]] *{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] *{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] *{{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] *{{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]] *{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] *{{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]] *{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]] *{{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]] *{{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]] *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]] *{{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]] *{{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]] {{div col end}} ==Treneri== {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959) *{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Dragoslav Filipović]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983) *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987) *{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990) *{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990) *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zijad Tojaga]] ''(privremeno)'' (1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007) *{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010) *{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011) *{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2012–2013) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2015) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015) *{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Zijad Tojaga]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2016–2019)<ref>{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}</ref> *{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2022–2023) *{{ZD|HRV}} [[Dean Klafurić]] (2023–2024) *{{ZD|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2024) *{{ZD|TUR}} [[İrfan Buz]] (2024–2025) *{{ZD|SRB}} [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] (2025) *{{ZD|HRV}} [[Goran Sablić]] (2025) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2025–danas) {{div col end}} == Navijači == [[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]] Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]]. == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|FK Velež Mostar}} {{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]] * [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu'' * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu'' * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017. {{FK Velež}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]] nz8wyn8yt2blg0v878hwqk0240k3125 Litvanija 0 5618 3913418 3902632 2026-07-23T13:58:39Z Martin Macha 2111 126373 /* */ 3913418 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Lietuvos Respublika | zvanično_ime = Republika Litvanija | ime_genitiv = Litvanije | zastava = Flag of Lithuania.svg | grb = Coat of arms of Lithuania.svg | vrsta_simbola = Grb | uzrečica = | himna = "[[Tautiška giesmė]]" ("Pjesma naroda")<br>{{Center|[[Datoteka:Tautiška giesme instrumental.oga]]}} | karta = EU-Lithuania.svg | opis_karte = | širina_karte =200px | glavni_grad = [[Vilnius]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|54|41|N|25|19|E|type:city}} | najveći_grad = Vilnius | službeni_jezik = [[litvanski jezik|litvanski]] | etničke_grupe = {{unbulleted list | 84,1% Litvanci | 6,6% [[Poljaci]] | 5,8% [[Rusi]] | 1,2% Bjelorusi | 0,5% [[Ukrajinci]] | 0,1% Jevreji | 0,1% Tatari | 0,1% Baltički [[Nijemci]] | 0,1% Romi | 0,1% Latvijci | {{nowrap|1,3% ostali{{\}}nepoznato}} }} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]<ref name="Lina"/><ref name="ernst"/><ref name="Draft"/><ref name="Dual"/> | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Litvanije|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Gitanas Nausėda]] | vrsta_druge_vlasti =[[Spisak premijera Litvanije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Mindaugas Sinkevičius]] | nezavisnost = od [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR-a]] | nezavisnost_priznato = [[11. mart]] [[1990.]] | površina = 65.300 | po_površini_na_svijetu = 121. | procenat_vode = 1,98 | stanovnika = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>2.897.430 | stanovnika_godina = 2025. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 137. | gustoća = 44 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 138. | bdp_ukupno = $161 milijarde US$<ref name="mmf1" /> | bdp_godina = 2025. | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $55.995<ref name="IMFWEO.LT" /> | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.895<ref name="UNHDR"/> | hdi_godina = 2023. | hdi_nivo = vrlo visok | po_broju_hdi_na_svijetu = 39. | gini = 35.7<ref name="eurogini">{{cite web|url=https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi190/default/table?lang=en|title=Gini coefficient of equivalised disposable income|publisher=[[Eurostat]]|access-date=5. 8. 2025|archive-date=5. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250109104627/https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tessi190/default/table|url-status=live}}</ref> | gini_godina = 2023. | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Euro]] | vremenska_zona = UTC+2 | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.lt]] | pozivni_broj = +370 | komentar = }} '''Litvanija''' ({{jez-lt|Lietuva}}), zvanično '''Republika Litvanija''' ({{jez-lt|Lietuvos Respublika|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]] i najjužnija od tri [[baltičke države]]. Na zapadu izlazi na [[Baltičko more]], a ima kopnene granice sa [[Latvija|Latvijom]], [[Bjelorusija|Bjelorusijom]], [[Poljska|Poljskom]] i [[Rusija|ruskom]] [[Kalinjingradska oblast|oblašću Kalinjingrad]]. Od približno 1253. do 1795. Litvanija je bila veliko vojvodstvo, a od 1569. kao dio Poljsko-litvanske unije. Nakon treće podjele Poljske 1795. Litvanija je do 1918. potpadala pod vrhovnu vlast Rusije, a 1918. proglašava nezavisnost kao samostalna republika, koja opstaje do početka Drugog svjetskog rata. Nakon dugogodišnje [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetske okupacije]], ponovno joj uspijeva povratiti državnu suverenost 1990. godine. U sklopu proširenja [[Evropska unija|Evropske unije]] 2004. Litvanija je postala članica EU kao i članica [[NATO]] saveza. Od 1. januara 2015. postala je i 19. članica [[Eurozona|Eurozone]]. == Historija == {{Glavni|Historija Litvanije}} [[Datoteka:Lietuvos vardas. The first name of Lithuania in writing 1009.jpg|thumb|Prvo spominjanje imena Litvanije kao "Litua" 1009. u Kvidlinburškim analima.]] Počeci Litvanije kao države sežu u 13. vijek, nakon što su baltička plemena naselila ovo područje počev od 3. milenija p. n. e. Vojvoda [[Mindaugas]], kojeg je 1253. papa blagoslovio i okrunio za kralja, osvojio je vojnom silom susjedna plemena i okupio ih pod svoju vlast. Njegovo vojvodstvo odnosno kraljevstvo u trenutku njegove smrti 1263. obuhvatalo je približnu teritoriju današnje Litvanije. Nastanak države desio se gotovo u posljednjem trenutku da zaštiti i pruži otpor nadolazećim vitezovima [[Teutonski red|Teutonskog reda]] sa juga i sjevera. Paralelno tome već u 14. vijeku uslijedilo je širenje prema istoku. Nakon raspada stare Kijevske Rusije zbog najezde [[Mongoli|Mongola]] do 1240. su se formirale brojne kneževine-nasljednice. Zbog Teutonskog viteškog reda, litvanska ekspanzivna politika ka zapadu je onemogućena, dok je istočno krilo bilo izloženo upadima Tatara. U takvom vakuumu moći razvilo se [[Veliko vojvodstvo Litvanija]] te nakon osvajanja [[Kijev]]a (nakon 1362. godine) postalo konkurencija Velikom vojvodstvu Moskva oko prevlasti nad malim ruskim kneževinama. Ekspanzija Litvanije prema istoku dosegla je svoj vrhunac u prvoj polovini 15. vijeka. Veliki vojvoda [[Vladislav II, kralj Poljske|Jagelo]] preuzeo je poljsku kraljevsku krunu putem braka i prelaska na [[Katoličanstvo]] 1386. (nakon smrti Mindaugasa 1263. Litvanija je postala gotovo ''paganska''), te tako osnovao Poljsko-litvansku personalnu uniju. Jagelo (polj. ''Jagiello'') je tako i osnivač dinastije Jagelonaca. Nakon [[Bitka kod Tannenberga (1410)|bitke kod Tannenberga]] 1410. opasnost od vitezova Teutonskog reda je jednom i zauvijek otklonjena. Ovu bitku je dobila ujedinjena poljsko-litvanska vojska. [[Datoteka:Lithuanian state in 13-15th centuries.png|thumb|Litvanska ekspanzija prema jugoistoku pod vlašću velikog vojvode Mindaugasa I]] Bliske političke veze Poljaka i Litvanaca zaokružene su 1569. u realnoj Lubinskoj uniji, koja je značila i kraj nezavisne Litvanije, iako je litvansko plemstvo decenijama prije toga bilo pod snažnim utjecajima poljske kulture i poljskog jezika. Uz to, na teritoriji same Litvanije događale su se unutrašnje trzavice i nesuglasice koje su čak dovodile do oružanih sukoba između litvanskih plemića, kao što je to, na primjer, bio [[Litvanski građanski rat (1697–1702)]]. Litvanija je u vremenima [[Reformacija|Reformacije]] krenula poljskim putem i ostala katolička, dok su sjeverni dijelovi Baltika koji su bili pod njemačkim utjecajem, postali protestantski. Litvanija je sve do podjele Poljske ostala dio nje, te je 1795. potpala pod rusku vlast. Dva poljsko-litvanska ustanka 1831. i 1863. [[Spisak ruskih careva|ruski carevi]] su ugušili u krvi. [[Prvi svjetski rat]] i slabljenje [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]] doveo je u februaru 1918, pod njemačkom okupacijom, do proglašenja nezavisnosti Republike Litvanije, koja se nakon toga odbranila od napada [[Crvena armija|Crvene armije]] i poljske vojske. U to vrijeme glavni grad nije bilo historijsko središte velikog vojvode u Vilniusu, nego [[Kaunas]], jer su područje Vilniusa zauzeli Poljaci (od 1920. do 1939. što je i [[Društvo naroda]] priznalo 1923). U tadašnju nezavisnu Litvaniju uvedena je parlamentarna demokratija, a 1922. donesen je i ustav. Međutim u decembru 1926. ustav je ukinuo [[Antanas Smetona]] koji je izveo vojni udar. Smetona je kasnije vladao gotovo diktatorski sve do 1940. godine. Proglašeni su novi ustavi, koji su potvrdili autoritativno vodstvo Semtone, između ostalih ustav iz 1928. i 1938. Prije izbijanja Drugog svjetskog rata Litvanija je 23. marta 1939. morala Njemačkoj predati takozvani ''Memelland'', područje oko rijeke Njemen i grad [[Klaipėda]] (njem. ''Memell''). Ovo područje od 1919. i [[Versajski sporazum|mirovnog sporazuma u Versaillesu]] nije pripadalo Njemačkoj, a 10. januara 1923. zauzela ga je Litvanija. Nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] povećao se pritisak Sovjetskog saveza na Litvaniju. Smetona je abdicirao u junu 1940. te je nakon ulaska sovjetskih jedinica instalirana prosovjetska vlada, koja je 3. augusta 1940. proglasila pripajanje države Sovjetskom savezu. Početkom nacističkog napada na SSSR, već u junu/julu 1941. jedinice [[Wehrmacht]]a [[Blitzkrieg]]om osvajaju Litvaniju. Jedinice [[Sicherheitspolizei]] (bos. ''Sigurnosne policije'') i [[Sicherheitsdienst (SS)|Sicherheitsdienst]] (bos. ''Sigurnosne službe'') zajedno sa litvanskim dobrovoljcima, u periodu nakon okupacije pa sve do decembra 1941. počinili su brojna ubistva, većinom jevrejskog stanovništva, dok su preživjeli stavljeni u geta. Oko 90% jevreja Litvanije nije dočekalo kraj rata. U ljeto 1944. Crvena armija je ponovno zauzela velike dijelove Litvanije i proglasila Litvansku socijalističku sovjetsku republiku (LSSR). Javio se i otpor sovjetskoj okupaciji u vidu takozvane ''Šumske braće'' (lit. ''miško broliai'') ali nije naišao na podršku iz inostranstva, pa je do 1948. otpor spao na nekoliko partizanskih grupa razbacanih po šumama. U trećem talasu deportacija [[Josif Staljin|Staljin]] je 1949. desetke hiljada ''državnih neprijateljskih elemenata'' iz oblasti Baltika deportirao u [[Sibir]], mada su hapšenja i deportacije u velikom obimu uslijedila odmah poslije završetka rata 1945. Mnogi deportirani su umrli na istoku SSSR u poznatim "gulazima". Među deportiranim bilo je i mnogo njemačke ratne siročadi, koji su krajem rata zbog gladi iz područja Kalinjingrada izbjegli u Litvaniju i krili se među litvanskim seljacima.<ref name="wolf" /> [[Datoteka:1990 01 12 GorbačiovasŠiauliuose10.jpg|thumb|Litvanci prilikom posjete sovjetskog predsjednika [[Mihail Sergejevič Gorbačov|Gorbačova]] u gradu [[Šiauliai]]]] Tokom [[Perestrojka|"Perestrojke"]], koja je u baltičkim zemljama izazvala "pjevajuću revoluciju", Litvanija je 1990. proglasila nezavisnost te je dotadašnji Vrhovni sovjet preimenovala u Ustavotvornu skupštinu. Island je bio prva država koja je 1990. priznala nezavisnu Litvaniju. Međutim, 13. januara 1991. prosovjetske vojne snage bezuspješno su pokušale oboriti mladu demokratsku državu u takozvanoj "Krvavoj nedjelji" u Vilniusu. U tom sukobu poginulo je 14 demonstranata kod televizijskog tornja u Vilniusu, pretežno omladine i studenata. U reakciji na te događaje, 8. februara 1991. oko 85% Litvanaca dalo je svoj glas ''za'' na [[referendum]]u za nezavisnost zemlje. Nakon neuspjelog moskovskog vojnog udara protiv sovjetskog predsjednika Gorbačova u augustu 1991. zapadne zemlje su priznale nezavisnost Litvanije, kao i druge dvije baltičke zemlje: Latvije i Estonije. Prve godine nezavisne Litvanije prošle su u ekonomskoj krizi i političkoj nestabilnosti. Tek nakon radikalne privatizacije, reformska politika je dobila na dinamici, naročito nakon prevladavanje ruske krize 2000. godine. Litvanija je 2004. postala članica Evropske unije i [[NATO]] saveza, a 21. decembra 2007. i dio šengenskog prostora. == Simboli == === Zastava === Državna [[zastava Litvanije]] je prihvaćena 20. marta 1989. godine. Sastoji se od tri jednako široke vodoravne pruge [[Žuta|žute]], [[Zelena|zelene]], i [[Crvena|crvene boje]]. Iste boje su bile na zastavi nezavisne države Litvanije, od 1918. do 1940. godine, ali s omjerom dužine i širine 2:3. Od 1989. do 2004. godine, omjer je bio 1:2, isti omjer [[Zastava Litvanske SSR|zastave Sovjetske Republike Litvanije]]. Dana 5. septembra 2004. godine, omjer dužine i širine se promijenio na 3:5. Žuta boja simbolizira bronzana polja Litvanije, zelena simbolizira zelenu prirodu, a crvena simbolizira svu [[krv]] koja se prolila za Litvaniju. === Grb === [[Grb Litvanije]] jedan je od najstarijih u [[Evropa|Evropi]]. Popularno se naziva ''Vytis'' (onaj koji proganja, vrši juriš). Savremeno heraldičko rješenje štita iz 1991. godine čini oklopljeni vitez (Vytis) na srebrnom (bijelom) konju na crvenoj pozadini. Okrenut je da gleda heraldički desno, a lijevo kada se grb gleda sprijeda. Jahač nosi srebrni mač u desnoj ruci iznad glave. Na lijevom ramenu viteza nalazi se plavi štit sa dvostrukim zlatnim krstom. Sedlo, amovi i pojas su plavi. Drška mača, uzengije, potkovice i ukrasi su zlatne boje. Najraniji spomen grba je iz [[14. vijek]]a, na pečatu Velikog vojvodstva Litvanije. Grb je vremenom postao grb oblasti Vilnus i proširio se upotrebom da bi na kraju bio i grb čitavog Velikog vojvodstva a nalazio se i kao motiv na zastavama. Grb se vremenom mijenjao po detaljima ali nikad suštinski. Bio je i grb litvanske države i u periodu između dva svjetska rata, i usvojen je i za modernu litvansku državu. Postoji prijedlog da se usvoji i velika varijanta grba sa dodatom trakom koja bi na sebi imala napisan stih iz litvanske himne - "Neka jedinstvo cveta". === Himna === "Tautiška giesmė" je nacionalna [[Tautiška giesmė|himna Republike Litvanije]]. Pjesmu je 1891. napisao Dr. Vincas Kudirka. Prvi put postaje nacionalnom himnom Litve 1919. godine, da bi 1940. godine bila zamijenjena himnom Litavske SSR. 1992. godine ponovno postaje službenom nacionalnom himnom Litve == Geografija == {{Glavni|Geografija Litvanije}} Litvanija na sjeveru graniči sa Latvijom, a na istoku i jugoistoku sa [[Bjelorusija|Bjelorusijom]]. Granica prema [[Poljska|Poljskoj]] na jugu duga je samo 100&nbsp;km, ali predstavlja jednu od najvažnijih veza prema srednjoj i zapadnoj Evropi. Prema jugozapadu graniči se sa ruskom [[eksklava|eksklavom]] oblasti Kalinjingrad, a dio te granice čini rijeka [[Njemen]]. Na zapadu se nalazi Baltičko more, na koje Litvanija ima pristup preko luke Klaipėda. Geografi nacionalnog geografskog instituta Francuske (''Institut géographique national'') izračunali su 1989. geografski centar Evrope, te su u selu [[Purnuškės]] sjeverno od [[Vilnius]]a podigli prigodno obilježje. === Geologija === [[Datoteka:Lithuania-blank_bs.png|thumb|lijevo|Topografija Litvanije]] Litvanija se nalazi u okvirima Istočnoevropske ravnice, pa je u tektonskom aspektu geološki relativno mirna već duže vrijeme. [[Reljef (geografija)|Reljef]] Litvanije obilježen je oblicima nastalim tokom [[ledeno doba|ledenih doba]] kada su [[lednik|lednici]] prekrili ovo područje. Stoga samo u pojedinačnim slučajevima na površinu izbijaju starije [[stijena|stijene]]. Gotovo cijela površina Litvanije pripada mladoj morenskoj zemlji koja je bila okovana ledom u posljednjem ledenom dobu. Prije 20 hiljada godina, na vrhuncu ledenog doba, ipak vrlo malehni pojas na krajnjem jugoistoku ostao je slobodan od [[led]]a. Litvansku obalu Baltičkog mora karakteriziraju brojne pješčane plaže. Donjolitvanski greben u zapadnom dijelu zemlje pripada Baltičkom grebenu. Brežuljkasto područje na jugoistoku jednim dijelom pripada Bjeloruskom niskom gorju. Tu se nalazi i najviše uzvišenje Litvanije, 294 m visoka brda ''Aukštasis kalnas'' i ''Juozapinės kalnas''. Najveće rijeke Litvanije su [[Njemen]] i [[Neris]], a obje izviru u Bjelorusiji. Na sjeveroistoku nalazi se područje jezera Visoke Litvanije. Brojna jezera postoje i na jugu. Sveukupno, oko 1,5% površine države otpada na [[jezero|jezera]]. Jedan dio [[Kurski zaliv|Kurskog zaliva]] i [[Kurska prevlaka|Kurske prevlake]] također pripadaju Litvaniji. Najveći dio države zauzimaju poljoprivredna zemljišta. Nešto više od 30% površine prekriveno je šumama, dok preko 30% otpada na bare i močvare. Litvanija se sastoji iz 62.680&nbsp;km<sup>2</sup> kopnenih i 2.620&nbsp;km<sup>2</sup> vodenih površina.<ref name="CIA" /> === Klima === U Litvaniji preovladava umjerena [[kontinentalna klima]]. Na obali Baltičkog mora pretežno pušu zapadni vjetrovi, noseći topli i vlažni zrak u unutrašnjost zemlje. Najtopliji mjesec je juli sa prosječnom temperaturom 17&nbsp;°C, dok je najhladniji januar sa prosječnih −5,1&nbsp;°C. Godišnja prosječna temperatura u Litvaniji iznosi 6,2&nbsp;°C. Srednja godišnja kolilina padavina iznosi 661&nbsp;mm, s tim da na jugozapadu ta količina je znatno veća, dok na sjeveru pada dosta manje. === Ekologija === Postoji preko 200 zaštićenih prirodnih područja raznih određenja i raznih obuhvata u Litvaniji. U njih spada i pet [[nacionalni park|nacionalnih parkova]], sedam zaštićenih područja prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]],<ref name="ramsarorg" /> četiri totalna rezervata i 30 regionalnih parkova. Preko 14 postotaka ukupne površine države obuhvaćeno je zaštićenim prirodnim područjima, kao što je područje [[Praviršulio tyrelis]]. Među ljubiteljima [[močvara]] veoma je poznata močvara [[Aukštumala]] između gradova [[Sovjetsk (Kalinjingrad)|Sovjetsk]] i [[Klaipėda]], koja je bila prva močvara u svijetu kojoj je posvećena posebna monografija (C.A. Weber 1902. godine). Iako je njen zapadni dio još uvijek dobro očuvan, u istočnom dijelu masovno se iskorištava [[treset]].<ref name="imcg" /><ref name="bundnied" /> Močvara je dio regionalnog parka delte Njemena.<ref name="hochmoo" /> == Politika == === Politički sistem === Litvanija ima polupredsjednički demokratski sistem. [[Glavni grad]] i sjedište vlade je [[Vilnius]]. Prema [[Ustav Litvanije|ustavu]], Republika Litvanija je [[demokratija|demokratska]] i pravna [[republika]] sa podjelom organa vlasti. Međutim, povjerenje građana u funkcioniranje demokratije u zemlji je dosta nisko. Prema anketi Eurobarometra u aprilu 2006. na pitanje "koliko ste zadovoljni funkcioniranjem demokratije u svojoj zemlji?" samo 23% ispitanih je pozitivno ocijenilo stanje u toj oblasti.<ref name="polide" /> === Predsjednik === Najviši organ izvršne vlasti je Predsjednik Republike Litvanije, koji za razliku od mnogih predsjednika zapadnoevropskih zemalja ne vrši samo reprezentativnu ili ceremonijalnu ulogu. Predsjednik Republike je daleko više uključen u vanjsku politiku zemlje od ministra unutrašnjih poslova. Osim toga, on ima pravo na [[veto]], koji mu omogućuje da blokira zakone koje je donio [[Seimas]], parlament Litvanije. U protokolarnoj hijerarhiji, njega slijede predsjednik parlamenta (Seimasa) te premijer, koji u skladu s Ustavom u odsutnosti predsjednika Republike mogu voditi ili predstavljati zemlju, te primati predstavnike stranih zemalja. === Parlament === Litvanski [[parlament]] zove se [[Seimas]]. Ime potječe od poljskog naziva ''Sejm'' što ukazuje na dugu zajedničku litvansko-poljsku historiju. On je jednodomna zakonodavna skupština koja se sastoji od 141 predstavnika,<ref name="sto41" /> izabranih na mandat od četiri godine. Posljednji parlamentarni izbori u Litvaniji održani su u oktobru 2012. Parlament ima pravo da dvotrećinskom većinom mijenja ustav države. === Vanjska politika === Litvanija je članica brojnih međunarodnih organizacija. Jedna od osnovnih karakteristika litvanske vanjske politike je veza sa Zapadnom Evropom, kao i transatlantske i evropske integracije i regionalna stabilnost u Evropi. Centralni aspekt za sigurnosnu politiku i glavni izraz te veze sa Zapadom je njeno članstvo u [[NATO]], kojem je Litvanija pristupila 29. marta 2004. godine. Tokom sukoba nakon predsjedničkih izbora u [[Ukrajina|Ukrajini]] u novembru/decembru 2004. tadašnji litvanski predsjednik [[Valdas Adamkus]], zajedno sa svojim poljskim kolegom [[Aleksander Kwaśniewski|Kwaśniewskim]], značajno se angažirao kao posrednik između sukobljenih strana. Mediji obiju država podržavali su [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]]. Od 1. maja 2004. Litvanija je postala članica [[Evropska unija|EU]]. Uvođenje eura koje je prvobitno bilo planirano za 1. januar 2007. odloženo je za kasnije. Tek 1. januara 2015, [[euro]] je zamijenio [[Litvanski litas|dotadašnju državnu valutu]]. Proširenjem [[Šengenski sporazum|Šengenskog prostora]] 2007. i Litvanija je pristupila ovom sporazumu. Granična kontrola prema državama Evropske unije uklonjena je 21. decembra 2007. godine. Odnosi između Litvanije i Rusije su relativno zategnuti. Između ostalog, ruska vlada je 2013. zabranila uvoz mliječnih proizvoda iz Litvanije. Litvanska vlada je kao odgovor na taj potez uklonila jednu rusku televizijsku stanicu iz medijskog prostora.<ref name="varenika" /> === Vojska === Nakon što su u sklopu proširenja [[NATO]]-a na istoku u taj savez 1999. primljene [[Češka]], [[Poljska]] i [[Mađarska]], uslijedio je poziv zemljama poput Estonije, Latvije, Litvanije, Slovačke, [[Slovenija|Slovenije]], [[Bugarska|Bugarske]] i Rumunije, koje su savezu pristupile 29. marta 2004. godine. Zbog nedostatka adekvatne [[avijacija|avijacije]], na vojnom aerodromu Zokniai u blizini [[Šiauliai]]ja stalno je stacionirana jedna grupa vojnih aviona NATO saveza. Litvanske vojne jedinice učestvovale se u međunarodnim mirovnim misijama na [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Afganistan]]u. Kada je [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[George W. Bush]] početkom 2003. zatražio od saveznica podršku u ratu u [[Irak]]u (''Treći zalivski rat''), neke istočnoevropske zemlje (među njima i Litvanija) izrazile su svoju spremnost pružiti pomoći.<ref name="spiel5"/> Od početka rata, Litvanija je bila jedna od zemalja Koalicije dobrovoljaca, koja je u svom angažmanu u Iraku davala podršku savezničkim jedinicama (medicinsko osoblje, logistiku i drugo). U junu 2006. u Iraku se nalazilo 150 vojnika iz Litvanije. U potrazi za zaostalim morskim minama u Baltičkom moru, vojne jedinice Litvanije usko sarađuju sa vojskama Belgije, Estonije, Francuske, Njemačke, Litve, Holandije, Norveške, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva. Zbog sve većih tenzija i prijetnji od strane susjedne Rusije, a zbog krize na [[Krim]]u i rata u Ukrajini, litvanski parlament je 2015. ponovno uveo služenje općeg vojnog roka. Vojni rok traje 9 mjeseci.<ref name="ausla" /> == Administrativna podjela == {{Glavni|Okruzi Litvanije}} [[Datoteka:Litauen-regional.png|thumb|Historijske regije Litvanije u današnjim granicama]] Od administrativne reforme 1990ih, u Litvaniji postoji samo nivo administrativnih područja gdje se biraju skupštinska vijeća i gradonačelnici. To je [[Spisak upravnih područja u Litvaniji|60 ''savivaldybės'']] (samoupravnih područja). U usporedbi sa Bosnom i Hercegovinom, njihove ovlasti su negdje između općina i kantona u FBiH. Od tih upravnih područja, ima ukupno sedam gradskih zajednica, dva samoupravna mjesta, 43 rejonskih zajednica (nastalih iz prijašnjih okruga/rejona) i osam stvarnih zajednica. Među samoupravnim područjima, postoji još preko 600 općinskih okruga, sa administrativnim zadacima ali bez samoupravnih organa. Većina gradova i sela nisu samostalne organizacijske jedinice, već samo statističke. Iznad samoupravnih područja postoji još samo upravni nivo (okrug). U Litvaniji postoji [[Okruzi Litvanije|deset upravnih okruga]] (lit. ''apskritis'', pl. ''apskritys''): {| |----- | width="50%" valign="top" | # [[Okrug Alitus]] ([[Alitus]]) # [[Okrug Kaunas]] ([[Kaunas]]) # [[Okrug Klaipėda]] ([[Klaipėda]]) # [[Okrug Marijampolė]] ([[Marijampolė]]) # [[Okrug Panevėžys]] ([[Panevėžys]]) # [[Okrug Šiauliai]] ([[Šiauliai]]) # [[Okrug Tauragė]] ([[Tauragė]]) # [[Okrug Telšiai]] ([[Telšiai]]) # [[Okrug Utena]] ([[Utena]]) # [[Okrug Vilnius]] ([[Vilnius]]) |} Do 1. jula 2010. postojali su okruzi sa prefektima koje je postavljala vlada a koji su bili bez izabranih organa, ali su imali zaposlene službenike. === Regije === Tradicionalno, Litvanija se dijeli na četiri regije. To su: ''Aukštaitija'' (Gornja Litvanija) na sjeveroistoku te južnije do glavnog grada Vilniusa, koja je i najveća od četiri regije, ''Žemaitija'' (Donja Litvanija), ''Suvalkija'' (ili ''Sūduva'') na jugozapadau te tradicionalno siromašna ''Dzūkija'' na jugu. Peta regija, koja se u Litvaniji općenito smatra kao dio Donje Litvanije, čini Malu Litvaniju ''(Mažoji Lietuva)'', koja čini krajnju zapadnu tačku Litvanije, a do 1918. činila je dio istočne Pruske odnosno dio Njemačkog carstva. ''Aukštaitija'' je jednim dijelom brežuljkasta i ima brojna jezera, a u središtu ovog područja nalazi se [[Nacionalni park Aukštaitija]]. == Privreda == {{Glavni|Privreda Litvanije}} [[Datoteka:TrakaiBurg2011.jpg|thumb|desno|Turistički cilj u Litvaniji: Vodeni grad u gradu [[Trakai]]]] S prelaskom iz planske u tržišnu privredu povezana je i strukturalna promjena. Ona se od pristupa zemlje Evropskoj uniji 2004. još dodatno istakla. Međutim, do pada i krize nacionalne ekonomije nije došlo. Najvažniji izvozni proizvodi Litvanije su mašine, elektro-proizvodi, [[tekstil]] i prehrambene namirnice. === Turizam === U 2011. godini Litvaniju je posjetilo 1,79 miliona stranih turista. Najveći broj njih došao je iz Rusije.<ref name="turizamlt" /> === Budžet === Prema planu za 2009. troškovna strana [[budžet]]a Litvanije iznosila je, preračunato u [[američki dolar|američke dolare]], oko 16,6 milijarde US$. Prihodi budžeta su iznosili oko 13,1 milijardu dolara. Iz toga proizilazi da je budžetski deficit iznosio oko 9,6% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref name="CIA" /> Zaduženost države 2009. iznosila je 7,6 milijarde US$ odnosno 20,9 BDP-a.<ref name="CIA" /> U 2006. udio javnih rashoda (u postotcima BDP-a) u sljedećim oblastima je iznosio: * zdravstvo:<ref name="Fischer" /> 6,2 % * obrazovanje:<ref name="CIA" /> 5,0 % (2005) * vojska:<ref name="CIA" /> 1,7 % (2007) == Stanovništvo == === Demografija === [[Datoteka:Population density in municipalities of Lithuania modified.svg|thumb|lijevo|Gustoća stanovništva]] Stanovništvo Litvanije se stalno smanjuje od propasti [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog saveza]] 1990. godine. Svoj maksimum dosteglo je 1992. kada je u zemlji živjelo nešto više od 3,7 miliona stanovnika, dok ih već 2000. godine bilo tek 3,5 miliona. Deset godina kasnije, 2010. taj broj je iznosio oko 3,32 miliona. Ovo smanjenje uzrokovano je uglavnom odseljavanjem kao i negativnim [[prirodni priraštaj|prirodnim priraštajem]]. Broj novorođenčadi 2002. iznosio je oko 30.000 (8,6 [[natalitet|novorođenih]] na 1.000 stanovnika), što je apsolutno najniža vrijednost, a od tada bilježi lagahni rast. Godine 2010. u Litvaniji je rođeno 35.625 beba (10,8 na 1.000 stanovnika). I dok je na zapadu zemlje zabilježeno više novorođenih od ostatka Litvanije, na istočnim pograničnim područjima zabilježen je najveći [[mortalitet]], a u okruzima [[Ignalina]], [[Švenčionys]] i [[Zarasai]] smrtnost je iznosila 20 umrlih na 1.000 stanovnika, što je više od državnog prosjeka od 13,5 na 1.000 stanovnika u 2007. godini. Statistički zavod Litvanije je 28. septembra 2010. objavio podatak da od aprila te godine u Litvaniji živi manje od 3 miliona stanovnika. Za razlog su također navedene migracije. Oko 15.100 Litvanaca je od januara do augusta 2012. odselilo u neku drugu zemlju. Većina emigranata su bile mlađe osobe. Oni u odlasku u inostranstvo vide veće šanse na tržištu radne snage nego u samoj Litvaniji.<ref name="stat11318" /> Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Litvanija je doživjela veoma brz prijelaz prema urbanom društvu. Tako je 1959. oko tri petine stanovništva živjelo na selu, a već 1970. odnos gradskog i seoskog stanovništva je izjednačen, dok je 1990. odnos dostigao dvije trećine gradskog naprema trećini seoskog stanovništva. U Litvaniji je zabilježena jedna od najviših stopa [[samoubistvo|samoubistava]] u svijetu. Po podacima [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]], Litvanija je 2005. imala 38,6 samoubistava na 100.000 stanovnika, dok je 2009. stopa samoubistava smanjena na prosječno 35,6 na 100.000 stanovnika, što je još uvijek među najvišim na svijetu.<ref name="who2012" /><ref name="whoint" /> === Migracije === Po procjenama, oko 200 hiljada Litvanaca živi ili radi u zemljama Zapadne Evrope, a da to nije zvanično prijavljeno nadležnim organima u Litvaniji. Prema statističkim podacima od 2005. je 218 hiljada osoba zvanično napustilo zemlju, dok se oko 60.000 osoba [[Imigracija|uselilo]] u Litvaniju, što daje neto odliv stanovništva od 158 hiljada osoba, odnosno više od 3% ukupnog litvanskog stanovništva. Statistička služba Litvanije je dala nezvanične podatke o iseljavanju od 2001. do 2007. koji su iznosili oko 112.000 osoba. Od tada oko 85% iseljenika bili su Litvanci, a 2001. manje od polovine ih je imalo litvansko [[državljanstvo]]. Od 2005. Litvanci predstavljaju oko 70% useljenika, dok ih je 2001. bilo samo 15%. S boljim privrednim razvojem u Litvaniji, zvanična imigracija iz susjedne Bjelorusije je znatno povećana, ali i dalje je znatno manja od 1.000 osoba godišnje, dok je neto useljavanje iznosilo manje od 500 osoba. Između 2009. i 2010. postojala je primjetna razlika: tako je 2009. zemlju napustilo samo 22.000 osoba, dok ih je 2010. bilo 84.000. Već 2011. zabilježeno je smanjenje pa je taj broj iznosio 54.000 osoba, a iste godine je 16.000 osoba uselilo u Litvaniju.<ref name="LSA" /> Do danas, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] predstavlja omiljeni cilj iseljavanja Litvanaca. Na drugom mjestu nalazi se [[Irska]].<ref name="LSA-EmigrantsDeclaredDeparture" /> === Etnička struktura === {| class="wikitable" align="right" style="margin: 0 0 1em 1em; width: auto; line-height: 1.4em;" |- ! Godina || 1979 || 1989 || 2001 || 2007 || 2011 |- |style="text-align:right"|Litvanci || 80,0% || 79,6% || 83,5% || 84,6% || 83,9% |- |style="text-align:right"| Rusi|| 8,9% || 9,4% || 6,3% || 5,1% || 5,4% |- |style="text-align:right"| Poljaci|| 7,3% || 7,0% || 6,7% || 6,3% || 6,6% |- |style="text-align:right"| Bjelorusi || 1,7% || 1,7% || 1,2% || 1,1% || 1,3% |- |style="text-align:right"| Ukrajinci || 1,0% || 1,2% || 0,7% || 0,6% || 0,6% |- |style="text-align:right"| Jevreji || 0,4% || 0,3% || 0,1% || 0,1% || 0,1% |- |style="text-align:right"| Nijemci || 0,1% || 0,1% || 0,1% || 0,1% || 0,1% |- |style="text-align:right" colspan=6|<small>Izvor: Statistička služba Litvanije<ref name="LSA"/></small> |} Daleko najveći dio stanovništva sačinjavaju [[Litvanci]]. Međutim, u zemlji žive i brojne druge nacionalne manjine. Poljska manjina u Litvaniji, koja živi uglavnom u i oko Vilniusa, prisutna je tamo već nekoliko stotina godina. [[Rusi]] su u Litvaniju došli pretežno tokom i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], dok je ona bila dio Sovjetskog saveza. Stanovništvo koje priča [[ruski jezik]] koncentrirano je oko glavnog grada Vilniusa, lučkog grada [[Klaipėda]], regije Mala Litvanija (''Mažoji Lietuva'') i industrijskim centrima poput [[Elektrėnai]] i [[Visaginas]]. Iako je ruski jezik kod Litvanaca starijih od 35 godina još uvijek prvi strani jezik (''Lingua Franca''), mlađi Litvanci mnogo više koriste [[engleski jezik]]. U Litvaniji su 2007. živjele brojne manjine poput 3.100 Tatara (1989: 5.200), 2.900 Roma (1989: 2.700), 2.400 Latvijaca (1989: 4.200) i 8.000 stanovnika drugih nacionalnosti (1989: 13.400). Najmanje brojna manjina su [[Karaimi]], turkijski narod koji pretežno živi u gradu [[Trakai]] i broje samo oko 265 osoba.<ref name="abouten" /> === Religija === [[Datoteka:Šilutės evangelikų liuteronų bažnyčia 2010.jpg|thumb|130px|Evangelističko-luteranska crkva u [[Šilutė]]u]] Većina građana Litvanije (oko 80%) su [[Katoličanstvo|rimokatolici]] i pripadaju katoličkoj crkvi Litvanije. Oko 4,1% su pripadnici [[Ruska pravoslavna crkva|ruske pravoslavne crkve]]. Oko 1,9% stanovnika pripada evangelističko-luteranskoj crkvi Litvanije, a 0,2% (ili 7.000 članova) pripada evangelističko-reformiranoj crkvi. Prema rezultatima ankete provedene u oktobru 2008.<ref name="delfilt" /> oko dvije trećine ispitanih katolika je izjavilo da prakticiraju vjeru. Oko 10% svih ispitanih su se izjasnili kao [[ateizam|ateisti]]. O utjecaju katoličke crkve na donošenje zakona ili mišljenje o aktuelnim temama i utjecaj na tok izbornog procesa, velika većina ispitanih (75-80% u zavisnosti od pitanja) smatra da je zanemarivo. Vilnius je sjedište apostolskog nuncija, koji je kao diplomatski predstavnik [[Papa|pape]] odgovoran za Estoniju, Latviju i Litvaniju. U Litvniji također živi oko 21.000 (0,6%) muslimana, kao i oko 3.000 [[Jehovini svjedoci|Jehovinih svjedoka]]. Udio jevrejskog stanovništva prije Drugog svjetskog rata u Litvaniji iznosio je oko 9%. Tokom njemačke okupacije Litvanije od 1941. do 1944. oko 90% jevreja je ubijeno. == Kultura == [[Datoteka:Grycia, 2007-04-21.jpg|thumb|Tradicionalna stara litvanska kuća]] Litvanija je obilježena brojim različitim kulturnim utjecajima. Prije svega, tu je duga nezavisnost i održavanje nekršćanskih državnih religija, zatim duga zajednička historija sa Poljacima, odnosi i veze sa [[Hanza|Hanzom]] u području Baltika, kao i pripadnost [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]]. Iz ovog perioda potječu i pravoslavne crkve u velikim litvanskim gradovima, koje je teško ne primijetiti. Na zapadu države je vidljiva duga hanzeatsko-sjeveroevropska tradicija sa snažnim utjecajima Njemačke, Danske i Švedske, npr. poludrvena gradnja (''fahverk'') i gotika ciglama. Na istoku, naročito u Vilniusu, prisutan je veliki broj poljskih kulturnih elemenata. Barokno staro jezgro Vilniusa proglašeno je [[UNESCO]]vom [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi#Litvanija|Svjetskom baštinom]], kao i pješčane dine na Kurskom poluostrvu i arheološko nalaziše [[Kernavė]]. === Film === [[Datoteka:Jonas Mekas.jpg|thumb|130px|[[Jonas Mekas]]a često nazivaju ''Kumom američkog avantgardnog kina'']] Prve litvanske filmove snimili 1909. Litvanci koji su se iselili u Ameriku. Početkom 1940ih osnovan je ''[[Lietuvos kino studija]]'', koji je tokom sovjetske vlasti bio pod državnom kontrolom te je bio jedina centrala za litvansku filmsku industriju. Na godišnjem nivou producirali su tri do četiri igrana filma te 30 do 40 dokumentarnih. Nakon proglašenja nezavisnosti od 1990. broj litvanskih filmova je znatno opao, a privatne organizacije su preuzele filmsku industriju. Među litvanskim režiserima i producentima ističu se [[Arūnas Matelis]] i [[Šarūnas Bartas]], koji su dobili brojna priznanja na filmskim festivalima, kao i [[Algimantas Puipa]] koji je imao komercijalni uspjeh u Litvaniji. === Muzeji i galerije === [[Datoteka:Gintaro muziejus en Palanga 3.jpg|thumb|Muzej ćilibara Palanga]] U Litvaniji postoje brojni muzeji i galerije, ne samo u velikim gradovima, nego i u djelimično zabačenim krajevima, u kojima su poznate osobe iz Litvanije živjele ili djelovale. * Nacionalni muzej ** Nacionalni muzej nalazi se u [[Vilnius]]u pored katedrale. Druge filijale muzeja raspoređene su u drugim dijelovima grada. Izložbe i postavke su izuzetno bogate arheološkim i etnografskim eksponatima. * Đavolji muzej u [[Kaunas]]u ** U [[Litvanska mitologija|litvanskoj mitologiji]] i kao simbol u svakodnevnom životu đavo (''Velnias'') igra veoma važnu ulogu. Za razliku od srednjoevropskih mišljenja, on u litvanskom društvo ne utjelovljuje apsolutno zlo, nego je simbol više nekog oblika ''prevaranta'', koji može i pomagati ljudima. Stoga se na javnim mjestima nalazi veliki broj statuta i ikona đavola. * Muzej [[ćilibar]]a u mjestu [[Palanga]] na obali Baltičkog mora, u dvorcu grofa Tiškevičiusa čuva unikatne kolekcije od ćilibara. Također postoji i jedan znato manji muzej ćilibara u gradu Nida. * Muzej KGB-a U središtu Vilniusa nalazi se bivši zatvor ruske tajne službe [[KGB]], koji je danas preuređen u muzej. U njemu se mogu vidjeti brojne zatvorske ćelije, odjeljenja gdje su vršena pogubljenja i slično. === Simboli i sveci === [[Datoteka:Colina de las Cruces, Lituania, 2012-08-09, DD 27.JPG|thumb|Brdo krstova]] * Na državom grbu nalazi se vitez na konju koji gleda prema zapadu (lit. ''vytis'', od ''vyti'' ‚loviti, slijediti). Litvanski grb postoji od 1366. godine. * Zaštitnik Litvanije je sveti Kazimir. Kazimirov sajam (lit. ''Kaziuko mugė'') održava se svake godine za vikend koji prethodi 3. martu u starom gradu u [[Vilnius]]u. Na njemu se nude tradicionalni i ručni radovi te se izlažu stare umjetnine. * Često se može susresti i skulptura ''Mučenika'', na litvanskom nazvan ''Rūpintojėlis'' (bos. "zamišljen, zadubljen u misli"). One prikazuju [[Isus]]a u sjedećem položaju, rukama oslonjenim na bradu sa zamišljenim izrazom. Takve skulpture nisu kanonske, zbog čega se smatra da su porijeklom iz predkršćanskih religija. Kao [[suvenir]] mogu se kupiti takve malehne skulpture u mnogim litvanskim galerijama. * Ćilibar je također često prodavan suvenir u oblasti Baltičkog mora, iako većina komada potječe iz oblasti Kalinjingrada. * Takozvano ''Brdo krstova'' (lit. ''Kryžių Kalnas'') nalazi se kod grada [[Šiauliai]]. Ono simbolizira i borbu protiv sovjetske vlasti i okupacije. * [[Ruta]] (''Ruta graveolens''), iako u Litvaniji nije odomaćena, je nacionalno cvijeće. Ona je bila i danas je neophodna u vjenčanim buketima. Osim toga, često se može vidjeti i u seoskim vrtovima i grobljima. === Društvo === Od proglašenja nezavisnosti Litvanije 1991, široki slojevi stanovništva bezrezervno podržavaju demokratsko uređenje društva. U skladu s tim razvile su se i relativno uobičajene institucije. Također, u zemlji su se formirale i društveno zasnovane interesne grupe, kojima je uloga trgovačkih komora i udruženja poslodavaca gotovo nevažna. Općenito postoji određena doza skeptičnosti prema državnim ustanovama i odlukama parlamenta.<ref name="transfor" /> Utjecaj crkve u Litvaniji od proglašenja nezavisnosti 1991. porastao je u velikoj mjeri. Iako je [[homoseksualnost]] dekriminalizirana 1993, ona je još uvijek kao i ranije [[tabu]]. === Mediji === U Litvaniji izlazi devet dnevnih novina, koji se distribuiraju širom zemlje, između ostalih ''[[Lietuvos rytas]]'' te novine na njemačkom jeziku ''[[Baltische Rundschau]]''. Udio čitalaca dnevnih novina iznosi 26 osoba na 1.000 stanovnika.<ref name="prehall" /> Prema podacima iz 2008. [[internet]] je koristilo 49% stanovništva, dok udio širokopojasnog pristupa internetu iznosi oko 15%.<ref name="ituict" /> === Sport === [[Datoteka:La selección de Lituania celebra su tercer puesto en el Mundial de baloncesto 2010.jpg|thumb|[[Košarkaška reprezentacija Litvanije]] je na Svjetskom prvenstvu 2010. osvojila bronzu]] [[Košarka]] je nacionalni sport u Litvaniji. [[Košarkaška reprezentacija Litvanije]] se ubraja među najbolje reprezentacije u Evropi a tri puta su bili i evropski prvaci. Već 1937. i 1939. Litvanci su osvajali [[Evropsko prvenstvo u košarci|evropska prvenstva]] u ovom sportu. Ova tradicija je nastavljena i u sovjetsko vrijeme kada su litvanski igrači gotovo uvijek bili dijelom košarkaškog tima SSSR-a. Među najpoznatijim košarkaškim imenima izdvajaju se [[Kazys Petkevičius]], [[Modestas Paulauskas]], [[Sergėjus Jovaiša]], [[Arvydas Sabonis]], [[Rimas Kurtinaitis]] i [[Šarūnas Marčiulionis]]. Marčiulionis, zajedno sa Sabonisom, ubraja se u zlatnu generaciju litvanskih košarkaša, koja je početkom 1980ih postigla brojne uspjehe, najprije za SSSR, a od 1991. za ponovnu nezavisnu Litvaniju. Obojica su ušli i u ''[[Košarkaška Kuća slavnih|Kuću slavnih]]'' [[NBA]] (Sabonis u augustu 2011. a Marčiulionis 2014). Na prvim Olimpijskim igrama nakon proglašenja nezavisnosti, litvanski muški košarkaški tim je u [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|Barceloni 1992.]] iznenađujuće osvojio treće mjesto, što je uspjeh koji su ponovili i na Olimpijskim igrama [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]] i [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000. godine]]. Nakon srebra na Evropskom prvenstvu 1995. nova generacija košarkaša sa [[Šarūnas Jasikevičius]]om i [[Arvydas Macijauskas]]om postala je [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|prvak Evrope 2003.]] godine. Od poznatijih košarkaških klubova u Litvaniji izdvajaju se "[[Žalgiris Kaunas]]" i "[[Lietuvos Rytas]]" (iz Vilniusa), koji se dugo vremena nalaze među najjačim klubovima u Evropi. Za razliku od košarke, većina drugih sportova je znatno manje popularna. Najveći nogometni stadion u državi nalazi se u [[Kaunas]]u, kapaciteta tek oko 20.000 gledalaca. Među osvajačima olimpijskog zlata, Litvanija ima tradiciju uspješnih bacača ([[Romas Ubartas]] i [[Virgilijus Alekna]]) kao i dobrih biciklista i veslača. Litvanski teniser [[Ričardas Berankis]] dosegnuo je 2007. godine prvo mjesto u poretku juniorske rang-liste tenisera a u novembru 2010. postao je prvi Litvanac koji je ušao među 100 najboljih tenisera svijeta na ATP listi. Pored njega i [[Laurynas Grigelis]]a, ima još nekoliko tenisera iz Litvanije koji se trenutno među 300 najboljih na ATP listi. U Litvaniji je 2011. održano i [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|Evropsko prvenstvo u košarci]]. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Litvaniji}} Prve poštanske marke Litvanije izašle su 27. decembra 1918. godine, nakon proglašenja nezavisnosti. Tiskane su dvije marke sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 10 i 15 [[skatiku]]a. Marke su bile jednostavnog grafičkog rješenja na bijeloj pozadini, crnim obrubom u obliku spojenih krugova i imenom državne pošte i nominalnom vrjednošću. Marke su tiskane u tiražu od 5.000 kompleta. Tiskane su u [[karnet]]ima 5x4, s tim da su 6 unutrašnjih polja (7-9 i 12-14 polje) bili nazubljeni na sve četiri strane. Ova serija u filatelističkoj terminologiji je poznata pod imenom ''Vilnijusko izdanje I'' ({{jez-de|Wilnaer Ausgabe I}}). Iste godine 31. decembra izlazi druga serija istog grafičkog rješenja, ali sa debljim tiskom nominalne vrijednosti. Druga serija se sastoji od 6 maraka sa nominalnom vrijednošću 10, 15, 20, 30, 40 i 50 skatikua. Slične marke izlaze i 1919. godine, ali se zbog promijenjenog fonta i drugačijeg obruba nazivaju ''Kaunasko izdanje'', kojih su izdana ukupno četiri [[Pošta Litvanije]] je sve do [[SSSR|sovjetske]] okupacije 1940. godine izdavala sopstvene marke, i izdato je ukupno 448 raznih izdanja. Pretiskom litvanskih maraka, sovjetska vlast pušta u promet seriju od 8 maraka sa žigom '''LTSR''' i datumom '''1940 VII 21''', što su ujedno i jedine marke [[Litvanska socijalistička sovjetska republika|Litvanske socijalističke sovjetske republike]] koje su izdane 21. augusta 1940. godine. Marke su vrijedile do 15. marta 1941. godine, a ulaskom [[Treći rajh|njemačkih trupa]], nova vlast izdaje nove marke. Proglašenjem nezavisnosti i otcjepljenjem od Sovjetskog saveza 7. oktobra 1990. godine izlazi serija od četiri marke sa motivom anđela mira, bez nazubljenja, sa nominalnom vrijednošću od 5, 10, 20 i 50 [[kopejka|kopejki]] u četiri razne boje. Marke su tiskane u tiražu od 44.000-2.360.800 i vrijedile su do 28. februara 1941. godine. Narednih godina, pošta Litvanije izdaje nekoliko stotna maraka, sa motivima gradova Litvanije, poznatih osoba, flore i faune, kao i grbova gradova.<ref>MICHEL Nord- und Nordwesteuropa 2001/2002, Schwanberger Verlag München, {{ISBN|387-858-660-4}} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <gallery> Datoteka:1918-Lithuania-Mi-1-2.jpg|Prve poštanske marke Litvanije Datoteka:Lithuania 1940 MiNr449 LTSR 001.jpg|Poštanska marka Litvanske SSSR iz 1940. godine Datoteka:1990-lithuania-Mi457.jpg|Prva poštanska marka samostalne Litvanije iz 1949. godine - tamnoplavozelene boje </gallery> Osim redovitih marki, 1919-20. godine izdavana su tzv. lokalna izdanja za područje Raseiniai, Gardinas i Telšiai. === Praznici i blagdani === * 1. januar - Međunarodna Nova godina (lit. ''Naujieji metai'') * 16. februar - Dan ponovnog uspostavljanja litvanske države (lit. ''Lietuvos valstybės atkūrimo diena'') * 11. mart - Dan ponovnog proglašenja nezavisnosti (lit. ''Lietuvos nepriklausomybės atkūrimo diena'') * [[Uskrs]] - (lit. ''Velykos'') * 1. maj - Praznik rada (lit. ''Tarptautinė darbo diena'') * 24. juni - Rođenje sv. Ivana Krstitelja (lit. ''Joninės/ Rasos'') * 6. juli - Dan državnosti (''Valstybės (Lietuvos karaliaus Mindaugo karūnavimo) diena'') - obilježavanje krunisanja prvog litvanskog kralja Mindaugasa 1253. godine * 15. august - Velika gospa (lit. ''Žolinė (Švč. Mergelės Marijos ėmimo į dangų diena)'') * 1. novembar - Svi sveti (''Visų šventųjų diena'') * 25. decembar - [[Božić]] (''Šv. Kalėdos'') == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Lina">{{cite book |author=Kulikauskienė Lina |year=2002 |title=Lietuvos Respublikos Konstitucija |trans-title=The Constitution of the Republic of Lithuania|language=lv|publisher=Native History, CD. |isbn=9986-9216-7-8}}</ref> <ref name="ernst">{{cite journal |author=Veser Ernst |date=23. 9. 1997 |title=Semi-Presidentialism-Duverger's Concept — A New Political System Model |url=http://www.rchss.sinica.edu.tw/publication/ebook/journal/11-01-1999/11_1_2.pdf |publisher=Department of Education, School of Education, University of Cologne |location= |language=en |pages=39–60 |access-date=23. 8. 2017 |archive-date=24. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424202059/https://www.rchss.sinica.edu.tw/publication/ebook/journal/11-01-1999/11_1_2.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="Draft">{{cite journal |author=Shugart Matthew Søberg|date=1. 9. 2005|title=Semi-Presidential Systems: Dual Executive and Mixed Authority Patterns |url=http://dss.ucsd.edu/~mshugart/semi-presidentialism.pdf |journal=Graduate School of International Relations and Pacific Studies |location=SAD |publisher=University of California, San Diego |archive-url=https://web.archive.org/web/20080819200307/http://dss.ucsd.edu/~mshugart/semi-presidentialism.pdf |archive-date=19. 8. 2008 |access-date=23. 8. 2017 |ref=harv}}</ref> <ref name="Dual">{{cite journal |author=Shugart Matthew Søberg |date=1. 12. 2005 |title=Semi-Presidential Systems: Dual Executive And Mixed Authority Patterns |url=http://www.palgrave-journals.com/fp/journal/v3/n3/pdf/8200087a.pdf |journal=French Politics |publisher=Palgrave Macmillan Journals |volume=3 |issue=3 |pages=323–351 |doi=10.1057/palgrave.fp.8200087 |access-date=28. 12. 2017 |ref=harv |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304053112/http://www.palgrave-journals.com/fp/journal/v3/n3/pdf/8200087a.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="mmf1">"[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=54&pr.y=15&sy=2014&ey=2020&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=941%2C946%2C939&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= Lithuania]". Međunarodni monetarni fond. 2015. Pristupljeno oktobra 2015.</ref> <ref name="wolf">{{Cite book|author=Ruth Kibelka|title=Wolfskinder. Grenzgänger an der Memel|publisher=Basisdruck|location=Berlin|year=1996|isbn=3-86163-064-8}}</ref> <ref name="CIA">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lh.html The World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513101013/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lh.html |date=13. 5. 2020 }}, pristupljeno 11. novembra 2015.</ref> <ref name="ramsarorg">[http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-notes-anno-lithuania/main/ramsar/1-30-168%5E16552_4000_0__ Ramsar Convention - Briefing Notes] (engl.)</ref> <ref name="imcg">{{Cite web |url=http://www.imcg.net/docum/lit_res.htm |title=Über eine Exkursion von Moorkundlern ins Aukštumala-Moor/Litauen |access-date=11. 11. 2015 |archive-date=7. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100707115453/http://www.imcg.net/docum/lit_res.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="bundnied">{{Cite web | url=http://www.bund-niedersachsen.de/autoren_bild_down/1629.pdf | title=Moorschutz in Europa – Restauration und Klimarelevanz | access-date=11. 11. 2015 | archive-date=28. 9. 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070928092626/http://www.bund-niedersachsen.de/autoren_bild_down/1629.pdf | url-status=bot: unknown }} (PDF)</ref> <ref name="hochmoo">{{Cite web | url=http://195.182.68.13/parkai/a_7_3.htm | title=Karte des Regionalparks Memel-Delta | access-date=11. 11. 2015 | archive-date=6. 6. 2000 | archive-url=https://web.archive.org/web/20000606014841/http://195.182.68.13/parkai/a_7_3.htm | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="polide">[http://www.spiegel.de/politik/deutschland/0,1518,446203,00.html Spiegel online 3. novembar 2006.]</ref> <ref name="sto41">[http://www.lrkt.lt/en/court-acts/search/170/ta1021/content Lietuvos Respublikos Seimas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306192359/http://www.lrkt.lt/en/court-acts/search/170/ta1021/content |date=6. 3. 2016 }}, pristupljeno 14. novembra 2015.</ref> <ref name="varenika">[http://www.welt.de/politik/ausland/article120735865/Russland-stoppt-alle-Milch-Importe-aus-Litauen.html Die Welt: Russland stoppt alle Milch-Importe aus Litauen.], Welt, članak od 8. oktobra 2013. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="spiel5">spiegel.de (5. februar 2003): [http://www.spiegel.de/politik/ausland/irak-politik-osteuropaeer-leisten-washington-den-treueschwur-a-233833.html Osteuropäer leisten Washington den Treueschwur.] {{simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="ausla">[http://www.zeit.de/politik/ausland/2015-03/russland-militaer-manoever-ausweitung "Russland verdoppelt Zahl der Soldaten bei Militärmanöver"] Die Zeit od 19. marta 2015, {{simboli jezika|de|njemački}}, pristupljeno 19. marta 2015.</ref> <ref name="turizamlt">[http://www.tourism.lt/upload/TurizmoStat/Turizmas_Lietuvoje__2011_m._2118.pdf Podaci litvanskog ministarstva turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030071109/http://www.tourism.lt/upload/TurizmoStat/Turizmas_Lietuvoje__2011_m._2118.pdf |date=30. 10. 2012 }}, (PDF), str. 12, pristupljeno 7. septembra 2012.</ref> <ref name="Fischer">''Der Fischer Weltalmanach 2010: Zahlen Daten Fakten'', Fischer, Frankfurt, 8. septembar 2009, {{ISBN|978-3-596-72910-4}}</ref> <ref name="stat11318">[https://web.archive.org/web/20121105113646/http://www.stat.gov.lt/lt/news/view?id=11318 Popis stanovništva 2011.], arhivirano 5. novembra 2012.</ref> <ref name="who2012">WHO: [https://web.archive.org/web/20120206204825/http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide_rates/en/index.html Suicide rates per 100,000 by country, year and sex], tabela po podacima 2011. godine, arhivirano 6. februara 2012.</ref> <ref name="whoint">{{cite web |url=http://www.who.int/mental_health/prevention/suicide/country_reports/en/index.html |title=Country reports and charts available |access-date=16. 9. 2008 |work=WHO website – Mental health |publisher=World Health Organization |year=2008}}</ref> <ref name="LSA">{{Cite web |url=http://db1.stat.gov.lt/statbank |title=Upit baze podataka u Litvanskoj službi statistike, 12. maj 2012. |access-date=13. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090216024512/http://db1.stat.gov.lt/statbank |archive-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> <ref name="LSA-EmigrantsDeclaredDeparture">[http://db1.stat.gov.lt/statbank/selectvarval/saveselections.asp?MainTable=M3020104&PLanguage=1&TableStyle=&Buttons=&PXSId=6284&IQY=&TC=&ST=ST&rvar0=&rvar1=&rvar2=&rvar3=&rvar4=&rvar5=&rvar6=&rvar7=&rvar8=&rvar9=&rvar10=&rvar11=&rvar12=&rvar13=&rvar14= ''Emigrants who have declared their departure by state of next residence and year.'' Litvanska služba statistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150110110758/http://db1.stat.gov.lt/statbank/selectvarval/saveselections.asp?MainTable=M3020104&PLanguage=1&TableStyle=&Buttons=&PXSId=6284&IQY=&TC=&ST=ST&rvar0=&rvar1=&rvar2=&rvar3=&rvar4=&rvar5=&rvar6=&rvar7=&rvar8=&rvar9=&rvar10=&rvar11=&rvar12=&rvar13=&rvar14= |date=10. 1. 2015 }}, pristupljeno 4. augusta 2015.</ref> <ref name="abouten">[http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/lithuania/index_en.htm Litvanija], na stranici europa.eu, pristupljeno 13. novembra 2015.</ref> <ref name="delfilt">[http://www.delfi.lt/news/daily/lithuania/dauguma-lietuviu-yra-katalikai-taciau-priestarauja-baznycios-dalyvavimui-politikoje.d?id=19683521 Rezultati ankete (lt.)]</ref> <ref name="transfor">[http://bti2003.bertelsmann-transformation-index.de/175.0.html Transformation Litauen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151017144608/http://bti2003.bertelsmann-transformation-index.de/175.0.html |date=17. 10. 2015 }}, {{simboli jezika|de|njemački}}, pristupljeno 16. novembra 2015.</ref> <ref name="prehall">[https://web.archive.org/web/20061122123805/http://dev.prenhall.com/divisions/hss/worldreference/LT/media.html Media], pristupljeno 22. novembra 2006.</ref> <ref name="ituict">[http://www.itu.int/ITU-D/icteye/DisplayCountry.aspx?countryId=138 ITU Level of Competition 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501143423/http://www.itu.int/ITU-D/icteye/DisplayCountry.aspx?countryId=138 |date=1. 5. 2016 }}, pristupljeno 16. novembra 2015.</ref> <ref name="hdi">"[http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr14-summary-en.pdf 2014 Human Development Report Summary]" (PDF). United Nations Development Programme. 2014. str. 21–25. Pristupljeno 27. jula 2014.</ref> <ref name="ginicoef">"[http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12 Gini coefficient of equivalised disposable income (izvor: SILC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304045123/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ilc_di12 |date=4. 3. 2016 }}". Eurostat Data Explorer. Pristupljeno 5. januara 2014.</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Lithuania}} * [https://www.lrp.lt/ Zvanični sajt Predsjednika Republike Litvanije] * [https://www.lrs.lt/sip/portal.show?p_k=2 Zvanični sajt Vlade] * [https://web.archive.org/web/20120412170441/http://lietuva.cc/ Karte Litvanije] * [https://www.travel.lt/index.php?lang=2 www.travel.lt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130118023117/http://www.travel.lt/index.php?lang=2 |date=18. 1. 2013 }} – zvanični turistički vodič {{Baltičke države}} {{EU}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Litvanija| ]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1990.]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1918.]] [[Kategorija:Sjeverna Evropa]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Baltičke države]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] ii9117u1jslfnahjrr4dws47gqokim6 Ismeta Dervoz 0 7912 3913445 3837710 2026-07-23T19:22:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913445 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Ismeta Dervoz - Krvavac | počasni_sufiks = | slika = Ismeta Dervoz Krvavac 1976.jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = Ismeta Dervoz tokom nastupa na [[Eurosong 1976.|Eurosongu 1976.]] s grupom Ambasadori u [[Den Haag]]u. | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|1|18}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[šlager]], [[Pop-muzika|pop]], [[rok-muzika]] | zanimanje = pjevačica, TV-voditeljica, političarka | instrument = | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –danas) --> | izdavač = {{Plainlist| * [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]] * [[Beograd disk]] * [[Jugoton]] * [[Diskoton]] }} | povezani_umjetnici = [[Kodeksi]] <br> [[Ambasadori]] <br> solo karijera | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Ismeta Dervoz - Krvavac''' (rođena 18. januara 1954) jest prva dama nekadašnje [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]] tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, festivalska i televizijska producentica, TV-voditeljica i prvo ime [[šlager]]istike u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Najpoznatija je kao pjevačica nekadašnje sarajevske pop rok grupe [[Ambasadori]], a trenutno živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url= https://music.metason.net/artistinfo?name=Ismeta%20Krvavac|title= ''Ismeta Krvavac''|work= metason.net|access-date= 31. 3. 2023}}{{Mrtav link}}</ref>. Jedna je od najistaknutijih predstavnica [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske škole pop roka]]. == Biografija == === Počeci === Rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 18. januara 1954, gdje je nakon osnovnog obrazovanja i gimnazije 1984. diplomirala na Višoj ekonomsko-komercijalnoj školi. Završila je i [[Niža muzička škola|nižu muzičku školu]] – odsjek [[klavir]]. Od 1968. još sa četrnaest godina posvetila se pjevanju, a prvi pravi profesionalni angažmam bio je u pop rok grupi [[Kodeksi]], gdje je na poziv [[gitarist]]e i vođe ove grupe [[Eduard Bogeljić|Eduarda Bogeljića]] pristupila na mjesto prateće pjevačice [[Željko Bebek|Željku Bebeku]]. Osim njih, tu su svirali bas-gitarist [[Goran Bregović]] i bubnjar [[Luciano Paganotto]]. Nastupala je sa Kodeksima po lokalnim sarajevskim igrankama pjevajući u to vrijeme popularne hitove [[Radio Luxembourg]]a. Kroz redovne koncerte po Sarajevu Kodeksi su stekli svoju publiku. U ljeto 1969. dobili su poziv da tokom ljetne sezone sviraju u baru Hotela Splendid u [[Dubrovnik]]u. Međutim, Dervoz je upisala fakultet te odlučila da napusti Kodekse i posveti se studiranju. Nakon završetka fakulteta 1972. pridružila se grupi Ambasadori. === Karijera s Ambasadorima === Grupu [[Ambasadori]] osnovao je gitarist [[Slobodan Vujović]] 1968. nakon raspada [[Kodeksi|Kodeksa]], od čijih članova će s jedne strane nastati [[Bijelo dugme]], a na drugoj Ambasadori. Kroz ovaj sarajevski [[Pop-muzika|pop]] sastav prošli su [[Perica Stojanović]], [[Miroslav Šaranović]], [[Sead Avdić]] (bubnjari) [[Ivica Vinković]] i [[Enes Bajramović]] (basisti), [[Vlado Pravdić]] ([[klavijature]]), [[Andrej Stefanović]] ([[saksofon]]), [[Krešimir Vlašić]] ([[truba]]), i vokalnih solista: [[Zdravko Čolić]], [[Hajrudin Varešanović]], [[Jasna Gospić]] i Ismeta Dervoz, koja je bila zaštitni znak grupe u njihovoj najplodnijoj fazi od 1972. do 1976. godine. Na tadašnjoj sarajevskoj pop-rok sceni izdvojili su se zbog naglašene instrumentalne postave s [[Puhački instrument|puhačima]], što im je omogućavalo raskošna i zanimljiva aranžerska ostvarenja. U početku su Ambasadori svirali [[Muzika|muziku]] zasnovanu na svjetskim hitovima, ali nakon prvih nastupa na domaćim festivalima zabavne muzike, počinje i njihova autorska afirmacija. Za ovaj period su vezani [[festival]]ski nastupi i muzičke nagrade u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Tri najznačajnija događaja u njenoj pjevačkoj karijeri s Ambasadorima su: * nastup na festivalu [[Vaš šlager sezone]] 1975. gdje je osvojila četvrto mjesto s kultnom pjesmom ''"[[Zemljo moja / Budi s njom|Zemljo moja]]"'' te nagradu "Zlatni mikrofon" * pobjednički nastup na [[Festival Opatija|Festivalu Opatija]] 1976. * nastup na takmičenju [[Eurosong 1976.]] u [[Den Haag]]u s pjesmom "[[Noćas mi se pjesma piše / Ne mogu skriti svoju bol|Ne mogu skriti svoju bol]]") Također, tu su društvena priznanja za angažman u humanitarnim akcijama, [[koncert]]ni nastupi u zemlji i inostranstvu, [[Televizija|televizijske]] emisije. Starije generacije pamte neke od hitova u izvedbi grupe [[Ambasadori]]: ("Zemljo moja", "[[Noćas mi se pjesma piše / Ne mogu skriti svoju bol|Ne mogu skriti svoju bol]]", "[[Negdje na nekom moru / Lijepe riječi|Negdje na nekom moru]]", "[[Sviraj mi, sviraj / Sve što kaže mama|Sviraj mi sviraj]]").<ref name="sa">{{Cite web|url= http://www.svastara.com/muzika/?biografija=932|title= ''Ismeta Dervoz-Krvavac - Biografija''|work= svastara.com|access-date= 17. 4. 2022|archive-date= 12. 4. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230412191921/http://www.svastara.com/muzika/?biografija=932|url-status= dead}}</ref> Svi pjevači Ambasadora počinjali su u ovoj grupi kao anonimni solisti, a onda su napuštanjem sastava postizalI solističke karijere. === Samostalna karijera === Tako je Ismeta Dervoz nakon velikih muzičkih uspjeha s Ambasadorima 1977. odlučila da započne solističku pjevačku karijeru, ali je nastavila muzičku saradnju s grupom Ambasadori koji su bili prateći sastav pa i autori nekoliko njenih pjesama. Nastavila je da učestvuje na festivalima Vaš šlager sezone, a 1977-78 snimila je dvije [[Muzički singl|singl ploče]] ("[[Između jave i sna / Krug]]" i "[[Ko si ti? / Opet stare vatre gore]]" sa pjesmama s kojima se takmičila na tom festivalu i koje su objavljene na njenom prvom LP albumu "[[Ismeta Krvavac (album)|Ismeta Krvavac]]".<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1366898-Ismeta-Izme%C4%91u-Jave-I-Sna-Krug|title= ''Ismeta Krvavac - Između jave i sna / Krug''|website= discogs.com|access-date= 30. 7. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1366903-Ismeta-Krvavac-Ko-Si-Ti-Opet-Stare-Vatre-Gore|title= ''Ismeta Krvavac - Ko si ti? / Opet stare vatre gore''|website= discogs.com|access-date= 30. 7. 2024}}</ref> Godine 1980. osvaja i prvu nagradu Zlatna lira sa pjesmom "[[Ja nemam mira / Tvoje pismo|Ja nemam mira]]", a ubrzo zatim, u duetu sa [[Seid Memić Vajta|Seidom Memićem Vajtom]] otpjevala je komičnu pjesmu "[[U restoranu]]". Godinu dana kasnije, snimila je svoj drugi solistički album "[[Ismeta (album)|Ismeta]]" (Diskoton, 1981) u čijem snimanju su učestvovali neki od najboljih sarajevskih muzičara predvođeni [[Slobodan Kovačević|Slobodanom "Bodom" Kovačevićem]] na električnoj gitari. Pjesme su komponirali [[Kemal Monteno]], Slobodan Vujović, [[Rajko Dujmić]], Enes Bajramović, [[Zdenko Runjić]] i [[Dejan Petković]], dok su autori stihova najbolji tekstopisci s podruja bivše Jugoslavije: [[Duško Trifunović]], [[Slobodan Đurasović]], [[Kemal Monteno]], [[Maja Perfiljeva]], [[Mišo Marić]], [[Jakša Fiamengo]], [[Arsen Dedić]], [[Marina Tucaković]] i [[Željko Krznarić]]. Album "Ismeta" predstavlja njeno najambicioznije muzičko ostvarenje kojim se predstavila publici u najboljem izdanju.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/2792059-Ismeta-Ismeta|title= ''Ismeta''|website= discogs.com|access-date= 21. 8. 2024}}</ref> Osim redovnog učešća na festivalu Vaš šlager sezone, kao izvođač, Ismeta je često pjevala i prateće vokale drugim solistima. Tako je 1981. godine zajedno sa [[Neda Ukraden|Nedom Ukraden]] i [[Jadranka Stojaković|Jadrankom Stojaković]], bila izabrana kao prateća pjevačica u pjesmi ''"[[Lejla (pjesma)|Lejla]]"'' [[Seid Memić Vajta|Seida Memića "Vajte"]], koja je predstavljala [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] na [[Eurosong 1981.|Evroviziji 1981.]] Od 1980. uz angažman na [[estrada|estradi]] radi kao [[scenarist]]ica i [[voditelj]]ica gledanih TV programa, [[radio]] i televizijska komentatorica sa značajnih domaćih i svjetskih festivala te kontinuirano, uživo prati [[Festival Sanremo|Festival u Sanremu]]. Izvještavala je i pisala recenzije za pisane medije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Od 1988. je prestala s aktivnim koncertnim nastupima i snimanjem novih pjesama, a počela je s radom u muzičkom programu Radio Sarajeva kao urednica i voditeljica. Svoj posljednji javni nastup imala je na festivalu Vaš šlager sezone 1988. sa pjesmom ''"[[Plavi jorgovani (pjesma)|Plavi jorgovani]]"''. Godine 1992. pokrenula je projekat učestvovanja [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|RTV Bosne i Hercegovine]] na "Takmičenju za pjesmu Evrovizije". Dugogodišnja je producentica takmičenja i šefica delegacija RTV Bosne i Hercegovine.<ref name="sa"/> Iste godine snimila je pjesme "[[Ljiljani, zlatni ljiljani]]" uz pratnju Dječijeg hora "Palčići" <ref>{{Cite web|url= https://detektor.ba/2021/07/26/rapsodija-i-odgovor-na-granate-pjesma-kao-lijek-i-bijeg-od-stvarnosti-u-ratnom-sarajevu/|title= ''Rapsodija i odgovor na granate: Pjesma kao lijek i bijeg od stvarnosti u ratnom Sarajevu''|work= detektor.ba|access-date= 18. 8. 2024}}</ref> i "[[Sarajevo će biti, sve drugo će proći]]" koju je otpjevala sa [[Davorin Popović|Davorinom Popovićem]], [[Mladen Vojičić Tifa|Mladenom Vojičićem Tifom]], [[Zlatan Fazlić|Zlatanom Fazlićem Fazlom]] i drugima.<ref>{{Cite web |url= https://beta.avaz.ba/vijesti/bih/896227/jedna-od-najljepsih-pjesama-posvecena-glavnom-gradu-bih-sarajevo-ce-biti-sve-drugo-ce-proci |title= Jedna od najljepših pjesama posvećena glavnom gradu BiH: "Sarajevo će biti, sve drugo će proći" |website= beta.avaz.ba |access-date= 18. 8. 2024 |archive-date= 16. 8. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240816194956/https://beta.avaz.ba/vijesti/bih/896227/jedna-od-najljepsih-pjesama-posvecena-glavnom-gradu-bih-sarajevo-ce-biti-sve-drugo-ce-proci |url-status= dead }}</ref><ref>{{Cite web|url= https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/pjesma-koju-je-balasevic-napisao-za-opkoljeni-grad-sarajevo-ce-biti-sve-drugo-ce-proci/407452#google_vignette|title= Balašević pisao pjesmu za opkoljeni grad: "Sarajevo će biti, sve drugo će proći" |publisher= [[Radio Sarajevo]] |access-date= 18. 8. 2024}}</ref> Nagrađena je poveljom [[Internacionalna liga humanista|Internacionalne lige humanista]] za djelovanje u periodu od 1992. do 1996. === Federalna televizija i političko djelovanje === Godine 1995. postavljena je na mjesto šefa Muzičko-revijalnog programa TV BiH zatim [[Federalna televizija|Federalne televizije]], a producentica je i "Šlagera sezone 1999" (obnovljeni popularni Festival). Radila je na mjestu urednice/producentice specijalnih projekata Federalne televizije. U posljednjih nekoliko godina za potrebe Federalne televizije producirala je koncerte: Kemala Montena, [[Safet Isović|Safeta Isovića]], [[Hanka Paldum|Hanke Paldum]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], [[Hari Mata Hari]],[[Gibonni]]ja, [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]],[[Toše Proeski|Toše Proeskog]], [[Željko Samardžić|Željka Samardžića]], [[Festival zabavne muzike|Festivale zabavne muzike]] u [[Mostar]]u, [[Bihać]]u, [[Neum]]u, dječiji festival "Mali šlager 2002, 2003". Bila je zamjenica direktorice projekta "[[Otvaranje obnovljenog Starog mosta u Mostaru 2004]]". Uredila je i realizirala brojne Tv projekte - Tv Bingo show (šest sezona zaredom, jedan od najgledanijih programa u Bosni i Hercegovini), novogodišnje programe Federalne televizije. Godine 2005. u periodu od 2 mjeseca producirala je 13 emisija uživo iz cijele [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] za Federalnu televiziju (" Ljeto sa Federalnom televizijom"). Posljednji uredničko/producentski angažman je posao izvršne producentice projekta [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EURO 2008.]] (fudbalsko prvenstvo u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]) za Javni servis RTV BIH i direktan prenos koncerta [[Andrea Bocelli|Andree Bocellija]] i [[Češka filharmonija|Češke filharmonije]] iz [[Međugorje|Međugorja]] za Federalnu televiziju.<ref name="sa"/><ref>{{Cite web|url= https://www.biografija.info/ismeta-dervoz/|title= ''Ismeta Dervoz''|work= biografija.info|access-date= 31. 3. 2023}}</ref> Poznavanje stranih jezika (aktivno se služi [[Engleski jezik|engleskim jezikom]], a u manjoj mjeri [[Francuski jezik|francuskim]], [[Ruski jezik|ruskim]] i [[Italijanski jezik|italijanskim]]) pomoglo je u njenoj uspješnoj televizijskoj karijeri. Prije odlaska u penziju, u sazivu 2010. - 2014. bila je zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] iz stranke [[Savez za bolju budućnost|SBB BiH]].<ref>https://www.parlament.ba/representative/detail/117</ref> == Festivali == Učestvovala na [[Eurosong]]u kao prvi glas grupe "Ambasadori", sa pjesmom "Ne mogu skriti svoju bol" 1976. godine za Jugoslaviju. Dugi niz godina nastupala je i na sarajevskom festivalu zabavne muzike Vaš šlager sezone, prvobitno kao vokalna solistica grupe "Ambasadori" (1973-1976), a potom i sa svojim solo nastupima (1977-1988).<ref name="sa"/> * 1970. Vaš šlager sezone - "Stari i mladi" *1970. Pesma leta - "Dženge, dženge" * 1972. Skoplje - "Sviraj mi, sviraj" (kao vokal grupe Ambasadori) * 1973. Vaš šlager sezone - "Srce te želi" (kao vokal grupe Ambasadori) * 1973. Opatija - "Kao rijeka" (kao vokal grupe Ambasadori) * 1974. Vaš šlager sezone - "Negdje na nekom moru" (kao vokal grupe Ambasadori), četvrto mjesto * 1974. Opatija - "Lijepe riječi" (kao vokal grupe Ambasadori) * 1975. Vaš šlager sezone - "Zemljo moja" (kao vokal grupe Ambasadori), nagrada za interpretaciju * 1975. Opatija - "Budi s njom" (kao vokal grupe Ambasadori) * 1976. Vaš šlager sezone - "Usne imam da ga ljubim" (kao vokal grupe Ambasadori) * 1976. Opatija, Evrosong - "Ne mogu skriti svoju bol" (kao vokal grupe Ambasadori) * 1977. Vaš šlager sezone - "Između jave i sna" * 1978. Vaš šlager sezone - "Dobro došao u život", treća nagrada publike * 1980. Vaš šlager sezone - "Ja nemam mira", pobjednička pjesma *1980. Opatija - "Tvoje pismo" * 1981. Vaš šlager sezone - "Dobro jutro" * 1981. Opatija - "Dok me ljubav nije našla" * 1982. Vaš šlager sezone - "Ljubav nema bolje dane" *1982. Opatija - "Ima nešto u tom što me nećeš" * 1983. Vaš šlager sezone - "Pusti me na miru" * 1985. Opatija - "Luduj srce" * 1987. Vaš šlager sezone - "Biće opet dobro, dušo" * 1988. Vaš šlager sezoone - "Plavi jorgovani" * 1989. Makfest - "Mi beše ti se'" == Muzičko stvaralaštvo == === S Ambasadorima === ;Singl ploče * [[Plačem za tvojim usnama / Zapjevaj]], ([[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]], [[Beograd Disk]]), (1971) * [[Posljednja serenada / Idila jednog mačka / Hej, vi]], ([[Jugoton]]), (1972) * [[Srce te želi / Kao rijeka]], ([[Radio Kruševac]]), (1973) * [[Sviraj mi, sviraj / Sve što kaže mama]], (PGP Radio Kruševac), (1973) * [[Negdje na nekom moru / Lijepe riječi]], (Diskoton), (1974) * [[Susret / Znam]], (Diskoton), (1974) * [[Zemljo moja / Budi s njom]], ([[Diskoton]]), (1975) * [[Pustite da sanjam / Jedan stih]], (Diskoton), (1975) * [[Usne imam da ga ljubim / Prazan je moj dom]], (Diskoton), (1976) * [[Wait For Me (I'll Soon Be There)]], ([[EMI]]), (1976) * [[Noćas mi se pjesma piše / Ne mogu skriti svoju bol]], (Diskoton), (1976) <ref name="discogs">{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/850842-Ambasadori|title= ''Ambasadori - Diskografija''|work= discogs.com|access-date= 16. 12. 2022}}</ref> === LP ploče === * [[7276 (Ambasadori)|Ambasadori ’72 – ’76]], 1977.<ref name="sa"/> * [[Ambasadori (album)|Ambasadori]], (Diskoton) (1975).<ref name="discogs"/> === Kompilacije === * [[7276 (Ambasadori)|7276]], (Diskoton), (1977) * [[Ambasadori (album)|Ambasadori]], (Diskoton), (1978) * [[Pusti me na miru]] (LP kompilacija Vaš šlager sezone ’83), 1983 * [[Plavi jorgovani]] (2LP kompilacija Vaš šlager sezone ’88), 1988 === Solo karijera === ;Singl ploče * [[Dženge dženge]] (LP kompilacija Pjesma ljeta ’70), 1970 * [[Između jave i sna / Krug]], 1977 * [[Ko si ti? / Opet stare vatre gore]], 1978 * [[Tvoj stil / Kasno je]], 1979 * [[Ja nemam mira / Tvoje pismo]], 1980, Zlatna lira * [[Dobro jutro / Dok me ljubav nije našla]], 1981 <ref name="sa"/> === Albumi === * [[Ismeta Krvavac (album)|Ismeta Krvavac]], 1979. * [[Ismeta (album)|Ismeta]], 1981. == Uspjesi i nagrade == * Zemljo moja, Vaš šlager sezone 1975, festival Opatija 1976. * Ne mogu skriti svoju bol, Evrovizija 1976. u [[Den Haag]]u, [[Nizozemska]] * Zlatna značka [[Radiotelevizija Sarajevo]] 1976. * Estradna nagrada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] 1978. * Estradna nagrada Bosne i Hercegovine 1979.<ref>{{Cite web |url=http://www.cesarica.net/t4166/ambasadori-biografija-diskografija-popis-pjesama-slike/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820232222/http://www.cesarica.net/t4166/ambasadori-biografija-diskografija-popis-pjesama-slike/ |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=hD6mbcCDs18 Razgovor s Ismetom Dervoz], serijal ''Soundtrack vremena'', Balkast, 14. 9. 2023. ([[YouTube]]) {{DEFAULTSORT:Dervoz, Ismeta}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]] [[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]] [[Kategorija:Političari Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine]] 8mtu7mp93txqjqchgejipn5mfcaxmkc John Ford 0 9908 3913471 3793602 2026-07-24T02:15:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = John Ford | slika = John Ford 1946.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1894|02|01}} | mjesto_rođenja = [[Cape Elizabeth (Maine)|Cape Elizabeth]], [[Maine]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1973|08|31|1894|02|01}} | mjesto_smrti = [[Palm Desert (Kalifornija)|Palm Desert]], [[Kalifornija]], SAD | nacionalnost = Amerikanac | druga_imena = | zanimanje = Filmski režiser | godine_aktivnosti = 1917–1966. | poznat_po = | značajni_radovi = ''[[Tihi čovjek]]'' (1952) <br/> ''[[Tragači]]'' (1956) <br/> ''[[Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea]]'' (1962) <br/> ''[[Kako je osvojen Zapad]]'' (1962) }} '''John Martin Feeney''' (1. februar 1894. – 31. august 1973.), profesionalno poznat kao '''John Ford''', bio je američki filmski [[režiser]] i [[Filmski producent|producent]]. Smatra se jednim od najvažnijih i najuticajnijih filmskih stvaralaca tokom [[Zlatno doba Hollywooda|Zlatnog doba Hollywooda]],<ref>Gallagher, Tag ''John Ford: The Man and his Films'' (University of California Press, 1984), 'Preface'</ref> i bio je jedan od prvih američkih režisera koji je prepoznat kao autor.<ref name=":2">{{Cite web |date=5. 10. 2023 |title=AUTEUR SPOTLIGHT {{!}} John Ford |url=https://thehoya.com/auteur-spotlight-john-ford/ |access-date=7. 1. 2024 |language=en-US |archive-date=7. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107025455/https://thehoya.com/auteur-spotlight-john-ford/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":3">{{Cite web |date=6. 2. 2010 |title=Classic Ford. A John Ford Retrospective, Part I |url=https://harvardfilmarchive.org/programs/classic-ford-a-john-ford-retrospective-part-i |access-date=7. 1. 2024 |website=Harvard Film Archive |language=en}}</ref> U karijeri dugoj više od 50 godina, režirao je preko 140 filmova između 1917. i 1965. (iako je većina njegovih [[Nijemi film|nijemih filmova]] sada izgubljena), i dobio je šest nagrada [[Oscar]] uključujući rekordne četiri pobjede u kategoriji za [[Oscar za najbolju režiju|najbolju režiju]] za filmove ''[[Potkazivač (1935.)|Potkazivač]]'' (1935.), ''[[Plodovi gnjeva (film)|Plodovi gnjeva]]'' (1940.), ''[[Kako je bila zelena moja dolina (film)|Kako je bila zelena moja dolina]]'' (1941.) i ''[[Tihi čovjek]]'' (1952). Ford je poznat po svojim [[Vestern film|vesternima]], kao što su ''[[Poštanska kočija (film)|Poštanska kočija]]'' (1939), ''[[Moja draga Klementina]]'' (1946), ''[[Fort Apache (film)|Fort Apache]]'' (1948), ''[[Tragači]]'' (1956) i ''[[Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea]]'' (1962); iako je radio u mnogim drugim žanrovima, uključujući [[Komedija|komedije]], historijske [[Drama|drame]] i [[Dokumentarni film|dokumentarne filmove]]. Često je koristio snimanje na lokaciji i široke snimke, u kojima su njegovi likovi uokvireni na ogromnom, oštrom i neravnom prirodnom terenu. Zaslužan je za pokretanje karijera nekih od najvećih holivudskih zvijezda tokom 1930-ih, 40-ih i 50-ih, uključujući glumce kao što su: [[John Wayne]], [[Henry Fonda]], [[Maureen O'Hara]] i [[James Stewart]]. Fordov rad bio je veoma cijenjen od strane njegovih savremenika kao što su: [[Akira Kurosawa]], [[Orson Welles]], [[Frank Capra]],<ref name=JFo>{{cite book |last = Davis |first = Ronald L. |title = John Ford: Hollywood's old master |url = https://archive.org/details/johnfordhollywoo00davi_0 |url-access = registration |publisher = [[University of Oklahoma Press]] |series = The Oklahoma Western Biographies |year = 1995 |isbn = 978-0-8061-2916-7}}</ref>[[Andrej Tarkovski]] i [[Ingmar Bergman]] koji ga proglašavaju jednim od najvećih režisera svih vremena.<ref>{{cite web |last=Silverman |first=Charles |date=10. 9. 2013 |title=Akira Kurosawa's Yojimbo |url=https://www.moma.org/explore/inside_out/2013/09/10/akira-kurosawas-yojimbo/ |access-date=1. 4. 2022 |website=Inside/Out |publisher=Museum of Modern Art}}</ref> Naredne generacije režisera, uključujući mnoge od glavnih ličnosti pokreta [[Novi Hollywood]], navele su njegov utjecaj.<ref name="JFo" /><ref name=JFIn>{{cite book |last = Peary |first = Gerard |title = John Ford: interviews |publisher = [[University Press of Mississippi]] |series = [[Conversations with Filmmakers Series|Conversations with Filmmakers]] |year = 2001 |isbn = 978-1-57806-398-7 |url = https://archive.org/details/isbn_9781578063987 }}</ref>[[Harvard Film Archive]] piše da je "širina i mjera Fordovog velikog doprinosa zlatnom dobu holivudske [[Kinematografija|kinematografije]], i filmskom jeziku općenito, i dalje pomalo teško razaznati. Rijetko se u potpunosti priznaju Fordova velika dostignuća kao vrhunski vizuelni stilist i majstor pripovijedanja.""<ref name=":3" /> == Filmografija (izbor) == {{Glavni|Filmografija Johna Forda}} {{col-begin|width=65%}} {{col-break}} * ''Cheyenne Autumn'' (1964) * ''Donovan's Reef'' (1963) * ''[[Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea]]'' (1962) * ''[[Kako je osvojen Zapad]]'' (1962) * ''Two Rode Together'' (1961) * ''Sergeant Rutledge'' (1960) * ''The Horse Soldiers'' (1959) * ''The Last Hurrah'' (1958) * ''The Wings of Eagles'' (1957) * ''The Rising of the Moon'' (1957) * ''[[Tragači]]'' (1956) * ''The Long Gray Line'' (1955) * ''Mister Roberts'' (1955) * ''The Sun Shines Bright'' (1953) * ''Mogambo'' (1953) * ''[[Tihi čovjek]]'' (1952) * ''What Price Glory?'' (1952) * ''Rio Grande'' (1950) * ''Rio Grande - 45. godišnjica'' (1950) * ''Wagon Master'' (1950) * ''She Wore a Yellow Ribbon'' (1949) * ''3 Godfathers'' (1948) * ''Fort Apache'' (1948) {{col-break}} * ''The Fugitive'' (1947) * ''[[Moja draga Klementina (film)|Moja draga Klementina]]'' (1946) * ''They Were Expendable'' (1945) * ''[[Bitka za Midway (film)|Bitka za Midway]]'' (1942) * ''[[Kako je bila zelena moja dolina (film)|Kako je bila zelena moja dolina]]'' (1941) * ''[[Plodovi gnjeva]]'' (1940) * ''The Long Voyage Home'' (1940) * ''Young Mr. Lincoln'' (1940) * ''Drums Along the Mohawk'' (1939) * ''[[Poštanska kočija (film)|Poštanska kočija]]'' (1939) * ''The Hurricane'' (1937) * ''Wee Willie Winkie'' (1937) * ''Mary of Scotland'' (1936) * ''[[Doušnik (1935)|Doušnik]]'' (1935) * ''The Whole Town's Talking'' (1935) * ''Judge Priest'' (1934) * ''The Lost Patrol'' (1934) * ''Arrowsmith'' (1931) * ''Hangman's House'' (1928) * ''Straight Shooting'' (1917) * ''December 7th/Target Tokyo'' * ''This is Korea'' {{col-break}} {{col-end}} == Nagrade == '''[[Američka filmska akademija]]''' * 1952 - Najbolja režija (''Tihi čovjek'') * 1941 - Najbolja režija (''Kako je bila zelena moja dolina'') * 1940 - Najbolja režija (''Plodovi gnjeva'') * 1935 - Najbolja režija (''Doušnik'') '''UDRUŽENJE AMERIČKIH REŽISERA''' * 1952 - Najbolja režija (''Tihi čovjek'') '''NACIONALNI ODBOR KRITIČARA''' * 1958 - Najbolja režija (''The Last Hurrah'') '''UDRUŽENJE KRITIČARA NEW YORKA''' * 1935 - Najbolja režija (''Doušnik'') * 1935 - Najbolji film (produkcija) (''Doušnik'') * 1939 - Najbolja režija (''Poštanska kočija)'' * 1940 - Najbolja režija (''Plodovi gnjeva'') * 1940 - Najbolji film (produkcija) (''Plodovi gnjeva'') * 1940 - Najbolja režija (''The Long Voyage Home'') * 1941 - Najbolja režija (''Kako je bila zelena moja dolina'') == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|John Ford}} * {{imdb_name|id=0000406|name=John Ford}} * [http://movies.yahoo.com/shop?d=hc&id=1800011224&cf=gen&intl=us Yahoo! Movies entry] * [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/ford/ Senses of Cinema entry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225174803/http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/ford/ |date=25. 12. 2010 }} * [https://web.archive.org/web/20050906072753/http://www.moviemaker.com/issues/44/ford.html Movie Maker entry] * [http://www.reelclassics.com/Directors/Ford/ford.htm Reel Classics entry] * [http://www.history.navy.mil/faqs/faq81-8b.htm Naval Historical Center entry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010217181414/http://www.history.navy.mil/faqs/faq81-8b.htm |date=17. 2. 2001 }} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=104 Bibliografija] {{Oscar za režiju}} {{AFI-jeva nagrada za životno djelo}} {{Zlatni lav - nagrada za životno djelo}} {{DEFAULTSORT:Ford, John}} [[Kategorija:Rođeni 1894.]] [[Kategorija:Umrli 1973.]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]] [[Kategorija:Biografije, Palm Desert (Kalifornija)]] 0qf9oi6pyoszlf92hrp2f5p7a5pdo1o Kabala 0 12518 3913478 3812923 2026-07-24T05:15:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913478 wikitext text/x-wiki '''Kabala''' ({{jez-he|קַבָּלָה}}), ''qabbālāh'', ''kabbalah'', "prijem, svetkovina"; također na raznim [[Evropa|evropskim]] jezicima pisano kao ''cabala'', ''cabalah'', ''cabbala'', ''cabbalah'', ''kabala'', ''kabalah'', ''kabbala'', ''qabala'', ''qabalah'', ''kaballah'') je [[misticizam|mistički]] pokret u [[jevrejstvo|jevrejstvu]]<ref name="JE">{{cite encyclopedia |last1=Ginzberg |first1=Louis |author-link1=Louis Ginzberg |last2=Kohler |first2=Kaufmann |author-link2=Kaufmann Kohler |url=http://jewishencyclopedia.com/articles/3878-cabala |title=Cabala |encyclopedia=[[Jewish Encyclopedia]] |publisher=[[Kopelman Foundation]] |date=1906 |access-date=23. 10. 2018}}</ref> koji se pojavio u Evropi oko [[13. vijek]]a. Osnovne crte kabale su predstavljene mističkim sistemom koji pruža uvid u i saznanje [[Bog|božanske]] prirode. Prema tome, kabala je učenje o ezoteričkom znanju [[Bog]]a i njegovih [[zakon]]a. Definicija kabale varira u skladu sa tradicijom i ciljevima onih koji je slijede,<ref>{{cite book |last=Dan |first=Joseph |author-link=Joseph Dan |date=2007 |title=Kabbalah: A Very Short Introduction |location=[[New York]] |publisher=[[Oxford University Press]] |pages=[https://archive.org/details/kabbalahveryshor00danj_0/page/1 1–11] |isbn=978-0-19-530034-5 |chapter=The Term and Its Meanings |url-access=registration |url=https://archive.org/details/kabbalahveryshor00danj_0/page/1 }}</ref> od njenog porjekla u srednjovjekovnom judaizmu do kasnijih adaptacija u zapadnom ezoterizmu (kršćanska kabala i hermetička kabala). Jevrejska kabala je skup ezoteričnih učenja čija je svrha da objasne odnos između nepromjenjivog, vječnog Boga—misteriozni Ein Sof ({{jez-he|אֵין סוֹף}}, "Beskonačni")<ref name="JVL">{{cite web |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/ein-sof |title=Ein-Sof |author=<!--Not stated--> |date=2018 |website=[[Jewish Virtual Library]] |publisher=American–Israeli Cooperative Enterprise (AICE) |quote='''EIN-SOF''' (Heb. אֵין סוֹף; "The Infinite," lit. that which is boundless), name given in Kabbalah to God transcendent, in His pure essence: God in Himself, apart from His relationship to the created world. Since [[Names of God in Judaism|every name which was given to God]] referred to one of the characteristics or attributes by which He revealed Himself to His creatures, or which they ascribed to Him, there is no name or epithet for God from the point of view of His own being. Consequently, when the kabbalists wanted to be precise in their language they abstained from using names like ''[[Elohim]]'', the [[Tetragrammaton]], "the Holy One, blessed be He," and others. These names are all found either in the [[Torah|Written]] or the [[Talmud|Oral Law]]. The Torah, however, refers only to God's manifestations and not to God's own being which is above and beyond His relationship to the created world. Therefore, neither in the [[Tanakh|Bible]], nor in [[Rabbinic literature|rabbinic tradition]] was there a term which could fulfill the need of the kabbalists in their speculations on the nature of God. "Know that ''Ein-Sof'' is not alluded to either in the Pentateuch, the Prophets, or the Hagiographa, nor in the writings of the rabbis. But the mystics had a vague tradition about it" (''Sefer Ma'arekhet ha-Elohut''). The term ''Ein-Sof'' is found in [[Primary texts of Kabbalah|kabbalistic literature]] after 1200.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.morfix.co.il/אינסוף|title=אינסוף|website=Morfix, מורפיקס|publisher=Melingo Ltd|access-date=19. 11. 2014}}</ref>—i smrtnog, konačnog svemira (Božja kreacija).<ref name="JE"/><ref name="JVL"/> Ona čini temelj mističnih religijskih tumačenja unutar judaizma.<ref name="JE"/><ref name="ReformJudaism">{{cite web |url=https://reformjudaism.org/what-kabbalah |title=What is Kabbalah? |last=Dennis |first=Geoffrey W. |date=18. 6. 2014 |website=ReformJudaism.org |publisher=[[Union for Reform Judaism]] |access-date=25. 10. 2018 |quote=[[History of Judaism|Historians of Judaism]] identify many [[Jewish mysticism|schools of Jewish esotericism]] across time, each with its own unique interests and beliefs. Technically, the term "Kabbalah" applies only to writings that emerged in medieval Spain and southern France beginning in the 13th century. [...] Although until today Kabbalah has been the practice of select Jewish "circles," most of what we know about it comes from the many literary works that have been recognized as "mystical" or "esoteric." From these mystical works, scholars have identified many distinctive mystical schools, including the [[Hekhalot literature|Hechalot mystics]], the [[Ashkenazi Hasidim|German Pietists]], the [[Zohar|Zoharic Kabbalah]], the [[Jewish meditation#Abraham Abulafia|ecstatic school]] of [[Abraham Abulafia]], the teachings of [[Isaac Luria]], and [[Chasidism]]. These schools can be categorized further based on individual masters and their disciples.}}</ref> Jevrejski kabalisti su prvobitno razvili sopstveni prenos svetih tekstova u okviru jevrejske tradicije<ref name="JE"/><ref name="ReformJudaism"/> i često koriste klasične jevrejske spise da objasne i demonstriraju svoja mistična učenja. Kabalisti drže ova učenja kako bi definisali unutrašnje značenje i hebrejske Biblije i tradicionalne rabinske literature i njihove ranije skrivene dimenzije, kao i da bi objasnili značaj jevrejskih vjerskih obreda.<ref>[http://www.kabbalaonline.org/kabbalah/article_cdo/aid/380313/jewish/Imbued-with-Holiness.htm "Imbued with Holiness"] - The relationship of the esoteric to the [[exoteric]] in the fourfold [[Pardes (Jewish exegesis)|Pardes]] interpretation of [[Torah]] and existence. From www.kabbalaonline.org</ref> Tradicionalni praktičari vjeruju da njegovo najranije porijeklo prethodi svjetskim religijama, formirajući primordijalni nacrt za filozofije, religije, nauke, umjetnost i političke sisteme Kreacije.<ref>{{cite web |url= http://www.kabbalah.info/eng/content/view/frame/31386?/eng/content/view/full/31386&main |title= The Freedom {{pipe}} Yehuda Leib HaLevi Ashlag (Baal HaSulam) {{pipe}} Kabbalah Library - Bnei Baruch Kabbalah Education & Research Institute |publisher= Kabbalah.info |access-date=25. 10. 2018}}</ref> Historijski gledano, kabala je proizašla iz ranijih oblika jevrejskog misticizma, u Španiji od 12. do 13. vijeka i južnoj Francuskoj,<ref name="JE"/><ref name="ReformJudaism"/> i reinterpretirana je tokom jevrejske mistične renesanse u 16. vijeku Osmanlijske Palestine.<ref name="JE"/> Zohar, temeljni tekst Kabale, nastao je krajem 13. stoljeća. Isaac Luria (16. vijek) smatra se ocem savremene kabale; Lurijanska kabala je popularizirana u obliku hasidskog judaizma od 18. stoljeća nadalje.<ref name="JE"/> Tokom 20. veka, akademsko interesovanje za kabalističke tekstove koje je prvenstveno vodio jevrejski historičar Geršom Šolem inspirisao je razvoj historijskih istraživanja kabale u oblasti judaističkih studija.<ref>{{cite book |editor1-last=Huss |editor1-first=Boaz |editor1-link=Boaz Huss |editor2-first=Marco |editor2-last=Pasi |editor3-first=Kocku von |editor3-last=Stuckrad |editor3-link=Kocku von Stuckrad |date=2010 |title=Kabbalah and Modernity: Interpretations, Transformations, Adaptations |chapter-url=https://books.google.com/books?id=mIGMsLiol7EC&pg=PA1 |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |pages=1–12 |isbn=978-90-04-18284-4 |chapter=Introduction}}</ref><ref name="stanford.edu">{{cite encyclopedia |last=Magid |first=Shaul |url=https://plato.stanford.edu/archives/sum2014/entries/scholem/ |title=Gershom Scholem |encyclopedia=[[Stanford Encyclopedia of Philosophy]] |editor=[[Edward N. Zalta]] |publisher=[[Center for the Study of Language and Information]] |date=Summer 2014 |access-date=23. 10. 2018}}</ref> Najpoznatiji mistični spis je tzv. Zohar, sastavljen u 13. vijeku od strane rabina Moses de Leon iz Granade u Španiji. Povezanost Boga sa svijetom pojašnjava se pojmom '''sefira'''. Danas poznajemo deset sefira, obično prikazivanih kao stablo ili kao razgranati svijećnjak. # KETER, Kruna - tačka je ravnoteže. # HOKMA, Milosrđe - prvi je atribut Stupa milosti. # BINA, Razumijevanje - prvi je atribut Stupa strogosti. # HESED, Mudrost - drugi je atribut Stupa milosti. # GEVURA, Sud - predstavlja božansku pravdu, kao i ljudsku krutost. # TIFERET, Ljepota # NEZA, Vječnost - treći je atribut Stupa milosti. # HOD, Odjek - najniži je atribut Stupa strogosti. # JESOD, Temelj # MALKUT, Kraljevstvo. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Bodoff, Lippman; "[http://www.edah.org/backend/JournalArticle/Bodoff3_1.pdf Jewish Mysticism: Medieval Roots, Contemporary Dangers and Prospective Challenges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140124144706/http://www.edah.org/backend/JournalArticle/Bodoff3_1.pdf |date=24. 1. 2014 }}"; ''The Edah Journal'' 2003 3.1 * [[Joseph Dan|Dan, Joseph]]; ''The Early Jewish Mysticism'', Tel Aviv: MOD Books, 1993. * Dan, Joseph; ''The Heart and the Fountain: An Anthology of Jewish Mystical Experiences'', New York: [[Oxford University Press]], 2002. * Dan, Joseph; "Samael, Lilith, and the Concept of Evil in Early Kabbalah", ''[[AJS Review]]'', vol. 5, 1980. * Dan, Joseph; ''The 'Unique Cherub' Circle'', Tübingen: J.C.B. Mohr, 1999. * Dan, J. and Kiener, R.; ''The Early Kabbalah'', Mahwah, N.J.: [[Paulist Press]], 1986. * Dennis, G.; ''The Encyclopedia of Jewish Myth, Magic, and Mysticism'', St. Paul: Llewellyn Worldwide, 2007. * Fine, Lawrence, ed. ''Essential Papers in Kabbalah'', New York: NYU Press, 1995. * Fine, Lawrence; ''Physician of the Soul, Healer of the Cosmos: Isaac Luria and his Kabbalistic Fellowship'', Stanford: [[Stanford University Press]], 2003. * Fine, Lawrence; ''Safed Spirituality'', Mahwah, N.J.: Paulist Press, 1989. * Fine, Lawrence, ed., ''Judaism in Practice'', Princeton N.J.: Princeton University Press, 2001. * Green, Arthur; ''EHYEH: A Kabbalah for Tomorrow.'' Woodstock: [[Jewish Lights Publishing]], 2003. * Grözinger, Karl E., ''Jüdisches Denken Band 2: Von der mittelalterlichen Kabbala zum Hasidismus'', (Campus) Frankfurt /New York, 2005 * Hecker, Joel; ''Mystical Bodies, Mystical Meals: Eating and Embodiment in Medieval Kabbalah.'' Detroit: [[Wayne State University Press]], 2005. * Levy, Patrick, ''HaKabbalist'', ''edi. Yael, Tel Aviv'' 2010.[http://site.patricklevy.free.fr/ Author's website.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720224826/http://site.patricklevy.free.fr/ |date=20. 7. 2011 }} * [[Moshe Idel|Idel, Moshe]]; ''Kabbalah: New Perspectives.'' New Haven and London: [[Yale University Press]], 1988. * Idel, Moshe; ''The Golem: Jewish Magical and Mystical Traditions on the Artificial Anthropoid'', New York: [[SUNY Press]], 1990. * Idel, Moshe; ''Hasidism: Between Ecstasy and Magic'', New York: SUNY Press, 1995. * Idel, Moshe; ''Kabbalistic Prayer and Color, Approaches to Judaism in Medieval Times'', D. Blumenthal, ed., Chicago: Scholar's Press, 1985. * Idel, Moshe; ''The Mystica Experience in Abraham Abulafia'', New York, SUNY Press, 1988. * Idel, Moshe; ''Kabbalah: New Perspectives, New Haven'', Yale University Press, 1988. * Idel, Moshe; ''Magic and Kabbalah in the 'Book of the Responding Entity'''; The Solomon Goldman Lectures VI, Chicago: Spertus College of Judaica Press, 1993. * Idel, Moshe; "The Story of Rabbi Joseph della Reina"; Behayahu, M. ''Studies and Texts on the History of the Jewish Community in Safed''. * [[Aryeh Kaplan|Kaplan, Aryeh]]; ''Inner Space: Introduction to Kabbalah, Meditation and Prophecy''. Moznaim Publishing Corp 1990. * [[John W. McGinley|McGiney, John W.]]; '''The Written' as the Vocation of Conceiving Jewishly'' * Samuel, Gabriella; "The Kabbalah Handbook: A Concise Encyclopedia of Terms and Concepts in Jewish Mysticism". Penguin Books 2007. * [[Gershom Scholem|Scholem, Gershom]]; ''Major Trends in Jewish Mysticism'', 1941. * Scholem, Gershom; ''Jewish Gnosticism, Merkabah Mysticism, and the Talmudic Tradition'', 1960. * Scholem, Gershom; ''Sabbatai Zevi, the Mystical Messiah'', 1973. * Scholem, Gershom; ''Kabbalah'', Jewish Publication Society, 1974. * Wineberg, Yosef; ''Lessons in Tanya: The Tanya of R. Shneur Zalman of Liadi'' (5 volume set). Merkos L'Inyonei Chinuch, 1998. * Wirszubski, Chaim; ''Pico della Mirandola's Encounter with Jewish Mysticism'', [[Harvard University Press]], 1989. * Wolfson, Elliot; ''Through a Speculum That Shines: Vision and Imagination in Medieval Jewish Mysticism'', Princeton: [[Princeton University Press]], 1994. * Wolfson, Elliot; ''Language, Eros Being: Kabbalistic Hermeneutics and Poetic Imagination'', New York: [[Fordham University Press]], 2005. * Wolfson, Elliot; ''Venturing Beyond: Law and Morality in Kabbalistic Mysticism'', Oxford: [[Oxford University Press]], 2006. * Wolfson, Elliot; ''Alef, Mem, Tau: Kabbalistic Musings on Time, Truth, and Death'', Berkeley: [[University of California Press]], 2006. * Wolfson, Elliot; ''Luminal Darkness: Imaginal Gleanings From Zoharic Literature'', London: Onworld Publications, 2007. * ''The Wisdom of The Zohar: An Anthology of Texts'', three volume set, Ed. Isaiah Tishby, translated from the Hebrew by David Goldstein, The Littman Library. == Vanjski linkovi == * [http://www.jewishencyclopedia.com/articles/9107-kabbalah/ Jevrejska enciklopedija: Kabala] * [http://www.digital-brilliance.com/biblio/index.php/ Hermetska Kabala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230213122405/http://www.digital-brilliance.com/biblio/index.php/ |date=13. 2. 2023 }} * [http://www.jewfaq.org/kabbalah.htm/ Judaism 101: Kabala i jevrejski misticizam] * [https://www.kingdavidkabbalah.com/ Kralj David Kabala na gori Sion, Jerusalim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250401042337/https://kingdavidkabbalah.com/ |date=1. 4. 2025 }} * [http://www.kabbalah.com/ Kabala Centar] * [http://www.learnkabbalah.com/lurianic-kabbalah/ Naučite kabalu: Lurijanska Kabala] * [http://www.chabad.org/library/article_cdo/aid/170308/jewish/what-is-kabbalah.htm/ Chabad.org "Šta je Kabala?"] * [http://devekut.com Devekut.com] Zbirka neo-hasidske misli {{Commonscat|Cabalism}} [[Kategorija:Misticizam]] [[Kategorija:Judaizam]] bfs36s3c6e0z0ivn2v8b8iothmazxvy Jugonostalgija 0 13724 3913475 3866772 2026-07-24T03:20:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913475 wikitext text/x-wiki '''Jugonostalgija''' je pojam nastao sjedinjavanjem riječi '''Jugoslavija '''i '''nostalgija''', a označava društveni fenomen u zemljama nastalim raspadom bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Sociološki je pojam novijeg datuma i označava prvenstveno stav koji idealizira ukupnu ekonomsku, kulturnu i sigurnosnu situaciju u socijalističkoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] u vremenu od [[1945]]. do [[1991]]. Pojam se prvi put pojavio po raspadu zemlje, početkom [[1990te|1990ih]] godina. Iako njeni [[Antropologija|antropološki]] i [[Sociologija|sociološki]] aspekti nisu jasno prepoznati, naziv i odgovarajući epitet "jugonostalgičar" obično koriste ljudi sa područja bivše Jugoslavije na dva različita načina: kao pozitivni lični opis ili kao derogirajuću (pogrdnu) etiketu. == Jugonostalgija u pozitivnom smislu == [[Datoteka:Junos1.JPG|thumb|250px|lijevo|Neki od predmeta sa likom Josipa Broza Tita u njegovom rodnom mjestu Kumrovec, Hrvatska, 2012. godine.]] Kao posljedica većega broja društvenih promjena, koje su zadesile [[Jugoistočna Evropa|jugoistok Evrope]], jugonostalgija je u porastu na područjima bivše Jugoslavije. To se posebno odnosi na pojedince ili manje grupe, koji su proveli najveći dio svog života u SFRJ, te ga kao takvog smatraju pozitivnim i sretnim u odnosu na vrijeme rata i ekonomske nesigurnosti, koje je došlo poslije [[1991]]. Neki od primjera jugonostalgičarskog ponašanja su: proslave [[Josip Broz Tito|Titovog]] rođendana i [[Dan mladosti|Dana mladosti]] [[25. maj]]a, posjete [[Titova rodna kuća (Kumrovec)|Titovoj rodnoj kući]] u [[Kumrovec|Kumrovcu]] ili [[Kuća cvijeća|Kući cvijeća]] u [[Beograd|Beogardu]], osnivanje [[Društvo "Josip Broz Tito"|Društava "Josip Broz Tito]]", koji njeguju uspomenu na jugoslavenskog maršala, te njegovo vođstvo tokom [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]] i ostvarenih tekovina antifašističke Revolucije. [[Datoteka:Yugoslavian flag in Mostar.jpg|thumb|200px|desno|Jugoslavenska zastava na ulici u Mostaru, 2009. godine.]] Iako uključuje žudnju za ekonomskom sigurnošću koju je nudilo socijalistički sistem, jugonostalgija također uključuje i sentimentalnu vezu sa: osećajem solidarnosti, [[Multikulturalizam|multikulturalizmom]], [[Internacionalizam|internacionalizmom]] i [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanosti]] u odnosu na [[NATO]] i [[Varšavski pakt]]. Jugonostalgija je društveni fenomen, koji je danas posebno izražen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i u susjednim zemljama regiona, bivšim republikama [[Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]]: [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Makedonija|Makedoniji]], koje su za Titove vladavine doživjeli kako opći ekonomski procvat, tako i kulturnu emancipaciju. Jugonostalgičari posebno ukazuju na: [[provincijalizam]] (oblik [[Parohijalizam|parohijalizma]]), ekstremne oblike [[Nacionalizam|nacionalističkog]] [[Šovinizam|šovinizma]] ([[džingoizam]]), [[Korupcija|korupciju]] u [[Politika|politici]] i poslu, nestajanje socijalne sigurnosti, ekonomsku krizu, nejednakosti u prihodima, povećanu stopa [[kriminal]]a, kao i opšta neslaganja u upravnim i drugim državnim institucijama u novonastalim državama nakon raspada Jugoslavije. Današnji jugonostalgičari su ljudi koji su, ili su im roditelji, bili vezani za domovinu Jugoslaviju. Iako je tadašnja država bila dosta razvijenija i uređenija u odnosu na današnje članice,{{Izvor}} vlada mišljenje da riječi hvale dolaze iz razloga što je većina stanovništva preživjela svoju mladost u Jugoslaviji. == Jugonostalgija u negativnom smislu == U negativnom smislu, epitet jugonostalgičar koriste pristalice novih režima nastalih nakon [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] kako bi predstavili svoje kritičare kao [[Anahronizam|anahroničare]], nerealistične, [[Patriotizam|nepatriotske]] i potencijalne izdajnike. Naročito tokom i nakon jugoslavenskih ratova, ovaj pridjev su koristili državni zvaničnici i mediji nekih zemalja nasljednica Jugoslavije da odbiju kritike i diskredituju političke rasprave o rezultatima njihove vladavine. Najvjerovatnije da je namjena termina jugonostalgija izvorno usredsređena upravo u tu svrhu, koji se pojavio kao politički motivisana pežorativna (pogrdna) etiketa u medijima pod kontrolom vlade, kao na primjer u Hrvatskoj ubrzo nakon raspada SFRJ. == Josip Broz Tito == {{Glavni|Josip Broz Tito}} [[Datoteka:Titov spomenik.jpg|left|thumb|upright=0.9|Titov spomenik u rodnom Kumrovecu.]] Još idealističniji aspekti jugoslavenske prošlosti posebno su povezani s Titom, harizmatičnim vođom Jugoslavije, o kome mnogi u državama sljedbenicama još uvijek imaju pozitivno mišljenje.{{Izvor}} Majice sa likom Tita mogu se naći na mnogim prodajnim mjestima širom država bivše Jugoslavije. Izvan Beograda nalazi se muzej i kompleks mauzoleja, koji vlada Srbije zadržava po cijeni od preko 400.000 [[Euro|eura]] godišnje. Ova vrsta troškova na kompleksu koji je posvećen historiji Jugoslavije iz [[20. vijek]]a i njenom vođi pokazuje da, uprkos tendencijama ka nacionalizmu, ipak značajan dio stanovništva i političke klase imaju svijest i pozitivnu sliku o jugoslavenskoj prošlosti. Osim što je povezan sa jugoslavenskim zlatnim dobom, Tito je bio i partizanski vođa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Organizacija koja zastupa bivše partizane podnijela je peticiju srpskoj vladi da obnovi statuu Josipa Broza Tita na svom nekadašnjem mjestu na središnjem trgu u [[Užice|Užicu]], jednom od osam gradova koji su nosili Titovo ime za vrijeme Jugoslavije. Svakog 25. maja hiljade ljudi okupi se kod njegovog groba u Beogradu. Napolju stariji Srbijanci pjevaju komunističke pjesme i ode Titu. U unutrašnjosti njegovog mauzoleja, procesija ožalošćenih se poklanja ispred njegovog groba i ostavlja cvijeće. Sve češće, mladi ljudi koji nikad nisu živjeli pod Titovom ujedinjenom Jugoslavijom, ali su pretrpjeli ratne i ekonomske probleme u godinama nakon raspada Jugoslavije, također se osvrću na jugoslavensku prošlost. Za njih jugonostalgija je ne samo Tito, nego i privredna stabilnost i mir za sve narode bivše Jugoslavije. Neke od mnogih stvari na koje ukazuju jugonostalgičari jeste i to da je Tito istovremeno uspješno održavao nezavisnost Jugoslavije u odnosima sa [[Kapitalizam|kapitalističkim]] Zapadom i komunističkim istočnim blokom. Bio je jedini komunistički vođa koji se usudio da se suprotstavi Staljinu. Prihvatio je američku ekonomsku pomoć, ali istovremeno odbijajući da poklekne pod pritiskom Zapada. Ovakvim mudrim vođenjem politike obezbijedio je za svoju zemlju, Socijalisticku Federativnu Republiku Jugoslaviju, istaknuto mjesto na svjetskoj sceni. Na njegovoj sahrani u maju 1980. okupila su se 122 vodeća svjetska državnika da oda posljednju počast komunisti i bivšem gerilskom borcu. == Jugoslavenstvo nakon Jugoslavije == Raspadom Jugoslavije ideja jugoslavenstva izgubila je popularnost. [[Srbija]] i [[Crna Gora]] su od aprila 1992. do februara 2003. nastavile južnoslavensku uniju kao [[Savezna republika Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]], a zatim su preimenovale zemlju sa pojedinačnim imenima saveznih republika - [[Srbija i Crna Gora]]. Broj samoproglašenih [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] (u etničkom smislu) u regionu dostigao je najnižu brojku nakon raspada Jugoslavije. Glavni jezik bivše države, [[Srpskohrvatski jezik]], više nije zvanični jezik bilo koje republike iz bivše države. Objavljeno je malo radova o jeziku, a više ne postoji tijelo za njegovu standardizaciju. Ime [[internet]] domena ".yu", koja je bila popularna među jugonostalgičnim sajtovima, a ukinuta je 2010. godine. Popularnost jugonostalgije je u porastu u bivšim jugoslavenskim državama. U [[Vojvodina|Vojvodini]] (sjevernoj pokrajini Srbije) jedan čovjek je osnovao ''Jugoland'', mjesto posvećeno Titu i Jugoslaviji. Građani iz bivše Jugoslavije su čak iz udaljenih krajeva dolazili da proslavljaju život Tita i zemlje Jugoslavije. U Hrvatskoj je udruženje Savez Jugoslavena osnovano 2010. godine u Zagrebu, sa ciljem ujedinjenja jugoslavenskih Hrvata, bez obzira na religiju, pol, političke i druge stavove. Njihov glavni cilj je zvanično priznanje jugoslavenskog naroda u svakoj jugoslavenskoj državi nasljednici: Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Druga organizacija koja zastupa jugoslavenstvo je udruženje "Naša Jugoslavija" osnovano 30. jula 2009. sa sjedištem u [[Pula|Puli]], koje je zvanično registrovana organizacija u Hrvatskoj. Udruženje ima većinu članova u gradovima [[Rijeka]], Zagreb i Pula. Njihov glavni cilj je stabilizacija odnosa između jugoslavenskih država nasljednica. Aktivna je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], međutim, zvanična prijava ovog udrużenja je odbijena od strane državnih organa Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najpoznatija jugoslovenska organizacija u Crnoj Gori je generalni konzul SFRJ sa sjedištem u primorskom gradu [[Tivat|Tivtu]]. Prije popisa stanovništva 2011. godine, Marko Perković je kao predsjednik te organizacije, pozvao Jugoslavene Crne Gore da slobodno proglase svoj jugoslavenski identitet na predstojećem popisu stanovništva. == Jugonostalgija u kulturi == Generacija savremenih umjetnika, svojim praksama iskazuju politički stav i aktualnu političko-društvenu angažiranost, koji se, manje u Zagrebu a više u Beogradu, izražavaju u obliku Jugoslavije/jugonostalgije kao narativa prisutnog u savremenoj umjetnosti. Unatoč nastojanjima službenih postjugoslavenskih državnih narativa o brisanju tragova bivše savezne republike, sve je više izložbi i umjetničkih djela koja tematiziraju bivšu državu. Prema riječima prof. [[Zoran Milutinović|Zorana Milutinovića]]: {{Citat|Tokom čitavog [[20. stoljeće|20. stoljeća]], od stvaranja [[Prva Jugoslavija|prve Jugoslavije]], uspješno je kreiran zajednički kulturni prostor. Jugoslavija je uspjela da kreira supra-nacionalni, zajednički kulturni sloj u kome su svi Jugoslaveni imali učešća. Zajedničko kulturno naslijeđe je ostalo kao „fil rouge“ ([[Bosanski jezik|bos.]] crvena linija) jugoslavenskog identiteta.}} Među razlozima jugonostalgije su i međunarodni interes za obnovu i izlaganje kulture i umjetnosti druge polovine 20. vijeka kako na zapadu tako i na istoku Evrope, kliše sjećanja na dobra stara vremena. Među posjetiocima jugonostalgičnih manifestacija primjetno je prisustvo svih generacija, ali upravo mladima izložbe, knjige i filmovi pomažu da razbiju stereotipe o "mračnom dobu komunizma." Sociolog kulture dr. Ratko Božović smatra da je jugonostalgija u kulturi pogrešno pročitana. {{Citat|Stvara se privid da se vraćamo jugonostalgičnosti, a vraćamo se onom što je kulturi najprirodnije, da komuniciramo sa drugima, da se upoređujemo sa drugima.}} Radovi u savremenoj umjetnosti na temu Jugoslavije i jugonostalgije mogu se podijeliti na one koji spadaju u sferu „institucionalnog ili institucionaliziranog“ sjećanja. Tu podrazumijevamo skupne izložbe na kojima uz historičare umjetnosti rade i historičari kao što su izložbe: Socijalizam i modernost (MSU, Zagreb, 2011./2012.), Refleksije vremena (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2012./2013.), Jugoslavija: od početka do kraja (MIJ, Beograd, 2012./2013.), Živeo Život (više lokacija, Beograd, 2013./2014.). Tu je i niz radova pojedinačnih autora čiji iskazi svjedoče o osobnom i intimnom odnosu s prošlošću: filmovi [[Cinema Komunisto (film)|Cinema Komunisto]], (Srbija, 2010.) i "''Jugoslavija, kako je ideologija pokretala naše kolektivno tijelo''" (u koprodukciji Srbija/Francuska/Njemačka, 2013.). Tu spada i serija skulptura "''NEO N.O.B''" (Hrvatska, 2012.). == Također pogledajte == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavija (višeznačnica)]] * [[Titoizam]] == Literatura == * Breda Luthar; Maruša Pušnik (2010). Remembering Utopia: The Culture of Everyday Life in Socialist Yugoslavia. New Academia Publishing, LLC. {{ISBN|978-0-9844062-3-4}}. * Petrungaro Stefano (2009), Jugostalgia. Ripensamenti al cospetto della Jugoslavia defunta, in Rolf Petri (ed.), Nostalgia. Memoria e passaggi tra le sponde dell’Adriatico. Edizioni di Storia e Letteratura, Rome, pp.&nbsp;255–274. {{ISBN|9788863721133}}. * Velikonja Mitja (2009), Titostalgija: študija nostalgije po Josipu Brozu, Mirovni inštitut, Ljubljana. ISBN/EAN: 9789616455534 * Trovesi, Andrea (2006), L'enciclopedia della Jugonostalgija. In Banchelli, Eva: Taste the East: Linguaggi e forme dell'Ostalgie, Sestante Edizioni, Bergamo. {{ISBN|88-87445-92-3}}. * Djokić, Dejan (2003). Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992. C. Hurst & Co. Publishers. {{ISBN|978-1-85065-663-0}}. == Vanjski linkovi == * [https://www.nytimes.com/2008/01/30/world/europe/30yugo.html?_r=0/ Oh, Yugoslavia! How They Long for Your Firm Embrace na nytimes.com] * [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-zagrebu-osnovan-savez-jugoslavena/2237396/ U Zagrebu osnovan Savez Jugoslavena na jutarnji.hr] * [https://danubeonthames.wordpress.com/serbia/summer-school-2015/yugo-nostalgia/ Jugonostalgija na danubeonthames.wordpress.com] * [https://www.pri.org/stories/2015-06-02/when-we-were-yugoslavs-rise-yugonostalgia/ When we were Yugoslavs: The rise of Yugonostalgia, na pri.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190722000335/https://www.pri.org/stories/2015-06-02/when-we-were-yugoslavs-rise-yugonostalgia |date=22. 7. 2019 }} * [https://www.opendemocracy.net/heather-mcrobie-anes-makul/yugoslavs-in-twenty-first-century-%e2%80%98erased%e2%80%99-people/ Yugoslavs in the twenty-first century: ‘erased’ people na opendemocracy.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170712083806/https://www.opendemocracy.net/heather-mcrobie-anes-makul/yugoslavs-in-twenty-first-century-%e2%80%98erased%e2%80%99-people |date=12. 7. 2017 }} * [https://web.archive.org/web/20171207133312/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7417328.stm Ex-Yugoslavs pine for unity and dignity na news.bbc.co.uk] * [https://vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/70339/Nasa-Jugoslavija-siri-se-Hrvatskom/ "Naša Jugoslavija" širi se Hrvatskom na vesti-online.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021111713/http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/70339/Nasa-Jugoslavija-siri-se-Hrvatskom |date=21. 10. 2017 }} * [https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087&yyyy=2013&mm=06&dd=24&nav_id=725846/ Koliko je jaka jugonostalgija? na b92.net] * [http://www.academia.edu/7861705/Jugonostalgija_Jugoslavija_kao_metaprostor_u_suvremenim_umjetni%C4%8Dkim_praksama/ Jugonostalgija: Jugoslavija kao metaprostor u suvremenim umjetničkim praksama, na academia.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222024538/https://www.academia.edu/7861705/Jugonostalgija_Jugoslavija_kao_metaprostor_u_suvremenim_umjetni%C4%8Dkim_praksama |date=22. 2. 2021 }} [[Kategorija:Kultura]] [[Kategorija:Jugoslavenska kultura]] [[Kategorija:Panslavizam]] [[Kategorija:Naslijeđe Jugoslavije]] 9tff6nh69vne4jt10xmujcmyfjvjwup Japanski jezik 0 17058 3913411 3235867 2026-07-23T12:41:05Z MikKOP8 183919 Ispavna gramatika 3913411 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija jezik|ime=Japanski jezik |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=日本語 [Nihongo] |familycolor=lawngreen |države=[[Japan]], [[Havaji]], [[Palau]], [[Peru]], [[Brazil]], [[Guam]] |regije=Uglavnom [[Daleki Istok]] |govornici=materinski jezik: 127 miliona<br /> |rang=8. |jezička porodica=[[japanski jezici]]<br /> &nbsp;'''japanski''' |država=[[Japan]], [[Angaur]] ([[Palau]]) |ustanova=Japanska vlada |iso1=ja|iso2=jpn|sil=JPN }} [[Datoteka:Japanese (standard) vowels.png|frame|desno|Japanski samoglasnici]] '''Japanski jezik''' (日本語, ''nihongo'') je službeni jezik [[Japan]]a, a osim toga se govori i u dijelovima [[Kina|Kine]] i [[Koreja|Koreje]] koji su dugo bili pod japanskom vlašću, te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD, Brazil). Postoji nekoliko teorija o nastanku japanskog jezika, ali naučnici se još uvijek razilaze u mišljenjima. Najvjerovatnija teorija povezuje japanski s izumrlim jezicima koji su se u prošlosti upotrebljavali na području korejskog poluotoka i Mandžurije. Zbog razvoja u dugogodišnjoj izolaciji, teško je pronaći bilo kakve veze između japanskog i drugih jezika. Japanski jezik zajedno s Ryukyu jezicima, koji se govore na području Okinawe, spada u japansku jezičnu porodicu. ==== Pismo ==== Pismo su Japanci preuzeli od Kineza u 5. vijeku. Za ideografske kineske znakove zvane kandži (漢字) su razvili vlastiti sistem čitanja i iz njih razvili dva fonemska pisma, [[hiragana|hiraganu]] (ひらがな, ''hiragana'') i [[katakana|katakanu]] (カタカナ, ''katakana''). Svako od tri pisama ima svoje mjesto i način korištenja. Dok se pojedini kandžiji ili grupe kandžija koriste za zapisivanje [[imenice|imenica]] i korijena [[glagoli|glagola]], hiragana se koristi u kombinaciji s kandžijima za zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva, i sl.), gramatičke riječi (veznici, članovi itd.) i japanskih riječi za koje ne postoje kandžiji. Katakanom se pišu strane riječi i onomatopejski izrazi, a ponekad se koristi i za naglašavanje pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim ta tri pisma, povremeno se koristi i [[latinica]] (ローマ字, ''romadži''), uglavnom za skraćenice i ponekad za naglašavanje riječi. U japanskom sistemu pisanja moguće je pisati vodoravno (s lijeva na desno) ili okomito (s desna na lijevo). Za razliku od ostalih svjetskih jezika, japanski nema suglasnik ''l''. ==== Gramatika ==== Osnovna značajka japanske gramatike je "subjekt – objekt – predikat" (SOP) struktura rečenica, za razliku od većine [[Indoevropska jezična porodica|indoevropskih jezika]] koji imaju strukturu "subjekt – predikat – objekt" (SPO). Osim toga postoje samo dva osnovna glagolska vremena, prošlost i sadašnjost (koja se ponekad naziva i "ne-prošlost", zbog činjenice da se upotrebljava i za izražavanje budućnosti). Imenice nemaju roda niti broja. Pravila za konjugaciju glagola i pridjeva su relativno jednostavna i skoro uopće nemaju izuzetaka, a deklinacije imenica ne postoje. Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi pri učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sagovornika na socijalnoj skali. Ovisno o tome da li govorite s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite porodice, koriste se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo''). == Također pogledajte == * [[Klasični japanski jezik]] * [[Kaizen]] == Vanjski linkovi == * [http://brng.jp/50renshuu.pdf Japansko pismo za vježbu (PDF)] {{Commonscat|Japanese language}} [[Kategorija:Japan]] [[Kategorija:Japanski jezik]] [[Kategorija:Aglutinativni jezici]] p2pnj9pg7y9c4wdwgigtmgckbtmb9ux Južni okean 0 19883 3913477 3905923 2026-07-24T04:30:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913477 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Location_Southern_Ocean.svg|mini|Antarktički okean, kako je definisan u nacrtu 4. izdanja ''[[Granica okeana i mora]]'' [[Međunarodna hidrografska organizacija|Međunarodne hidrografske organizacije]] (2002)]] '''Južni okean''' je vodena masa koja okružuje [[Antarktik]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Southern-Ocean|title=Southern Ocean}}</ref> Predstavlja četvrti po veličini svjetski okean (veći samo od [[Arktički okean|Arktičkog okeana]])<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/oo.html|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|date=13. 2. 2017|website=web.archive.org|access-date=15. 12. 2024|archive-date=13. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170213224759/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/oo.html|url-status=dead}}</ref> i posljednji definisan, s obzirom na to da je prihvaćen od strane [[Međunarodna hidrografska organizacija|MHO]] tek [[2000]]te, mada je termin odavno korišten među moreplovcima. Predhodno tome, smatralo se da su [[Atlantik]], [[Pacifik]] i [[Indijski okean]] produžeci Antarktika. Od 68 država koje su članice IHO-a, njih se odazvalo 28 glasanju o novom okeanu, 27 ih se izjasnilo za novi okean, dok je samo [[Argentina]] odbila prihvatiti postojanje novog okeana. ime ''Južni okean'' odabralo je 18 država, uz alternativno ime ''Antarktički okean''. Polovina glasova bila je za to da se granica Južnog okeana odredi na [[60. paralela (jug)|60. stepenu]] južne hemisfere, a druga polovina izjasnila se da granicu želi na [[35. paralela (jug)|35. stepenu]]. Ove promjene odrazile su se na skorašnja otkrića u [[Okeanografija|okeanografiji]] o važnosti morskih struja. Ukupna površina koju ovaj okean zauzima iznosi 20.327.000&nbsp;km<sup>2</sup>. Maksimalnu dubinu Južnog okeana, koristeći definiciju da leži južno od 60. paralele, izmjerila je [[ekspedicija Pet dubina]] početkom februara 2019. godine. Tim ekspedicije s višesnopnim sonarom identificirao je najdublju tačku na 60° 28' 46"J, 025° 32' 32"Z, s dubinom od 7.434 metra. Vođa ekspedicije i glavni pilot podmornice, [[Victor Vescovo]], predložio je da se ova najdublja tačka nazove "Faktorijanska dubina", na osnovu imena podmornice s posadom ''[[DSV Limiting Factor]]'', u kojoj je on uspješno posjetio dno prvi put 3. februara 2019.<ref>{{Cite web|url=https://ftw.usatoday.com/2019/02/explorer-completes-another-historic-submersible-dive|title=Explorer completes another historic submersible dive|date=2019-02-06|website=For The Win|language=en|access-date=2019-02-16}}</ref> [[Datoteka:Antarctica-Region.png|mini|Općenito razgraničenje [[Antarktička konvergencija|Antarktičke konvergencije]], koje naučnici ponekad koriste kao razgraničenje Južnog okeana.]] Svojim putovanjima 1770-ih, [[James Cook]] je dokazao da vode obuhvataju južne geografske širine globusa. Ipak, geografi se često nisu slagali oko toga da li Južni okean treba definirati kao vodenu površinu ograničenu sezonski promjenjivom [[Antarktička konvergencija|Antarktičkom konvergencijom]] - [[Okeanska zona|okeanskom zonom]] gdje se hladne, sjeverno tekuće vode s Antarktika miješaju s toplijim [[Subantarktik|subantarktičkim]] vodama<ref>{{Cite web|url=https://ftw.usatoday.com/2019/02/explorer-completes-another-historic-submersible-dive|title=Explorer completes another historic submersible dive|date=2019-02-06|website=For The Win|language=en|access-date=2019-02-16}}</ref> - ili ga uopće ne definisati, već tretirati njegove vode kao južne granice Tihog, Atlantskog i Indijskog okeana. [[Međunarodna hidrografska organizacija]] (IHO) konačno je riješila debatu nakon što je utvrđen puni značaj [[Preokretanje cirkulacije Južnog okeana|preokretanja cirkulacije Južnog okeana]], a termin ''Južni okean'' sada definira vodenu površinu koja se nalazi južno od sjeverne granice te cirkulacije.<ref>{{Cite web|url=https://www.thoughtco.com/the-new-fifth-ocean-1435095|title=Do You Know the World's Newest Ocean?|website=ThoughtCo}}</ref> Cirkulacija Južnog okeana koja se prevrće je važna jer čini drugu polovinu globalne [[Termohalina cirkulacija|termohaline cirkulacije]], nakon poznatije [[Atlantska meridionalna cirkulacija koja se prevrće|atlantske meridionalne cirkulacije koja se prevrće]] (AMOC). <ref name="NOAA2023">{{Cite web|url=https://www.aoml.noaa.gov/noaa-scientists-detect-reshaping-of-the-meridional-overturning-circulation-in-southern-ocean/|title=NOAA Scientists Detect a Reshaping of the Meridional Overturning Circulation in the Southern Ocean|date=29 March 2023|publisher=[[NOAA]]}}</ref> Slično kao i AMOC, i na nju su značajno utjecale [[klimatske promjene]], na načine koji su povećali [[Stratifikacija okeana|stratifikaciju okeana]], <ref>{{Cite web|url=https://ftw.usatoday.com/2019/02/explorer-completes-another-historic-submersible-dive|title=Explorer completes another historic submersible dive|date=2019-02-06|website=For The Win|language=en|access-date=2019-02-16}}</ref> a što također može rezultirati značajnim usporavanjem cirkulacije ili čak prelaskom [[Prelomne tačke u klimatskom sistemu|prekretnice]] i potpunim kolapsom. Potonje bi imalo negativne utjecaje na globalno vrijeme i funkciju [[Morski ekosistem|morskih ekosistema]] ovdje, što bi se odvijalo stoljećima.<ref name="GTPR2023">{{cite report|last1=Lenton|first1=T. M.|last2=Armstrong McKay|first2=D.I.|last3=Loriani|first3=S.|last4=Abrams|first4=J.F.|last5=Lade|first5=S.J.|last6=Donges|first6=J.F.|last7=Milkoreit|first7=M.|last8=Powell|first8=T.|last9=Smith|first9=S.R.|last10=Zimm|first10=C.|last11=Buxton|first11=J.E.|last12=Daube|first12=Bruce C.|last13=Krummel|first13=Paul B.|last14=Loh|first14=Zoë|last15=Luijkx|first15=Ingrid T.|year=2023|title=The Global Tipping Points Report 2023|url=https://global-tipping-points.org/download/4608/|publisher=University of Exeter|access-date=6. 1. 2026|archive-date=24. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240724113225/https://global-tipping-points.org/download/4608/|url-status=dead}}</ref> <ref name="Logan2023">{{Cite web|url=https://www.abc.net.au/news/2023-03-30/dramatic-south-ocean-circulation-changes-study/102154690|title=Landmark study projects 'dramatic' changes to Southern Ocean by 2050|last=Logan|first=Tyne|date=29 March 2023|publisher=[[ABC News (Australia)|ABC News]]}}</ref> Kontinuirano zagrijavanje već mijenja morske ekosisteme ovdje.<ref name="Constable 2014 3004–3025">{{Cite journal|last=Constable|first=Andrew J.|last2=Melbourne-Thomas|first2=Jessica|last3=Corney|first3=Stuart P.|last4=Arrigo|first4=Kevin R.|last5=Barbraud|first5=Christophe|last6=Barnes|first6=David K. A.|last7=Bindoff|first7=Nathaniel L.|last8=Boyd|first8=Philip W.|last9=Brandt|first9=Angelika|date=2014|title=Climate change and Southern Ocean ecosystems I: how changes in physical habitats directly affect marine biota|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.12623|journal=Global Change Biology|language=en|volume=20|issue=10|pages=3004–3025|bibcode=2014GCBio..20.3004C|doi=10.1111/gcb.12623|issn=1365-2486|pmid=24802817}}</ref> == Podjela Južnog okeana == Južni okean, je okeanografski rečeno, definiran kao okean koji pripada Antarktičkoj struji, koja kruži oko Antarktika. Podjelu okeana možemo izvesti prema geografskim karakteristikama kao što su: "mora", "prolazi", "uvale", "kanali", i "zalivi". Mora od kojih se sastoji Južni okean su: [[Amundsenovo more|Amundsenovo]], [[Bellingshausenovo more|Bellingshausenovo]], [[Davisovo more|Davisovo]], [[D'Urvilleovo more|D'Urvilleovo]], [[Kooperacijsko more|Kooperacijsko]], [[More kosmonauta|Kosmonautovo]], [[Lazarevljevo more|Lazarevljevo]], [[Mawsonovo more|Mawsonovo]], [[Riiser-Larsenovo more|Riiser-Larsenovo]], [[Rossovo more|Rossovo]], [[Somovljevo more|Somovljevo]] i [[Weddellovo more]], kao i dio Drakeovog prolaza. == Prirodni resursi == Ispod Južnog okeana vjerovatno se nalaze velike, a možda i ogromne, rezerve nafte i plina.<ref>{{Cite web|url=https://geoexpro.com/calling-a-discovery-without-drilling-a-well/|title=Calling a discovery without drilling a well|last=Pyteraf|first=Marzena|date=2025-01-22|website=GeoExpro|language=en-US|access-date=2026-01-06}}</ref> Također se pretpostavlja da Južni okean sadrži akumulacije vrijednih minerala kao što su zlato, formirane tokom procesa sedimentacije.<ref name=":0" /> == Također pogledajte == * [[Sedam mora]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.asoc.org/learn/welcome-to-the-southern-ocean/ * https://www.nationalgeographic.com/environment/article/theres-a-new-ocean-now-can-you-name-all-five-southern-ocean == Literatura == * {{cite journal|last1=Arndt|first1=Jan Erik|last2=Schenke|first2=Hans Werner|last3=Jakobsson|first3=Martin|last4=Nitsche|first4=Frank O.|last5=Buys|first5=Gwen|last6=Goleby|first6=Bruce|last7=Rebesco|first7=Michele|last8=Bohoyo|first8=Fernando|last9=Hong|first9=Jongkuk|display-authors=2|date=2013-06-20|title=The International Bathymetric Chart of the Southern Ocean (IBCSO) Version 1.0—A new bathymetric compilation covering circum-Antarctic waters|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/502276/1/grl50413.pdf|journal=Geophysical Research Letters|publisher=American Geophysical Union (AGU)|volume=40|issue=12|pages=3111–3117|bibcode=2013GeoRL..40.3111A|doi=10.1002/grl.50413|issn=0094-8276|last10=Black|first10=Jenny|last11=Greku|first11=Rudolf|last12=Udintsev|first12=Gleb|last13=Barrios|first13=Felipe|last14=Reynoso-Peralta|first14=Walter|last15=Taisei|first15=Morishita|last16=Wigley|first16=Rochelle|s2cid=210009232}} * {{cite journal|last=Gille|first=Sarah T.|author-link=Sarah Gille|date=2002-02-15|title=Warming of the Southern Ocean Since the 1950s|url=https://archive.org/details/sim_science_2002-02-15_295_5558/page/1275|journal=Science|publisher=American Association for the Advancement of Science (AAAS)|volume=295|issue=5558|pages=1275–1277|bibcode=2002Sci...295.1275G|doi=10.1126/science.1065863|issn=0036-8075|pmid=11847337|s2cid=31434936}} * {{cite book|last=Tchernia|first=P.|title=Descriptive Regional Oceanography|url=https://archive.org/details/descriptiveregio0000tche|date=1980|publisher=Pergamon|isbn=978-0-08-020919-7|publication-place=Oxford|page=}} * Matthias Tomczak and J. Stuart Godfrey. 2003. ''Regional Oceanography: an Introduction''. (pogledajte [https://web.archive.org/web/20070630202249/http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/regoc/ the site]) {{stub-geog}} {{Commonscat|Southern Ocean}} {{5 okeana}} {{Fizičke osobine Zemlje}} {{Antarktik}} {{Zapadni Antarktik}} {{Istočni Antarktik}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Južni okean|*]] [[Kategorija:Zapadni Antarktik]] [[Kategorija:Okeani]] 3ifq2434fwvvthdn2xiybnp1ugmkaf4 Arhiv 0 25385 3913480 3830546 2026-07-24T06:00:48Z Panasko 146730 3913480 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schlagwortkatalog.jpg|mini|250px]] '''Arhiv''' (lat. ''archivum'', odnosno grč. ''archeion'', ustanova [[Vlada|vlade]]) je kolekcija zapisa ili materijala, na bilo kojem mediju ili u fizičkom objektu u kojem se nalaze.<ref>{{cite web|url=http://www.usd.edu/library/instruction/glossary.shtml#a|title=Glossary of Library and Internet Terms|publisher=University of South Dakota Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20090310132820/http://www.usd.edu/library/instruction/glossary.shtml#a|archive-date=2009-03-10|access-date=30 April 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/archive|title=Definition of ARCHIVE|publisher=Merriam-Webster|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601220902/https://www.merriam-webster.com/dictionary/archive|archive-date=1 June 2022|url-status=live|access-date=1 June 2022}}</ref> Arhivi sadrže primarne izvorne dokumente koji su se akumulirali tokom života pojedinca ili organizacije, a čuvaju se kako bi prikazali historiju i funkciju te osobe ili organizacije.<ref>{{Cite web |title=The OPS Historical Archives - Ophthalmic Photographers' Society |url=https://www.opsweb.org/blogpost/772200/154046/The-OPS-Historical-Archives |access-date=2024-04-24 |website=www.opsweb.org |archive-date=24 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240424175817/https://www.opsweb.org/blogpost/772200/154046/The-OPS-Historical-Archives |url-status=live }}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=SAA Dictionary: archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/archives.html |access-date=2024-04-24 |website=dictionary.archivists.org |archive-date=29 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240729044411/https://dictionary.archivists.org/entry/archives.html |url-status=live }}</ref> Profesionalni arhivisti i historičari općenito shvataju arhive kao zapise koji su prirodno i nužno nastali kao proizvod redovnih pravnih, komercijalnih, administrativnih ili društvenih aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last=Manoff |first=Marlene |date=January 2004 |title=Theories of the Archive from Across the Disciplines |url=https://muse.jhu.edu/article/51302 |journal=Portal: Libraries and the Academy |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=9–25 |doi=10.1353/pla.2004.0015 |issn=1530-7131|hdl=1721.1/35687 |hdl-access=free }}</ref> Metaforički su definirani kao "sekreti organizma",<ref>{{cite book |first=V. H. |last=Galbraith |author-link=Vivian Hunter Galbraith |title=Studies in the Public Records |place=London |year=1948 |page=3 }}</ref> i razlikuju se od dokumenata koji su svjesno napisani ili stvoreni da bi prenijeli određenu poruku potomstvu. Općenito, arhivska građa se sastoji od akata, povelja, dokumenata i drugih materijala koji su izabrani za permanentno ili dugoročno čuvanje na osnovu njihove trajne kulturne, historijske ili dokazne vrijednosti.<ref name=":3" /> Arhivirani spisi, koji mogu biti bilo koji pisani [[mediji]], obično nisu publikovani, za razliku od knjiga i ostalih publikacija. Drugo ime za arhivsku građu je [[arhivalija]]. Arhivi mogu biti stvarani od strane različitih organizacija, kao što su udruženja, državne ustanove i preduzeća, te također i od privatnih lica. Najviši nivo organizacije arhivske građe je poznat pod nazivom [[fond]]. Arhivi se razlikuju od biblioteka po tome što čuvaju unikatne dokumente, dok su muzeji zbirke predmeta. Arhivski zapisi su obično neobjavljeni i vrlo često jedinstveni, za razliku od knjiga ili časopisa, od kojih može postojati mnogo identičnih primjeraka. To znači da se arhivi prilično razlikuju od [[biblioteka]] u pogledu svojih funkcija i organizacije, iako se arhivske zbirke često mogu naći unutar bibliotečkih zgrada.<ref>{{cite web|url=http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|title=A Glossary of Archival and Records Terminology|access-date=7 December 2012|publisher=Society of American Archivists|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615035638/http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|archive-date=15 June 2013}}</ref> Iako su arhivi tradicionalno zbirke dokumenata, neki naučnici tvrde da zgrade mogu biti vrsta arhiva.<ref>{{Cite book |last=Bsheer |first=Rosie |title=Archive wars: the politics of history in Saudi Arabia |date=2020 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-1-5036-0518-3 |series=Stanford studies in Middle Eastern and Islamic societies and cultures |location=Stanford (Calif.)}}</ref> Izbor onoga što uključiti u arhiv može biti politički čin.<ref>{{Cite book |last=Bsheer |first=Rosie |title=Archive wars: the politics of history in Saudi Arabia |date=2020 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-1-5036-0518-3 |series=Stanford studies in Middle Eastern and Islamic societies and cultures |location=Stanford (Calif.)}}</ref> Osoba koja radi u arhivima naziva se [[Arhivist|arhivista]]. Proučavanje i praksa organiziranja, očuvanja i pružanja pristupa informacijama i materijalima u arhivima naziva se [[arhivistika]]. Fizičko mjesto pohrane može se nazivati ​​arhivom ili spremištem.<ref>{{cite web|title=Glossary of Archival and Records Terminology|url=http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|publisher=Society of American Archivists|access-date=2013-10-21|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022034302/http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|archive-date=22 October 2013}}</ref><ref name="oed">{{OED|archive}}</ref> Upotreba termina "arhiva" u vezi s računarstvom (odnosi se na računarsku datoteku koja pohranjuje sadržaj jedne ili više drugih datoteka) ne smije se miješati sa značenjem čuvanja evidencije. == Etimologija == Riječ ''arhiv'' potiče od grčke riječi ''arkhé'', koja znači uprava (vlada). Riječ se razvila od grčke riječi "arkheion", koja označava kuću ili stan [[arhont]]a. Tu su čuvani, i pod autoritetom arhonta tumačeni, važni zvanični državni dokumenti. == Antropološko značenje == Arhiv može označavati bilo koju vrstu organiziranih sadržaja sačuvanih na nekom pisanom, ili drugom, mediju. Vođenje arhiva je u nekim organizacijama važno zbog efektivnijeg odlučivanja u svakodnevnom radu, ili čak zbog samog opstanka organizacije. Arhivi su se posebno razvili kod starih Kineza, Grka i Rimljana. Moderno arhivsko shvatanje nalazi mnoge korijene u [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]]. == Arhivska istraživanja == Historičari, genealozi, advokati, demografi i brojne druge profesije se koriste arhivskim istraživanjima u svome poslu. Istraživački proces je obično unikatan za svaki arhiv. == Također pogledajte == * [[Internet Archive]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Archives}} * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190904223539/http://www.arhivbih.gov.ba/ |date=4. 9. 2019 }} - Prva moderna arhivska ustanova u BiH * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije BiH] * [http://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [http://www.arhivsa.ba/ Istorijski arhiv Sarajevo] * [http://www.unesco.org/webworld/portal_archives/ Portal UNESCO arhiva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202025703/http://www.unesco.org/webworld/portal_archives/ |date=2. 2. 2006 }} * [http://www.ica.org/ Međunarodno arhivsko vijeće] * [http://www.archivists.org/ Društvo američkih arhivista] * [http://www.archivesmadeeasy.org Online vodič za arhive u svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070608011943/http://www.archivesmadeeasy.org/ |date=8. 6. 2007 }} {{Biblioteke i bibliotekarstvo}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vlada]] fsijxrqtzbg0q00a5fjxl69ah4w2zph 3913481 3913480 2026-07-24T06:03:22Z Panasko 146730 3913481 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schlagwortkatalog.jpg|mini|250px]] '''Arhiv''' (lat. ''archivum'', odnosno grč. ''archeion'', ustanova [[Vlada|vlade]]) je kolekcija zapisa ili materijala, na bilo kojem mediju ili u fizičkom objektu u kojem se nalaze.<ref>{{cite web|url=http://www.usd.edu/library/instruction/glossary.shtml#a|title=Glossary of Library and Internet Terms|publisher=University of South Dakota Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20090310132820/http://www.usd.edu/library/instruction/glossary.shtml#a|archive-date=2009-03-10|access-date=30 April 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/archive|title=Definition of ARCHIVE|publisher=Merriam-Webster|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601220902/https://www.merriam-webster.com/dictionary/archive|archive-date=1 June 2022|url-status=live|access-date=1 June 2022}}</ref> Arhivi sadrže primarne izvorne dokumente koji su se akumulirali tokom života pojedinca ili organizacije, a čuvaju se kako bi prikazali historiju i funkciju te osobe ili organizacije.<ref>{{Cite web |title=The OPS Historical Archives - Ophthalmic Photographers' Society |url=https://www.opsweb.org/blogpost/772200/154046/The-OPS-Historical-Archives |access-date=2024-04-24 |website=www.opsweb.org |archive-date=24 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240424175817/https://www.opsweb.org/blogpost/772200/154046/The-OPS-Historical-Archives |url-status=live }}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=SAA Dictionary: archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/archives.html |access-date=2024-04-24 |website=dictionary.archivists.org |archive-date=29 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240729044411/https://dictionary.archivists.org/entry/archives.html |url-status=live }}</ref> Profesionalni arhivisti i historičari općenito shvataju arhive kao zapise koji su prirodno i nužno nastali kao proizvod redovnih pravnih, komercijalnih, administrativnih ili društvenih aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last=Manoff |first=Marlene |date=January 2004 |title=Theories of the Archive from Across the Disciplines |url=https://muse.jhu.edu/article/51302 |journal=Portal: Libraries and the Academy |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=9–25 |doi=10.1353/pla.2004.0015 |issn=1530-7131|hdl=1721.1/35687 |hdl-access=free }}</ref> Metaforički su definirani kao "sekreti organizma",<ref>{{cite book |first=V. H. |last=Galbraith |author-link=Vivian Hunter Galbraith |title=Studies in the Public Records |place=London |year=1948 |page=3 }}</ref> i razlikuju se od dokumenata koji su svjesno napisani ili stvoreni da bi prenijeli određenu poruku potomstvu. Općenito, arhivska građa se sastoji od akata, povelja, dokumenata i drugih materijala koji su izabrani za permanentno ili dugoročno čuvanje na osnovu njihove trajne kulturne, historijske ili dokazne vrijednosti.<ref name=":3" /> Arhivirani spisi, koji mogu biti bilo koji pisani [[mediji]], obično nisu publikovani, za razliku od knjiga i ostalih publikacija. Drugo ime za arhivsku građu je [[arhivalija]]. Arhivi mogu biti stvarani od strane različitih organizacija, kao što su udruženja, državne ustanove i preduzeća, te također i od privatnih lica. Najviši nivo organizacije arhivske građe je poznat pod nazivom [[fond]]. Arhivi se razlikuju od biblioteka po tome što čuvaju unikatne dokumente, dok su muzeji zbirke predmeta. Arhivski zapisi su obično neobjavljeni i vrlo često jedinstveni, za razliku od knjiga ili časopisa, od kojih može postojati mnogo identičnih primjeraka. To znači da se arhivi prilično razlikuju od [[biblioteka]] u pogledu svojih funkcija i organizacije, iako se arhivske zbirke često mogu naći unutar bibliotečkih zgrada.<ref>{{cite web|url=http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|title=A Glossary of Archival and Records Terminology|access-date=7 December 2012|publisher=Society of American Archivists|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615035638/http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|archive-date=15 June 2013}}</ref> Iako su arhivi tradicionalno zbirke dokumenata, neki naučnici tvrde da zgrade mogu biti vrsta arhiva.<ref>{{Cite book |last=Bsheer |first=Rosie |title=Archive wars: the politics of history in Saudi Arabia |date=2020 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-1-5036-0518-3 |series=Stanford studies in Middle Eastern and Islamic societies and cultures |location=Stanford (Calif.)}}</ref> Izbor onoga što uključiti u arhiv može biti politički čin.<ref>{{Cite book |last=Bsheer |first=Rosie |title=Archive wars: the politics of history in Saudi Arabia |date=2020 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-1-5036-0518-3 |series=Stanford studies in Middle Eastern and Islamic societies and cultures |location=Stanford (Calif.)}}</ref> Osoba koja radi u arhivima naziva se [[Arhivist|arhivista]]. Proučavanje i praksa organiziranja, očuvanja i pružanja pristupa informacijama i materijalima u arhivima naziva se [[arhivistika]]. Fizičko mjesto pohrane može se nazivati ​​arhivom ili spremištem.<ref>{{cite web|title=Glossary of Archival and Records Terminology|url=http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|publisher=Society of American Archivists|access-date=2013-10-21|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022034302/http://www2.archivists.org/glossary/terms/a/archives|archive-date=22 October 2013}}</ref><ref name="oed">{{OED|archive}}</ref> Računarski termin "arhiva" (odnosi se na računarsku datoteku koja pohranjuje sadržaj jedne ili više drugih [[datoteka]]) ne smije se miješati sa značenjem čuvanja evidencije. == Etimologija == Riječ ''arhiv'' potiče od grčke riječi ''arkhé'', koja znači uprava (vlada). Riječ se razvila od grčke riječi "arkheion", koja označava kuću ili stan [[arhont]]a. Tu su čuvani, i pod autoritetom arhonta tumačeni, važni zvanični državni dokumenti. == Antropološko značenje == Arhiv može označavati bilo koju vrstu organiziranih sadržaja sačuvanih na nekom pisanom, ili drugom, mediju. Vođenje arhiva je u nekim organizacijama važno zbog efektivnijeg odlučivanja u svakodnevnom radu, ili čak zbog samog opstanka organizacije. Arhivi su se posebno razvili kod starih Kineza, Grka i Rimljana. Moderno arhivsko shvatanje nalazi mnoge korijene u [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]]. == Arhivska istraživanja == Historičari, genealozi, advokati, demografi i brojne druge profesije se koriste arhivskim istraživanjima u svome poslu. Istraživački proces je obično unikatan za svaki arhiv. == Također pogledajte == * [[Internet Archive]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Archives}} * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190904223539/http://www.arhivbih.gov.ba/ |date=4. 9. 2019 }} - Prva moderna arhivska ustanova u BiH * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije BiH] * [http://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [http://www.arhivsa.ba/ Istorijski arhiv Sarajevo] * [http://www.unesco.org/webworld/portal_archives/ Portal UNESCO arhiva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202025703/http://www.unesco.org/webworld/portal_archives/ |date=2. 2. 2006 }} * [http://www.ica.org/ Međunarodno arhivsko vijeće] * [http://www.archivists.org/ Društvo američkih arhivista] * [http://www.archivesmadeeasy.org Online vodič za arhive u svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070608011943/http://www.archivesmadeeasy.org/ |date=8. 6. 2007 }} {{Biblioteke i bibliotekarstvo}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vlada]] fmn7oep0d1nj8oqg5q3hb4umr8c4y63 Josip Dujmović 0 27012 3913473 3780903 2026-07-24T02:49:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josip Dujmović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1955|4|26}} | mjesto_rođenja = Zenica, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Novinar, publicista | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josip Dujmović''' ([[Zenica]], 26. april 1955) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]] i [[muzika|muzički]] [[Publicistika|publicist]]. == Biografija == Rođen je [[26. april]]a 1955. u Zenici. Pohađao je [[gimnazija|gimnaziju]] u Zenici i 1974. na [[filozofija|Filozofskom]] [[fakultet]]u u [[Zagreb]]u upisao studij [[književnost]]i ([[slavistika]] i [[sociologija]]). Za vrijeme studija počeo se baviti [[novinarstvo]]m i tokom 1976. honorarno je radio u zagrebačkom "Večernjem listu", te u zeničkim novinama "Naša riječ", da bi se u istim novinama profesionalno zaposlio 1977. i studij nastavio kao izvanredni student.[[Datoteka:Unutrasnja naslovnica romana.jpg|mini|''U inat godinama'']]Dvije uzastopne godine je dobio godišnju zeničku novinarsku nagradu i potom počeo raditi na Radio Zenici, najprije kao urednik jutarnjeg programa, a potom kao urednik muzičko-revijalnog programa. gdje je radio do 1990. Pored rock emisija (Nedjeljne vibracije, Top lista), realizirao je i nekoliko posebnih projekata: seriju od deset godišnjih 'rođendanskih' rock koncerata Radio Zenice na nogometnom stadionu (1980-89), na kojima su nastupili gotovo svi najznačajniji [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] bendovi tog vremena. Sarađivao je u muzičkom časopisu Džuboks 1981. i 1982, kao stalni član redakcije.<ref name="Rockomotiva">{{cite web |last1=Đorđević |first1=Milan |title=Nova Levica, angažovana muzika i kultura (5): Josip Dujmović |url=https://www.rockomotiva.com/razgovori/nova-levica-angazovana-muzika-i-kultura-5-josip-dujmovic/ |website=Rockomotiva |access-date=19. 1. 2021 |date=2. 9. 2020 |archive-date=30. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210130104106/https://www.rockomotiva.com/razgovori/nova-levica-angazovana-muzika-i-kultura-5-josip-dujmovic/ |url-status= }}</ref> U sezoni 1987/88 u zeničkom Narodnom pozorištu izveden je mjuzikl "S okusom smoga" (režija: [[Zoran Ristović]]), za koji je Josip Dujmović napisao priču i stihove songova. Godine 1990. napustio je Radio Zenicu i osnovao prvu privatnu filmsku kompaniju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (Tropik), baveći se videotekarstvom, te video i filmskom distribucijom. Od 1994. do 2000. živio je Zagrebu i vodio privatnu video distributersku kompaniju. Među ostalim izdanjima, ova je kompanija (Tropik film i video, kasnije [[Bonus film]]) realizirala prvu video kolekciju antologijskih hrvatskih igranih filmova i [[film]]ova iz susjednih zemalja. Povratkom u Zenicu 2000, prestao se baviti filmskom distribucijom i 2001. pokrenuo je [[Heineken Music Fest]], demo-rock festival na kojem je godišnje nastupalo 40-tak demo grupa iz svih zemalja ex-Jugoslavije. Godine 2002. utemeljio je godišnju ''[[Indexi (nagrada)|BH muzičku nagradu Indexi]]'', koja je 2006. postala regionalna nagrada za najbolja muzička ostvarenja u BiH, [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]].<ref>{{cite web |title=Dodela nagrada "Davorin" |url=https://nadlanu.com/665/dodela-nagrada-davorin/ |website=Na dlanu |access-date=19. 1. 2021 |date=28. 6. 2006 |archive-date=18. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718170925/https://nadlanu.com/665/dodela-nagrada-davorin/ |url-status=dead }}</ref> U prvom domaćem Music Talents reallity show programu [[OBN (TV-kanal)|Televizije OBN]] 2003. bio je predsjednik žirija. == Indexi - U inat godinama == [[Datoteka:Roman-naslovna strana.jpg|mini|''Indexi: U inat godinama'']] Autor je romansirane biografije Indexi [[U inat godinama]] i istoimene fotomonografije, koja je u izdanju Quattro Media objavljena u septembru 2006.<ref>{{cite journal |title=NOVINAR JOSIP DUJMOVIĆ O “INDEKSIMA – U INAT GODINAMA” |journal=Čačanski glas |date=25. 7. 2017 |url=https://www.caglas.rs/novinar-josip-dujmovic-o-indeksima-u-inat-godinama/ |access-date=19. 1. 2021 |archive-date=22. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180222224153/https://www.caglas.rs/novinar-josip-dujmovic-o-indeksima-u-inat-godinama/ |url-status=dead }}</ref> Uz promociju knjiga organizirao je koncert "[[Indexi]] i prijatelji", na kojem su 12. septembra 2006. u sarajevskoj Zetri nastupili članovi Indexa: [[Fadil Redžić]], [[Ranko Rihtman]], [[Miroslav Šaranović]], [[Nenad Jurin]], [[Kornelije Kovač]], [[Vlado Pravdić]], [[Peco Petej]], [[Sinan Alimanović]], [[Milić Vukašinović]], [[Slobodan Misaljević]], [[Ismet Arnautalić|Ismet Nuno Arnautalić]], [[Đorđe Uzelac]], te kao gitaristi [[Vernes Ljuštaku]] i [[Zele Lipovača]]. Pjesme Indexa iz svih razdoblja izvodili su: [[Zoran Predin]] ([[Lačni Franz]]), [[Bisera Veletanlić]], [[Željko Bebek]], [[Nermin Puškar]], grupa [[MI 2]], [[Igor Vukojević]], [[Mladen Vojičić Tifa]], [[Dado Topić]], [[Aki Rahimovski]], [[Hajrudin Varešanović|Hari Varešanović]], [[Natali Dizdar]], [[Massimo]], [[Bubi]], [[Boris Novković]], [[Ivica Šarić]], [[Maja Milinković]] i [[Halid Bešlić]].<ref>{{cite journal |title=Indexi i prijatelji - u inat godinama |journal=Jutarnji |date=13. 9. 2006 |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/indexi-i-prijatelji-u-inat-godinama-3754698 |access-date=19. 1. 2021}}</ref><ref>{{cite web |title=Veliki koncert "Indexi" i prijatelji u "Zetri" |url=https://ba.ekapija.com/news/69077/veliki-koncert-indexi-i-prijatelji-u-zetri |website=E-kapija |access-date=19. 1. 2021 |date=7. 9. 2006}}</ref> Za diskografsku kuću Croatia Records iduće godine priređuje i CD kompilaciju ''Indexi: U inat godinama'', s kojom je, kao prvi državljanin BiH, nominiran za najprestižniju regionalnu diskografsku nagradu 'Porin' u kategoriji najboljih dokumentarističkih izdanja godine. == Ostali projekti == U oktobru 2019. objavljuje fotomonografiju ''Zenica blues: od Perviza do Arene,'' a u proljeće 2021. godine objavljuje roman ''Krici iz dubine'' u izdanju Gradske biblioteke Zenica.<ref>{{cite web |title=Krici iz mračnog doma |url=https://books.google.rs/books/about/Krici_iz_mra%C4%8Dnog_doma.html?id=abSiuwEACAAJ&redir_esc=y |website=Google books |access-date=19. 1. 2021}}</ref> == Također pogledajte == *[[U inat godinama]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.rtvze.com/ Radio Televizija "Zenica"] *[http://www.davorin.ba/ Muzički portal i muzička pop rock enciklopedija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128023301/http://davorin.ba/ |date=28. 1. 2021 }} {{DEFAULTSORT:Dujmović, Josip}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] lez5w68qjzags0m73yb8ngzx6eqc3xr Ingot 0 46597 3913440 3521496 2026-07-23T16:52:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913440 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lingot aluminium.jpg|thumb|250px|Aluminijski ingot]] '''Ingot''' je komad ili dio relativno čistog materijala, obično [[metal (hemija)|metala]], koji je izliven u oblik pogodan za daljnju obradu.<ref name="chalmers"/> U proizvodnji [[čelik]]a, obično je ovo prvi korak među nedovršenim poluproizvodima pri izlivanju. Ingoti obično zahtijevaju drugu proceduru za obradu, poput hladne ili tople obrade, sječenja ili valjanja kako bi se dobio korisni krajnji proizvod. Nemetalni i poluprovodnički materijali pripremljeni u većim oblicima također se mogu nazivati ingoti, naročito ako su izliveni metodama zasnovanim na kalupima.<ref name="Wu-Scott"/> Ingoti plemenitih metala često se koriste kao sredstva za valutne rezerve, naprimjer u vidu [[zlato|zlatnih poluga]]. == Vrste ingota == Metal, bilo čist ili u vidu [[legura]], zagrijava se iznad njegove [[tačka topljenja|tačke topljenja]] te se izliva u polugu ili blok metodom hlađenja u kalupima. Polikristalni i monokristalni ingoti napravljeni su od [[poluprovodnik|poluprovodničkih]] materijala izvlačenjem iz istopljenog materijala. Njihova upotreba uključuje pravljenje fotovoltnih ćelija od [[silicij]]skih ingota isijecanjem ingota u ploče, koje su poznate kao vaferi. === Monokristalni === Monokristalni ingoti (zvani poluga, {{jez-en|boule}}) nekog materijala "rastu" koristeći metode poput procesa Czochralskog ili Bridgemanovu tehniku. Poluge mogu biti poluprovodničke, za upotrebu u elektroničkoj industriji, ili neprovodnički neorganski spojevi za korištenje u industriji ili izradi [[nakit]]a, npr. sintetički [[rubin]]i, [[safir]]i i slično. Monokristalni ingoti od metala se prave na sličan način kao i za izradu poluprovodničkih ingota visoke čistoće,<ref name="indiun"/> tj. rafiniranjem vakuumskom indukcijom. Takvi ingoti industrijskih metala su od velikog interesa zbog svoje velike čvrstoće, jer u njima nema granica između zrna. Metoda njihove proizvodnje je preko monokristalnih dendrita a ne preko jednostavnog izlivanja. Mogući vidovi upotrebe uključuju i proizvodnju turbinskih lopatica. === Legure bakra === U Sjedinjenim Američkim Državama, [[bronza]]ni i [[mesing]]ani ingoti za industrijske svrhe počele su se izrađivati početkom 19. vijeka. Američka industrija mesinga počela je rasti i dostigla prvo mjesto u svijetu 1850tih.<ref name="Naugatuck"/> Tokom kolonijalnog vremena industrije bronze i mesinga gotovo da i nisu postojale jer su Britanci zahtijevali da se sva [[bakar]]na ruda šalje u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] na obradu.<ref name="overview"/> Ingoti na bazi legur bakra imali su težinu od oko 9,1&nbsp;kg (20 funti).<ref name="Platers"/><ref name="Noyes"/> == Također pogledajte == * [[Duktilno željezo]] == Reference == {{Commonscat|Ingots}} {{refspisak|2|refs= <ref name="chalmers">{{cite book|author=Chalmers, Bruce |year=1977|title=Principles of Solidification|location= Huntington, New York|publisher= Robert E. Krieger Publishing Company|isbn= 0-88275-446-7}}, str. 254.</ref> <ref name="Wu-Scott">{{cite web|title=Simulation of Silicon Casting Process for Photovoltaic (PV) Application|url=http://www.esi-group.com/products/casting/articles/Articles_PDF/TMS2009-Wu-Scott.pdf|author=Wu B.; Scott S.; Stoddard N.; Clark R.; Sholapurwalla A}}{{Mrtav link}}</ref> <ref name="indiun">[http://www.lesscommonmetals.com/products/metals_indiun_metal_ingots.htm Indium ingots] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090106200629/http://www.lesscommonmetals.com/products/metals_indiun_metal_ingots.htm |date=6 Januar 2009 }}, lesscommonmetals.com.</ref> <ref name="Naugatuck">[http://www.copper.org/publications/newsletters/innovations/1998/03/naugatuck.html Innovations: The History of Brass Making in the Naugatuck Valley] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090605164350/http://www.copper.org/publications/newsletters/innovations/1998/03/naugatuck.html |date=5. 6. 2009 }}. Copper.org (25. august 2010). Pristupljeno 4. aprila 2016.</ref> <ref name="overview">[http://www.copper.org/publications/newsletters/innovations/1998/06/recycle_overview.html Innovations: Overview of Recycled Copper]. Copper.org (25. august 2010). Pristupljeno 4. aprila 2016.</ref> <ref name="Platers">{{cite book|title=Platers' guide: with which is combined Brass world |url=https://books.google.com/books?id=4ZPVAAAAMAAJ|access-date=4. 4. 2016|year=1905 |publisher=Brass world publishing co., inc. |pages=82–}}</ref> <ref name="Noyes">{{cite book|author=Arthur Amos Noyes; Massachusetts Institute of Technology |title=Review of American chemical research |url=https://books.google.com/books?id=lW9LAAAAMAAJ |access-date=4. 4. 2016 |year=1900 |pages=44–}}</ref> }} [[Kategorija:Metalurgija]] jcewy6e4mtojxuks046xur09gjlnjva Jeans 0 56035 3913468 3834594 2026-07-24T00:21:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913468 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Jeans.jpg|mini|250px|desno|Farmerke]] '''Džins''' ({{jez-en|jeans}}), '''farmerice''', '''farmerke''' ili '''traperice''' jesu pantalone koje se prave tradicionalno od [[denim]]a, dok se danas prave od raznog materijala uključujući [[pamuk]] i [[somot]]. U početku su se koristile kao radno odijelo, a kasnije su postale veoma popularne među mladima 1950-tih. Najpoznatiji [[brend]]ovi su Levis ({{jez-en|Levi's}}) i Rengler ({{jez-en|Wrangler}}). Danas su farmerice popularne u cijelom svijetu i postoje u mnogim stilovima i bojama. == Historija == Najraniji poznati prethodnik farmerica je debelo indijsko pamučno platno ({{jez-en|dungaree}}) iz 16. vijeka. Platno se bojalo u [[indigo]] i tako se prodavalo mornarima u [[Bombaj]]u. Farmerice su prvi put bile proizvedene u [[Genova|Genovi]] kada je ovaj grad bio nezavisna republika i pomorska sila. Napravljene su za pripadnike Đenovljanske mornarice gdje su se zahtijevala odijela za sve vremenske prilike. Korijen engleske riječi ''jeans'' odnosno ''blue jeans'' leži u francuskom izrazu koji se u to vrijeme koristio: ''blue de Genes''. [[Levi Strauss]], bavarski trgovac u [[San Francisko|San Francisku]], prodavao je farmerice rudarima po Kaliforniji 1850-ih. [[Jacob Davis]] bio je krojač koji je sa Straussom patentirao farmerice s bakarnom dugmadi kao pojačanje. Kasnije farmerice nose ostali radnici, među kojima i farmeri i traperi. == Varijacije osnovnog tipa == *Cigareta: namijenjena je prilično čvrstom pristajanju na području bedara, ali ne čvrsto, s manje tijesnim pristajanjem na potkolenicu.<ref>{{Cite web|title=18 Types of Jeans You Absolutely Need to Live Your Best Denim Life|url=https://www.cosmopolitan.com/style-beauty/fashion/g26429319/types-of-jeans/|access-date=2. 8. 2024|website=www.cosmopolitan.com}}</ref> *Skraćeni: kada se nogavica smanjuje na manju duljinu, negdje iznad gležnja. *Opustiti. *Skinny: nose da naglase figuru u vrlo uskom fitu.<ref>{{Cite web|title=The Different Types of Men’s Jeans Explained|url=https://onpointfresh.com/types-of-mens-jeans/|access-date=2. 8. 2024|website=onpointfresh.com|archive-date=31. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240731180243/https://onpointfresh.com/types-of-mens-jeans/|url-status=dead}}</ref> *Široke; ili skraćena verzija: linija struka se nalazi iznad stvarne struke vlasnika, materijal ispod koljena potpuno je odvojen od nogu i pada ravno, standardni tip pada do gležnja; skraćena verzija: nogavica se završava u potkolenici na pola puta prema dolje (ili se zaustavlja bliže gležnju).<ref>{{Cite web|title=How To Wear Wide Leg Jeans|url=https://soxy.com/blogs/how-to-wear-wide-leg-jeans/|access-date=2. 8. 2024|website=soxy.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Types of Jeans for Women|url=https://www.grabon.in/indulge/fashion/types-of-jeans-for-women/|access-date=2. 8. 2024|website=www.grabon.in}}</ref> *Mama / Mum: jeans s visokim strukom (iznad pupka) i slobodan na bokovima, s nešto užim stajanjem.<ref>{{Cite web|title=Boyfriend jeans vs mom jeans: what's the difference, and which is best for your style?|url=https://www.womanandhome.com/fashion/mom-jeans-vs-boyfriend-jeans-whats-the-difference-386300/|access-date=2. 8. 2024|website=www.womanandhome.com}}</ref> *Ravne hlače: jeans koji ima istu širinu u otvoru nogavice kao i na donjem dijelu nogavice, što omogućuje nešto ležernije stajanje.<ref>{{Cite web|title=What Are Straight Leg Jeans?|url=https://workwearcommand.com/straight-leg-jeans/|access-date=2. 8. 2024|website=workwearcommand.com}}</ref> *Raskošni, ili raskošni: često oblikuju područje bedara, a zatim se šire od koljena prema dolje.<ref>{{Cite web|title=The Difference Between Bootcut, Straight, Skinny, and Flare-Legged Jeans|url=https://outfitideashq.com/difference-bootcut-straight-skinny-flare-legged-jeans/|access-date=2. 8. 2024|website=outfitideashq.com|archive-date=20. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221020152045/https://outfitideashq.com/difference-bootcut-straight-skinny-flare-legged-jeans/|url-status=dead}}</ref> *Jeans s visokim strukom prvi su put popularizirane u 1970-ima, ali su u posljednjim godinama porasle na popularnosti. Jeans s visokim strukom karakterizira visoki struk, koji se nalazi iznad pupka. Mogu biti opušteni, opušteni ili labavi, te dolaze u raznim pranjima i bojama. == Njega i trošenje == Iako većina traperica prolazi kroz "preduzorku", još uvijek su osjetljive na daljnje smanjenje i gubitak boje zbog pranja. Levi Strauss and Co preporučuje da, ako je moguće, izbjegavate pranje traperica. Karl Chiara, direktor Levi Straussa za brend i specijalne projekte, ima moto: što manje perete traperice, to postaju bolje. Ovi i drugi prijedlozi da se, ako je moguće, izbjegne pranje traperica naišli su na kritiku. == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:Jeans]] [[Kategorija:Odjeća]] [[Kategorija:Američki izumi]] fpc48djksakqpc68bqhcwpmosxeqt4x Indigo karmin 0 69237 3913437 3851871 2026-07-23T16:15:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913437 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj | Strukturna formula = [[Datoteka:Indigo carmine.svg|320px]] | Hemijski spoj = Indigo karmin | Druga imena = indigotin<br>natrijeva so 5,5'-indigodisulfonske kiseline | Sumarna formula = {{chem|C|16}}{{chem|H|8}}{{chem|N|2}}{{chem|Na|2}}{{chem|O|8}}{{chem|S|2}} | CAS registarski broj = 860-22-0 | Kratki opis = ljubičasti prah | Molarna masa = 466,36 g/mol | Agregatno stanje = čvrsto | Tačka topljenja = >300 °C | Rastvorljivost = 10 g/l u vodi (na 25 °C) }} '''Indigo karmin''', ili ''natrijeva so 5,5'-indigodisulfonske kiseline'', također poznat i kao indigotin ili FD&C Plava #2, jeste [[pH]] indikator hemijske formule {{chem|C|16}}{{chem|H|8}}{{chem|N|2}}{{chem|Na|2}}{{chem|O|8}}{{chem|S|2}}. Odobren je kao aditiv u SAD<ref>[http://www.fda.gov/ForIndustry/ColorAdditives/ColorAdditiveInventories/ucm115641.htm Summary of Color Additives for Use in United States in Foods, Drugs, Cosmetics, and Medical Devices]</ref> i EU,<ref>{{Cite web |url=http://www.food.gov.uk/safereating/chemsafe/additivesbranch/enumberlist |title=Current EU approved additives and their E Numbers |access-date=24. 4. 2014 |archive-date=7. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101007124435/http://www.food.gov.uk/safereating/chemsafe/additivesbranch/enumberlist |url-status=dead }}</ref> a označava se E-brojem E132. Njegova primarna upotreba je u vidu pH indikatora. Pri pH vrijednosti od 11,4 ima plavu boju, dok je pri pH 13 žut. Indigo karmin je također i indikator [[redoks reakcija|redoks reakcije]], jer nakon redukcije mijenja boju u žutu. ==Vanjski linkovi== * http://www.food-info.net/uk/e/e-alphabet.htm * https://web.archive.org/web/20160316025543/http://halal.ba/site/index.php?option=com_content&view=article&id=514&Itemid=148&lang=ba == Reference == {{refspisak}} {{E-brojevi}} [[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]] [[Kategorija:Sulfonati]] [[Kategorija:Spojevi natrija]] [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:PH indikatori]] [[Kategorija:Prehrambene boje]] 46rqwz0qa68s4pgk2x4z42286fgqo7q Magnetna rezonanca 0 71930 3913460 3851981 2026-07-23T22:11:03Z Bosancica by MK 173186 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3913460 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Magnetna rezonanca (višeznačnica)}} [[Datoteka:Knie mr.jpg|mini|MR-snimka ljudskog koljena]] '''Magnetna rezonanca''' (MR/MRI) je naziv procedure u medicini, kojom se prikazuju slojevi ljudskog tijela.<ref>{{Cite web|url=https://my.clevelandclinic.org/health/diagnostics/4876-magnetic-resonance-imaging-mri|title=MRI (Magnetic Resonance Imaging): What It Is & Results|website=Cleveland Clinic|language=en|access-date=11. 10. 2025}}</ref> == Uvod == MR uređaji snimaju signale koji potiču iz [[atomska jezgra|jezgri]] [[vodik]]a ([[proton]]a) koje se nalaze u molekulama ljudskog tijela koje je postavljeno u snažno, homogeno [[magnetno polje]]. Magnetno polje se označava jedinicom [[tesla]] (T). Dobiveni signal se snima u matricu nazvanu k-prostor (eng. ''k-space''), analizira računarom i preračunava u snimku koja odgovara malenom volumenu tkiva (engl. ''voxel''). Kako se prilikom snimanja koriste jako magnetno polje i [[radiotalas]]i, snimanje je neškodljivo za razliku od radioloških metoda pri čemu se koriste rentgenske zrake ([[rendgensko zračenje]]), jer kod MR ne dolazi do ionizacije tkiva. Ipak dio energije se prenese u tkivo što se naziva SAR (od engl. ''specific absorption rate'') i obilježava energiju koja se preda kao u zagrijavanje tkiva. Jedinica je [[vat|mW]]/[[kilogram|kg]]. Posebna briga je potrebna kod trudnica, jer, iako nije dokazano štetno djelovanje samog MR snimanja, kontrast koji sadrži metal [[gadolinij]] prolazi kroz placentu u plod i postoji sumnja da ga može oštetiti. Stoga žene kod kojih postoji mogućnost trudnoće trebaju to napomenuti prije snimanja. == Podjela uređaja == Prema jačini magnetskog polja uređaje za MR snimanje djele se na: * Niske jačine polja - do 0.5 T * Srednje jačine polja - 0.5 T do 1 T * Visoke jačine polja - 1 T i više (1.5 T, 2 T, 3 T, 7 T, ...) Za usporedbu, [[Zemlja (planeta)|Zemljino]] magnetno polje je 50 μT (0.000 005 T). Prema vrsti magneta uređaje dijelimo na: * Rezistivne (otporničke) magnete - polje se dobija proticanjem jakih struja kroz posebne zavojnice. Ovi uređaji se zbog niza problema u konstrukciji i korišenju više ne koriste i ne proizvode. * Permanentne magnete - magnet je građen od posebnog oblika željezne prašine - feromagneta. Kod ovih je uređaja vrlo teško (zbog karakteristika samog materijala) postići dovoljno homogena polja jača od 0.4 T. Ipak vrlo su dugotrajni, jeftini za korištenje, pouzdani i danas sa dobrim osobinama. Vrlo su tihi i udobni za pacijente (nazivaju se i "otvoreni"). Posebno su poznati kao pogodni za intervencijske zahvate. Magnetsko polje kod njih nije moguće isključiti. * Superprovodljivi magneti - podobni za postizanje vrlo jakih i homogenih polja (i do 9 T) pa su, uprkos visokoj cijeni (nabave i održavanja), vrlo popularni i česti. Polje se postiže proticanjem struje kroz zavojnicu [[Supravodljivost|supravodljivog]] materijala na vrlo niskim temperaturama, npr. uronjenu u tekući [[helij]]. Zbog jakog polja proizvode dosta buke prilikom snimanja, a uslovi snimanja i rada su im nešto strožiji nego kod permanentnih. == Osnove == [[Datoteka:MRT PraecessionRotation.png|mini|Precesija spina jezgre u magnetskom polju]] Jačina [[signal]]a koji se odašilje iz tkiva ovisi o nizu svojstava molekule koje sadrže [[hidrogen]] i okolnih [[molekula]] unutar tkiva. Jezgre atoma s neparnim brojem [[proton]]a i/ili [[neutron]]a rotiraju oko svoje osi. Ukoliko se takve jezgre dovedu u jako homogeno magnetsko polje, te im se dovede energija na rezonatnoj frekvenciji, one će odaslati sličan, slabi [[signal]]. Signal se snima pomoću [[zavojnica]] i niza pojačala te se digitalizira i obrađuje [[računar]]om. Jakost signala opada obrnuto proporcionalno sa kvadratom udaljenosti i vrlo je slab. Iako većina uređaja danas koriste četverostruke zavojnice, uređaju često mogu koristiti i više zavojnica odjednom ili imati više samih zavojnica (32, 64, 128, 256, ...) postavljenih uz tkivo kako bi što više signala snimile i na taj način poboljšale odnos signala i šuma a time i kvalitetu snimka. Glavno magnetno polje određuje rezonantu frekveciju ali i visinu signala koji skoro linearno raste s porastom polja (u okviru vrijednosti koje se danas redovno koriste (0.2 do 3 T). Što je polje jače (3 T i više), također rastu i dielektrički efekti samog tkiva što otežava snimanje i uvodi nove artefakte. Ipak, povišena razina signala omogućava snimanje u većoj rezoluciji (više detalja) i tanjih slojeva. Osnovni način je ''spin-echo'' (SE), gdje se uvođenjem gradijenta osnovnog magnetskog polja samo dio tkiva dovodi u rezonanciju sa uređajem, nakon čega se odašilje signal za pobudu na toj, karakterističnoj frekvenciji. Da bi sloj bio što bolje ocrtan, nužno je precizno i snažno postavljanje [[gradijent]]a magnetnog polja. Kako bi snimanje bilo što brže, potrebno je da je postupak postavljanja tih gradijenata što brži. Zbog toga je jedna od važnijih karakteristika MR uređaja osim same jačine osnovnog polja jakost (mT/m) i brzina (mT/m/ms) gradijenata. Vrlo bitno svojstvo uređaja je i homogenost polja, posebice kod MR spektroskopije, a koja se označava sa ppm, npr. 4 ppm. Homogenost polja može biti izražena u jednoj ravni, u više ravni i u cijelom polju. Količina eletromagnetne energije primijenjena na početku snimanja sloja se obično izražava u [[stepen (ugao)|stepenima]] (°), gdje 180° označava energiju potrebnu za prekretanje spina u smjer suprotan od onog kojeg daje magnetno polje uređaja. SE tehnike obično koriste tu energiju, ali dio tehnika koristi manje energije čime se smanjuje i vrijeme relaksacije - otpuštanja energije u obliku radiotalasa. == Načini snimanja == Za razliku od drugih radioloških metoda (RTG, CT, UZ) u MR postoji niz načina snimanja tkiva. Proizvođači često imaju svoje zaštićene nazive raznih tehnika iako vrlo često počivaju na istim ili vrlo sličnim principima. === Tehnike korištenjem samog spina === * SE - već spomenut ''spin-echo'' je najjednsotavniji način snimanja. Karakteristične snimke se nazivaju T1 (vrijeme kada je 33.33% protona relaksirano) i T2 (vrijeme kada je 66.66% protona relaksirano). T1 snimke daju visok signal masti, dok T2 snimke daju vrlo visok signal vode. Prema ovim snimkama se uspoređuju sve ostale tehnike te se kaže da je snimka T1-mjerena ili T2-mjerena. * FSE - ''fast spin-echo'' ili ''turbo spin-echo'' ili slično je tehnika snimanja (obično T2 snimaka) kada se radi ubrzavanja snimanja dio k-prostora svakog sloja snima "prije" vremena. Na taj način se dobija manje ili više artefakt "T1 snimke u T2 snimci", odnosno dio signala masti je također snimljen iako bi na snimci svijetli dijelovi biti samo od signala vode. Danas su sve T2 snimke snimane na taj način jer bi obično snimanje SE T2 simke vrlo dugo i do 12 minuta na uređajima od 1 T! * IR - ''inversion recovery'' - T1 tehnika snimanja gdje se tkivo daodatnim signalom "pripremi" prije samog snimanja sloja. Na taj način se može dobiti veći kontrast i razlikovanje tkiva prema raznim svojstvima, uglavnom količini vode. * FLAIR - ''fluid attenuated inversion recovery'' je varijanta T2 IR snimanja kod koje se postiče potiskivanje signala vode ali na drugačiji način od "čistih" T2 snimaka. Vrlo korisno za otkrivanje promjena u tkivu mozga (ožiljci, demijelinizacija, otok tkiva, svježa krv, ...). * STIR - ''short tau inversion recovery'' je posebna tehnika T1 snimaka kod kojih se signal masti potiskuje. Paradoksalno jer T1 snimke sadrže uglavnom signal masti, zbog čega su slike vrlo tamne. Baš zbog toga su snimke vrlo korisne za prikazivanje otoka, metastaza, ožiljka i sličnih sukulentnih tkiva. === Tehnike nastale korištenjem gradijenata === * GE - općeniti naziv za tehnike kod kojih se pomoću gradijenata primijenjenih na osnovno magnetsko polje mijenja dinamika relaksacije protona i time postiže drugačija snimka i/ili se smanjuje vrijeme snimanja. * T2* - Vrsta T2 snimanja kod koje se snimanje vrši kada je više od 66% protona relaksirano. Često je riječ o gradijentnoj tehnici snimanja. Koristi se danas uglanovm kod snimanja kostiju, zglobova i slično. * CISS - ''steady-state'' gradijentne tehnike, vrlo brze tehnike snimaja pomoću kojih je moguće snimati i vrlo brze kretnje, kao recimo kod srca. === Ostale, posebne tehnike === [[Datoteka:Functional magnetic resonance imaging.jpg|mini|fMRI mozga]] * DWI - ''diffusion weighted imaging'' - tehnika snimanja kod koje se poništava sav signal iz tkiva, tako da jedino signal onih molekula koje se kreću zbog [[Difuzija|difuzije]] biva prikazan. Tehnika je vrlo zahtjevna za uređaj i samo uređaji sa dobrim, jakim i brzim gradijentima mogu dovoljno poništiti signal da se ne vidi "prosvjetljavanje T2 snimke" koje se i kod jakih uređaja može naslutiti. Ove snimke se svakodnevno koriste za pronalaženje moždanog tkiva koje je doživjelo ishemiju, odnosno inzult. Eksperimentalni modeli su pokazali da je ovim snimanjem moguće otkriti odumiranje ćelija svega nekoliko (7–8) minuta nakon početka ishemije, odnosno nekoliko minuta nakon teoretskog odumiranja ćelija. * DTI - ''diffusion tenzor imaging'' - tehnika snimanja difuzije duž vlakana neurona, čime se dobijaju korisni podaci o toku snopova neurona u mozgu što je korisno kod nekih operativnih zahvata ali i kod analiza nekih bolesti i stanja. Ne primjenjuje se rutniski. * MRS - MR [[spektroskopija]] - iz odabranih dijelova tkiva mozga i patološki promijenjena tkiva se dobijaju spektri/signali pomoću kojih se može, kao i kod obične sporektroskopije zaključiti o molekulama koje se nalaze u tkivu. Iako ponegdje rutinska metoda, ipak se rijetko koristi. * [[fMRI]] - funkcionalna magnetna rezonancija, moguće je ponavljanim snimanjem tkiva dobiti razliku u signalu koja je posljedica promjene u tkivu koja nastaje njegovim korištenjem. Kako je obično riječ o snimanju mozga, ovim snimanjem je moguće pokazati aktivnost dijelova mozga pri izvršavanju nekih zadataka. Nije rutinska metoda. * MRA - MR [[angiografija]] - iako postoji nekoliko tehnika (''phase contrast'', ''time of flight'', ...) ove metode na današnjim uređajim uspješno mogu zamijeniti prikaz krvnih žila mozga i vrata klasičnom i DSA angiografijom, kod uređaja sa jačim poljem i odličnim gradijentima mogu se snimati krvne žile svih dijelova tijela. * MRCP - (od engl. magnetic resonance cholecysto-pancreatography) prikaz žučnih vodova iztazito T2 mjerenom tehnikom. Tekućima (žuč i slično) unutar vodova se može prikazati na nekoliko načina, dok je brz i dobar način prikaza MRCP tehnika. Iako je prikaz sličan invazivnoj metodi ERCP, često se je samo dio pregleda. * Potiskivanje signala masti ili vode - Mjenjanjem razmaka (vremena) između signala kojima se pobuđuje dio tkiva, moguće je dobiti promjene u fazi signala masti i vode te zatim izračunati razne učinke na sliku, kao što su: poklapanje signala masti i vode. Drugi način je da se mijenjanjem tih razmaka signali masti ili vode sasvim potisnu što daje još više podataka o samom tkivu koje se snima. == k-prostor (matrica) == 1983 Ljunggren<ref>Ljunggren S. J Magn Reson 1983; 54:338.</ref> i Tweig<ref>{{cite journal | author = Twieg D | title = The k-trajectory formulation of the NMR imaging process with applications in analysis and synthesis of imaging methods. | journal = Med Phys | volume = 10 | issue = 5 | pages = 610-21 | year = 1983 | id = PMID 6646065}}</ref> neovisno jedan od drugoga predstavljaju takozvani k-prostor, tehniku kojom ujedinjuju tehnike prikaza MR. Pokazali su da demodulacijom MR signala <math>S(t)</math> kojeg stvaraju spinovi jezgara koji imaju slobodnu precesiju u linearnom magnetnom polju <math>G</math> daju vrijednost Fourierove transformacije efektivne gustoće samog spina <math>\rho_\mathrm{eff}\ </math> tj. <math>S(t) = {\tilde \rho}_{\mathrm{effective}}( {\vec k}(t) ) \equiv \int d^3x \ \rho( {\vec x} ) \cdot e^{2 \pi \imath \ {\vec k}(t) \cdot {\vec x} } </math> gdje: <math>{\vec k}(t) \equiv \int_0^t {\vec G}(t')\ dt' </math> Drugim riječima, kako vrijeme proalzi, signal ocrtava putanju u K-prostoru s vektorom brzine putanje koja je proprocionalna vektoru narinutog magnetnog gradijenta. ''Efektivna gustoća spina'' predstavlja pravu gustoću spina <math>\rho({\vec x})</math> uz ispravak učinaka <math>T_1</math> pripreme, <math>T_2</math> opadanja signala, gubitka homogenosti (faze) zbog nehomogenosti polja, protoka, difuzije i slično kao i ostalih učinaka na količinu transverzalne magnetizacije koja može inducirati signal u prijemniku VF signala. Iz osnovne formule k-prostora slijedi kako sliku možemo rekonstruirati <math>I({\vec x})</math> ako se na matricu primjeni inverzna [[Fourierova transformacija]]. <math>I({\vec x}) = \int d^3 k \ S( {\vec k}(t) ) \cdot e^{-2 \pi \imath \ {\vec k}(t) \cdot {\vec x} } </math> Koristeći prikaz pomoću k-prostora, složena ideja je jako pojednostavljena. Na primjer, učinak faznog kodiranja (spn-wrap tehnika) prostora postaje znatno jasniji. U standardnim SE ili GE tehnikama gdje je gradijent za očitavanja stalan (npr. <math>G_x</math>), pobuđivanjem prostora pomoću VF signala, samo jedna linija k-prostora se očitava (snima). Kada je gradijent faznog očitanja nula, linije se snimaju po <math>k_x</math> osi. Ukoliko je fazni gradijent različit od nule, u vremenu između VF impulsa za pobudu i gradijenta za očitanje, linija koja se očitava biva pomaknuta gore ili dolje u K-prostoru; npr. snimamo liniju <math>k_y</math>=konstanto. k-prostor također olakšava usporedbu raznih tehnika snimanja. U EPI tehnici s jednim impulsom, sve linije k-prostora se očitavaju odjednom, nakon čega slijedi sinusna ili zupčasta putanja. Kako su naizmjenične linije k-prostora očitane u suprotnim smjerovima, to se mora uzeti u obzir kod rekonstrukcije slike. FES ili EPI tehnike s više impulsima snimaju samo dio k-prostora nakon svakog impulsa. Svaki impuls snima drugi dio prostora (red, liniju) i to se ponavlja dok se ne ispuni čitav K-prostor (matrica). Kako podaci u sredini matrice predstavljaju niže prostorne frekvencije od prostora na rubovima k-prostora, sve što je bliže centru matrice <math>T_E</math> više utjeće na <math>T_2</math> kontrast snimke. Važnost središta k-prostora u vidu utjecaja na kontrast snimke dolazi do izražaja u ostalim, naprednijim tehnikama snimanja. Jedna od takvih je spiralno snimanje - magnetni gradijent koji se narine u ritorajućoj putanji daje spiralno očitanje k-prostora (punjenje matrice) od centra prema rubu. Kako je <math>T_2</math> i <math>T_2*</Math> opadanje (vrijeme) signala najjače pri početku snimanja, tako snimanje središnjeg dijela daje jači odnos signala i šuma (S/Š, SNR) u usporedbi s uobičajenim zupčastim-isprepletenim načinom prolaska kroz k-prostor, pogotovo ako je prisutno kretaje. Kako su <math>\vec x</math> i <math>\vec k</math> konjugovane (imajući Fourierovu transformaciju u vidu) [[Nyquistov teorem]], možemo pokazati kako korak u k-prostoru određuje veličinu snimanog prostora (najveći frekvenciju koja je pravilno snimljena) dok maksimalna vrijednost k uzorka oređuje rezoluciju. <math>FOV \propto \frac{1}{\Delta k} \qquad \mathrm{Resolution} \propto |k_{\max}|</math> (Ovo se primjenjuje na svaku osu [X, Y i Z] nezavisno jedna o drugoj). === Cijena uređaja i pregleda === Cijena uređaja jako ovisi o snazi polja ali i drugim mogućnostima. Današnji uređaji od 1.5T koštaju od 1.250.000 do 2.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]], dok permanentni, otvreni, snage polja od 0.2-0.3T koštaju otprilike upola manje. Jači magneti su u pravilu teži pa su troškovi postavljanja i do 30% cijene samog uređaja. === Rizici po bolesnike i pravila ponašanja pri snimanju === Za davanje kontrasta postoje kontraindikacije (trudnoća, hronična dijaliza, i td.) dok se sami pregled uglavnom izbjegava u trudnica u prvom tromjesečju (iako nema dokaza o nuspojavama). Također, osobe koje imaju probleme sa zatvorenim prostorima trebaju potražiti savjet ili uređaje koji su "otvorene" konstrukcije. Do sada je zabilježeno svega par ozbiljnih ozljeda pri samom početku korištenja MR-a i sve su bile vezane uz metalne (željezne) predmete koji su ozljedili bolesnike i osoblje (škare, boca za [[kisik]], bolesnička kolica). Kako magnetsko polje jako privlači željezne predmete, na svakom uređaju stoje upozorenja. Tako bolesnici koji imaju u sebi legure željeza ili ''pacemaker'' trebaju svakako obavjestiti liječnika i osoblje prije ulaska u prostoriju s MR uređajem. Također razne tetovaže, naušnice, zubne proteze i slično mogu smetati snimanju ili izazvati neželjene učinke, pa čak i opekotine. === Hitnost pregleda === Iako MR pregledi imaju znatnu vrijednost, izuzetno je mali broj hitnih stanja (svega par) koja se snimaju MR uređajima. Razlozi su razni, počevši od dostupnosti drugih radioloških (UZ, CT, ...) i ostalih dijagnostičkih metoda do same činjenica da su MR uređaji bitno manje dostupni. == Također pogledajte == *[[Virtopsija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons|Magnetic resonance imaging}} * {{cite web|url=http://www.magnetic-resonance.org|title=MRI: A Peer-Reviewed, Critical Introduction|work=European Magnetic Resonance Forum (EMRF)/The Round Table Foundation (TRTF)|veditors=Rinck PA}} * [https://nationalmaglab.org/education/magnet-academy/learn-the-basics/stories/mri-a-guided-tour A Guided Tour of MRI: An introduction for laypeople] National High Magnetic Field Laboratory * [http://www.cis.rit.edu/htbooks/mri/ The Basics of MRI]. ''Underlying physics and technical aspects''. * [http://www.imrser.org/PatientVideo.html Video: What to Expect During Your MRI Exam] from the Institute for Magnetic Resonance Safety, Education, and Research (IMRSER) * [http://www.vega.org.uk/video/programme/73 Royal Institution Lecture – MRI: A Window on the Human Body] * [https://web.archive.org/web/20070413032705/http://www.emrf.org/FAQs%20MRI%20History.html A Short History of Magnetic Resonance Imaging from a European Point of View] * [https://www.howequipmentworks.com/mri_basics/ How MRI works explained simply using diagrams] * [http://www.biomednmr.mpg.de/index.php?option=com_content&task=view&id=132&Itemid=39 Real-time MRI videos: Biomedizinische NMR Forschungs GmbH]. * Paul C. Lauterbur, [https://digital.sciencehistory.org/works/0c483j46q Genesis of the MRI (Magnetic Resonance Imaging) notebook, September 1971] (all pages freely available for download in variety of formats from [[Science History Institute]] Digital Collections at [https://web.archive.org/web/20190202042542/https://digital.sciencehistory.org/ digital.sciencehistory.org]) [[Kategorija:Radiologija]] [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Američki izumi]] myvgmxveeqfw3ro7h56y0yc6zel0t3p Kalamata 0 74299 3913479 3628958 2026-07-24T05:54:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913479 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = |Karta = Kalamata map.png |Država = {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Prefektura |SrednjiNivoVlasti = [[Messinia]] |Općina = |Stanovništvo = 57620 |StanovništvoGodina = 2001 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 253.2 |Nadmorska visina = 0 - 21 |Pozivni broj = |Poštanski broj = 241 00 |VrstaNaselja = |Načelnik = |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = |Web = www.kalamata.gr |Slika = Kalamata, Peloponnese, Greece.jpg |SlikaInfo = Pogled na Kalamatu }} '''Kalamata''' je grad u južnoj [[Grčka|Grčkoj]], na [[Peloponez]]u. Glavni grad je prefekture [[Messinia]]. Nalazi se pored antičkog grada [[Farai]], spomenutog u [[Homer]]ovim djelima, 238 km udaljenom od [[Atina|Atine]]. U gradu se nalazi međunarodni aerodrom i luka. U blizini grada se nalaze dugačke plaže. Najvažniji izvozni proizvodi u ovom gradu su [[masline]] i [[maslinovo ulje]]. Ime Kalamata se pretpostavlja da dolazi od grčkih riječi ''kala ommata'' što znači ''lijepe oči''. == Partnerski gradovi == * {{ZD|KIP}} [[Aglantzia]], [[Kipar]] * {{ZD|TUR}} [[Bizerte]], [[Turska]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.kalamata.gr/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090503102057/http://www.kalamata.gr/ |date=3. 5. 2009 }} {{Commons|Category:Kalamata}} {{stub-grad}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]] fxdu25dm0aquwgodn7j01qvah5zj1a1 Nogometna reprezentacija Njemačke 0 75584 3913500 3785078 2026-07-24T09:28:12Z Martin Macha 2111 126373 /* */ 3913500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija Njemačke | Logo = DFBEagle.svg | Nadimak = {{Center|''Nationalmannschaft'',<br /> ''Nationalelf'',<br /> ''DFB-Elf'',<br /> ''Die Adler''<ref name="Football Team Nicknames, topendsports.com">[http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm ''Football Team Nicknames, topendsports.com'']; pristupljeno: 31. mart 2014.</ref>}} | Federacija = [[Nogometni savez Njemačke|Deutscher Fußball-Bund – DFB]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Jürgen Klopp]] | Trenutni kapiten = [[Jushua Kimmich]] | Najviše nastupa = [[Lothar Matthäus]] (150)<ref name="Lothar Matthäus - Century of International Appearances, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/miscellaneous/matthaeus-intl.html ''Lothar Matthäus - Century of International Appearances, rsssf.com'']; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref><ref name="Lothar Matthäus, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Matth%C3%A4us&lang=E ''Lothar Matthäus, dfb.de''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140719015157/http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Matth%C3%A4us&lang=E |date=19. 7. 2014 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najbolji strijelac = [[Miroslav Klose]] (71)<ref name="Miroslav Klose - Century of International Appearances, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/miscellaneous/klose-intlg.html ''Miroslav Klose - Century of International Appearances, rsssf.com'']; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref><ref name="Miroslav Klose, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Klose ''Miroslav Klose, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 28. juni 2014.</ref> | FIFA trigram = GER | FIFA rang = {{Nntr|16.|nema promjene|datum=20. juni 2024.}}<ref>[{{Cite web |url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |title=FIFA ljestvica {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|sp|španski}} |access-date=4. 9. 2015 |archive-date=15. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |url-status=dead }} FIFA ljestvica {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|sp|španski}}]</ref> | Najveći FIFA rang = 1 <small>(decembar 1992, august 1993, decembar 1993, februar – mart 1994, juni 1994, juli 2014 – juli 2015, juli 2017, septembar 2017 – juni 2018)</small><ref name="Fifa rang lista za Njemačku, fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=ger/ranking/gender=m/index.html ''Fifa rang lista za Njemačku, fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180915094915/https://www.fifa.com/associations/association=ger/ranking/gender=m/index.html |date=15. 9. 2018 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najniži FIFA rang = 22 <small>(mart 2006)</small><ref name="Fifa rang lista za Njemačku, fifa.com"/> | uzorak_lr1 = _ger24h | uzorak_t1 = _ger24h | uzorak_dr1 = _ger24h | uzorak_š1 = _ger24h | uzorak_č1 = _ger24h | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _ger24a | uzorak_t2 = _ger24a | uzorak_dr2 = _ger24a | uzorak_š2 = _ger24a | uzorak_č2 = _ger24a | lijeva ruka2 = DD42AA | tijelo2 = DD42AA | desna ruka2 = DD42AA | šorc2 = 241E76 | čarape2 = 241E76 | Prva utakmica = {{NOG|ŠVI}} 5-3 {{NOG-D|NJE|carstvo}}<br /> <small>([[Basel]], [[Švicarska]]; [[5. april]] [[1908]].)</small><ref name="Izvještaj utakmice Švicarska - Njemačka 5:3, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat679&lang=E&cHash=c274ae519659eb96969d01c90a5c3eea ''Izvještaj utakmice Švicarska - Njemačka 5:3, dfb.de''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016203128/http://www.dfb.de/index.php?id=500395 |date=16. 10. 2007 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najveća pobjeda = {{NOG|NJE|carstvo}} 16-0 {{NOG-D|RUS}} <br /> <small>([[Stockholm]], [[Švedska]]; [[1. juli]] [[1912]].)</small><ref name="Izvještaj utakmice Njemačka - Rusija 16:0, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat657&lang=E&cHash=46cdf3045d31f789444eca0526723dcf ''Izvještaj utakmice Njemačka - Rusija 16:0, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najveći poraz = {{NOG|ENG}} 9-0 {{NOG-D|NJE|carstvo}}<br /> <small>([[Oxford]], [[Engleska]]; [[13. mart]] [[1909]].)</small><ref name="Izvještaj utakmice Engleska - Njemačka 9:0, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat676&lang=E&cHash=b99fabcef6f7b2873eb8ffd2de22792e ''Izvještaj utakmice Engleska - Njemačka 9:0, dfb.de''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116070817/http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat676&lang=E&cHash=b99fabcef6f7b2873eb8ffd2de22792e |date=16. 1. 2014 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Broj učestvovanja na SP = 20 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]] | Najbolji rezultat na SP = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px|Zlatna medalja]] <br /> ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]].) | Broj učestvovanja na EP = 14 | Prvo učestvovanje na EP = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]] | Najbolji rezultat na EP = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px|Zlatna medalja]] <br /> ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]]) | Broj učestvovanja na KK = 3 | Prvo učestvovanje na KK = [[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999]] | Najbolji rezultat na KK = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px|Zlatna medalja]] <br /> [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]] }} '''Nogometna reprezentacija Njemačke''' predstavlja [[Njemačka|Njemačku]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je ''nogometnog saveza Njemačke'' (''Deutscher Fußball-Bund – DFB''). == Historija == Krovna institucija njemačke nogometne reprezentacije je [[Njemački nogometni savez]] (''DFB''). Svoju prvu zvaničnu utakmicu odigrali su 5. aprila 1908. protiv reprezentacije Švicarske. Do danas su osvojili 4 naslova svjetskog prvaka (1954, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]].) i poslije [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] je najuspješnija reprezentacija svijeta. Njemačka je do sada preskočila samo dva turnira (1930 i 1950), a podatak da je od 1954. i prve titule na apsolutno svakom SP igrala četvrtfinale govori da se radi o ekipi specijalno montiranoj za velika takmičenja. Sa time se slaže i statistika. Njemačka ima četiri titule na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|SP]], četiri puta je bila druga i četiri puta treća. Biti dobar u Njemačkoj znači biti najbolji pa je to standard od koga se ne odstupa ni kada je u pitanju nogomet. Migracije i činjenica da je Njemačka obećana evropska zemlja iznjedrili su veliki broj imigranata u timu, što je sve normalnija pojava u gotovo svakoj reprezentaciji u Evropi. {| class="wikitable" style="width:40%; font-size:90%; text-align:center;" |- ! colspan=5 |Broj medalja |- !Takmičenje !![[Datoteka:Gold medal icon.svg|20px|Zlatna medalja]] !![[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px|Srebrna medalja]] !![[Datoteka:Bronze medal icon.svg|20px|Brončana medalja]] !!Ukupno |- |align=left|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] | 4 || 4 || 4 || 12 |- |align=left|[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] | 3 || 3 || 3 || 9 |- |align=left|[[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | 1 || 0 || 1 || 2 |- ! Ukupno !! 8 !! 7 !! 7 !! 23 |} == Utakmice == {{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Njemačke}} === Kvalifikacije za EP 2016. === {{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D}} {{Kvalifikacije za EP u nogometu 2016 - grupa D | prošireno = da | rezultati = da | tiebreakers = da }} === Kvalifikacije za SP 2018. === {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa C}} {{Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa C | prošireno = da | rezultati = da | tiebreakers = da }}{{-}} === [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] === {{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa C}} {{Kvalifikacije za EP u nogometu 2020 - grupa C}} == Nastupi na turnirima == === Nastupi na Svjetskim prvenstvima === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]'' ! style="width:1%;" rowspan="25"| !colspan=6|Kvalifikacije za <br />''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]'' |- !width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}} !width="120"|{{Tooltip|Runda|Runda takmičenja na turniru}} !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Svjetskom prvenstvu}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]]||colspan=8 align=center|Nisu učestvovali ||colspan=6 align=center| |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|<span style="color:#FFFFFF;">1934</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">4</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">11</span>||<span style="color:#FFFFFF;">8</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">9</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span> |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]||Prvi krug||10||2||0||1||1||3||5||3||3||0||0||11||1 |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]||colspan=8 align=center|Diskvalificirani||colspan=6 align=center|Diskvalificirani |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]||Šampion||1||6||5||0||1||25||14||4||3||1||0||12||3 |- |{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]]||Polufinale||4||6||2||2||2||12||14||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao aktuelni prvaci |- |{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]||Četvrtfinale||7||4||2||1||1||4||2||4||4||0||0||11||5 |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]]||Finale||2||6||4||1||1||15||6||4||3||1||0||14||2 |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|<span style="color:#FFFFFF;">1970</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">17</span>||<span style="color:#FFFFFF;">10</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">20</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span> |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]||Šampion||1||7||6||0||1||13||4||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao domaćini |- |{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]]||Druga grupna faza||6||6||1||4||1||10||5||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao aktuelni prvaci |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]||Finale||2||7||3||2||2||12||10||8||8||0||0||33||3 |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]||Finale||2||7||3||2||2||8||7||8||5||2||1||22||9 |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]||Šampion||1||7||5||2||0||15||5||6||3||3||0||13||3 |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]||Četvrtfinale||5||5||3||1||1||9||7||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao aktuelni prvaci |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]||Četvrtfinale||7||5||3||1||1||8||6||10||6||4||0||23||9 |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]||Finale||2||7||5||1||1||14||3||10||6||3||1||19||12 |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|<span style="color:#FFFFFF;">2006</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">14</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||colspan=6 align=center|<span style="color:#FFFFFF;">Kvalificirali se kao domaćini</span> |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|<span style="color:#FFFFFF;">2010</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">2</span>||<span style="color:#FFFFFF;">16</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">10</span>||<span style="color:#FFFFFF;">8</span>||<span style="color:#FFFFFF;">2</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">26</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span> |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]||Šampion||1||7||6||1||0||18||4||10||9||1||0||36||10 |- |{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]|| rowspan="2" colspan=8 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama || rowspan="2" colspan=6 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama |- |-style="border-bottom:3px solid green;" |{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]] |- |'''Ukupno'''||'''4 titule'''||'''18/20'''||'''106'''||'''66'''||'''20'''||'''20'''||'''224'''||'''121'''||'''84'''||'''64'''||'''18'''||'''2'''||'''249'''||'''66''' |} === Nastupi na Evropskim prvenstvima === {{Glavni|Rezultati nogometne reprezentacije Njemačke u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}} {{Rezultati nogometne reprezentacije Njemačke u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}} === Nastupi na FIFA Kupu konfederacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|''[[FIFA Kup konfederacija]]'' |- !width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}} !width="120"|{{Tooltip|Runda|Runda takmičenja na turniru}} !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na FIFA Kupu konfederacija}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |{{ZD|SAU}} [[King Fahd kup 1992.|1992]]||rowspan="2" colspan=8 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|SAU}} [[King Fahd kup 1995.|1995]] |- |{{ZD|SAU}} [[FIFA Kup konfederacija 1997.|1997]]||colspan=8 align=center|Nisu učestvovali |- |{{ZD|MEX}} [[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999]]||Grupna faza||5||3||1||0||2||2||6 |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[FIFA Kup konfederacija 2001.|2001]]||colspan=8 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|FRA}} [[FIFA Kup konfederacija 2003.|2003]]||colspan=8 align=center|Nisu učestvovali |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|NJE}} [[FIFA Kup konfederacija 2005.|<span style="color:#FFFFFF;">2005</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">15</span>||<span style="color:#FFFFFF;">11</span> |- |{{ZD|JAR}} [[FIFA Kup konfederacija 2009.|2009]]||rowspan="2" colspan=8 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|BRA}} [[FIFA Kup konfederacija 2013.|2013]] |- |{{ZD|RUS}} [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]]|| colspan=8 align=center| Kvalificirali se |- |-style="border-bottom:3px solid green;" |{{ZD|KAT}} [[FIFA kup konfederacija 2021.|2021]]|| colspan=8 align=center| Biće naknadno odlučeno |- |colspan=2 align=center|'''Ukupno'''||'''2/9'''||'''8'''||'''4'''||'''1'''||'''3'''||'''17'''||'''17''' |} == Trenutni sastav == Spisak igrača učesnika na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|EP 2016]]. Broj nastupa i golova za nacionalni tim prikazan je pred početak prvenstva.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/news/newsid=2370061.html |title=All 24 UEFA EURO 2016 squads confirmed |work=[[UEFA]].com|access-date= 21. 6. 2016}}</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Manuel Neuer]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|27}}|nastupi=65|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Shkodran Mustafi]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|17}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Valencia CF|Valencia]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Jonas Hector]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|5|27}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[1. FC Köln]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Benedikt Höwedes]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|29}}|nastupi=34|golovi=2|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Mats Hummels]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|12|16}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Sami Khedira]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|4|4}}|nastupi=60|golovi=5|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Bastian Schweinsteiger]] {{kapiten}}|dob={{datum rođenja i godine|1984|8|1}}|nastupi=115|golovi=23|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Mesut Özil]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|10|15}}|nastupi=73|golovi=19|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[André Schürrle]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|11|6}}|nastupi=52|golovi=20|klub=[[VfL Wolfsburg]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Lukas Podolski]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|6|4}}|nastupi=128|golovi=48|klub=[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Julian Draxler]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|09|20}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[VfL Wolfsburg]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Bernd Leno]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|3|4}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|9|13}}|nastupi=71|golovi=32|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Emre Can]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|1|12}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Julian Weigl]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|8}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Jonathan Tah]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|2|11}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Jérôme Boateng]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|9|3}}|nastupi=59|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Toni Kroos]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|1|4}}|nastupi=65|golovi=11|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Mario Götze]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|3}}|nastupi=52|golovi=17|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Leroy Sané]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|1|11}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Joshua Kimmich]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|8}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Marc-André ter Stegen]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Mario Gómez]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|7|10}}|nastupi=64|golovi=27|klub=[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} <gallery> Lukas Podolski 2.jpg|{{Center|[[Lukas Podolski]]}} Bastian Schweinsteiger 20120609.jpg|{{Center|[[Bastian Schweinsteiger]]}} Mesut Özil, Germany national football team (04).jpg|{{Center|[[Mesut Özil]]}} Thomas Müller, Germany national football team (05).jpg|{{Center|[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]}} Manuel Neuer, Germany national football team (07).jpg|{{Center|[[Manuel Neuer]]}} Toni Kroos, Germany national football team (03).jpg|{{Center|[[Toni Kroos]]}} </gallery> == Dresovi kroz historiju == === Domaći dresovi === {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _ger1908 | uzorak_dr = | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 1908 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _germany1934 | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _germany1934 | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = SP <br /> 1934 }} | | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _collarred | uzorak_dr = _blackborder | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = SP <br /> 1938 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _collarblack | uzorak_dr = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = SP <br /> 1954 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _vneckblack | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _blacktop | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1970 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _blackcollar | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _blacktop | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1974 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _collar | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _blacktop | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1978 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _westgermany1980 | uzorak_t = _westgermany1980 | uzorak_dr = _westgermany1980 | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP 1980 <br />SP 1982 }} | |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_t = _shoulder_stripes_vneck | uzorak_dr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_č = _color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 1984 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_t = _shoulder_stripes_black_stripes | uzorak_dr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_č =_color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1986 }} |} {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _westgermany1990 | uzorak_t = _westgermany1990 | uzorak_dr = _westgermany1990 | uzorak_č = _color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP 1988 <br /> SP 1990 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _ger92 | uzorak_t = _ger92 | uzorak_dr = _ger92 | uzorak_č = _3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 1992 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _Germany_94_home | uzorak_t = _Germany_94_home | uzorak_dr = _Germany_94_home | uzorak_š = _Germany_94_home | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1994 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_96h | uzorak_t = _DFB_96h | uzorak_dr = _DFB_96h | uzorak_š = _adidaswhite | uzorak_č = _color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 1996 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_98h | uzorak_t = _DFB_98h | uzorak_dr = _DFB_98h | uzorak_š = _DFB_98h | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1998 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _VFB_9899h | uzorak_t = _DFB_00h | uzorak_dr = _VFB_9899h | uzorak_š = _DFB_00h | uzorak_č = _DFB_00h | lijeva ruka = 1A1A1A | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 1A1A1A | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 2000 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidasonwhite2002 | uzorak_t = _adidasonwhite2002 | uzorak_dr = _adidasonwhite2002 | uzorak_š = _adidaswhite2002 | lijeva ruka = 000000 | tijelo = 000000 | desna ruka = 000000 | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 2002 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_04h | uzorak_t = _DFB_04h | uzorak_dr = _DFB_04h | uzorak_š = _DFB_04h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 2004 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_adidasstripesonwhite |uzorak_t=_DFB_06h |uzorak_dr=_adidasonwhite2006 |uzorak_š=_DFB_06h |uzorak_č=_3_stripes_black |lijeva ruka=000000 |tijelo=FFFFFF |desna ruka=000000 |šorc=FFFFFF |čarape=FFFFFF |opis=SP <br /> 2006 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidasaltonwhite | uzorak_t = _DFB_08h | uzorak_dr = _adidasaltonwhite | uzorak_š = _adidaswhite | uzorak_č = _3_stripes_on_white2 | lijeva ruka = 000000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 000000 | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = EP <br /> 2008 }} |} {| | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_10h |uzorak_t= _DFB_10h |uzorak_dr= _DFB_10h |uzorak_š= _DFB_10h |uzorak_č= _DFB_1012 |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=FFFFFF |opis= SP <br /> 2010 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_12h |uzorak_t= _DFB_12h |uzorak_dr= _DFB_12h |uzorak_š= _DFB_12h |uzorak_č= _DFB_12h |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=FFFFFF |opis= EP <br /> 2012 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_14h |uzorak_t= _DFB_14h |uzorak_dr= _DFB_14h |uzorak_š= _DFB_14h |uzorak_č= _DFB_14h |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=FFFFFF |čarape=FFFFFF |opis= SP <br /> 2014 }} |} === Gostujući dresovi === {| | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _whiteborder |uzorak_t= |uzorak_dr= _whiteborder |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=SP <br /> 1954 – 1958 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _whiteborder |uzorak_t= _vneckwhite |uzorak_dr= _whiteborder |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=SP <br /> 1966 – 1970 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _whiteborder |uzorak_t= _whitecollar |uzorak_dr= _whiteborder |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=SP <br /> 1974 – 1978 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_adidasstripeswhite |uzorak_t= _adidaswhite |uzorak_dr=_adidasstripeswhite |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=EP 1980 <br /> SP 1982 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_shoulder_stripes_white_stripes |uzorak_t= _3_stripes_vneck_white |uzorak_dr=_shoulder_stripes_white_stripes |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=EP 1984 <br /> SP 1986 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_Germany_88_away |uzorak_t=_Germany_88_away |uzorak_dr=_Germany_88_away |uzorak_š= |lijeva ruka= |tijelo= |desna ruka= |šorc=FFFFFF |čarape=108060 |opis=EP 1988 <br /> SP 1990 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _ger92 |uzorak_t= _ger92 |uzorak_dr= _ger92 |uzorak_č= _3_stripes_white |lijeva ruka=108060 |tijelo=108060 |desna ruka=108060 |šorc=FFFFFF |čarape=108060 |opis=EP <br /> 1992 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _Germany_94_away |uzorak_t= _Germany_94_away |uzorak_č= _3_stripes_white |lijeva ruka=108060 |tijelo= |desna ruka=108060 |šorc=FFFFFF |čarape=108060 |opis=SP <br /> 1994 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_96a | uzorak_t = _DFB_96a | uzorak_dr = _DFB_96a | uzorak_š = _DFB_96a | uzorak_č = _color_3_stripes_white | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = 1A535B | opis = EP <br /> 1996 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidasstripeswhite | uzorak_t = _DFB_98a | uzorak_dr = _adidasstripeswhite | uzorak_š = _DFB_98a | uzorak_č = _3_stripes_white | lijeva ruka = 1A535B | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 1A535B | šorc = FFFFFF | čarape = 1A535B | opis=SP <br /> 1998 }} |} {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_00a | uzorak_t = _DFB_00a | uzorak_dr = _DFB_00a | uzorak_š = _SCHALKE04_0001h | uzorak_č = _3_stripes_white | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 1A535B | čarape = 1A535B | opis = EP <br /> 2000 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _adidasaltwhite |uzorak_t= _DFB_02a |uzorak_dr= _adidasaltwhite |uzorak_š= _adidasonwhite2002 |lijeva ruka=232323 |tijelo=FFFFFF |desna ruka=232323 |šorc=232323 |čarape=232323 |opis=SP <br /> 2002 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_04a |uzorak_t= _DFB_04a |uzorak_dr= _DFB_04a |uzorak_š= _adidasonwhite2002 |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=000000 |opis=EP <br /> 2004 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_05a |uzorak_t= _DFB_05a |uzorak_dr= _DFB_05a |uzorak_š= _adidasonwhite2002 |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=FF0000 |opis=FIFA KK <br /> 2005 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_DFB_06a |uzorak_t=_DFB_06a |uzorak_dr=_DFB_06a |uzorak_š=_DFB_06a |uzorak_č=_3_stripes_black |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=FFFFFF |čarape=FF0000 |opis=SP <br /> 2006 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_DFB_08a |uzorak_t=_DFB_08a |uzorak_dr=_DFB_08a |uzorak_š=_germany2008a |uzorak_č=_DFB_08a |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=FFFFFF |čarape=DD0000 |opis= EP <br /> 2008 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _TIRO11_ONBLACK | uzorak_t = _DFB_10a | uzorak_dr = _DFB_10a | uzorak_š = _DFB_10a | uzorak_č = _DFB_10a2 | lijeva ruka = D3AE84 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = 000000 |opis= SP <br /> 2010 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidaswhite2002 | uzorak_t = _DFB_12a | uzorak_dr = _adidaswhite2002 | uzorak_š = _adidasonwhite | uzorak_č = _3_stripes_white2 | lijeva ruka = 008000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 008000 | šorc = 008000 | čarape = 008000 |opis=EP <br /> 2012 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _adidasaltonblack |uzorak_t= _DFB_14a |uzorak_dr= _adidasaltonblack |uzorak_š= _DFB_14a |uzorak_č= _DFB_14a |lijeva ruka=C1C1C1 |tijelo=FFFFFF |desna ruka=C1C1C1 |šorc=FFFFFF |čarape=FFFFFF |opis= SP <br /> 2014 }} | |} == Selektori == <small>Posljednja izmjena: 10. septembar 2023.</small> {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" width=73% |- !width=15%|Selektor !width=6%|Mandat !width=6%|{{Tooltip| UU| Ukupno utakmica kao selektor}} !width=5%|{{Tooltip| P| Pobjede}} !width=5%|{{Tooltip| N| Neriješeno}} !width=5%|{{Tooltip| P| Porazi}} !width=6%|{{Tooltip| DG| Dati golovi}} !width=6%|{{Tooltip| PG| Primljeni golovi}} !width=5%|{{Tooltip| P %| Pobjede izražene u postocima}} !width=14% class="unsortable"|Medalje |- |style="text-align: left;"|[[Nogometni savez Njemačke|DFB komitet]] |1908–1926 |58 |16 |12 |30 |119 |146 |27.59 | |- |style="text-align: left;"|[[Otto Nerz]] |1926–1936 |70 |42 |10 |18 |192 |113 |60 |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|SP 1934]] |- |style="text-align: left;"|[[Sepp Herberger]] |1936–1942<br /> 1950–1964 |167 |94 |27 |46 |435 |250 |56.29 |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|SP 1954]] |- |style="text-align: left;" rowspan="5"|[[Helmut Schön]] |rowspan="5"|1964–1978 |rowspan="5"|139 |rowspan="5"|87 |rowspan="5"|31 |rowspan="5"|21 |rowspan="5"|292 |rowspan="5"|107 |rowspan="5"|62.59 |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|SP 1966]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|SP 1970]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|EP 1972]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|SP 1974]] |- |bgcolor="silver"|Finale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|EP 1976]] |- |style="text-align: left;" rowspan="2"|[[Jupp Derwall]] |rowspan="2"|1978–1984 |rowspan="2"|67 |rowspan="2"|44 |rowspan="2"|12 |rowspan="2"|11 |rowspan="2"|144 |rowspan="2"|60 |rowspan="2"|65.67 |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|EP 1980]] |- |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|SP 1982]] |- |style="text-align: left;" rowspan="3"|[[Franz Beckenbauer]] |rowspan="3"|1984–1990 |rowspan="3"|66 |rowspan="3"|34 |rowspan="3"|20 |rowspan="3"|12 |rowspan="3"|107 |rowspan="3"|61 |rowspan="3"|51.52 |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|SP 1986]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|EP 1988]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|SP 1990]] |- |style="text-align: left;" rowspan="2"|[[Berti Vogts]] |rowspan="2"|1990–1998 |rowspan="2"|102 |rowspan="2"|66 |rowspan="2"|24 |rowspan="2"|12 |rowspan="2"|206 |rowspan="2"|86 |rowspan="2"|64.71 |bgcolor="silver"|Finale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|EP 1992]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|EP 1996]] |- |style="text-align: left;"|[[Erich Ribbeck]] |1998–2000 |24 |10 |6 |8 |42 |31 |41.67 | |- |style="text-align: left;"|[[Rudi Völler]] |2000–2004 |53 |29 |11 |13 |109 |57 |54.72 |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]] |- |style="text-align: left;"|[[Jürgen Klinsmann]] |2004–2006 |34 |20 |8 |6 |81 |43 |58.82 |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP 2006]] |- |style="text-align: left;" rowspan="5"|[[Joachim Löw]] |rowspan="5"|2006–2021 |rowspan="5"|198 |rowspan="5"|124 |rowspan="5"|40 |rowspan="5"|34 |rowspan="5"|467 |rowspan="5"|200 |rowspan="5"|62.94 |bgcolor="silver"|Finale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EP 2008]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|SP 2010]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EP 2012]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|EP 2016]] |- |style="text-align: left;" |[[Hansi Flick]] |2021–2023 |25 |12 |7 |6 |60 |30 |48.00 | |} == Statistika igrača == <small>Zadnja izmjena 16. juli 2014.</small> {{legend|#CFECEC|Aktivni reprezentativci|border=#AAAAAA}} === Najviše nastupa === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;" |- !width="20"|# !width="250"|Nogometaš !width="70"|Br. nastupa !width="70"|Br. golova !width="120"|{{Tooltip|Prvi nastup|Prvi nastup u dresu Njemačke}} !width="120"|{{Tooltip|Zadnji nastup|Zadnji nastup u dresu Njemačke}} |- | 1 |align=left| [[Lothar Matthäus]]<ref name="Lothar Matthäus, dfb.de" /> |'''150''' | 23 | 14. juni 1980. | 20. juni 2000. |- |- style="background:#cfecec;" | 2 |align=left| [[Miroslav Klose]]<ref name="Miroslav Klose, dfb.de" /> |'''137''' | 71 | 24. mart 2001. | 13. juli 2014. |- |- style="background:#cfecec;" | 3 |align=left| [[Lukas Podolski]]<ref name="Lukas Podolski, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Podolski&lang=E ''Lukas Podolski, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''116''' | 47 | 6. juni 2004. | 26. juni 2014. |- |- style="background:#cfecec;" |4 |align=left| [[Philipp Lahm]]<ref name="Philipp Lahm, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Lahm&lang=E ''Philipp Lahm, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''113''' | 5 | 18. februar 2004. | 13. juli 2014. |- |rowspan=2|5 |align=left| [[Jürgen Klinsmann]]<ref name="Jürgen Klinsmann, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Klinsmann&lang=E ''Jürgen Klinsmann, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |rowspan=2|'''108''' | 47 | 12. decembar 1987. | 4. juli 1998. |- |- style="background:#cfecec;" |align=left| [[Bastian Schweinsteiger]]<ref name="Bastian Schweinsteiger, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Schweinsteiger&lang=E ''Bastian Schweinsteiger, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> | 23 | 6. juni 2004. | 13. juli 2014. |- | 7 |align=left| [[Jürgen Kohler]]<ref name="Jürgen Kohler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Kohler&lang=E ''Jürgen Kohler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''105''' | 2 | 4. septembar 1986. | 4. juli 1998. |- |- style="background:#cfecec;" | 8 |align=left| [[Per Mertesacker]]<ref name="Per Mertesacker, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Mertesacker&lang=E ''Per Mertesacker, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 16. juli 2014.</ref> |'''104''' | 4 | 9. oktobar 2004. | 13. juli 2014. |- | 9 |align=left| [[Franz Beckenbauer]]<ref name="Franz Beckenbauer, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Beckenbauer&lang=E ''Franz Beckenbauer, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''103''' | 14 | 26. septembar 1965. | 23. februar 1977. |- | 10 |align=left| [[Thomas Häßler]]<ref name="Thomas Häßler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=H%C3%A4%C3%9Fler&lang=E ''Thomas Häßler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |rowspan=2|'''101''' | 11 | 31. august 1988. | 20. juni 2000. |} <gallery> 6423 Lothar Matthäus.JPG|{{Center|[[Lothar Matthäus]]}} Philipp Lahm, Germany national football team (01).jpg|{{Center|[[Philipp Lahm]]}} Franz Beckenbauer 22-6-74.png|{{Center|[[Franz Beckenbauer]]}} Bastian Schweinsteiger 20120609.jpg|{{Center|[[Bastian Schweinsteiger]]}} Per Mertesacker 2014 v Palace.jpg|{{Center|[[Per Mertesacker]]}} Jürgen Kohler 2005.jpg|{{Center|[[Jürgen Kohler]]}} </gallery> === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;" |- !width="20"|# !width="250"|Nogometaš !width="70"|Br. golova !width="70"|Br. nastupa !width="120"|{{Tooltip|Prvi nastup|Prvi nastup u dresu Njemačke}} !width="120"|{{Tooltip|Zadnji nastup|Zadnji nastup u dresu Njemačke}} !width="120"|{{Tooltip|PGPU|Prosjek golova po utakmici u dresu Njemačke}} |- |- style="background:#cfecec;" | 1 |align=left| [[Miroslav Klose]]<ref name="Miroslav Klose, dfb.de" /> |'''71''' |137 | 24. mart 2001. | 13. juli 2014. | 0.518 |- | 2 |align=left| [[Gerd Müller]]<ref name="Gerd Müller, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=G.&nachname=M%C3%BCller ''Gerd Müller, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''68''' | 62 | 12. oktobar 1966. | 7. juli 1974. | 1.096 |- |rowspan=3| 3 |align=left| [[Jürgen Klinsmann]]<ref name="Jürgen Klinsmann, dfb.de"/> |rowspan=3|'''47''' | 108 | 12. decembar 1987. | 4. juli 1998. | 0.435 |- |align=left| [[Rudi Völler]]<ref name="Rudi Völler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=V%C3%B6ller ''Rudi Völler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> | 90 | 17. novembar 1982. | 10. juli 1994. | 0.522 |- |- style="background:#cfecec;" |align=left| [[Lukas Podolski]]<ref name="Lukas Podolski, dfb.de"/> | 116 | 6. juni 2004. | 26. juni 2014. | 0.4 |- | 6 |align=left| [[Karl-Heinz Rummenigge]]<ref name="Karl-Heinz Rummenigge, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=Kh.&nachname=Rummenigge ''Karl-Heinz Rummenigge, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''45''' | 95 | 6. oktobar 1976. | 29. juni 1986. | 0.473 |- | 7 |align=left| [[Uwe Seeler]]<ref name="Uwe Seeler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Seeler ''Uwe Seeler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''43''' | 72 | 16. oktobar 1954. | 9. septembar 1970. | 0.597 |- | 8 |align=left| [[Michael Ballack]]<ref name="Michael Ballack, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Ballack&lang=E ''Michael Ballack, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''42''' | 98 | 28. april 1999. | 3. mart 2010. | 0.428 |- | 9 |align=left| [[Oliver Bierhoff]]<ref name="Oliver Bierhoff, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Bierhoff ''Oliver Bierhoff, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''37''' | 70 | 21. februar 1996. | 30. juni 2002. | 0.528 |- | 10 |align=left| [[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]<ref name="Thomas Müller, dfb.de">[http://datencenter.dfb.de/profil/3249?historize_title=&historize_url=http%3A%2F%2Fwww.dfb.de%2Fdie-mannschaft%2Fstatistik%2Frekordtorschuetzen%2F%3Fno_cache%3D1''Thomas Müller, dfb.de'']; pristupljeno: 16. 2. 2017.</ref> |'''36''' | 83 | 3. mart 2010. | 15. novembar 2016 | 0.54 |} <gallery> Gdansk PGE Arena GER-GRE Euro 2012 24 Klose.jpg|{{Center|[[Miroslav Klose]]}} Gerd Müller 1974.jpg|{{Center|[[Gerd Müller]]}} Lukas Podolski 20120609.jpg|{{Center|[[Lukas Podolski]]}} Ballack.jpg|{{Center|[[Michael Ballack]]}} Jürgen Klinsmann.jpg|{{Center|[[Jürgen Klinsmann]]}} Rummenige2008-05.jpg|{{Center|[[Karl-Heinz Rummenigge]]}} </gallery> == Također pogledajte == * [[Nogometne utakmice Njemačka - Bosna i Hercegovina|Utakmice Njemačka - Bosna i Hercegovina]] == Reference == {{Refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Germany national association football team}} * [http://www.dfb.de Zvanični sajt nogometnog saveza Njemačke] * [http://www.fifa.com/associations/association=ger Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102051537/http://www.fifa.com/associations/association=ger/ |date=2. 1. 2014 }} na zvaničnom sajtu FIFA-e * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=ger Njemačka] na zvaničnom sajtu UEFA-e {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Evropski prvaci u nogometu}} {{Pobjednici FIFA Kupa konfederacija}} {{Organizatori svjetskog prvenstva u nogometu}} {{Organizatori evropskog prvenstva u nogometu}} {{Laureusova ekipa godine}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{DEFAULTSORT:Njemačka}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Njemačke|*]] gn40kg8v3rp6s56yao0xyb17n7mc8zx 3913502 3913500 2026-07-24T09:32:24Z KWiki 9400 3913502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija Njemačke | Logo = DFBEagle.svg | Nadimak = {{Center|''Nationalmannschaft'',<br /> ''Nationalelf'',<br /> ''DFB-Elf'',<br /> ''Die Adler''<ref name="Football Team Nicknames, topendsports.com">[http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm ''Football Team Nicknames, topendsports.com'']; pristupljeno: 31. mart 2014.</ref>}} | Federacija = [[Nogometni savez Njemačke|Deutscher Fußball-Bund – DFB]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Jürgen Klopp]] | Trenutni kapiten = [[Joshua Kimmich]] | Najviše nastupa = [[Lothar Matthäus]] (150)<ref name="Lothar Matthäus - Century of International Appearances, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/miscellaneous/matthaeus-intl.html ''Lothar Matthäus - Century of International Appearances, rsssf.com'']; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref><ref name="Lothar Matthäus, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Matth%C3%A4us&lang=E ''Lothar Matthäus, dfb.de''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140719015157/http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Matth%C3%A4us&lang=E |date=19. 7. 2014 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najbolji strijelac = [[Miroslav Klose]] (71)<ref name="Miroslav Klose - Century of International Appearances, rsssf.com">[http://www.rsssf.com/miscellaneous/klose-intlg.html ''Miroslav Klose - Century of International Appearances, rsssf.com'']; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref><ref name="Miroslav Klose, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Klose ''Miroslav Klose, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 28. juni 2014.</ref> | FIFA trigram = GER | FIFA rang = {{Nntr|16.|nema promjene|datum=20. juni 2024.}}<ref>[{{Cite web |url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |title=FIFA ljestvica {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|sp|španski}} |access-date=4. 9. 2015 |archive-date=15. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |url-status=dead }} FIFA ljestvica {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|sp|španski}}]</ref> | Najveći FIFA rang = 1 <small>(decembar 1992, august 1993, decembar 1993, februar – mart 1994, juni 1994, juli 2014 – juli 2015, juli 2017, septembar 2017 – juni 2018)</small><ref name="Fifa rang lista za Njemačku, fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=ger/ranking/gender=m/index.html ''Fifa rang lista za Njemačku, fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180915094915/https://www.fifa.com/associations/association=ger/ranking/gender=m/index.html |date=15. 9. 2018 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najniži FIFA rang = 22 <small>(mart 2006)</small><ref name="Fifa rang lista za Njemačku, fifa.com"/> | uzorak_lr1 = _ger24h | uzorak_t1 = _ger24h | uzorak_dr1 = _ger24h | uzorak_š1 = _ger24h | uzorak_č1 = _ger24h | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _ger24a | uzorak_t2 = _ger24a | uzorak_dr2 = _ger24a | uzorak_š2 = _ger24a | uzorak_č2 = _ger24a | lijeva ruka2 = DD42AA | tijelo2 = DD42AA | desna ruka2 = DD42AA | šorc2 = 241E76 | čarape2 = 241E76 | Prva utakmica = {{NOG|ŠVI}} 5-3 {{NOG-D|NJE|carstvo}}<br /> <small>([[Basel]], [[Švicarska]]; [[5. april]] [[1908]].)</small><ref name="Izvještaj utakmice Švicarska - Njemačka 5:3, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat679&lang=E&cHash=c274ae519659eb96969d01c90a5c3eea ''Izvještaj utakmice Švicarska - Njemačka 5:3, dfb.de''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016203128/http://www.dfb.de/index.php?id=500395 |date=16. 10. 2007 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najveća pobjeda = {{NOG|NJE|carstvo}} 16-0 {{NOG-D|RUS}} <br /> <small>([[Stockholm]], [[Švedska]]; [[1. juli]] [[1912]].)</small><ref name="Izvještaj utakmice Njemačka - Rusija 16:0, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat657&lang=E&cHash=46cdf3045d31f789444eca0526723dcf ''Izvještaj utakmice Njemačka - Rusija 16:0, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Najveći poraz = {{NOG|ENG}} 9-0 {{NOG-D|NJE|carstvo}}<br /> <small>([[Oxford]], [[Engleska]]; [[13. mart]] [[1909]].)</small><ref name="Izvještaj utakmice Engleska - Njemačka 9:0, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat676&lang=E&cHash=b99fabcef6f7b2873eb8ffd2de22792e ''Izvještaj utakmice Engleska - Njemačka 9:0, dfb.de''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116070817/http://www.dfb.de/index.php?id=500395&no_cache=1&action=showSchema&liga=Nationalmannschaft&matchid=dfbat676&lang=E&cHash=b99fabcef6f7b2873eb8ffd2de22792e |date=16. 1. 2014 }}; pristupljeno: 31. 3. 2014.</ref> | Broj učestvovanja na SP = 20 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]] | Najbolji rezultat na SP = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px|Zlatna medalja]] <br /> ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]].) | Broj učestvovanja na EP = 14 | Prvo učestvovanje na EP = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]] | Najbolji rezultat na EP = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px|Zlatna medalja]] <br /> ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|1972]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|1980]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996]]) | Broj učestvovanja na KK = 3 | Prvo učestvovanje na KK = [[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999]] | Najbolji rezultat na KK = Pobjednik [[Datoteka:Gold medal icon.svg|14px|Zlatna medalja]] <br /> [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]] }} '''Nogometna reprezentacija Njemačke''' predstavlja [[Njemačka|Njemačku]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je ''nogometnog saveza Njemačke'' (''Deutscher Fußball-Bund – DFB''). == Historija == Krovna institucija njemačke nogometne reprezentacije je [[Njemački nogometni savez]] (''DFB''). Svoju prvu zvaničnu utakmicu odigrali su 5. aprila 1908. protiv reprezentacije Švicarske. Do danas su osvojili 4 naslova svjetskog prvaka (1954, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]].) i poslije [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] je najuspješnija reprezentacija svijeta. Njemačka je do sada preskočila samo dva turnira (1930 i 1950), a podatak da je od 1954. i prve titule na apsolutno svakom SP igrala četvrtfinale govori da se radi o ekipi specijalno montiranoj za velika takmičenja. Sa time se slaže i statistika. Njemačka ima četiri titule na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|SP]], četiri puta je bila druga i četiri puta treća. Biti dobar u Njemačkoj znači biti najbolji pa je to standard od koga se ne odstupa ni kada je u pitanju nogomet. Migracije i činjenica da je Njemačka obećana evropska zemlja iznjedrili su veliki broj imigranata u timu, što je sve normalnija pojava u gotovo svakoj reprezentaciji u Evropi. {| class="wikitable" style="width:40%; font-size:90%; text-align:center;" |- ! colspan=5 |Broj medalja |- !Takmičenje !![[Datoteka:Gold medal icon.svg|20px|Zlatna medalja]] !![[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px|Srebrna medalja]] !![[Datoteka:Bronze medal icon.svg|20px|Brončana medalja]] !!Ukupno |- |align=left|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] | 4 || 4 || 4 || 12 |- |align=left|[[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]] | 3 || 3 || 3 || 9 |- |align=left|[[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]] | 1 || 0 || 1 || 2 |- ! Ukupno !! 8 !! 7 !! 7 !! 23 |} == Utakmice == {{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Njemačke}} === Kvalifikacije za EP 2016. === {{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa D}} {{Kvalifikacije za EP u nogometu 2016 - grupa D | prošireno = da | rezultati = da | tiebreakers = da }} === Kvalifikacije za SP 2018. === {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa C}} {{Kvalifikacije za SP u nogometu 2018 (UEFA) - grupa C | prošireno = da | rezultati = da | tiebreakers = da }}{{-}} === [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] === {{Glavni|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - grupa C}} {{Kvalifikacije za EP u nogometu 2020 - grupa C}} == Nastupi na turnirima == === Nastupi na Svjetskim prvenstvima === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]'' ! style="width:1%;" rowspan="25"| !colspan=6|Kvalifikacije za <br />''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]'' |- !width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}} !width="120"|{{Tooltip|Runda|Runda takmičenja na turniru}} !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na Svjetskom prvenstvu}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]]||colspan=8 align=center|Nisu učestvovali ||colspan=6 align=center| |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|ITA|1861}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|<span style="color:#FFFFFF;">1934</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">4</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">11</span>||<span style="color:#FFFFFF;">8</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">9</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span> |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]||Prvi krug||10||2||0||1||1||3||5||3||3||0||0||11||1 |- |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]||colspan=8 align=center|Diskvalificirani||colspan=6 align=center|Diskvalificirani |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|ŠVI}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]||Šampion||1||6||5||0||1||25||14||4||3||1||0||12||3 |- |{{ZD|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]]||Polufinale||4||6||2||2||2||12||14||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao aktuelni prvaci |- |{{ZD|ČIL}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]||Četvrtfinale||7||4||2||1||1||4||2||4||4||0||0||11||5 |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]]||Finale||2||6||4||1||1||15||6||4||3||1||0||14||2 |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|<span style="color:#FFFFFF;">1970</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">17</span>||<span style="color:#FFFFFF;">10</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">20</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span> |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]||Šampion||1||7||6||0||1||13||4||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao domaćini |- |{{ZD|ARG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]]||Druga grupna faza||6||6||1||4||1||10||5||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao aktuelni prvaci |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]||Finale||2||7||3||2||2||12||10||8||8||0||0||33||3 |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]||Finale||2||7||3||2||2||8||7||8||5||2||1||22||9 |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]||Šampion||1||7||5||2||0||15||5||6||3||3||0||13||3 |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]||Četvrtfinale||5||5||3||1||1||9||7||colspan=6 align=center|Kvalificirali se kao aktuelni prvaci |- |{{ZD|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]||Četvrtfinale||7||5||3||1||1||8||6||10||6||4||0||23||9 |- |-bgcolor="silver" |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]||Finale||2||7||5||1||1||14||3||10||6||3||1||19||12 |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|<span style="color:#FFFFFF;">2006</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">14</span>||<span style="color:#FFFFFF;">6</span>||colspan=6 align=center|<span style="color:#FFFFFF;">Kvalificirali se kao domaćini</span> |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|<span style="color:#FFFFFF;">2010</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">7</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">2</span>||<span style="color:#FFFFFF;">16</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">10</span>||<span style="color:#FFFFFF;">8</span>||<span style="color:#FFFFFF;">2</span>||<span style="color:#FFFFFF;">0</span>||<span style="color:#FFFFFF;">26</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span> |- |-bgcolor="gold" |{{ZD|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]||Šampion||1||7||6||1||0||18||4||10||9||1||0||36||10 |- |{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]|| rowspan="2" colspan=8 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama || rowspan="2" colspan=6 align=center| Učestvovat će u kvalifikacijama |- |-style="border-bottom:3px solid green;" |{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]] |- |'''Ukupno'''||'''4 titule'''||'''18/20'''||'''106'''||'''66'''||'''20'''||'''20'''||'''224'''||'''121'''||'''84'''||'''64'''||'''18'''||'''2'''||'''249'''||'''66''' |} === Nastupi na Evropskim prvenstvima === {{Glavni|Rezultati nogometne reprezentacije Njemačke u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}} {{Rezultati nogometne reprezentacije Njemačke u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}} === Nastupi na FIFA Kupu konfederacija === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=9|''[[FIFA Kup konfederacija]]'' |- !width="90"|{{Tooltip|Domaćin/Godina|Domaćin/Godina održavanja turnira}} !width="120"|{{Tooltip|Runda|Runda takmičenja na turniru}} !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na FIFA Kupu konfederacija}} !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="30"|{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !width="30"|{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |{{ZD|SAU}} [[King Fahd kup 1992.|1992]]||rowspan="2" colspan=8 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|SAU}} [[King Fahd kup 1995.|1995]] |- |{{ZD|SAU}} [[FIFA Kup konfederacija 1997.|1997]]||colspan=8 align=center|Nisu učestvovali |- |{{ZD|MEX}} [[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999]]||Grupna faza||5||3||1||0||2||2||6 |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} [[FIFA Kup konfederacija 2001.|2001]]||colspan=8 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|FRA}} [[FIFA Kup konfederacija 2003.|2003]]||colspan=8 align=center|Nisu učestvovali |- |-bgcolor="bronze" |{{ZD|NJE}} [[FIFA Kup konfederacija 2005.|<span style="color:#FFFFFF;">2005</span>]]||<span style="color:#FFFFFF;">Polufinale</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">5</span>||<span style="color:#FFFFFF;">3</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">1</span>||<span style="color:#FFFFFF;">15</span>||<span style="color:#FFFFFF;">11</span> |- |{{ZD|JAR}} [[FIFA Kup konfederacija 2009.|2009]]||rowspan="2" colspan=8 align=center| Nisu se kvalificirali |- |{{ZD|BRA}} [[FIFA Kup konfederacija 2013.|2013]] |- |{{ZD|RUS}} [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]]|| colspan=8 align=center| Kvalificirali se |- |-style="border-bottom:3px solid green;" |{{ZD|KAT}} [[FIFA kup konfederacija 2021.|2021]]|| colspan=8 align=center| Biće naknadno odlučeno |- |colspan=2 align=center|'''Ukupno'''||'''2/9'''||'''8'''||'''4'''||'''1'''||'''3'''||'''17'''||'''17''' |} == Trenutni sastav == Spisak igrača učesnika na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|EP 2016]]. Broj nastupa i golova za nacionalni tim prikazan je pred početak prvenstva.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/news/newsid=2370061.html |title=All 24 UEFA EURO 2016 squads confirmed |work=[[UEFA]].com|access-date= 21. 6. 2016}}</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Manuel Neuer]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|27}}|nastupi=65|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Shkodran Mustafi]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|17}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Valencia CF|Valencia]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Jonas Hector]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|5|27}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[1. FC Köln]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Benedikt Höwedes]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|29}}|nastupi=34|golovi=2|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Mats Hummels]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|12|16}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Sami Khedira]]|dob={{datum rođenja i godine|1987|4|4}}|nastupi=60|golovi=5|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Bastian Schweinsteiger]] {{kapiten}}|dob={{datum rođenja i godine|1984|8|1}}|nastupi=115|golovi=23|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Mesut Özil]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|10|15}}|nastupi=73|golovi=19|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[André Schürrle]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|11|6}}|nastupi=52|golovi=20|klub=[[VfL Wolfsburg]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Lukas Podolski]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|6|4}}|nastupi=128|golovi=48|klub=[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Julian Draxler]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|09|20}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[VfL Wolfsburg]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Bernd Leno]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|3|4}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|9|13}}|nastupi=71|golovi=32|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Emre Can]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|1|12}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Julian Weigl]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|8}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Jonathan Tah]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|2|11}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Jérôme Boateng]]|dob={{datum rođenja i godine|1988|9|3}}|nastupi=59|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Toni Kroos]]|dob={{datum rođenja i godine|1990|1|4}}|nastupi=65|golovi=11|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Mario Götze]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|3}}|nastupi=52|golovi=17|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Leroy Sané]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|1|11}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Joshua Kimmich]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|8}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Marc-André ter Stegen]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Mario Gómez]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|7|10}}|nastupi=64|golovi=27|klub=[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija kraj}} <gallery> Lukas Podolski 2.jpg|{{Center|[[Lukas Podolski]]}} Bastian Schweinsteiger 20120609.jpg|{{Center|[[Bastian Schweinsteiger]]}} Mesut Özil, Germany national football team (04).jpg|{{Center|[[Mesut Özil]]}} Thomas Müller, Germany national football team (05).jpg|{{Center|[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]}} Manuel Neuer, Germany national football team (07).jpg|{{Center|[[Manuel Neuer]]}} Toni Kroos, Germany national football team (03).jpg|{{Center|[[Toni Kroos]]}} </gallery> == Dresovi kroz historiju == === Domaći dresovi === {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _ger1908 | uzorak_dr = | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = 1908 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _germany1934 | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _germany1934 | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = SP <br /> 1934 }} | | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _collarred | uzorak_dr = _blackborder | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = SP <br /> 1938 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _collarblack | uzorak_dr = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = SP <br /> 1954 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _vneckblack | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _blacktop | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1970 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _blackcollar | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _blacktop | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1974 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _blackborder | uzorak_t = _collar | uzorak_dr = _blackborder | uzorak_č = _blacktop | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1978 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _westgermany1980 | uzorak_t = _westgermany1980 | uzorak_dr = _westgermany1980 | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP 1980 <br />SP 1982 }} | |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_t = _shoulder_stripes_vneck | uzorak_dr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_č = _color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 1984 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_t = _shoulder_stripes_black_stripes | uzorak_dr = _shoulder stripes_black stripes | uzorak_č =_color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1986 }} |} {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _westgermany1990 | uzorak_t = _westgermany1990 | uzorak_dr = _westgermany1990 | uzorak_č = _color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP 1988 <br /> SP 1990 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _ger92 | uzorak_t = _ger92 | uzorak_dr = _ger92 | uzorak_č = _3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 1992 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _Germany_94_home | uzorak_t = _Germany_94_home | uzorak_dr = _Germany_94_home | uzorak_š = _Germany_94_home | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1994 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_96h | uzorak_t = _DFB_96h | uzorak_dr = _DFB_96h | uzorak_š = _adidaswhite | uzorak_č = _color_3_stripes_black | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 1996 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_98h | uzorak_t = _DFB_98h | uzorak_dr = _DFB_98h | uzorak_š = _DFB_98h | uzorak_č = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 1998 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _VFB_9899h | uzorak_t = _DFB_00h | uzorak_dr = _VFB_9899h | uzorak_š = _DFB_00h | uzorak_č = _DFB_00h | lijeva ruka = 1A1A1A | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 1A1A1A | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 2000 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidasonwhite2002 | uzorak_t = _adidasonwhite2002 | uzorak_dr = _adidasonwhite2002 | uzorak_š = _adidaswhite2002 | lijeva ruka = 000000 | tijelo = 000000 | desna ruka = 000000 | šorc = 000000 | čarape = FFFFFF | opis = SP <br /> 2002 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_04h | uzorak_t = _DFB_04h | uzorak_dr = _DFB_04h | uzorak_š = _DFB_04h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = EP <br /> 2004 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_adidasstripesonwhite |uzorak_t=_DFB_06h |uzorak_dr=_adidasonwhite2006 |uzorak_š=_DFB_06h |uzorak_č=_3_stripes_black |lijeva ruka=000000 |tijelo=FFFFFF |desna ruka=000000 |šorc=FFFFFF |čarape=FFFFFF |opis=SP <br /> 2006 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidasaltonwhite | uzorak_t = _DFB_08h | uzorak_dr = _adidasaltonwhite | uzorak_š = _adidaswhite | uzorak_č = _3_stripes_on_white2 | lijeva ruka = 000000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 000000 | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = EP <br /> 2008 }} |} {| | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_10h |uzorak_t= _DFB_10h |uzorak_dr= _DFB_10h |uzorak_š= _DFB_10h |uzorak_č= _DFB_1012 |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=FFFFFF |opis= SP <br /> 2010 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_12h |uzorak_t= _DFB_12h |uzorak_dr= _DFB_12h |uzorak_š= _DFB_12h |uzorak_č= _DFB_12h |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=FFFFFF |opis= EP <br /> 2012 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_14h |uzorak_t= _DFB_14h |uzorak_dr= _DFB_14h |uzorak_š= _DFB_14h |uzorak_č= _DFB_14h |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=FFFFFF |čarape=FFFFFF |opis= SP <br /> 2014 }} |} === Gostujući dresovi === {| | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _whiteborder |uzorak_t= |uzorak_dr= _whiteborder |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=SP <br /> 1954 – 1958 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _whiteborder |uzorak_t= _vneckwhite |uzorak_dr= _whiteborder |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=SP <br /> 1966 – 1970 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _whiteborder |uzorak_t= _whitecollar |uzorak_dr= _whiteborder |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=SP <br /> 1974 – 1978 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_adidasstripeswhite |uzorak_t= _adidaswhite |uzorak_dr=_adidasstripeswhite |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=EP 1980 <br /> SP 1982 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_shoulder_stripes_white_stripes |uzorak_t= _3_stripes_vneck_white |uzorak_dr=_shoulder_stripes_white_stripes |uzorak_š= |lijeva ruka=008020 |tijelo=008020 |desna ruka=008020 |šorc=FFFFFF |čarape=008020 |opis=EP 1984 <br /> SP 1986 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_Germany_88_away |uzorak_t=_Germany_88_away |uzorak_dr=_Germany_88_away |uzorak_š= |lijeva ruka= |tijelo= |desna ruka= |šorc=FFFFFF |čarape=108060 |opis=EP 1988 <br /> SP 1990 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _ger92 |uzorak_t= _ger92 |uzorak_dr= _ger92 |uzorak_č= _3_stripes_white |lijeva ruka=108060 |tijelo=108060 |desna ruka=108060 |šorc=FFFFFF |čarape=108060 |opis=EP <br /> 1992 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _Germany_94_away |uzorak_t= _Germany_94_away |uzorak_č= _3_stripes_white |lijeva ruka=108060 |tijelo= |desna ruka=108060 |šorc=FFFFFF |čarape=108060 |opis=SP <br /> 1994 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_96a | uzorak_t = _DFB_96a | uzorak_dr = _DFB_96a | uzorak_š = _DFB_96a | uzorak_č = _color_3_stripes_white | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = 1A535B | opis = EP <br /> 1996 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidasstripeswhite | uzorak_t = _DFB_98a | uzorak_dr = _adidasstripeswhite | uzorak_š = _DFB_98a | uzorak_č = _3_stripes_white | lijeva ruka = 1A535B | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 1A535B | šorc = FFFFFF | čarape = 1A535B | opis=SP <br /> 1998 }} |} {| | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _DFB_00a | uzorak_t = _DFB_00a | uzorak_dr = _DFB_00a | uzorak_š = _SCHALKE04_0001h | uzorak_č = _3_stripes_white | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = 1A535B | čarape = 1A535B | opis = EP <br /> 2000 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _adidasaltwhite |uzorak_t= _DFB_02a |uzorak_dr= _adidasaltwhite |uzorak_š= _adidasonwhite2002 |lijeva ruka=232323 |tijelo=FFFFFF |desna ruka=232323 |šorc=232323 |čarape=232323 |opis=SP <br /> 2002 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_04a |uzorak_t= _DFB_04a |uzorak_dr= _DFB_04a |uzorak_š= _adidasonwhite2002 |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=000000 |opis=EP <br /> 2004 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _DFB_05a |uzorak_t= _DFB_05a |uzorak_dr= _DFB_05a |uzorak_š= _adidasonwhite2002 |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=000000 |čarape=FF0000 |opis=FIFA KK <br /> 2005 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_DFB_06a |uzorak_t=_DFB_06a |uzorak_dr=_DFB_06a |uzorak_š=_DFB_06a |uzorak_č=_3_stripes_black |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=FFFFFF |čarape=FF0000 |opis=SP <br /> 2006 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr=_DFB_08a |uzorak_t=_DFB_08a |uzorak_dr=_DFB_08a |uzorak_š=_germany2008a |uzorak_č=_DFB_08a |lijeva ruka=FFFFFF |tijelo=FFFFFF |desna ruka=FFFFFF |šorc=FFFFFF |čarape=DD0000 |opis= EP <br /> 2008 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _TIRO11_ONBLACK | uzorak_t = _DFB_10a | uzorak_dr = _DFB_10a | uzorak_š = _DFB_10a | uzorak_č = _DFB_10a2 | lijeva ruka = D3AE84 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = 000000 |opis= SP <br /> 2010 }} | {{Fudbalski dres | uzorak_lr = _adidaswhite2002 | uzorak_t = _DFB_12a | uzorak_dr = _adidaswhite2002 | uzorak_š = _adidasonwhite | uzorak_č = _3_stripes_white2 | lijeva ruka = 008000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = 008000 | šorc = 008000 | čarape = 008000 |opis=EP <br /> 2012 }} | {{Fudbalski dres |uzorak_lr= _adidasaltonblack |uzorak_t= _DFB_14a |uzorak_dr= _adidasaltonblack |uzorak_š= _DFB_14a |uzorak_č= _DFB_14a |lijeva ruka=C1C1C1 |tijelo=FFFFFF |desna ruka=C1C1C1 |šorc=FFFFFF |čarape=FFFFFF |opis= SP <br /> 2014 }} | |} == Selektori == {{Starost sekcija}} <small>Posljednja izmjena: 10. septembar 2023.</small> {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" width=73% |- !width=15%|Selektor !width=6%|Mandat !width=6%|{{Tooltip| UU| Ukupno utakmica kao selektor}} !width=5%|{{Tooltip| P| Pobjede}} !width=5%|{{Tooltip| N| Neriješeno}} !width=5%|{{Tooltip| P| Porazi}} !width=6%|{{Tooltip| DG| Dati golovi}} !width=6%|{{Tooltip| PG| Primljeni golovi}} !width=5%|{{Tooltip| P %| Pobjede izražene u postocima}} !width=14% class="unsortable"|Medalje |- |style="text-align: left;"|[[Nogometni savez Njemačke|DFB komitet]] |1908–1926 |58 |16 |12 |30 |119 |146 |27.59 | |- |style="text-align: left;"|[[Otto Nerz]] |1926–1936 |70 |42 |10 |18 |192 |113 |60 |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|SP 1934]] |- |style="text-align: left;"|[[Sepp Herberger]] |1936–1942<br /> 1950–1964 |167 |94 |27 |46 |435 |250 |56.29 |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|SP 1954]] |- |style="text-align: left;" rowspan="5"|[[Helmut Schön]] |rowspan="5"|1964–1978 |rowspan="5"|139 |rowspan="5"|87 |rowspan="5"|31 |rowspan="5"|21 |rowspan="5"|292 |rowspan="5"|107 |rowspan="5"|62.59 |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|SP 1966]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|SP 1970]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1972.|EP 1972]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|SP 1974]] |- |bgcolor="silver"|Finale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|EP 1976]] |- |style="text-align: left;" rowspan="2"|[[Jupp Derwall]] |rowspan="2"|1978–1984 |rowspan="2"|67 |rowspan="2"|44 |rowspan="2"|12 |rowspan="2"|11 |rowspan="2"|144 |rowspan="2"|60 |rowspan="2"|65.67 |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1980.|EP 1980]] |- |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|SP 1982]] |- |style="text-align: left;" rowspan="3"|[[Franz Beckenbauer]] |rowspan="3"|1984–1990 |rowspan="3"|66 |rowspan="3"|34 |rowspan="3"|20 |rowspan="3"|12 |rowspan="3"|107 |rowspan="3"|61 |rowspan="3"|51.52 |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|SP 1986]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|EP 1988]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|SP 1990]] |- |style="text-align: left;" rowspan="2"|[[Berti Vogts]] |rowspan="2"|1990–1998 |rowspan="2"|102 |rowspan="2"|66 |rowspan="2"|24 |rowspan="2"|12 |rowspan="2"|206 |rowspan="2"|86 |rowspan="2"|64.71 |bgcolor="silver"|Finale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|EP 1992]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|EP 1996]] |- |style="text-align: left;"|[[Erich Ribbeck]] |1998–2000 |24 |10 |6 |8 |42 |31 |41.67 | |- |style="text-align: left;"|[[Rudi Völler]] |2000–2004 |53 |29 |11 |13 |109 |57 |54.72 |bgcolor="silver"|Finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP 2002]] |- |style="text-align: left;"|[[Jürgen Klinsmann]] |2004–2006 |34 |20 |8 |6 |81 |43 |58.82 |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP 2006]] |- |style="text-align: left;" rowspan="5"|[[Joachim Löw]] |rowspan="5"|2006–2021 |rowspan="5"|198 |rowspan="5"|124 |rowspan="5"|40 |rowspan="5"|34 |rowspan="5"|467 |rowspan="5"|200 |rowspan="5"|62.94 |bgcolor="silver"|Finale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|EP 2008]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|SP 2010]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|EP 2012]] |- |bgcolor="gold"|Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014]] |- |bgcolor="#CFAA88"|Bronza [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|EP 2016]] |- |style="text-align: left;" |[[Hansi Flick]] |2021–2023 |25 |12 |7 |6 |60 |30 |48.00 | |} == Statistika igrača == {{Starost sekcija}} <small>Posljednja izmjena 16. juli 2014.</small> {{legend|#CFECEC|Aktivni reprezentativci|border=#AAAAAA}} === Najviše nastupa === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;" |- !width="20"|# !width="250"|Nogometaš !width="70"|Br. nastupa !width="70"|Br. golova !width="120"|{{Tooltip|Prvi nastup|Prvi nastup u dresu Njemačke}} !width="120"|{{Tooltip|Zadnji nastup|Zadnji nastup u dresu Njemačke}} |- | 1 |align=left| [[Lothar Matthäus]]<ref name="Lothar Matthäus, dfb.de" /> |'''150''' | 23 | 14. juni 1980. | 20. juni 2000. |- |- style="background:#cfecec;" | 2 |align=left| [[Miroslav Klose]]<ref name="Miroslav Klose, dfb.de" /> |'''137''' | 71 | 24. mart 2001. | 13. juli 2014. |- |- style="background:#cfecec;" | 3 |align=left| [[Lukas Podolski]]<ref name="Lukas Podolski, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Podolski&lang=E ''Lukas Podolski, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''116''' | 47 | 6. juni 2004. | 26. juni 2014. |- |- style="background:#cfecec;" |4 |align=left| [[Philipp Lahm]]<ref name="Philipp Lahm, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Lahm&lang=E ''Philipp Lahm, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''113''' | 5 | 18. februar 2004. | 13. juli 2014. |- |rowspan=2|5 |align=left| [[Jürgen Klinsmann]]<ref name="Jürgen Klinsmann, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Klinsmann&lang=E ''Jürgen Klinsmann, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |rowspan=2|'''108''' | 47 | 12. decembar 1987. | 4. juli 1998. |- |- style="background:#cfecec;" |align=left| [[Bastian Schweinsteiger]]<ref name="Bastian Schweinsteiger, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Schweinsteiger&lang=E ''Bastian Schweinsteiger, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> | 23 | 6. juni 2004. | 13. juli 2014. |- | 7 |align=left| [[Jürgen Kohler]]<ref name="Jürgen Kohler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Kohler&lang=E ''Jürgen Kohler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''105''' | 2 | 4. septembar 1986. | 4. juli 1998. |- |- style="background:#cfecec;" | 8 |align=left| [[Per Mertesacker]]<ref name="Per Mertesacker, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Mertesacker&lang=E ''Per Mertesacker, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 16. juli 2014.</ref> |'''104''' | 4 | 9. oktobar 2004. | 13. juli 2014. |- | 9 |align=left| [[Franz Beckenbauer]]<ref name="Franz Beckenbauer, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Beckenbauer&lang=E ''Franz Beckenbauer, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''103''' | 14 | 26. septembar 1965. | 23. februar 1977. |- | 10 |align=left| [[Thomas Häßler]]<ref name="Thomas Häßler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=H%C3%A4%C3%9Fler&lang=E ''Thomas Häßler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |rowspan=2|'''101''' | 11 | 31. august 1988. | 20. juni 2000. |} <gallery> 6423 Lothar Matthäus.JPG|{{Center|[[Lothar Matthäus]]}} Philipp Lahm, Germany national football team (01).jpg|{{Center|[[Philipp Lahm]]}} Franz Beckenbauer 22-6-74.png|{{Center|[[Franz Beckenbauer]]}} Bastian Schweinsteiger 20120609.jpg|{{Center|[[Bastian Schweinsteiger]]}} Per Mertesacker 2014 v Palace.jpg|{{Center|[[Per Mertesacker]]}} Jürgen Kohler 2005.jpg|{{Center|[[Jürgen Kohler]]}} </gallery> === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" cellpadding="3" style="font-size:90%; text-align: center;" |- !width="20"|# !width="250"|Nogometaš !width="70"|Br. golova !width="70"|Br. nastupa !width="120"|{{Tooltip|Prvi nastup|Prvi nastup u dresu Njemačke}} !width="120"|{{Tooltip|Zadnji nastup|Zadnji nastup u dresu Njemačke}} !width="120"|{{Tooltip|PGPU|Prosjek golova po utakmici u dresu Njemačke}} |- |- style="background:#cfecec;" | 1 |align=left| [[Miroslav Klose]]<ref name="Miroslav Klose, dfb.de" /> |'''71''' |137 | 24. mart 2001. | 13. juli 2014. | 0.518 |- | 2 |align=left| [[Gerd Müller]]<ref name="Gerd Müller, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=G.&nachname=M%C3%BCller ''Gerd Müller, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''68''' | 62 | 12. oktobar 1966. | 7. juli 1974. | 1.096 |- |rowspan=3| 3 |align=left| [[Jürgen Klinsmann]]<ref name="Jürgen Klinsmann, dfb.de"/> |rowspan=3|'''47''' | 108 | 12. decembar 1987. | 4. juli 1998. | 0.435 |- |align=left| [[Rudi Völler]]<ref name="Rudi Völler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=V%C3%B6ller ''Rudi Völler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> | 90 | 17. novembar 1982. | 10. juli 1994. | 0.522 |- |- style="background:#cfecec;" |align=left| [[Lukas Podolski]]<ref name="Lukas Podolski, dfb.de"/> | 116 | 6. juni 2004. | 26. juni 2014. | 0.4 |- | 6 |align=left| [[Karl-Heinz Rummenigge]]<ref name="Karl-Heinz Rummenigge, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=Kh.&nachname=Rummenigge ''Karl-Heinz Rummenigge, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''45''' | 95 | 6. oktobar 1976. | 29. juni 1986. | 0.473 |- | 7 |align=left| [[Uwe Seeler]]<ref name="Uwe Seeler, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Seeler ''Uwe Seeler, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''43''' | 72 | 16. oktobar 1954. | 9. septembar 1970. | 0.597 |- | 8 |align=left| [[Michael Ballack]]<ref name="Michael Ballack, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500396&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Ballack&lang=E ''Michael Ballack, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''42''' | 98 | 28. april 1999. | 3. mart 2010. | 0.428 |- | 9 |align=left| [[Oliver Bierhoff]]<ref name="Oliver Bierhoff, dfb.de">[http://www.dfb.de/index.php?id=500398&no_cache=1&action=showPlayer&liga=Nationalmannschaft&vorname=&nachname=Bierhoff ''Oliver Bierhoff, dfb.de'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 7. 4. 2014.</ref> |'''37''' | 70 | 21. februar 1996. | 30. juni 2002. | 0.528 |- | 10 |align=left| [[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]<ref name="Thomas Müller, dfb.de">[http://datencenter.dfb.de/profil/3249?historize_title=&historize_url=http%3A%2F%2Fwww.dfb.de%2Fdie-mannschaft%2Fstatistik%2Frekordtorschuetzen%2F%3Fno_cache%3D1''Thomas Müller, dfb.de'']; pristupljeno: 16. 2. 2017.</ref> |'''36''' | 83 | 3. mart 2010. | 15. novembar 2016 | 0.54 |} <gallery> Gdansk PGE Arena GER-GRE Euro 2012 24 Klose.jpg|{{Center|[[Miroslav Klose]]}} Gerd Müller 1974.jpg|{{Center|[[Gerd Müller]]}} Lukas Podolski 20120609.jpg|{{Center|[[Lukas Podolski]]}} Ballack.jpg|{{Center|[[Michael Ballack]]}} Jürgen Klinsmann.jpg|{{Center|[[Jürgen Klinsmann]]}} Rummenige2008-05.jpg|{{Center|[[Karl-Heinz Rummenigge]]}} </gallery> == Također pogledajte == * [[Nogometne utakmice Njemačka - Bosna i Hercegovina|Utakmice Njemačka - Bosna i Hercegovina]] == Reference == {{Refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Germany national association football team}} * [http://www.dfb.de Zvanični sajt nogometnog saveza Njemačke] * [http://www.fifa.com/associations/association=ger Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102051537/http://www.fifa.com/associations/association=ger/ |date=2. 1. 2014 }} na zvaničnom sajtu FIFA-e * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=ger Njemačka] na zvaničnom sajtu UEFA-e {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Evropski prvaci u nogometu}} {{Pobjednici FIFA Kupa konfederacija}} {{Organizatori svjetskog prvenstva u nogometu}} {{Organizatori evropskog prvenstva u nogometu}} {{Laureusova ekipa godine}} {{Evropske nogometne reprezentacije}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Njemačke|*]] p2gkpjusvxqw2k1i0eqczil40r9u0i3 Atik džamija 0 78177 3913412 3894951 2026-07-23T13:27:46Z Panasko 146730 3913412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Atik džamija (Carska džamija) | slika = File:Atik (Carska) džamija u Bijeljini.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled Atik džamije | geografska_dužina = 19.21721 | geografska_širina = 44.75666 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Atik džamije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Bijeljina]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Bijeljina]] | entitet = [[Republika Srpska]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = osmanski stil | osnivač = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = Između 1520. i 1566. | troškovi_gradnje = | kapacitet = 250 | dužina = 11,50&nbsp;m | širina = 21,50&nbsp;m | visina_maks = | broj_kupola = | broj_munara = 1 | visina_munare = 30,50&nbsp;m | materijali = }} '''Atik džamija''' nalazi se u [[Bijeljina|Bijeljini]], a poznata je i kao '''Carska džamija'''.<ref name="konsgov">[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=872 ''Atik (Stara džamija ili Sultan Sulejmanova) džamije sa haremom i turbetom, mjesto i ostaci graditeljske cjeline'' – Članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170103002912/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=872 |date=3. 1. 2017 }}. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. (10. novembar 2013.)</ref> Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]], a otvorena je 2014. nakon rekonstrukcije.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3295|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=11. 5. 2024|archive-date=11. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511232037/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3295|url-status=dead}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Unutrašnjost Atik džamije.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Unutrašnjost džamije]] Atik džamija je ''najstarija'' džamija u Bijeljini. Spominje se u pisanima izvorima ime tadašnjeg vladara [[Sulejman I|sultana Sulejmana Veličanstvenog]], po njemu i je i nazvana kao Carska džamija. Džamija je sagrađena između 1520. i 1566. U tursko-austrijskom ratu od 1716. do 1718, koristili su Bijeljinci džamiju kao odbrambeni bastion, zato što nisu imali tvrđave. Bijeljina je zauzeta od Austrijanaca koji su ostali sve do Beogradskog mira 1739. [[Džamija]] i [[hamam]] su tada prema nekim izvorima bili teško oštećeni.<ref>{{Cite web|url=https://mizbijeljina.ba/atik-dzamija-nacionalni-spomenik-bih/|title=Atik džamija - Nacionalni spomenik BiH|website=Medžlis Islamske zajednice Bijeljina|language=bs-BA|access-date=11. 5. 2024}}</ref> Nakon pada je bijeljinska džamija odmah pretvorena u [[Katolička crkva|katoličku crkvu]] i sve od 1718. do 1739. je džamija služila kao katolička crkva. Nakon beogradskog mira su austrijanci morali vratiti Bijeljinu [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Tada je sagrađena drvena [[munara]] i obnovljena funkcija džamije. 1893. je nova munara izgrađena, a 1912. je dodata još jedna šerefa i za još 10 metara povišena. Na ulazu džamije bio je natpis o njenoj obnovi 1893. Krupnim ''neshi pismom'' bio je isklesan sljedeći tekst: "''Ova časna Sultan Sulejmanova džamija obnovljena je 1311''." Do početka [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je postojalo staro [[mezarje]] uz Atik džamiju, kasnije je vlast zabranila pokopavanje uz džamiju, a tada je dio nišana prenesen na periferiju grada, a dio je utonuo. Na širom prostoru mezarja su nakon drugog svjetskog rata sagrađeni novi objekti. Prilikom nivelacije džamijskog harema pred početak drugog svjetskog rata su nišani, od koji su mnogi imali natpise, zatrpani ili uništeni. Mali dio je preostalo na južnoj strani džamije. U blizini Atik džamije u staroj čaršiji Bijeljine nalazilo se [[turbe binbaše Sadik-bega]]. == Rušenje i obnova == 13. marta 1993. su [[turbe]] i džamija srušeni, a materijal je u cijelosti odnesen sa prostora džamijske cjeline. 2003. su iskopani ostaci temelja stare džamije u toku iskopu za temelje nove džamije.<ref name="konsgov" /> Džamija, odnosno njeno mjesto i ostaci graditeljske cjeline, je od stane [[Bosna i Hercegovina|državne]] Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="konsgov"/> Obnova džamije je započela 2002, a otvorenje obnovljene džamije obavljeno je 16. augusta 2014.<ref>{{Cite news|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/otvorena-obnovljena-atik-dzamija-u-bijeljini|title=Otvorena obnovljena Atik-džamija u Bijeljini|date=16. 8. 2014|newspaper=Al Jazeera Balkans|access-date=2. 1. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bijeljini-svecano-otvorena-obnovljena-atik-dzamija-znacajan-doprinos-obnovi-i-povratku/140816041|title=U Bijeljini svečano otvorena obnovljena Atik džamija: Značajan doprinos obnovi i povratku (FOTO)|newspaper=Klix.ba|access-date=2. 1. 2017}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Vanjska abdesthana, Atik džamija Bijeljina.jpg|Vanjska [[abdesthana]] Datoteka:Info Atik džamija.jpg|Informacije i historijat džamije Datoteka:Mihrab u Atik džamiji, Bijeljina.jpg|[[Mihrab]] Datoteka:Atik džamija Bijeljina.jpg|Drugi ugao eksterija i ulaz u džamiju Datoteka:Atik džamija unutrašnjost.jpg|Unutrašnjost džamije Datoteka:Atik džamija Bijeljina (Sultan Sulejmanova).jpg|Godine popravki i rekonstrukcija džamije na ploči ispred ulaza </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Džamije u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Džamije u Bijeljini]] [[Kategorija:Arhitektura u 16. vijeku]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Bijeljini]] sjk7uqgjfgsar19fo2yl7gw0ecequf2 Limousin 0 81162 3913434 3908124 2026-07-23T15:22:56Z Kontributor 2K 157481 Poništena izmjena [[Special:Diff/3908124|3908124]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/GeniusElephant678|GeniusElephant678]] ([[User talk:GeniusElephant678|razgovor]]) per other wikis 3913434 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija teritorija | izvorno_ime = Limousin | zvanično_ime = Limousin | ime_genitiv = Limousin | zastava = Limousin flag.svg | grb = Blason région fr Limousin.svg | mapa = Limousin-Position.png | nalazi_se_u_sastavu = {{ZD|FRA}} [[Francuska]] | upravni_oblik = [[Regije Francuske|Regija]] | službeni_jezik = [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad = [[Limoges]] | vladar = [[Gérard Vandenbroucke]] | titula_vladara = [[Predsjednik regionalnog vijeća]] | površina = 16942 | procenat_vode = | stanovnika = 741785 | pozivni_broj = | web = www.region-limousin.fr | komentar = |}} '''Limousin''' je jedna od 26 pokrajina u [[Francuska|Francuskoj]]. Čine je četiri [[departman]]a: [[Corrèze]], [[Creuse]] i [[Haute-Vienne]]. Glavni grad ove regije je [[Limoges]] po kojem je ova regija i dobila naziv. ==Veći gradovi== *Brive-la-Gaillarde *Guéret *Limoges *Saint-Junien *Tulle *Ussel == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110129042845/http://www.region-limousin.fr/ Zvanična stranica] {{Commons|Limousin}} {{Regije Francuske lista}} {{stub-geog}} [[Kategorija:Limousin| ]] [[Kategorija:Historijske regije Francuske]] 3ln2k4f8hunv8arfub6zdv84hx87vx7 Naša stranka 0 82262 3913461 3913348 2026-07-23T22:55:38Z Z1KA 87045 {{Izmjene u toku}} 3913461 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Naša stranka | izvorno_ime = | logo = Nasa stranka21 Logo.svg | teskt = | skraćenica = NS | predsjednik = [[Sabina Ćudić]] | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Ćamil Osmanagić]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Danis Tanović]]<br>[[Dino Mustafić]] | osnovana = 5. april 2008. | raspuštena = | prethodnik = <!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--> | nastala_iz = <!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--> | nasljednik = <!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--> | spojena_u = <!--U slučaju da se spojila u novu stranku--> | slogan = "Moja, tvoja, naša zemlja." | himna = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Branilaca Sarajeva 5 | novine = | mladi_ogranak = Forum mladih | ženski_ogranak = | seniorski_ogranak = | broj članova = | politička_pozicija = [[Politički centar|Centar]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Lijevi centar]]{{Nedostaje referenca}} | ideologija = [[Liberalizam]]<ref>{{Cite book|last=Nordsieck|first=Wolfram|title=Parties and Elections in Europe|publisher=Books on Demand|year=2022|isbn=9783756218882|pages=62}}</ref><br>[[Građanski nacionalizam]]<ref>{{Cite web|url=https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/long-road-new-government-liberals-it-first-time|title=Bosnia and Herzegovina: Long road to new government – Liberals in it for the first time|website=www.freiheit.org|language=en|access-date=30. 1. 2023}}</ref><br>[[Sekularizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Antinacionalizam]]<ref>{{Cite book|last=Toquet|first=Helena|title=Multi-Ethnic Parties in Bosnia-Herzegovina|publisher=University of Leuven|pages=456}}</ref><br>[[Antiklerikalizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Proeuropejstvo]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Atlantizam]]{{Nedostaje referenca}} | religija = | nacionalno_članstvo = [[Trojka (koalicija)|Trojka]] {{Malo|(od 2020)}} | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = [[Savez liberala i demokrata za Evropu]] | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | sestrinske_stranke = | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|5|98|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|4|80|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|2|31|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština5 = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]] | broj_mandata5 = {{Infokutija stranka/mandati|8|289|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština6 = [[Spisak gradonačelnika i načelnika Bosne i Hercegovine|(Grado)načelnici]] | broj_mandata6 = {{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = | veb-sajt = {{URL|nasastranka.ba}} }} '''Naša stranka''' ('''NS''') je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] socijalno liberalna i [[multietničnost|multietnička]]<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/948603256|title=State-building and democratization in Bosnia and Herzegovina|date=2016|publisher=Routledge|others=Soeren Keil, Valery Perry|isbn=978-1-315-61069-6|location=London|oclc=948603256}}</ref> [[politička stranka]] osnovana 5. aprila 2008. Osnova njenog osnivanja bila je borba protiv dominacije nacionalističkih stranaka. Od njenog osnivanja, stranka je prošla kroz značajne promjene i danas predstavlja građansku, socijalno liberalnu alternativu sa jasnim programom koji počiva na [[Liberalizam|liberalnim]] načelima, socijalnoj pravdi i [[Zelena politika|zelenim politikama]]. Osnivači su [[režiser]]i [[Danis Tanović]] i [[Dino Mustafić]]. Naša stranka je 4. juna 2016. postala članica [[Savez liberala i demokrata za Evropu|Saveza liberala i demokrata za Evropu]]. ==Historija== ===2008.=== Stranka se prvi put pojavila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] godine, kada je kandidat Naše stranke osvojio načelničko mjesto u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Značajan broj glasova zabilježen je i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Stranka je na tim lokalnim izborima osvojila i vijećničke pozicije u Sarajevu, [[Gračanica (FBiH)|Gračanici]], [[Vareš]]u, [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] i [[Kladanj|Kladnju]]. <ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&Lang=3|website=www.izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=27. 4. 2019|format=PDF}}</ref> ===2010.=== Naša stranka na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010. godine]] nije doživjela značajniji uspjeh, iako se računalo na veliki broj glasova od strane građana koji nisu izlazili na izbore ili nisu podržavali stranke iz nacionalističkog bloka. Za loše rezultate stranke se spominjala koalicija sa [[Nova socijalistička partija|Novom socijalističkom partijom]] na čelu sa [[Zdravko Krsmanović|Zdravkom Krsmanovićem]], kao i loše vođenje izborne kampanje, ali i dobri rezultati SDP BiH. Stranka je podbacila u većini izbornih jedinica i osvojila dva mandata u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], koja su pripala Predragu Kojoviću i Danisu Tanoviću. Predsjednik Naše stranke Bojan Bajić i generalni sekretar Fadil Šero su nakon ovog izbornog neuspjeha preuzeli odgovornost i podnijeli ostavku. ===2011–2015.=== Na kongresu održanom 2011. za predsjednika stranke je izabran [[Dennis Gratz]]. Naša stranka je predstavila novi smjer nazvan "Treći put", ali i dalje zadržavši socijal-liberalizam kao ideološko opredjeljenje, te multinacionalno članstvo kao temelj rada stranke. Novo rukovodstvo stranke predvođeno Dennisom Gratzom je u periodu nakon 2011. prolazilo kroz teške trenutke, pokušavajući da stabilizira stranku nakon izbornog neuspjeha 2010. i napuštanja velikog broja razočaranih članova i aktivista. Novo rukovodstvo je također moralo finansijski stabilizirati stranku poslije dugova nastalih u prethodnoj kampanji. Naša stranka je na lokalnim izborima 2012. napravila rezultat koji se danas smatra prekratnicom u postojanju stranke, jer su rezultati tih izbora omogućili dalje širenje i rast stranke. Stranka je dobila vijećnike u općinama Gračanica (Mirsad Čamdžić), [[Doboj Istok]] (Halil Mujić), Vareš (Elvir Rožajac), [[Ilidža]] (Elvis Vreto), Centar (Varja Nikolić, Amela Kuskunović i Amra Zulfikarpašić), [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] (Vedran Grebo i Vibor Handžić), [[Novo Sarajevo]] (Vildana Bešlija, Robert Pleše i Sanja Lazar) i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (Vernes Ćosić i Amela Topuz). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014.]] Naša stranka ostvaruje najbolji rezultat od svog osnivanja, i predsjednik stranke Dennis Gratz biva direktno izabran u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U Skupštinu Kantona Sarajevo izabrani su Predrag Kojović, [[Sabina Ćudić]] i [[Edin Forto]]. Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke je ubrzo nakon održanih izbora sazvao izborni kongres Naše stranke, i obznanio da se neće kandidovati za drugi mandat. ===2015–2019.=== Na trećem Kongresu Naše stranke u martu 2015. godine za predsjednika, trećeg od osnivanja stranke, izabran je Predrag Kojović, a potpredsjednike Nasiha Pozder, Edin Forto i Sabina Ćudić. Izbor Predraga Kojovića, jednog od najpoznatijih članova Naše stranke koji je bio dio rukovodstva stranke od samog početka, je za mnoge bio očekivan. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] godine Naša stranka je prvi put imala kandidata za [[predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Dana 21. aprila 2018. potvrđeno je da je kandidat stranke, koji predstavlja Hrvate, [[Boriša Falatar]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi|title="Boriša Falatar: Zaslužujemo bolje, i naša zemlja i svi mi {{!}} Naša stranka"|access-date=26. 6. 2021|archive-date=27. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627005653/https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi/|url-status=dead}}</ref> Na izborima je Falatar osvojio samo 3,74%, odnosno 16.036 glasova. Stranka je osvojila 48.401 glas za [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]], te 50.947 glasova za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Federacije BiH]]. ===2019–2021.=== Na četvrtom Kongresu Naše stranke 2019. godine za predsjednika je reizabran Predrag Kojović, a potpredsjednike Mirsad Čamdžić, Srđan Mandić i Irma Baralija. ===2021–danas=== Dana 25. juna 2021. Pedrag Kojović podnio je ostavku na poziciji predsjednika Naše stranke. Razlog podnošenja ostavke je taj što je nezadovoljan odnosima i u stranci i unutar "Trojke", te radom određenih ministara stranke u Vladi [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Ostavku je prvobitno podnijela i potpredsjednica stranke [[Irma Baralija]], ali se ubrzo predomislila, pa je ostavku ipak povukla.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/661703/predrag-kojovic-podnio-ostavku-u-nasoj-stranci|title=Predrag Kojović podnio ostavku u Našoj stranci|date=25. 6. 2021|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2021}}</ref> Ipak, dana 28. juna, na sjednici Predsjedništva Naše stranke odlučeno je da Kojović ostane predsjednik do vanrednog kongresa stranke zakazanog za septembar 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kojovic-ostaje-na-celu-nase-stranke-do-kongresa-u-septembru/210628129|title=Kojović ostaje na čelu Naše stranke do kongresa u septembru|date=28. 6. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 6. 2021}}</ref> Konačno, na vanrednom kongresu održanog 4. septembra, Edin Forto je izabran za novog predsjednika Naše stranke.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/edin-forto-je-novi-predsjednik-nase-stranke/210904053|title=Edin Forto je novi predsjednik Naše stranke|date=4. 9. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=4. 9. 2021}}</ref> ==Rukovodstvo i struktura== Najviši politički organ Naše stranke između dva kongresa je Glavni odbor. Članove Glavnog odbora bira kongres, a rukovodstvo odbora biraju članovi na prvoj sjednici odbora. Najviši izvršni organ stranke je Predsjedništvo, kojim predsjedava predsjednik stranke. Stranka također ima Nadzorni odbor koji odgovara isključivo kongresu Naše Stranke, a nadzire rad i poslovanje stranke. Regionalni odbori su izvršna i politička tijela Naše stranke srednjeg nivoa, dok općinski odbori predstavljaju najmanju organizacionu jedinicu u Našoj stranci. Za koordinaciju i organizaciju svih tijela i organa, kao i finansijsko poslovanje, je zadužen Sekretarijat Naše stranke. ====Predsjednik NS==== [[Sabina Ćudić]] je trenutna predsjednica Naše stranke, izabrana na vanrednom Kongresu 2025. godine. Ćudić je peta osoba na toj poziciji od osnivanja stranke. Poziciju predsjednika su prije nje vršili Bojan Bajić (2008–2010), koji je podnio ostavku nakon loših izbornih rezultata 2010, [[Dennis Gratz]] (2011–2015), Predrag Kojović (2015–2021) i [[Edin Forto]] (2021–2025). U periodu između ostavke Bojana Bajića, i preuzimanja funkcije predsjednika od strane Dennisa Gratza, vršilac dužnosti predsjednika Naše stranke bio je Boris Divković (2010–2011). ====Predsjedništvo NS==== Predsjedništvo NS je najviše izvršno tijelo stranke kojim predsjedava predsjednik NS. Trenutni sastav Predsjedništva čine: [[Sabina Ćudić]] ''(predsjednica NS)'', Nihad Uk ''(predsjednik Glavnog odbora)'', Behija Kulović, Vildana Bešlija i Alen Girt ''(potpredsjednici NS)'', Ćamil Osmanagić ''(Generalni sekretar)'', Faris Šehović, Nasiha Pozder, Predrag Kojović, Mirsad Čamdžić, Amir Purić i Jasmina Ibrahimpašić. ==Spisak predsjednika== {| class="wikitable" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat |- |1. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Bojan Bajić]] |5. april 2008. |26. mart 2011. |- |2. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Dennis Gratz]] |26. mart 2011. |16. maj 2015. |- |3. |[[Datoteka:Predrag Kojović (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Predrag Kojović]] |16. maj 2015. |4. septembar 2021. |- |4. |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Edin Forto]] |4. septembar 2021. |11. oktobar 2025. |- |5. |[[Datoteka:Sabina Ćudić.jpg|bez okvira|90px]] |[[Sabina Ćudić]] |11. oktobar 2025. |''Trenutno'' |} '''Aktuelni parlamentarci i članovi izvršne vlasti Naše stranke''' obuhvataju zastupnike i delegate ove političke stranke u zakonodavnim tijelima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i kantona, kao i njene predstavnike u izvršnoj vlasti. Spisak je poredan od državnog prema federalnom i kantonalnom nivou.<ref name="NS-zvanicnici">[https://www.nasastranka.ba/ „Naši zastupnici i zastupnice – izvršna vlast”], Naša stranka. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> == Državni nivo == === Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine === Naša stranka ima tri zastupnika u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]].<ref name="NS-zvanicnici"/> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija |- | [[Sabina Ćudić]] | zastupnica | [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |- | [[Predrag Kojović]] | zastupnik | [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |- | [[Mia Karamehić-Abazović]] | zastupnica | [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |} === Vijeće ministara Bosne i Hercegovine === U [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara Bosne i Hercegovine]] Našu stranku predstavljaju ministar komunikacija i prometa Edin Forto i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić.<ref name="NS-zvanicnici"/> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija |- | [[Edin Forto]] | ministar komunikacija i prometa | [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]] |- | [[Duška Jurišić]] | zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice | [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]] |} == Federalni nivo == === Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine === U [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] djeluje pet zastupnika Naše stranke.<ref name="NS-zvanicnici"/> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Napomena |- | [[Dragan Mioković]] | zastupnik | |- | [[Mirjana Marinković-Lepić]] | zastupnica | |- | Mirsad Čamdžić | zastupnik | |- | Amir Purić | zastupnik | |- | Marko Cvitanović | zastupnik | |} === Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine === Naša stranka ima četiri delegata u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]].<ref>[https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=6 „Dom naroda – delegati”], Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Klub naroda |- | Vildana Bešlija | delegatkinja | Klub Ostalih |- | Vibor Handžić | delegat | Klub Ostalih |- | Sanela Klarić | delegatkinja | Klub Ostalih |- | Miomirka Melank | delegatkinja | Klub srpskog naroda |} Navedeni delegati istovremeno su zastupnici u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]].<ref name="SKS-NS">[https://skupstina.ks.gov.ba/skupstina/zastupnici-po-strankama/304 „Zastupnici po strankama – Naša stranka”], Skupština Kantona Sarajevo. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> === Vlada Federacije Bosne i Hercegovine === U [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladi Federacije Bosne i Hercegovine]] Našu stranku predstavljaju ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder i ministar trgovine Amir Hasičević.<ref name="NS-zvanicnici"/> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija |- | [[Nasiha Pozder]] | federalna ministrica okoliša i turizma | [[Federalno ministarstvo okoliša i turizma]] |- | Amir Hasičević | federalni ministar trgovine | [[Federalno ministarstvo trgovine]] |} == Kantonalni nivo == === Kanton Sarajevo === ==== Skupština Kantona Sarajevo ==== Naša stranka ima četiri zastupnika u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]].<ref name="SKS-NS"/> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Napomena |- | Vibor Handžić | zastupnik | zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH |- | Vildana Bešlija | zastupnica | delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH |- | Sanela Klarić | zastupnica | delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH |- | Miomirka Melank | zastupnica | delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH |} ==== Vlada Kantona Sarajevo ==== Naša stranka u [[Vlada Kantona Sarajevo|Vladi Kantona Sarajevo]] obavlja funkciju premijera i upravlja resorima pravde i uprave, nauke i visokog obrazovanja te komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.<ref name="VladaKS">[https://vlada.ks.gov.ba/vlada/sastav-vlade „Sastav Vlade Kantona Sarajevo”], Vlada Kantona Sarajevo. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija ! Napomena |- | [[Nihad Uk]] | premijer Kantona Sarajevo | [[Vlada Kantona Sarajevo]] | Predstavnik Naše stranke.<ref name="VladaKS"/> |- | [[Darja Softić Kadenić]] | ministrica pravde i uprave | Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo | Predstavnica Naše stranke.<ref name="VladaKS"/> |- | Pavle Krstić | ministar za nauku, visoko obrazovanje i mlade | Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo | Predstavnik Naše stranke.<ref name="VladaKS"/> |- | Mladen Pandurević | ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša | Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo | Za ministra je imenovan 17. aprila 2025. na prijedlog Naše stranke.<ref>[https://vlada.ks.gov.ba/node/126172 „Skupština KS: Mladen Pandurević imenovan za novog ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo”], Vlada Kantona Sarajevo, 17. 4. 2025. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref><ref>[https://etto.ba/clanak/mladen-pandurevi%C4%87-novi-ministar-komunalne-privrede-vlada-ks-prihvatila-prijedlog-na%C5%A1e-stranke „Mladen Pandurević novi ministar komunalne privrede: Vlada KS prihvatila prijedlog Naše stranke”], ''Etto'', pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> |} === Tuzlanski kanton === Naša stranka ima dvije zastupnice u [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupštini Tuzlanskog kantona]].<ref name="NS-zvanicnici"/> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija |- | Amra Nadarević Vodenčarević | zastupnica | [[Skupština Tuzlanskog kantona]] |- | Amila Hodžić | zastupnica | [[Skupština Tuzlanskog kantona]] |} === Zeničko-dobojski kanton === Naša stranka ima jednu zastupnicu u [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupštini Zeničko-dobojskog kantona]].<ref name="NS-zvanicnici"/> {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija |- | Behija Kulović | zastupnica | [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]] |} == Zbirni pregled == {| class="wikitable" ! Nivo vlasti ! Zakonodavna vlast ! Izvršna vlast |- | Bosna i Hercegovina | 3 zastupnika | 1 ministar i 1 zamjenica ministra |- | Federacija Bosne i Hercegovine | 5 zastupnika i 4 delegata | 2 ministra |- | Kanton Sarajevo | 4 zastupnika | premijer i 3 ministra |- | Tuzlanski kanton | 2 zastupnice | nema |- | Zeničko-dobojski kanton | 1 zastupnica | nema |- ! Ukupno ! 19 parlamentarnih mandata ! 8 funkcija u izvršnoj vlasti |} == Rukovodioci u javnom sektoru == ===Federalni nivo=== {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija ili javno preduzeće ! Napomena |- | [[Goran Valka]] | vršilac dužnosti predsjednika Uprave | [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju|Operator za OIEiEK]] | Član Naše stranke; u aprilu 2026. imenovan je za vršioca dužnosti člana, odnosno predsjednika Uprave Operatora.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek „Brojna imenovanja na Vladi FBiH: Kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK”], ''Dnevni avaz'', 10. 4. 2026. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> |- | Halil Subašić | direktor | [[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje]] | U medijskim izvještajima označen je kao kadar Naše stranke. Za direktora Zavoda imenovan je u novembru 2023. na mandat od četiri godine.<ref>[https://www.fzmiopio.ba/halil-subasic-imenovan-na-mjesto-ravnatelja-federalnog-zavoda-za-mio-pio/ „Halil Subašić imenovan na mjesto ravnatelja Federalnog zavoda za MIO/PIO”], Federalni zavod za MIO/PIO, 8. 12. 2023. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref><ref>[https://ba.bloombergadria.com/politika/vijesti/33929/halil-subasic-vd-direktor-zavoda-piomio/news „Halil Subašić v. d. direktor Zavoda PIO/MIO”], ''Bloomberg Adria'', 4. 7. 2023. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> |- | Slobodan Kadijević | vršilac dužnosti izvršnog direktora za razvoj aerodroma | [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] | U Upravu Međunarodnog aerodroma Sarajevo imenovan je kao kandidat kojeg je predložila Naša stranka.<ref>[https://sarajevo-airport.ba/Page/Uprava „Uprava Međunarodnog aerodroma Sarajevo”], Međunarodni aerodrom Sarajevo. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref><ref>[https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/4410/nova-uprava-medunarodnog-aerodroma-sarajevo-ramezic-za-direktora-mandic-i-kadijevic-na-kljucnim-pozicijama „Nova uprava Međunarodnog aerodroma Sarajevo”], ''Euronews BiH'', 5. 12. 2024. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> |- | Senad Hubjer | direktor Regionalne direkcije Goražde | [[BH Telecom]] | U medijskim izvještajima označen je kao kadar Naše stranke.<ref>[https://nap.ba/post/tuzilastvo-ks-bez-reakcije-na-postupke-kovacevica-direktori-cetiri-regionalne-direkcije-bh-telecoma-honorarci „Direktori četiri regionalne direkcije BH Telecoma 'honorarci'”], ''Patria'', 6. 9. 2024. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> |} ===Kantonalni nivo=== {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija ili javno preduzeće ! Kanton ! Napomena |- | Admir Bukva | generalni direktor | KJP ZOI '84 | [[Kanton Sarajevo]] | Član Naše stranke; za generalnog direktora imenovan je u junu 2025. na mandat od četiri godine.<ref>[https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/admir-bukva-je-novi-direktor-kjp-zoi84/221222 „Admir Bukva je novi direktor KJP ZOI '84”], ''Faktor'', 5. 6. 2025. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> |- | Vedran Tuce | direktor | [[Narodno pozorište Sarajevo]] | [[Kanton Sarajevo]] | Za direktora Narodnog pozorišta Sarajevo imenovan je u maju 2026. na prijedlog Naše stranke.<ref>[https://nps.ba/novost/vedran-tuce-imenovan-za-direktora-narodnog-pozorista-sarajevo/970 „Vedran Tuce imenovan za direktora Narodnog pozorišta Sarajevo”], Narodno pozorište Sarajevo, 8. 5. 2026. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref><ref>[https://raport.ba/vedran-tuce-imenovan-za-direktora-narodnog-pozorista-sarajevo „Vedran Tuce bit će novi direktor Narodnog pozorišta”], ''Raport'', 8. 5. 2026. Pristupljeno 18. 7. 2026.</ref> |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Službeni sajt}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2008.]] [[Kategorija:Naša stranka|*]] [[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Trojka (koalicija)]] ku75ssf3zq1urr04sbtmb0yozfpkwib Jonathan Demme 0 145908 3913472 3823013 2026-07-24T02:34:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime = Jonathan Demme |slika = JonDemme-by-JSDwyer.jpg |veličina_slike = 240px |opis = Demme 2010. |ime_pri_rođenju = |pseudonim = |datum_rođenja = {{Datum rođenja|1944|2|22}} |mjesto_rođenja = [[Baldwin (Long Island)|Baldwin]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2017|4|26|1944|2|22}} |mjesto_smrti = [[New York]], SAD |godine_aktivnosti = |veb-sajt = |supružnik = Joanne Howard<br>Evelyn Purcell |značajna_djela = |važniji filmovi = | nagrade = '''[[Oscar za najbolju režiju]]''' (1991) za ''[[Kad jaganjci utihnu (film)|Kad jaganjci utihnu]]'' }} '''Jonathan Demme'''<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0001129/|website=www.imdb.com|access-date=18. 3. 2026}}</ref> bio je [[SAD|američki]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]]. Dobitnik je [[Oscar za najbolju režiju|Oscara za najbolju režiju]]. Demme je počeo filmsku karijeru radeći za [[Roger Corman|Rogera Cormana]]. Njegov prvi uspješniji film bio je ''Melvin i Howard'', koji su primijetili u [[Hollywood]]u te ga angažirali za režiju filma ''Swing Shift'' sa [[Kurt Russell|Kurtom Russellom]] i [[Goldie Hawn]]. Kompromitirana produkcija udaljila je Demmea na neko vrijeme od dugometražnih filmova, pa je snimio seriju "koncertnih filmova", kao što su ''Stop Making Sense'' i ''Swimming to Cambodia''. Godine 1991. Demme je osvojio ''Oscara'' za film ''[[Kad jaganjci utihnu (film)|Kad jaganjci utihnu]]'' – jedan od pet filmova koji je pobijedio u svih 5 glavnih kategorija ([[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg režisera|režiser]], [[Oscar za najbolji originalni scenarij|scenario]], [[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu|glavni glumac]] i [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu|glavna glumica]]). Nakon toga je režirao još jednog pobjednika, film ''[[Philadelphia (1993)|Philadelphia]]'', za koji je [[Tom Hanks]] dobio ''Oscara'' kao najbolji glavni glumac. Jedan od njegovih čestih režiserskih motiva jest dopuštanje junacima da gledaju direktno u kameru. S producentima Edwardom Saxonom i Peterom Sarafom osnovao je produkcijsku kuću ''Clinica Estetico'', koja je više od 15 godina smještena u blizini [[New York]]a. Imao je troje djece, a diplomirao je na Floridskom univerzitetu. == Filmografija == *''[[Caged Heat]]'' (1974) *''[[Crazy Mama]]'' (1975) *''[[Fighting Mad]]'' (1976) *''[[Handle with Care (1977)|Handle with Care]]'' (1977) *''[[Posljednji zagrljaj]]'' (1979) *''[[Melvin i Howard]]'' (1980) *''Who Am I This Time?'' (1983) *''[[Noćna smjena]]'' (1984) *''[[Stop Making Sense (1984)|Stop Making Sense]]'' (film o koncertu [[Talking Heads]]a) (1984) *''[[Čudesna djevojka]]'' (1986) *''[[Swimming to Cambodia]]'' (1987) *''[[Haiti: snovi o demokraciji]]'' (1987) *''[[Udana za mafiju]]'' (1988) *''[[Kad jaganjci utihnu (film)|Kad jaganjci utihnu]]'' (1991) *''[[Rođak Bobby]]'' (1991) *''[[Philadelphia (1993)|Philadelphia]]'' (1993) *''[[Voljena]]'' (1998) *''[[Storefront Hitchcock]]'' (1998) *''[[Istina o Charlieju]]'' (2002) *''[[The Agronomist]]'' (2003) *''[[Mandžurijski kandidat (2004)|Mandžurijski kandidat]]'' (2004) *''[[Neil Young: Heart of Gold]]'' (2006) * ''Man from Plains'' (2007) * ''New Home Movies From the Lower 9th Ward'' (2007) * ''Rachel Getting Married'' (2008) * ''Neil Young Trunk Show'' (2009) == Nagrade i nominacije == * ''[[Oscar]]'' ** 1991: ''Kad jaganjci utihnu'' (osvojio) * ''[[Zlatni globus]]'' ** 1991: ''Kad jaganjci utihnu'' (nominiran) * Nagrada [[BAFTA]] **1991: ''Kad jaganjci utihnu'' (nominacija - najbolji film) **1991: ''Kad jaganjci utihnu'' (nominiran) * Nagrada "Saturn" ** 1991: ''Kad jaganjci utihnu'' (nominiran) * Berlinale ** 1991: ''Kad jaganjci utihnu'' (nominiran) - ''Zlatni medvjed'' ** 1991: ''Kad jaganjci utihnu'' (osvojio) - ''Srebrni medvjed'' za najboljeg režisera ** 1994: ''Philadelphia'' (nominiran) - ''Zlatni medvjed'' == Vanjski linkovi == *[http://www.storefrontdemme.com/ Storefront Demme] *[http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/demme/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database Profile by Keith Uhlich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225033058/http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/demme/ |date=25. 12. 2010 }} *[http://www.slantmagazine.com/film/film_review.asp?ID=2057 Slant Magazine Film Review of ''Neil Young: Heart of Gold'' by Keith Uhlich] *[https://web.archive.org/web/20090724050040/http://www.dareland.com/emulsionalproblems/startmakingsense.htm Start Making Sense (intervju Jonathana Demmea za ''LA Weekly'')] (autor: Michael Dare) *https://www.rottentomatoes.com/celebrity/jonathan_demme {{Oscar za režiju}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Demme, Jonathan}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Umrli 2017.]] [[Kategorija:Biografije, Long Island]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] 6t1wcurszbq1sxb6rpw6ie9n6q8hfx1 Gradimir Gojer 0 166421 3913443 3896861 2026-07-23T18:29:42Z Panasko 146730 3913443 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Gradimir Gojer | slika = Gradimir Gojer (cropped).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|3|4}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = reditelj, književnik i kritičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Gradimir Gojer''', rođen 4. marta 1951. u [[Mostar]]u, je bosanskohercegovački pozorišni reditelj, književnik i kritičar. Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], studij komparativne književnosti sa teatrologijom. Režirao je u pozorištima u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i [[Italija|Italiji]]. Sa književnikom [[Safet Plakalo|Safetom Plakalom]], režiserom [[Dubravko Bibanović|Dubravkom Bibanovićem]] i tadašnjim direktorom Pozorišta mladih iz Sarajeva, [[Đorđe Mačkić|Đorđem Mačkićem]] osnovao i pokrenuo [[Sarajevski ratni teatar]]. Na poziv tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, [[Muhamed Kreševljaković|Muhameda Kreševljakovića]], preuzima [[Kamerni teatar 55]] u funkciji umjetničkog rukovodioca i direktora. Bio je direktor i umjetnički rukovodilac u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]]. Obavljao je dužnosti direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, dogradonačelnika Grada Sarajeva, ministra kulture i sporta [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], predsjednika [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]], član uprave [[Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"|Hrvatskog kulturnog društva „Napredak"]]. U toku 1992. i 1993. bio je izabran za ministra bez portfelja u ratnoj vladi premijera [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]]. Između ostalog je i član uprave Sarajevskog fudbalskog kluba [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Napisao je 34 knjige iz oblasti teatrologije, političke esejistike i [[Publicistika|publicistike]], [[Poezija|poezije]] i [[balet]]nih [[Libreto|libreta]]. Bio je zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad i Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Bio je potpredsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/files/biografija-gojer.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305033233/http://www.sarajevo.ba/ba/files/biografija-gojer.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Bibliografija == * ''Bard s Miljacke'', 2012.<ref name="ref1">http://www.source.ba/clanak/781171584306/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Promocija knjige „Bard s Miljacke“</ref> * ''Libri i biljeske'', Šahinpašić, Sarajevo, 2000. {{ISBN|9789958410406}} <ref name="ref2">http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER^40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306024909/http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER%5E40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b |date=6. 3. 2016 }} Interliber</ref> * ''Posljednji čavao u lijesu domaje'', Sarajevo, 2009. {{ISBN|9789958787492}} * ''Euripidova kostrijet'', Sarajevo, 2009. {{ISBN|9789958590733}} * ''Breza crvena'', Šahinpašić, Sarajevo, 2008. {{ISBN|9789958412905}} * ''Kaze iz Ferhadije'', Bemust, Sarajevo, 2008. {{ISBN|9789958725838}} * ''Osobni stav: obraćanja, uzvraćanja i odvraćanja'', Rabic, Sarajevo, 2008. {{ISBN|9789958330018}} * ''Lijevo : (slike iz gorke svakodnevnice)'', Rabic, Sarajevo, 2006. {{ISBN|9789958703805}} * ''Prikazi : literarni mikrozapisi'', Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958480423}} == Reference == <references> <ref name="ref1">http://www.source.ba/clanak/781171584306/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Promocija knjige „Bard s Miljacke“</ref> <ref name="ref2">http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER^40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306024909/http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER%5E40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b |date=6. 3. 2016 }} Interliber </references> == Vanjski linkovi == * {{Wikicitat|Gradimir Gojer}} * {{imdb_name|id=2978721|name=Gradimir Gojer}} {{DEFAULTSORT:Gojer, Gradimir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1spo5quoqoxjoscv2ntufqe3xkex7pn 3913444 3913443 2026-07-23T18:30:10Z Panasko 146730 [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3913444 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Gradimir Gojer | slika = Gradimir Gojer (cropped).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|3|4}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = reditelj, književnik i kritičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Gradimir Gojer''', rođen 4. marta 1951. u [[Mostar]]u, je bosanskohercegovački pozorišni reditelj, književnik i kritičar. Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], studij komparativne književnosti sa teatrologijom. Režirao je u pozorištima u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i [[Italija|Italiji]]. Sa književnikom [[Safet Plakalo|Safetom Plakalom]], režiserom [[Dubravko Bibanović|Dubravkom Bibanovićem]] i tadašnjim direktorom Pozorišta mladih iz Sarajeva, [[Đorđe Mačkić|Đorđem Mačkićem]] osnovao i pokrenuo [[Sarajevski ratni teatar]]. Na poziv tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, [[Muhamed Kreševljaković|Muhameda Kreševljakovića]], preuzima [[Kamerni teatar 55]] u funkciji umjetničkog rukovodioca i direktora. Bio je direktor i umjetnički rukovodilac u [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnom pozorištu Sarajevo]]. Obavljao je dužnosti direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, dogradonačelnika Grada Sarajeva, ministra kulture i sporta [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]], predsjednika [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]], član uprave [[Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"|Hrvatskog kulturnog društva „Napredak"]]. U toku 1992. i 1993. bio je izabran za ministra bez portfelja u ratnoj vladi premijera [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]]. Između ostalog je i član uprave Sarajevskog fudbalskog kluba [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Napisao je 34 knjige iz oblasti teatrologije, političke esejistike i [[Publicistika|publicistike]], [[Poezija|poezije]] i [[balet]]nih [[Libreto|libreta]]. Bio je zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta FBiH]], vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad i Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Bio je potpredsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/files/biografija-gojer.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305033233/http://www.sarajevo.ba/ba/files/biografija-gojer.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Bibliografija == * ''Bard s Miljacke'', 2012.<ref name="ref1">http://www.source.ba/clanak/781171584306/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Promocija knjige „Bard s Miljacke“</ref> * ''Libri i biljeske'', Šahinpašić, Sarajevo, 2000. {{ISBN|9789958410406}} <ref name="ref2">http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER^40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306024909/http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER%5E40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b |date=6. 3. 2016 }} Interliber</ref> * ''Posljednji čavao u lijesu domaje'', Sarajevo, 2009. {{ISBN|9789958787492}} * ''Euripidova kostrijet'', Sarajevo, 2009. {{ISBN|9789958590733}} * ''Breza crvena'', Šahinpašić, Sarajevo, 2008. {{ISBN|9789958412905}} * ''Kaze iz Ferhadije'', Bemust, Sarajevo, 2008. {{ISBN|9789958725838}} * ''Osobni stav: obraćanja, uzvraćanja i odvraćanja'', Rabic, Sarajevo, 2008. {{ISBN|9789958330018}} * ''Lijevo : (slike iz gorke svakodnevnice)'', Rabic, Sarajevo, 2006. {{ISBN|9789958703805}} * ''Prikazi : literarni mikrozapisi'', Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. {{ISBN|9789958480423}} == Reference == <references> <ref name="ref1">http://www.source.ba/clanak/781171584306/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Promocija knjige „Bard s Miljacke“</ref> <ref name="ref2">http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER^40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306024909/http://www.interliber.com/SearchResults.asp?SID=INTERLIBER%5E40009940-2012-5-5-12-1&AuthorID=1692&Author=Gojer&Sort=3&ml=b |date=6. 3. 2016 }} Interliber </references> == Vanjski linkovi == * {{Wikicitat|Gradimir Gojer}} * {{imdb_name|id=2978721|name=Gradimir Gojer}} {{DEFAULTSORT:Gojer, Gradimir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] qttw7lujbdzr9q0j6oavsznfjfhr98f Jürgen Klopp 0 174340 3913508 3902430 2026-07-24T09:57:51Z KWiki 9400 3913508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jürgen Klopp | slika = Jürgen Klopp, Liverpool vs. Chelsea, UEFA Super Cup 2019-08-14 04.jpg | opis = Klopp 2019. | punoime = Jürgen Norbert Klopp | nadimak = ''Kloppo'' | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|6|16}} | rodnigrad = [[Stuttgart]] | rodnadržava = [[Zapadna Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 191 cm | pozicija = | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1972–1983. <br/> 1983–1987. | omladinskipogoni = SV Glatten <br> TuS Ergenzingen | godine1 = 1987. | klubovi1 = {{nowrap|[[1. FSV Pforzheim]]}} | nastupi(golovi)1 = 4 (0) | godine2 = 1987–1988. | klubovi2 = {{nowrap|[[Eintracht Frankfurt II]]}} | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1988–1989. | klubovi3 = {{nowrap|[[Viktoria Sindlingen]]}} | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1989–1990. | klubovi4 = {{nowrap|[[Rot-Weiss Frankfurt]]}} | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = 1990–2001. | klubovi5 = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] | nastupi(golovi)5 = 325 (52) | trenergodine = 2001–2008. <br/> 2008–2015. <br/> 2015–2024. <br/> 2026– | trenerklubovi = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] <br/> [[Borussia Dortmund]] <br/> [[Liverpool FC|Liverpool]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] }} '''Jürgen Norbert Klopp''' (rođen 16. juna 1967) bivši je [[Njemačka|njemački]] [[nogometaš]] i trener. Trenutno je selektor [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Njemačke]]. ==Igračka karijera== Većinu profesionalne karijere nastupao je za [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] (1990–2001). U početku je igrao kao [[napadač]], ali je 1995. prešao u [[odbrambeni igrač (nogomet)|odbranu]].<ref>{{cite web |url= http://www.worldfootball.net/spieler_profil/juergen-klopp/ |title= Kloppov profil |website= WorldFootball.net |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 22. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130622005056/http://www.worldfootball.net/spieler_profil/juergen-klopp/ |url-status= dead }}</ref> Prije Mainza nastupao je kao amater za više klubova: SV [[Glatten]], TuS [[Ergenzingen]], [[1. FC Pforzheim|Pforzheim]], [[Eintracht Frankfurt II|Eintracht]] (rezervna ekipa), Viktoriju [[Sindlingen]] i [[Rot-Weiss Frankfurt]]. ==Trenerska karijera== ===Mainz 05=== Po završetku igračke karijere Klopp je postavljen za trenera Mainza. Za sedam godina, koliko je tu proveo, uveo je Mainz u Bundesligu prvi put u historiji kluba, a također i u kvalifikacije za [[Kup UEFA]] u sezoni [[Kup UEFA 2005/2006.|2005/06.]] Na kraju sezone [[Fußball-Bundesliga 2006/2007.|2006/07.]] Mainz je ispao u [[2. Fußball-Bundesliga|2. ligu]], ali Klopp je izabrao da ostane u klubu. Ipak, zbog činjenice da se Mainz nije uspio vratiti u 1. ligu, dao je ostavku na kraju sezone [[2. Fußball-Bundesliga 2007/2008.|2007/08.]] ===Borussia Dortmund=== U maju 2008. dobio je ponudu da postane novi trener Borussije Dortmund, potpisavši na kraju dvogodišnji ugovor s klubom koji je prethodnu sezonu završio na razočaravajućem 13. mjestu, predvođen [[Thomas Doll|Thomasom Dollom]]. U svojoj prvoj sezoni u novom klubu doveo je Borussiju do trofeja u njemačkom [[DFL-superkup|superkupu]] pobjedom nad [[Der Klassiker|najljućim rivalom]], [[Bayern München|Bayernom]]<ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |title= Dortmund beat Bayern to retain Super Cup |publisher= [[ESPN]] |date= 23. 7. 2008 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 21. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121021200804/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |url-status= dead }}</ref>, a u prvenstvu do šestog mjesta. [[Fußball-Bundesliga 2009/2010.|Sljedeću sezonu]] Borussia je završila na petom mjestu, a zatim su uslijedile dvije uzastopne titule prvaka u sezonama [[Fußball-Bundesliga 2010/2011.|2010/11.]] i [[Fußball-Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]]<ref>{{cite web |url= http://au.eurosport.com/football/bundesliga/2010-2011/borussia-dortmund_sto2771532/story.shtml |title= Borussia Dortmund win title |publisher= [[Eurosport]] |date= 1. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web |author= Bob Bensch |url= http://www.businessweek.com/news/2012-04-11/ronaldo-s-hat-trick-restores-real-s-lead-dortmund-beats-bayern |title= Ronaldo’s Hat Trick Restores Real’s Lead; Dortmund Beats Bayern |website= Businessweek.com |date= 11. 4. 2012}}</ref> Osamdeset jedan bod Borussije iz sezone 2011/12. bio je dotad najveći broj bodova u historiji Bundeslige; od toga je 47 bodova osvojeno u proljetnom dijelu prvenstva, što je, također, bio rekord. (Bayern je u sljedećoj sezoni popravio rekord osvojivši 91 bod.) U toj sezoni Borussia je izjednačila Bayernov rekord od 25 pobjeda u sezoni ([[Fußball-Bundesliga 1972/1973.|1972/73]]), a niz od 28 utakmica bez poraza najduži je ikad u Bundesligi.<ref>{{cite web |author= Steffen Potter |url= http://www.uefa.com/memberassociations/association=ger/news/newsid=1797758.html#season+review+germany |title= Season review: Germany |publisher= [[UEFA]] |date= 23. 5. 2012}}</ref> Dana 12. maja 2012. ispisao je novu stranicu u historiji Borussije dovevši je prvi put do dvostruke krune u Njemačkoj pobjedom u finalu [[DFB-Pokal|Kupa]] nad Bayernom od 5:2. Za dvostruku krunu rekao je da je to "bolje nego što je ikad mogao zamisliti".<ref>{{cite web |url= http://zeenews.india.com/sports/football/dortmund-win-domestic-double-beating-bayern_742209.html |title= Borussia Dortmund win domestic double beating Bayern Munich |website= ZeeNews.com |date= 13. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |title= Dortmund rout Bayern to claim double |publisher= ESPN |date= 12. 5. 2012 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 16. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120516032245/http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |url-status= dead }}</ref> Forma Borussije tokom [[Fußball-Bundesliga 2012/2013.|sezone 2012/13.]] nije bila tako impresivna kao u prošloj, a Klopp je insistirao na tome da će se njegova ekipa fokusirati na [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|Ligu prvaka]] kako bi se iskupila za loš nastup prethodne sezone. Žrijeb je Borussiju svrstao u tzv. "grupu smrti" s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], [[Real Madrid CF|Real Madridom]] i [[AFC Ajax|Ajaxom]]. Međutim, Borussia nije izgubila nijednu utakmicu, završivši prva u grupi, uz neke impresivne predstave, naročito protiv [[José Mourinho|Mourinhovog]] Reala. Nakon toga je napredovala sve do finala, susrevši se ponovo s Realom u polufinalu. Nakon izvrsne igre u prvoj utakmici u Dortmundu i pobjede 4:1 (sva četiri gola postigao [[Robert Lewandowski|Lewandowski]]) Real je u revanšu ipak slavio s 2:0, ali je ostao kratak za jedan gol u ukupnom rezultatu.<ref>{{cite web|url= http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/01/jurgen-klopp-champions-league-borussia-dortmund|title= Jürgen Klopp targets Champions League final glory for Dortmund|date=30. 4. 2013 |publisher=[[The Guardian]]|access-date=1. 5. 2013}}</ref> U [[Finale UEFA Lige prvaka 2013.|finalu]] je Borussiju čekao njihov najveći rival, Bayern. U neizvjesnoj utakmici pobjedu je odnio Bayern (1:2) golom [[Arjen Robben|Robbena]] u 89. minuti. === Liverpool === [[Datoteka:Jurgen Klopp leaves the pitch at full-time a happy man (34018926193) cropped.jpg|mini|desno|140px|Klopp s [[Liverpool FC|Liverpoolom]] 2017.]] Dana 8. oktobra 2015. potpisao je trogodišnji ugovor s engleskim [[Liverpool FC|Liverpoolom]]. Na klupi je zamijenio [[Brendan Rodgers|Brendana Rodgersa]].<ref name=KloppAppointed>{{cite web|title=Liverpool FC confirm Jürgen Klopp appointment|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/195412-liverpool-fc-confirm-jrgen-klopp-appointment|publisher=Liverpool FC|access-date=8. 10. 2015|date=8. 10. 2015}}</ref><ref name="Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager">{{cite web | author = Ben Smith | title= Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/34469429 |publisher = [[BBC Sport]] | date = 8. 10. 2015 | access-date = 8. 10. 2015}}</ref> Ugovor je 8. jula 2016. produžen do 2022.<ref>{{cite web |title = Jurgen Klopp: Liverpool manager signs six-year contract extension |url = https://www.bbc.com/sport/football/36745294 |publisher = BBC Sport}}</ref> S ''Redsima'' je izborio dva finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] zaredom: [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2018.]] titulu je osvojio [[Real Madrid CF|Real Madrid]] pobjedom [[Finale UEFA Lige prvaka 2018.|3:1]], a [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2019.]] Liverpool je bio bolji od [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] s [[Finale UEFA Lige prvaka 2019.|2:0]], što je klubu šesta titula evropskog klupskog prvaka, a Kloppu prva. Godine 2020. osvojio je [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]]. Klub je napustio po završetku sezone [[Premier League 2023/2024.|2023/24]], rekavši da je "ostao bez energije" i da će napraviti pauzu u trenerskom poslu.<ref>{{Cite web |date= 26. 1. 2024 |title= Jürgen Klopp announces decision to step down as Liverpool manager at end of season |url= https://www.liverpoolfc.com/news/jurgen-klopp-announces-decision-step-down-liverpool-manager-end-season |access-date= 26. 1. 2024 |publisher= Liverpool FC |language=en}}</ref> === Reprezentacija Njemačke === Dana 24. jula 2026. imenovan je selektorom [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Njemačke]], zamijenivši [[Julian Nagelsmann|Juliana Nagelsmanna]], koji je podnio ostavku nakon neuspjeha na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/nogomet/veliki-povratak-jurgena-kloppa-postao-je-novi-selektor-njemacke/260724074 |title= Veliki povratak Jürgena Kloppa, postao je novi selektor Njemačke |website= [[klix.ba]] |date= 24. 7. 2026 |access-date= 24. 7. 2026}}</ref> == Posttrenerska karijera == U oktobru 2024. objavljeno je da je potpisao četverogodišnji ugovor s [[Austrija|austrijskom]] [[Kompanija|kompanijom]] [[Red Bull GmbH|Red Bull]], u čijem je vlasništvu više nogometnih klubova širom svijeta, kao njihov šef globalnog nogometa, s početkom od 1. januara 2025. Također je objavljeno da u tom ugovoru postoji izlazna klauzula koja mu dozvoljava da se prijavi za posao selektora [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Njemačke]] ako i kada s njega odstupi [[Julian Nagelsmann]].<ref>{{Cite news |author=John Brewin |date= 9. 10. 2024 |title= Jürgen Klopp returning to football as Red Bull's 'head of global soccer' |url= https://www.theguardian.com/football/2024/oct/09/jurgen-klopp-returning-to-football-as-red-bull-head-of-global-soccer |access-date= 9. 10. 2024 |work= The Guardian |language=en-GB |issn= 0261-3077}}</ref> == TV-karijera == Od 2005. redovno se pojavljivao kao stručni komentator na njemačkoj [[televizija|TV-stanici]] [[ZDF]], dajući svoje utiske o igrama [[Nogometna reprezentacija Njemačke|njemačke reprezentacije]]. Dvostruki je dobitnik ''[[Deutscher Fernsehpreis]]a'' (2006, 2010). Ugovor mu je istekao nakon [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Eura 2008.]] Naslijedio ga je [[Oliver Kahn]]. Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010.]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] radio je za [[RTL Television|RTL]] uz [[Günther Jauch|Günthera Jaucha]]. == Reklamne aktivnosti == Kloppovu popularnost za svoje reklame iskoristile su [[kompanija|kompanije]] [[Puma (kompanija)|Puma]] (sportska oprema), [[Opel]] ([[automobil]]i) i [[Bundesverband der Deutschen Volksbanken und Raiffeisenbanken]] ([[bankarstvo]]).<ref>{{cite web |url=http://www.horizont.net/aktuell/medien/pages/protected/Schleichwerbevorwuerfe-Wie-Juergen-Klopp-den-Opel-Adam-in-Szene-setzt_115559.html |title=Schleichwerbevorwürfe: Wie Jürgen Klopp den Opel Adam in Szene setzt |first=David |last=Hein |periodical=Horizont |publisher=[[Deutscher Fachverlag]] |location=Frankfurt |date=13. 7. 2013 |access-date=29. 9. 2013 |archive-date=15. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130715040240/http://www.horizont.net/aktuell/medien/pages/protected/Schleichwerbevorwuerfe-Wie-Juergen-Klopp-den-Opel-Adam-in-Szene-setzt_115559.html |url-status=dead }} {{de simbol}}</ref> Prema ''Horizontu'', njemačkom magazinu specijaliziranom za reklamnu industriju, i poslovnom sedmičniku ''[[Wirtschaftswoche]]u'', Kloppova uloga "ambasadora brenda" za Opel pomogla je toj kompaniji, koja se muči s problemima da poveća prodaju.<ref name="Horizont_111632">{{cite web |url=http://www.horizont.net/aktuell/marketing/pages/protected/New-Car-Monitor-Kloppo-macht-sich-fuer-Opel-bezahlt_111632.html |title=New Car Monitor: Kloppo macht sich für Opel bezahlt |date=28. 11. 2012 |author=fo |periodical=Horizont |publisher=Deutscher Fachverlag |location=Frankfurt |access-date=29. 9. 2013 |archive-date=1. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121201032044/http://www.horizont.net/aktuell/marketing/pages/protected/New-Car-Monitor-Kloppo-macht-sich-fuer-Opel-bezahlt_111632.html |url-status=dead }} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite news|url= http://www.wiwo.de/unternehmen/auto/brandindex-juergen-klopp-reisst-opel-aus-dem-imagetief/8824344.html |title=BrandIndex: Jürgen Klopp reißt Opel aus dem Imagetief |first=Holger |last=Geißler |date=23. 9. 2013 |periodical= [[Wirtschaftswoche]] |publisher= Verlagsgruppe [[Handelsblatt]] | location= [[Düsseldorf]] |access-date=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Privatni život == Trenutno je u drugom [[brak]]u, a s prvom suprugom ima sina Marca, koji je igrao za [[Borussia Dortmund II|Borussiju Dortmund II]] prije nego što se povukao zbog povrede.<ref>{{cite web | url = http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/21/jurgen-klopp-borussia-dortmund-champions-league?CMP=twt_gu | title = Jürgen Klopp rallies neutrals to support 'special' Borussia Dortmund | publisher = The Guardian | date = 21. 5. 2013 | access-date = 17. 7. 2013 | first = Donald | last = McRae}}</ref> Godine 1995. završio je studij iz područja [[Sportske nauke|sportskih nauka]] na [[Frankfurtski univerzitet|Goetheovom univerzitetu]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] na [[Majna|Majni]]. Tema njegovog diplomskog rada bila je [[brzo hodanje]] (''Walking – Bestandsaufnahme und Evaluationsstudie einer Sportart für alle'').<ref>{{cite web | url = http://www.sueddeutsche.de/bildung/dortmund-trainer-klopp-im-hoersaal-kabarettist-im-kapuzenpulli-1.1410108 | title = Kabarettist im Kapuzenpulli | website = sueddeutsche.de | date = 11. 7. 2012 | access-date = 17. 7. 2013 | author = Ulrich Hartmann}} {{de simbol}}</ref> Po vjeroispovijesti je [[protestantizam|protestant]] i često ističe svoju vjeru u javnosti. U više intervjua i evangelističkih publikacija navodi da je [[Isus]] osnova njegovog života.<ref>{{cite web | url = http://www.bild.de/sport/fussball/juergen-klopp/gott-findet-mich-in-ordnung-22258042.bild.html | title = <nowiki>Klopp: "Gott findet mich in Ordnung"</nowiki> | publisher=[[Bild]]| date = 24. 1. 2012 | access-date = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fr-online.de/sport/bvb-trainer-klopp-interview-gott--klopp--bist-du-ein-penner-,1472784,17213236.html | title = Gott, Klopp, bist du ein Penner! | website = fr-online.de | date = 10. 9. 2012 | access-date = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.rp-online.de/sport/fussball/bundesliga/spitzenreiter-mit-gottes-segen-1.1703183 | title = Spitzenreiter mit Gottes Segen | publisher = rp-online.de | date = 14. 1. 2011 | access-date = 17. 7. 2013| first = Stephan | last = Seeger}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | title = Jürgen Klopp Ein Vorwort | website = Fußball-Gott.com | access-date = 17. 7. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130814125632/http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | archive-date = 14. 8. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Trenerska statistika == ''Zaključno s 31. 5. 2024.'' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Tim !rowspan="2"|Od !rowspan="2"|Do !colspan="5"|Rezultati |- !U!!Pob!!Ner!!Por!!% Pob |- |align=left|[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] |align=left|27. februar 2001. |align=left|30. juni 2008. |270||109||78||83||40,4 |- |align=left|[[Borussia Dortmund]] |align=left|1. juli 2008. |align=left|30. juni 2015. |319||180||69||70||56,4 |- |align=left|[[Liverpool FC|Liverpool]] |align=left|8. oktobar 2015. |align=left|31. maj 2024. |491||299||109||83||60,9 |- !colspan="3" align="center" valign=middle|Ukupno !1080!!588!!256!!236!!54,4 |} == Trofeji == === Trenerski === '''Mainz 05''' *[[2. Bundesliga]]: [[Nogometna 2. Bundesliga 2003/2004.|2003/04]] – treće mjesto (ulazak u 1. ligu) '''Borussia Dortmund''' *[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2010/2011.|2010/11]], [[Nogometna Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]] *[[DFB-Pokal]]: [[DFB-Pokal 2011/2012|2011/12.]] *[[DFL-Superkup]]: [[DFL-Superkup 2013.|2013]], [[DFL-Superkup 2014.|2014]] '''Liverpool''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20.]] *[[FA kup]]: [[FA kup 2021/2022.|2021/22.]] *[[Engleski Liga-kup]]: [[Engleski Liga-kup 2021/2022.|2021/22]], [[Engleski Liga-kup 2023/2024.|2023/24]] *[[FA Community Shield]] [[FA Community Shield 2022.|2022.]] *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2019.|2019.]] *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2019.|2019.]] === Nagrade i postignuća === *[[Nogometni trener godine u Njemačkoj|Trener godine]] u Njemačkoj: 2011, 2012, 2019. *[[Trener mjeseca (Premier League)|Trener mjeseca]] ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): septembar 2016, decembar 2018, mart 2019, august–septembar 2019, novembar 2019–januar 2020, maj 2021, januar 2024. *[[Najbolji nogometni trener (FIFA)|Najbolji trener (FIFA)]]: 2019, 2020. *[[IFFHS najbolji svjetski klupski trener]]: 2019. *[[World Soccer#Dobitnici nagrade|Trener godine]] (''[[World Soccer]]''): 2019. *[[Trener sezone u Premijer ligi Engleske]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22.]] == Također pogledajte == *[[Spisak nogometaša koji su nastupali za samo jedan klub]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Jürgen Klopp}} *[http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp J. Klopp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708144147/http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp |date=8. 7. 2013}} na ''[[Goal.com]]'' *[http://soccerdatabase.eu/player/47819/ J. Klopp] na ''Playerhistory.com'' *[http://www.transfermarkt.de/de/-/aufeinenblick/trainer_118.html J. Klopp] na ''[[Transfermarkt]]u'' {{de simbol}} {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Mainza 05}} {{Treneri Borussije Dortmund}} {{Treneri Liverpoola}} {{Selektori nogometne reprezentacije Njemačke}} }} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{Trener godine - World Soccer}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Klopp, Jürgen}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Stuttgart]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Treneri Liverpoola]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Njemačke]] ee189ikvckcmufk9anck50froevgoxf 3913510 3913508 2026-07-24T10:00:14Z KWiki 9400 3913510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jürgen Klopp | slika = Jürgen Klopp, Liverpool vs. Chelsea, UEFA Super Cup 2019-08-14 04.jpg | opis = Klopp 2019. | punoime = Jürgen Norbert Klopp | nadimak = ''Kloppo'' | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|6|16}} | rodnigrad = [[Stuttgart]] | rodnadržava = [[Zapadna Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 191 cm | pozicija = | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1972–1983. <br/> 1983–1987. | omladinskipogoni = SV Glatten <br> TuS Ergenzingen | godine1 = 1987. | klubovi1 = {{nowrap|[[1. FSV Pforzheim]]}} | nastupi(golovi)1 = 4 (0) | godine2 = 1987–1988. | klubovi2 = {{nowrap|[[Eintracht Frankfurt II]]}} | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1988–1989. | klubovi3 = {{nowrap|[[Viktoria Sindlingen]]}} | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1989–1990. | klubovi4 = {{nowrap|[[Rot-Weiss Frankfurt]]}} | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = 1990–2001. | klubovi5 = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] | nastupi(golovi)5 = 325 (52) | trenergodine = 2001–2008. <br/> 2008–2015. <br/> 2015–2024. <br/> 2026– | trenerklubovi = [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] <br/> [[Borussia Dortmund]] <br/> [[Liverpool FC|Liverpool]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] | zadnjeuređivanje = 24. 7. 2026 }} '''Jürgen Norbert Klopp''' (rođen 16. juna 1967) bivši je [[Njemačka|njemački]] [[nogometaš]] i trener. Trenutno je selektor [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Njemačke]]. ==Igračka karijera== Većinu profesionalne karijere nastupao je za [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] (1990–2001). U početku je igrao kao [[napadač]], ali je 1995. prešao u [[odbrambeni igrač (nogomet)|odbranu]].<ref>{{cite web |url= http://www.worldfootball.net/spieler_profil/juergen-klopp/ |title= Kloppov profil |website= WorldFootball.net |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 22. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130622005056/http://www.worldfootball.net/spieler_profil/juergen-klopp/ |url-status= dead }}</ref> Prije Mainza nastupao je kao amater za više klubova: SV [[Glatten]], TuS [[Ergenzingen]], [[1. FC Pforzheim|Pforzheim]], [[Eintracht Frankfurt II|Eintracht]] (rezervna ekipa), Viktoriju [[Sindlingen]] i [[Rot-Weiss Frankfurt]]. ==Trenerska karijera== ===Mainz 05=== Po završetku igračke karijere Klopp je postavljen za trenera Mainza. Za sedam godina, koliko je tu proveo, uveo je Mainz u Bundesligu prvi put u historiji kluba, a također i u kvalifikacije za [[Kup UEFA]] u sezoni [[Kup UEFA 2005/2006.|2005/06.]] Na kraju sezone [[Fußball-Bundesliga 2006/2007.|2006/07.]] Mainz je ispao u [[2. Fußball-Bundesliga|2. ligu]], ali Klopp je izabrao da ostane u klubu. Ipak, zbog činjenice da se Mainz nije uspio vratiti u 1. ligu, dao je ostavku na kraju sezone [[2. Fußball-Bundesliga 2007/2008.|2007/08.]] ===Borussia Dortmund=== U maju 2008. dobio je ponudu da postane novi trener Borussije Dortmund, potpisavši na kraju dvogodišnji ugovor s klubom koji je prethodnu sezonu završio na razočaravajućem 13. mjestu, predvođen [[Thomas Doll|Thomasom Dollom]]. U svojoj prvoj sezoni u novom klubu doveo je Borussiju do trofeja u njemačkom [[DFL-superkup|superkupu]] pobjedom nad [[Der Klassiker|najljućim rivalom]], [[Bayern München|Bayernom]]<ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |title= Dortmund beat Bayern to retain Super Cup |publisher= [[ESPN]] |date= 23. 7. 2008 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 21. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121021200804/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=557105&sec=europe&cc=5739 |url-status= dead }}</ref>, a u prvenstvu do šestog mjesta. [[Fußball-Bundesliga 2009/2010.|Sljedeću sezonu]] Borussia je završila na petom mjestu, a zatim su uslijedile dvije uzastopne titule prvaka u sezonama [[Fußball-Bundesliga 2010/2011.|2010/11.]] i [[Fußball-Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]]<ref>{{cite web |url= http://au.eurosport.com/football/bundesliga/2010-2011/borussia-dortmund_sto2771532/story.shtml |title= Borussia Dortmund win title |publisher= [[Eurosport]] |date= 1. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web |author= Bob Bensch |url= http://www.businessweek.com/news/2012-04-11/ronaldo-s-hat-trick-restores-real-s-lead-dortmund-beats-bayern |title= Ronaldo’s Hat Trick Restores Real’s Lead; Dortmund Beats Bayern |website= Businessweek.com |date= 11. 4. 2012}}</ref> Osamdeset jedan bod Borussije iz sezone 2011/12. bio je dotad najveći broj bodova u historiji Bundeslige; od toga je 47 bodova osvojeno u proljetnom dijelu prvenstva, što je, također, bio rekord. (Bayern je u sljedećoj sezoni popravio rekord osvojivši 91 bod.) U toj sezoni Borussia je izjednačila Bayernov rekord od 25 pobjeda u sezoni ([[Fußball-Bundesliga 1972/1973.|1972/73]]), a niz od 28 utakmica bez poraza najduži je ikad u Bundesligi.<ref>{{cite web |author= Steffen Potter |url= http://www.uefa.com/memberassociations/association=ger/news/newsid=1797758.html#season+review+germany |title= Season review: Germany |publisher= [[UEFA]] |date= 23. 5. 2012}}</ref> Dana 12. maja 2012. ispisao je novu stranicu u historiji Borussije dovevši je prvi put do dvostruke krune u Njemačkoj pobjedom u finalu [[DFB-Pokal|Kupa]] nad Bayernom od 5:2. Za dvostruku krunu rekao je da je to "bolje nego što je ikad mogao zamisliti".<ref>{{cite web |url= http://zeenews.india.com/sports/football/dortmund-win-domestic-double-beating-bayern_742209.html |title= Borussia Dortmund win domestic double beating Bayern Munich |website= ZeeNews.com |date= 13. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url= http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |title= Dortmund rout Bayern to claim double |publisher= ESPN |date= 12. 5. 2012 |access-date= 22. 11. 2012 |archive-date= 16. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120516032245/http://soccernet.espn.go.com/news/story/_/id/1069150/borussia-dortmund-rout-bayern-munich-to-claim-historic-double?cc=5739 |url-status= dead }}</ref> Forma Borussije tokom [[Fußball-Bundesliga 2012/2013.|sezone 2012/13.]] nije bila tako impresivna kao u prošloj, a Klopp je insistirao na tome da će se njegova ekipa fokusirati na [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|Ligu prvaka]] kako bi se iskupila za loš nastup prethodne sezone. Žrijeb je Borussiju svrstao u tzv. "grupu smrti" s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], [[Real Madrid CF|Real Madridom]] i [[AFC Ajax|Ajaxom]]. Međutim, Borussia nije izgubila nijednu utakmicu, završivši prva u grupi, uz neke impresivne predstave, naročito protiv [[José Mourinho|Mourinhovog]] Reala. Nakon toga je napredovala sve do finala, susrevši se ponovo s Realom u polufinalu. Nakon izvrsne igre u prvoj utakmici u Dortmundu i pobjede 4:1 (sva četiri gola postigao [[Robert Lewandowski|Lewandowski]]) Real je u revanšu ipak slavio s 2:0, ali je ostao kratak za jedan gol u ukupnom rezultatu.<ref>{{cite web|url= http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/01/jurgen-klopp-champions-league-borussia-dortmund|title= Jürgen Klopp targets Champions League final glory for Dortmund|date=30. 4. 2013 |publisher=[[The Guardian]]|access-date=1. 5. 2013}}</ref> U [[Finale UEFA Lige prvaka 2013.|finalu]] je Borussiju čekao njihov najveći rival, Bayern. U neizvjesnoj utakmici pobjedu je odnio Bayern (1:2) golom [[Arjen Robben|Robbena]] u 89. minuti. === Liverpool === [[Datoteka:Jurgen Klopp leaves the pitch at full-time a happy man (34018926193) cropped.jpg|mini|desno|140px|Klopp s [[Liverpool FC|Liverpoolom]] 2017.]] Dana 8. oktobra 2015. potpisao je trogodišnji ugovor s engleskim [[Liverpool FC|Liverpoolom]]. Na klupi je zamijenio [[Brendan Rodgers|Brendana Rodgersa]].<ref name=KloppAppointed>{{cite web|title=Liverpool FC confirm Jürgen Klopp appointment|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/195412-liverpool-fc-confirm-jrgen-klopp-appointment|publisher=Liverpool FC|access-date=8. 10. 2015|date=8. 10. 2015}}</ref><ref name="Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager">{{cite web | author = Ben Smith | title= Liverpool: Jurgen Klopp agrees three-year deal as manager|url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/34469429 |publisher = [[BBC Sport]] | date = 8. 10. 2015 | access-date = 8. 10. 2015}}</ref> Ugovor je 8. jula 2016. produžen do 2022.<ref>{{cite web |title = Jurgen Klopp: Liverpool manager signs six-year contract extension |url = https://www.bbc.com/sport/football/36745294 |publisher = BBC Sport}}</ref> S ''Redsima'' je izborio dva finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] zaredom: [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2018.]] titulu je osvojio [[Real Madrid CF|Real Madrid]] pobjedom [[Finale UEFA Lige prvaka 2018.|3:1]], a [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2019.]] Liverpool je bio bolji od [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] s [[Finale UEFA Lige prvaka 2019.|2:0]], što je klubu šesta titula evropskog klupskog prvaka, a Kloppu prva. Godine 2020. osvojio je [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]]. Klub je napustio po završetku sezone [[Premier League 2023/2024.|2023/24]], rekavši da je "ostao bez energije" i da će napraviti pauzu u trenerskom poslu.<ref>{{Cite web |date= 26. 1. 2024 |title= Jürgen Klopp announces decision to step down as Liverpool manager at end of season |url= https://www.liverpoolfc.com/news/jurgen-klopp-announces-decision-step-down-liverpool-manager-end-season |access-date= 26. 1. 2024 |publisher= Liverpool FC |language=en}}</ref> === Reprezentacija Njemačke === Dana 24. jula 2026. imenovan je selektorom [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Njemačke]], zamijenivši [[Julian Nagelsmann|Juliana Nagelsmanna]], koji je podnio ostavku nakon neuspjeha na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/nogomet/veliki-povratak-jurgena-kloppa-postao-je-novi-selektor-njemacke/260724074 |title= Veliki povratak Jürgena Kloppa, postao je novi selektor Njemačke |website= [[klix.ba]] |date= 24. 7. 2026 |access-date= 24. 7. 2026}}</ref> == Posttrenerska karijera == U oktobru 2024. objavljeno je da je potpisao četverogodišnji ugovor s [[Austrija|austrijskom]] [[Kompanija|kompanijom]] [[Red Bull GmbH|Red Bull]], u čijem je vlasništvu više nogometnih klubova širom svijeta, kao njihov šef globalnog nogometa, s početkom od 1. januara 2025. Također je objavljeno da u tom ugovoru postoji izlazna klauzula koja mu dozvoljava da se prijavi za posao selektora [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Njemačke]] ako i kada s njega odstupi [[Julian Nagelsmann]].<ref>{{Cite news |author=John Brewin |date= 9. 10. 2024 |title= Jürgen Klopp returning to football as Red Bull's 'head of global soccer' |url= https://www.theguardian.com/football/2024/oct/09/jurgen-klopp-returning-to-football-as-red-bull-head-of-global-soccer |access-date= 9. 10. 2024 |work= The Guardian |language=en-GB |issn= 0261-3077}}</ref> == TV-karijera == Od 2005. redovno se pojavljivao kao stručni komentator na njemačkoj [[televizija|TV-stanici]] [[ZDF]], dajući svoje utiske o igrama [[Nogometna reprezentacija Njemačke|njemačke reprezentacije]]. Dvostruki je dobitnik ''[[Deutscher Fernsehpreis]]a'' (2006, 2010). Ugovor mu je istekao nakon [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Eura 2008.]] Naslijedio ga je [[Oliver Kahn]]. Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010.]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] radio je za [[RTL Television|RTL]] uz [[Günther Jauch|Günthera Jaucha]]. == Reklamne aktivnosti == Kloppovu popularnost za svoje reklame iskoristile su [[kompanija|kompanije]] [[Puma (kompanija)|Puma]] (sportska oprema), [[Opel]] ([[automobil]]i) i [[Bundesverband der Deutschen Volksbanken und Raiffeisenbanken]] ([[bankarstvo]]).<ref>{{cite web |url=http://www.horizont.net/aktuell/medien/pages/protected/Schleichwerbevorwuerfe-Wie-Juergen-Klopp-den-Opel-Adam-in-Szene-setzt_115559.html |title=Schleichwerbevorwürfe: Wie Jürgen Klopp den Opel Adam in Szene setzt |first=David |last=Hein |periodical=Horizont |publisher=[[Deutscher Fachverlag]] |location=Frankfurt |date=13. 7. 2013 |access-date=29. 9. 2013 |archive-date=15. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130715040240/http://www.horizont.net/aktuell/medien/pages/protected/Schleichwerbevorwuerfe-Wie-Juergen-Klopp-den-Opel-Adam-in-Szene-setzt_115559.html |url-status=dead }} {{de simbol}}</ref> Prema ''Horizontu'', njemačkom magazinu specijaliziranom za reklamnu industriju, i poslovnom sedmičniku ''[[Wirtschaftswoche]]u'', Kloppova uloga "ambasadora brenda" za Opel pomogla je toj kompaniji, koja se muči s problemima da poveća prodaju.<ref name="Horizont_111632">{{cite web |url=http://www.horizont.net/aktuell/marketing/pages/protected/New-Car-Monitor-Kloppo-macht-sich-fuer-Opel-bezahlt_111632.html |title=New Car Monitor: Kloppo macht sich für Opel bezahlt |date=28. 11. 2012 |author=fo |periodical=Horizont |publisher=Deutscher Fachverlag |location=Frankfurt |access-date=29. 9. 2013 |archive-date=1. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121201032044/http://www.horizont.net/aktuell/marketing/pages/protected/New-Car-Monitor-Kloppo-macht-sich-fuer-Opel-bezahlt_111632.html |url-status=dead }} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite news|url= http://www.wiwo.de/unternehmen/auto/brandindex-juergen-klopp-reisst-opel-aus-dem-imagetief/8824344.html |title=BrandIndex: Jürgen Klopp reißt Opel aus dem Imagetief |first=Holger |last=Geißler |date=23. 9. 2013 |periodical= [[Wirtschaftswoche]] |publisher= Verlagsgruppe [[Handelsblatt]] | location= [[Düsseldorf]] |access-date=29. 9. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Privatni život == Trenutno je u drugom [[brak]]u, a s prvom suprugom ima sina Marca, koji je igrao za [[Borussia Dortmund II|Borussiju Dortmund II]] prije nego što se povukao zbog povrede.<ref>{{cite web | url = http://www.guardian.co.uk/football/2013/may/21/jurgen-klopp-borussia-dortmund-champions-league?CMP=twt_gu | title = Jürgen Klopp rallies neutrals to support 'special' Borussia Dortmund | publisher = The Guardian | date = 21. 5. 2013 | access-date = 17. 7. 2013 | first = Donald | last = McRae}}</ref> Godine 1995. završio je studij iz područja [[Sportske nauke|sportskih nauka]] na [[Frankfurtski univerzitet|Goetheovom univerzitetu]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] na [[Majna|Majni]]. Tema njegovog diplomskog rada bila je [[brzo hodanje]] (''Walking – Bestandsaufnahme und Evaluationsstudie einer Sportart für alle'').<ref>{{cite web | url = http://www.sueddeutsche.de/bildung/dortmund-trainer-klopp-im-hoersaal-kabarettist-im-kapuzenpulli-1.1410108 | title = Kabarettist im Kapuzenpulli | website = sueddeutsche.de | date = 11. 7. 2012 | access-date = 17. 7. 2013 | author = Ulrich Hartmann}} {{de simbol}}</ref> Po vjeroispovijesti je [[protestantizam|protestant]] i često ističe svoju vjeru u javnosti. U više intervjua i evangelističkih publikacija navodi da je [[Isus]] osnova njegovog života.<ref>{{cite web | url = http://www.bild.de/sport/fussball/juergen-klopp/gott-findet-mich-in-ordnung-22258042.bild.html | title = <nowiki>Klopp: "Gott findet mich in Ordnung"</nowiki> | publisher=[[Bild]]| date = 24. 1. 2012 | access-date = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fr-online.de/sport/bvb-trainer-klopp-interview-gott--klopp--bist-du-ein-penner-,1472784,17213236.html | title = Gott, Klopp, bist du ein Penner! | website = fr-online.de | date = 10. 9. 2012 | access-date = 17. 7. 2013}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.rp-online.de/sport/fussball/bundesliga/spitzenreiter-mit-gottes-segen-1.1703183 | title = Spitzenreiter mit Gottes Segen | publisher = rp-online.de | date = 14. 1. 2011 | access-date = 17. 7. 2013| first = Stephan | last = Seeger}} {{de simbol}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | title = Jürgen Klopp Ein Vorwort | website = Fußball-Gott.com | access-date = 17. 7. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130814125632/http://www.fussball-gott.com/juergenklopp.php | archive-date = 14. 8. 2013}} {{de simbol}}</ref> == Trenerska statistika == ''Zaključno s 31. 5. 2024.'' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Tim !rowspan="2"|Od !rowspan="2"|Do !colspan="5"|Rezultati |- !U!!Pob!!Ner!!Por!!% Pob |- |align=left|[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] |align=left|27. februar 2001. |align=left|30. juni 2008. |270||109||78||83||40,4 |- |align=left|[[Borussia Dortmund]] |align=left|1. juli 2008. |align=left|30. juni 2015. |319||180||69||70||56,4 |- |align=left|[[Liverpool FC|Liverpool]] |align=left|8. oktobar 2015. |align=left|31. maj 2024. |491||299||109||83||60,9 |- !colspan="3" align="center" valign=middle|Ukupno !1080!!588!!256!!236!!54,4 |} == Trofeji == === Trenerski === '''Mainz 05''' *[[2. Bundesliga]]: [[Nogometna 2. Bundesliga 2003/2004.|2003/04]] – treće mjesto (ulazak u 1. ligu) '''Borussia Dortmund''' *[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2010/2011.|2010/11]], [[Nogometna Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]] *[[DFB-Pokal]]: [[DFB-Pokal 2011/2012|2011/12.]] *[[DFL-Superkup]]: [[DFL-Superkup 2013.|2013]], [[DFL-Superkup 2014.|2014]] '''Liverpool''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20.]] *[[FA kup]]: [[FA kup 2021/2022.|2021/22.]] *[[Engleski Liga-kup]]: [[Engleski Liga-kup 2021/2022.|2021/22]], [[Engleski Liga-kup 2023/2024.|2023/24]] *[[FA Community Shield]] [[FA Community Shield 2022.|2022.]] *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|2018/19]] *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2019.|2019.]] *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2019.|2019.]] === Nagrade i postignuća === *[[Nogometni trener godine u Njemačkoj|Trener godine]] u Njemačkoj: 2011, 2012, 2019. *[[Trener mjeseca (Premier League)|Trener mjeseca]] ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): septembar 2016, decembar 2018, mart 2019, august–septembar 2019, novembar 2019–januar 2020, maj 2021, januar 2024. *[[Najbolji nogometni trener (FIFA)|Najbolji trener (FIFA)]]: 2019, 2020. *[[IFFHS najbolji svjetski klupski trener]]: 2019. *[[World Soccer#Dobitnici nagrade|Trener godine]] (''[[World Soccer]]''): 2019. *[[Trener sezone u Premijer ligi Engleske]]: [[Premier League 2019/2020.|2019/20]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22.]] == Također pogledajte == *[[Spisak nogometaša koji su nastupali za samo jedan klub]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Jürgen Klopp}} *[http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp J. Klopp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130708144147/http://www.goal.com/en/people/germany/2545/j%C3%BCrgen-klopp |date=8. 7. 2013}} na ''[[Goal.com]]'' *[http://soccerdatabase.eu/player/47819/ J. Klopp] na ''Playerhistory.com'' *[http://www.transfermarkt.de/de/-/aufeinenblick/trainer_118.html J. Klopp] na ''[[Transfermarkt]]u'' {{de simbol}} {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Mainza 05}} {{Treneri Borussije Dortmund}} {{Treneri Liverpoola}} {{Selektori nogometne reprezentacije Njemačke}} }} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{Trener godine - World Soccer}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Klopp, Jürgen}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Stuttgart]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Mainza 05]] [[Kategorija:Treneri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Treneri Liverpoola]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Njemačke]] db06xlxeuyscrjiuw8dr7wa6darpugn Keith O'Brien 0 178523 3913520 3703431 2026-07-24T11:01:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913520 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} [[Datoteka:A photo of the Cardinal Keith Michael Patrick O'Brien.jpg|mini|O'Brien 2007.]] '''Keith Michael Patrick O'Brien''' (17. mart 1938 – 19. mart 2018) bio je škotski [[kardinal]] [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Služio je kao [[nadbiskup svetoandrijski i edinburški]] od 1985. do 2013. Uzdignut je u kardinalat 2003. Kardinal O'Brien bio je vođa [[Rimokatolička crkva u Škotskoj|Rimokatoličke crkve u Škotskoj]]<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1582371/Cardinal-Keith-OBrien-condemns-Gordon-Brown-over-monstrous-embryo-Bill.html Cardinal O'Brien, the Church's leader in Scotland], [[Daily Telegraph]], 18. april 2008.</ref><ref>[http://www.holyrood.com/content/view/530/10524/ He was the leader of Scotland’s 800,000 or so Catholics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160114180151/https://www.holyrood.com/content/view/530/10524/|date=14. 1. 2016}}, Interview - Cardinal Keith O'Brien, [[Holyrood Magazine]], 8. juni 2007.</ref> i predsjednik njene [[Škotska biskupska konferencija|biskupske konferencije]]. U novembru 2012. godine predao je svoje odreknuće od uprave Nadbiskupije svetoandrijske i edinburške zbog nadolazećeg 75. rođendana, a odreknuće je papa konačno prihvatio 18. februara 2013. godine i obznanio ga javnosti 25. februara 2013.<ref name="resignationtext">{{cite news | url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-21575931| title=Cardinal Keith O'Brien resignation: Statement in full | publisher=BBC News | date=25. februar 2013 | access-date=25. 2. 2013 | author=}}</ref> Objavu njegova odreknuća pratile su optužbe za neprimjereno postupanje prema mladim klericima tokom 1980-ih.<ref name="bbcresignation">{{cite news | url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-21572724 | title=Cardinal Keith O'Brien resigns as Archbishop | publisher=BBC News | date=25. februar 2013 | access-date=25. februar 2013 | author=Pigott, Robert}}</ref> ==Rani život== O’Brien je rođen u [[Ballycastle, grofovija Antrim|Ballycastleu]] u [[grofovija Antrim|grofoviji Antrimu]] u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] 17. marta 1938. godine. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja u Ballycastleu preselio se s porodicom u [[Škotska|Škotsku]] gdje mu je otac služio u [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevskoj ratnoj mornarici]] u [[Faslane]]u, ispočetka polazeći osnovnu školu sv. Stjepana u [[Dalmuir]]u nakon koje nastavlja školovanje u [[Srednja škola Naše Gospe i sv. Patrika|Srednjoj školi Naše Gospe i sv. Patrika]] u [[Dumbarton]]u. Njegova porodica se zatim preselila u [[Edinburgh]] gdje je dovršio svoje srednjoškolsko obrazovanje na [[Akademija sv. Križa|Akademiji svetog Križa]] prije nego što je počeo studirati na [[Univerzitet u Edinburghu|Univerzitetu u Edinburghu]] gdje je stekao diplomirao [[hemija|hemiju]] 1959. (a potom i diplomu u obrazovanju 1966.). Studirao je za svećenika na [[Kolegij sv. Andrije u Drygrangeu|Kolegiju sv. Andrije u Drygrangeu]] u [[Roxburghshire]]u, a za svećenika ga je zaredio 3. aprila 1965. njegov prethodnik kardinal [[Gordon Gray (kardinal)|Gordon Gray]]. Prvobitno je služio kao kurat na Svetom Križu u Edinburghu od 1965. do 1966. godine, pritom stekavši učiteljski certifikat na [[Obrazovni kolegij u Moray Houseu|Obrazovnom kolegiju u Moray Houseu]]. Tokom sljedećih 5 godina, od 1966. do 1971., radio je u grofovijskom vijeću [[Fife]]a kao učitelj matematike i nauka; služio je također kao kapelan u Srednjoj školi sv. Kolumbe, prvobitno u [[Cowdenbeath]]u a potom u [[Dunfermline]], istovremeno asistirajući u župi sv. Brigite u Cowdenbeathu. Zatim je radio puno radno vrijeme kao župni apostolat pri Sv. Patriku u [[Kilsyth]]u od 1972. do 1975., a zatim pri Sv. Mariji u [[Bathgate]]u od 1975. sve do 1978. Službovao je kao duhovni direktor studenata na Kolegiju sv. Andrije u Drygrangeu od 1978. do 1980., a zatim kao rektor [[Blairski kolegij|Kolegija sv. Marije u Blairsu]], mlađi sjemeništarac blizu [[Aberdeen]]a od 1980. do 1985. godine. ==Nadbiskup svetoandrijski i edinburški== Kardinal O’Brien imenovan je nadbiskupom svetoandrijskim i edinburškim 30. maja 1985. godine, a zaredio ga je u episkopat kardinal Gray, tadašnji [[nadbiskup emeritus]] svetoandrijski i edinburški, u katedrali sv. Marije u Ediburghu 5. maja 1985. godine. [[Papa Ivan Pavao II.]] učinio ga je [[kardinal svećenik|kardinalom svećenikom]] ''[[Sveti Joakim i Ana na Tuskulanu|Svetih Joakima i Ane na Tuskulanu]]'' 21. oktobra 2003. godine. Kardinal je imenovan bailom Velikog križa časti i pobožnosti [[Suvereni malteški vojni red|Suverenog malteškog vojnog reda]] 2005., postavljen za velikog priora Škotskog namjesništva [[Viteški Red Svetog Groba u Jeruzalemu|Viteškog reda Svetog groba u Jeruzalemu]] 2001. i postavljen za viteza Velikog križa (KGCHS, engl. ''Knight Grand Cross'') istog reda 2003. godine. O'Brienu je dodijeljen počasni stepen doktora prava na Univerzitetu sv. Franje Ksaverskog u Antigonishu u Novoj Škotskoj u [[Kanada|Kanadi]] 2004. godine; dodijeljen mu je počasni stepen doktora teologije na Univerzitetu u St Andrewsu 2004. i dodijeljen mu je počasni stepen doktora teologije na Univerzitetu u Edinburghu također 2004. godine. Apostolski administrator Biskupije argyllske i ostrvske bio je od 1996. do 1999. kada je biskup Ian Murray preuzeo biskupiju. O'Brien je učestvovao na [[konklave 2005.|papskim konklavama 2005.]] u kojima je izabran [[papa Benedikt XVI.]] U iščekivanju posjeta pape Benedikta Engleskoj i Škotskoj 2010. godine O'Brien i [[Vincent Nichols]], [[Nadbiskupija westminsterska|nadbiskup westminsterski]], izjavili su da je kriza u koju je bio upleten [[Seán Brady]], [[Nadbiskupija armaška|nadbiskup armaški]], oko optužbi o zlostavljanju koje su provodili svećenik [[Brendan Smyth (svećenik)|Brendan Smyth]] i ostali klerici, stvar irske Katoličke Crkve i da ona ne bi smjela zasjeniti posjeta pape Benedikta. O’Briena i Vincenta Nicholsa upitali su hoće li papa na optužbe podignute protiv Crkve o klerikalnom spolnom uznemirivanju odgovoriti tokom svoje četverodnevne posjete - prve papine posjete [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] od posjete pape Ivana Pavla II. 1982. godine. “''Ne znamo da li će se osvrnuti na tu temu. Poprilično smo različita zemlja od Irske ili [[Francuska|Francuske]] ili bilo koje druge. U osnovi ne znam da li će istaknuti ovu pojedinačnu temu,''” rekao je kardinal O’Brien, dok je nadbiskup Nichols rekao da engleski, velški i škotski biskupi imaju “robusna” pravila radi zaštite djece.<ref>{{cite web|url=http://www.irishtimes.com/newspaper/ireland/2010/0317/1224266442376.html |title=Crisis will not overshadow UK visit by Pope Benedict, say church leaders |publisher=Irishtimes.com |date=3. mart 2010 |access-date=29. april 2012}}</ref> O'Brien je prvobitno namjeravao učestvovati u [[konklave 2013.|konklavama 2013.]] radi izbora nasljednika pape Benedikta XVI.,<ref>{{cite web|author=David M. Cheney |url=http://www.catholic-hierarchy.org/event/c2013.html |title=Conclave - 2013 [Catholic-Hierarchy&#93; |publisher=Catholic-hierarchy.org |date= |access-date=24. februar 2013}}</ref> ali je otkazao svoje učešće zbog svog odreknuća u februaru iste godine.<ref>{{cite web|author=David M. Cheney |url=http://www.catholic-hierarchy.org/event/c2013.html |title=Conclave - 2013 [Catholic-Hierarchy&#93; |publisher=Catholic-hierarchy.org |date= |access-date=24. februar 2013}}</ref> ===Kurijalna imenovanja=== Nakon što je promoviran u kardinala O’Brien je postavljen za člana [[Papinsko vijeće za sredstva društvenih komunikacija|Papinskog vijeća za sredstva društvenih komunikacija]] i također člana Papinskog vijeća za pastoral selilaca i putnika. Trenutno je predsjednik Škotske biskupske konferencije i obavlja razne zadaće na zahtjev ostalih članova konferencije. Ponekad ga neškoti nazivaju "primasom Škotske",<ref>[http://www.theyworkforyou.com/debates/?id=2009-03-27a.556.0 "In his speech on his ten-minute Bill, he mentioned that Cardinal O'Brien, the Primate of Scotland, had made a public statement..."], [[Evan Harris]] MP, [[Oxford West & Abingdon]], [[Liberal Democrats|Liberal Democrat]], 27. mart 2009.</ref> međutim takav naslov mu nije nikada službeno dodijeljen niti u Škotskoj postoji presedan za položaj [[primas]]a. ==Misionarsko zanimanje== [[Datoteka:Coat of arms of Keith O'Brien.svg|thumb|right|"Služite Gospodinu u veselju"]] O'Brien je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za strane misije, posjetivši teritoriju koju je prethodno usvojila njegova nadbiskupija - [[Bauchi]] u sjevernoj [[Nigerija|Nigeriji]] - u dvije prilike. Također je posjetio svoje svećenike koji su bili na posudbi u biskupijama Srednje Amerike, posjetivši [[Salvador]] tri puta i [[Chiapas]] u [[Meksiko|Meksiku]] dva puta, a otputovao je i u [[Gvatemala|Gvatemalu]]. Kao direktor [[Škotski katolički međunarodni fond za pomoć|Škotskog katoličkog međunarodnog fonda za pomoć]] (SCIAF, engl. ''Scottish Catholic International Aid Fund''), kardinal je posjetio projekte pomognute iz Škotske tokom sljedećih godina: [[Ruanda|Ruandu]] i [[Demokratska Republika Kongo|Demokratsku Republiku Kongo]] 2004., [[Etiopija|Etiopiju]] 2005., te [[Darfur]] u [[Sudan]]u 2006. godine. Iste godine O'Brien je promovirao razne projekte u Biskupiji mošijskoj u [[Tanzanija|Tanzaniji]] koje su podupirale Srednja škola sv. Križa i župa sv. Ivana u [[Portobello, Edinburgh|Portobellu]]. Također je posjetio [[Indija|Indiju]] početkom 2007. godine, a pozvan je u posjet [[Peking]]u i [[Šangaj]]u u [[Kina|Kini]] te [[Hanoi]]u u [[Vijetnam]]u. ==Pogledi== Ponekad nazivan "kardinalom kontroverzi"<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/scotland/6707465.stm |title=Scotland &#124; The 'Cardinal of Controversy' |publisher=BBC News |date=31. maj 2007 |access-date=29. 4. 2012}}</ref> O'Brien često o temama bliskim njegovom srcu govori sasvim otvoreno. Godine 1999. na [[biskupska sinoda|Evropskoj biskupskoj sindodi]] O'Brien je odgovorio koga smatra prikladnim za sljedećeg nadbiskupa [[westminster]]skog nakon smrti [[kardinal]]a [[Basil Hume|Basila Humea]] [[O.S.B.]] Obično biskupi na ovakvu vrstu pitanja odgovaraju vrlo diplomatski ako uopće i odgovore. O'Brien je naprasno imenovao svog kandidata oca [[Timothy Radcliffe|Timothyja Radcliffea]], meštra generala [[dominikanci|dominikanskog]] reda ([[crni fratri|crnih fratara]]). Na toj sinodi Radcliffe se osvrnuo ka O'Brienovom srcu. Postoji kriza autoriteta prisutna u Crkvi, rekao je Radcliffe, međutim odgovor ne može biti ''veći'' naglasak na autoritetu. U prisustvu pape, Radcliffe je nastavio: Crkva ne bi trebala govoriti samo ''o'' siromašnim, razvedenim, ženama koje su imale abortus, homoseksualcima, već uzeti ka srcu ''njihova'' iskustva, jesti njihov kruh, uzeti ono što oni mogu ponuditi. 'Oni nas okrivljuju da smo se povezali s lošim ljudima, međutim mi imamo dobru prednost'.<ref>{{cite web|url=http://www.trouw.nl/krantenarchief/2001/07/03/2365391/Een_kwajongenspassie_voor_de_waarheid.html |title=archiveDay |language = nl |publisher=Trouw.nl |date= |access-date=29. 4. 2012}}</ref> ===Škotska nezavisnost === U intervjuu sa filozofom profesorom Johnom Haldaneom sa [[Univerzitet u St Andrewsu|Univerziteta u St Andrewsu]], objavljenom u ''[[Catholic Herald]]u'' u oktobru 2006. godine, O'Brien je izjavio da će biti "sretan" ako Škoti budu glasali za [[Nezavisnost Škotske|nezavisnost]] te predvidio da će nezavisnost stići "vrlo skoro". Povukao je paralele s nezavisnošću [[Rimokatolička Crkva u Škotskoj|Rimokatoličke Crkve u Škotskoj]]: "teško je tvrditi da je crkvena nezavisnost prihvatljiva, a politička nezavisnost nije".<ref>[http://scotlandonsunday.scotsman.com/index.cfm?id=1527572006 Catholic leader backs Scottish independence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061017233423/http://scotlandonsunday.scotsman.com/index.cfm?id=1527572006|date=17. 10. 2006}}, ''[[Scotland on Sunday]]'', 15. oktobar 2006.</ref> ===Homoseksualnost=== Prije uzdignuća u kardinala O'Brien je smatran liberalom po pitanju homoseksualnosti, navodeći mnoge homoseksualne svećenike u Crkvi.<ref>The Telegraph, oktobar 2003.</ref> Godine 2005. O'Brien je prekorio biskupa [[Joseph Devine|Josepha Devinea]] koji je predlagao da homoseksualcima ne bi smjelo dopustiti poučavanje u katoličkim školama komentirajući "nemam nikakvih problema sa ličnim životom neke osobe sve dok se ne šepuri svojom seksualnošću".<ref>The Scotsman, 28. mart 2005.</ref> U maju 2005. rekao je [[zastupnik Škotskog parlamenta|zastupnicima Škotskog parlamenta]] da su homoseksualci "zatočenici seksualnih aberacija", usporedivši homoseksualce sa zatvorenicima u [[Zatvor Njenog Veličanstva u Edinburghu|zatvoru Saughtonu]].<ref>The Herald, 6. maj 2005.</ref> U januaru 2006. kritizirao je [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|westminsterske]] [[parlamentarni zastupnik|parlamentarce]] zbog uvođenja [[civilno partnerstvo|civilnog partnerstva]] u UK te [[Škotski parlament|holyroodske]] članove zbog liberalizacije zakona o razvodu u Škotskoj.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/scotland/4571190.stm Cardinal in family life broadside], [[BBC]], 1. januar 2006.</ref> U julu 2006. usprotivio se prijedlozima promjene zakona kojim se zahtijevalo da katoličke agencije za usvajanje omoguće usvajanje djece homoseksualcima na jednak način kao i heteroseksualcima, nazvavši te promjene [[totalitarizam|totalitarnima]].<ref>Sunday Times, 24. juli 2006.</ref> Godine 2011. kritizirao je "agresivan sekularizam" denuncirajući ono što je tvrdio da su načini na koje se kršćane sprječava da djeluju u skladu sa svojim uvjerenjima jer odbijaju usvojiti takve životne stilove.<ref>BBC website, 24. april 2011.</ref> U decembru 2011. O'Brien je ponovio kontinuiranu opoziciju Katoličke Crkve civilnim partnerstvima i predložio da ne bi trebali postojati zakoni koji 'olakšavaju' istospolne zajednice, nazvavši ih "štetnima" s tvrdnjom; “empirijski dokaz je jasan, istospolne zajednice su očigledno štetne za medicinsko, emocionalno i duhovno blagostanje onih koji su u njih uključeni, nijedno milosrdno društvo ne bi nikad smjelo donijeti zakone radi olakšavanja ili promoviranja takvih zajednica, svojim djelima nismo uspjeli pomoći onima koji se bore sa svojom istospolnom privlačnošću i širim društvom.<ref name="Metro.co.uk">{{cite web |url=http://www.metro.co.uk/news/892154-cardinal-keith-obrien-causes-twitter-fury-after-today-comments-on-gay-marriage |title=Cardinal Keith O'Brien causes Twitter fury after Today comments on gay marriage |publisher=Metro.co.uk |date=5. mart 2012 |access-date=29. april 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121127014122/http://www.metro.co.uk/news/892154-cardinal-keith-obrien-causes-twitter-fury-after-today-comments-on-gay-marriage |archive-date=27. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> Dana 5. marta 2012. godine O'Brien je kritizirao koncept [[istospolni brak|istospolnog braka]] na [[BBC Radio 4|BBC-jevu Radiju 4]], rekavši da će osramotiti Ujedinjenu Kraljevinu<ref>{{cite web|author=Comment |url=http://www.telegraph.co.uk/comment/9121424/We-cannot-afford-to-indulge-this-madness.html |title=telegraph.co.uk |publisher=telegraph.co.uk |date= |access-date=29. april 2012}}</ref> i da će promoviranje takvih stvari dodatno degenerirati društvo.<ref name="Metro.co.uk"/> Konzervativni parlamentarac [[Margot James]], koji je bio smatran jednim od najutjecajnijih gay ljudi 2009. godine,<ref>[http://www.independent.co.uk/news/uk/this-britain/gay-power-the-pink-list-406297.html "Gay Power: The Pink List 2009"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200905140456/https://www.independent.co.uk/news/uk/this-britain/gay-power-the-pink-list-406297.html|date=5. 9. 2020}} [[The Independent]], 2. juli 2009.</ref> nazvao je te komentare "zastrašivačkim" i izjavio: "Mislim da je to potpuno neprihvatljiv način za jednog prelata da tako govori. Mislim da vlada uopće ne nastoji prisiliti katoličke Crkve da provode gay ženidbe. Riječ je o čisto građanskoj stvari." Zamjenica voditelja kluba Laburističke stranke [[Harriet Harman]] rekla je, "mi smo imali predrasude, diskriminaciju i homofobiju stotinama godina. To nikako nije opravdanje [...] ne želim da iko osjeća da je to dopuštenje za poticanje predrasuda."<ref>{{cite web|author=Comment |url=http://www.guardian.co.uk/world/2012/mar/04/catholic-leader-government-gay-marriage |title=Catholic leader calls government's gay marriage plans 'madness' |publisher=guardian.co.uk |date=4. mart 2012. |access-date=16. juli 2012}}</ref> [[Dan Hodges]] napisao je: "Ne mogu se sjetiti kada sam posljednji put pročitao moralno i intelektualno propaliju tričariju nekog starijeg člana klera."<ref>{{cite web |author=Comment |url=http://blogs.telegraph.co.uk/news/danhodges/100141250/gay-marriage-people-of-faith-need-a-better-spokesman-than-cardinal-keith-obrien/ |title=Gay marriage: people of faith need a better spokesman than Cardinal Keith O'Brien |publisher=telegraph.co.uk |date= |access-date=16. juli 2012 |archive-date=25. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130125093910/http://blogs.telegraph.co.uk/news/danhodges/100141250/gay-marriage-people-of-faith-need-a-better-spokesman-than-cardinal-keith-obrien/ |url-status=dead }}</ref> [[Stonewall (dobrotvori)|Stonewall]], lobistička grupa sa sjedištem u Londonu koja se protivi napadima na lezbijke, gejeve i biseksualce,<ref>{{cite web |url=http://www.stonewall.org.uk/about_us/2532.asp |title=Brief overview of Stonewall |publisher=Stonewall.org.uk |date= |access-date=24. februar 2013 |archive-date=1. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090901220847/http://www.stonewall.org.uk/about_us/2532.asp |url-status=dead }}</ref> dodijelila je O'Brienu nagradu "Bigota godine" na svojoj godišnjoj dodjeli nagrada u novembru 2012.<ref>Tom Peck, [http://www.independent.co.uk/news/people/news/britains-most-senior-catholic-is-named-bigot-of-the-year-8274698.html "Britain's most senior Catholic is named 'Bigot of the Year'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127161411/http://www.independent.co.uk/news/people/news/britains-most-senior-catholic-is-named-bigot-of-the-year-8274698.html |date=27. 1. 2013 }}, ''The Independent'', 2. novembar 2012.</ref> Nagradu je kritizirao prvi ministar Škotske [[Alex Salmond]] nazvavši je "jasno pogrešnom" i "nepoticajnom za pravu i dostojanstvenu debatu o važnom pitanju ravnopravnosti u Škotskoj".<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-20175530 |title=BBC News - Storm over Stonewall's Cardinal Keith O'Brien 'bigot' award |publisher=Bbc.co.uk |date=2. novembar 2012. |access-date=24. februar 2013}}</ref> Slično tome, Stonewallovi pokrovitelji [[Barclays]] zaprijetili su da će povući financiranje ako se nagrada ne obustavi. Dana 23. februara 2013. ''[[The Observer]]'' je objavio iskaze četvorice članova škotskog katoličkog klera (sadašnjih ili bivših svećenika) s tvrdnjama da je u ranim 1980-ima kardinal O'Brien zloupotrebljavao svoj položaj kao član crkvene hijerarhije upućujući im neželjene homoseksualne ponude.<ref name="The Observer 23 02 2013">{{cite web|author=Catherine Deveney |url=http://www.guardian.co.uk/world/2013/feb/23/cardinal-keith-o-brien-accused-inappropriate |title=UK's top cardinal accused of 'inappropriate acts' by priests |publisher=Guardian |date= |access-date=24. februar 2013}}</ref> (Vidi [[#Navodna "neprikladna djela"|navodna "neprikladna djela"]] naprijed.) ===Političari koji podupiru abortus=== U maju 2007. godine nagovarao je katolike da odbace političke kandidate koji podupiru ono što je nazvao "društvenim zlom" abortusa, te rekao da takvi katolički političari ne bi trebali očekivati da će ostati puni članovi Crkve.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/scotland/6706743.stm Cardinal sounds abortion warning], [[BBC]], 31. maj 2007.</ref> ===Zakon o zamecima=== Tokom marta 2008. O'Brien je istaknuo pitanje zakona o [[zametak|zamecima]] koji je predočen parlamentu, denuncirajući vladu za "monstruozan napad na ljudska prava" kroz svoje "zlo" potvrđivanje "frankensteinskih" eksperimenata. Neki naučnici sugerirali su da kardinal namjerno upotrebljava podjarivački jezik da podbode na protivljenje zakonu; drugi su tvrdili da se pridržava morala i prisiljava vladu da dopusti parlamentarcima da slobodno glasaju o ovom pitanju. (Gordon Brown je izvorno nametnuo disciplinu laburističkim parlamentarcima što je značilo da moraju poduprijeti zakon bez obzira na lična uvjerenja.)<ref>{{cite web|author=Objavljeno u petak, 21. mart 2008. u 9:27 |url=http://news.scotsman.com/politics/Cardinal-O39Brien-attacks-embryo-research.3903501.jp |title=Cardinal O'Brien attacks embryo research - Scotsman.com News |publisher=News.scotsman.com |date=21. mart 2008. |access-date=29. april 2012}}</ref><ref>{{cite news |author=Post |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/scotland/article3603020.ece |title=Cardinal Keith O'Brien branded a 'liar' on embryo research by Labour peer |publisher=Times Online |date= |access-date=29. 4. 2012 |archive-date=17. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517052052/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/scotland/article3603020.ece |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.4rfv.co.uk/nationalnews.asp?id=73347</ref> Kardinal je postavio video na [[YouTube]] u kojem iznosi svoja vjerovanja koja se tiču Zakona o čovječjoj embriologiji i fertilizaciji. Kratki video snimljen je na DVD-u i poslan svakom zastupniku u parlamentu.<ref>{{cite web|url=http://www.dailyrecord.co.uk/news/scottish-news/2008/04/11/cardinal-keith-o-brien-sparks-new-embryo-debate-with-youtube-video-86908-20378964/ |title=Cardinal Keith O'Brien sparks new embryo debate with YouTube video |publisher=The Daily Record |date= |access-date=29. april 2012}}</ref> U videu O'Brien objašnjava da se ne protivi medicinskom istraživanju — zapravo on podupire istraživanje odraslih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] — ali se protivi upotrebi zametaka koji će se uništiti nakon istraživanja. U videu je također izrazio zabrinutost za "humano-animalne hibride". ===Novi laburist=== U februaru 2010. godine [[državni sekretar za Škotsku]] [[Jim Murphy]] izjavio je da je vjera bila "u samim temeljima Laburističke stranke."<ref>{{cite web|url=http://www.dailyrecord.co.uk/news/scottish-news/2010/02/24/cardinal-keith-o-brien-hits-out-at-labour-for-ignoring-religious-views-86908-22066565/ |title=Cardinal Keith O'Brien hits out at Labour for 'ignoring' religious views |publisher=The Daily Record |date= |access-date=29. april 2012}}</ref> O'Brien je odgovorio na ove tvrdnje rekavši da je "srdačno pozdravio ovaj sentiment" ali istaknuo da bi "opipljivi primjer kojim bi Vlada tokom protekle decenije priznala ili potvrdila religijske vrijednosti također bio srdačno pozdravljen. Umjesto toga svjedočimo da Vlada poduzima sistematski i neumoran napad na porodične vrijednosti."<ref>{{cite web |url=http://www.catholicnewsagency.com/news/british_government_systematically_attacking_family_values_cardinal_obrien_states/ |title=British government systematically attacking family values, Cardinal O'Brien states :: Catholic News Agency (CNA) |publisher=Catholic News Agency |date=25. februar 2010. |access-date=29. april 2012 |archive-date=4. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120404130911/http://www.catholicnewsagency.com/news/british_government_systematically_attacking_family_values_cardinal_obrien_states/ |url-status=dead }}</ref> Nadbiskup je nadalje otkrio da je rekao škotskom laburističkom vođi [[Iain Gray|Iainu Grayu]] "nadam se da ti on [<nowiki/>[[papa Benedikt XVI]].] zadaje muke za ono što se događalo tokom proteklih 10 godina." To je bila referencija na papinu posjetu koja se trebalo zbiti u septembru 2010.<ref>{{cite web|last=Bussey |first=Katrine |url=http://www.pressandjournal.co.uk/Article.aspx/1621309?UserKey= |title=Article - Pope could give Labour Party 'hell' |publisher=Press and Journal |date=25. februar 2010. |access-date=29. april 2012}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/scotland/8534457.stm |title=Cardinal launches attack on Labour |publisher=BBC News |date=24. februar 2010 |access-date=29. 4. 2012}}</ref> ===Britanska vanjska politika=== U martu 2011. O'Brien je nazvao britansku vanjsku politiku "antikršćanskom" zbog povećanja pomoći Pakistanu bez zahtijevanja bilo kakva napora od pakistanske vlade da omogući religijske slobode kršćanima i ostalim manjinama. Ovu tvrdnju je izrekao neposredno nakon atentata na pakistanskog ministra [[Shahbaz Bhatti|Shahbaza Bhattija]], koji se protivio [[Zakon o blasfemiji u Pakistanu|zakonu o blasfemiji u zemlji]].<ref>{{cite web|url=http://www.indcatholicnews.com/news.php?viewStory=17854 |title=Cardinal O'Brien attacks UK's 'anti-Christian foreign policy' on Independent Catholic News |publisher=Indcatholicnews.com |date=15. mart 2011. |access-date=29. april 2012}}</ref> ===Zakon o stupanju=== Pozvao je da se 310 godina star zakon koji zabranjuje katolicima preuzimanje prijestolja opozove. Kardinal O'Brien rekao je da [[Zakon o stupanju iz 1701.]] brani napore u zauzdavanju sektaštva. Prvi ministar [[David Cameron]] izjavio je da "u principu" poduipre izmjenu tog zakona o kraljevskom nasljeđivanju radi dopuštenja prvorođenim kćerima da preuzmu prijestolje i uklanjanja zabrane kojom katolici ne mogu postati kraljem ili kraljicom ili oženiti se odnosno udati za prijestonasljednicu odnosno prijestolonasljednika.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-13449886 |title=Catholic church leader criticises royal succession rule |publisher=Bbc.co.uk |date=19. maj 2011. |access-date=29. april 2012}}</ref> Njegovi komentari su izrečeni nakon što je prvi ministar Alex Salmond opisao sektaštvo kao parazita u nogometnoj igri. Kardinal O'Brien ustvrdio je da zakon pridonosi sektaštvu jednako kao pjevanje bigotnih pjesama na terasama. ===Oženjeni svećenici=== Dana 22. februara 2013. u intervjuu BBC-u kardinal O'Brien raspravljao je o mogućnosti da se ponovo promisli o pravilima kojima bi rimokatoličkim svećenicima ženidba bila dopuštena.<ref name=BBC22Feb13>{{cite web|title=Cardinal Keith O'Brien: 'Allow priests to marry'|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-21552628|publisher=BBC Scotland|access-date=22. februar 2013}}</ref> ==Navodna "neprikladna djela" i odreknuće od nadbiskupstva== [[Datoteka:O'Brien resignation, St, Bennet's, Greenhill.JPG|thumb|Pripadnici štampe okupljaju se izvan rezidencije kardinala O'Brien u Edinburghu na dan njegova odreknuća.]] Dana 23. februara 2013. ''The Observer''<ref name="The Observer 23 02 2013" /> je objavio da je kardinal O'Brien optužen za neprikladno ponašanje prema trima djelatnim svećenicima i prema jednom bivšem svećeniku u Biskupiji svetoandrijskoj i edinburškoj koje datira iz 1980-ih. Pritužba kojom se traži njegovo neodložno odreknuće uložena je vatikanskom ambasadoru pri Ujedinjenom Kraljevstvu. Kardinal je opovrgnuo navode. Dana 24. februar 2013. godine O'Brien nije pohodio posebnu službu radi proslave osmogodišnje vladavine pape Benedikta XVI u rimokatoličkoj katedrali sv. Marije u Edinburghu. Naširoko se izvještavalo da je tražio pravni savjet i da mu je savjetovano da ne pohodi službu.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-21563345 |title=BBC News - Cardinal Keith O'Brien 'accused of inappropriate acts' |publisher=Bbc.co.uk |date= |access-date=24. februar 2013}}</ref> Dana 25. februara 2013. godine objavljeno je da se O'Brien odreknuo nadbiskupstva i da neće prisustvovati [[konklave 2013.|nadolazećim konklavama]].<ref name="bbcresignation"/> ==Zdravlje== O'Brien je dugo patio zbog srčanih problema pa mu je ugrađen [[pacemaker]] nakon što se požalio na omaglice i vrtoglavice te nesvjestice prije mise na [[Cvjetnica|Cvjetnicu]] u martu 2008. godine.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/scotland/7315421.stm |title=Scotland &#124; Cardinal O'Brien gets pacemaker |publisher=BBC News |date=26. mart 2008 |access-date=29. 4. 2012}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/cardinali_biografie/cardinali_bio_obrien_kmp_en.html Profil] na web stranici [[Vatikan]]a * [http://www.archdiocese-edinburgh.com/index.php/cardinal profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618211508/http://www.archdiocese-edinburgh.com/index.php/cardinal |date=18. 6. 2012 }} na web stranici [[Nadbiskupija svetoandrijska i edinburška|Nadbiskupije svetoandrijske i edinburške]] * [http://www.youtube.com/watch?v=22MR984zgvo YouTube video kardinala O'Briena o čovječjim zamecima.] {| class="wikitable succession-box" width="80%" style="margin:0.5em auto; font-size:95%" |- ! colspan="3" style="border-top: 5px solid #FABE60; text-align:center" | [[Katolička crkva|naslovi Katoličke crkve]] |- style="text-align:center;" |width="30%" align="center" rowspan="1"| prethodnik<br/><span style="font-weight: bold">[[Gordon Gray (kardinal)|Gordon Gray]]</span> |width="40%" style="text-align: center;" rowspan="1"|'''[[Nadbiskupija svetoandrijska i edinburška|nadbiskup svetoandrijski i edinburški]]<nowiki></nowiki>'''<br />1985.–2013.</span> |width="30%" align="center" rowspan="1"| nasljednik<br/><span style="font-weight: bold">do proglašenja</span> |- |width="30%" align="center" rowspan="1"| prethodnik<br/><span style="font-weight: bold">[[Hans Hermann Groër]]</span> |width="40%" style="text-align: center;" rowspan="1"|'''[[kardinal svećenik]] [[Sveti Joakim i Ana na Brdima|Svetih Joakima i Ane na Brdima]]<nowiki></nowiki>'''<br />2003.–danas</span> |width="30%" align="center" rowspan="1"| nasljednik<br/><span style="font-weight: bold">trenutni</span> |} {{Commonscat|Keith O'Brien}} {{DEFAULTSORT:O'Brien, Keith}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2018.]] [[Kategorija:Katolički svećenici]] 8gwczp35v5b823re8oqdvg85fk45bvi Janje (William Blake) 0 257025 3913462 3854269 2026-07-23T23:07:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913462 wikitext text/x-wiki {{Quote_box |quote=<big>'''The Lamb'''</big><br/> <p align="left"> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Little lamb, who made thee?<br/> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Does thou know who made thee,<br/> Gave thee life, and bid thee feed<br/> By the stream and o’er the mead;<br/> Gave thee clothing of delight,<br/> Softest clothing, woolly, bright;<br/> Gave thee such a tender voice,<br/> Making all the vales rejoice?<br/> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Little lamb, who made thee?<br/> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Does thou know who made thee?<br/> <br/> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Little lamb, I’ll tell thee;<br/> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Little lamb, I’ll tell thee:<br/> He is callèd by thy name,<br/> For He calls Himself a Lamb.<br/> He is meek, and He is mild,<br/> He became a little child.<br/> I a child, and thou a lamb,<br/> We are callèd by His name.<br/> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Little lamb, God bless thee!<br/> &nbsp;&nbsp;&nbsp;Little lamb, God bless thee! </p> |source=<small>William Blake, 1789.</small> [[Datoteka:Songs of innocence and experience the lamb blake.ogg]] }} '''Janje''' je [[pjesma]] [[William Blake|Williama Blakea]] objavljena [[1789]]. u zbirci ''[[Pjesme nedužnosti i iskustva|Pjesme nedužnosti]]''. Poput mnogih Blakeovih djela, pjesma govori o [[kršćanstvo|kršćanstvu]]. == Pozadina == [[Datoteka:William Blake - Songs of Innocence and Experience - The Lamb.jpg|lijevo|mini|200px|Blakeova [[ilustracija]] pjesme "Janje"]] Kao i ostale pjesme iz ove zbirke, i "Janje" je napisana za [[pjevanje]]; originalna Blakeova melodija danas je izgubljena. [[Kompozitor|Ukomponirao]] ju je [[Ralph Vaughan Williams]] iako ju je opisao kao "to užasno malo janje - pjesma koju mrzim".<ref>{{cite book|last=Hold|first=Trevor|title=Parry to Finzi: Twenty English Song-Composers|publisher=Boydell Press|date=2005|pages=122|isbn=9781843831747|url=http://books.google.co.uk/books?id=L_NS-he4Rx0C&pg=PA122&lpg=PA122&dq=%22that+horrible+little+lamb%22+poem+that+I+hate&source=bl&ots=kfpclYn1bO&sig=9D1R56XgodFrPF5ozE1M6-NEcFA&hl=en&sa=X&ei=uJgZUKqtE5OM0wXIuoHYCA&ved=0CC0Q6AEwAQ#v=onepage&q=%22that%20horrible%20little%20lamb%22%20poem%20that%20I%20hate&f=false}}</ref> Još jednu verziju komponirao je [[John Tavener]], koji je objasnio: "''Janje'' mi je došla potpuno odrasla i napisana je tokom jednog popodneva i posvećena je mom nećaku Simonu za njegov 3. rođendan". [[SAD|Američki]] [[pjesnik]] [[Allen Ginsberg]] također ju je ukomponirao, uz još nekoliko Blakeovih pjesama.<ref>http://writing.upenn.edu/pennsound/x/Ginsberg-Blake.html</ref> "Janje" se može uporediti sa drugom, grandioznijom Blakeovom pjesmom, [[Tigar (William Blake)|"Tigrom"]] (iz zbirke ''Pjesme iskustva''). ''Janje'' je uobičajena [[metafora]] za [[Isus Krist|Isusa Krista]], koji je u [[Ivanovo evanđelje|Ivanovom evanđelju]] nazvan "Jaganjcem [[Bog|Božijim]]".<ref>[http://www.bibliacatolica.com.br/biblija-hrvatski/evanelje-po-ivanu/#.UZjcRMqndRY Ivan, 1:29] {{simboli jezika|hrv|hrvatski}}</ref> == Struktura pjesme == Pjesma ima jednostavnu shemu [[rima|rime]]: AA BB CC DD AA AA EF GG FE AA. Napisana je u 2 [[strofa|strofe]] uz refren "Janje, ko to stvori tebe? Znaš li ko to stvori tebe?" ("Little lamb, who made thee? Does thou know who made thee?") U prvoj strofi pjesnik se pita ko je stvoritelj janjeta; odgovor se nalazi na kraju pjesme. Ovdje nalazimo fizički opis janjeta, koje je viđeno kao čisto i nježno stvorenje. U drugoj strofi janje je upoređeno s [[novorođenče]]tom Isusom, a dato je i poređenje između janjeta i pjesnikove [[duša|duše]]. U posljednja 2 [[stih]]a pjesnik identificira stvoritelja: to je Bog. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gutenberg.org/ebooks/1934 ''Pjesme nedužnosti i iskustva''] na ''Project Gutenberg'' {{simboli jezika|eng|engleski}} * [http://www.poezijaonline.com/?n=3&w=B&d=39&sid=159 Prepjev "Janjeta"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305094947/http://www.poezijaonline.com/?n=3&w=B&d=39&sid=159 |date=5. 3. 2016 }} na [[hrvatski jezik]] (prepjevao: [[Luko Paljetak]]) [[Kategorija:William Blake]] [[Kategorija:Pjesme (poezija)]] mto15yzzjw04o22b1igcmml620it4zx Janko Tipsarević 0 264292 3913463 3755625 2026-07-23T23:13:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913463 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Janko Tipsarević | slika = Janko Tipsarevic (7571280470).jpg | veličina_slike = | tekst = | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = ''Tipsa'', ''Tipsi'', ''Jankela'' | država = {{plainlist| * {{ZID|SRJ}} (do 2003) * {{ZID|SCG}} (2003–2006) * {{ZID|Srbija}} (2006–) }} | prebivalište = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1984|06|22}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 181 cm | težina = 79 kg | profesionalni_početak = 2001. | kraj_karijere = | ruka = Desna | koledž = | trener = Dirk Hordorff | novčane_nagrade = 7.871.673 [[Američki dolar|$]] | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=276|porazi=234}} | turniri_pojedinačno = 4 | najbolji_plasman_pojedinačno = 8 (2. 4. 2012) | trenutni_plasman_pojedinačno = 146 (21. 11. 2016) | australian_open_pojedinačno = 4K ([[Australian Open 2013 - muški singl|2013]]) | roland_garros_pojedinačno = 4K ([[Roland Garros 2012 - muški singl|2012]]) | wimbledon_pojedinačno = 4K ([[Wimbledon 2007 - muški singl|2007]], [[Wimbledon 2008 - muški singl|2008]]) | us_open_pojedinačno = ČF ([[US Open 2011 - muški singl|2011]], [[US Open 2012 - muški singl|2012]]) | drugi_turniri = | WHCC_pojedinačno = | WCCC_pojedinačno = | TOC = | masters_cup_pojedinačno = | grand_slam_cup = | WCT = | WTA_pojedinačno = | olimpijske_igre_pojedinačno = | pro_prvenstva = | us_pro = | wembley_pro = | french_pro = | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=75|porazi=93}} | turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = 46 (25. 4. 2011) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | drugi_turniri_parovi = | WHCC_parovi = | WCCC_parovi = | masters_cup_parovi = | WTA_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | mješoviti_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | drugi_turniri_mješoviti_parovi = | WHCC_mješoviti_parovi = | WCCC_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | timska_takmičenja = | davis_cup = | fed_cup = | hopman_cup = | wightman_cup = | modul = | medalje = | ažurirano = 21. 11. 2016. }} '''Janko Tipsarević''' je profesionalni [[tenis]]er iz [[Srbija|Srbije]]. U karijeri je osvojio 4 [[ATP]]-turnira, 1 u parovima, 10 čelendžera, 2 [[ITF]] ''Futuresa'' i juniorski ''[[Australian Open]]'' [[Australian Open 2001 - juniori|2001]]. S [[Davis Cup reprezentacija Srbije|reprezentacijom Srbije]] osvojio je ''[[Davis Cup]]'' [[Davis Cup 2010 - Svjetska grupa|2010.]] Najbolji plasman na ATP-listi bio mu je 8. mjesto. Rođen je [[22. juni|22. juna]] [[1984.]] u [[Beograd]]u, kao najstariji sin oca Pavla i majke Vesne. Ima mlađeg brata, Veljka. Tenis je počeo igrati sa 6 godina<ref>[http://www.story.rs/intervju/18046-janko-tipsarevic-zbog-supruge-igram-bolje.html Janko Tipsarević: Zbog supruge igram bolje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130410083132/http://www.story.rs/intervju/18046-janko-tipsarevic-zbog-supruge-igram-bolje.html |date=10. 4. 2013 }}, 18. 9. 2013.</ref>, a sa 9 je počeo igrati za TK "AS" u Novom Beogradu,<ref>[http://www.011info.com/teniski-klubovi-teniski-tereni-skole-tenisa/as-teniski-klub Teniski klub "AS"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130630054809/http://www.011info.com/teniski-klubovi-teniski-tereni-skole-tenisa/as-teniski-klub |date=30 Juni 2013 }}, 18. 9. 2013.</ref> koji se nalazio u sklopu SRC "11. april". Prvi profesionalni trener bio mu je Roman Savočkin. Oženjen je Biljanom Šešević, nekadašnjom novinarkom televizije Delta i [[B92]],<ref>[http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/9943-ekskluzivno-biljana-sesevic-i-janko-tipsarevic-svi-detalji-venca.html Ekskluzivno: Biljana Šešević i Janko Tipsarević: Svi detalji venčanja godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130407031925/http://www.story.rs/vesti/svet-poznatih/9943-ekskluzivno-biljana-sesevic-i-janko-tipsarevic-svi-detalji-venca.html |date=7. 4. 2013 }}, 18. 9. 2013.</ref><ref>[http://poznati.info/biljana-sesevic-biografija/ Biljana Sesevic – Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140126003011/http://poznati.info/biljana-sesevic-biografija/ |date=26. 1. 2014 }}, 18. 9. 2013.</ref> a danas je [[moda|modna]] kreatorica.<ref>[http://wannabebride.rs/moda/moda-za-vencanje-kolekcija-biljane-tipsarevic Moda za venčanje: Kolekcija Biljane Tipsarević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222012125/https://bride.wannabemagazine.com/moda/moda-za-vencanje-kolekcija-biljane-tipsarevic |date=22. 2. 2021 }}, 18. 9. 2013.</ref> U januaru 2014. dobili su kćer.<ref name="Baby Girl">{{cite news|title= Baby Girl|publisher= Official website|access-date= januar 2014|url= http://jtipsarevic.com/news/janko-becomes-father-to-baby-girl/|archive-date= 2. 2. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20140202144144/http://jtipsarevic.com/news/janko-becomes-father-to-baby-girl/|url-status= dead}}</ref> == Finala == === Pojedinačno: 11 (4–7) === {| |-valign=top | {|class=wikitable style=font-size:97% !Legenda |-bgcolor=#e5d1cb |''[[Grand Slam]]'' turniri (0–0) |-bgcolor=#ffffcc |''[[Tennis Masters Cup|Masters Cup]]'' (0–0) |-bgcolor=#dfe2e9 |''ATP Masters 1000'' (0–0) |-bgcolor=#d0f0c0 |[[ATP 500]] (0–0) |- |[[ATP 250]] (4–7) |} | {|class=wikitable style=font-size:97% !Titule po podlozi |- |Tvrda (3–4) |- |Zemlja (1–1) |- |Trava (0–2) |- |Tepih (0–0) |} |} {|class=wikitable style=font-size:97% !Ishod !Br. !width=100|Datum !width=300|Turnir !Podloga !width=180|Protivnik !width=150|Rezultat |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |1. |25. 10. 2009. |{{ZD|RUS}} [[Kup Kremlja|Moskva]] |Tvrda (d) |{{ZD|RUS}} [[Mihail Južni]] |7–6<sup>5</sup>, 0–6, 4–6 |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |2. |19. 6. 2010. |{{ZD|HOL}} [[ATP Rosmalen|Rosmalen]] |Trava |{{ZD|UKR}} [[Serhij Stahovski]] |3–6, 0–6 |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |3. |27. 2. 2011. |{{ZD|SAD}} [[ATP Delray Beach|Delray Beach]] |Tvrda |{{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] |4–6, 4–6 |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |4. |18. 6. 2011. |{{ZD|UK}} [[Eastbourne International|Eastbourne]] |Trava |{{ZD|ITA}} [[Andreas Seppi]] |6–7<sup>5</sup>, 6–3, 3–5, predaja |- |bgcolor=98FB98|Pobjednik |1. |2. 10. 2011. |{{ZD|MALE}} [[ATP Kuala Lumpur|Kuala Lumpur]] |Tvrda (d) |{{ZD|KIP}} [[Marcos Baghdatis]] |6–4, 7–5 |- |bgcolor=98FB98|Pobjednik |2. |23. 10. 2011. |{{ZD|RUS}} [[Kup Kremlja|Moskva]] |Tvrda (d) |{{ZD|SRB}} [[Viktor Troicki]] |6–4, 6–2 |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |5. |30. 10. 2011. |{{ZD|RUS}} [[ATP Sankt Peterburg|St. Peterburg]] |Tvrda (d) |{{ZD|HRV}} [[Marin Čilić]] |3–6, 6–3, 2–6 |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |6. |8. 1. 2012. |{{ZD|IND}} [[ATP Chennai|Chennai]] |Tvrda |{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] |7–6<sup>4</sup>, 6–7<sup>4</sup>, 6–7<sup>4 |- |bgcolor=98FB98|Pobjednik |3. |15. 7. 2012. |{{ZD|NJE}} [[ATP Stuttgart|Stuttgart]] |Zemlja |{{ZD|ARG}} [[Juan Mónaco]] |6–4, 5–7, 6–3 |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |7. |22. 7. 2012. |{{ZD|ŠVI}} [[ATP Gstaad|Gstaad]] |Zemlja |{{ZD|BRA}} [[Thomaz Bellucci]] ||7–6<sup>6</sup>, 4–6, 2–6 |- |bgcolor=98FB98|Pobjednik |4. |6. 1. 2013. |{{ZD|IND}} [[ATP Chennai|Chennai]] |Tvrda |{{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut]] |3–6, 6–1, 6–3 |} === Parovi: 4 (1–3) === {| |-valign=top | {|class=wikitable style=font-size:97% !Legenda |-bgcolor=#e5d1cb |''Grand Slam'' turniri (0–0) |-bgcolor=#ffffcc |''Masters Cup'' (0–0) |-bgcolor=#dfe2e9 |ATP Masters 1000 (0–1) |-bgcolor=#d0f0c0 |ATP 500 (0–0) |- |ATP 250 (1–2) |} | {|class=wikitable style=font-size:97% !Titule po podlozi |- |Tvrda (1–2) |- |Zemlja (0–1) |- |Trava (0–0) |- |Tepih (0–0) |} |} {|class=wikitable style=font-size:97% !Ishod !Br. !width=100|Datum !width=200|Turnir !Podloga !width=200|Partner !width=200|Protivnici !width=200|Rezultat |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |1. |10. 1. 2010. |{{ZD|IND}} [[ATP Chennai|Chennai]] |Tvrda |{{ZD|TAJV}} [[Lu Yen-Hsun]] |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br> {{ZD|ŠPA}} [[Santiago Ventura Bertomeu|Santiago Ventura]] |5–7, 2–6 |- |bgcolor=#ffa07a|Finalist |2. |24. 10. 2010. |{{ZD|RUS}} [[Kup Kremlja|Moskva]] |Tvrda |{{ZD|SRB}} [[Viktor Troicki]] |{{ZD|RUS}} [[Igor Kunjicin]] <br> {{ZD|RUS}} [[Dmitrij Tursunov]] |6–7<sup>6</sup>, 3–6 |- |bgcolor=98FB98|Pobjednik |1. |8. 1. 2012. |{{ZD|IND}} [[ATP Chennai|Chennai]] |Tvrda |{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] |{{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br> {{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] |6–4, 6–4 |-bgcolor=#dfe2e9 |bgcolor=#ffa07a|Finalist |3. |20. 5. 2012. |{{ZD|ITA}} [[Rim Masters|Rim]] |Zemlja |{{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] |3–6, 2–6 |} == Pobjede protiv igrača iz top 10 == {| class="wikitable sortable" |-bgcolor=#FFFFCC | Sezona || 2006. || 2007. || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. || 2013. || 2014. || '''Ukupno |-align=center | align=left|Pobjede || 0 || 1 || 4 || 1 || 3 || 3 || 3 || 0 || 0 || 15 |} {|class="wikitable sortable" !# !width=180|Igrač !Rejting !width=275|Turnir !Podloga !Kolo !width=200|Rezultat |- |bgcolor=ffffcc colspan=7 style=text-align:center|'''[[ATP Tour 2007.|2007.]] |- |1. |{{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] |bgcolor=EEE8AA|6. |bgcolor=e5d1cb|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=CCFFCC|Trava |bgcolor=afeeee|3K |6–3, 3–6, 6–3, 4–6, 8–6 |- |bgcolor=ffffcc colspan=7 style=text-align:center|'''[[ATP Tour 2008.|2008.]] |- |2. |{{ZD|RUS}} [[Mihail Južni]] |bgcolor= EEE8AA|8. |bgcolor=d0f0c0|[[ATP Rotterdam|Rotterdam]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=afeeee|1K |7–6<sup>3</sup>, 6–2 |- |3. |{{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] |bgcolor=EEE8AA|8. |bgcolor=dfe2e9|[[ATP Hamburg|Hamburg]] |bgcolor=EBC2AF|Zemlja |bgcolor=afeeee|2K |4–6, 6–3, 6–3 |- |4. |{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] |bgcolor=EEE8AA|6 |bgcolor=e5d1cb|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |bgcolor=CCFFCC|Trava |bgcolor=afeeee|2K |6–7<sup>5</sup>, 7–5, 6–4, 7–6<sup>4</sup> |- |5. |{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] |bgcolor=EEE8AA|4. |bgcolor=gold|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2008 - muški singl|OI Peking]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=afeeee|1K |7–6<sup>8</sup>, 6–2 |- |bgcolor=ffffcc colspan=7 style=text-align:center|'''[[ATP World Tour 2009.|2009.]] |- |6. |{{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=dfe2e9|[[Monte Carlo Masters|Monte Carlo]] |bgcolor=EBC2AF|Zemlja |bgcolor=afeeee|1K |6–3, 6–1 |- |bgcolor=ffffcc colspan=7 style=text-align:center|'''[[ATP World Tour 2010.|2010.]] |- |7. |{{ZD|UK}} [[Andy Murray]] |bgcolor= EEE8AA|4. |bgcolor=d0f0c0|[[Dubai Tennis Championships|Dubai]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=afeeee|1K |7–6<sup>3</sup>, 4–6, 6–4 |- |8. |{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=e5d1cb|[[US Open]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=afeeee|2K |3–6, 7–5, 6–3, 7–6<sup>4</sup> |- |9. |{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] |bgcolor=EEE8AA|7. |bgcolor=99badd|[[Davis Cup]], Beograd |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=afeeee|PF |7–5, 6–2, 2–6, 7–6<sup>5</sup> |- |bgcolor=ffffcc colspan=7 style=text-align:center|'''[[ATP World Tour 2011.|2011.]] |- |10. |{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=dfe2e9|[[Canada Masters|Montréal]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=ffebcd|ČF |6–3, 6–1 |- |11. |{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] |bgcolor=EEE8AA|9. |bgcolor=e5d1cb|[[US Open]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda |bgcolor=afeeee|3K |6–4, 5–0, predaja |- |12. |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |bgcolor=lime|1. |bgcolor=FFFF99|[[Tennis Masters Cup|Masters Cup]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=afeeee|GF |3–6, 6–3, 6–3 |- |bgcolor=ffffcc colspan=7 style=text-align:center|'''[[ATP World Tour 2012.|2012.]] |- |13. |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |bgcolor=lime|1. |bgcolor=dfe2e9|[[Madrid Masters|Madrid]] |bgcolor=EBC2AF|Zemlja |bgcolor=ffebcd|ČF |7–6<sup>2</sup>, 6–3 |- |14. |{{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] |bgcolor=EEE8AA|7. |[[Svjetsko ekipno prvenstvo u tenisu|Svjetsko ekipno prvenstvo]], [[Düsseldorf]] |bgcolor=EBC2AF|Zemlja |bgcolor=lime|F |7–5, 7–6<sup>8</sup> |- |15. |{{ZD|ARG}} [[Juan Mónaco]] |bgcolor=EEE8AA|10. |bgcolor=dfe2e9|[[Pariz Masters|Pariz]] |bgcolor=CCCCFF|Tvrda (d) |bgcolor=afeeee|3K |6–3, 3–6, 6–3 |} == Nagrade == ;2002. * Najbolji teniser [[SRJ|Jugoslavije]] ;2003. * Najbolji teniser [[SCG|Srbije i Crne Gore]] ;2004. * Najbolji teniser Srbije i Crne Gore ;2012. * ''Davis Cup'' nagrada za privrženost == Također pogledajte == * [[Davis Cup reprezentacija Srbije]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Janko Tipsarević}} * [http://jtipsarevic.com Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160616190114/http://www.jtipsarevic.com/ |date=16. 6. 2016 }} * [http://www.atpworldtour.com/en/players/janko-tipsarevic/t742/overview ATP-profil] {{DEFAULTSORT:Tipsarević, Janko}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Srbijanski teniseri]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski olimpijci u tenisu]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jgrpllju1k1edzljfmqrpfaggykvg8u Italia (skakaonica) 0 363394 3913447 3856584 2026-07-23T19:47:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913447 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skakaonica | ime = "Italia" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Olympic-Ski-Jumping-hill-Cortina.JPG|250px]] | opis_slike = | lokacija = {{ZD|ITA}} [[Cortina d'Ampezzo]] | vlasnik = | otvorena = 1923. | renovirana = 1955. | zatvorena = 1990. | srušena = | k-tačka = K-90 | veličina_skakaonice = HS 92 | rekord = 92 m ([[Roger Ruud]], 20. 12. 1981) | kapacitet = 40.000 (+ 10.000 na tribinama) | olimpijske_igre = [[Skijaški skokovi na ZOI 1956.|1956.]] | svjetsko_prvenstvo = [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1927.|1927.]] }} [[Datoteka:Trampolino Cortina.JPG|mini|200px|lijevo|"Italia"]] '''Skakaonica "Italia"''' ([[italijanski jezik|ita.]] ''Trampolino Olimpico "Italia"'') jeste [[skijaška skakaonica]] u [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. Na njoj su održana takmičenja u [[skijaški skokovi|skijaškim skokovima]] i skakački dio [[Nordijska kombinacija|nordijske kombinacije]] na [[ZOI 1956.]] Kombinatorci su skakali s kraćim zaletom kako bi prosječna dužina skokova bila između 60 i 70 m, dok su najviša zaletišta omogućavala dužine između 70 i 80 m. Na ZOI 1956. skakaonica je imala sigurnosni limit od 14,5 m nakon [[kritična tačka|kritične tačke]] na 72 m (prijelaz iz doskočne padine u zonu isteka počinjao je na 86,5 m).<ref name="italia">{{cite web|title=Cortina 1956 Olympic Winter Games Report - (PDF) str. 134, 135|url=http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1956/orw1956.pdf|publisher=la84.org|access-date=4. 12. 2013}} {{en simbol}} {{it simbol}}</ref> Među raznim takmičenjima koja su ovdje održana, počevši od [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1927.|SP-a 1927]], bila je i inauguracija [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskog kupa u skijaškim skokovima]] [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979.]] Skakaonica je 1990. izgubila [[FIS]]-ov certifikat<ref name="records">{{cite web|title=Ski Jumping Hill Archive - Cortina d'Ampezzo|url=http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/ITA-Italy/Cortina+d%60Ampezzo/0330/|publisher=skisprungschanzen.com|access-date=2. 12. 2013|archive-date=2. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202235520/http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/ITA-Italy/Cortina+d%60Ampezzo/0330/|url-status=dead}}</ref> i otad se ne koristi. U svoje vrijeme smatrana je jednom od najinovativnijih skakaonica, a i danas se smatra jednom od [[arhitektura|arhitektonski]] najljepših. Stadion prima 40.000 gledalaca, a dodatnih 10.000 može stati na tribine koje se nalaze s obiju strana skakaonice. Ova skakaonica vidi se i u jednoj sceni iz [[film]]a o [[James Bond|Jamesu Bondu]], ''[[Samo za tvoje oči (film)|Samo za tvoje oči]]'' (1981). U blizini ove skakaonice nalaze se i 3 manje: K-55, K-32 i K-20. Samo K-55 ima vještačku podlogu. == Historija == Skakaonica je svoj vijek počela 1923. na udaljenosti od 2,5&nbsp;km od Cortine kao skakaonica "Franchetti". Te je godine sportski klub "[[Dolomiti]]", zahvaljujući donaciji barona Carla Franchettija i vlasnikâ hotelâ u Cortini, sagradio prvu skakaonicu sa skromnom drvenom platformom za zaletište koja je omogućavala skokove od oko 40 m. Hronologija: * 1923 - sagrađena prva skakaonica sa skromnom drvenom platformom za zaletište * 1924 - skijaši-skakači iz [[Innsbruck]]a, Greising i Schatz, postavili prvi rekord skakaonice (42 m) * 1926 - prve izmjene na skakaonici s ciljem produženja skokova na 52 m; novi rekord skakaonice postavio [[Šveđani]]n [[Tore Edman]] (54 m) * 1927 - [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1927.|prvo svjetsko prvenstvo]] u Cortini * 1939 - skakaonica potpuno demolirana zbog novih tehničkih zahtjeva FIS-a za [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1941.|SP 1941.]] * 1940 - nova konstrukcija sa zaletištem dužine 48 m, koje je omogućavalo skokove od 75 m; novi objekt nazvan je "Italia"<ref name="italia"/> * 1941 - Svjetsko prvenstvo<ref>FIS je ovo prvenstvo naknadno proglasio nevažećim pošto je broj učesnika bio ograničen usljed [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Medalje su dodijeljene, ali se ne računaju u službenu statistiku svjetskih prvenstava.</ref>; prvi rekorder nove skakaonice postao [[Sepp Weiler]] iz [[Treći rajh|Njemačke]] (76 m)<ref name="records"/> * 1952 - posljednji rekord nove skakaonice postavio [[Ossi Laaksonen]] iz [[Finska|Finske]] (78 m)<ref name="records"/> * 1955 - ponovo potpuno demolirana i nanovo izgrađena iste godine zbog novih tehničkih zahtjeva FIS-a za ZOI 1956. * 1956 - na VII zimskim olimpijskim igrama viđena je najmodernija skakaonica tog perioda; rekord skakaonice postavio [[Finci|Finac]] [[Antti Hyvärinen]] (84 m)<ref name="records"/> * 1979 - prvo takmičenje u sklopu novoformiranog Svjetskog kupa (takmičenja ponovo održana 1981, 1982, 1984. i 1985) * 1981 - posljednji rekord "Italije" postavio [[Roger Ruud]] iz [[Norveška|Norveške]] (92 m)<ref name="records"/> * 1990 - "Italia" gubi FIS-ov certifikat zbog finansijskih ograničenja<ref name="records"/> == Međunarodna takmičenja == Ovo su rezultati svih međunarodnih takmičenja održanih na ovoj skakaonici pod okriljem FIS-a:<ref>{{cite web |url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/results.html?place_search=Cortina&seasoncode_search=all&sector_search=JP&date_search=&gender_search=&category_search=&codex_search=&nation_search=&disciplinecode_search=&search=Search&limit=100 |title=FIS Results Cortina |access-date=19. 3. 2013}}</ref> {| class="wikitable sortable" style=" width:85%;" |-style="background:#CEDAF2" ! style="width:12%;" | Datum ! style="width:14%;" | Takmičenje ! style="width:8%;" | Skakaonica ! style="width:19%;" class="unsortable" | 1. mjesto ! style="width:19%;" class="unsortable" | 2. mjesto ! style="width:19%;" class="unsortable" | 3. mjesto |- bgcolor="#EDEDED" | 2. 2. 1927. || [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1927.|Svj. prvenstvo]] || align=center| K-50 || bgcolor="#F7F6A8" | {{ZD|ŠVE}} [[Tore Edmann]] || bgcolor="#DCE5E5" | {{ZD|ČSSR}} [[Wilen Dick]] || bgcolor="#FFDAB9" | {{ZD|ŠVE}} [[Bertil Carlsson]] |- bgcolor="#EDEDED" | 26. 1. 1956. || [[Skijaški skokovi na ZOI 1956.|Olimpijske igre]] || align=center| K-92 || bgcolor="#F7F6A8" | {{ZD|FIN}} [[Antti Hyvärinen]] || bgcolor="#DCE5E5" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] || bgcolor="#FFDAB9" | [[Datoteka:German Olympic flag (1959-1968).svg|25px]] [[Harry Glaß]] |- bgcolor="#EDEDED" | 27. 12. 1979. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|Svjetski kup]] || align=center| K-92 || bgcolor="#F7F6A8" | {{ZD|AUT}} [[Toni Innauer]] || bgcolor="#DCE5E5" | {{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] || bgcolor="#FFDAB9" | {{ZD|AUT}} [[Alfred Groyer]] |- bgcolor="#EDEDED" | 21. 12. 1980. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|Svjetski kup]] || align=center| K-92 || colspan="3" align="center" | Otkazano |- bgcolor="#EDEDED" | 20. 12. 1981. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|Svjetski kup]] || align=center| K-92 || bgcolor="#F7F6A8" | {{ZD|NOR}} [[Roger Ruud]] || bgcolor="#DCE5E5" | {{ZD|NOR}} [[Johan Sætre]] || bgcolor="#FFDAB9" | {{ZD|JAP}} [[Masahiro Akimoto]] |- bgcolor="#EDEDED" | 18. 12. 1982. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|Svjetski kup]] || align=center| K-92 || bgcolor="#F7F6A8" | {{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] || bgcolor="#DCE5E5" | {{ZD|NOR}} [[Olav Hansson]] || bgcolor="#FFDAB9" | {{ZD|NOR}} [[Per Bergerud]] |- bgcolor="#EDEDED" | 11. 1. 1984. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|Svjetski kup]] || align=center| K-92 || bgcolor="#F7F6A8" | {{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] || bgcolor="#DCE5E5" | {{ZD|KAN}} [[Horst Bulau]] || bgcolor="#FFDAB9" | {{ZD|NJDR}} [[Klaus Ostwald]] |- bgcolor="#EDEDED" | 8. 1. 1985. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|Svjetski kup]] || align=center| K-92 || bgcolor="#F7F6A8" | {{ZD|NOR}} [[Roger Ruud]] || bgcolor="#DCE5E5" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Persson]] || bgcolor="#FFDAB9" | {{ZD|SRNJ}} [[Andreas Bauer (ski-skakač)|Andreas Bauer]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/ITA-Italy/Cortina+d%60Ampezzo/0330/ "Italia"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150224012456/http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/ITA-Italy/Cortina+d%60Ampezzo/0330/ |date=24. 2. 2015 }} na ''skisprungschanzen.com'' {{en simbol}} {{de simbol}} {{pl simbol}} * [http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1956/orw1956.pdf Službeni izvještaj sa ZOI 1956] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828173259/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1956/orw1956.pdf |date=28. 8. 2008 }}, str. 137–155 {{en simbol}} {{it simbol}} * [https://web.archive.org/web/20120106224345/http://www.worldstadiums.com/europe/countries/italy/veneto.shtml Informacije o stadionu] {{en simbol}} {{coord|46|30|37|N|12|8|45|E|display=title}} {{Skakaonice domaćini ZOI-a}} [[Kategorija:Skijaške skakaonice u Italiji]] 5kvmfps95h3b1g88o6t1945edj1987s Kamenovi spoticanja u Italiji 0 389585 3913487 3887250 2026-07-24T06:54:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913487 wikitext text/x-wiki U ovom se članku nalazi podaci o broju postavljenih [[Stolpersteine|kamenova spoticanja]], postavljenih u [[italija]]nskim gradovima. Prvi kamen je postavljen 28. januara 2010. u [[Rim]]u. {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! '''Grad''' ! '''Regija''' ! '''Prvo postavljanje''' ! data-sort-type="number" |'''Broj''' ! class="unsortable" | '''Zadnje postavljanje''' ! class="unsortable" | '''Slike''' ! class="unsortable" | '''Lista''' |- | [[Adro]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 12. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 12. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.madonnadellaneve.it/index.php?option=com_content&view=article&id=2881:posa-della-pietra-d-inciampo-di-a-e-mena&catid=60:gen-avvisi-news&Itemid=235&lang=it|title=Istituto 'Madonna della Neve' - Adro - 030.7357307 - Posa della Pietra d'Inciampo per A. E. Mena|publisher=madonnadellaneve.it|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- | [[Bolzano]] | [[Datoteka:Flag of Trentino-South Tyrol.svg|20px|link=Zastava Trentina-Južnog Tirola|border]] [[Trentino-Južni Tirol]] | align="right" | 15. januar 2015. | align="right" | 15 | align="right" | 15. januar 2015. | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bozen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Kamenovi spoticanja u Bolzanu]] |- | [[Brescia]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 23. novembar 2012. | align="right" | 15 | align="right" | 12. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.gedenkorte-europa.eu/de_de/brescia.html/|title=Brescia|work=gedenkorte-europa.eu|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | |- | [[Correggio]] |[[Emilia-Romagna]] | align="right" | 9. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 9. januar 2015.<ref name="ilfuturononsicancella.it">{{cite web|url=http://www.ilfuturononsicancella.it/2015/preparazione/pietre-d-inciampo|title=Pietre d’inciampo - venerdi 9 gennaio la posa a Reggio Emilia !!|work=ilfuturononsicancella.it|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025033435/http://www.ilfuturononsicancella.it/2015/preparazione/pietre-d-inciampo|archive-date=25. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |- | [[Gavardo]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 12. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 12. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://brescia.corriere.it/notizie/cronaca/15_gennaio_13/nuove-pietre-d-inciampo-soprazocco-gavardo-0e11c9c8-9b31-11e4-bf95-3f0a8339dd35.shtml|title=Nuove pietre d’inciampo a Soprazocco di Gavardo - Corriere.it|work=Corriere della Sera|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | |- | [[Genova]] | [[Datoteka:Flag of Liguria.svg|20px|link=Zastava Ligurije|border]] [[Ligurija]] | align="right" | 27. januar 2012. | align="right" | | align="right" | 7. mart 2013. | align="center" | | |- | [[Livorno]] | [[Datoteka:Flag of Tuscany.svg|20px|link=Zastava Toskane|border]] [[Toskana]] | align="right" | 14. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 14. januar 2014. | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Livorno]] | |- | [[Meina]] | [[Datoteka:Flag of Piedmont.svg|20px|link=Zastava Pijemonta|border]] [[Pijemont]] | align="right" | 10. januar 2015. | align="right" | 3 | align="right" | 10. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.lastampa.it/2015/01/11/edizioni/novara/pietre-dinciampo-dalleuropa-a-meina-per-ricordare-la-strage-degli-ebrei-5gQ2KmkgAKVLOM4ymZ7iSM/pagina.html|title=Pietre d’inciampo dall’Europa a Meina per ricordare la strage degli ebrei|date=11. 1. 2015|work=LaStampa.it|access-date=19. 6. 2015|archive-date=25. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150125175054/http://www.lastampa.it/2015/01/11/edizioni/novara/pietre-dinciampo-dalleuropa-a-meina-per-ricordare-la-strage-degli-ebrei-5gQ2KmkgAKVLOM4ymZ7iSM/pagina.html|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- | [[Merano]] | [[Datoteka:Flag of Trentino-South Tyrol.svg|20px|link=Zastava Trentina-Južnog Tirola|border]] [[Trentino-Južni Tirol]] | align="right" | 19. maj 2012. | align="right" | | align="right" | 20. maj 2012. | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meran]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Kamenovi spoticanja u Meranu]] |- | [[Padova]] | [[Datoteka:Flag of Veneto.svg|20px|link=Zastava Veneta|border]] [[Veneto]] | align="right" | 13. januar 2015. | align="right" | 4 | align="right" | 13. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://mattinopadova.gelocal.it/padova/cronaca/2015/01/13/news/anche-a-padova-arrivano-le-pietre-d-inciampo-per-ricordare-la-shoah-1.10660166|title=Anche a Padova arrivano le pietre d'inciampo per ricordare la Shoah|author=Luca Preziusi|date=13. 1. 2015|work=Il Mattino di Padova|access-date=19. 6. 2015|archive-date=25. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150625180608/http://mattinopadova.gelocal.it/padova/cronaca/2015/01/13/news/anche-a-padova-arrivano-le-pietre-d-inciampo-per-ricordare-la-shoah-1.10660166|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |- | [[Prato]] | [[Datoteka:Flag of Tuscany.svg|20px|link=Zastava Toskane|border]] [[Toskana]] | align="right" | 16. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 16. januar 2014. | align="center" | | |- | [[Reggio Emilia]] |[[Emilia-Romagna]] | align="right" | 9. januar 2015. | align="right" | 9 | align="right" | 9. januar 2015.<ref name="ilfuturononsicancella.it"/> | align="center" | | |- | [[Rim]] | [[Datoteka:Flag of Lazio.svg|20px|link=Zastava Lacija|border]] [[Lacio]] | align="right" | 28. januar 2010. | align="right" | 207 | align="right" | 14. januar 2014.<ref>{{cite web|url=http://eborja.unblog.fr/2014/01/15/stolpersteine-in-rom/|title=Stolpersteine in Rom|work=Impressionen|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rome]] | |- | [[Sarezzo]] | [[Datoteka:Flag of Lombardy.svg|20px|link=Zastava Lombardije|border]] [[Lombardija]] | align="right" | 11. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 11. januar 2014. | align="center" | | |- | [[Siena]] | [[Datoteka:Flag of Tuscany.svg|20px|link=Zastava Toskane|border]] [[Toskana]] | align="right" | 7. januar 2015. | align="right" | | align="right" | 7. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.intoscana.it/site/it/arte-e-cultura/articolo/Le-Pietre-dinciampo-arrivano-a-Siena-per-non-dimenticare-la-Shoah/|title=Le "Pietre d'inciampo" arrivano a Siena per non dimenticare la Shoah|work=intoscana.it|access-date=19. 6. 2015}}</ref> | align="center" | | |- | [[Torino]] | [[Datoteka:Flag of Piedmont.svg|20px|link=Zastava Pijemonta|border]] [[Pijemont]] | align="right" | 11. januar 2015. | align="right" | 10 | align="right" | 11. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.lastampa.it/2015/01/10/torinosette/primapagina/dal-le-pietre-dinciampo-in-citt-per-ricordare-vPkZm5aFiMxoP0FBFb6NfN/pagina.html|title=Dal 10 le Pietre d’inciampo in città per ricordare|date=9. 1. 2015|work=LaStampa.it|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150626191836/http://www.lastampa.it/2015/01/10/torinosette/primapagina/dal-le-pietre-dinciampo-in-citt-per-ricordare-vPkZm5aFiMxoP0FBFb6NfN/pagina.html|archive-date=26. 6. 2015|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |- | [[Venecija]] | [[Datoteka:Flag of Veneto.svg|20px|link=Zastava Veneta|border]] [[Veneto]] | align="right" | 12. januar 2014. | align="right" | | align="right" | 12. januar 2014. | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Venice]] | |- | [[Viterbo]] | [[Datoteka:Flag of Lazio.svg|20px|link=Zastava Lacija|border]] [[Lacio]] | align="right" | 8. januar 2015. | align="right" | 1 | align="right" | 8. januar 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.tusciatimes.eu/wordpress/?p=56479|title=Valentini, Stolpersteine: Viterbo “inciampa” nella memoria della Shoah|work=TusciaTimes.eu (.it)|access-date=19. 6. 2015|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222033041/https://www.tusciatimes.eu/valentini-stolpersteine-viterbo-inciampa-nella-memoria-della-shoah/|url-status=dead}}</ref> | align="center" | | |} ==Karta== {{Lokacijska karta+|float=center|Italija|width=750|caption=Kamenovi spoticanja u Italiji<br><small>(U zagradi se nalazi broj postavljenih kamenova u prikazanom gradu)</small>|places= {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.620134|long=9.957554|label=[[Adro]]<small>(1)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=46.498295|long=11.354758|label=[[Bolzano]]<small>(15)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.541553|long=10.211802|label=[[Brescia]]<small>(15)</small>|position=bottom|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.770857|long=10.781908|label=[[Correggio]]<small>(1)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.584829|long=10.441879|label=[[Gavardo]]<small>(1)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.405650|long=8.946256|label=[[Genova]]|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=43.548473|long=10.310567|label=[[Livorno]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.790436|long=8.539449|label=[[Meina]]<small>(3)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=46.671294|long=11.152518|label=[[Merano]]|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.406435|long=11.876761|label=[[Padova]]<small>(4)</small>|position=bottom|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=43.877705|long=11.102228|label=[[Prato]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=44.698993|long=10.629686|label=[[Reggio Emilia]]<small>(9)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=41.902783|long=12.496366|label=[[Rim]]<small>(207)</small>|position=left|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.652168|long=10.200550|label=[[Sarezzo]]|position=top|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=43.318809|long=11.330757|label=[[Siena]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.070312|long=7.686856|label=[[Torino]]<small>(10)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=45.440847|long=12.315515|label=[[Venecija]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Italija|lat=42.420677|long=12.107669|label=[[Viterbo]]<small>(1)</small>|position=right|mark=Red pog.svg}} }} == Također pogledajte == * [[Kamenovi spoticanja]] * [[Spisak postavljenih kamenova spoticanja]] == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:Stolpersteine po državama|Italija]] [[Kategorija:Italija]] 3cz9ekhmayif1mck8fojp4hxeb94wil Katalaza 0 401669 3913503 3862107 2026-07-24T09:33:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913503 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PDB 7cat EBI.jpg|mini|350px|Prostorna struktura katalaze]] '''Katalaza''' je široko rasprostranjeni [[enzim]] kod [[prokarioti|prokariota]] i [[eukarioti|eukariota]]. Važan je faktor u [[oksidacija|antioksidacijskoj]] zaštiti organizma. Katalizira hemijsku reakciju razgradnje toksičnog [[vodik-peroksid|vodikovog peroksida]] na molekule [[kisik]]a i [[voda|vode]]. Vodikov peroksid , skupa sa superoksidnim anionom (O2-), hidroksilnim radikalom (HO*) i singletnim kisikom (1O2) spada u [[slobodni radikal|slobodne radikale]] kisika.<ref>Chelikani P., Fita I., Loewen P. C. (2004.): Diversity of structures and properties among catalases. Cell. Mol. Life Sci., 61 (2): 192.–208.</ref><ref>Boon E. M., Downs A., Marcey D. (2007): Catalase: H2O2: H2O2 oxidoreductase. Catalase Structural Tutorial Text.</ref><ref>Rollins D. M. (2000): Bacterial pathogen list. BSCI 424 Pathogenic Microbiology. University of Maryland.</ref> ==Struktura i funkcija== [[Datoteka:Hydrogen-peroxide-2D.png|mini|Vodik peroksid]] [[Datoteka:Catalase reaction.jpg|300px|thumb|Pozitivna katalazna reakcija]] Katalaza je sastavljena od četiri podjedinice (tj. ona je tetramer), pri čemu svaka od njih sadrži jednu molekulu [[hem]]a. Javlja se kod gotovo svih organizama, od [[mikroorganizam]]a – do biljaka, životinja i čovjeka.<ref name="Lindhorst T. K. 2007">Lindhorst T. K. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, {{ISBN|3527315284}}.</ref><ref name="Hunter G. K. 2000">Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.</ref><ref name="Nelson D. L. 2013">Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.</ref> Široko je rasprostranjen kod čovjeka, osobito u ćelijama [[jetra|jetre]] u [[peroksisom]]ima i [[eritrociti]]ma. Glavna uloga ovog enzima je razgradnja vodikovog peroksida u kisik i vodu: *<math>2\, H_2O_2 \longrightarrow O_2 + 2\, H_2O</math>. Za razgradnju vodikovog peroksida, kod čovjeka postoje i drugi enzimi koji su sposobni za istu katalizu, kao primjerice [[glutation peroksidaza]]. Ona je, u fiziološkim uvjetima (mala koncentracija vodikovog peroksida), čak i aktivnija od katalaze, ali pri povećanim koncentracijama vodikovog peroksida, aktivnost katalaze se naglo povećava. Prema tome, biološka funkcija katalaze je u sistemu zaštite organizma od štetnog djelovanja vodikovog peroksida, kad mu koncentracija poraste na neuobičajeno visoku razinu.<ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,{{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.</ref><ref>Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN|0-8053-5680-0}}.</ref> Mnoge [[bakterije]] imaju ovaj enzim, kao jedan od faktora zaštite od djelovanja [[imuni sistem|imunog sistem]] . U procesu [[fagocitoza|fagocitoze]], [[leukociti]], odnosno ćelije imunog sistema) uništavaju bakterije proizvodnjom slobodnih radikala [[kisik]]a, koji ulaze u sadržaj [[fagocitoza|fagocitoznog mjehurića]], u kojem [[leukociti]] zarobljavaju bakteriju. Prisustvo i djelovanje katalaze, nekim bakterijama omogućava da prežive u takvom neprijateljskom okruženju. Neke bakterije , kao npr. ''Staphylococcus aureus'', mogu se identificirati utvrđivanjem prisutnosti ovog enzima. Kada je se u bakterijskoj kulturi odvija katalaza, nakon dodavanja vodik peroksida pojavljuju se mjehurići kisika, uslijed razgradnje složenih molekula . Ovaj lako izvediv test se često primjenjuje u mikrobiologiji, za identifikaciju [[mikroorganizam]]a.<ref name="Lindhorst T. K. 2007"/><ref name="Hunter G. K. 2000"/><ref name="Nelson D. L. 2013"/><ref name="Bajrović K 2005">Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref name="Bajrović K 2005"/> ==Molekulski mehanizam== Iako kompletan mehanizam djelovanja katalaze trenutno nije poznat, vjeruje se reakcija javlja u dvije faze: *'''H<sub>2</sub>O<sub>2</sub> + Fe (III) -E → H<sub>2</sub>O + O = Fe (IV) -E (. +)'''; *'''H<sub>2</sub>O<sub>2</sub> + O = Fe (IV) -E (. +) → H2O + Fe (III) -E + O<sub>2</sub>''' Fe ( ) - E predstavlja željezni centra hem grupe u [[enzim]]u. Fe (IV) -E (. +) je mezomerni oblik Fe (V) -E, što znači da se željezo nije u potpunosti oksidiralo do + V, ali ne prima "pomoćne elektrona" iz liganda hema. Ovaj hem se zatim mora izvesti kao radikalni [[kation]] (. +). Kao što vodik peroksid ulazi u aktivno stanje, u interakciji s [[aminokiselina]]ma Asn147 (asparagin na položaju 147) i His74, uzrokujući proton (vodikov [[ion]]) za prijenos između atoma kisika. Atom slobodnog kisika koordinira, oslobađajući novoformirane molekula vode i Fe (IV) = O. Fe (IV) = O; reagira sa drugom molekulom vodikovog peroksida za preoblikovanje Fe (III) -E i proizvoditi vodu i kisik. Reaktivnost željeznog centra može poboljšati prisustvo fenolatnog liganda ''Tyr357'' u peti ligand željeza, koji mogu pomoći u oksidaciji Fe (III) u Fe (IV). Efikasnost reakcije može se poboljšati interakcijom His74 i Asn147 s reakcijom intermedijera. U principu, brzina reakcije može se odrediti po [[Michaelis-Mentenova kinetika|Michaelis-Mentenovoj jednadžbi]]. Katalaze također mogu katalizirati oksidacije vodik peroksida, raznih metabolita i toksina, uključujući i [[formaldehid]], [[mravlja kiselina]], [[fenol]], [[acetaldehid]] i [[alkohol]]. To se odvija prema slijedećoj reakciji: *'''H<sub>2</sub>O<sub>2</sub> + H2R → 2H<sub>2</sub>O + R'''. Tačan mehanizam ove reakcije nije poznat. Bilo koji [[teški metal]]ni ion, kao što je bakar (II) sulfat, mogu djelovati kao nekonkurentni inhibitor katalaze. Osim toga, otrov [[cijanid]] je kompetitivni inhibitor katalaze u visokim koncentracijama vodikovog peroksida, dok arsenat djeluje kao aktivator.Trodimenzijske proteinske strukture međuproizvoda peroksidirane katalaze dostupne su u bazi [[Proteinska banka podataka|Proteinske banke podataka]]. Ovaj enzim se najčešće koristi u laboratorijima kao alat za učenje efekat enzima na stope reakcija. ==Također pogledajte== *[[Kataliza]] *[[Katalizator]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite web | url = http://genomics.senescence.info/genes/entry.php?hugo=CAT | title = GenAge entry for CAT (Homo sapiens) | publisher = Human Ageing Genomic Resources | access-date = 5. 3. 2009}} * {{cite web | url = http://madsci.org/FAQs/catalase.html | title = Catalase | author = | authorlink = | work = MadSci FAQ | publisher = madsci.org | access-date = 5. 3. 2009 | archive-date = 9. 3. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090309011654/http://www.madsci.org/FAQs/catalase.html | url-status = dead }} * {{cite web | url = http://www.tgw1916.net/video_pages/catalase.html | title = Catalase and oxidase test video | publisher = Regnvm Prokaryotae | access-date = 5. 3. 2009 | archive-date = 15. 7. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090715094206/http://www.tgw1916.net/video_pages/catalase.html | url-status = dead }} * {{cite web | url = http://www.brenda-enzymes.info/php/result_flat.php4?ecno=1.11.1.6 | title = EC 1.11.1.6 - catalase | publisher = Brenda: The Comprehensive Enzyme Information System| access-date = 5. 3. 2009}} * {{cite web | url = http://peroxibase.toulouse.inra.fr// | title = PeroxiBase - The peroxidase database | publisher = [[The Bioinformatics platform of Toulouse-Midi-Pyrénnées]] | access-date = 8. 12. 2015 | archive-date = 22. 7. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120722145758/http://peroxibase.toulouse.inra.fr// | url-status = bot: unknown }} * {{cite web | url = http://microbeid.com/Methods/catalase.html | title = Catalase Procedure | publisher = wayback.archive.org-MicrobeID.com | access-date = 8. 12. 2015 | archive-date = 2. 10. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101002161624/http://microbeid.com/Methods/catalase.html | url-status = bot: unknown }} * {{cite web | url = http://www.rcsb.org/pdb/101/motm.do?momID=57 | title = Catalase Molecule of the Month | publisher = Protein Data Bank | access-date = 8. 12. 2015 | archive-date = 21. 11. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151121234107/http://www.rcsb.org/pdb/101/motm.do?momID=57 | url-status = dead }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:EC 1.11.1]] [[Kategorija:Antioksidansi]] [[Kategorija:Hemoproteini]] [[Kategorija:Enzimi]] [[Kategorija:Kataliza]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 11]] onosg9woevhuhnrs13fqmypvriovuz9 Claudio Ranieri 0 411117 3913509 3905618 2026-07-24T09:59:47Z KWiki 9400 3913509 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Claudio Ranieri | slika = Claudio Ranieri Inter (cropped).jpg | punoime = Claudio Ranieri<ref>[http://www.premierleague.com/en-gb/clubs/managers/profile.overview.html/claudio-ranieri Claudio Ranieri] na premierleague.com</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|10|20}} | rodnigrad = [[Rim]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1973–1974. <br/> 1974–1982. <br/> 1982–1984. <br/> 1984–1986. | klubovi1 = [[AS Roma|Roma]] <br/> [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]] <br/> [[Calcio Catania|Catania]] <br/> [[Palermo FC|Palermo]] | nastupi(golovi)1 = 6 (0) <br/> 225 (8) <br/> 92 (1) <br/> 40 (0) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = 1986–1987. <br/> 1987–1988. <br/> 1988–1991. <br/> 1991–1993. <br/> 1993–1997. <br/> 1997–1999. <br/> 1999–2000. <br/> 2000–2004. <br/> 2004–2005. <br/> 2007. <br/> 2007–2009. <br/> 2009–2011. <br/> 2011–2012. <br/> 2012–2014. <br/> 2014. <br/> 2015–2017. <br/> 2017–2018. <br/> 2018–2019. <br/> 2019. <br/> 2019–2021. <br/> 2021–2022. <br/> 2023–2024. <br/> 2024–2025. | trenerklubovi = [[Vigor Lamezia|Lametini]] <br/> [[SSD Puteolana 1902|Puteolana]] <br/> [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br/> [[SSC Napoli|Napoli]] <br/> [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] <br/> [[Valencia CF|Valencia]] <br/> [[Atlético Madrid]] <br/> [[Chelsea FC|Chelsea]] <br/> [[Valencia CF|Valencia]] <br/> [[Parma Calcio 1913|Parma]] <br/> [[Juventus FC|Juventus]] <br/> [[AS Roma|Roma]] <br/> [[FC Inter Milano|Inter]] <br/> [[AS Monaco FC|Monaco]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] <br/> [[Leicester City FC|Leicester City]] <br/> [[FC Nantes|Nantes]] <br/> [[Fulham FC|Fulham]] <br/> [[AS Roma|Roma]] <br/> [[UC Sampdoria|Sampdoria]] <br/> [[Watford FC|Watford]] <br/> [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br/> [[AS Roma|Roma]] | zadnjeuređivanje = 13. 7. 2026 }} '''Claudio Ranieri''' (rođen 20. oktobra 1951) italijanski je bivši [[nogomet]]ni trener i nogometaš. Kao trener [[Leicester City FC|Leicester Cityja]], osvojio je [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] u sezoni [[Premier League 2015/2016.|2015/16]], što se smatra jednim od najvećih iznenađenja u historiji sporta. Kao trener [[ACF Fiorentina|Fiorentine]], odmah po svom dolasku u klub ''Viole'' uvodi u [[Serie A|Seriju A]], a 1996. osvojio je [[Italijanski kup|Kup Italije]] i [[Italijanski superkup]]. Sa [[Valencia CF|Valencijom]] je osvojio [[Kup kralja]] i [[UEFA Intertoto kup]], te pomogao klubu da postavi nove temelje koji su im omogućili plasman u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. Na klupi [[AS Monaco FC|Monaca]] već u prvoj sezoni izborio je plasman u viši rang kao prvak, a u drugoj sezoni ekipa je zauzela drugo mjesto u [[Ligue 1]]. Nakon što je Leicester City [[Premier League 2014/2015.|prethodne sezone]] jedva izbjegao ispadanje, Ranieri sa klubom osvaja engleski šampionat, te je proglašen trenerom sezone Premijer lige i trenerom godine u izboru LMA-a. Također je osvojio nagradu za najboljeg FIFA trenera u muškoj konkurenciji 2016. ==Igračka karijera== Profesionalnu karijeru počinje u rodnom Rimu nastupajući za Romu. U "Vučici" se zadržao samo jednu sezonu. Godine 1974. prelazi u [[US Catanzaro 1929|Catanzaro]], za koji je igrao sljedećih osam godina. S klubom iz [[Kalabrija|Kalabrije]] dvaput je izborio promociju u [[Serie A]]. Nastupao je još za [[Calcio Catania|Cataniju]] i [[Palermo FC|Palermo]]. ==Trenerska karijera== Trenerskim poslom počinje se baviti 1986, kada preuzima [[Vigor Lamezia|Vigor Lameziju]]. Sljedeće sezone sjeda na klupu [[SSD Puteolana 1902|Puteolane]]. Od 1988. do 1997. vodio je [[Cagliari Calcio|Cagliari]], [[SSC Napoli|Napoli]] i [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]]. S Cagliarijem je u sezoni 1988/89. osvojio Serie C1, dok je s Fiorentinom u sezoni 1993/94. bio pobjednik [[Serie B]]. Godine 1997. preuzima [[Valencia CF|Valenciju]]. Sljedeće godine s timom iz Španije osvaja [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] da bi 1999. bio osvajač [[Kup kralja|Kupa kralja]]. Iste godine preuzima [[Atlético Madrid]], u kojem se nije dugo zadržao jer je već u februaru sljedeće godine dobio otkaz. Te sezone klub s tadašnjeg [[stadion]]a [[Stadion "Vicente Calderón"|"Vicente Calderón"]] ispao je u drugu ligu. Dana 18. septembra 2000. postaje trener [[Chelsea FC|Chelseaja]]. Za vrijeme vođenja "Plavaca" dvaput je izabran za trenera mjeseca. Klupu Chelseaja napustio je 2004. i vratio se na klupu Valencije. U drugom mandatu sa "Šišmišima" dolazi do trofeja [[UEFA Superkup]]a. Dana 12. februara 2007. preuzeo je [[Parma Calcio 1913|Parmu]]. Već u junu 2007. postaje trener [[Juventus FC|Juventusa]]. S klubom iz [[Torino|Torina]] nije imao većih uspjeha, te je 2009. dobio otkaz. Potom je vodio još dva italijanska kluba, [[AS Roma|Romu]] i [[FC Inter Milano|Inter]]. ==Uspjesi== ===Trenerski=== '''Cagliari''' *Serie C1: 1988/89. *Coppa Italia Serie C: 1988/89. *[[Serie B]] promocija: 1989/90, 2022/23. '''Fiorentina''' *Serie B: 1993/94. *[[Italijanski kup]]: 1995/96. *[[Italijanski superkup]]: 1996. '''Valencia''' *[[Kup kralja]]: 1998/99. *[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 1998.|1998.]] *[[UEFA Superkup]]: 2004. '''Monaco''' *[[Ligue 2]]: 2012/13. '''Leicester City''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2015/2016.|2015/16.]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat-inline|Claudio Ranieri}} *[http://www.soccerbase.com/managers/manager.sd?manager_id=1626 Claudio Ranieri] na ''[[Soccerbase]]u'' {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Cagliarija}} {{Treneri Napolija}} {{Treneri Fiorentine}} {{Treneri Valencije}} {{Treneri Atlético Madrida}} {{Treneri Chelseaja}} {{Treneri Parme FC}} {{Treneri Juventusa}} {{Treneri Rome}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Monaca}} {{Selektori nogometne reprezentacije Grčke}} {{Treneri Leicestera}} {{Treneri Nantesa}} {{Treneri Fulhama}} {{Treneri Sampdorije}} {{Treneri Watforda}} }} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Premier League - trener sezone}} {{FIFA trener godine}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ranieri, Claudio}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Catanzara]] [[Kategorija:Nogometaši Catanije]] [[Kategorija:Nogometaši Palerma]] [[Kategorija:Treneri Cagliarija]] [[Kategorija:Treneri Napolija]] [[Kategorija:Treneri Fiorentine]] [[Kategorija:Treneri Valencije]] [[Kategorija:Treneri Atlético Madrida]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Parme FC]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri AS Monaco FC]] [[Kategorija:Treneri Leicester Cityja]] [[Kategorija:Treneri FC Nantesa]] [[Kategorija:Treneri Fulhama]] [[Kategorija:Treneri Sampdorije]] [[Kategorija:Treneri Watforda]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Grčke]] null9bu2rnna6z4fk3suf6jxxfd9ig2 Vjenceslav Radimski 0 419638 3913459 3834384 2026-07-23T22:09:22Z Bosancica by MK 173186 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3913459 wikitext text/x-wiki {{Očistiti jednostavne linkove}} {{Infokutija pisac | ime = Vjenceslav Radimski | slika = Radimski-BW.jpg | opis_slike = | puno_ime = Václav Radimský | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1832|02|21}} | mjesto_rođenja = Nova Paka, [[Češka]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1895|10|27|1832|02|21}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], Austro-Ugarska | zanimanje = Arheologija i antropologija | jezik = Njemački | nacionalnost = Čeh | obrazovanje = Politehnika u Pragu | period = 1885–1895. | žanr = Istraživački | poznata_djela = "Prehistorijska nalazišta" ("Die prahistorischen Fundstatten")<br />"Die neolitische Station Butmir"<br />"Archaologisches Ortslexikon von Bosnien und der Hercegovina."<br />"Die Geschichte des alten Bergbaues in Bosnien und der Hercegovina" | supružnik = | djeca = | nagrade = Član-dopisnik Krunskog austrijskog geološkog Monarhijskog zavoda<br />"Viteški krst reda Franje Josipa". | potpis = [[Datoteka:Radimski potpis.jpg|150px]] | web_stranica = }} '''Vjenceslav Radimski''', rođeno ime Václav Radimský (21. februar 1832 – 27. oktobar 1895) bio je [[Arheologija|arheolog]] i [[Rudarstvo|rudarski]] stručnjak. Bio je ugledni saradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji se bavio arheološkim i arheoantropološkim istraživanjima širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Vjeceslav Radimski je utemeljio početnu mineraloško-geološku zbirku [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]], u Sarajevu. Nakon toga je, sve do kraja života istrajno radio na popunjavanju i proširivanju zbirke novim eksponatima i podacima. Iznenada je preminuo od srčanog udara, kod sarajevske [[Mostovi u Sarajevu|sarajevske Alipašine ćuprije]].<ref>{{Cite web |url=http://www.infobiro.ba/article/468544 |title=GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA - Vjenceslav Radimski - 1895. god |access-date=11. 9. 2022 |archive-date=11. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220911072146/http://www.infobiro.ba/article/468544 |url-status=dead }}</ref> ==Školovanje== *Osnovno i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Starom Mjestu u [[Prag]]u *U periodu od 1850 do 1854. studirao je češku Politehniku u [[Prag]]u, gdje je ispoljio posebno zanimanje za mineraloško-geološke nauke i mašinsko-tehničku struku. *Dvije godine, 1855. i 1856. pohađao je ondašnje Monarhijsko montano učilište u Pšibrami (Pribrami), gdje je studirao rudarstvo i topioničarstvo, ostvarivši akademski rang „apsolutorij“, uz odličan uspjeh u svim predmetima. ==Profesionalna karijera== Nakon završetka studija odlazi u praktičnu službu u Landanovo rudarsko društvo u Jilemnici u Češkoj. Tu se zadržao relativno kratko, pošto mu se ukazala prilika da, kao „rudarski kandidat“, pređe u Šcavnicu, [[Ugarska]]. Nakon kraćeg perioda, postao je „rudarski vježbenik“. Već 1857, Radimski je bio rudarski poslovođa kameno-ugljenog majdana kraj Niržana, nadomak [[Plzen]]a, Češka. Tu je ostao do nove 1859. godine, kada je, s bratom Josipom osnovao Rudarsko društvo u ugljenom okrugu kraj grada Wiese, današnja [[Austrija|austrijska]] pokrajina u [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]]. {{Citat|“Njegovo vanredno znanje i bogata nadarenost proširiše kroz kratko vrijeme rad toga majdana; taj isprva skromni podhvat podiže se u njegovim rukama stvarno i financijalno, tako da je i susjedni majdan dospio pod njegovu brigu i pasku. Pošto se je ovaj majdan pa i njegov vlastiti ugljanik prodao ugljeno-rudarskomu i trgovačkomu društvu u Vizu, rukovodio je Radimski poslove sajedinjenih majdana ko ravnatelj od 1. marta 1871. do 31. marta 1883. Isto tako upravljao je radom rudokopa u Štajeregu (Steyeregg), što ga bijaše zakupilo c. i kr. priv. keflaško željezničko i rudarsko društvo.“}} Godine 1884, Radimski odlazi iz Wiesa, pošto je državna građevinsko željeznicko društvo preuzelo ukupno prometno održavanje i eksploataciju majdana. Odatle je otišao u Vec, gdje se nastani kao ovlašteni rudarski mjernik. Prelomni događaj u karijeri Radimskog bio je prelazak u [[Sarajevo]], januara 1885. Ovdje je bio postavljen za „rudarstvenog nadpovjerenika i upravitelja rudarskog satništva“ u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Već 31. maja te godine bio je unaprijeđen u čin rudarskog satnika. ==Naučni i stručni doprinos== Pošto je i na novoj poziciji često boravio u Wiesu, imao je priliku da proučava mnoge spomenike iz prehistorijskog i rimskog doba. Tako se u njemu postepeno razvijala ljubav prema [[antropologija|antropologiji]] i [[arheologija|arheologiji]]. Potrebna iskopavanja je najprije poduzimao samostalno, a zatim sa sa Josipom Sombatijem (Szombathy), [[kustos]]om austrougarskog prirodoslovnog dvorskog muzeja. Rezultati tih istraživanja su objavljeni u djelima: *“Urgeschichtliche Forschungen in der Umgebung von Wies in Mittelsteiermark" (L: 1883-, II. i III.: 1888., IV.: 1891.) i *„Ueber die Grabungen im Jahre 1880". *„Der Bericht uber die montanistichen Verhaltnisse und die Mineral-Vorkommnisse des Sulmthales" (1868.); *„Das Wieser Bergreiver" (1875.); *„Die Insel Pago in Dalmatien und Deren Lignit-Vorkommen" (1877.); * „Ueber den geologischen Bau der Insel Arbe in dalmatien" (1880.). One godine koju je Radimski djelovao u Wiesu, u [[Beč]]u je prostudirao muzejske materijale, zbirke i knjižnice, što mu je omogućilo da proširi svoje obimne studije o prahistorijskom i rimskom periodu. Te spoznaje Radimski je iskoristio u proučavanju bosanskih nalazišta, a kao istraživač i pisac o ovdašnjim prahistorijskim pojavama stekao je ugled u krugovoma priznatih učenjaka, ne samo u Monarhiji, nego u cijeloj Evropi. U [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]] Bosne i Hercegovine i njegovom dodatku „Wissenschaftliche Mittheilungen", publicirao je niz radova, od kojih su kao posebna izdanja objevljeni: * „Prehistorijska nalazišta" (ćirilicom i latinicom), a na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] pod naslovom: *„Die prahistorischen Fundstatten"; *‘’Die neolitische Station Butmir" i rukopis: *„Archaologisches Ortslexikon von Bosnien und der Hercegovina" (ovaj rad, sa prilozima, čuva se u Muzeju); *„Die Geschichte des alten Bergbaues in Bosnien und der Hercegovina“ (sa Karlom Patschom) Nekoliko manjih arheoloških rasprava, u GZM izašlo je nakon autorove smrti. :'''Napomena''': Tešlo je naći, ako je uopće i moguće, arheologa koji je – tokom samo jedne decenije djelovanja – prikupio toliko mnogo podataka o mnogim, dotad nepoznatim, nalazištima širom [[BiH|Bosne i Hercegovine]], od kojih je većina danas potpuno zapuštena i/ili zaboravljena. Na osnovu sadržaja djela Radimskog, moguće je zaključiti da je imao dobro razvijenu mrežu načelnika općina širom [[BiH|Bosne i Hercegovine]], koji su mu dostavljali prve informacije o mogućim arheološkim nalazištima. ===Poznatiji radovi u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|GZM]]=== *Ostaci rimske ciglane i ciglarske peći u Sarajevu / Vjenceslav Radimski, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 8 (1896), str. 109-112. *Prehistorička sojenica kod Ripča u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 483-523. *Sojenica kod Ripča u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 309-333. *Gradina Glavica kod Velikog Radića u kotaru krupskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 229-230. *Rimska razvalina Gradina Mihaljević u kotaru srebreničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 227-228. *Nasute gradine Orlovac i Služanjska gromila u kotaru mostarskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 225-227. *[[Rimski miljokaz]] kod Trnova u kotaru jajačkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 222-225. *Gradina Kosovača kod Kusonja u kotaru zvorničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 220-222. *Gradina Ilijina Greda u kotaru trebinjskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 219-220. *Rimska ciglana kod Pijavica blizu Jajca / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 217-219. *Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 575-635. *Dva zanimljiva nahogjaja iz bilećkog kraja kraja u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 496-497. *Golema fibula iz Ivanjske kod Banjaluke u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 494-496. *Tri zanimljiva nahogjaja iz ljubuškog kotara / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 493-494. *Opeka legije iz Velike Kladuše u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 492-493. *Nekoliko prehistoričkih i rimskih ostanaka kod Grahova u livanjskom kotaru / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 488-492. *Razvaline crkve na Carevoj Luci kod Rmanja u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 487. *Nekoliko starina iz Gackog u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 484-486. *Prehistoričko-rimska utvrda [[Kalesija]] u kotaru zvorničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 483-484. *Dva bronca iz područja Plive kod Jajca / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 481-483. *Gradina u Turbetu kod Travnika / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 480-481. *Dva bronca iz Čapljine / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 479-480. *Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća (Nastavak) / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 369-466. *Rimska naseobina u Majdanu kod Varcar-Vakufa / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 331-341. *Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 237-308. *Prehistorička sojenica kod Ripča blizu Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 129-138. *Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 37-93. *O nekojim prehistoričkim i rimskim gragjevnim ostancima u području rijeke Sane u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4(1891), str. 431-446. *Visorovan Rakitno u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4(1891), str. 413-424. *Rimska utvrda na Crkvenici i kastrum kod Doboja / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 3(1891), str. 251-262. *Bišće-polje kod Mostara / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 2(1891), str. 159-192. *Prodor gradine truhelja u Bosni / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1(1891), str. 53-54. *Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji iskopi / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1(1891), str. 1-19. *Prehistorička nalazišta : kako se pretražuju i kako se s nagjenim predmetima postupa, s osobitim obzirom na Bosnu i Hercegovinu i one krajeve u Austro-Ugarskoj monarhiji gdje ima prehistotičkih ostanaka / napisao V. Radimsky, 1891. (knjiga) *Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4 (1892), str. 75-80. <ref>https://www.academia.edu/9658451/Bibliografija_radova_Glasnika_Zemaljskog_muzeja_priru%C4%8Dnik_za_studente_historije_i_arheologije_.</ref><ref>http://prijepisi.blogspot.ba/2015/10/radimsky-1896.html.</ref> <ref>http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?PAGER_offset=0&rm=results&f=PersonalName&v=Radimsky%20Vencel{{Mrtav link}}.</ref><ref>http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180714081355/http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf |date=14 Juli 2018 }}.</ref> ==Priznanja== Za dva posljednjepomenuta rada, Krunski austrijski geološki državni zavod imenovao ga je svojim „članom-dopisnikom“. Obimni i predani stručni i naučni rad je skrenuo pažnju kruga tada uglednih autoriteta, pa je 1878. dobio odlikovanje „Viteški krst reda Franje Josipa“. {{Citat|“Njegova mnoga, raznovrsna i velika djela na polju geologije, kako ih je u svojem zvanicnom pozivu uvijek u korist javnog znanja vršio, njegova neumorna djelatnost ko rudarskog satnika i montanog izvjestitelja zemaljske vlade, stekoše priznanje i pohvalu na drugome mjestu, kao što je i „Školski Vjesnik" u oktobarskoj svesci dostojno spomenuo brigu ovog vrsnog našeg saradnika o uredenju mineraloških zbirki za naše škole.“}}<ref>Uredništvo GZM (1895): Vjenceslav Radimski. Glasnik Zemeljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Godina VII, Knjiga IV: 479-482.</ref> ==Također pogledajte== *[[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] *[[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *https://www.academia.edu/9658451/Bibliografija_radova_Glasnika_Zemaljskog_muzeja_priru%C4%8Dnik_za_studente_historije_i_arheologije_ *http://prijepisi.blogspot.ba/2015/10/radimsky-1896.html. *http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?PAGER_offset=0&rm=results&f=PersonalName&v=Radimsky%20Vencel{{Mrtav link}}. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radimski, Vjenceslav}} [[Kategorija:Austrougarski naučnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Nova Paka]] [[Kategorija:Rođeni 1849.]] [[Kategorija:Umrli 1895.]] 1gr5k3jpxxw0ooerw0nyfy8utnd0h9z Kalmar 0 430712 3913484 3873205 2026-07-24T06:26:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913484 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Švedskoj|bilješka=|drugo_ime=|dužina_IZ=E|dužina_minuta=46|dužina_sekundi=21|dužina_stepeni=16|gradonačelnik=|gradonačelnik_partija=|grb=Kalmar vapen.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** -->|gustoća=<!-- Ne radi ako koristite gustoća_grada, gustoća_metro, gustoća_općine -->|gustoća_grada=|gustoća_metro=|gustoća_općine=|gustoća_urban=|ime=Kalmar|kanton=[[Kalmar län]]|karta=Sweden location map.svg|karta_lokacija=Švedska <!-- *** Web stranice *** -->|nadimak=<!-- *** Slika *** -->|opis_slike=<!-- *** Simboli *** -->|općina=Kalmar|općina1=|pokrajina=[[Småland]]|površina=|površina_grada=19.50|površina_metro=|površina_općine=|površina_urban=|pozivni broj=0480 <!-- *** Karta *** -->|poštanski_broj=39X XX|slika=Kalmar collage.jpg|slogan=|službeni_naziv=|stanovništvo=|stanovništvo_datum=|stanovništvo_grada=38 771<ref>http://www.statistikdatabasen.scb.se/pxweb/sv/ssd/START__MI__MI0810__MI0810A/LandarealTatort/table/tableViewLayout1/?rxid=ff9309f9-7ecb-480f-a73c-08d86b3e56f8 </ref>|stanovništvo_grada_datum=2016|stanovništvo_metro=61 533|stanovništvo_metro_datum=|stanovništvo_općine=|stanovništvo_općine_datum=|stanovništvo_urban=|stanovništvo_urban_datum=|vrsta=|web_stranica=[http://kalmar.se/ kalmar.se]|zastava=|širina_SJ=N|širina_minuta=41|širina_sekundi=39|širina_stepeni=56}} '''Kalmar''' je grad smješten u jugoistočnoj [[Švedska|Švedskoj]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2016. godine u gradu živi 38.771 stanovnika. Kalmar je treći po veličini grad u pokrajini [[Småland]]. == Historija == [[Datoteka:Suecia 3-075 ; Kalmar.jpg|lijevo|mini|Kalmar oko 1700-te. godine]] Kalmar je jedan od najstarijih gradova u Švedskoj i ima bogatu historiju. Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] grad je bio bedem za odbranu protiv Danske, važna luka, trgovački centar i jedan od većih gradova u Švedskoj. Bio je također i središte [[Hanza|Hanze]]. Nekoliko bitaka o prevlasti u Švedskoj odigralo se u blizini Kalmara. Odbrana grada oko tvrđave je bila otežana poslije Kalmarskih ratova ([[1611.|1611]]-[[1613.|1613]]) i počinju rasprave za premještanjem grada. Veći dio tadašnjeg srednjovjekovnog Kalmara je bio porušen. Godine [[1640.|1640]]. državne instance odlučuju preseliti grad za [[Kvarnholmen]]. U septembru iste godine stari dio grada izgara u devastirajućem požaru što utječe na brže preseljenje grada. Prve zgrade u novom gradu se počinju graditi 1645. godine a preseljenje se smatra završenim 1658. godine. U Kalmaru se nalazi nekoliko [[Barok|baroknih]] izdanja kao npr. glavna kalmarska crkva ([[Švedski jezik|šved.]] ''Kalmar domkyrka''). Kalmar je također bio biskupski grad do 1915. godine. == Sport == Sljedeći sportski klubovi su smješteni u Kalmaru: * [[Kalmar FF]] * [[Lindsdals IF]] * [[Kalmar AIK]] * [[IFK Berga]] * [[Kalmar Södra IF]] == Poznate osobe == * [[Tomas Arvidsson]], pisac * [[Eric Bojs]], slikar, nastavnik * [[Joakim Haeggman]], golfer * [[Lena Hallengren]], političar * [[Richard Hobert]], filmski režiser * [[Lars-Johan Jarnheimer]] * [[Johan Jeansson]] * [[Ivar Kreuger]] * [[Ola Magnell]], pjevač * [[Jenny Nyström]] * [[Johnny Roosval]] * [[Henrik Strindberg]] * [[Hans Villius]], historičar == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.kalmar.se/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100525130947/http://www.kalmar.se/ |date=25. 5. 2010 }} {{Commonscat|Kalmar}} {{Wikivoyage|Kalmar}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] [[Kategorija:Kalmar]] 3t2fysf5sd8p334benejq9wouw3k40k 2048 (videoigra) 0 436141 3913415 3848827 2026-07-23T13:50:46Z Panasko 146730 3913415 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naziv = 2048 | slika = 2048 logo.svg | veličina_slike = | alt_slike = 2048 | tekst = | razvijač = Gabriele Cirulli | izdavač = Gabriele Cirulli | distributer = | režiser = | producent = | dizajner = | programer = | umjetnik = | pisac = | kompozitor = | pogon = | platforme = [[Brovser igra|Brovser]], [[iOS]], [[Android (operativni sistem)|Android]], [[Nintendo 3DS]] | objavljeno = 9. mart 2014.<ref name=insider>{{cite web | title=Puzzle Game 2048 Will Make You Forget Flappy Bird Ever Existed | url=http://www.businessinsider.com/2048-puzzle-game-2014-3 | first= Megan Rose |last= Dickey | date=23. 3. 2014 |work=Business Insider | access-date=17. 11. 2017}}</ref> | žanr = Slagalica | režimi = }} '''''2048''''' je single-player, videoigra italijanskog veb programera Gabriele Cirullia. Igra je objavljena 9. marta 2014. Cilj igre je da se pomjeranjem numerisanih pločica s brojevima na mreži, te spajanjem pločica sa istim brojevima, čime se udvostručuje njena vrijednost, dođe do pločice s brojem 2048. Vrlo je slična aplikaciji [[Threes (videoigra)|Threes]] objavljenom mjesec dana ranije. Sam Cirulli je opisao ''2048'' kao klon aplikacije [[1024 Veewo Studios]], a upravo 1024 Veewo Studios je u opisu napisao da je klon igre ''Threes''. == Dizajniranje == Devetnaestogošnji Cirulli je igru napravio u jednom vikendu i bio je iznenađen kada je njegova igra primila više od 4 miliona posjetilaca u samo nekoliko dana. Objavio je besplatnu verziju igre za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] u maju 2014. ''2048'' postaje viralni hit. ''[[The Wall Street Journal]]'' je igru opisao kao "skoro kao ''[[Candy Crush Saga|Candy Crush]]'' za matematičke genije", i ''[[Business Insider]]'' je igru nazvao "drvo na steroidima". == Gameplay == [[Datoteka:2048 Screenshot.png|lijevo|mini|Gameplay]] ''2048'' se igra na sivoj 4 × 4 mreži, sa numerisanim pločicama koje glatko kližu kada ih igrač pomjeri pomoću četiri strelice. Na svakom koraku, nova pločica se slučajno pojavljuje na praznom mjestu na ploči sa vrijednošću od 2 ili 4. Ako se dvije pločice istog broja sudare dok se kreću, spojit će se u pločicu sa ukupnom vrijednošću dvije pločice koje su se sudarile. Pločica sa rezultatom se ne može spojiti sa drugom pločicom u istom potezu. Tabela u gornjem desnom dijelu vodi računa o ocjeni korisnika. Ocjena korisnika počinje na nuli i povećava se kad se dvije pločice kombinuju po vrijednosti nove pločice. Kao i kod mnogih arkadnih igara, najbolji rezultat korisnika prikazuje se uz trenutni rezultat. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://play2048game.co/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240525074658/https://play2048game.co/ |date=25. 5. 2024 }} * [https://2048game.online/ 2048 sa ljestvicom najboljih] [[Kategorija:Videoigre za Android]] [[Kategorija:Videoigre za iOS]] [[Kategorija:Veb-igre]] [[Kategorija:Videoigre za Nintendo 3DS]] [[Kategorija:Videoigre iz 2014.]] sz42gh85synbyg2exw0mjpymqhnh7k8 José Luis Cordero (glumac) 0 447011 3913474 3538523 2026-07-24T02:56:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913474 wikitext text/x-wiki {{Druga upotreba|nogometaša|José Luis Cordero Manzanares}} {{Infokutija osoba | ime = José Luis Cordero | slika = | supružnik = Norma Oñate Castillo | roditelji = [[Víctor Cordero Aurrecoechea]] | djeca= 1 }} '''José Luis Cordero''' ([[Ciudad de México]], 13. februar 1948) − također poznat kao '''Pocholo'''<ref>{{Cite web |url=https://www.elsiglodetorreon.com.mx/noticia/77519.pocholo-habla-con-su-hijo.html |title=Pocholo habla con su hijo |access-date=29. 6. 2018 |archive-date=17. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210417123338/https://www.elsiglodetorreon.com.mx/noticia/77519.pocholo-habla-con-su-hijo.html |url-status=dead }}</ref> − je [[Meksikanci|meksički]] glumac,<ref>''La Nación'' (2006). "Entre los notables, el controvertido torero Jorge de Jesús "El Clison" y el actor José Luis Cordero "Pocholo", todavía a tiempo para ver el desarrollo del debate."</ref> pjevač i režiser.<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0179519/ José Luis Cordero]</ref> Njegov otac je bio meksički kompozitor [[Víctor Cordero Aurrecoechea]]<ref>[https://www.20minutos.com.mx/noticia/176382/0/pocholo-honrara-a-su-papa-victor-cordero-con-coleccion-musical/ "Pocholo" honrará a su papá Víctor Cordero con colección musical]. "''El actor y cantante José Luis Cordero prepara un homenaje a su padre, el prolífico compositor Víctor Cordero, creador de temas como "Juan charrasqueado" y "El loco", con la producción de una colección de tres discos que contendrán 10 temas cada uno y un anecdotario sobre sus últimos años de autor.''"</ref> (umro 1983), sin ''Don'' Rafaela Cordera te brat [[Joaquín Cordero|glumca Joaquína Cordera]]. Luis Christian Cordero Oñate – sin Joséa Luisa – umro je 2004.<ref>[http://www.orizabaenred.com.mx/cgi-bin/web?b=VERNOTICIA&%7Bnum%7D=18877 Muere hijo de Pocholo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190228192202/http://www.orizabaenred.com.mx/cgi-bin/web?b=VERNOTICIA&%7Bnum%7D=18877 |date=28. 2. 2019 }}. "''Luis Christian Cordero Oñate, hijo del actor José Luis Cordero "Pocholo", se quitó la vida el lunes pasado''."</ref> == Filmografija == === Filmovi === * ''[[Un tigre en la cama]]'' (2009) * ''[[La fórmula de Rasputín]]'' (2001) * ''Vamos al baile'' (1996) * ''Me tengo que casar/Papá soltero'' (1995) — Pocholo * ''Mecánica mexicana'' (1995) * ''Los cargadores'' (1995) * ''A ritmo de salsa'' (1994) * ''La cantina'' (1994) * ''Le pegaron al gordo'' (1994) * ''Suerte en la vida'' (1994) * ''Encuentro sangriento'' (1994) * ''Soy hombre y qué'' (1993) * ''Yo no la maté'' (1993) * ''Mi novia ya no es Virginia'' (1993) * ''[[Cambiando el destino]]'' (1992) * ''[[¿Cómo fui a enamorarme de ti?]]'' (1991) * ''El bizcocho del Panadero'' (1991) * ''[[Secreto sangriento]]'' (1991) — Sergio * ''Domingo trágico'' (1991) * ''La noche del fugitivo'' (1991) * ''La última fuga'' (1991) * ''No tan virgen'' (1991) * ''La verdadera historia de Barman y Droguin'' (1991) * ''Retén'' (1991) * ''Entre la fe y la muerte'' (1990) * ''El camaleón'' (1990) * ''El día de las locas'' (1990) * ''Ruleta mortal'' (1990) — Luis * ''Fugas del capitán fantasma'' (1989) * ''La mafia tiembla II'' (1989) [[File:Joaquín Cordero.png|280px|thumb|Corderovo porodično stablo]] * ''No le saques, pos no le metas'' (1989) * ''Al filo de la muerte'' (1989) * ''Te gustan, te las traspaso'' (1989) * ''Chiquita... No te la acabas'' (1989) * ''El Francotirador fenómeno'' (1989) * ''Destrampados in Los Angeles'' (1987) * ''Cursilerías'' (1986) * ''Quiéreme con música'' (1957) === Telenovele === *''[[Dos hogares]]'' — Mario *''[[Al diablo con los guapos]]'' — Horacio *''[[La fea más bella]]'' — Paco Muñoz *''[[Contra viento y marea]]'' — Pocholo *''[[Velo de novia]]'' — Gumaro *''[[¡Vivan los niños!]]'' — Patotas *''[[Por tu amor]]'' == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Meksički glumci]] 5vbk7da0jfune8xj2d9yprny10t3bhk Muzički producent 0 460564 3913416 3748551 2026-07-23T13:55:25Z Panasko 146730 3913416 wikitext text/x-wiki '''Producent ili muzički producent''' je glavni nadzornik muzičkog projekta čije odgovornosti mogu obuhvatati različite kreativne i tehničke uloge vođenja. Posao obično uključuje direktan nadzor nad sesijama snimanja; osiguravanje da izvođači pruže prihvatljive i kvalitetne izvedbe, nadzor tehničkog inženjeringa snimanja te koordinaciju produkcijskog tima i procesa. Uloga producenta u muzičkom projektu može varirati po dubini i obimu. Ponekad, u popularnim [[Muzički žanr|žanrovima]], producent može kreirati cjelokupan [[zvuk]] i strukturu snimka.<ref name="Moorefield-2010">{{cite book|last=Moorefield|first=V.|title=The Producer as Composer: Shaping the Sounds of Popular Music|publisher=MIT Press|year=2010|isbn=978-0-262-26101-2|page=13|chapter=Introduction|authorlink=Virgil Moorefield|chapter-url=https://books.google.com/books?id=L3dpT-V6m4kC&pg=PR13}}</ref><ref name="Watson-2014">{{cite book|last=Watson|first=A.|url=https://books.google.com/books?id=snqQBAAAQBAJ&pg=PA25|title=Cultural Production in and Beyond the Recording Studio|publisher=Taylor & Francis|year=2014|isbn=978-1-135-00631-0|series=Routledge Studies in Human Geography|page=25}}</ref> Međutim, u [[Klasična muzika|klasičnom muzičkom snimanju]], na primjer, producent djeluje više kao posrednik između [[dirigent]]a i tehničkog tima. Uloga se često poredi s ulogom [[Režiser|filmskog reditelja]], iako postoje značajne razlike.<ref name="Moorefield-2010" /><ref name="Watson-2014" /> Ona se razlikuje od uloge [[Izvršni producent|izvršnog producenta]], koji je uglavnom uključen u projekat na administrativnom nivou, te od [[audio inženjer]]a, koji upravlja tehnologijom snimanja. U zavisnosti od projekta, producent može, ali ne mora, birati sve izvođače.<ref name="Watson-2014" /><ref>{{cite web|url=https://recordingconnection.com/reference-library/what-does-a-music-producer-do/|title=Music Production: What Does a Music Producer Do?|date=23. 6. 2022|website=Recording Connection}}</ref> Ako se koriste isključivo sintetički ili semplovani instrumenti, producent može biti jedini izvođač. Suprotno tome, neki izvođači rade vlastitu produkciju.<ref name="Watson-2014" /> Neki producenti su i vlastiti inženjeri,<ref>{{cite web|url=https://productionadvice.co.uk/what-is-a-producer/|title=What does a music producer do, anyway ?|date=26. 2. 2009|website=Production Advice}}</ref> upravljajući tehnologijom kroz cijeli projekat: predprodukciju, snimanje, miksanje i mastering. Prethodnici muzičkih producenata bili su "A&R menadžeri", koji su također mogli spajati preduzetničke, kreativne i tehničke uloge, ali su često imali ograničen kreativni uticaj, budući da je produkcija muzike sve do 1950-ih bila fokusirana na jednostavno poboljšavanje zvučne usklađenosti snimka s izvođačevom uživo izvedbom.<ref name="Watson-2014" /> Napredak u tehnologiji snimanja, posebno pojavljivanje [[magnetofon]]skog snimanja 1940-ih – koje je [[Les Paul]] ubrzo unaprijedio razvojem višekanalnog snimanja<ref name="Hurtig">{{cite book|last=Hurtig|first=B.|url=https://books.google.com/books?id=ByJG1iwUHBAC&pg=PA8|title=Multi-Track Recording for Musicians|publisher=Alfred Music Publishing|isbn=978-1-4574-2484-7|page=8}}</ref> – te uspon elektronskih instrumenata 1950-ih, pretvorili su produkciju muzike u specijaliziranu djelatnost.<ref name="Watson-2014" /> U popularnoj muzici, producenti poput [[George Martin|Georgea Martina]], [[Phil Spector|Phila Spectora]] i [[Brian Eno|Briana Enoa]] predvodili su njen razvoj do današnjeg korištenja složenih tehnika i nestvarnih zvukova, stvarajući pjesme nemoguće za izvođenje uživo.<ref name="Moorefield-2010" /><ref name="Kot-2016">{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20160310-what-does-a-record-producer-do|title=What does a record producer do?|last=Kot|first=Greg|authorlink=Greg Kot|date=10. 3. 2016|website=BBC Home}}</ref> Nakon 1980-ih, prelazak produkcije s analognog na digitalni format dodatno je proširio mogućnosti.<ref name="Watson-2014" /> Danas, DAW-ovi (digitalne audio radne stanice), poput Logic Pro-a, Pro Tools-a i Studio One-a, pretvaraju obični [[računar]] u produkcijsku konzolu,<ref name="Kadis-2013">{{cite web|url=https://ccrma.stanford.edu/courses/192b/ProTools-Logic%20Lec.pdf|title=Digital audio workstations|last=Kadis|first=Jay|year=2006–2013|website=[[Center for computer research in music and acoustics|Center for Computer Research in Music and Acoustics]], [[Stanford University]]|access-date=11 Sep 2020}}</ref><ref name="Joseph-2016">{{cite web|url=http://blog.first.edu/audio-recording-software-avid-pro-tools-vs-apple-logic-pro-x|title=Audio recording software: Avid Pro Tools vs. Apple Log Pro X|last=Joseph|first=Kiesha|date=11 Feb 2016|website=F.I.R.S.T. Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20180811031857/http://blog.first.edu/audio-recording-software-avid-pro-tools-vs-apple-logic-pro-x/|archive-date=11. 8. 2018}}</ref> omogućavajući da samostalni početnik postane vješt producent u skromnom kućnom studiju.<ref name="Newman-2018">{{cite magazine|last=Newman|first=Melinda|title=Where Are All the Female Music Producers?|magazine=Billboard|date=19. 1. 2018|url=https://www.billboard.com/pro/female-music-producers-industry-grammy-awards/}}</ref> Tokom 2010-ih započeti su napori da se poveća zastupljenost producentica i inženjerki, koje su značajno nadmašene brojem muškaraca i najčešće priznate samo u [[Klasična muzika|klasičnoj muzici]].<ref name="Hertweck-2019">{{cite web|url=https://www.grammy.com/news/recording-academy-task-force-diversity-and-inclusion-announces-initiative-expand|title=Recording Academy Task Force On Diversity and Inclusion announces initiative to expand opportunities for female producers and engineers|last=Hertweck|first=Nate|date=1 Feb 2019|website=Grammy.com}}</ref> == Poznati muzički producenti == * [[Brian Eno]] * [[Norrie Paramor]]<ref name="brit">{{cite web | url =http://www.spaceagepop.com/paramor.htm | title =''Norrie Paramor'' | access-date = 27. 10. 2015 | language=engleski | publisher=Space Age Pop Music}}</ref> * [[Max Martin]] * [[George Martin]] * [[Phil Spector]] * [[Timbaland]] * [[Dr. Dre]] * [[Rick Rubin]] == Izvori == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.recordproduction.com/ Intervju s muzičkim producentom] * [http://www.imusicproducers.com/ Američki muzički producenti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222193749/http://www.imusicproducers.com/ |date=22. 2. 2020}} * [http://www.overnightmusicprod.com/ Informacije o muzičkoj produkciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111129052305/http://www.overnightmusicprod.com/ |date=29. 11. 2011}} [[Kategorija:Muzički producenti| ]] [[Kategorija:Muzička produkcija]] [[Kategorija:Muzička zanimanja]] rboqm0uxx4f099vt2tnij66j9w843hv Glava šećera (film) 0 466046 3913413 3884691 2026-07-23T13:35:55Z Panasko 146730 3913413 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Glava šećera | godina= 1991. | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | jezik = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | žanr = [[drama (filmski žanr)|drama]] | režija = [[Dejan Ćorković]] | scenario = [[Jovan Radulović]] | based on = {{based on|''[[Glava šećera]]''|[[Milovan Glišić]]}} | muzika = [[Zoran Hristić]] | uloge = [[Aleksandar Berček]]<br/>[[Marko Nikolić]]<br/>[[Mihailo Miša Janketić]]<br/>[[Nikola Simić]] | producent = | kompanija = [[Televizija Beograd]] | trajanje = 62 min. | kamera= | montaža = [[Ivanka Pravica]] | kinematografija=[[Miroslav Vorkapić]] | scenografija= [[Slobodan Rundo]] | nagrade= | budžet = | prethodni = | sledeći = | vebsajt= |imdb =0199562 }} '''''Glava šećera''''' je [[SFRJ|jugoslavenski]] [[televizijski film]] snimljen u produkciji [[Televizija Beograd|Televizije Beograd]] 1991. godine prema istoimenoj pripovijetci [[Milovan Glišić|Milovana Glišića]] iz 1875. godine. Reditelj je [[Dejan Ćorković]] dok je scenario adaptirao [[Jovan Radulović]], direktor fotografije Miroslav Vorkapić, scenograf Slobodan Rundo, kostimograf Svetlana Zojkić, kompozitor [[Zoran Hristić]] i montažer Ivanka Pravica.<ref>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/3108587/dramski-ponedeljak-glava-secera.html Dramski ponedeljak: Glava šećera (RTS, 23.04.2018.)]</ref> ==Sadržaj filma== U filmu je opisan društveni proces raslojavanja na selu u drugoj polovini 19. vijeka, do kojeg dolazi sa prodorom robno-novčane privrede na selo. U novim uslovima seljaci se ne snalaze, već propadaju pod teretom dugova, a korist od toga imaju zelenaši i korumpirani predstavnici vlasti. Radan Radanović je predstavnik seoskih ljudi. Od njega je kapetan tražio da mu kupi glavu šećera. Zla kob ga pratim tokom cijele priče. Njegovu sudbinu određuju kapetan Maksim Sarmašević i zelenaš David Uzlović, i na nju utiču neplaćeni dugovi, okrnjena glava šećera, posedovanje livade koja se dopala kapetanu. Pod teretom duga Radan počinje da ludi a pred kućom dolazi mu doboš. ==Uloge== {| class="wikitable" ! Glumac/ica !! Uloga |- |[[Aleksandar Berček]] || Radan Radanović |- |[[Mihailo Miša Janketić]] || Maksim Sarmašević - sreski kapetan |- |[[Nikola Simić]] || Đuka |- |[[Marko Nikolić]] || David Uzlović - zelenaš |- |[[Gorica Popović]] || Radanova žena |- |[[Dragomir Čumić]] || Seljak u kafani |- |[[Dragomir Felba]] || Seljak Mata |- |[[Đorđe Jovanović]] || Kmet 1 |- |[[Mihajlo Bata Paskaljević]] || Kmet 2 |- |[[Ranko Kovačević]] || Žandarm 1 |- |[[Ratko Miletić]] || Žandarm 2 |- |[[Ljubomir Ćipranić]] || Opštinar 1 |- |[[Bogdan Mihailović]] || Opštinar 2 |- |[[Nemanja Pavlović]] || Crno dete |- |[[Bogoljub Petrović]] || Mileta iz Miokuša |- |[[Savo Radović]] || Paja |- |[[Rastko Tadić]] || Pop Pera |- |[[Minja Vojvodić]] || Mijat |} ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.youtube.com/watch?v=m6mbOIda3yw&t=1967s Glava šećera (RTS Kulturno-umjetnički program - Zvanični kanal)] * [https://www.imdb.com/title/tt0199562/ Glava šećera na IMDB] [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi iz 1991.]] [[Kategorija:Jugoslavenski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Dejana Ćorkovića]] 47wseuaxls24irv0mi28rsn7pcs39fe 3913414 3913413 2026-07-23T13:44:29Z Panasko 146730 promejna IK i sitne izmjene 3913414 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Glava šećera | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Dejan Ćorković]] | producent = | scenarist = [[Jovan Radulović]] | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Aleksandar Berček]] * [[Marko Nikolić]] * [[Mihailo Miša Janketić]] * [[Nikola Simić]] }} | muzika = [[Zoran Hristić]] | kinematografija = [[Miroslav Vorkapić]] | žanr = [[drama (filmski žanr)|drama]] | montaža = [[Ivanka Pravica]] | studio = [[Televizija Beograd]] | distributer = | datum = 1991. | trajanje = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | jezik = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Glava šećera''''' je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[televizijski film]] snimljen u produkciji [[Televizija Beograd|Televizije Beograd]] 1991. prema istoimenoj pripovijetci [[Milovan Glišić|Milovana Glišića]] iz 1875. Reditelj je [[Dejan Ćorković]] dok je scenario adaptirao [[Jovan Radulović]], direktor fotografije Miroslav Vorkapić, scenograf Slobodan Rundo, kostimograf Svetlana Zojkić, kompozitor [[Zoran Hristić]] i montažer Ivanka Pravica.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/tv.html|title=TV|website=РТС|language=sr|access-date=2026-07-23}}</ref> ==Sadržaj filma== U filmu je opisan društveni proces raslojavanja na selu u drugoj polovini 19. vijeka, do kojeg dolazi sa prodorom robno-novčane privrede na selo. U novim uslovima seljaci se ne snalaze, već propadaju pod teretom dugova, a korist od toga imaju zelenaši i korumpirani predstavnici vlasti. Radan Radanović je predstavnik seljaka. Od njega je kapetan tražio da mu kupi glavu šećera. Zla kob ga prati tokom cijele priče. Njegovu sudbinu određuju kapetan Maksim Sarmašević i zelenaš David Uzlović, i na nju utiču neplaćeni dugovi, okrnjena glava šećera, posjedovanje livade koja se dopala kapetanu. Pod teretom duga Radan počinje da ludi a pred kuću mu dolazi doboš. ==Uloge== {| class="wikitable" ! Glumac/ica !! Uloga |- |[[Aleksandar Berček]] || Radan Radanović |- |[[Mihailo Miša Janketić]] || Maksim Sarmašević - sreski kapetan |- |[[Nikola Simić]] || Đuka |- |[[Marko Nikolić]] || David Uzlović - zelenaš |- |[[Gorica Popović]] || Radanova žena |- |[[Dragomir Čumić]] || Seljak u kafani |- |[[Dragomir Felba]] || Seljak Mata |- |[[Đorđe Jovanović]] || Kmet 1 |- |[[Mihajlo Bata Paskaljević]] || Kmet 2 |- |[[Ranko Kovačević]] || Žandarm 1 |- |[[Ratko Miletić]] || Žandarm 2 |- |[[Ljubomir Ćipranić]] || Opštinar 1 |- |[[Bogdan Mihailović]] || Opštinar 2 |- |[[Nemanja Pavlović]] || Crno dete |- |[[Bogoljub Petrović]] || Mileta iz Miokuša |- |[[Savo Radović]] || Paja |- |[[Rastko Tadić]] || Pop Pera |- |[[Minja Vojvodić]] || Mijat |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.youtube.com/watch?v=m6mbOIda3yw&t=1967s Glava šećera (RTS Kulturno-umjetnički program - Zvanični kanal)] * [https://www.imdb.com/title/tt0199562/ Glava šećera na IMDB] [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi iz 1991.]] [[Kategorija:Jugoslavenski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Dejana Ćorkovića]] 749hcj1c129q7dspzruygvl25rutu66 Juraj II Drašković 0 471521 3913476 3556389 2026-07-24T03:51:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kršćanski čelnik | vrsta = [[Kardinal]] | počasni_prefiks = Njegova eminencija | ime = Juraj II Drašković | počasni_sufiks = | titula = [[kardinal]], [[Spisak hrvatskih banova|hrvatski ban]] | slika = [[Datoteka:Juraj II. Drašković.jpg|mini|250px|centar|Portret Jurja II Draškovića]] | veličina_slike = 250px | opis_slike = Portret Jurja II Draškovića | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = | crkva = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolička]] | nadbiskupija = | pokrajina = | metropolija = | biskupija = zagrebačka | stolica = | izabran = <!-- ili | imenovan = --> | služba = <!-- ili početak_službe / kraj_službe --> | ukinuto = <!-- ili | pezionisan = --> | prethodnik = | nasljednik = | nasuprot = | druge_službe = <!---------- Redovi ----------> | ređenje = | zareditelj = | posvećenje = | posvetitelj = | kardinal = 18. decembar 1585. | kreirao = | rang = <!---------- Lični podaci ----------> | rodno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1525|2|5}} | mjesto_rođenja = [[Bilina]], [[Hrvatsko Kraljevstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1587|1|31|1525|2|5}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrija]] | pokopan = | koordinate_groba = | nacionalnost = | vjera = | prebivalište = | roditelji = Bartol Drašković<br/>Ana Drašković rođ. Utješinović | zanimanje = | profesija = <!-- ili | prethodna_služba = --> | obrazovanje = | alma_mater = | moto = | potpis = | potpis_alt = | grb = | grb_alt = <!---------- Svetost ----------> | blagdan = | čašćenje = | svetački_naslov = | beatificiran_datum = | beatificiran_mjesto = | beatificirao = | kanoniziran_datum = | kanoniziran_mjesto = | kanonizirao = | atributi = | patron = | svetište = | datum_dokinuća = <!---------- Ostalo ----------> | modul = | modul2 = | drugi = }} '''Juraj II Drašković''' ([[Bjelina|Bilina]], 5. februara 1525 – 31. januara 1587) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] vlastelin, član plemićke porodice [[Draškovići|Drašković]], vršivši službu [[Spisak hrvatskih banova|hrvatskog bana]], katoličkog biskupa u [[Zagreb]]u, [[Pečuh]]u i [[Györ]]u, te kaločkog nadbiskupa i kardinala. Bio je vrlo moćan i uticajan u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]] u sastavu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. == Biografija == Juraj Drašković rođen je u Bilini kod [[Knin]]a u južnoj Hrvatskoj kao najstariji sin Bartola /Bartolomeja/ Draškovića (oko 1500 – 1538) i njegove žene Ane Drašković rođene Utješinović, sestre kardinala [[Juraj Utješinović|Jurja Utješinovića]] (1482 – 1551), biskupa [[Oradea|Oradeje]] i nadbiskupa Ostrogona. Živeći u teškim i burnim vremenima osmanlijskih osvajanja, najprije [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], a zatim i istočnih dijelova Hrvatske, Bartolova porodica preselila je iz južne Hrvatske na [[Karlovac|karlovačko]] područje u zapadnom dijelu zemlje. Tokom Jurjevog djetinjstva otac mu je umro, a odgajali su ga majka i uticajni amidža Utješinović. Školovao se za svećenika u [[Krakov]]u (Poljska) i [[Beč]]u (Austrija). Godine 1550. otišao je da studira pravo na Univerzitetu u [[Padova|Padovi]] (Italija). Drašković je karijeru započeo kao prepošt (predstojnik kanoničkog hora) u [[Arad]]u (Rumunija), a nakon toga u Jasovu (kod [[Košice|Košica]] u Slovačkoj). 1553. imenovan je sekretarom hrvatsko-ugarskog kralja [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I Habsburškog]], a 1555. preuzeo je posao prepošta u [[Požun|Požunu (današnja Bratislava)]]. Dana 22. aprila 1557. postao je [[Pečuh|pečuški]] biskup, a 1563. sjeo je na biskupsku stolicu u [[Zagreb]]u, glavnom gradu Kraljevine Hrvatske u sastavu Habsburške monarhije, gdje je boravio do 1578. U međuvremenu je 1567. izabran za hrvatskog bana, zajedno sa knezom Franjom Frankopanom Slunjskim, članom plemićke porodice [[Frankopani|Frankopana]]. Nakon Frankopanove smrti, 2. decembra 1572, Drašković je Hrvatskom upravljao sâm do 1574, a zajedno sa Gašparom Alapićem nakon toga. Tokom njegove vladavine politička i socijalna situacija u Hrvatskoj bila je izuzetno teška, obilježena osvajanjima Osmanlija, sukobima plemića, prodorom [[Protestantizam|protestantizma]] i seljačkim pobunama. Bio je poznat kao mudar teolog i političar, koji je uvijek bio na pravom mjestu u pravo vrijeme i rješavao većinu problema. Godine 1574. imenovan je nadbiskupom Kalocse (Mađarska), zadržavajući i Zagrebačku biskupiju. 1578. preselio je u biskupiju Györ i istovremeno postao kraljevski kancelar. Kralj [[Rudolf II, car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II Habsburški]] unaprijedio ga je 1584. i učinio kraljevskim guvernerom Ugarske, što je titula jednaka ugarskom palatinu. U prvom konzistoriju [[Papa Siksto V|pape Siksta V]], dana 18. decembra 1585., Juraj II Drašković postao je [[kardinal]]. Umro je iznenada u Beču 31. januara 1587. u dobi od 61 godine, a sahranjen u katedrali Blažene Djevice Marije u Đeru (Györ). == Također pogledajte == * [[Spisak hrvatskih banova]] * [[Trakošćan (dvorac)|Trakošćan]] == Vanjski linkovi == *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5368 Biografija u Hrvatskom biografskom leksikonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222025636/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5368 |date=22. 2. 2021 }} *[https://www.scribd.com/doc/26318127/Ivan-Jurkovi%C4%87-Osmanska-ugroza-plemeniti-raseljenici-i-hrvatski-identitet Juraj Drašković u knjizi „Osmanlijska prijetnja, raseljeni plemići i hrvatski identitet“ autora Ivana Jurkovića (Filozofski fakultet u Puli)] *[https://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupija/zagrebacki-nad-biskupi/juraj-draskovic-1563-1578 Drašković - zagrebački biskup 1563-1578.] {{DEFAULTSORT:Drašković, Juraj II}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Rođeni 1525.]] [[Kategorija:Umrli 1587.]] [[Kategorija:Draškovići]] 4aucztuat94ruurff3smemelnkbwfq1 Ivan Musić 0 473905 3913449 3311699 2026-07-23T20:10:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913449 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Don Ivan Musić 6.jpg|mini|Ivan Musić (oko 1875). Nosi uniformu, sablju i pištolj, koji je dobio na poklon od crnogorskog princa Nikole.]] '''Ivan Musić''' (24. decembar 1848, Šiljevište, Klobuk kod [[Ljubuški|Ljubuškog]] – [[Beograd]], 1888) bio je [[Rimokatolička crkva|katolički svećenik]] iz [[Franjevci|franjevačkog reda]] i vođa hercegovačkog ustanka protiv [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanske vlasti]] (1875–1878).<ref>{{Cite web|url=http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=50&Itemid=58|title=Životopis|website=www.don-ivanmusic.net|access-date=24. 3. 2021|archive-date=14. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150814005432/http://don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=50&Itemid=58|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođen je na [[Badnjak|Badnji dan]] u porodici Stipana i Ive Musić (''djevojačko'' Kraljević). Otac Stipan bavio se [[Poljoprivreda|poljoprivredom]]. Dana 27. decembra krstio ga je stric po majci, kasnije [[biskup]] Mostarsko-duvanjske biskupije, fra Anđeo Kraljević. Kao franjevački novak školovao se u franjevačkoj gimnaziji u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Ubrzo je stupio u franjevačku provinciju, [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosnu Srebrenu]], te položio svečane redovničke zavjete uzevši 31. januara 1863. redovničko ime Šimun.<ref>Basil Pandžić: ''Ziral'', 2001, <nowiki>ISBN 9958-37-018-2</nowiki>, str. 96.</ref> Tokom afere 1869. godine morao je pobjeći iz zemlje. Nakon intervencije francuskog konzula Moreaua i dogovora s Osman-pašom, on i njegov kolega, student Petar Božić, koji su bili uključeni u zavjeru, dobili su stipendiju za studij [[Medicina|medicine]] u [[Istanbul]]u. U Istanbulu se nije dugo zadržao, te je studij teologije nastavio u [[Austro-Ugarska|Mađarskoj]], u gradu Ostrogonu. Po završetku studija, započinje pastoralnu služnu 1873. godine u [[Ravno]]m, u istočnoj Hercegovini, kao dijecezanski svećenik. Tamo je uspio mobilizirati stanovništvo i pomoći u vojnoj organizaciji istog. Kada je 1875. saznao za oružani ustanak u [[Nevesinje|Nevesinju]], samostalno je započeo organizovanje jedinica. U nekoliko dana okupio je grupu boraca iz katoličkog stanovništva svoje župe pod svojim zapovjedništvom. Ponekad su mu se pridruživali i pobunjeni katolici iz drugih područja. Musić je imao važnu ulogu tokom ustanka kroz operacije na liniji Klobuk - [[Bileća]] - [[Gacko]] - Foča.<ref>Ernest Bauer: ''Zwischen Halbmond und Doppeladler'': 40 Jahre österr. Verwaltung in Bosnien-Herzegowina. Herold, 1971, str. 47.</ref> Musić i njegovi ljudi istakli su se i na području [[Stolac|Stoca]]. Ugovori koje je potpisao nose potpis don ''Ivan Musić, Vojvoda donje Hercegovine''. Nakon invazije austrougarskih trupa, Musić je vremenom počeo gubiti ugled. Od njega su tražili da se vrati svećeničkoj službi, što je odbio preselivši se u [[Crna Gora|Crnu Goru]]. Iz [[Podgorica|Podgorice]] se ubrzo seli u [[Beograd]], gdje je radio kao tumač i policijski komesar, te kao radnik u pošti. Od [[bolest]]i je umro u 40. godini. Po Musiću su nazvane ulice u [[Mostar]]u i [[Ljubuški|Ljubuškom]], te trg u [[Ravno]]m. Općina Stolac postavila je bistu Musića u centru grada 1998. povodom 120. godišnjice ustanka protiv osmanske vlasti. Spomenik je u par navrata bio meta vandalizma. U Ljubuškom postoji udruga koja nosi naziv Vojvoda don Ivan Musić.<ref>{{Cite web|url=http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55|title=Djelatnosti i ciljevi|website=www.don-ivanmusic.net|access-date=25. 3. 2021|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506215100/http://don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=55|url-status=dead}}</ref> == Porodica == Musić se oženio Cvijom Vukasović, iz Stoca. Njihova starija kćerka umrla je u djetinjstvu. Mlađa kći Delfa rođena je 6. marta 1881. godine u Podgorici. Kasnije se udala za srpskog diplomata i književnika Ivana Ivanića (1867–1935). [[Delfa Ivanić]] bila je srpska autorica i prevoditeljica. Umrla je 14. augusta 1972. u Beogradu. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Rođeni 1848.]] [[Kategorija:Umrli 1888.]] mg4oauyw781yzcf9xl4xi8ygj6h2k88 Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija 0 475541 3913499 3899791 2026-07-24T09:23:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime = Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija | ICD11 = 5A71.01 | ICD10 = E25.0 *Sinonim: Neklasična kasnopojavna adrenalna hiperplazija *Frekvencija: 1%–2% }} '''Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija''' (LOCAH), poznata i kao neklasična kongenitalna nadbubrežna hiperplazija (NCCAH ili NCAH), blaži je oblik [[kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|nadbubrežnje hiperplazije]] (CAH)<ref name=":0">{{Cite journal|last=Adriaansen|first=Bas P. H.|last2=Schröder|first2=Mariska A. M.|last3=Span|first3=Paul N.|last4=Sweep|first4=Fred C. G. J.|last5=van Herwaarden|first5=Antonius E.|last6=Claahsen-van der Grinten|first6=Hedi L.|date=12. 12. 2022|title=Challenges in treatment of patients with non-classic congenital adrenal hyperplasia|url=https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fendo.2022.1064024/full|journal=Frontiers in Endocrinology|volume=13|pages=1064024|doi=10.3389/fendo.2022.1064024|issn=1664-2392|pmc=PMC9791115|pmid=36578966}}</ref>, grupa [[Genetički poremećaj|autosomno recesivnih poremećaja]], koju karakteriziraju oštećena sinetza [[kortizol]]a<ref name="pmid28576284">{{cite journal | vauthors = El-Maouche D, Arlt W, Merke DP | title = Congenital adrenal hyperplasia | journal = Lancet (London, England) | volume = 390 | issue = 10108 | pages = 2194–2210 | date = novembar 2017 | pmid = 28576284 | doi = 10.1016/S0140-6736(17)31431-9 | url = }}</ref> što dovodi do promjenjivih stupnjeva viška [[postpartalni period|postnatalnog]] [[androgen]]a<ref name=":0" /><ref name="pmid30272171">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Arlt W, Auchus RJ, Baskin LS, Conway GS, Merke DP, Meyer-Bahlburg HF, Miller WL, Murad MH, Oberfield SE, White PC | display-authors = 6 | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 103 | issue = 11 | pages = 4043–4088 | date = novembar 2018 | pmid = 30272171 | pmc = 6456929 | doi = 10.1210/jc.2018-01865 }}</ref><ref name="pmid7951484">{{cite journal | vauthors = Hattori N, Ishihara T, Moridera K, Hino M, Ikekubo K, Kurahachi H | title = A case of late-onset congenital adrenal hyperplasia due to partial 3 beta-hydroxysteroid dehydrogenase deficiency | journal = Endocrine Journal | volume = 40 | issue = 1 | pages = 107–9 | date = februar 1993 | pmid = 7951484 | doi = 10.1507/endocrj.40.107 | url = https://www.jstage.jst.go.jp/article/endocrj1993/40/1/40_1_107/_article | doi-access = free }}</ref><ref name="omim202010">{{cite web |url=https://www.omim.org/entry/202010 |title=Congenital adrenal hyperplasia due to 11-beta-hydroxylase deficiency }}</ref>. Uzroci LOCAH isti su kao i [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasične CAH]], a u većini slučajeva su [[mutacije]] u genu ''[[CYP21A2]]'', koji rezultiraju u odgovarajućim promjenama aktivnosti u pridruženoj [[21-hidroksilaza|P450c21 (21-hidroksilazi)]], proteinskom [[enzim]]u, što u konačnici dovodi do prekomjerne proizvodnje [[androgen]]a. Drugi uzroci, iako rjeđi, su mutacije gena koji utiču na druge enzime uključene u [[metabolizam]] [[steroid]]a, kao što su [[Steroid 11β-hidroksilaza|11β-hidroksilaza]] ili [[3β-hidroksisteroidna dehidrogenaza]]. Prevalencija je između 0,1% i 2%, ovisno o populaciji i jedna je od najčešćih autosomno recesivnih genetičkih bolesti kod ljudi.<ref name="pmid9556656">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Dupont B, Rubinstein P, Piazza A, Kastelan A, New MI | title = High frequency of nonclassical steroid 21-hydroxylase deficiency | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_1985-07_37_4/page/650 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 37 | issue = 4 | pages = 650–67 | date = juli 1985 | pmid = 9556656 | pmc = 1684620 }}</ref><ref name="pmid19500762">{{cite journal | vauthors = Krone N, Arlt W | title = Genetics of congenital adrenal hyperplasia | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 23 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = april 2009 | pmid = 19500762 | pmc = 5576025 | doi = 10.1016/j.beem.2008.10.014 }}</ref><ref name="pmid26865584">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Nanba AT, Chomic R, Upadhyay SK, Giordano TJ, Shields JJ, Merke DP, Rainey WE, Auchus RJ | display-authors = 6 | title = Adrenal-derived 11-oxygenated 19-carbon steroids are the dominant androgens in classic 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 174 | issue = 5 | pages = 601–9 | date = maj 2016 | pmid = 26865584 | pmc = 4874183 | doi = 10.1530/EJE-15-1181 }}</ref> Patofiziologija je složena i nisu sve osobe simptomatske.<ref name="pmid30272171"/> ==Ispoljavanje== Pacijenti sa LOCAH obično imaju znake [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizma]], a ne nedostatak glukokortikoida, stanje koje karakterizira neadekvatna proizvodnja kortizola.<ref name="pmid20671993"/><ref name="pmid32145273">{{cite journal | vauthors = Dineen R, Martin-Grace J, Thompson CJ, Sherlock M | title = The management of glucocorticoid deficiency: Current and future perspectives | journal = Clinica Chimica Acta; International Journal of Clinical Chemistry | volume = 505 | pages = 148–159 | date = juni 2020 | pmid = 32145273 | doi = 10.1016/j.cca.2020.03.006 }}</ref> Oštećenje sinteze kortizola je blago, ali klinički tiho.<ref name = "pmid32966723"/> Pacijenti sa LOCAH obično imaju iste početne vrijednosti, ali niže vršne nivoe kortizola u odnosu na kontrolu zdravih.<ref name="pmid27849625">{{cite journal | vauthors = Karachaliou FH, Kafetzi M, Dracopoulou M, Vlachopapadopoulou E, Leka S, Fotinou A, Michalacos S | title = Cortisol response to adrenocorticotropin testing in non-classical congenital adrenal hyperplasia (NCCAH) | journal = Journal of Pediatric Endocrinology & Metabolism : JPEM | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1365–1371 | date = decembar 2016 | pmid = 27849625 | doi = 10.1515/jpem-2016-0216 | url = }}</ref><ref name="pmid21320597">{{cite journal | vauthors = Chung S, Son GH, Kim K | title = Circadian rhythm of adrenal glucocorticoid: its regulation and clinical implications | journal = Biochimica Et Biophysica Acta | volume = 1812 | issue = 5 | pages = 581–91 | date = maj 2011 | pmid = 21320597 | doi = 10.1016/j.bbadis.2011.02.003 | url = }}</ref> Ravniji nagibi dnevnog kortizola doprinose poremećaju regulacije centralnog i perifernog cirkadijskog mehanizma, povezanog sa stresom sa negativnim zdravstvenim ishodima.<ref name="pmid18971218">{{cite journal | vauthors = Dickmeis T | title = Glucocorticoids and the circadian clock | journal = The Journal of Endocrinology | volume = 200 | issue = 1 | pages = 3–22 | date = januar 2009 | pmid = 18971218 | doi = 10.1677/JOE-08-0415 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid28229109">{{cite journal | vauthors = Koch CE, Leinweber B, Drengberg BC, Blaum C, Oster H | title = Interaction between circadian rhythms and stress | journal = Neurobiology of Stress | volume = 6 | issue = | pages = 57–67 | date = februar 2017 | pmid = 28229109 | pmc = 5314421 | doi = 10.1016/j.ynstr.2016.09.001 | url = }}</ref><ref name="pmid28503165">{{cite journal | vauthors = Nicolaides NC, Charmandari E, Kino T, Chrousos GP | title = Stress-Related and Circadian Secretion and Target Tissue Actions of Glucocorticoids: Impact on Health | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 8 | issue = | pages = 70 | date = 2017 | pmid = 28503165 | pmc = 5408025 | doi = 10.3389/fendo.2017.00070 | url = }}</ref> Zbog hiperandrogenizma, žene se mogu pojaviti sa simptomima poput [[hirzutizam|hirzutizma]], [[oligomenoreja]], [[akna|akni]], [[neplodnost]]i,<ref name="pmid30566904">{{cite journal | vauthors = Miller WL, Auchus RJ | title = The "backdoor pathway" of androgen synthesis in human male sexual development | journal = PLOS Biology | volume = 17 | issue = 4 | pages = e3000198 | date = april 2019 | pmid = 30943210 | pmc = 6464227 | doi = 10.1371/journal.pbio.3000198}}</ref> i muške [[alopecija|ćelavosti]].<ref name="pmid24002412">{{cite journal | vauthors = Pignatelli D | title = Non-classic adrenal hyperplasia due to the deficiency of 21-hydroxylase and its relation to polycystic ovarian syndrome | journal = Frontiers of Hormone Research | volume = 40 | pages = 158–70 | date = 2013 | pmid = 24002412 | doi = 10.1159/000342179 | isbn = 978-3-318-02238-4 }}</ref><ref name="pmid31244776">{{cite journal | vauthors = Livadas S, Bothou C | title = Management of the Female With Non-classical Congenital Adrenal Hyperplasia (NCCAH): A Patient-Oriented Approach | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 10 | pages = 366 | date = 2019 | pmid = 31244776 | pmc = 6563652 | doi = 10.3389/fendo.2019.00366}}</ref><ref name="pmid28713602">{{cite journal | vauthors = Powell D, Inoue T, Bahtiyar G, Fenteany G, Sacerdote A | title = Treatment of Nonclassic 11-Hydroxylase Deficiency with Ashwagandha Root | journal = Case Reports in Endocrinology | volume = 2017 | pages = 1869560 | date = 2017 | pmid = 28713602 | pmc = 5496100 | doi = 10.1155/2017/1869560 }}</ref> Muškarci su općenito asimptomatski,<ref name="pmid20671993"/><ref name="pmid28582566"/> but may present with [[acne]],<ref name="pmid12828760">{{cite journal | vauthors = Degitz K, Placzek M, Arnold B, Schmidt H, Plewig G | title = Congenital adrenal hyperplasia and acne in male patients | url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-dermatology_2003-06_148_6/page/1263 | journal = The British Journal of Dermatology | volume = 148 | issue = 6 | pages = 1263–6 | date = juni 2003 | pmid = 12828760 | doi = 10.1046/j.1365-2133.2003.05369.x }}</ref><ref name="pmid19936418">{{cite journal | vauthors = Sharquie KE, Noaimi AA, Saleh BO, Anbar ZN | title = The frequency of 21-alpha hydroxylase enzyme deficiency and related sex hormones in Iraqi healthy male subjects versus patients with acne vulgaris | journal = Saudi Medical Journal | volume = 30 | issue = 12 | pages = 1547–50 | date = decembar 2009 | pmid = 19936418 }}</ref><ref name="pmid26082286">{{cite journal | vauthors = Falhammar H, Nordenström A | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency: clinical presentation, diagnosis, treatment, and outcome | journal = Endocrine | volume = 50 | issue = 1 | pages = 32–50 | date = septembar 2015 | pmid = 26082286 | doi = 10.1007/s12020-015-0656-0}}</ref> rano ćelavi<ref name="newmi2006">{{cite journal | vauthors = New MI | title = Extensive clinical experience: nonclassical 21-hydroxylase deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 91 | issue = 11 | pages = 4205–14 | date = novembar 2006 | pmid = 16912124 | doi = 10.1210/jc.2006-1645 | url = https://academic.oup.com/jcem/article/91/11/4205/2656228}}</ref><ref name="pmid17145028">{{cite journal | vauthors = Bernal González C, Fernández Salas C, Martínez S, Ezquieta Zubicaray B | title = [Premature androgenetic alopecia in adult male with nonclassic 21-OH deficiency. A novel nonsense CYP21A2 mutation (Y336X) in 2 affected siblings] | language = es-es | journal = Medicina Clinica | volume = 127 | issue = 16 | pages = 617–21 | date = oktobar 2006 | pmid = 17145028 | doi = 10.1016/s0025-7753(06)72688-4 }}</ref><ref name="pmid25905311">{{cite book | vauthors = Feingold KR, Anawalt B, Boyce A, Chrousos G, de Herder WW, Dungan K, Grossman A, Hershman JM, Hofland J, Kaltsas G, Koch C, Kopp P, Korbonits M, McLachlan R, Morley JE, New M, Purnell J, Singer F, Stratakis CA, Trence DL, Wilson DP, Yau M, Gujral J, New MI | title = Congenital Adrenal Hyperplasia: Diagnosis and Emergency Treatment | date = april 2019 | pmid = 25905311 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279085/}}</ref>, sahroničnim prostatitisom, sindromom hroničnog bola u karlici,<ref name="pmid18308097">{{cite journal | vauthors = Dimitrakov J, Joffe HV, Soldin SJ, Bolus R, Buffington CA, Nickel JC | title = Adrenocortical hormone abnormalities in men with chronic prostatitis/chronic pelvic pain syndrome | journal = Urology | volume = 71 | issue = 2 | pages = 261–6 | date = februar 2008 | pmid = 18308097 | pmc = 2390769 | doi = 10.1016/j.urology.2007.09.025 | url =https://archive.org/details/sim_urology_2008-02_71_2/page/260}}</ref> a vrlo rijetko i tumori ostatka nadbubrežne testikule.<ref name="pmid30566904"/><ref name="newmi2006"/><ref name="pmid33718059">{{cite journal | vauthors = Corcioni B, Renzulli M, Marasco G, Baronio F, Gambineri A, Ricciardi D, Ortolano R, Farina D, Gaudiano C, Cassio A, Pagotto U, Golfieri R | title = Prevalence and ultrasound patterns of testicular adrenal rest tumors in adults with congenital adrenal hyperplasia | journal = Translational Andrology and Urology | volume = 10 | issue = 2 | pages = 562–573 | date = februar 2021 | pmid = 33718059 | pmc = 7947447 | doi = 10.21037/tau-20-998 | url = }}</ref> Iako se simptomi obično dijagnosticiraju nakon [[pubertet]]a, djeca mogu imati preranu [[adrenarha|adrenarhu]].<ref name="pmid20671993">{{cite journal | vauthors = Witchel SF, Azziz R | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia | journal = International Journal of Pediatric Endocrinology | volume = 2010 | pages = 625105 | date = 2010 | pmid = 20671993 | pmc = 2910408 | doi = 10.1155/2010/625105 | doi-access = free }}</ref> Stepen hormonskog poremećaja u pacijenata sa LOCAH je relativno blag. Takvi pacijenti nisu opsežno proučavani. Međutim, promjene na [[hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežna osovina|hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežnoj osovini]] žlijezda prisutne su čak i u ovom blagom obliku bolesti i mogu doprinijeti psihijatrijskoj ranjivosti.<ref name="pmid32966723">{{cite journal | vauthors = Merke DP, Auchus RJ | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to 21-Hydroxylase Deficiency | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 383 | issue = 13 | pages = 1248–1261 | date = septembar 2020 | pmid = 32966723 | doi = 10.1056/NEJMra1909786 }}</ref> == Dijagnoza == Prvobitno ga karakterizira francuski biohemičar Jacques Decourt 1957.<ref>{{cite journal | vauthors = Decourt J, Jayle MF, Baulieu E | title = [Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production] | language = fr | journal = Annales d'Endocrinologie | volume = 18 | issue = 3 | pages = 416–22 | date = maj 1957 | pmid = 13470408 | trans-title = Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production }}</ref> LOCAH se razlikuje od [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasične CAH]] po tome što ne uzrokuje atipsku neonatalnu genitalnu morfologiju, nije opasan po život i javlja se nakon rođenja. Za razliku od klasičnog CAH, LOCAH se ne može pouzdano otkriti neonatalnim pregledom.<ref name=pmid27354284>{{cite journal | vauthors = Kurtoğlu S, Hatipoğlu N | title = Non-Classical Congenital Adrenal Hyperplasia in Childhood | journal = Journal of Clinical Research in Pediatric Endocrinology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 1–7 | date = mart 2017 | pmid = 27354284 | pmc = 5363159 | doi = 10.4274/jcrpe.3378 }}</ref> Mnoge osobe (i muškarci i žene) ne pokazuju simptome tokom djetinjstva i adolescencije i postaju svjesni mogućnosti LOCAH-a tek zbog dijagnoze drugog člana porodice. Smatra se da 90% žena s LOCAH nikada ne dobije dijagnozu. U mladih žena, prvi [[simptom]] koji se javlja obično je prerana [[pubarha]]. Najranija poznata dijagnoza bila je kod 6-mjesečne žene koja je razvila [[stidna dlakavost|stidne dlake]].<ref>{{cite journal | vauthors = Kohn B, Levine LS, Pollack MS, Pang S, Lorenzen F, Levy D, Lerner AJ, Rondanini GF, Dupont B, New MI | display-authors = 6 | title = Late-onset steroid 21-hydroxylase deficiency: a variant of classical congenital adrenal hyperplasia | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 55 | issue = 5 | pages = 817–27 | date = novembar 1982 | pmid = 6288753 | doi = 10.1210/jcem-55-5-817 }}</ref> Dodatni simptomi uključuju akne, menstrualne nepravilnosti i hirzutizam kod žena kao i [[alopecija|alopeciju]] kod muškaraca. LOCAH se često pogrešno dijagnosticira kao [[policistična bolest jajnika]] (PCOS).<ref>{{cite journal | vauthors = Chrousos GP, Loriaux DL, Mann DL, Cutler GB | title = Late-onset 21-hydroxylase deficiency mimicking idiopathic hirsutism or polycystic ovarian disease | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-internal-medicine_1982-02_96_2/page/143 | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 96 | issue = 2 | pages = 143–8 | date = februar 1982 | pmid = 6977282 | doi = 10.7326/0003-4819-96-2-143 }}</ref> LOCAH se često dijagnosticira u kontekstu procjene [[neplodnost]]i kod žena. Tokom folikulske faze menstruacijskog ciklusa, akumulira se [[progesteron]], zajedno sa [[17α-hidroksiprogesteron]]om koji mogu prorijediti [[endometrij]] i promijeniti [[cerviks]]nu [[sluz]] na način sličan učinku [[progesteron]]skoj kontracepciji, ometajući normalan menstruacijski ciklus, što može dovesti do oligomenoreje ili [[amenoreja|amenoreje]] i narušiti prodiranje sperme.<ref name="pmid26038201">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Auchus RJ | title = Adrenal steroidogenesis and congenital adrenal hyperplasia | journal = Endocrinology and Metabolism Clinics of North America | volume = 44 | issue = 2 | pages = 275–96 | date = juni 2015 | pmid = 26038201 | pmc = 4506691 | doi = 10.1016/j.ecl.2015.02.002}}</ref> Nenormalan razvoj endometrija dovodi do smanjenja primljivosti maternice, što također doprinosi neplodnosti.<ref name="pmid31499506">{{cite journal | vauthors = Pignatelli D, Pereira SS, Pasquali R | title = Androgens in Congenital Adrenal Hyperplasia | journal = Frontiers of Hormone Research | volume = 53 | issue = | pages = 65–76 | date = 2019 | pmid = 31499506 | doi = 10.1159/000494903}}</ref> Jednom kada pokušaju zatrudnjeti, većina žena s LOCAH zatrudniće u roku od godine dana sa ili bez liječenja, ali žene s LOCAH imaju povećan rizik od pobačaja. Dijagnostički postupak varira u zavisnosti od specifičnog nedostatka enzima koji uzrokuje LOCAH i precizni nivoi [[krvni serum|serumskog]] [[androgen]]a, potrebnih za dijagnozu i podložnih odstupanju od različitih metoda mjerenja, usavršavanju u određenim slučajevima pod aktivnim istraživanjem. ===Nedostatak 21-hidroksilaze=== ==== Pregled ==== {{glavni|Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija usljed nedostatka 21-hidroksilaze}} Stanje nedostatka [[hidroksilaza 21|21-hidroksilaze]] pregledava se merenjem nivoa [[krvni serum|serumskog]] [[17α-hidroksiprogesteron]]a (17-OHP) ujutro i između 3. i 5. dana menstruacijskog ciklusa (za žene), kako bi se smanjila mogućnost lažno pozitivnih rezultata.<ref name = "pmid32966723"/> 17-OHP koristi se kao marker aktivnost enzima [[21-hidroksilaza]] od 1980-ih.<ref name="pmid2547827">{{cite journal | vauthors = Azziz R, Zacur HA | title = 21-Hydroxylase deficiency in female hyperandrogenism: screening and diagnosis | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 69 | issue = 3 | pages = 577–84 | date = septembar 1989 | pmid = 2547827 | doi = 10.1210/jcem-69-3-577 }}</ref> Granična vrijednost bazne vrijednosti 17-OHP je predmet rasprave. Najčešće vrijednosti su 2,0&nbsp;ng/mL,<ref name="pmid30272171"/><ref name="doi10264422075175320164819">{{cite journal | doi=10.26442/2075-1753_2016.4.8-19 | title=Клинические рекомендации Российской ассоциации эндокринологов по диагностике и лечебно-профилактическим мероприятиям при врожденной дисфункции коры надпочечников у пациентов во взрослом возрасте|journal=Consilium Medicum|year=2016}}</ref>, ali nivoi od 1,7&nbsp;ng/mL omogućaqvaju bolju selektivnost.<ref name="pmid28582566"/><ref name=pmid27354284/> Većina istraživanja o biohemijskoj dijagnozi LOCAH-a oslanjala se na direktne [[imunoanaliza|imunoanalize]], kao što su [[radioimunološki test]] ili fluorescentni testovi s vremenskom razlučivanjem za mjerenje 17-OHP, dakle, problemi unakrsne reaktivnosti i pouzdanosti ovih metoda su mogle uzrokovati razlike u preporučenim graničnim vrijednostima 17-OHP, pa upotreba analize [[tečna hromatografija – masena spektrometrija]] ima za cilj poboljšati tačnost mjerenja 17-OHP i povećati dijagnostički kvalitet LOCAH-a.<ref name="pmid28582566"/> Slučajno vremenski određena mjerenja 17-OHP nisu se pokazala korisnima za skrining, jer su često normalna i poznato je da su vrlo visoka u [[luteusna faza|luteusnoj fazi]] ženskog menstruacijskog ciklusa. Nakon što su izmjereni bazni nivoi, potvrda se vrši primjenom ACTH i poređenjem 17-OHP prije i poslije testa. Nivoi 17-OHP preko 10&nbsp;ng mL u 60. minutu nakon stimulacije smatraju se dijagnostičkim za LOCAH.<ref name=pmid27354284/> ==== Androgeni pozadinski put ==== U nedostatku [[21-hidroksilaza]], posebno u blažim slučajevima (LOCAH), androgeni put „stražnjih vrata“ može biti razlog viška androgena.<ref>{{cite journal | vauthors = White PC | title = Update on diagnosis and management of congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = Current Opinion in Endocrinology, Diabetes and Obesity | volume = 25 | issue = 3 | pages = 178–184 | date = juni 2018 | pmid = 29718004 | doi = 10.1097/MED.0000000000000402}}</ref> Ovaj put se ne uzima uvijek u obzir u kliničkoj evaluaciji pacijenata sa [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizmom]], stanjima kao što je LOCAH i može biti izvor dijagnostičkih zamki i zabune. Jedna studija slučaja pokazala je važnost, uzimajući u obzir nivoe [[krvni serum|seruma]] [[5α-dihidrotestosteron]]a (DHT) i pozadinskog puta androgena u dijagnozi LOCAH koji ne bi bio očit samo iz nivoa testosterona.<ref name="pmid32610579">{{cite journal | vauthors = Sumińska M, Bogusz-Górna K, Wegner D, Fichna M | title = Non-Classic Disorder of Adrenal Steroidogenesis and Clinical Dilemmas in 21-Hydroxylase Deficiency Combined with Backdoor Androgen Pathway. Mini-Review and Case Report | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 21 | issue = 13 | pages = 4622 | date = juni 2020 | pmid = 32610579 | pmc = 7369945 | doi = 10.3390/ijms21134622 }}</ref> ===Nedostatak 11β-hidroksilaze=== Aktivnost [[Steroid 11β-hidroksilaza|11β-hidroksilaze]] može se odrediti promatranjem baznog nivoa [[11-deoksikortizol]]a. Nivo preko 10&nbsp;ng/ml, ukazuje na praćenje ACTH stimulacijskog testa. Za LOCAH dijagnostički su 60-minutni nivoi post-stimulacije [[11-deoksikortizol]]a viši od 18&nbsp;ng/ml.<ref name=pmid27354284/> === Nedostatak 3β-hidroksisteroid-dehidrogenaze=== {{Glavni|Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija usljed nedostatka 3β-hidroksisteroid-dehidrogenaze}} Aktivnost [[3β-hidroksisteroid dehidrogenaza]] može se odrediti promatranjem baznog nivoa [[17α-hidroksipregnenolon]]a. Nivo iznad 30&nbsp;ng/mL i odnos [[17α-hidroksipregnenolon]] / [[kortizol]] iznad 10 SD, koji dijagnosticiraju LOCAH. == Upravljanje == Upravljanje i liječenje LOCAH specifično je za slučaj, a primjena liječenja [[glukokortikoid]]ima nije standardna kao u [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasičnoj CAH]]<ref name=":0" />. Nedavni pregledi naglašavaju tretman koji je specifičan za svaki slučaj, a ne samo abnormalni nivo hormona.<ref name=pmid27354284/><ref name=pmid18690539/><ref>{{cite journal | vauthors = Kelestimur F | title = Non-classic congenital adrenal hyperplasia | journal = Pediatric Endocrinology Reviews | volume = 3 Suppl 3 | pages = 451–4 | date = august 2006 | pmid = 17551465 | quote = NCAH is not characterized by cortisol insufficiency and these patients do not need glucocorticoid replacement before and/or during surgery unless they have been treated chronically with glucocorticoids. }}</ref> LOCAH nije životno opasno zdravstveno stanje i rizici liječenja prenatalno ili asimptomatskoj djeci nadmašuju potencijalne koristi <ref>{{cite journal | vauthors = Miller WL, Witchel SF | title = Prenatal treatment of congenital adrenal hyperplasia: risks outweigh benefits | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2013-05_208_5/page/354 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 208 | issue = 5 | pages = 354–9 | date = maj 2013 | pmid = 23123167 | doi = 10.1016/j.ajog.2012.10.885 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Clayton PE, Miller WL, Oberfield SE, Ritzén EM, Sippell WG, Speiser PW | title = Consensus statement on 21-hydroxylase deficiency from the European Society for Paediatric Endocrinology and the Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society | journal = Hormone Research | volume = 58 | issue = 4 | pages = 188–95 | date = 2002 | pmid = 12324718 | doi = 10.1159/000065490| author7 = ESPE/ LWPES CAH Working Group }}</ref><ref>{{cite journal | title = Consensus statement on 21-hydroxylase deficiency from the Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society and the European Society for Paediatric Endocrinology | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 87 | issue = 9 | pages = 4048–53 | date = septembar 2002 | pmid = 12213842 | doi = 10.1210/jc.2002-020611 | doi-access = free }}</ref> U odgovarajućim slučajevima, glukokortikoidi (obično [[hidrokortizon]] kod djece) daju se za suzbijanje sekrecije [[kortikotropin-oslobađajući hormon|kortikotropin oslobađajućeg hormona]] (CRH) koji proizvodi [[hipotalamus]] i [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH) [[hipofiza|hipofize]]. Ova supresija će smanjiti koncentraciju seksualnih steroida u [[krv]]i, koje proizvode [[nadbubrežne žlijezde]]. Neka od glavnih razmatranja u liječenju uključuju budno čekanje ozbiljnosti simptoma, kao i neželjene reakcije na [[glukokortikoid]]e koji se primjenjuju kao lijekovi, viđeni kod pacijenta sa [[gustoća kostiju|mineralnom gustoćom kostiju]], visina i težina.<ref name="pmid19946984">{{cite journal | vauthors = Van Ryzin C | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia: an overview | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatric-nursing_2009-12_24_6/page/535 | journal = Journal of Pediatric Nursing | volume = 24 | issue = 6 | pages = 535–7 | date = decembar 2009 | pmid = 19946984 | doi = 10.1016/j.pedn.2009.09.004 }}</ref> Za žene, [[oralna kontraceptivna pilula]] i [[androgeni blokator]]i, kao što su [[spironolakton]] ili [[ciproteron-acetat]] su alternative glukokortikoidima za upravljanje simptomima viška androgena. Žene s LOCAH-om koje se liječe hidrokortizonom imaju niži rizik od pobačaja. == Molekulska genetika == LOCAH se najčešće pripisuje mutacijama gena "[[CYP21A2]]", koji kodira enzim [[21-hidroksilaza]]. Slučajevi LOCAH-a zbog nedostataka u drugim enzimima koji su poznati uzroci CAH ([[3β-hidroksisteroid dehidrogenaza]], [[steroid 11β-hidroksilaza]], itd.) su rijetki i nemaju utvrđene procjene prevalencije.<ref name=pmid18690539>{{cite journal | vauthors = Speiser PW | title = Nonclassic adrenal hyperplasia | journal = Reviews in Endocrine & Metabolic Disorders | volume = 10 | issue = 1 | pages = 77–82 | date = mart 2009 | pmid = 18690539 | doi = 10.1007/s11154-008-9097-x}}</ref> Nekoliko ozbiljnih mutacija povezano je s LOCAH: [[Delecija (genetika)|delecija]] gena '' CYP21A2 '', mala [[konverzija gena]], mutacija p.&nbsp;''I172N'' (rs6475, c.518T> A, ''CYP21A2'' * 11) , mutacija c.293-13A/C> G (rs6467, ''CYP21A2'' * 9) i mutacija p.Gln318Stop (p.Q318X, rs7755898, c.952C> T, CYP21A2.<ref name="pmid32647925"/> Osim toga, LOCAH zbog nedostatka 21-hidroksilaze može biti uzrokovan duplikacijama [[pseudogen]]a ''CYP21A1P'' i gena ''C4B''. Zbog visokog stepena homologije između gena CYP21A2 i pseudogena CYP21A1P i složenosti lokusa, istraživanje na nivou sekvenciranja može biti teško.<ref name="pmid33168061">{{cite journal | vauthors = Espinosa Reyes TM, Collazo Mesa T, Lantigua Cruz PA, Agramonte Machado A, Domínguez Alonso E, Falhammar H | title = Molecular diagnosis of patients with congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = BMC Endocrine Disorders | volume = 20 | issue = 1 | pages = 165 | date = novembar 2020 | pmid = 33168061 | pmc = 7653887 | doi = 10.1186/s12902-020-00643-z }}</ref> Studija iz 2021. pokazala je da blagi [[genotip]]ovi povezani sa LOCAH imaju nisku stopu podudarnosti s tim [[fenotip]]ovima, vjerovatno zbog složenih karakteristika genotipizacije 21-hidroksilaze i ograničenja upotrebe masivnog paralelnog sekvenciranja, bez kombiniranja s drugim sveobuhvatnim metodima.<ref name="pmid33677812">{{cite journal | vauthors = Karaoğlan M, Nacarkahya G, Aytaç EH, Keskin M | title = Challenges of CYP21A2 genotyping in children with 21-hydroxylase deficiency: determination of genotype-phenotype correlation using next generation sequencing in Southeastern Anatolia | journal = Journal of Endocrinological Investigation | volume = | issue = | pages = | date = mart 2021 | pmid = 33677812 | doi = 10.1007/s40618-021-01546-z }}</ref> Utvrđeno je da su sljedeće tri mutacije gena `CYP21A2 'rezultirale umjerenim smanjenjem enzimske aktivnosti povezane s tim alelom (20–60% rezidualne aktivnosti) i povezane su sa LOCAH:<ref name="pmid28541281"/> *V281L (rs6471, c.844G>C, CYP21A2*15); * p.P453S (rs6445, c.1360C>T, CYP21A2*19); * p.P30L (rs9378251, c.92C>T, CYP21A2*8). [[Tačkasta mutacija]] u [[egzon]]u 7 iz ''CYP21A2'', obično se nalazi u alelima povezanim s LOCAH.<ref name="pmid32647925">{{cite journal | vauthors = Dörr HG, Schulze N, Bettendorf M, Binder G, Bonfig W, Denzer C, Dunstheimer D, Salzgeber K, Schmidt H, Schwab KO, Voss E, Wabitsch M, Wölfle J | display-authors = 6 | title = Genotype-phenotype correlations in children and adolescents with nonclassical congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = Molecular and Cellular Pediatrics | volume = 7 | issue = 1 | pages = 8 | date = juli 2020 | pmid = 32647925 | pmc = 7347723 | doi = 10.1186/s40348-020-00100-w }}</ref><ref name="pmid33168061"/><ref name="pmid28541281">{{cite journal | vauthors = Hannah-Shmouni F, Morissette R, Sinaii N, Elman M, Prezant TR, Chen W, Pulver A, Merke DP | display-authors = 6 | title = Revisiting the prevalence of nonclassic congenital adrenal hyperplasia in US Ashkenazi Jews and Caucasians | journal = Genetics in Medicine | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1276–1279 | date = novembar 2017 | pmid = 28541281 | pmc = 5675788 | doi = 10.1038/gim.2017.46 }}</ref> Nositelji ove mutacije zadržavaju 20% – 50% aktivnosti 21-hidroksilaze,<ref name="pmid28582566"/><ref name="pmid2249999">{{cite journal | vauthors = Tusie-Luna MT, Traktman P, White PC | title = Determination of functional effects of mutations in the steroid 21-hydroxylase gene (CYP21) using recombinant vaccinia virus | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1990-12-05_265_34/page/20916 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 265 | issue = 34 | pages = 20916–22 | date = decembar 1990 | pmid = 2249999 }}</ref> ali su u većem riziku od simptoma viška androgena nego nositelji teških mutacija i imali su veći [[test stimulacije ACTH|stimuliran adrenokortikotropni hormon (ACTH)]] [[17α-hidroksiprogesteron]],<ref name="pmid16712666">{{cite journal | vauthors = Admoni O, Israel S, Lavi I, Gur M, Tenenbaum-Rakover Y | title = Hyperandrogenism in carriers of CYP21 mutations: the role of genotype | journal = Clinical Endocrinology | volume = 64 | issue = 6 | pages = 645–51 | date = juni 2006 | pmid = 16712666 | doi = 10.1111/j.1365-2265.2006.02521.x}}</ref> što sugerira da heterozigotne mutacije na CYP21A2 imaju važnu ulogu u bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Neocleous V, Shammas C, Phedonos AP, Karaoli E, Kyriakou A, Toumba M, Phylactou LA, Skordis N | display-authors = 6 | title = Genetic defects in the cyp21a2 gene in heterozygous girls with premature adrenarche and adolescent females with hyperandrogenemia | journal = Georgian Medical News | issue = 210 | pages = 40–7 | date = septembar 2012 | pmid = 23045419 }}</ref> Posebno blagi klinički simptomi LOCAH-a, kao što su [[hiperandrogenizam]], [[hirzutizam]] i [[akne]] ili [[neplodnost]] preklapaju se s drugim bolestima kao što je [[sindrom policističnih jajnika]]. Biohemijski parametri poput [[17α-hidroksiprogesteron]]a možda neće biti povišeni u vrlo blagim slučajevima LOCAH-a i mogu se razlikovati između laboratorija, što otežava interpretaciju. Možda neće biti moguće izvesti [[test stimulacije ACTH]] u svim institucijama, ovisno o dostupnosti lijeka za injekcije [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]]. Zbog toga je sveobuhvatna genotipizacija '' CYP21A2 '' (umjesto samih testova specifičnih za varijantu) dobar način za isključivanje/potvrđivanje nedostatka 21-hidroksilaze i statusa heterozigoznosti (nositelja).<ref name="pmid32616876">{{cite journal | vauthors = Baumgartner-Parzer S, Witsch-Baumgartner M, Hoeppner W | title = EMQN best practice guidelines for molecular genetic testing and reporting of 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 28 | issue = 10 | pages = 1341–1367 | date = oktobar 2020 | pmid = 32616876 | pmc = 7609334 | doi = 10.1038/s41431-020-0653-5}}</ref> [[Genetičko testiranje]] može se koristiti za isključivanje lažno pozitivne dijagnoze samo na osnovu biohemijskih parametara, čak i uz stimulaciju ACTH, jer povišeni nivo 17-OHP mogu također biti uzrokovani [[tumor jajnika|tumorom jajnika]] ili [[tumor nadbubrežne žlijezde|tumorom nadbubrežne žlijezde]], nego varijantama u genu '' CYP21A2 ''.<ref name="pmid33117272">{{cite journal | vauthors = Tsai WH, Wong CH, Dai SH, Tsai CH, Zeng YH | title = Adrenal Tumor Mimicking Non-Classic Congenital Adrenal Hyperplasia | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 11 | pages = 526287 | date = 2020 | pmid = 33117272 | pmc = 7551200 | doi = 10.3389/fendo.2020.526287}}</ref> == Incidencija == Prema [[haplotipa|studije udruživanja haplotipa]], prevalencija LOCAH-a u općoj bijeloj populaciji procjenjuje se na 1: 500 do 1:1.000, ali kod ljudi s visokom stopom braka među rođacima, stopa prevalencije je od 1:50 do 1: 100. Analiza genotipa '' CYP21A2 '' iz 2017. predvidjela je da je ukupna učestalost LOCAH-a u bijeloj populaciji [[SAD|Sjedinjenih Država]] oko 1: 200 (nivo pouzdanosti od 95%, od 1:100 do 1:280).<ref name="pmid30272171"/><ref>{{cite journal | vauthors = Hannah-Shmouni F, Morissette R, Sinaii N, Elman M, Prezant TR, Chen W, Pulver A, Merke DP | display-authors = 6 | title = Revisiting the prevalence of nonclassic congenital adrenal hyperplasia in US Ashkenazi Jews and Caucasians | journal = Genetics in Medicine | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1276–1279 | date = novembar 2017 | pmid = 28541281 | doi = 10.1038/gim.2017.46| doi-access = free }}</ref> Prema meta-analizi iz 2017, prevalencija LOCAH-a među ženama sa znakovima i simptomima viška androgena u svijetu je 4,2%, a između 1% i 10%, ovisno o etničkoj pripadnosti populacije koja se proučava.<ref name="pmid28582566">{{cite journal | vauthors = Carmina E, Dewailly D, Escobar-Morreale HF, Kelestimur F, Moran C, Oberfield S, Witchel SF, Azziz R | display-authors = 6 | title = Non-classic congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency revisited: an update with a special focus on adolescent and adult women | journal = Human Reproduction Update | volume = 23 | issue = 5 | pages = 580–599 | date = septembar 2017 | pmid = 28582566 | doi = 10.1093/humupd/dmx014 | doi-access = free }}</ref> Pogođeni LOCAH-om čine 88% procjene prevalencije stanja [[interseks]]a od 1,7% [[Anne Fausto-Sterling]],<ref>{{cite book | vauthors = Fausto-Sterling A |title=Sexing the body : gender politics and the construction of sexuality |location=New York |isbn=9781549104480}}</ref> koje citiraju brojne istaknute organizacije za zastupanje interspolnih osoba.<ref>{{cite web |title=Intersex babies are perfect just as they are! |url=https://www.unfe.org/intersex-awareness/ |website=UN Free & Equal |quote=up to 1.7 percent of babies are born with sex characteristics that don’t fit typical definitions of male and female. That makes being intersex almost as common as being a redhead!}}</ref><ref>{{cite web |title=Its Intersex Awareness Day - here are 5 myths we need to shatter |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2018/10/its-intersex-awareness-day-here-are-5-myths-we-need-to-shatter/ |website=www.amnesty.org |language=en |quote=According to experts, around 1.7% of the population is born with intersex traits - comparable to the number of people born with red hair.}}</ref><ref>{{cite web |title=What is Intersex? Frequently Asked Questions |url=https://interactadvocates.org/faq/#howcommon |website=interACT: Advocates for Intersex Youth |quote=About 1.7% of people are born intersex. (Compare that to a ~0.3% chance of having identical twins!) 1 in 2,000 babies (0.05% of humans) are born with genital differences that a doctor might suggest changing with unnecessary surgery.}}</ref><ref>{{cite web |title=Intersex population figures |url=https://ihra.org.au/16601/intersex-numbers/ |website=Intersex Human Rights Australia |language=en |date=28. 9. 2013 |quote=Given that intersex people only come to the attention of data collectors through chance or an apparent medical reason, the actual numbers of people with intersex variations are likely to be as much as 1.7%. Despite the limitations of the data, 1.7% seems more justifiable as an upper limit figure than alternatives, to date. |access-date=16. 4. 2021 |archive-date=17. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180717183724/https://ihra.org.au/16601/intersex-numbers/ |url-status=dead }}</ref> Iz kliničke perspektive, LOCAH nije interspolno stanje<ref>{{cite journal | vauthors = Sax L | title = How common is intersex? a response to Anne Fausto-Sterling | journal = Journal of Sex Research | volume = 39 | issue = 3 | pages = 174–8 | date = august 2002 | pmid = 12476264 | doi = 10.1080/00224490209552139 | url = https://www.leonardsax.com/how-common-is-intersex-a-response-to-anne-fausto-sterling/| quote = Reviewing the list of conditions which Fausto-Sterling considers to be intersex, we find that this one condition–late-onset congenital adrenal hyperplasia (LOCAH)–accounts for 88% of all those patients whom Fausto-Sterling classifies as intersex (1.5/1.7 = 88%). From a clinician’s perspective, however, LOCAH is not an intersex condition. The genitalia of these babies are normal at birth, and consonant with their chromosomes: XY males have normal male genitalia, and XX females have normal female genitalia. }}</ref> i uključivanje LOCAH-a u procjene interspolne prevalencije navedeno je kao primjer sumnjive statističke prakse.<ref>{{cite book | vauthors = Best J |title=Stat-spotting : a field guide to identifying dubious data |date=14. 9. 2013 |location=Berkeley |isbn=978-0520279988 |pages=12–13 |edition=Updated and expand}}</ref> == Također pogledajte== * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze]] * [[Lipoidna urođena nadbubrežna hiperplazija]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Poremećaji nadbubrežne žlijezde]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Kožna stanja povezana s endokrinima]] [[Kategorija:Nasljedne bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma holesterola i steroida]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] 9siq21u9enf272ulfed1f26dwef7k40 Lana Pudar 0 479208 3913528 3837964 2026-07-24T11:38:04Z Bosancica by MK 173186 DodanO: [[Kategorija:Sportisti iz Mostara]] 3913528 wikitext text/x-wiki {{Infokutija plivač | ime = Lana Pudar | slika = Lana Pudar.png | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | državljanstvo = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | stilovi = [[Delfin (plivanje)|Delfin]] | klub = KVS "Orka" | trener = Alena Ćemalović | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2006|1|19}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | visina = | težina = | šabloni_medalja = {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024.|Doha 2024.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Svjetsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Abu Dhabi 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024.|Beograd 2024.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Rim 2022.]]|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima|Evropsko prvenstvo u kratkim bazenima]]}} {{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2023.|Otopeni 2023.]]|200 m delfin}} {{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|100 m delfin]]}} {{MedaljaZlato|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Oran 2022.]]|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Netanya 2023.]]|200 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Netanya 2023.]]|100 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Netanya 2023.]]|50 m delfin}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju|Evropsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|100 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|50 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|200 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Beograd 2023.]]|100 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Beograd 2023.]]|200 m delfin}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Beograd 2023.]]|50 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|50 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Rim 2021.]]|200 m delfin}} {{MedaljaSrebro|[[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Otopeni 2022.]]|100 m delfin}} | aktualizirano = 24. 6. 2024. }} '''Lana Pudar''' (rođena 19. januara 2006) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[plivanje|plivačica]]. Specijalistica je za [[delfin (plivanje)|delfinov stil]]. Državna je [[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|rekorderka]] u svih šest disciplina tim stilom (veliki + kratki bazen)<ref>{{Cite web|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-breaks-all-3-bosnia-and-herzegovina-nrs-in-kazan/|title=15-Year-Old Lana Pudar Breaks 3 Butterfly Bosnia And Herzegovina NRs In Kazan|author=Ben Dornan |date=30. 10. 2021|website=SwimSwam|language=en-US|access-date=18. 8. 2022}}</ref> i rekorderka [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] na 100 m delfin.<ref>{{cite web|url=https://gdm2022-pdf.microplustimingservices.com/SWM/2022-07-04/SWMW100MBF------------FNL---------__C73A2_1.0.pdf|title=Swimming – 100m Butterfly Women – Final – Results|date=4. 7. 2022|work=Oran 2022|access-date=4. 7. 2022}}</ref> Trenutno je vlasnica i državnih rekorda na 100, 200 i 400 m slobodno.<ref>{{cite web |url= https://n1info.ba/sport-klub/nogomet/lana-pudar-postavila-tri-nova-drzavna-rekorda-u-banjaluci/ |title= Lana Pudar postavila tri nova državna rekorda u Banjaluci |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 5. 6. 2023 |access-date= 6. 6. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> Kćerka je [[Velibor Pudar|Velibora Pudara]], nekadašnjeg [[nogomet]]nog [[golman]]a. == Karijera == Na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom 12. marta 2021, kvalifikovala se za [[Olimpijske igre 2020.]] u disciplini 100&nbsp;m delfin.<ref name="Olimpijske igre">{{cite web |title= Sjajna Lana Pudar isplivala A olimpijsku normu i oborila rekord BiH |url= https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/sjajna-lana-pudar-isplivala-a-olimpijsku-normu-i-oborila-rekord-bih/ |website= [[N1 (televizija)|N1]] |access-date=22. 6. 2021 |date=12. 3. 2021}}</ref> Sa samo 15 godina oborila je dva [[Spisak bosanskohercegovačkih rekorda u plivanju|državna rekorda]] u plivanju delfinovim stilom.<ref name="Olimpijske igre"/> Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2021.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2021.]] u [[Rim]]u osvojila je zlatnu medalju na 100 m delfin te srebrne na 50 m i 200 m istim stilom. Na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]] zauzela je [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|19. mjesto]] na 100 m delfin u konkurenciji 33 plivačice. Na takmičenju [[Svjetski kup u plivanju 2021.|Svjetskog kupa]]<ref>{{Cite journal|date=|title=InfoBulletin_Kazan.pdf|url=https://resources.fina.org/fina/document/2021/09/15/b1c53fdc-f742-4c27-8425-b7a6ae4c33e8/SWC_2021_InfoBulletin_Kazan.pdf|journal=fina.org}}</ref> u [[Kazanj]]u osvojila je bronzanu medalju na 100 m delfin (57.39).<ref>{{Cite web|url=https://www.omegatiming.com/File/0001150012FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF22.pdf |title= FINA Swimming World Cup 2021 in Kazan – Official Results |publisher= [[FINA]] |language=en|access-date=22. 6. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/lana-pudar-osvojila-trece-mjesto-na-svjetskom-kupu-u-kazanu/|title=Pudar za historiju: Prva medalja za BiH na Svjetskom kupu |date= 30. 10. 2021 |website= [[N1 (televizija)|N1]] |language=bs-BA|access-date= 30. 10. 2021}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetskom prvenstvu u kratkim bazenima 2021.]] u [[Abu Dhabi]]ju osvojila je bronzu na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|200 m delfin]], što je prva medalja na velikim takmičenjima za Bosnu i Hercegovinu u seniorskoj konkurenciji.<ref name="SwimSwam First Int'l Medal">{{cite web |author= Retta Race |title= 15-Year-Old Lana Pudar Gives Bosnia & Herzegovina First Senior Int'l Medal|url=https://swimswam.com/15-year-old-lana-pudar-gives-bosnia-herzegovina-first-senior-intlmedal|date=17. 12. 2021|website=[[SwimSwam]]}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] nastupila je u sve tri utrke delfinovim stilom. Na 50 m bila je 29, a na 100 i 200 m plasirala se u finale, osvojivši osmo, odnosno šesto mjesto, uz oboren državni rekord u polufinalu na 200 m. Odmah nakon prvenstva otišla je u [[Oran]] na [[Mediteranske igre 2022.|Mediteranske igre]], gdje je osvojila zlatne medalje na 200<ref>{{cite web |date= 1. 7. 2022 |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/7/1/zlato-za-lanu-pudar-na-mediteranskim-igrama |title= Zlato za Lanu Pudar na Mediteranskim igrama |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 1. 7. 2022}}</ref> i 100 delfin (postavivši i rekord Mediteranskih igara),<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/maestralna-lana-pudar-osvojila-novo-zlato-u-oranu-i-postavila-mediteranski-rekord/220704120 |title= Maestralna Lana Pudar osvojila novo zlato u Oranu i postavila mediteranski rekord |website= klix.ba |date= 4. 7. 2022 |access-date= 4. 7. 2022}}</ref> dok je na 50 m bila peta.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-peto-mjesto-na-mediteranskim-igrama-u-disciplini-50-metara-delfin/220701150 |title= Lana Pudar osvojila peto mjesto na Mediteranskim igrama u disciplini 50 metara delfin |website= [[klix.ba]] |date= 2. 7. 2022 |access-date= 3. 7. 2022}}</ref> Iz Orana je odmah otputovala u [[Rumunija|rumunski]] [[Otopeni]], gdje je na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom juniorskom prvenstvu]] osvojila zlatne medalje na 50<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-jos-jedno-zlato-na-evropskom-juniorskom-prvenstvu/220710035 |title= Lana Pudar osvojila još jedno zlato na Evropskom juniorskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 10. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> i 200<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-postala-juniorska-prvakinja-evrope-u-disciplini-200-metara-delfin/220709058 |title= Lana Pudar postala juniorska prvakinja Evrope u disciplini 200 metara delfin |website= klix.ba |date= 9. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> te srebrnu na 100 m delfin.<ref>{{cite web|url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-je-viceprvakinja-evrope-u-juniorskoj-konkurenciji/220707097 |title= Lana Pudar je viceprvakinja Evrope u juniorskoj konkurenciji |website= klix.ba |date= 7. 7. 2022 |access-date= 10. 7. 2022}}</ref> Mjesec kasnije takmičila se na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu]] u Rimu, također u sve tri discipline svojim najjačim stilom. Na 50 m nije uspjela ući u finale, zauzevši ukupno deseto mjesto,<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-ostala-bez-plasmana-u-finale-evropskog-prvenstva-u-disciplini-50-metara-delfin/220812068 |title= Lana Pudar ostala bez plasmana u finale Evropskog prvenstva u disciplini 50 metara delfin |website= klix.ba |date= 12. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}</ref> ali je na 100 m osvojila bronzu,<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/15/ep-pudar-osvojila-bronzu-na-ep-za-plivacice |title= Lana Pudar osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 15. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}</ref> popravivši državni rekord. Dva dana nakon toga na 200 m postigla je jedan od najvećih rezultata u historiji bosanskohercegovačkog sporta osvojivši zlatnu medalju, s još jednim državnim rekordom.<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2022/8/17/bosanskohercegovacka-plivacica-lana-pudar-prvakinja-evrope |title= Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar prvakinja Evrope |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 17. 8. 2022 |access-date= 18. 8. 2022}}</ref> Na [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropskom juniorskom prvenstvu 2023.]] u [[Beograd]]u bila je dominantna, osvojivši zlatnu medalju u sve tri discipline delfinovim stilom i postavivši u svakoj novi rekord evropskih juniorskih prvenstava.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-osvojila-trece-zlato-za-kraj-savrsenog-evropskog-prvenstva-za-juniore/230709057 |title= Lana Pudar osvojila treće zlato za kraj savršenog Evropskog prvenstva za juniore |website= klix.ba |date= 9. 7. 2023 |access-date= 9. 7. 2023}}</ref> Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2023.]] u [[Netanya|Netanyi]] osvojila je zlatne medalje na 100<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/2023/9/9/lana-pudar-prvakinja-svijeta-i-na-100-metara-delfin |title= Lana Pudar prvakinja svijeta i na 100 metara delfin |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 9. 9. 2023 |access-date= 9. 9. 2023}}</ref> i 200 m<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2023/9/5/lana-pudar-prvakinja-svijeta-u-juniorskoj-konkurenciji |title= Lana Pudar prvakinja svijeta u juniorskoj konkurenciji |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 5. 9. 2023 |access-date= 5. 9. 2023}}</ref> te srebrnu na 50 m.<ref>{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2023/9/7/lani-pudar-svjetsko-srebro-na-50-metara-delfin-za-juniorke |title= Lani Pudar svjetsko srebro na 50 metara delfin za juniorke |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 7. 9. 2023 |access-date= 9. 9. 2023}}</ref> Sljedeću godinu počela je nastupom na [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]]. Zbog problema s ramenom<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/lana-pudar-odustala-od-danasnjeg-nastupa-na-100-metara-na-svjetskom-prvenstvu/240211005 |title= Lana Pudar odustala od današnjeg nastupa na 100 metara na Svjetskom prvenstvu |website= klix.ba |date= 11. 2. 2024 |access-date= 16. 2. 2024}}</ref> odlučila se takmičiti samo na 200 m, gdje je osvojila bronzanu medalju.<ref>{{cite web |url= https://sport1.oslobodjenje.ba/s1/ostali-sportovi/video-pogledajte-kako-je-lana-pudar-stigla-do-svjetske-bronze-u-dohi-931353 |title= (VIDEO) Pogledajte kako je Lana Pudar stigla do svjetske bronze u Dohi |website= [[Oslobođenje|sport1.ba]] |date= 15. 2. 2024 |access-date= 16. 2. 2024}}</ref> Na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024.|Evropskom prvenstvu]] u Beogradu na 100 m bila je osma,<ref>{{cite web |url= https://sport1.oslobodjenje.ba/s1/fudbal/ino-fudbal/evropska-takmicanja/lana-pudar-osma-u-finalu-100-metara-delfin-evropskog-prvenstva-u-beogradu-963613 |title= Lana Pudar osma u finalu 100 metara delfin Evropskog prvenstva u Beogradu |work= [[Oslobođenje|sport1.ba]] |date= 21. 6. 2024 |access-date= 24. 6. 2024}}</ref> dok je na 200 doplivala do srebrne medalje.<ref>{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/plivanje/sjajna-lana-pudar-osvojila-srebrenu-medalju-na-evropskom-prvenstvu-u-beogradu/240623064 |title= Sjajna Lana Pudar osvojila srebrenu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu |website= klix.ba |date= 23. 6. 2024 |access-date= 24. 6. 2024}}</ref> == Rezultati == === Pojedinačno === ==== Olimpijski bazen ==== {| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 100%;}} |- !bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] |- |2021. |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]] |align=left |{{ZD|JPN}} [[Tokio]]<ref>{{cite web|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf |title=Tokyo 2020 Summer Olympics - Women's 100m Butterfly Heats Results Summary|publisher=[[MOK]]|date=24. 7. 2021|access-date=24. 7. 2021|archive-date=24. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210724124909/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C74A_SWMW100MBF------------HEAT--------.pdf|url-status=dead}}</ref> |19. |100 m delfin |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2020 – 100 m delfin (žene)|58.32]] |- |rowspan=9|2022. |rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |align=left rowspan=3 |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |29. |50 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|27.14]] |- |8. |100 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|58.44]] |- |6. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:07.85]] |- |rowspan=3|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022.|Mediteranske igre]] |align=left rowspan=3|{{ZD|ALŽ}} [[Oran]] |5. |50 m delfin |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 50 m delfin (žene)|26.77]] |- |bgcolor=gold|1. |100 m delfin |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 100 m delfin (žene)|57.55]] ([[Rekordi Mediteranskih igara u plivanju|RMI]]) |- |bgcolor=gold|1. |200 m delfin |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2022 – 200 m delfin (žene)|2:09.18]] |- |rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropsko prvenstvo]] |align=left rowspan=3 |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |10. |50 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)|26.56]] |- |bgcolor=cc966|3. |100 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 100 m delfin (žene)|57.27]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' |- |bgcolor=gold|1. |200 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 200 m delfin (žene)|2:06.81]] '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' |- |rowspan=2|2023. |rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2023.|Svjetsko prvenstvo]] |align=left rowspan=2 |{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]] |10. |100 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2023 – 100 m delfin (žene)|57.34]] |- |4. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2023 – 200 m delfin (žene)|2:07.05]] |- |rowspan=5|2024. |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024.|Svjetsko prvenstvo]] |align=left|{{ZD|KAT}} [[Doha]] |bgcolor=cc966|3. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2:07.92]] |- |rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024.|Evropsko prvenstvo]] |rowspan=2 align=left|{{ZD|SRB}} [[Beograd]] |8. |100 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 100 m delfin (žene)|59.01]] |- |bgcolor=silver|2. |200 m delfin |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 200 m delfin (žene)|2:08.15]] |- |rowspan=2|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024.|Olimpijske igre]] |align=left rowspan=2|{{ZD|FRA}} [[Pariz]] |17. |100 m delfin |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 100 m delfin (žene)|57.97]] |- |12. |200 m delfin |[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2024 – 200 m delfin (žene)|2:08.74]] |} ==== Kratki bazen ==== {| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style="text-align:center; font-size: 100%;}} |- !bgcolor="#eeeeee" colspan="6"|Predstavlja {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] |- |rowspan=6|2021. |rowspan=3|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Evropsko prvenstvo]] |align=left rowspan=3 |{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]<ref>{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf?x=11:03:37|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 50m Butterfly Semi-Final Summary |website= kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}</ref><ref name="Kazan 100 m butterfly">{{cite web |url= http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW100MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=11:00:39|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 100m Butterfly Final Results|website=kazan2021.microplustiming.com|date=6. 11. 2021|access-date=7. 11. 2021}}</ref><ref name="Kazan 200 m butterfly">{{cite web|url=http://kazan2021.microplustiming.com/export/NU_Kazan2021/NU/pdf/SWMW200MBF------------FNL-000100--_73A1%201.0.pdf?x=23:14:15|title=LEN EUROPEAN SHORT COURSE SWIMMING CHAMPIONSHIPS - Women's 200m Butterfly Final Results |website= kazan2021.microplustiming.com|date=4. 11. 2021|access-date=4. 11. 2021}}</ref> |15. |50 m delfin |26.40 |- |6. |100 m delfin |56.78 |- |5. |200 m delfin |2:05.89 |- |rowspan=3|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]] |rowspan=3 align=left |{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]<ref name="SwimSwam First Int'l Medal"/> |23. |50 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 50 m delfin (žene)|26.37]] |- |7. |100 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 100 m delfin (žene)|56.51]] |- |bgcolor=cc966|3. |200 m delfin |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2021 – 200 m delfin (žene)|2:04.88]] |- |rowspan=2|2023. |rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2023.|Evropsko prvenstvo]] |align=left rowspan=2 |{{ZD|RUM}} [[Otopeni]] |6. |100 m delfin |56.91 |- |bgcolor=cc966|3. |200 m delfin |2:04.55 '''[[Evropski juniorski rekordi u plivanju|EJR]]''' |} == Lični rekordi == {| class="wikitable" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- !Disciplina !! Rezultat !! {{abbr|PB|Plivački bodovi}} !! Takmičenje !! Lokacija !! Datum |- !colspan=6|''Olimpijski bazen'' |- | 50 m delfin||align=right| '''26.10''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 820 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |title= Women's 50m Butterfly Final Results |url= https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_35F.pdf |website= swimrankings.net |date= 9. 7. 2023 |access-date= 9. 7. 2023 |archive-date= 9. 7. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230709164050/https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_35F.pdf |url-status= dead }}</ref> || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 9. 7. 2023. |- | 100 m delfin||align=right| '''56.95''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 924 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]<ref>{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_12F.pdf|website=swimrankings.net|date=6. 7. 2023|access-date=7. 7. 2023|archive-date=7. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230707162010/https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_12F.pdf|url-status=dead}}</ref> || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 7. 7. 2023. |- | 200 m delfin||align=right| '''2:06.26''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 897 || [[Evropsko juniorsko prvenstvo u plivanju 2023.|Evropsko juniorsko prvenstvo]]<ref>{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_26F.pdf|website=swimrankings.net|date=8. 7. 2023|access-date=8. 7. 2023|archive-date=8. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230708151218/https://live.swimrankings.net/38481/ResultList_26F.pdf|url-status=dead}}</ref> || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || 8. 7. 2023. |- !colspan=6|''Kratki bazen'' |- | 400 m slobodno ||align=right| '''4:10.83''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 811 || "Mladost Grand Prix"<ref name="PB's">{{cite web |url= https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&athleteId=4879144|title=Lana Pudar Personal bests on Swimranks|work=www.swimrankings.net|access-date=15. 11. 2022}}</ref> || {{ZD|HRV}} [[Zagreb]] || 13. 11. 2022. |- | 50 m delfin||align=right| '''26.09''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 815 || [[Svjetski kup u plivanju 2021.|FINA Svjetski kup]]<ref name="PB's" /> || {{ZD|RUS}} [[Kazanj]] || 29. 10. 2021. |- | 100 m delfin||align=right| '''56.28''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 913 || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2021.|Svjetsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190204EC0102FFFFFFFFFF01.pdf|title=15th FINA World Swimming Championships (25m) - Women's 100m Butterfly Semi-finals Summary|website=omegatiming.com|date=20. 12. 2021|access-date=20. 12. 2021}}</ref> || {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] || 20. 12. 2021. |- | 200 m delfin||align=right| '''2:04.55''' '''[[Rekordi Bosne i Hercegovine u plivanju|NR]]''' || 886 || [[Evropsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2023.|Evropsko prvenstvo]]<ref>{{cite web |url= https://esch23.microplustimingservices.com/#/athletic-result/SWM/S/W/200MBF------------/FNL-/000100--|title= 22nd LEN European Swimming Championships (25m) - Women's 200m Butterfly Final Results |publisher= Zvanični sajt prvenstva |date= 7. 12. 2023|access-date= 9. 12. 2023}}</ref> || {{ZD|RUM}} [[Otopeni]] || 7. 12. 2023. |} *<small>''Ovaj spisak uključuje samo vremena iznad 750 plivačkih bodova.''</small> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.fina.org/athletes/1198499/wd Profil] na [[FINA]]-i * [https://www.swimrankings.net/index.php?page=athleteDetail&athleteId=4879144 Profil] na ''SwimRankings.net'' * [https://olympics.com/en/athletes/lana-pudar Olimpijski profil] ([[MOK]]) * [https://www.olympedia.org/athletes/141029 Profil] na ''Olympediji'' * [https://www.youtube.com/watch?v=DwAeYUzrjeo ''Tribina specijal: Lana Pudar''], [[Al Jazeera Balkans]], 2. april 2021. ([[YouTube]]) {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Evropske prvakinje na 200 delfin}} {{Pobjednice Mediteranskih igara na 100 delfin}} {{Pobjednice Mediteranskih igara na 200 delfin}} {{DEFAULTSORT:Pudar, Lana}} [[Kategorija:Rođeni 2006.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci u plivanju]] [[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]] [[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]] [[Kategorija:Sportistica godine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sportisti iz Mostara]] r8e4suwked3knpph3u2oe938tyebvq8 INAVA 0 486024 3913419 3888966 2026-07-23T14:11:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''INAVA''', ponekad označavan kao '''hipotetski protein LOC55765''', jest [[protein]] nrepoznate funkcije koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''INAVA''' sa [[hromosom 1|hromosoma 1]].<ref name="NCBI">{{cite web|title=NCBI Gene 55765|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55765|access-date=10. 2. 2014}}</ref> Manje uobičajeni [[pseudonim|aliasi]] gena uključuju oznake FLJ10901 i MGC125608. ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 663 [[aminokiseline]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 72.914 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q3KP66#sequences |title=UniProt, Q3KP66 |language=en. |access-date=12. 12. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MLQMPKLNEI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPGRAGRREA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RGEGRWPGQT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GPEAARLEWR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AQGQAGGARA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PWDSWGSSRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PTQPGPGWSR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CPPSLLCALS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FQKSTMESKD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EVSDTDSGII</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LQSGPDSPVS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PMKELTHAVH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KQQRALEARL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EACLEELRRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CLREAELTGT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LPAEYPLKPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKAPKVRRRI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GAAYKLDDWA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LHREDPLSSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ERQLALQLQI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TEAARRLCLE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ENLSRQARRQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RKHSMLQEEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLQELQRCLV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ERRRNSEPPP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>AAALPLGREL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SASDDSSLSD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLLLEEEESQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPKPPPESPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPSRPLPPQT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LEGLQPTGPE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AGSPERAPVQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSPWKETSLD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HPYEKPRKSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EPWSESSSPA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TTPQDGPSAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLWLLEPASY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HVVPIRGVPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QWQGRTSAPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TPEIQGRRGQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SQSLRVDSFR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AGPEGRGRSA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FPRRRPTHYT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VTVPDSCFPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKPPLPHAAC</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HSCSEDSGSD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSSISHPTSP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSSSPDISFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QPLSPPKTHR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HRGAWVPAGS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RELVAHHPKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLPPGYFPAG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RYVVVAESPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPGEWELRRA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>APGPAYEEEG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TPLRYQRLVP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SRSRIVRTPS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKDSPAGRGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SKAAVSEELK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WWHERARLRS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TRPHSLDRQG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AFRVRSLPLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>REGFGRALGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RAQVPTVCVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RRSPDGAPVQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VFVPEKGEII</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SQV</td></tr> </table> ===Struktura=== Predviđeno je da se [[upredena zavojnica|uoredene zavojnice]] nalale izmešu ostatka 130–160 i 200–260.<ref>{{cite web|title=ExPASy COILS|url=http://embnet.vital-it.ch/software/COILS_form.html|access-date=20. 4. 2014|archive-date=22. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140422183729/http://embnet.vital-it.ch/software/COILS_form.html|url-status=dead}}</ref> Predviđeno je da [[sekundarna struktura|sekundarni sastav]] bude oko 60% opredenih zavojnica, 30% [[alfa-heliks]]a i 10% [[beta-list]]ova.<ref>{{cite web|title=SOPMA|url=http://npsa-pbil.ibcp.fr/cgi-bin/npsa_automat.pl?page=/NPSA/npsa_sopma.html|access-date=27. 4. 2014|archive-date=1. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230201232005/https://npsa-pbil.ibcp.fr/cgi-bin/npsa_automat.pl?page=/NPSA/npsa_sopma.html|url-status=dead}}</ref> ==Gen== ===[[genski lokus|Lokacija]]=== [[slika:Gene location.png|thumb|right|300px|Položaj C1orf106 na hromosomu 1]] Kod ljudi, INAVA se nalazi na dugom kraku [[hromosom]]a 1, na [[lokus (genetika)|lokusu]] 1q32.1. Proteže se na plus lancu, od pp 200,891.499 do bp 200,915.736 (24,238 kb).<ref name="NCBI"/> === Gensko susjedstvo === [[File:C1orf106 gene neighborhood.png|thumb|left|280px| Gensko susjedstvo C1orf106-a]] INAVA je okružen genoma za receptor 25, spojenim sa G-proteinskim (uzvodno) i glavnog člana porodice 3 koji je sličan toplotnom (MROH3P), predviđenim nizvodnim [[pseudogen]]om. [[Ribosom]]ni pseudogenski 6 protein L34 (RPL34P6) je dalje uzvodno, a član porodice [[kinezin]]a 21B je dalje nizvodno.<ref name="NCBI"/> {{clear left}} ===Promotor=== [[Slika:Promoter.pdf|thumb|Predviđena regija promotora C1orf106 s navodnim mjestima vezivanja [[transkripcijski faktor|faktora transkripcije]]]] Postoji sedam predviđenih [[promotor (genetika)|promotora]] za INAVA, a eksperimentalni dokazi sugeriraju da se [[izoforme]] 1 i 2, kao najčešće, transkribiraju korištenjem različitih promotora.<ref>{{cite web|title=Genomatix: MatInspector|url=http://www.genomatix.de/|access-date=6. 3. 2014|archive-date=2. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/|url-status=dead}}</ref> MatInspector, alat dostupan preko Genomatixa, korišten je za predviđanje [[mjesta vezanja]] [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] unutar potencijalnih promotorskih regija. Transkripcijski faktori za koje se predviđa da ciljaju na očekivani promotor za izoformu 1 eksprimirani su u nizu tkiva. Najčešća ekspresijska tkiva su [[mokraćni sistem|urogenitalni]] i [[nervni sistem]], te [[koštana srž]]. Ovo se poklapa sa podacima o ekspresiji za protein INAVA, koji je visoko eksprimiran u [[bubrezi]]ma i koštanoj srži.<ref name="GEO Profiles"/> Dijagram predviđenog promotorskog regiona, sa istaknutim mestima vezivanja faktora transkripcije, prikazan je desno. Faktori za koje se predviđa da će se vezati za promotorsku regiju [[izoforme]] 2 se razlikuju, a 12 od prvih 20 predviđenih faktora izraženo je u [[krvne ćelije|krvnim ćelijama]] i/ili tkivima [[krvotok|kardiovaskularnog sistema]]. ===Ekspresija=== C1orf106 eksprimira se u širokom spektru [[tkiva]]. Podaci o ekspresiji iz GEO profila prikazani su ispod. Mjesta najveće ekspresije su navedena u tabeli. Ekspresija je umjerena u [[posteljica|placenti]], [[prostata|prostati]], [[sjemenici]]ma, [[pluća|plućima]], [[pljuvačna žlijezda|pljuvačnim žlijezdama]] i [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]]. Niska razu+inaa mu je u [[mozak|mozgu]], većini [[imunski sistem|imunskih ćelija]], [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnim žlijezdamya]], [[maternica|maternici]], [[srce|srcu]] i [[adipocit]]ima.<ref name="GEO Profiles">{{cite web|title=GEO Profiles|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/|access-date=6. 3. 2014}}</ref> Podaci o ekspresiji, iz različitih eksperimenata, pronađeni na GEO profilima, sugeriraju da je ekspresija INAVA pojačano regulirana u nekoliko [[karcinom]]a uključujući: [[rak pluća]], [[rak jajnika|jajnika]], [[rak debelog crijeva|kolorektumski]] i [[rak dojke|dojke]] [[slika:C1orf106 Expression data.png|thumb||center|600x500px|<center>Podaci o ekspresiji C1orf106, prema GEO profilima</center>]] {| class="wikitable" |- ! [[Tkivo]] !! Rang <br>(percentili) |- | B-[[limfociti]] || 90 |- | [[Traheja]] || 89 |- | [[Koža]] || 88 |- | Ćelije ljudskog [[bronhija|bronhijskog]] [[epitel]]a || 88 |- | Kolorektumski [[adenokarcinom]] || 87 |- | [[Bubreg]] || 87 |- |[[Jezik]] || 85 |- | [[Gušterača]] || 84 |- | [[Crvuljak]] || 82 |- | [[Koštana srž]] || 80 |} {{clear}} ==[[iRNK]]== ===Izoforme=== Proizvedeno je devet navodnih izoformi gena INAVA, od kojih se predviđa da sedam kodira proteine.<ref name="Aceview">{{cite web|title=Aceview|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&term=C1orf106&submit=Go|access-date=6. 3. 2014}}</ref> [[Izoforme]] 1 i 2, prikazane u nastavku, najčešće su izoforme. [[slika:C1orf106 isoforms.png|thumb|280px|Najčešće izoforme C1orf106]] Izoforma 1, koja je najduža, prihvaćena je kao kanonska izoforma. Sadrži deset [[egzon]]a, koji kodiraju protein dug 677 aminokiselina, ovisno o izvoru. Neki izvori navode da se protein sastoji od samo 663 aminokiseline, zbog upotrebe startnog kodona koji se nalazi nizvodno 42 [[nukleotid]]a. Prema [[NCBI]], ova izoforma je predviđena samo računarski.<ref name="NCBI"/> Ovo može biti zato što je [[Kozak sekvenca]] koja okružuje nizvodni [[start kodon]] sličnija konsenzusnoj Kozakovoj sekvenci, kao što je prikazano u tabeli ispod. Za dobianje sekvence predviđene izoforme korišten je Softberry program.<ref>{{cite web|title=Softberry|url=http://www.softberry.com/berry.phtml?topic=fgenesh&group=programs&subgroup=gfind|access-date=20. 4. 2014|archive-date=12. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512224201/http://www.softberry.com/berry.phtml?topic=fgenesh&group=programs&subgroup=gfind|url-status=dead}}</ref> Izoforma 2 je kraća zbog skraćenog [[N-kraj]]a. Obje izoforme imaju [[alternativna prerada|alternativna mjesta]] [[poliadenilacija]].<ref name="Aceview"/> [[Slika:Kozak consensus.png|center|600x160px|frameless| Okolna sekvenca startnih kodona u poređenju sa Kozakovom konsenzusnom sekvencom]] === Regulacija miRNK=== [[slika:MiRNA.png|thumb|300px|Predviđena viljna sekvenca [[miRNK]]]] miRNK-24 identificirana je kao [[mikroRNK]] koja bi potencijalno mogla ciljati INAVA [[iRNK]].<ref>{{cite web|title=TargetScanHuman 6.2|url=http://www.targetscan.org|access-date=15. 4. 2014}}</ref> Prikazano je mjesto vezivanja koje se nalazi u [[5' UTR|5' neprevedenoj regiji]]. ==Protein== ===Opća svojstva=== [[slika:C1orf106 diagram.png|thumb|300px|Protein C1of106 (izoforma 1)]] Izoforma 1, dijagram ispod, sadrži domen [[DUF]]3338, dvije regije niske složenosti i regiju bogatu [[prolin]]om. Protein je bogat [[arginin]]om i prolinom i ima manju od prosječne količine [[asparagin]]a i [[hidrofob]]nih aminokiselina, posebno [[fenilalanin]]a i [[izoleucin]]a.<ref name="SAPS">{{cite web|title=Statistical Analysis of Protein Sequences|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/seqstats/saps/|access-date=20. 4. 2014}}</ref> [[Izoelektrična tačka]] je 9,58, a [[molekularna težina|molekulska težina]] nemodifikovanog proteina je 72,9 kDa.<ref>{{cite web|title=Compute pI/Mw tool|url=http://web.expasy.org/compute_pi/|access-date=10. 4. 2014}}</ref> Nije predviđeno da protein ima [[N-terminal]]ni [[signalni peptid]], ali postoje predviđeni [[signali jedarne lokalizacije]] (NLS) i [[leucin]]om bogat [[jedarni eksportni signal]].<ref name= "PSORT">{{cite web|title=PSORTII|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|access-date=20. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|title=cNLS Mapper|url=http://nls-mapper.iab.keio.ac.jp/cgi-bin/NLS_Mapper_form.cgi|access-date=20. 4. 2014|archive-date=22. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211122095245/http://nls-mapper.iab.keio.ac.jp/cgi-bin/NLS_Mapper_form.cgi|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=NetNES|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetNES/|access-date=20. 4. 2014}}</ref> {{clear}} ===Modifikacije=== Predviđa se da je INAVA visoko [[fosforilacija|fosforiliran]].<ref>{{cite web|title=NETPhos|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/|access-date=20. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|title=Swiss Institute of Bioinformatics: PROSITE|url=http://prosite.expasy.org/}}</ref> Mjesta fosfoilacije koja predviđa PROSITE prikazana su u tabeli ispod. NETPhos predviđanja ilustrovana su na dijagramu. Svaka linija ukazuje na predviđeno mjesto [[fosforilacije]] i povezuje se sa slovom koje predstavlja ili [[serin]] (S), [[treonin]] (T) ili [[tirozin]] (Y). [[Slika:Phosphorylation table.png|left|600x200px|frameless|Predviđena mjesta fosforilacije prema PROSITE-u]] [[slika:Phosphodiagram.png|thumb|right|predviđena jesta fosforilacije prema NETPhos-i. Slova odgovaraju serinu (S), treoninu (T) uli tirotinu (Y).]] {{clear}} ===Interakcije=== Proteini sa kojima INAVA protein interraguje nisu dobro okarakterisani. Dokazi sugeriraju da INAVA može stupiti u interakciju sa sljedećim proteinima: DNAJC5G, SLC7A13, PIEZO2, MUC19.<ref>{{cite web|title=STRING|url=http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl|access-date=15. 4. 2014|archive-date=15. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515112426/http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl|url-status=dead}}</ref> Eksperimrntalni dokazi, prema pregledu dvohibridnog [[kvasci|kvasca]], sugeriraju da protein INAVA ima interakcije sa proteinom 14-3-3 sigma, koji je adapterski protein.<ref>{{cite web|title=MINT|url=http://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/interaction.do?ac=MINT-3976368|access-date=15. 4. 2014}}</ref> ===Homologija=== INAVA je dobro konzervirana kod [[kičmenjak]]a kao što je prikazano u tabeli ispod. Sekvence su preuzete sa [[BLAST]]-a.<ref>{{cite web|title=BLAST|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|access-date=8. 3. 2014}}</ref> i [[BLAT (bioinformatika)|BLAT-a]].<ref>{{cite web|title=BLAT|url=http://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgBlat?command=start&org=Human&db=hg18&hgsid=122786349|access-date=8. 3. 2014}}</ref> {| class="wikitable" style="margin: auto;" |- ! !! '''Sekvenca'''!! '''[[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]''' !! '''Uobičajeno ime''' !! '''Pristup za [[NCBI]] ''' !! '''Dužinma (aa)''' !! '''Identitet sekvence''' !! '''Datiranje divergencije od ljudske loze''' (milioni godina prije današnjice) |- | * || C1orf106 || ''[[Homo sapiens]]'' || Čovjek||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_060735.3 NP_060735.3] || 667 || 100% || N/A |- | *|| C1orf106 || ''[[rezus-makak|Macaca fascicularis]]'' || Rakojedi makak || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/544399250?report=genbank&log$=protalign&blast_rank=1&RID=PJR4Z90T014 XP_005540414.1]|| 703 || 97% || 29,0 |- | * || LOC289399 || ''[[Rattus norvegicus]]'' ||Smeđi pacov|| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_001178750.1 NP_001178750.1]|| 667 || 86% || 92,3 |- | * || Predviđeni [[homolog]] C1orf106-a || ''[[Morski sisari|Odobenus rosmarus divergens]]'' || Morž || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_004392787.1 XP_004392787.1] || 672 || 85% || 94.2 |- | * || C1orf106-oliki || ''[[Loxodonta africana]]'' || Afrički slon || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_003410255.1 XP_003410255.1] || 663 || 84% ||98,7 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[Oklopnici|Dasypus novemcinctus]]'' || Devetoprigi armadilo || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=XP_004478752.1 XP_004478752.1] || 676|| 81% || 104,2 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[glodari|Ochotona princeps]]'' || Američki pika || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_004578841.1 XP_004578841.1] || 681 || 78% || 92,3 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[torbari|Monodelphis domestica]]'' ||Sivi kratkorepi oposum || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_001367913.2 XP_001367913.2] || 578 || 76% || 162,2 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[kornjače|Chrysemys picta bellii]]'' || Obojena kornjača|| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005313167.1 XP_005313167.1] || 602 || 56% || 296,0 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ptice|Geospiza fortis]]''|| Srednjeprizemna zeba || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005426868.1 XP_005426868.1] || 542 || 50% || 296,0 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[krokodili|Alligator mississippiensis]]'' || Aligator || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_006278041.1 XP_006278041.1] || 547 || 49% || 296,0 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog|| ''[[ptice|Ficedula albicollis]]'' || Ogrličasta muharica || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005059352.1 XP_005059352.1] || 542 || 49% || 296,0 |- | || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Latimeria chalumnae]]'' || Latimerija zapadnoindijskog okeana || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_005988436.1 XP_005988436.1]|| 613|| 46% || 414.9 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Lepisosteus oculatus]]''|| Pjegava riba gar || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_006628420.1 XP_006628420.1]|| 637 || 44% || 400.1 |- | * || FERM sa domenom 4A || ''[[Xenopus|Xenopus (Silurana) tropicalis]]'' || Zapadna kandžasta žaba || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_002935289.2 XP_002935289.2]|| 695 || 43% || 371,2 |- | * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Oreochromis niloticus]]'' || Nilska tilapija || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005478188.1 XP_005478188.1] || 576 || 40% || 400.1 |- | || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Haplochromis burtoni]]'' || Burtonova astatotilapija || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005914919.1 XP_005914919.1] || 576 || 40% || 400,1 |- | || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Pundamilia nyererei]]'' || Haplohromis riba || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005732720.1 XP_005732720.1] || 577 || 40% || 400,1 |- | * || LOC563192 || ''[[Danio rerio]]'' || Zebrica || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/121583972?report=genbank&log$=protalign&blast_rank=1&RID=PJS6FS2U01R NP_001073474.1] || 612 || 37% || 400,1 |- | || LOC101161145 || ''[[ribe|Oryzias latipes]]'' || Riba japanskih rižinih polja|| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/432859890?report=genbank&log$=protalign&blast_rank=1&RID=PJSD631R01R XP_004069287.1] || 612 ||33% || 400,1 |- |} {{clear}} Grafikon identiteta sekvence u odnosu na vrijeme od divergencije za unose označene zvjezdicom prikazan je ispod. Boje odgovaraju stepenu srodnosti (zelena = blisko srodna, ljubičasta = udaljeni srodnik). [[Slika:C1orf106Conservation.png|thumb|center|500x400px| Postotak identiteta sekvence u odnosu na srodnost vrsta]] ===Paralozi=== Proteini koji se smatraju INAVA paralozima nisu konzistentni između baza podataka. Napravljeno je [[višestruko poravnavanje sekvenci]] (MSA) potencijalno [[paralog]]nih proteina kako bi se utvrdila vjerovatnoća prave paralogne veze.<ref>{{cite web|title=SDSC Biology Workbench: ClustalW|url=http://workbench.sdsc.edu/|access-date=12. 3. 2014}}</ref> Sekvence su izvučene iz pretrage [[BLAST]]-a kod ljudi sa proteinom C1orf106. MSA sugerira da proteini dijele homologni domen, [[DUF]]3338, koji se nalazi kod [[eukariot]]a. Dio višestrukog poravnavanja je prikazan ispod. Osim DUF domena (uokviren zelenom bojom), bilo je malo konzerviranosti. DUF3338 domen nema nikakva izvanredna fizička svojstva; međutim, značajan je nalaz da se predviđa da svaki od proteina u MSA ima dva signala jedarne lokalizacije. Predviđa se da će se svi proteini u MSA lokalizirati u jedru.<ref name="PSORT"/> U tabeli prikazano jr i poređenje konduciranih fizičnih svojstava proteina i SAPS-a.<ref name="SAPS"/> [[slika:DUF3338 Domain.png|thumb|500px|Konzervacija ljudskog domena DUF3338]] [[slika:Paralog Properties (C1orf106.png|frameless|center|650x500px|Fizička svojstva potencijalnih [[paralog]a]]]] ==Klinički značaj== U genskoj regiji INAVA identificirano je ukupno 556 [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] (SNP), od kojih je 96 povezano s kliničkim uzrokom.<ref>{{cite web|title=dbSNP|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/SNP/snp_ref.cgi?chooseRs=all&locusId=55765&mrna=NM_018265.3&ctg=NT_004487.19&prot=NP_060735.3&orien=forward&refresh=refresh|access-date=22. 4. 2014}}</ref> Rivas et al.<ref>{{cite journal|last=Rivas MA|title=Deep resequencing of GWAS loci identifies independent rare variants associated with inflammatory bowel disease |journal=Nature Genetics|date=2011|volume=43|issue=11|pages=1066–1073|pmid=21983784|doi=10.1038/ng.952|pmc=3378381|display-authors=etal}}</ref> dentificirali su četiri i SNP-a, prikazana u tabeli ispod, koji mogu biti povezani sa [[upalna bolest crijeva|upalnom bolešću crijeva]] i [[Crohnova bolest|Crohnovom bolešću]]. Prema GeneCards, druge asocijacije bolesti mogu uključivati [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]] i [[ulcerozni kolitis]].<ref>{{cite web|title=GeneCards|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=C1orf106|access-date=1. 5. 2014}}</ref> {| class="wikitable" style="margin: auto;" |- ! Ostatak !! Promjena !! Napomana |- | 333 (rs41313912) || [[Tirozin]] ⇒ [[fenilalanin]] ||Fosforilizizan , omjereno konzerviran |- |376|| [[Arginin]] ⇒ [[cistein]]|| Umjereno konzerviran |- | 397|| [[Arginin]] ⇒ [[treonin]]|| Nekonzerviran |- |554 (rs61745433) || Arginin ⇒ cistein || Umjereno konzerviran |- |} ==Modelni organizmi== U proučavanju funkcije INAVA korišteni su [[modelni organizmi]] . Uslovna [[nokaut-miš]]ja linija pod nazivom ''5730559C18Rik<sup>tm2a(EUCOMM)Wtsi</sup>'' generirana je na [[Institut Wellcome Trust Sanger|Institutu Wellcome Trust Sanger]].<ref name="mgp_reference">{{cite journal |title=The Sanger Mouse Genetics Programme: high throughput characterisation of knockout mice |author=Gerdin AK |year=2010 |journal=Acta Ophthalmologica|volume=88 |pages=925–7|doi=10.1111/j.1755-3768.2010.4142.x |s2cid=85911512 }}</ref> Mužjaci i ženke su podvrgnuti standardizovanom [[fenotipski pregled|fenotipskom pregledu]]<ref name="IMPCsearch_ref">{{cite web |url=http://www.mousephenotype.org/data/search?q=5730559C18Rik#fq=*:*&facet=gene |title=International Mouse Phenotyping Consortium}}</ref> za određivanje efekata [[delecija (genetika)|delecija]].<ref name="pmid21677750">{{cite journal | vauthors = Skarnes WC, Rosen B, West AP, Koutsourakis M, Bushell W, Iyer V, Mujica AO, Thomas M, Harrow J, Cox T, Jackson D, Severin J, Biggs P, Fu J, Nefedov M, de Jong PJ, Stewart AF, Bradley A | title = A conditional knockout resource for the genome-wide study of mouse gene function | journal = [[Nature]] | volume = 474 | issue = 7351 | pages = 337–42 | date = Jun 2011 | pmid = 21677750 | pmc = 3572410 | doi = 10.1038/nature10163 }}</ref><ref name="mouse_library">{{cite journal | vauthors = Dolgin E | title = Mouse library set to be knockout | journal = Nature | volume = 474 | issue = 7351 | pages = 262–3 | date = Jun 2011 | pmid = 21677718 | doi = 10.1038/474262a | doi-access = free }}</ref><ref name="mouse_for_all_reasons">{{cite journal | vauthors = Collins FS, Rossant J, Wurst W | title = A mouse for all reasons | journal = Cell | volume = 128 | issue = 1 | pages = 9–13 | date = Jan 2007 | pmid = 17218247 | doi = 10.1016/j.cell.2006.12.018 | s2cid = 18872015 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid23870131">{{cite journal | vauthors = White JK, Gerdin AK, Karp NA, Ryder E, Buljan M, Bussell JN, Salisbury J, Clare S, Ingham NJ, Podrini C, Houghton R, Estabel J, Bottomley JR, Melvin DG, Sunter D, Adams NC, ((Sanger Institute Mouse Genetics Project)), Tannahill D, Logan DW, Macarthur DG, Flint J, Mahajan VB, Tsang SH, Smyth I, Watt FM, Skarnes WC, Dougan G, Adams DJ, Ramirez-Solis R, Bradley A, Steel KP | title = Genome-wide generation and systematic phenotyping of knockout mice reveals new roles for many genes | journal = Cell | volume = 154 | issue = 2 | pages = 452–64 | year = 2013 | pmid = 23870131 | doi = 10.1016/j.cell.2013.06.022 | pmc=3717207}}</ref> Urađeni su dodatni pregledi: Dubinska imunološka [[fenotip]]izacija<ref name="iii_ref">{{cite web |url= http://www.immunophenotyping.org/data/search?keys=5730559C18Rik&field_gene_construct_tid=All |title= Infection and Immunity Immunophenotyping (3i) Consortium |access-date= 12. 12. 2021 |archive-date= 21. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150521123431/http://www.immunophenotyping.org/data/search?keys=5730559C18Rik&field_gene_construct_tid=All |url-status= dead }}</ref> [[kost]]iju i [[hrskavice]].<ref name="obcd_ref">{{cite web |url=http://www.boneandcartilage.com/ |title=OBCD Consortium |access-date=12. 12. 2021 |archive-date=12. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812145250/http://boneandcartilage.com/ |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable sortable |+ ''5730559C18Rik'' fenotip [[nokaut-miš]]eva |- ! [[Svojstvo]]!! [[Fenotip]] |- | colspan=2; style="text-align: center;" |Svi podaci su zaspoloživi na:<ref name="IMPCsearch_ref"/><ref name="iii_ref" /><ref name="obcd_ref"/> |- | [[Leukociti periferne krvi]] 6 sedmica || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Insulin]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Hematologija]] 6 sedmica || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Vijabilnost [[homozigot]]a na P14 || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[plodnost (biologija)|Plodnost]] homozigota || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Tjelesna težina|| bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Neurološla procjena || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Snaga stiska|| bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Dismorfologija]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Indirektna kalorimetrija]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Test tolerancije glukoze]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Slušni odgovor moždanog stabla]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Dvoenergetska rendgenska apsorpciometrija|DEXA]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Radiografija]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Morfologija oka || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Klinička hemija]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | [[Hematologija]] 16 sedmica || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- |[[Leukociti periferne krvi]] 16 sedmica || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Težina srca|| bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | ''[[Salmonella]]'' [[infekcija]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Funkcija citotoksičnih [[T-ćelija]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- |Imunofenotipizacija [[slezena|slezene]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Imunofenotipizacija [[mezentera|mezenternog]] [[limfni čvor|limfnog čvora]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Imunofenotipizacija [[koštana srž|koštane srži]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Kompozicija epidermne [[imunost]]i || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- | Izazov [[gripa|gripe]] || bgcolor="#488ED3"|Normalan |- |} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{UCSC gene info|C1orf106}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 1]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Nekarakterizirani proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] [[Kategorija:Mišji mutirani geni]] a5xl8bslblo0bh6tx9e4qa144dcmfaz Kalijski kanal 0 486734 3913482 3904934 2026-07-24T06:16:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913482 wikitext text/x-wiki [[slika:2r9r opm.png|mini|250px|Kalijski kanal Kv1.2, struktura u okruženju nalik na membranu. Izračunate granice ugljovodika [[lipidni dvosloj|lipidnog dvosloja]] označene su crvenim i plavim linijama.]] '''Kalijski kanali''' su najrasprostranjeniji tip [[ionski kanal|ionskih kanala]] i nalaze se u gotovo svim živim [[organizmi]]ma.<ref name="pmid10798390">{{cite journal | vauthors = Littleton JT, Ganetzky B | title = Ion channels and synaptic organization: analysis of the Drosophila genome | journal = Neuron | volume = 26 | issue = 1 | pages = 35–43 | date = april 2000 | pmid = 10798390 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)81135-6 | s2cid = 5694563 | doi-access = free }}</ref> Formiraju [[kalij]]-selektivne [[ionski kanal|pore]] koje pokrivaju [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. Kalijski kanali se nalaze u većini tipova [[ćelija (biologija)|ćelija]] i kontrolišu širok spektar ćelijskih funkcija.<ref name="isbn0-87893-321-2">{{cite book | author = Hille, Bertil | title = Ion channels of excitable membranes | url = https://archive.org/details/ionchannelsofexc0003hill | publisher = Sinauer | location = Sunderland, Mass | year = 2001 | chapter = Chapter 5: Potassium Channels and Chloride Channels | pages = [https://archive.org/details/ionchannelsofexc0003hill/page/131 131]–168 | isbn = 978-0-87893-321-1 }}</ref><ref name="isbn0-8385-7701-6">{{cite book | title = Principles of Neural Science | publisher = McGraw-Hill | location = New York | year = 2000 | edition = 4th | chapter = Chapter 6: Ion Channels | pages = [https://archive.org/details/isbn_9780838577011/page/105 105–124] | isbn = 978-0-8385-7701-1 | last1 = Jessell | first1 = Thomas M. | last2 = Kandel | first2 = Eric R. | last3 = Schwartz | first3 = James H. | name-list-style = vanc}}</ref> == Funkcija == Kalijski kanali funkcionišu tako da provode kalijeve ione niz njihov [[elektrohemijski gradijent]], čineći to i brzo (do [[brzina difuzije]] K<sup>+</sup> iona u vodi) i selektivno (isključujući, posebno, [[natrij]] uprkos [[ionski radijus|subangstromskoj]] razlici u ionskom radijusu).<ref>{{cite book|first1= Carmay|last1= Lim |first2= Todor|last2= Dudev | name-list-style = vanc |publisher= Springer|date= 2016|series= Metal Ions in Life Sciences|volume=16|title= The Alkali Metal Ions: Their Role in Life|editor1-last=Astrid|editor1-first= Sigel|editor2-last=Helmut|editor2-first=Sigel|editor3-last=Roland K.O.|editor3-first= Sigel|chapter= Chapter 10. Potassium Versus Sodium Selectivity in Monovalent Ion Channel Selectivity Filters |pages= 325–347|doi=10.1007/978-3-319-21756-7_9|pmid= 26860305 }}</ref> Biološki, ovi kanali djeluju tako da postave ili resetuju [[potencijal mirovanja]] u mnogim ćelijama. U ekscitabilnim ćelijama, kao što su [[neuroni]], odloženi protivtok kalijevih iona oblikuje [[akcijski potencijal]]. Doprinoseći regulaciji trajanja [[akcijski potencijal|srčanog akcijskog potencijala]] u [[srčani mišić|srčanom mišiću]], kvar kalijevih kanala može uzrokovati po život opasne [[srčana aritmija|aritmije]]. Kalijski kanali mogu takođet biti uključeni u održavanje [[vaskularni tonus|vaskularnog tonusa]]. Oni također regulišu ćelijske procese kao što je lučenje [[hormon]]a (''npr.'', oslobađanje [[insulin]]a iz [[beta ćelija|beta-ćelija]] u [[pankreas|gušterači]]) tako da njihov kvar može dovesti do bolesti (kao što je [[Dijabetes melitus tip 2|dijabetes]]). Neki toksini, kao što je [[dendrotoksin]], su moćni jer blokiraju kalijeve kanale.<ref>indirectly cited from reference number 3,4,5,6 in {{Cite journal|last1=Rehm|first1=H.|last2=Lazdunski|first2=M.|date=1. 7. 1988|title=Purification and subunit structure of a putative K+-channel protein identified by its binding properties for dendrotoxin I.|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=85|issue=13|pages=4919–4923|doi=10.1073/pnas.85.13.4919|pmid=2455300|pmc=280549|bibcode=1988PNAS...85.4919R|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> ==Tipovi== Postoje četiri glavne klase kalijevih kanala: *[[Kalcij-aktivirani kalijski kanal]] – otvara se kao odgovor na prisustvo [[kalcij]]evih iona ili drugih signalnih molekula. *[[Unutrašnji ispravljajući kalijski kanal]] – lakše prolazi struju (pozitivno naelektrisanje) u pravcu prema unutra (u ćeliju). *[[Kalijski kanal u domenu tandemskih pora]] – je konstitutivno otvoreni ili ima visoku baznu aktivaciju, kao što su "kanali kalija u mirovanju" ili "kanali za curenje" koji postavljaju negativni [[membranski potencijal]] [[neuron]]a. *[[Naponski regulirani kalijski kanal]]i - su [[naponski regulirani ionski kanal]]i koji se otvaraju ili zatvaraju kao odgovor na promene [[membranski potencijal|transmembranskog]] [[napon]]a. Sljedeća tabela sadrži poređenje glavnih klasa kalijevih kanala sa reprezentativnim primerima (za kompletnu listu kanala unutar svake klase, pogledajte stranice odgovarajućih klasa). Za više primjera farmakoloških modulatora kalijumskih kanala, pogledajte [[blokator kalijskih kanala]] i [[otvarač kalijskih kanala]]. {| class="wikitable" |+ Funkcija i farmakologija klasa kalijevih kanala,.<ref name="Rang60">{{cite book|title=Pharmacology|url=https://archive.org/details/isbn_9788181479174|author=Rang, HP|publisher=Churchill Livingstone|year=2015|isbn=978-0-443-07145-4|edition=8|location=Edinburgh|page=[https://archive.org/details/isbn_9788181479174/page/59 59]}}</ref> |- !'''Klasa''' ! Potklasa !Funkcija !Blokatori !Aktivatori |- |[[Kalcij-aktivirani kalijev kanal|Kalcij aktivirani]] <br/> 6[[transmembranski heliks|T]] i 1[[petlja formiranja pora|P]]| *[[BK-kanal]] *[[SK-kanal]] *[[IK-kanal]] | * Inhibicija kao odgovor na porast unutarćelijskog kalcija | *[[Haribdotoksin]],<ref name="Rang60"/><ref name="pmid10777734">{{cite journal | vauthors = Thompson J, Begenisich T | title = Electrostatic interaction between charybdotoxin and a tetrameric mutant of Shaker K(+) channels | journal = Biophysical Journal | volume = 78 | issue = 5 | pages = 2382–91 | date = maj 2000 | pmid = 10777734 | pmc = 1300827 | doi = 10.1016/S0006-3495(00)76782-8 | bibcode = 2000BpJ....78.2382T }}</ref><ref name="pmid8562075">{{cite journal | vauthors = Naranjo D, Miller C | title = A strongly interacting pair of residues on the contact surface of charybdotoxin and a Shaker K+ channel | journal = Neuron | volume = 16 | issue = 1 | pages = 123–30 | date = januar 1996 | pmid = 8562075 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)80029-X | s2cid = 16794677 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Yu M, Liu SL, Sun PB, Pan H, Tian CL, Zhang LH | title = Peptide toxins and small-molecule blockers of BK channels | journal = Acta Pharmacologica Sinica | volume = 37 | issue = 1 | pages = 56–66 | date = januar 2016 | pmid = 26725735 | pmc = 4722972 | doi = 10.1038/aps.2015.139 }}</ref> *[[Iberiotoksin]]<ref name="Candia 1992">{{cite journal | vauthors = Candia S, Garcia ML, Latorre R | title = Mode of action of iberiotoxin, a potent blocker of the large conductance Ca(2+)-activated K+ channel | journal = Biophysical Journal | volume = 63 | issue = 2 | pages = 583–90 | date = august 1992 | pmid = 1384740 | pmc = 1262182 | doi = 10.1016/S0006-3495(92)81630-2 | bibcode = 1992BpJ....63..583C }}</ref> *[[Apamin]]<ref name="Rang60"/><ref name="Stocker 1999">{{cite journal | vauthors = Stocker M, Krause M, Pedarzani P | title = An apamin-sensitive Ca2+-activated K+ current in hippocampal pyramidal neurons | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 96 | issue = 8 | pages = 4662–7 | date = april 1999 | pmid = 10200319 | pmc = 16389 | doi = 10.1073/pnas.96.8.4662 | bibcode = 1999PNAS...96.4662S | doi-access = free }}</ref> * Neki tipovi dendrotoksina iz zmijskog [[otrov]]a [[mamba|mambe]],<ref name="Rang60"/> *'''[[BK-kanal|BK<sub>Ca</sub>]]-specifični''' **[[GAL-021]]<ref>{{cite journal | vauthors = McLeod JF, Leempoels JM, Peng SX, Dax SL, Myers LJ, Golder FJ | title = GAL-021, a new intravenous BKCa-channel blocker, is well tolerated and stimulates ventilation in healthy volunteers | journal = British Journal of Anaesthesia | volume = 113 | issue = 5 | pages = 875–83 | date = novembar 2014 | pmid = 24989775 | doi = 10.1093/bja/aeu182 | doi-access = free }}</ref> **[[Alkohol|Etanol]]<ref name="pmid27238266">{{cite journal | vauthors = Dopico AM, Bukiya AN, Kuntamallappanavar G, Liu J | title = Modulation of BK Channels by Ethanol | journal = International Review of Neurobiology | volume = 128 | pages = 239–79 | year = 2016 | pmid = 27238266 | pmc = 5257281 | doi = 10.1016/bs.irn.2016.03.019 | isbn = 9780128036198 }}</ref> * 1-EBIO * NS309 * CyPPA *'''[[BK-kanal|BK<sub>Ca</sub>]]-specifični:''' **[[Flufenaminska kiselina]] **[[Meklofenamska kiselina]] **[[Nifluminska kiselina]] **[[Nimesulid]] **[[Rotlerin|Rottlerin (malotoksin)]] **[[Tolfenaminska kiselina]] |- | rowspan="3" |[[Unutrašnji ispravljač kalijevoj ionskog kanala|Unutrašnji ispravljač]] <br/> 2[[transmembranski heliks|T]] i 1[[pore-formirfajuća petlja|P]] | *[[ROMK]] (K<sub>ir</sub>1.1) | * Reciklaža i lučenje kalija u [[nefron]]ima | *'''Neselektivni''': **Ba<sup>2+</sup>,<ref name=":0">{{cite book|url=https://archive.org/details/Handbook_of_Inorganic_Chemistry_Patnaik|title=Handbook of inorganic chemicals|publisher=McGraw-Hill|author=Patnaik, Pradyot|date=2003|isbn=978-0-07-049439-8|pages=[https://archive.org/details/Handbook_of_Inorganic_Chemistry_Patnaik/page/n115 77]–78}}</ref> **Cs<sup>+<ref>{{cite journal | vauthors = Sackin H, Syn S, Palmer LG, Choe H, Walters DE | title = Regulation of ROMK by extracellular cations | journal = Biophysical Journal | volume = 80 | issue = 2 | pages = 683–97 | date = februar 2001 | pmid = 11159436 | pmc = 1301267 | doi = 10.1016/S0006-3495(01)76048-1 | bibcode = 2001BpJ....80..683S }}</ref></sup> | |- | *[[G protein-unutrašnje ispravljajući kalijev kanal|GPCR -egulirani]] (K<sub>ir</sub>3.x) | * Posreduju u inhibicijskom efektu mnogih [[GPCR]]-ova |*[[Ifenprodil]]<ref name="pmid16123769">{{cite journal | vauthors = Kobayashi T, Washiyama K, Ikeda K | title = Inhibition of G protein-activated inwardly rectifying K+ channels by ifenprodil | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 31 | issue = 3 | pages = 516–24 | date = mart 2006 | pmid = 16123769 | doi = 10.1038/sj.npp.1300844 | doi-access = free }}</ref> *[[Kloperastin]]<ref name="SoedaFujieda2016">{{cite journal | vauthors = Soeda F, Fujieda Y, Kinoshita M, Shirasaki T, Takahama K | title = Centrally acting non-narcotic antitussives prevent hyperactivity in mice: Involvement of GIRK channels | journal = Pharmacology, Biochemistry, and Behavior | volume = 144 | pages = 26–32 | date = maj 2016 | pmid = 26892760 | doi = 10.1016/j.pbb.2016.02.006 | s2cid = 30118634 }}</ref><ref name="YAMAMOTOSOEDA2011">{{cite journal | vauthors = Yamamoto G, Soeda F, Shirasaki T, Takahama K | title = [Is the GIRK channel a possible target in the development of a novel therapeutic drug of urinary disturbance?] | journal = Yakugaku Zasshi | volume = 131 | issue = 4 | pages = 523–32 | date = april 2011 | pmid = 21467791 | doi = 10.1248/yakushi.131.523 | doi-access = free }}</ref><ref name="KAWAURAHONDA2010">{{cite journal | vauthors = Kawaura K, Honda S, Soeda F, Shirasaki T, Takahama K | title = [Novel antidepressant-like action of drugs possessing GIRK channel blocking action in rats] | journal = Yakugaku Zasshi | volume = 130 | issue = 5 | pages = 699–705 | date = maj 2010 | pmid = 20460867 | doi = 10.1248/yakushi.130.699 | doi-access = free }}</ref> *[[Tertiapin]]<ref name="Rang60" /><ref name="Jinnovel">{{cite journal | vauthors = Jin W, Lu Z | title = A novel high-affinity inhibitor for inward-rectifier K+ channels | journal = Biochemistry | volume = 37 | issue = 38 | pages = 13291–9 | date = septembar 1998 | pmid = 9748337 | doi = 10.1021/bi981178p }}</ref> *[[Tipepidin]]<ref name="KawauraOgata2009">{{cite journal | vauthors = Kawaura K, Ogata Y, Inoue M, Honda S, Soeda F, Shirasaki T, Takahama K | title = The centrally acting non-narcotic antitussive tipepidine produces antidepressant-like effect in the forced swimming test in rats | journal = Behavioural Brain Research | volume = 205 | issue = 1 | pages = 315–8 | date = decembar 2009 | pmid = 19616036 | doi = 10.1016/j.bbr.2009.07.004 | s2cid = 29236491 }}</ref> *[[Barij|Ba<sup>2+</sup>]]<ref name=":0"/> | *[[ML-297|ML-297 (VU0456810)]]<ref>{{cite journal | vauthors = Kaufmann K, Romaine I, Days E, Pascual C, Malik A, Yang L, Zou B, Du Y, Sliwoski G, Morrison RD, Denton J, Niswender CM, Daniels JS, Sulikowski GA, Xie XS, Lindsley CW, Weaver CD | display-authors = 6 | title = ML297 (VU0456810), the first potent and selective activator of the GIRK potassium channel, displays antiepileptic properties in mice | journal = ACS Chemical Neuroscience | volume = 4 | issue = 9 | pages = 1278–86 | date = septembar 2013 | pmid = 23730969 | pmc = 3778424 | doi = 10.1021/cn400062a }}</ref> |- | *[[ATP-osjetljivi K+ kanali|ATP-osjetljivi]] (K<sub>ir</sub>6.x) | *Zatvororen kada je [[adenozin-trifosfat|ATP]] visok da bi se podstaklo lučenje [[insulin]]a | *[[Acetoheksamid]] *[[Karbutamid]] *[[Klorpropamid]] *[[Glibenklamid|Glibenklamid (gliburid)]]<ref name="Rang60"/><ref name="pmid17015627">{{cite journal | vauthors = Serrano-Martín X, Payares G, Mendoza-León A | title = Glibenclamide, a blocker of K+(ATP) channels, shows antileishmanial activity in experimental murine cutaneous leishmaniasis | url = https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_2006-12_50_12/page/4214 | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 50 | issue = 12 | pages = 4214–6 | date = decembar 2006 | pmid = 17015627 | pmc = 1693980 | doi = 10.1128/AAC.00617-06 }}</ref> *[[Glibornurid]] *[[Glicaramid]] *[[Gliclazid]]<ref>{{cite journal | vauthors = Lawrence CL, Proks P, Rodrigo GC, Jones P, Hayabuchi Y, Standen NB, Ashcroft FM | title = Gliclazide produces high-affinity block of KATP channels in mouse isolated pancreatic beta cells but not rat heart or arterial smooth muscle cells | journal = Diabetologia | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1019–25 | date = august 2001 | pmid = 11484080 | doi = 10.1007/s001250100595 | doi-access = free }}</ref> *[[Glimepirid]] *[[Glipizid]] | *[[Bimakalim]] *[[Kromakalim]] *[[Diazoksid]]<ref name="Rang60"/> *[[Levhromakalim]] *[[Minoksidil]] *[[Nikorandil]] *[[Pinacidil]] |- |[[Domen tandemskih pora kalijevog kanala|Domen tandemskih pora]] <br/> 4[[transmembranski heliks|T]] i 2[[petlja za formiranje pora|P]]| * TWIK ([[KCNK1|TWIK-1]], [[KCNK6|TWIK-2]], [[KCNK7]])<ref name="pmid20393194">{{cite journal | vauthors = Enyedi P, Czirják G | title = Molecular background of leak K+ currents: two-pore domain potassium channels | journal = Physiological Reviews | volume = 90 | issue = 2 | pages = 559–605 | date = april 2010 | pmid = 20393194 | doi = 10.1152/physrev.00029.2009 | s2cid = 9358238 | url = https://semanticscholar.org/paper/4c040fbabe93dd6d75ec198d08b8ec0a968e451c }}</ref><ref name="pmid17652773">{{cite journal | vauthors = Lotshaw DP | title = Biophysical, pharmacological, and functional characteristics of cloned and native mammalian two-pore domain K+ channels | journal = Cell Biochemistry and Biophysics | volume = 47 | issue = 2 | pages = 209–56 | year = 2007 | pmid = 17652773 | doi = 10.1007/s12013-007-0007-8 | s2cid = 12759521 }}</ref> * TREK ([[KCNK2|TREK-1]], [[KCNK10|TREK-2]], [[KCNK4|TRAAK]]<ref name="pmid9628867">{{cite journal | vauthors = Fink M, Lesage F, Duprat F, Heurteaux C, Reyes R, Fosset M, Lazdunski M | title = A neuronal two P domain K+ channel stimulated by arachidonic acid and polyunsaturated fatty acids | journal = The EMBO Journal | volume = 17 | issue = 12 | pages = 3297–308 | date = juni 1998 | pmid = 9628867 | pmc = 1170668 | doi = 10.1093/emboj/17.12.3297 }}</ref>)<ref name="pmid20393194" /><ref name="pmid17652773" /> * TASK ([[KCNK3|TASK-1]], [[KCNK9|TASK-3]], [[KCNK15|TASK-5]])<ref name="pmid20393194" /><ref name="pmid17652773" /> * TALK ([[KCNK5|TASK-2]],<ref name="pmid11256078">{{cite journal | vauthors = Goldstein SA, Bockenhauer D, O'Kelly I, Zilberberg N | title = Potassium leak channels and the KCNK family of two-P-domain subunits | journal = Nature Reviews. Neuroscience | volume = 2 | issue = 3 | pages = 175–84 | date = mart 2001 | pmid = 11256078 | doi = 10.1038/35058574 | s2cid = 9682396 | url = https://escholarship.org/uc/item/9z7112ns }}</ref> [[KCNK16|TALK-1]], [[KCNK17|TALK-2]])<ref name="pmid20393194" /><ref name="pmid17652773" /> * THIK ([[KCNK13|THIK-1]], [[KCNK12|THIK-2]])<ref name="pmid20393194" /><ref name="pmid17652773" /> *[[KCNK18|TRESK]]<ref name="pmid20393194"/><ref name="pmid17652773" /><ref name="pmid12754259">{{cite journal | vauthors = Sano Y, Inamura K, Miyake A, Mochizuki S, Kitada C, Yokoi H, Nozawa K, Okada H, Matsushime H, Furuichi K | display-authors = 6 | title = A novel two-pore domain K+ channel, TRESK, is localized in the spinal cord | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 30 | pages = 27406–12 | date = juli 2003 | pmid = 12754259 | doi = 10.1074/jbc.M206810200 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid14981085">{{cite journal | vauthors = Czirják G, Tóth ZE, Enyedi P | title = The two-pore domain K+ channel, TRESK, is activated by the cytoplasmic calcium signal through calcineurin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 279 | issue = 18 | pages = 18550–8 | date = april 2004 | pmid = 14981085 | doi = 10.1074/jbc.M312229200 | doi-access = free }}</ref> | * Doprinose [[potencijal mirovanja|potencijalu mirovanja]] | *[[Bupivakain]]<ref name="pmid10201682">{{cite journal | vauthors = Kindler CH, Yost CS, Gray AT | title = Local anesthetic inhibition of baseline potassium channels with two pore domains in tandem | url = https://archive.org/details/sim_anesthesiology_1999-04_90_4/page/1092 | journal = Anesthesiology | volume = 90 | issue = 4 | pages = 1092–102 | date = april 1999 | pmid = 10201682 | doi = 10.1097/00000542-199904000-00024 }}</ref><ref name="pmid11249964">{{cite journal | vauthors = Meadows HJ, Randall AD | title = Functional characterisation of human TASK-3, an acid-sensitive two-pore domain potassium channel | url = https://archive.org/details/sim_neuropharmacology_2001-03_40_4/page/551 | journal = Neuropharmacology | volume = 40 | issue = 4 | pages = 551–9 | date = mart 2001 | pmid = 11249964 | doi = 10.1016/S0028-3908(00)00189-1 | s2cid = 20181576 }}</ref><ref name="pmid12660311">{{cite journal | vauthors = Kindler CH, Paul M, Zou H, Liu C, Winegar BD, Gray AT, Yost CS | title = Amide local anesthetics potently inhibit the human tandem pore domain background K+ channel TASK-2 (KCNK5) | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 306 | issue = 1 | pages = 84–92 | date = juli 2003 | pmid = 12660311 | doi = 10.1124/jpet.103.049809 | s2cid = 1621972 | url = https://semanticscholar.org/paper/8cd12edf47703fcb4f4560f8978bf95100f77d36 }}</ref><ref name="pmid12760993">{{cite journal | vauthors = Punke MA, Licher T, Pongs O, Friederich P | title = Inhibition of human TREK-1 channels by bupivacaine | url = https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_2003-06_96_6/page/1665 | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 96 | issue = 6 | pages = 1665–73, table of contents | date = juni 2003 | pmid = 12760993 | doi = 10.1213/01.ANE.0000062524.90936.1F | s2cid = 39630495 }}</ref> *[[Kvinidin]]<ref name="pmid11249964" /><ref name="pmid8605869">{{cite journal | vauthors = Lesage F, Guillemare E, Fink M, Duprat F, Lazdunski M, Romey G, Barhanin J | title = TWIK-1, a ubiquitous human weakly inward rectifying K+ channel with a novel structure | url = https://archive.org/details/sim_embo-journal_1996-03-01_15_5/page/1004 | journal = The EMBO Journal | volume = 15 | issue = 5 | pages = 1004–11 | date = mart 1996 | pmid = 8605869 | pmc = 449995 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1996.tb00437.x }}</ref><ref name="pmid9312005">{{cite journal | vauthors = Duprat F, Lesage F, Fink M, Reyes R, Heurteaux C, Lazdunski M | title = TASK, a human background K+ channel to sense external pH variations near physiological pH | journal = The EMBO Journal | volume = 16 | issue = 17 | pages = 5464–71 | date = septembar 1997 | pmid = 9312005 | pmc = 1170177 | doi = 10.1093/emboj/16.17.5464 }}</ref><ref name="pmid9812978">{{cite journal | vauthors = Reyes R, Duprat F, Lesage F, Fink M, Salinas M, Farman N, Lazdunski M | title = Cloning and expression of a novel pH-sensitive two pore domain K+ channel from human kidney | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 273 | issue = 47 | pages = 30863–9 | date = novembar 1998 | pmid = 9812978 | doi = 10.1074/jbc.273.47.30863 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid10784345">{{cite journal | vauthors = Meadows HJ, Benham CD, Cairns W, Gloger I, Jennings C, Medhurst AD, Murdock P, Chapman CG | display-authors = 6 | title = Cloning, localisation and functional expression of the human orthologue of the TREK-1 potassium channel | journal = Pflügers Archiv | volume = 439 | issue = 6 | pages = 714–22 | date = april 2000 | pmid = 10784345 | doi = 10.1007/s004240050997 }}</ref> *[[12-O-Tetradecanoylphorbol-13-acetate]]<ref>{{cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9NPC2|title=UniProtKB - Q9NPC2 (KCNK9_HUMAN)|publisher=Uniprot|access-date=29. 5. 2019}}</ref> *[[Arahidonska kiselina]] *[[Fluoksetin]]<ref name="pmid156852122">{{cite journal | vauthors = Kennard LE, Chumbley JR, Ranatunga KM, Armstrong SJ, Veale EL, Mathie A | title = Inhibition of the human two-pore domain potassium channel, TREK-1, by fluoxetine and its metabolite norfluoxetine | journal = British Journal of Pharmacology | volume = 144 | issue = 6 | pages = 821–9 | date = mart 2005 | pmid = 15685212 | pmc = 1576064 | doi = 10.1038/sj.bjp.0706068 }}</ref> *[[Norfluoksetin]]<ref name="pmid156852122" /> *Moduliran putem GPCR agonista i antagonista *Nema selektivnih blokatora | *[[Halotan]]<ref name="pmid11249964" /><ref name="pmid10321245">{{cite journal | vauthors = Patel AJ, Honoré E, Lesage F, Fink M, Romey G, Lazdunski M | title = Inhalational anesthetics activate two-pore-domain background K+ channels | journal = Nature Neuroscience | volume = 2 | issue = 5 | pages = 422–6 | date = maj 1999 | pmid = 10321245 | doi = 10.1038/8084 | s2cid = 23092576 }}</ref><ref name="pmid10839924">{{cite journal | vauthors = Gray AT, Zhao BB, Kindler CH, Winegar BD, Mazurek MJ, Xu J, Chavez RA, Forsayeth JR, Yost CS | display-authors = 6 | title = Volatile anesthetics activate the human tandem pore domain baseline K+ channel KCNK5 | journal = Anesthesiology | volume = 92 | issue = 6 | pages = 1722–30 | date = juni 2000 | pmid = 10839924 | doi = 10.1097/00000542-200006000-00032 | s2cid = 45487917 | url = https://semanticscholar.org/paper/513e03a166fb03015940dad679c0133aeb8ea9c3 }}</ref> *[[Riluzol]] * Hlapljivi [[anestetici]], npr. [[Izofluran]] *Moduliran putem GPCR agonista i antagonista,< |- |[[naponski regukirani kalijev kanal|Naponski-regulirani]] <br /> 6[[transmembranski heliks|T]] i 1[[petlja za formiranje pora|P]]| *[[hERG]] (K<sub>v</sub>11.1) *[[KvLQT1]] (K<sub>v</sub>7.1) | *Repolarizacija [[akcijski potencijal|akcijskog potencijala]] [ * Ograničava učestalost akcijskih potencijala (poremećaji uzrokuju [[Srčana aritmija|disritmiju]]) | *[[3,4-Diaminopiridin|3,4-Diaminopiridin (amifampridin)]]<ref name="kirsch narahashi 1978">{{cite journal | vauthors = Kirsch GE, Narahashi T | title = 3,4-diaminopyridine. A potent new potassium channel blocker | journal = Biophysical Journal | volume = 22 | issue = 3 | pages = 507–12 | date = juni 1978 | pmid = 667299 | pmc = 1473482 | doi = 10.1016/s0006-3495(78)85503-9 | bibcode = 1978BpJ....22..507K }}</ref> *[[4-Aminopiridin|4-Aminopiridin (fampridin/dalfampridin)]]<ref name="Rang60" /><ref name="pmid16472864"/> *[[Bretilium]]<ref name="pmid1667290">{{cite journal | vauthors = Tiku PE, Nowell PT | title = Selective inhibition of K(+)-stimulation of Na,K-ATPase by bretylium | url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-pharmacology_1991-12_104_4/page/895 | journal = British Journal of Pharmacology | volume = 104 | issue = 4 | pages = 895–900 | date = decembar 1991 | pmid = 1667290 | pmc = 1908819 | doi = 10.1111/j.1476-5381.1991.tb12523.x }}</ref> *[[Tetretilamonij]]<ref name="Rang60" /><ref>{{cite journal | vauthors = Hille B | title = The selective inhibition of delayed potassium currents in nerve by tetraethylammonium ion | journal = The Journal of General Physiology | volume = 50 | issue = 5 | pages = 1287–302 | date = maj 1967 | pmid = 6033586 | pmc = 2225709 | doi = 10.1085/jgp.50.5.1287 }}</ref><ref name="Arm">{{cite journal | vauthors = Armstrong CM | title = Interaction of tetraethylammonium ion derivatives with the potassium channels of giant axons | journal = The Journal of General Physiology | volume = 58 | issue = 4 | pages = 413–37 | date = oktobar 1971 | pmid = 5112659 | pmc = 2226036 | doi = 10.1085/jgp.58.4.413 }}</ref> *'''[[hERG]] (KCNH2, K<sub>v</sub>11.1)-specifični:''' **[[Ajmalin]] **[[Amiodaron]]<ref>{{cite web|url=https://www.drugbank.ca/drugs/DB01118|title=Amiodarone|publisher=Drugbank|access-date=28. 5. 2019|archive-date=23. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190523212530/https://www.drugbank.ca/drugs/DB01118|url-status=dead}}</ref> **[[AmmTX3]] *'''[[KCNQ|KCNQ (K<sub>v</sub>7)]]-specifični:''' [[Linopirdin]] | *'''[[KCNQ|KCNQ (K<sub>v</sub>7)]]-specifični:''' **[[Flupirtin]] **[[Retigabin]] (K<sub>v</sub>7)<ref name="Rogawski">{{cite journal | vauthors = Rogawski MA, Bazil CW | title = New molecular targets for antiepileptic drugs: alpha(2)delta, SV2A, and K(v)7/KCNQ/M potassium channels | journal = Current Neurology and Neuroscience Reports | volume = 8 | issue = 4 | pages = 345–52 | date = juli 2008 | pmid = 18590620 | pmc = 2587091 | doi = 10.1007/s11910-008-0053-7 }}</ref> |- |} == Struktura == [[slika:Potassium channel1.png|thumb|250px| Pogled odozgo na kalijev kanal sa ionima kalija (ljubičasti) koji se kreću kroz pore (u centru). ([[PDB|1BL8]])]] Kalijski kanali imaju [[Tetramerni protein|tetramernu]] strukturu u kojoj se četiri identične [[proteinske podjedinice]] povezuju da formiraju četvorostruki [[simetrija|simetrična]] ([[simetrija|C<sub>4</sub>]]) kompleks raspoređen oko centralne pore koji provode ione (tj. homotetramera). Alternativno, četiri srodne, ali ne identične proteinske podjedinice mogu se povezati da formiraju heterotetramerne komplekse sa pseudo simetrijom C<sub>4</sub>. Sve podjedinice kalijevog kanala imaju karakterističnu strukturu pore-petlje koja oblaže vrh pora i odgovorna je za selektivnu propusnost kalija. Postoji preko 80 [[sisar]]skih [[gen]]a koji [[kodon|kodiraju]] [[Proteinska podjedinica|podjedinice]] kalijevih kanala. Međutim, kalijevi kanali pronađeni u [[bakterija]]ma su među najistraženijim [[ionski kanal|onskim kanalima]], u smislu njihove molekulske strukture. Koristeći [[rendgenska kristalografija|kristalografiju X-zraka]],<ref name="pmid9525859">{{cite journal | vauthors = Doyle DA, Morais Cabral J, Pfuetzner RA, Kuo A, Gulbis JM, Cohen SL, Chait BT, MacKinnon R | display-authors = 6 | title = The structure of the potassium channel: molecular basis of K+ conduction and selectivity | url = https://archive.org/details/sim_science_1998-04-03_280_5360/page/68 | journal = Science | volume = 280 | issue = 5360 | pages = 69–77 | date = april 1998 | pmid = 9525859 | doi = 10.1126/science.280.5360.69 | bibcode = 1998Sci...280...69D }}</ref><ref name="pmid9525854">{{cite journal | vauthors = MacKinnon R, Cohen SL, Kuo A, Lee A, Chait BT | title = Structural conservation in prokaryotic and eukaryotic potassium channels | journal = Science | volume = 280 | issue = 5360 | pages = 106–9 | date = april 1998 | pmid = 9525854 | doi = 10.1126/science.280.5360.106 | url = https://semanticscholar.org/paper/edd5c5bde2132b1acd78911df581a2e224ee20e1 | bibcode = 1998Sci...280..106M | s2cid = 33907550 }}</ref> stečeni su duboki uvidi u to kako kalijevi ioni prolaze kroz ove kanale i zašto (manji) [[natrij]]evi ioni ne prolaze.<ref name="pmid9556453">{{cite journal | vauthors = Armstrong C | title = The vision of the pore | url = https://archive.org/details/sim_science_1998-04-03_280_5360/page/56 | journal = Science | volume = 280 | issue = 5360 | pages = 56–7 | date = april 1998 | pmid = 9556453 | doi = 10.1126/science.280.5360.56 | s2cid = 35339674 }}</ref> [[Nobelova nagrada za hemiju]] 2003. godine dodijeljena je [[Roderick MacKinnon|Rodu MacKinnonu]] za njegov pionirski rad u ovoj oblasti.<ref name="Nobel_Prize_2003">{{cite web | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2003/ | title = The Nobel Prize in Chemistry 2003 | access-date = 16. 11. 2007 | publisher = The Nobel Foundation }}</ref> ===Filter selectivnosti=== [[slika:1K4C.png|thumb|left|250px|'''Kristalografska struktura bakterijskog [[KcsA-kalijev kanal|KcsA-kalijevog kanala]] ([[PDB|1K4C]]).'''<ref name="pmid11689936">{{cite journal | vauthors = Zhou Y, Morais-Cabral JH, Kaufman A, MacKinnon R | title = Chemistry of ion coordination and hydration revealed by a K+ channel-Fab complex at 2.0 A resolution | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-11-01_414_6859/page/42 | journal = Nature | volume = 414 | issue = 6859 | pages = 43–8 | date = novembar 2001 | pmid = 11689936 | doi = 10.1038/35102009 | bibcode = 2001Natur.414...43Z | s2cid = 205022645 }}</ref> Na ovoj slici su samo dvije od četiri podjedinice tetramera prikazane radi jasnoće. Protein je prikazan kao zeleni crtani dijagram. Dodatno su prikazane karbonilne grupe okosnice i proteinski atomi bočnog lanca [[treonin]]a (kisik = crveno, ugljik = zeleno). Konačno, ioni kalija (koji zauzimaju mjesta S2 i S4) i atomi kisika molekule vode (S1 i S3) prikazani su kao ljubičaste, odnosno crvene sfere.]] Kalijevi ionski kanali uklanjaju hidratantnu ljusku sa iona kada uđe u filter selektivnosti. Filter selektivnosti je formiran od sekvence od pet ostataka, TVGYG, koja se naziva signaturna sekvenca, unutar svake od četiri podjedinice. Ova signaturna sekvenca je unutar petlje između heliksa pora i TM2/6, historijski zvane P-petlja. Ova signaturna sekvenca je visoko konzervirana, s izuzetkom da se [[valin]]ski ostatak u [[prokariot]]skim kalijevim kanalima često zamjenjuje ostatkom [[izoleucin]]a u [[eukariot]]skim kanalima. Ova sekvenca ima jedinstvenu strukturu glavnog lanca, strukturno analognu strukturnom motiv proteina gnijezda. Četiri seta [[Elektronegativnost|elektronegativnih]] [[karbonilna grupa|karbonilnih atoma kisika]] poredani su prema centru filterskih pora i formiraju kvadratnu anti-prizmu, sličnu ljusci koja rastvara vodu oko svakog [[mjesta vezanja]] kalija. Udaljenost između karbonilnog kisika i kalijevih iona na veznim mjestima filtera selektivnosti je ista kao između kiseika u vodi, u prvoj hidratacijskoj ljusci i iona kalija u vodenom rastvoru, pružajući energetski povoljan put za de[[solvatacija|solvataciju]] iona. Ioni natrija su, međutim, premali da popune prostor između karbonilnih atoma kisika. Dakle, energetski je povoljno da natrijevi ioni ostanu vezani za molekule vode u vanćelijskom prostoru, umjesto da prođu kroz kalij-selektivne ionske pore.<ref>{{cite book |last1=Lodish |first1=Harvey |last2=Berk |first2=Arnold |last3=Kaiser |first3=Chris |last4=Krieger |first4=Monty |last5=Bretscher |first5=Anthony |last6=Ploegh |first6=Hidde |last7=Amon |first7=Angelika |last8=Martin |first8=Kelsey | name-list-style = vanc |title=Molecular Cell Biology |url=https://archive.org/details/molecularcellbio0000lodi |date=2016 |publisher=W. H. Freeman and Company |location=New York, NY |isbn=978-1-4641-8339-3 |page=[https://archive.org/details/molecularcellbio0000lodi/page/499 499] |edition=8th }}</ref> Čini se da se ova širina održava [[vodikova veza|vodikovim vezom]] i [[van der Waalsove sile|van der Waalsovim silama]] unutar lista ostataka [[aromatski ugljikovodici|aromatsnih]] [[aminokiselina]] koji okružuju filter selektivnosti.<ref name="pmid9525859" /><ref>{{cite journal | vauthors = Sauer DB, Zeng W, Raghunathan S, Jiang Y | title = Protein interactions central to stabilizing the K+ channel selectivity filter in a four-sited configuration for selective K+ permeation | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 40 | pages = 16634–9 | date = oktobar 2011 | pmid = 21933962 | pmc = 3189067 | doi = 10.1073/pnas.1111688108 | bibcode = 2011PNAS..10816634S | doi-access = free }}</ref> Filter selektivnosti otvara se prema vanćelijskom [[rastvor]]u, izlažući četiri karbonilna kiseika u ostatku [[glicin]]a (Gly79 u [[KcsA-kalijev kanal|KcsA]]). Sljedeći ostatak prema vanćelijskoj strani proteina je negativno nabijeni Asp80 (KcsA). Ovaj ostatak zajedno sa pet filterskih ostataka formira poru koja povezuje šupljinu ispunjenu vodom u centru proteina sa vanćelijskim rastvorom. ==Farmakologija== ===Blokatori=== {{glavni|Blokator kalijevih kanala}} Blokatori kalijevih kanala inhibiraju protok iona kalija kroz kanal. Oni se ili natječu s vezivanjem kalija unutar filtera selektivnosti ili se vezuju izvan filtera, kako bi okludirali provodljivost iona. Primjer jednog od ovih konkurenata su kvaternarni amonijevi ioni, koji se vežu na vanćelijskojoj površini <ref name="Ions and blockers">{{cite journal | vauthors = Luzhkov VB, Aqvist J | title = Ions and blockers in potassium channels: insights from free energy simulations | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1747 | issue = 1 | pages = 109–20 | date = februar 2005 | pmid = 15680245 | doi = 10.1016/j.bbapap.2004.10.006 }}</ref><ref name="Structure–activity relationship">{{cite journal | vauthors = Luzhkov VB, Osterberg F, Aqvist J | title = Structure-activity relationship for extracellular block of K+ channels by tetraalkylammonium ions | journal = FEBS Letters | volume = 554 | issue = 1–2 | pages = 159–64 | date = novembar 2003 | pmid = 14596932 | doi = 10.1016/S0014-5793(03)01117-7 | s2cid = 32031835 | doi-access = free }}</ref> ili na centralnoj šupljini kanala.<ref>{{cite journal | vauthors = Posson DJ, McCoy JG, Nimigean CM | title = The voltage-dependent gate in MthK potassium channels is located at the selectivity filter | journal = Nature Structural & Molecular Biology | volume = 20 | issue = 2 | pages = 159–66 | date = februar 2013 | pmid = 23262489 | pmc = 3565016 | doi = 10.1038/nsmb.2473 }}</ref> For blocking from the central cavity quaternary ammonium ions are also known as open channel blockers, as binding classically requires the prior opening of the cytoplasmic gate.<ref>{{cite journal | vauthors = Choi KL, Mossman C, Aubé J, Yellen G | title = The internal quaternary ammonium receptor site of Shaker potassium channels | journal = Neuron | volume = 10 | issue = 3 | pages = 533–41 | date = mart 1993 | pmid = 8461140 | doi = 10.1016/0896-6273(93)90340-w | s2cid = 33361945 }}</ref> Ioni [[barij]]a također mogu blokirati struje kalijevih kanala,<ref>{{cite journal | vauthors = Piasta KN, Theobald DL, Miller C | title = Potassium-selective block of barium permeation through single KcsA channels | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-general-physiology_2011-10_138_4/page/421 | journal = The Journal of General Physiology | volume = 138 | issue = 4 | pages = 421–36 | date = oktobar 2011 | pmid = 21911483 | pmc = 3182450 | doi = 10.1085/jgp.201110684 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Neyton J, Miller C | title = Potassium blocks barium permeation through a calcium-activated potassium channel | journal = The Journal of General Physiology | volume = 92 | issue = 5 | pages = 549–67 | date = novembar 1988 | pmid = 3235973 | pmc = 2228918 | doi = 10.1085/jgp.92.5.549 }}</ref> vezivanjem sa visokim afinitetom unutar filtera selektivnosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Lockless SW, Zhou M, MacKinnon R | title = Structural and thermodynamic properties of selective ion binding in a K+ channel | journal = PLOS Biology | volume = 5 | issue = 5 | pages = e121 | date = maj 2007 | pmid = 17472437 | pmc = 1858713 | doi = 10.1371/journal.pbio.0050121 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Jiang Y, MacKinnon R | title = The barium site in a potassium channel by x-ray crystallography | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-general-physiology_2000-03_115_3/page/268 | journal = The Journal of General Physiology | volume = 115 | issue = 3 | pages = 269–72 | date = mart 2000 | pmid = 10694255 | pmc = 2217209 | doi = 10.1085/jgp.115.3.269 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lam YL, Zeng W, Sauer DB, Jiang Y | title = The conserved potassium channel filter can have distinct ion binding profiles: structural analysis of rubidium, cesium, and barium binding in NaK2K | journal = The Journal of General Physiology | volume = 144 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = august 2014 | pmid = 25024267 | pmc = 4113894 | doi = 10.1085/jgp.201411191 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Guo R, Zeng W, Cui H, Chen L, Ye S | title = Ionic interactions of Ba2+ blockades in the MthK K+ channel | journal = The Journal of General Physiology | volume = 144 | issue = 2 | pages = 193–200 | date = august 2014 | pmid = 25024268 | pmc = 4113901 | doi = 10.1085/jgp.201411192 }}</ref> Smatra se da ovo čvrsto vezivanje leži u osnovi [[barij|toksičnost barija]] tako što inhibira aktivnost kalijevih kanala u ekscitabilnim ćelijama. Medicinski [[blokatori kalijevih kanala]], kao što su [[4-aminopiridin]] i [[3,4-diaminopiridin]], istraženi su za liječenje stanja kao što je [[multipla skleroza]].<ref name="pmid16472864">{{cite journal | vauthors = Judge SI, Bever CT | title = Potassium channel blockers in multiple sclerosis: neuronal Kv channels and effects of symptomatic treatment | journal = Pharmacology & Therapeutics | volume = 111 | issue = 1 | pages = 224–59 | date = juli 2006 | pmid = 16472864 | doi = 10.1016/j.pharmthera.2005.10.006 }}</ref> [[Nuspojava|Neželjeni efekti]] lijekova mogu dovesti do lijeka indukovanog [[sindrom dugog intervala QT|sindroma dugog intervala QT]], potencijalno životno opasnog stanja. Ovo je najčešće zbog djelovanja na [[hERG]] kalijskog kanala u srcu. U skladu s tim, svi novi lijekovi su pretklinički testirani na srčanu sigurnost. == Također pogledajte== *[[Ionski kanal]] *[[Kalcijev kanal]] *[[Natrijev kanal]] *[[Porodica kalijskih transportera]] == Reference == {{refspisak|33em}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Potassium+Channels}} * {{cite web | url = http://neuromuscular.wustl.edu/mother/chan.html#k | title = Potassium Channels | access-date = 10. 3. 2008 | author = Neuromuscular Disease Center | date = 4. 3. 2008 | publisher = [[Washington University in St. Louis]] }} {{Ionski kanali|g3}} {{blokatori kanala}} [[Kategorija:Ionski kanali]] [[Kategorija:Elektrofiziologija]] [[Kategorija:Integralni membranski proteini]] k7avrp90af2aqajycu11goxt0pagkdi Jelena Medić 0 490812 3913469 3893675 2026-07-24T00:45:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913469 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jelena Medić | slika = Jelena Medić (photographer).jpg | alt_slike = | opis = Jelena Medić, autoportret | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1980|11|7}} | mjesto_rođenja = [[Novi Sad]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | prebivalište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = diplomirana glumica i dramaturg | alma_mater = [[Univerzitet u Banjoj Luci#Akademija umjetnosti|Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci]] | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = fotografkinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = ''Budni,'' ''Umjetnice Banjaluke,'' ''SvoJa,'' ''Šta je nama naša borba dala'' | veb-sajt = [https://jelenamedic.art/ jelenamedic.art] }} '''Jelena Medić''' ([[Novi Sad]], 7. novembra 1980.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je i [[Srbija|srpska]] [[fotografija|fotografkinja]], [[dramaturg]]inja i [[glumac|glumica]], koja živi i stvara u [[Banja Luka|u Banjoj Luci]].<ref>[https://6yka.com/kultura-i-zabava/jelena-medic-hvatam-onaj-trenutak-pauze-izmedu-poziranja „Jelena Medić: Hvatam onaj trenutak pauze između poziranja”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182054/https://6yka.com/kultura-i-zabava/jelena-medic-hvatam-onaj-trenutak-pauze-izmedu-poziranja |date=28. 4. 2022 }}, Buka, 2. februar 2015. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://bljesak.info/kultura/slikarstvo/zena-koja-je-skinula-politicare-za-bljesak-ljudi-u-bih-cekaju-da-im-netko-drugi-uredi-zivot/330561 „Žena koja je skinula političare govori za ’Bljesak’: Ljudi u BiH čekaju da im netko drugi uredi život”], Bljesak.info, 23. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.mreza-mira.net/vijesti/clanci/da-li-je-umjetnost-uspjela-da-nas-probudi-i-odrzi-budnima/ „Da li je umjetnost uspjela da nas probudi i održi budnima?”], Mreža za izgradnju mira, 10. decembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref name="nn">[https://www.nezavisne.com/kultura/pozornica/Jelena-Medic-za-Nezavisne-Kroz-fotografiju-propitujem-ranjivost-i-snagu-zene/708110 „Jelena Medić za ’Nezavisne’: Kroz fotografiju propitujem ranjivost i snagu žene”], Nezavisne novine, 9. mart 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> == Biografija == Rođena Novosađanka Jelena Medić svoju fotografsku karijeru gradila je i gradi izlažući radove u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Njen studio se nalazi u Banjoj Luci, gdje je završila [[Univerzitet u Banjoj Luci#Akademija umjetnosti|Akademiju umjetnosti]] i to diplomiravši na studijskom programu [[drama|dramskih]] [[umjetnost]]i na dva smjera: glumi i dramaturgiji. Poslije studija, godinama je radila na kasnije nagrađenim [[pozorište|pozorišnim]] i [[film]]skim ostvarenjima, oživjela je pozorišnu scenu u [[Laktaši]]ma i osnovala Internacionalni teatarski festival. Nakon deset godina rada u pozorištu, okreće se fotografiji. Prvo se bavila komercijalnom fotografijom, a od početka 2020. nastavlja da umjetničkom fotografijom istražuje čovjekov unutrašnji svijet. Glavna interesovanja su joj [[portret]] i [[akt (umjetnost)|akt]]. Fotoaparatom istražuje [[emocija|emocije]] i posmatra kako se duh i [[duša]] projektuju na fotografiju. Svojim djelima teži da inspiriše ljude na svjesnost, ohrabruje da se propita kolektivno nesvjesno, utvrdi šta je formiralo našu ličnost i otkrije šta je naše sopstvo, kako definiše [[Carl Gustav Jung|Karl Gustav Jung]], što se naročito pokazalo potrebnim tokom [[pandemija COVID-a 19|pandemije kovida 19]].<ref name="nn" /><ref>[https://6yka.com/kolumne/do-gole-koze-i-golog-srca „Do gole kože i golog srca”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531044903/https://6yka.com/kolumne/do-gole-koze-i-golog-srca |date=31. 5. 2022 }}, jelenamedic.com/Buka, 5. januar 2016. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> [[Datoteka:Jelena Medić - Budni (Awake) exhibition.jpg|mini|lijevo|Jelena Medić tokom izložbe „Budni” (Foto: Sead Šašivarević)]] Izložbe Jelene Medić su uglavnom postavljene na otvorenom prostoru, ili na objektima sa kojima se [[stanovništvo (biologija)|stanovništvo]] svakodnevno srijeće, i sastoje se od crno-bijelih fotografija nemalih formata. Na ovaj način, djela joj se direktno obraćaju velikom broju ljudi bez obzira na [[spol]], socijalni status, zanimanje, [[nacionalnost]], [[konfesija|konfesiju]] ili bilo koju drugu odrednicu. Jedna od Jeleninih zapaženijih izložbi je „Budni”, u okviru koje su fotografije 25 bosanskohercegovačkih [[umjetnik]]a („mirnih ratnika za istinu”) istovremeno istaknute na 116 bilborda i oglasnih panoa u 18 gradova zemlje, među kojima su: [[Sarajevo]], Banja Luka, [[Mostar]], [[Tuzla]], [[Bijeljina]], [[Trebinje]] i dr. Ideja izložbe je bila da se u javnom prostoru likovi [[političar]]a zamjene licima artista i drugih duhovnih radnika, i to samo dva dana nakon [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020. godine]], da se građani pozovu na ličnu transformaciju i iscjeljenje. Na „buđenje” su ih pozivali: vajar Bojan Mikulić, [[likovna umjetnost|likovna umjetnica]] Nina Babić, fotografkinje Tajana Dedić Starović i sama autorka, glumci Anja Ilić, Zlatan Vidović, Slađana Zrnić, pjevačica i [[pijanist]]kinja [[Marija Šestić]], [[ragbi]]sta Sreten Zec...<ref>[https://ba.n1info.com/kultura/a487931-na-bilbordima-u-bih-likove-politicara-zamijenila-umjetnost-foto/ „Na bilbordima u BiH likove političara zamijenila umjetnost (foto)”], N1, 18. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/nas-prvi-i-najveci-beli-zec-u-banjaluci-osvanuli-bilbordi-u-znak-secanja-na/0dk9mh1 „’Naš prvi i najveći beli zec’: U Banjaluci osvanuli bilbordi u znak sećanja na preminulog osnivača ragbi lige (foto)”], Blic, 18. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.nezavisne.com/kultura/vizuelna-umjetnost/Budjenje-Jelene-Medic-zamijenilo-politicare-na-bilbordima-sirom-BiH/632442 „’Buđenje’ Jelene Medić zamijenilo političare na bilbordima širom BiH”], Nezavisne novine, 18. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=410015 „Fotografije umjetnika umjesto političara na bilbordima”], Radio-televizija Republike Srpske, 18. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/610120/u-bih-dva-dana-nakon-izbora-umjesto-politicara-na-bilborde-stigla-umjetnost „U BiH dva dana nakon izbora umjesto političara na bilborde stigla umjetnost”], Dnevni avaz, 18. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.glassrpske.com/cir/kultura/kultura_vijesti/fotografije-jelene-medic-krase-bilborde-sirom-bih-budjenje-obasjalo-tmurne-gradove/340553 „Fotografije Jelene Medić krase bilborde širom BiH: ’Buđenje’ obasjalo tmurne gradove”], Glas Srpske, 19. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://6yka.com/intervju/umjetnica-jelena-medic-za-buku-budnost-je-osnovni-preduslov-ako-covek-zeli-da-upravlja-svojim-zivotom „Umjetnica Jelena Medić za ’Buku’: Budnost je osnovni preduslov ako čovek želi da upravlja svojim životom”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182050/https://6yka.com/intervju/umjetnica-jelena-medic-za-buku-budnost-je-osnovni-preduslov-ako-covek-zeli-da-upravlja-svojim-zivotom |date=28. 4. 2022 }}, Buka, 19. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://ultra.ba/jelena-medic-izlozba-budni-ce-svakome-biti-vrsta-ogledala-shvatice-je-na-osnovu-onoga-sto-nosi-u-sebi/ „Jelena Medić: Izložba ’Budni’ će svakome biti vrsta ogledala – shvatiće je na osnovu onoga što nosi u sebi”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182100/https://ultra.ba/jelena-medic-izlozba-budni-ce-svakome-biti-vrsta-ogledala-shvatice-je-na-osnovu-onoga-sto-nosi-u-sebi/ |date=28. 4. 2022 }}, Ultra, 19. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.glassrpske.com/cir/kultura/kultura_vijesti/jelena-medic-fotografkinja-za-glas-srpske-budjenje-je-uvidjanje-obrazaca-koji-nas-drze-u-ropstvu/341875 „Jelena Medić, fotografkinja za ’Glas Srpske’: Buđenje je uviđanje obrazaca koji nas drže u ropstvu”], Glas Srpske, 1. decembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> Umjetnica je ovu instalaciju opisala kao „kampanju za umjetnost, istinu, slobodu, ljubav i pravo na autentičnost”.<ref>[https://www.instagram.com/p/CHkqH-sBZxE/ Najava početka izložbe „Budni” na Instagramu], 14. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> Izložba „Budni” nije svedena samo na okvire prezentovanja fotografija, već se širila u raznim pravcima, pa je pokrenut i [[blog]] „Razgovori o buđenju” na Jeleninom veb-sajtu, koji uključuje i video-sekvence na [[YouTube]]-u, a osnovano je i udruženje građana Klub „Budni” s ciljem unapređenja i promocije svjesnog i odgovornog načina življenja.<ref>[https://www.jelenamedic.com/blog „Razgovori o buđenju”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182052/https://www.jelenamedic.com/blog |date=28. 4. 2022 }}, jelenamedic.com. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> U Galeriji „Plus” [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske|Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske]] u Banjoj Luci Jelena je novembra iste godine izložila 13 portreta i aktova 12 banjalučkih umjetnica iz projekta „Budni”, od kojih je napravljen [[kalendar]] za 2021.<ref>[https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=410907 „’Umjetnice Banjaluke’ – u petak promocija”], Radio-televizija Republike Srpske, 25. novembar 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> Naredne [[jesen]]i, pet radova nastalih kroz projekat „SvoJa” prikazala je na izložbi „Sada”, dijelu Festivala „Fotojenia” u palati „Viljavisensio” u [[Andaluzija|andaluzijskom]] gradu Jerez de la Frontera, u društvu još šest svojih koleginica iz Bosne i Hercegovine.<ref>[https://banjaluka.net/fotografije-jelene-medic-na-izlozbi-u-spaniji/ „Fotografije Jelene Medić na izložbi u Španiji”], Banjaluka.net, 28. septembar 2021. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.zenicablog.com/u-andaluziji-na-festivalu-fotografije-otvorena-izlozba-sest-bh-fotografkinja/ „U Andaluziji na festivalu fotografije otvorena izložba šest bh. fotografkinja”], Zenicablog, 2. oktobar 2021. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> Na izložbi „Šta je nama naša borba dala”, priređenoj u banjalučkom Muzičkom paviljonu „Staklenac“ 2022, mogle su se vidjeti fotografije na kojima je sportistkinja Gorica Bilak Moconja. Izložba je otvorena na [[Međunarodni dan žena|Osmi mart]] i propitivala je da li je ženska revolucija, pored mnogih pozitivnih tjekovina, donijela i negativne posljedice ženama, te koliko se ljudi vezuju za ideologije.<ref>[https://www.banjaluka.rs.ba/povodom-osmog-marta-izlozba-sta-je-nama-nasa-borba-dala-u-staklencu/ „Povodom Osmog marta: Izložba ’Šta je nama naša borba dala’ u Staklencu”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531102242/https://www.banjaluka.rs.ba/povodom-osmog-marta-izlozba-sta-je-nama-nasa-borba-dala-u-staklencu/ |date=31. 5. 2022 }}, Grad Banja Luka, 1. mart 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://6yka.com/kultura-i-zabava/izlozba-sta-je-nama-nasa-borba-dala-jelene-medic-u-banjaluci „Izložba ’Šta je nama naša borba dala’ Jelene Medić u Banjaluci”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182051/https://6yka.com/kultura-i-zabava/izlozba-sta-je-nama-nasa-borba-dala-jelene-medic-u-banjaluci |date=28. 4. 2022 }}, Buka, 7. mart 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=466043 „Jelena Medić ponovo oduševljava javnost svojim fotografijama (foto)”], Radio Republike Srpske, 8. mart 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=466123 „Banjaluka: Otvorena izložba ’Šta je nama naša borba dala’”], Radio-televizija Republike Srpske, 8. mart 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref><ref>[https://ultra.ba/prepuna-sala-nabijena-emocijama-na-svecanom-otvaranju-izlozbe-sta-je-nama-nasa-borba-dala/ „Prepuna sala nabijena emocijama na svečanom otvaranju izložbe ’Šta je nama naša borba dala’”], Ultra, 9. mart 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref> Uvršćena je u „Enciklopediju nacionalne dijaspore”, koju uređuje Ivan Kalauzović Ivanus.<ref>[https://www.impressions.rs/enciklopedija-nacionalne-dijaspore/ Enciklopedija nacionalne dijaspore], Impressions. Posjećeno: 3. septembra 2024.</ref> == Odabrane izložbe == {{Quote box | title = | quote = <p align="right">''Sama svoj bijeli miš. [...] Fotoaparat je moje oruđe i moj štit. [...] Jer mi, ljudi, smo trista čuda, a ne samo uglađena, ispeglana i našminkana pojavnost koju pati želja da se dopadne drugima.''<ref>[https://www.jelenamedic.com/about.html O Jeleni Medić na njenom veb-sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182049/https://www.jelenamedic.com/about.html |date=28. 4. 2022 }}, jelenamedic.com. Posjećeno: 28. aprila 2022.</ref>.</p> | author = <p align="right">'''Jelena Medić'''</p> | align = right | width = 30% | bgcolor = #ffffff | style = clear:left; }} * ''Budni'' (širom BiH, 2020) * ''Umjetnice Banjaluke'' (Banja Luka, 2020) * ''Sada'' (Jerez de la Frontera, 2021) * ''Šta je nama naša borba dala'' (Banja Luka, 2022) == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * {{cite book |last=Kalauzović |first=I. |date=2024 |title=Enciklopedija nacionalne dijaspore |location=Niš |publisher=Impressions |volume= |pages= |isbn=978-86-82470-02-1}} == Vanjski linkovi == * [https://www.jelenamedic.com/ Veb-sajt Jelene Medić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182053/https://www.jelenamedic.com/ |date=28. 4. 2022 }} * [https://www.youtube.com/channel/UCXeSQS-J89XWTwn9TQVMnzA Kanal Jelene Medić] na YouTube-u * [https://www.jelenamedic.com/p320335714 Galerija fotografija sa izložbe „Budni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220428182046/https://www.jelenamedic.com/p320335714 |date=28. 4. 2022 }}, jelenamedic.com, 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=STpE7wUpss4 „Umjesto političara – umjetnost na bilbordima u BiH”, Radio Slobodna Evropa], YouTube, 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=iXpZDd7oWzI Jelena Medić u emisiji „Art mašina”, RTRS], YouTube, 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=5dyIIAIqjOg&t=572s Jelena Medić u emisiji „ŠGK”, Bono], YouTube, 2020. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=U3lR7tyrZ0U Jelena Medić u emisiji „Dejana TalkShow”, OBN], YouTube, 2021. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=1M3n7GBy3zA „Razgovori o buđenju: Gorica Bilak Moconja – Tamna noć duše”], YouTube, 2021. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=e0ZXJqE0gKM „Pusti priču da živi” sa Jelenom Medić, IMEP], YouTube, 2021. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=Vt9ufO3DrjI Jelena Medić u podkastu „Neka ostane među nama”], YouTube, 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=GtQH4_iz1QI „Banja Luka: Otvorena tematska izložba ’Šta je nama naša borba dala’”, RTV BN], YouTube, 2022. Posjećeno: 28. aprila 2022. {{DEFAULTSORT:Medić, Jelena}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Novi Sad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fotografi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramaturzi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] npxhbu6okckm9mdir032es6mad86qvj Šablon:Popravak DNK 10 495544 3913514 3763379 2026-07-24T10:03:50Z KWiki 9400 3913514 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Popravak DNK | naslov = [[popravka DNK|Popravak DNK]] | tijeloklasa = hlist | grupa1 = [[Popravak ekscizijom]] | podaci1 = * [[Popravak ekscizijom baze]] / [[AP-mjesto]] ** [[DNK-glikozilaza]] ** [[Uracil-DNK glikozilaza]] ** [[Poli ADP riboza-polimeraza]] * [[Popravak ekscizijom nukleotida]] / [[Popravak ekscizije unakrsnom komplementacijom|ERCC]] ** [[XPA]] ** [[XPB]] ** [[XPC]] ** [[ERCC2|XPD / ERCC2]] ** [[DDB1|XPE / DDB1]] ** [[ERCC4|XPF / DDB1]] ** [[ERCC5|XPG / ERCC5]] ** [[ERCC1]] ** [[Replikacijski protein A|RPA]] ** [[RAD23A]] ** [[RAD23B]] ** [[Ekscinukleaza]] * [[Popravak neusklađenosti DNK]] ** [[MLH1]] ** [[MSH2]] | grupa2 = Ostali oblici popravka | podaci2 = * [[Transkripcijski-spregnuti popravak]] ** [[ERCC6]] ** [[ERCC8]] * [[Homologno usmjereni popravak]] * [[Nehomologno spajanje kraja]] ** [[Ku (protein)|Ku]] * [[Mikrohomologno posredovano spajanje kraja]] * [[Postreplikacijski popravak]] * [[Fotolijaza]] ** [[CRY1]] ** [[CRY2]] | grupa3 = Ostali / negrupirani proteini | podaci3 = * [[Protein O-GlcNAc transferaza|Ogt]] * [[PcrA]] * [[Proliferirajući ćelijski jedarni antigen| Proliferirajući ćelijski jedarni antigen]] * [[Homologna rekombinacija]] ** [[RecA]] / [[RAD51]] ** [[Sgs1]] ** [[Slx4]] | grupa4 = Regulacija | podaci4 = * [[SOS-kutija]] * [[SOS odgovor]] | grupa5 = Ostali / negrupirani | podaci5 = * [[8-Oksoguanin]] * [[Adaptivni odgovor]] * [[Kontrolna tačka mejotske rekombinacije]] * [[RecF-put]] * [[Helikaza|DNK helikaza]]: [[Protein Bloomovog sindroma|BLM]] * [[ATP-ovisna helikaza Wernerovog sindroma |WRN]] * [[FANC-proteini]]: ''Jezgarni [[proteinski kompleks]]'' ** [[FANCA]] ** [[FANCB]] ** [[Komplementcijska grupa C Fanconijeve anemije|FANCC]] ** [[FANCE]] ** [[FANCF]] ** [[FANCG]] ** [[FANCL]] ** [[FANCM]] * [[BRCA1|FANCD1]] * [[FANCD2]] * [[FANCI]] * [[BRIP1|FANCJ]] * [[PALB2|FANCN]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni biohemije]] </noinclude> lv0y0s5azpy3hxbrxxwfgl4mlfb23r7 Wikipedia:Igralište/Popravak ekscizijom baze 4 495691 3913435 3906182 2026-07-23T16:07:03Z Wild-Wikiped 183928 3913435 wikitext text/x-wiki [[slika:BER basic pathway.svg|frame|right| Osnovni koraci popravka ekscizije baze]] '''Popravak ekscizijom baze''' ('''BER''') je ćelijski mehanizam, proučavan u oblastima [[biohemija|biohemije]] i [[genetika|genetike]], koji [[popravka DNK|popravlja oštećenu DNK]] tokom [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. Prvenstveno je odgovoran za uklanjanje malih [[lezija]] baza koje ne iskrivljuju heliks iz [[genom]]a. Povezani put [[nukleotidni ekscizijski popravak]] popravlja glomazne lezije koje izobličuju heliks. BER je važan za uklanjanje oštećenih baza koje bi inače mogle uzrokovati [[mutacija|mutacije]], pogrešnim uparivanjem ili dovesti do prekida u DNK tokom [[replikacija DNK|replikacije]]. BER pokreću [[DNK-glikozilaza|DNK-glikozilaze]], koje prepoznaju i uklanjaju specifične oštećene ili neodgovarajuće baze, formirajući [[AP-mjesto|AP-mjesta]]. One se zatim cijepaju [[AP-endonukleaza]]ma. Rezultirajući jednolančani prekid se tada može obraditi ili kratkim zakrpom (gdje se zamjenjuje jedan [[nukleotid]]) ili BER dugom zakrpom (gdje se sintetiše 2 –10 novih nukleotida).<ref>{{cite journal |vauthors=Liu Y, Prasad R, Beard WA, Kedar PS, Hou EW, Shock DD, Wilson SH |title=Coordination of Steps in Single-nucleotide Base Excision Repair Mediated by Apurinic/Apyrimidinic Endonuclease 1 and DNA Polymerase β |journal=Journal of Biological Chemistry |volume=282 |issue=18 |pages=13532–13541 |year=2007 |pmid=17355977 |doi=10.1074/jbc.M611295200 |pmc=2366199|doi-access=free }}</ref> ==Lezije obrađene BER-om == [[slika:8-oxoG forming Hoogsten base pair with dA.svg|thumb|right|8-oksoguanin formira [[Hoogsteenov bazni par]] sa adeninom]] Pojedinačne baze u DNK mogu biti hemijski oštećene različitim mehanizmima, a najčešći su [[deaminacija]], [[oksidacija]] i [[alkilacija]]. Ove modifikacije mogu uticati na sposobnost baze da se veže vodikovom vezom, što dovodi do netačnog uparivanja baza i, kao posljedicu, mutacija u DNK. Naprimjer, inkorporacija [[adenin]]a preko puta [[8-oksoguanin]]a (desno) tokom [[replikacija DNK|DNK replikacije]] uzrokuje mutaciju [[bazni par|baznog para]] G:C u T:A. Drugi primjeri baznih lezija koje je popravio BER uključuju: *'''Oksidirane baze''': [[8-oksoguanin]], 2,6-diamino-4-hidroksi-5-formamidopirimidin (FapyG, FapyA) *'''Alkilovane baze''': [[3-metiladenin]], [[7-metilgvanozin]] *'''Deaminirane baze''': [[hipoksantin]] nastao deaminacijom [[adenin]]a. [[Ksantin]] nastao deaminacijom guanina. ([[Timidin]]ski proizvodi nakon [[deaminacija]] [[5-metilcitozin]]a su teže prepoznati, ali se mogu popraviti [[glikozilaza]]ma specifičnim za neslaganje) *''''[[Uracil]]'''' neprikladno ugrađen u DNK ili formiran [[deaminacija|deaminacijom]] [[citozin]]a<ref>{{cite journal |author1=Jayanta Chaudhuri |author2=Frederick W. Alt |name-list-style=amp |title= Class-switch recombination: interplay of transcription, DNA deamination and DNA repair |journal=Nature Reviews Immunology |volume=4 |pages=541–552 |year=2004 |pmid= 15229473|doi=10.1038/nri1395 |issue=7|s2cid=34376550 }}</ref> Pored osnovnih [[lezija]], nizvodni koraci BER-a se također koriste za popravku jednolančanih prekida. ==Izbor između popravka duge i kratke zakrpe== Izbor između popravke kratke i duge zakrpa je još uvijek pod istragom. Smatra se da različiti faktori utiču na ovu odluku, uključujući tip lezije, fazu ćelijskog ciklusa i da li je ćelija terminalno [[ćelijska diferencijacija|diferencirana]] ili se aktivno deli.<ref name="pmid17129767">{{cite journal |vauthors=Fortini P, Dogliotti E |title=Base damage and single-strand break repair: mechanisms and functional significance of short- and long-patch repair subpathways |journal=DNA Repair |volume=6 |issue=4 |pages=398–409 |date=april 2007 |pmid=17129767 |doi=10.1016/j.dnarep.2006.10.008 }}</ref> Neke lezije, kao što su oksidirana ili reducirana AP-mjesta, otporne su na aktivnost pol β [[lijaza]] i stoga moraju biti obrađene dugom zakrpom BER-a. Preferencije za put se takođe mogu razlikovati među organizmima. Dok ljudske ćelije koriste i kratki i dugi BER, dugo se smatralo da kvasac ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' nema put kratke zakrpe jer nema homologe nekoliko proteina kratke zakrpe sisara, uključujući pol β, DNK-[[ligaza|ligazu]] III, XRCC1 i kinazni domen [[PNKP]]. Nedavno otkriće da poli-A [[polimeraza]] [[TRAMP kompleks|Trf4]] posjeduje aktivnost 5' dRP lijaze dovela je u pitanje ovo gledište.<ref name="pmid17983848">{{cite journal |vauthors=Gellon L, Carson DR, Carson JP, Demple B |title=Intrinsic 5'-Deoxyribose-5-phosphate Lyase Activity in Saccharomyces cerevisiae Trf4 Protein with a Possible Role in Base Excision DNA Repair |journal=DNA Repair |volume=7 |issue=2 |pages=187–98 |date=februar 2008 |pmid=17983848 |doi=10.1016/j.dnarep.2007.09.009 |pmc=2258243}}</ref> ==Proteini uključeni u popravku ekscizije baze== ===DNK glikozilaze=== {{glavni|DNK-glikozilaza}} [[slika:Uracil base glycosidase.jpg|thumb|300px|right|Uracil DNK.glikozilaza izbacuje ostatak uracila iz dupleksa, prikazan žuto.]] DNK-glikozilaze su odgovorne za početno prepoznavanje lezije. Oni [[okret baze DNK|okreću]] oštećenu bazu iz dvostruke spirale, kao što je prikazano na slici, i cijepaju N-glikozidnu vezu oštećene baze, ostavljajući [[AP-mjesto]]. Postoje dvije kategorije [[glikozilaza]]: monofunkcionalne i bifunkcionalne. Monofunkcionalne glikozilaze imaju samo aktivnost glikozilaze, dok bifunkcionalne glikozilaze takođe poseduju aktivnost [[AP-lijaza]]. Stoga, bifunkcionalne glikozilaze mogu pretvoriti osnovnu leziju u jednolančani prekid bez potrebe za [[AP-endonukleaza]]ma. β-eliminacija AP-mjesta pomoću glikozilaze-lijaze daje 3' α,β-nezasićeni [[aldehid]], pored 5' [[fosfat]]a, koji se razlikuje od produkta cijepanja APendonukleaze.<ref name="pmid15102448">{{cite journal |vauthors=Fromme JC, Banerjee A, Verdine GL |title=DNA glycosylase recognition and catalysis |journal=Curr. Opin. Struct. Biol. |volume=14 |issue=1 |pages=43–9 |date=februar 2004 |pmid=15102448 |doi=10.1016/j.sbi.2004.01.003 }}</ref> Neke glikozilaze-lijaze mogu dalje izvršiti δ-eliminaciju, koja pretvara 3' aldehid u 3' fosfat. Veliki broj [[glikozilaza]] evoluirao je da prepoznaju različite oštećene baze. Primjeri DNK-glikozilaza uključuju [[Oksoguanin-glilozilaza|Ogg1]], koji prepoznaje 8-oksoguanin, [[DNK-3-metiladenin glikozilaza|MPG]], koja prepoznaje 3-metiladenin, i [[Uracil-DNK glikozilaza|koji uklanja uracil]] iz DNK. ===AP endonukleaze=== {{glavni|AP endonukleaza}} AP-[[endonukleaze]] cijepaju [[AP-mjesto]] dajući 3' hidroksil pored 5' dezoksiribozofosfata (dRP). AP-endonukleaze se dijele u dvije porodice, na osnovu njihove homologije s bakterijskim endonukleazama AP-predaka [[endonukleaza IV]] i [[egzonukleaza III]].[<ref>{{cite journal |vauthors=Aravind L, Walker DR, Koonin EV |title= Conserved domains in DNA repair proteins and evolution of repair systems |journal=Nucleic Acids Research |volume=27 |pages=1223–1242 |year=1999 |pmid=9973609 |doi=10.1093/nar/27.5.1223 |issue=5 |pmc=148307}}</ref> Mnogi [[eukarioti]] imaju članove obje porodice, uključujući kvasac ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', u kojem je [[Apn1]] EndoIV homolog, a [[Apn2]] je u srodstvu sa ExoIII. Kod ljudi su identificirane dvije AP-endonukleaze, [[APE1]] i [[APE2]].<ref>{{cite journal |vauthors=Demple B, Herman T, Chen DS |title=Cloning and expression of APE, the cDNA encoding the major human apurinic endonuclease: definition of a family of DNA repair enzymes |journal=PNAS USA |volume=88|pages=11450–11454 |year=1991 |pmid=1722334 |doi= 10.1073/pnas.88.24.11450|issue=24 |pmc=53153|bibcode=1991PNAS...8811450D |doi-access=free }}</ref> Član je porodice ExoIII. ===Enzimi za završetak obrade=== Da bi došlo do ligacije, prekid lanca DNK mora imati [[hidroksil]] na svom [[usmjerenost (genetika)|3' kraju]] i fosfat na svom 5' kraj. Kod ljudi, polinukleotid [[kinaza]]-[[fosfataza]] ([[PNKP]]) podstiče formiranje ovih krajeva tokom BER. Ovaj protein ima domen kinaze, koji fosforilira 5' hidroksilne krajeve, i domen fosfataze, koji uklanja fosfate sa 3' krajeva. Zajedno, ove aktivnosti spremaju jednolančane prekide sa oštećenim krajevima za podvezivanje. AP endonukleaze također učestvuju u procesuiranju 3' kraja. Osim što otvaraju AP-mjesta, posjeduju aktivnost 3' fosfodiesteraze i mogu ukloniti razne 3' lezije uključujući fosfate, fosfoglikolate i aldehide. 3'-Procesuiranje se mora dogoditi prije nego što se može započeti sinteza DNK jer DNK-polimeraze zahtijevaju 3' hidroksil da bi se proširio. ===DNK polimeraze=== {{glavni|DNK-polimeraza}} [[DNK-polimeraza beta|Pol β]] je glavna ljudska polimeraza koja katalizira BER kratkog krpljenja zak, s [[DNK-polimeraza lambda|pol λ]] sposobnom da kompenzira u njenom odsustvu.<ref name="pmid15749700">{{cite journal |vauthors=Braithwaite EK, Prasad R, Shock DD, Hou EW, Beard WA, Wilson SH |title=DNA polymerase lambda mediates a back-up base excision repair activity in extracts of mouse embryonic fibroblasts |journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue=18 |pages=18469–75 |date=maj 2005 |pmid=15749700 |doi=10.1074/jbc.M411864200 |doi-access=free }}</ref> Ove polimeraze su članovi porodice [[DNK-polimeraza|Pol X]] i obično ubacuju samo jedan nukleotid. Pored aktivnosti polimeraze, ovi [[enzim]]i imaju domen lijaze koji uklanja 5' dRP koji je ostao nakon cijepanja AP-endonukleaze. Tokom dugotrajnog BER-a, sinteza DNK se smatra posredovana [[DNK-polimeraza|pol δ]] i [[DNK-polimeraza|pol ε]] zajedno sa faktorom procesivnosti [[PCNA]], istim polimerazama koje vrše [[replikacija DNK|replikaciju DNK]]. Ove polimeraze izvode sintezu pomicanja, što znači da je krajnji kraj 5' DNK "pomaknut" kako bi se formirao preklop. Pol β također može izvoditi sintezu pomicanja dugih zakrpa i stoga može sudjelovati u bilo kojem BER putu.<ref name="pmid16793365">{{cite book |vauthors=Beard WA, Prasad R, Wilson SH |title=Activities and mechanism of DNA polymerase beta |chapter=Activities and Mechanism of DNA Polymerase β |journal=Meth. Enzymol. |volume=408 |pages=91–107 |year=2006 |pmid=16793365 |doi=10.1016/S0076-6879(06)08007-4 |series=Methods in Enzymology |isbn=9780121828134 }}</ref> Sinteza duge zakrpe obično ubacuje 2-10 novih [[nukleotid]]a. ===Flap endonukleaza=== {{glavni|Flap-endonukleaza}} [[FEN1]] uklanja 5' preklop generiran tokom dugog patch BER. Ova [[endonukleaza]] pokazuje jaku preferenciju za dugački 5' režanj pored režnja od 1-nt 3'.<ref name="pmid11825897">{{cite journal |vauthors=Kao HI, Henricksen LA, Liu Y, Bambara RA |title=Cleavage specificity of Saccharomyces cerevisiae flap endonuclease 1 suggests a double-flap structure as the cellular substrate |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-04-26_277_17/page/14378 |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue=17 |pages=14379–89 |date=april 2002 |pmid=11825897 |doi=10.1074/jbc.M110662200 |doi-access=free }}</ref> [[homologija sekvence|[Homolog]] kvasca za FEN1 je ''RAD27'', pored svoje uloge u dugotrajnom BER-u, FEN1 cijepa klapne sa sličnom strukturom tokom [[Okazaki fragment]]ne obrade, što je važan korak u zaostatku lanca [[replikacija DNK]]. ===DNK ligaza=== {{glavni|DNK-ligaza}} [[DNK-ligaza|DNK ligaza III]] zajedno sa svojim kofaktorom [[XRCC1]] katalizira korak zatvaranja zareza u kratkom BER kod ljudi.<ref>{{cite journal |last1=Cappelli |first1=Enrico |title=Involvement of XRCC1 and DNA Ligase III Gene Products in DNA Base Excision Repair |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-09-19_272_38/page/23970 |journal=Journal of Biological Chemistry |date=1997 |volume=272 |issue=38 |pages=23970–23975 |doi=10.1074/jbc.272.38.23970 |pmid=9295348 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Caldecott |first1=Keith |title=Characterization of the XRCC1-DNA ligase III complex in vitro and its absence from mutant hamster cells |journal=Nucleic Acids Research |date=1995 |volume=23 |issue=23 |pages=4836–4843 |doi=10.1093/nar/23.23.4836 |pmid=8532526 |url=https://ucdavis.pure.elsevier.com/en/publications/characterization-of-the-xrcc1-dna-ligase-iii-complex-in-vitro-and |access-date=10. 3. 2019 |pmc=307472 |archive-date=17. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220517154817/https://ucdavis.pure.elsevier.com/en/publications/characterization-of-the-xrcc1-dna-ligase-iii-complex-in-vitro-and |url-status=dead }}</ref> [[DNK-ligaza#Ligaze sisara|DNK ligaza I]] ligira prekid u dugotrajnom BER-u.<ref>{{cite journal |last1=Pascucci |first1=Barbara |title=Long Patch Base Excision Repair with Purified Human Proteins DNA ligase i as patch size mediator for dna polymerases δ and ε |journal=The Journal of Biological Chemistry |date=1999 |volume=274 |issue=47 |pages=33696–33702 |doi=10.1074/jbc.274.47.33696 |pmid=10559260 |doi-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Popravak neusklađenosti DNK]] *[[Popravak DNK]] *[[Homologna rekombinacija]] *[[Nehomologno spajanje kraja]] *[[Popravak ekscizijom nukleotida]] *[[Reaktivacija ćelije domaćina|Test reaktivacije ćelije domaćina]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|Base+Excision+Repair}} {{Popravak DNK}} {{DEFAULTSORT:Base Excision Repair}} [[Kategorija:Popravak DNK]] kcehy2zcylwmrgwxenmqsyvs7dckhvz 3913513 3913435 2026-07-24T10:02:46Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Popravak ekscizije baze]] na [[Popravak ekscizijom baze]] bez ostavljanja preusmjerenja 3913435 wikitext text/x-wiki [[slika:BER basic pathway.svg|frame|right| Osnovni koraci popravka ekscizije baze]] '''Popravak ekscizijom baze''' ('''BER''') je ćelijski mehanizam, proučavan u oblastima [[biohemija|biohemije]] i [[genetika|genetike]], koji [[popravka DNK|popravlja oštećenu DNK]] tokom [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. Prvenstveno je odgovoran za uklanjanje malih [[lezija]] baza koje ne iskrivljuju heliks iz [[genom]]a. Povezani put [[nukleotidni ekscizijski popravak]] popravlja glomazne lezije koje izobličuju heliks. BER je važan za uklanjanje oštećenih baza koje bi inače mogle uzrokovati [[mutacija|mutacije]], pogrešnim uparivanjem ili dovesti do prekida u DNK tokom [[replikacija DNK|replikacije]]. BER pokreću [[DNK-glikozilaza|DNK-glikozilaze]], koje prepoznaju i uklanjaju specifične oštećene ili neodgovarajuće baze, formirajući [[AP-mjesto|AP-mjesta]]. One se zatim cijepaju [[AP-endonukleaza]]ma. Rezultirajući jednolančani prekid se tada može obraditi ili kratkim zakrpom (gdje se zamjenjuje jedan [[nukleotid]]) ili BER dugom zakrpom (gdje se sintetiše 2 –10 novih nukleotida).<ref>{{cite journal |vauthors=Liu Y, Prasad R, Beard WA, Kedar PS, Hou EW, Shock DD, Wilson SH |title=Coordination of Steps in Single-nucleotide Base Excision Repair Mediated by Apurinic/Apyrimidinic Endonuclease 1 and DNA Polymerase β |journal=Journal of Biological Chemistry |volume=282 |issue=18 |pages=13532–13541 |year=2007 |pmid=17355977 |doi=10.1074/jbc.M611295200 |pmc=2366199|doi-access=free }}</ref> ==Lezije obrađene BER-om == [[slika:8-oxoG forming Hoogsten base pair with dA.svg|thumb|right|8-oksoguanin formira [[Hoogsteenov bazni par]] sa adeninom]] Pojedinačne baze u DNK mogu biti hemijski oštećene različitim mehanizmima, a najčešći su [[deaminacija]], [[oksidacija]] i [[alkilacija]]. Ove modifikacije mogu uticati na sposobnost baze da se veže vodikovom vezom, što dovodi do netačnog uparivanja baza i, kao posljedicu, mutacija u DNK. Naprimjer, inkorporacija [[adenin]]a preko puta [[8-oksoguanin]]a (desno) tokom [[replikacija DNK|DNK replikacije]] uzrokuje mutaciju [[bazni par|baznog para]] G:C u T:A. Drugi primjeri baznih lezija koje je popravio BER uključuju: *'''Oksidirane baze''': [[8-oksoguanin]], 2,6-diamino-4-hidroksi-5-formamidopirimidin (FapyG, FapyA) *'''Alkilovane baze''': [[3-metiladenin]], [[7-metilgvanozin]] *'''Deaminirane baze''': [[hipoksantin]] nastao deaminacijom [[adenin]]a. [[Ksantin]] nastao deaminacijom guanina. ([[Timidin]]ski proizvodi nakon [[deaminacija]] [[5-metilcitozin]]a su teže prepoznati, ali se mogu popraviti [[glikozilaza]]ma specifičnim za neslaganje) *''''[[Uracil]]'''' neprikladno ugrađen u DNK ili formiran [[deaminacija|deaminacijom]] [[citozin]]a<ref>{{cite journal |author1=Jayanta Chaudhuri |author2=Frederick W. Alt |name-list-style=amp |title= Class-switch recombination: interplay of transcription, DNA deamination and DNA repair |journal=Nature Reviews Immunology |volume=4 |pages=541–552 |year=2004 |pmid= 15229473|doi=10.1038/nri1395 |issue=7|s2cid=34376550 }}</ref> Pored osnovnih [[lezija]], nizvodni koraci BER-a se također koriste za popravku jednolančanih prekida. ==Izbor između popravka duge i kratke zakrpe== Izbor između popravke kratke i duge zakrpa je još uvijek pod istragom. Smatra se da različiti faktori utiču na ovu odluku, uključujući tip lezije, fazu ćelijskog ciklusa i da li je ćelija terminalno [[ćelijska diferencijacija|diferencirana]] ili se aktivno deli.<ref name="pmid17129767">{{cite journal |vauthors=Fortini P, Dogliotti E |title=Base damage and single-strand break repair: mechanisms and functional significance of short- and long-patch repair subpathways |journal=DNA Repair |volume=6 |issue=4 |pages=398–409 |date=april 2007 |pmid=17129767 |doi=10.1016/j.dnarep.2006.10.008 }}</ref> Neke lezije, kao što su oksidirana ili reducirana AP-mjesta, otporne su na aktivnost pol β [[lijaza]] i stoga moraju biti obrađene dugom zakrpom BER-a. Preferencije za put se takođe mogu razlikovati među organizmima. Dok ljudske ćelije koriste i kratki i dugi BER, dugo se smatralo da kvasac ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' nema put kratke zakrpe jer nema homologe nekoliko proteina kratke zakrpe sisara, uključujući pol β, DNK-[[ligaza|ligazu]] III, XRCC1 i kinazni domen [[PNKP]]. Nedavno otkriće da poli-A [[polimeraza]] [[TRAMP kompleks|Trf4]] posjeduje aktivnost 5' dRP lijaze dovela je u pitanje ovo gledište.<ref name="pmid17983848">{{cite journal |vauthors=Gellon L, Carson DR, Carson JP, Demple B |title=Intrinsic 5'-Deoxyribose-5-phosphate Lyase Activity in Saccharomyces cerevisiae Trf4 Protein with a Possible Role in Base Excision DNA Repair |journal=DNA Repair |volume=7 |issue=2 |pages=187–98 |date=februar 2008 |pmid=17983848 |doi=10.1016/j.dnarep.2007.09.009 |pmc=2258243}}</ref> ==Proteini uključeni u popravku ekscizije baze== ===DNK glikozilaze=== {{glavni|DNK-glikozilaza}} [[slika:Uracil base glycosidase.jpg|thumb|300px|right|Uracil DNK.glikozilaza izbacuje ostatak uracila iz dupleksa, prikazan žuto.]] DNK-glikozilaze su odgovorne za početno prepoznavanje lezije. Oni [[okret baze DNK|okreću]] oštećenu bazu iz dvostruke spirale, kao što je prikazano na slici, i cijepaju N-glikozidnu vezu oštećene baze, ostavljajući [[AP-mjesto]]. Postoje dvije kategorije [[glikozilaza]]: monofunkcionalne i bifunkcionalne. Monofunkcionalne glikozilaze imaju samo aktivnost glikozilaze, dok bifunkcionalne glikozilaze takođe poseduju aktivnost [[AP-lijaza]]. Stoga, bifunkcionalne glikozilaze mogu pretvoriti osnovnu leziju u jednolančani prekid bez potrebe za [[AP-endonukleaza]]ma. β-eliminacija AP-mjesta pomoću glikozilaze-lijaze daje 3' α,β-nezasićeni [[aldehid]], pored 5' [[fosfat]]a, koji se razlikuje od produkta cijepanja APendonukleaze.<ref name="pmid15102448">{{cite journal |vauthors=Fromme JC, Banerjee A, Verdine GL |title=DNA glycosylase recognition and catalysis |journal=Curr. Opin. Struct. Biol. |volume=14 |issue=1 |pages=43–9 |date=februar 2004 |pmid=15102448 |doi=10.1016/j.sbi.2004.01.003 }}</ref> Neke glikozilaze-lijaze mogu dalje izvršiti δ-eliminaciju, koja pretvara 3' aldehid u 3' fosfat. Veliki broj [[glikozilaza]] evoluirao je da prepoznaju različite oštećene baze. Primjeri DNK-glikozilaza uključuju [[Oksoguanin-glilozilaza|Ogg1]], koji prepoznaje 8-oksoguanin, [[DNK-3-metiladenin glikozilaza|MPG]], koja prepoznaje 3-metiladenin, i [[Uracil-DNK glikozilaza|koji uklanja uracil]] iz DNK. ===AP endonukleaze=== {{glavni|AP endonukleaza}} AP-[[endonukleaze]] cijepaju [[AP-mjesto]] dajući 3' hidroksil pored 5' dezoksiribozofosfata (dRP). AP-endonukleaze se dijele u dvije porodice, na osnovu njihove homologije s bakterijskim endonukleazama AP-predaka [[endonukleaza IV]] i [[egzonukleaza III]].[<ref>{{cite journal |vauthors=Aravind L, Walker DR, Koonin EV |title= Conserved domains in DNA repair proteins and evolution of repair systems |journal=Nucleic Acids Research |volume=27 |pages=1223–1242 |year=1999 |pmid=9973609 |doi=10.1093/nar/27.5.1223 |issue=5 |pmc=148307}}</ref> Mnogi [[eukarioti]] imaju članove obje porodice, uključujući kvasac ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', u kojem je [[Apn1]] EndoIV homolog, a [[Apn2]] je u srodstvu sa ExoIII. Kod ljudi su identificirane dvije AP-endonukleaze, [[APE1]] i [[APE2]].<ref>{{cite journal |vauthors=Demple B, Herman T, Chen DS |title=Cloning and expression of APE, the cDNA encoding the major human apurinic endonuclease: definition of a family of DNA repair enzymes |journal=PNAS USA |volume=88|pages=11450–11454 |year=1991 |pmid=1722334 |doi= 10.1073/pnas.88.24.11450|issue=24 |pmc=53153|bibcode=1991PNAS...8811450D |doi-access=free }}</ref> Član je porodice ExoIII. ===Enzimi za završetak obrade=== Da bi došlo do ligacije, prekid lanca DNK mora imati [[hidroksil]] na svom [[usmjerenost (genetika)|3' kraju]] i fosfat na svom 5' kraj. Kod ljudi, polinukleotid [[kinaza]]-[[fosfataza]] ([[PNKP]]) podstiče formiranje ovih krajeva tokom BER. Ovaj protein ima domen kinaze, koji fosforilira 5' hidroksilne krajeve, i domen fosfataze, koji uklanja fosfate sa 3' krajeva. Zajedno, ove aktivnosti spremaju jednolančane prekide sa oštećenim krajevima za podvezivanje. AP endonukleaze također učestvuju u procesuiranju 3' kraja. Osim što otvaraju AP-mjesta, posjeduju aktivnost 3' fosfodiesteraze i mogu ukloniti razne 3' lezije uključujući fosfate, fosfoglikolate i aldehide. 3'-Procesuiranje se mora dogoditi prije nego što se može započeti sinteza DNK jer DNK-polimeraze zahtijevaju 3' hidroksil da bi se proširio. ===DNK polimeraze=== {{glavni|DNK-polimeraza}} [[DNK-polimeraza beta|Pol β]] je glavna ljudska polimeraza koja katalizira BER kratkog krpljenja zak, s [[DNK-polimeraza lambda|pol λ]] sposobnom da kompenzira u njenom odsustvu.<ref name="pmid15749700">{{cite journal |vauthors=Braithwaite EK, Prasad R, Shock DD, Hou EW, Beard WA, Wilson SH |title=DNA polymerase lambda mediates a back-up base excision repair activity in extracts of mouse embryonic fibroblasts |journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue=18 |pages=18469–75 |date=maj 2005 |pmid=15749700 |doi=10.1074/jbc.M411864200 |doi-access=free }}</ref> Ove polimeraze su članovi porodice [[DNK-polimeraza|Pol X]] i obično ubacuju samo jedan nukleotid. Pored aktivnosti polimeraze, ovi [[enzim]]i imaju domen lijaze koji uklanja 5' dRP koji je ostao nakon cijepanja AP-endonukleaze. Tokom dugotrajnog BER-a, sinteza DNK se smatra posredovana [[DNK-polimeraza|pol δ]] i [[DNK-polimeraza|pol ε]] zajedno sa faktorom procesivnosti [[PCNA]], istim polimerazama koje vrše [[replikacija DNK|replikaciju DNK]]. Ove polimeraze izvode sintezu pomicanja, što znači da je krajnji kraj 5' DNK "pomaknut" kako bi se formirao preklop. Pol β također može izvoditi sintezu pomicanja dugih zakrpa i stoga može sudjelovati u bilo kojem BER putu.<ref name="pmid16793365">{{cite book |vauthors=Beard WA, Prasad R, Wilson SH |title=Activities and mechanism of DNA polymerase beta |chapter=Activities and Mechanism of DNA Polymerase β |journal=Meth. Enzymol. |volume=408 |pages=91–107 |year=2006 |pmid=16793365 |doi=10.1016/S0076-6879(06)08007-4 |series=Methods in Enzymology |isbn=9780121828134 }}</ref> Sinteza duge zakrpe obično ubacuje 2-10 novih [[nukleotid]]a. ===Flap endonukleaza=== {{glavni|Flap-endonukleaza}} [[FEN1]] uklanja 5' preklop generiran tokom dugog patch BER. Ova [[endonukleaza]] pokazuje jaku preferenciju za dugački 5' režanj pored režnja od 1-nt 3'.<ref name="pmid11825897">{{cite journal |vauthors=Kao HI, Henricksen LA, Liu Y, Bambara RA |title=Cleavage specificity of Saccharomyces cerevisiae flap endonuclease 1 suggests a double-flap structure as the cellular substrate |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-04-26_277_17/page/14378 |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue=17 |pages=14379–89 |date=april 2002 |pmid=11825897 |doi=10.1074/jbc.M110662200 |doi-access=free }}</ref> [[homologija sekvence|[Homolog]] kvasca za FEN1 je ''RAD27'', pored svoje uloge u dugotrajnom BER-u, FEN1 cijepa klapne sa sličnom strukturom tokom [[Okazaki fragment]]ne obrade, što je važan korak u zaostatku lanca [[replikacija DNK]]. ===DNK ligaza=== {{glavni|DNK-ligaza}} [[DNK-ligaza|DNK ligaza III]] zajedno sa svojim kofaktorom [[XRCC1]] katalizira korak zatvaranja zareza u kratkom BER kod ljudi.<ref>{{cite journal |last1=Cappelli |first1=Enrico |title=Involvement of XRCC1 and DNA Ligase III Gene Products in DNA Base Excision Repair |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-09-19_272_38/page/23970 |journal=Journal of Biological Chemistry |date=1997 |volume=272 |issue=38 |pages=23970–23975 |doi=10.1074/jbc.272.38.23970 |pmid=9295348 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Caldecott |first1=Keith |title=Characterization of the XRCC1-DNA ligase III complex in vitro and its absence from mutant hamster cells |journal=Nucleic Acids Research |date=1995 |volume=23 |issue=23 |pages=4836–4843 |doi=10.1093/nar/23.23.4836 |pmid=8532526 |url=https://ucdavis.pure.elsevier.com/en/publications/characterization-of-the-xrcc1-dna-ligase-iii-complex-in-vitro-and |access-date=10. 3. 2019 |pmc=307472 |archive-date=17. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220517154817/https://ucdavis.pure.elsevier.com/en/publications/characterization-of-the-xrcc1-dna-ligase-iii-complex-in-vitro-and |url-status=dead }}</ref> [[DNK-ligaza#Ligaze sisara|DNK ligaza I]] ligira prekid u dugotrajnom BER-u.<ref>{{cite journal |last1=Pascucci |first1=Barbara |title=Long Patch Base Excision Repair with Purified Human Proteins DNA ligase i as patch size mediator for dna polymerases δ and ε |journal=The Journal of Biological Chemistry |date=1999 |volume=274 |issue=47 |pages=33696–33702 |doi=10.1074/jbc.274.47.33696 |pmid=10559260 |doi-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Popravak neusklađenosti DNK]] *[[Popravak DNK]] *[[Homologna rekombinacija]] *[[Nehomologno spajanje kraja]] *[[Popravak ekscizijom nukleotida]] *[[Reaktivacija ćelije domaćina|Test reaktivacije ćelije domaćina]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|Base+Excision+Repair}} {{Popravak DNK}} {{DEFAULTSORT:Base Excision Repair}} [[Kategorija:Popravak DNK]] kcehy2zcylwmrgwxenmqsyvs7dckhvz 3913522 3913513 2026-07-24T11:17:53Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Popravak ekscizijom baze]] na [[Wikipedia:Igralište/Popravak ekscizijom baze]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija 3913435 wikitext text/x-wiki [[slika:BER basic pathway.svg|frame|right| Osnovni koraci popravka ekscizije baze]] '''Popravak ekscizijom baze''' ('''BER''') je ćelijski mehanizam, proučavan u oblastima [[biohemija|biohemije]] i [[genetika|genetike]], koji [[popravka DNK|popravlja oštećenu DNK]] tokom [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. Prvenstveno je odgovoran za uklanjanje malih [[lezija]] baza koje ne iskrivljuju heliks iz [[genom]]a. Povezani put [[nukleotidni ekscizijski popravak]] popravlja glomazne lezije koje izobličuju heliks. BER je važan za uklanjanje oštećenih baza koje bi inače mogle uzrokovati [[mutacija|mutacije]], pogrešnim uparivanjem ili dovesti do prekida u DNK tokom [[replikacija DNK|replikacije]]. BER pokreću [[DNK-glikozilaza|DNK-glikozilaze]], koje prepoznaju i uklanjaju specifične oštećene ili neodgovarajuće baze, formirajući [[AP-mjesto|AP-mjesta]]. One se zatim cijepaju [[AP-endonukleaza]]ma. Rezultirajući jednolančani prekid se tada može obraditi ili kratkim zakrpom (gdje se zamjenjuje jedan [[nukleotid]]) ili BER dugom zakrpom (gdje se sintetiše 2 –10 novih nukleotida).<ref>{{cite journal |vauthors=Liu Y, Prasad R, Beard WA, Kedar PS, Hou EW, Shock DD, Wilson SH |title=Coordination of Steps in Single-nucleotide Base Excision Repair Mediated by Apurinic/Apyrimidinic Endonuclease 1 and DNA Polymerase β |journal=Journal of Biological Chemistry |volume=282 |issue=18 |pages=13532–13541 |year=2007 |pmid=17355977 |doi=10.1074/jbc.M611295200 |pmc=2366199|doi-access=free }}</ref> ==Lezije obrađene BER-om == [[slika:8-oxoG forming Hoogsten base pair with dA.svg|thumb|right|8-oksoguanin formira [[Hoogsteenov bazni par]] sa adeninom]] Pojedinačne baze u DNK mogu biti hemijski oštećene različitim mehanizmima, a najčešći su [[deaminacija]], [[oksidacija]] i [[alkilacija]]. Ove modifikacije mogu uticati na sposobnost baze da se veže vodikovom vezom, što dovodi do netačnog uparivanja baza i, kao posljedicu, mutacija u DNK. Naprimjer, inkorporacija [[adenin]]a preko puta [[8-oksoguanin]]a (desno) tokom [[replikacija DNK|DNK replikacije]] uzrokuje mutaciju [[bazni par|baznog para]] G:C u T:A. Drugi primjeri baznih lezija koje je popravio BER uključuju: *'''Oksidirane baze''': [[8-oksoguanin]], 2,6-diamino-4-hidroksi-5-formamidopirimidin (FapyG, FapyA) *'''Alkilovane baze''': [[3-metiladenin]], [[7-metilgvanozin]] *'''Deaminirane baze''': [[hipoksantin]] nastao deaminacijom [[adenin]]a. [[Ksantin]] nastao deaminacijom guanina. ([[Timidin]]ski proizvodi nakon [[deaminacija]] [[5-metilcitozin]]a su teže prepoznati, ali se mogu popraviti [[glikozilaza]]ma specifičnim za neslaganje) *''''[[Uracil]]'''' neprikladno ugrađen u DNK ili formiran [[deaminacija|deaminacijom]] [[citozin]]a<ref>{{cite journal |author1=Jayanta Chaudhuri |author2=Frederick W. Alt |name-list-style=amp |title= Class-switch recombination: interplay of transcription, DNA deamination and DNA repair |journal=Nature Reviews Immunology |volume=4 |pages=541–552 |year=2004 |pmid= 15229473|doi=10.1038/nri1395 |issue=7|s2cid=34376550 }}</ref> Pored osnovnih [[lezija]], nizvodni koraci BER-a se također koriste za popravku jednolančanih prekida. ==Izbor između popravka duge i kratke zakrpe== Izbor između popravke kratke i duge zakrpa je još uvijek pod istragom. Smatra se da različiti faktori utiču na ovu odluku, uključujući tip lezije, fazu ćelijskog ciklusa i da li je ćelija terminalno [[ćelijska diferencijacija|diferencirana]] ili se aktivno deli.<ref name="pmid17129767">{{cite journal |vauthors=Fortini P, Dogliotti E |title=Base damage and single-strand break repair: mechanisms and functional significance of short- and long-patch repair subpathways |journal=DNA Repair |volume=6 |issue=4 |pages=398–409 |date=april 2007 |pmid=17129767 |doi=10.1016/j.dnarep.2006.10.008 }}</ref> Neke lezije, kao što su oksidirana ili reducirana AP-mjesta, otporne su na aktivnost pol β [[lijaza]] i stoga moraju biti obrađene dugom zakrpom BER-a. Preferencije za put se takođe mogu razlikovati među organizmima. Dok ljudske ćelije koriste i kratki i dugi BER, dugo se smatralo da kvasac ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' nema put kratke zakrpe jer nema homologe nekoliko proteina kratke zakrpe sisara, uključujući pol β, DNK-[[ligaza|ligazu]] III, XRCC1 i kinazni domen [[PNKP]]. Nedavno otkriće da poli-A [[polimeraza]] [[TRAMP kompleks|Trf4]] posjeduje aktivnost 5' dRP lijaze dovela je u pitanje ovo gledište.<ref name="pmid17983848">{{cite journal |vauthors=Gellon L, Carson DR, Carson JP, Demple B |title=Intrinsic 5'-Deoxyribose-5-phosphate Lyase Activity in Saccharomyces cerevisiae Trf4 Protein with a Possible Role in Base Excision DNA Repair |journal=DNA Repair |volume=7 |issue=2 |pages=187–98 |date=februar 2008 |pmid=17983848 |doi=10.1016/j.dnarep.2007.09.009 |pmc=2258243}}</ref> ==Proteini uključeni u popravku ekscizije baze== ===DNK glikozilaze=== {{glavni|DNK-glikozilaza}} [[slika:Uracil base glycosidase.jpg|thumb|300px|right|Uracil DNK.glikozilaza izbacuje ostatak uracila iz dupleksa, prikazan žuto.]] DNK-glikozilaze su odgovorne za početno prepoznavanje lezije. Oni [[okret baze DNK|okreću]] oštećenu bazu iz dvostruke spirale, kao što je prikazano na slici, i cijepaju N-glikozidnu vezu oštećene baze, ostavljajući [[AP-mjesto]]. Postoje dvije kategorije [[glikozilaza]]: monofunkcionalne i bifunkcionalne. Monofunkcionalne glikozilaze imaju samo aktivnost glikozilaze, dok bifunkcionalne glikozilaze takođe poseduju aktivnost [[AP-lijaza]]. Stoga, bifunkcionalne glikozilaze mogu pretvoriti osnovnu leziju u jednolančani prekid bez potrebe za [[AP-endonukleaza]]ma. β-eliminacija AP-mjesta pomoću glikozilaze-lijaze daje 3' α,β-nezasićeni [[aldehid]], pored 5' [[fosfat]]a, koji se razlikuje od produkta cijepanja APendonukleaze.<ref name="pmid15102448">{{cite journal |vauthors=Fromme JC, Banerjee A, Verdine GL |title=DNA glycosylase recognition and catalysis |journal=Curr. Opin. Struct. Biol. |volume=14 |issue=1 |pages=43–9 |date=februar 2004 |pmid=15102448 |doi=10.1016/j.sbi.2004.01.003 }}</ref> Neke glikozilaze-lijaze mogu dalje izvršiti δ-eliminaciju, koja pretvara 3' aldehid u 3' fosfat. Veliki broj [[glikozilaza]] evoluirao je da prepoznaju različite oštećene baze. Primjeri DNK-glikozilaza uključuju [[Oksoguanin-glilozilaza|Ogg1]], koji prepoznaje 8-oksoguanin, [[DNK-3-metiladenin glikozilaza|MPG]], koja prepoznaje 3-metiladenin, i [[Uracil-DNK glikozilaza|koji uklanja uracil]] iz DNK. ===AP endonukleaze=== {{glavni|AP endonukleaza}} AP-[[endonukleaze]] cijepaju [[AP-mjesto]] dajući 3' hidroksil pored 5' dezoksiribozofosfata (dRP). AP-endonukleaze se dijele u dvije porodice, na osnovu njihove homologije s bakterijskim endonukleazama AP-predaka [[endonukleaza IV]] i [[egzonukleaza III]].[<ref>{{cite journal |vauthors=Aravind L, Walker DR, Koonin EV |title= Conserved domains in DNA repair proteins and evolution of repair systems |journal=Nucleic Acids Research |volume=27 |pages=1223–1242 |year=1999 |pmid=9973609 |doi=10.1093/nar/27.5.1223 |issue=5 |pmc=148307}}</ref> Mnogi [[eukarioti]] imaju članove obje porodice, uključujući kvasac ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', u kojem je [[Apn1]] EndoIV homolog, a [[Apn2]] je u srodstvu sa ExoIII. Kod ljudi su identificirane dvije AP-endonukleaze, [[APE1]] i [[APE2]].<ref>{{cite journal |vauthors=Demple B, Herman T, Chen DS |title=Cloning and expression of APE, the cDNA encoding the major human apurinic endonuclease: definition of a family of DNA repair enzymes |journal=PNAS USA |volume=88|pages=11450–11454 |year=1991 |pmid=1722334 |doi= 10.1073/pnas.88.24.11450|issue=24 |pmc=53153|bibcode=1991PNAS...8811450D |doi-access=free }}</ref> Član je porodice ExoIII. ===Enzimi za završetak obrade=== Da bi došlo do ligacije, prekid lanca DNK mora imati [[hidroksil]] na svom [[usmjerenost (genetika)|3' kraju]] i fosfat na svom 5' kraj. Kod ljudi, polinukleotid [[kinaza]]-[[fosfataza]] ([[PNKP]]) podstiče formiranje ovih krajeva tokom BER. Ovaj protein ima domen kinaze, koji fosforilira 5' hidroksilne krajeve, i domen fosfataze, koji uklanja fosfate sa 3' krajeva. Zajedno, ove aktivnosti spremaju jednolančane prekide sa oštećenim krajevima za podvezivanje. AP endonukleaze također učestvuju u procesuiranju 3' kraja. Osim što otvaraju AP-mjesta, posjeduju aktivnost 3' fosfodiesteraze i mogu ukloniti razne 3' lezije uključujući fosfate, fosfoglikolate i aldehide. 3'-Procesuiranje se mora dogoditi prije nego što se može započeti sinteza DNK jer DNK-polimeraze zahtijevaju 3' hidroksil da bi se proširio. ===DNK polimeraze=== {{glavni|DNK-polimeraza}} [[DNK-polimeraza beta|Pol β]] je glavna ljudska polimeraza koja katalizira BER kratkog krpljenja zak, s [[DNK-polimeraza lambda|pol λ]] sposobnom da kompenzira u njenom odsustvu.<ref name="pmid15749700">{{cite journal |vauthors=Braithwaite EK, Prasad R, Shock DD, Hou EW, Beard WA, Wilson SH |title=DNA polymerase lambda mediates a back-up base excision repair activity in extracts of mouse embryonic fibroblasts |journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue=18 |pages=18469–75 |date=maj 2005 |pmid=15749700 |doi=10.1074/jbc.M411864200 |doi-access=free }}</ref> Ove polimeraze su članovi porodice [[DNK-polimeraza|Pol X]] i obično ubacuju samo jedan nukleotid. Pored aktivnosti polimeraze, ovi [[enzim]]i imaju domen lijaze koji uklanja 5' dRP koji je ostao nakon cijepanja AP-endonukleaze. Tokom dugotrajnog BER-a, sinteza DNK se smatra posredovana [[DNK-polimeraza|pol δ]] i [[DNK-polimeraza|pol ε]] zajedno sa faktorom procesivnosti [[PCNA]], istim polimerazama koje vrše [[replikacija DNK|replikaciju DNK]]. Ove polimeraze izvode sintezu pomicanja, što znači da je krajnji kraj 5' DNK "pomaknut" kako bi se formirao preklop. Pol β također može izvoditi sintezu pomicanja dugih zakrpa i stoga može sudjelovati u bilo kojem BER putu.<ref name="pmid16793365">{{cite book |vauthors=Beard WA, Prasad R, Wilson SH |title=Activities and mechanism of DNA polymerase beta |chapter=Activities and Mechanism of DNA Polymerase β |journal=Meth. Enzymol. |volume=408 |pages=91–107 |year=2006 |pmid=16793365 |doi=10.1016/S0076-6879(06)08007-4 |series=Methods in Enzymology |isbn=9780121828134 }}</ref> Sinteza duge zakrpe obično ubacuje 2-10 novih [[nukleotid]]a. ===Flap endonukleaza=== {{glavni|Flap-endonukleaza}} [[FEN1]] uklanja 5' preklop generiran tokom dugog patch BER. Ova [[endonukleaza]] pokazuje jaku preferenciju za dugački 5' režanj pored režnja od 1-nt 3'.<ref name="pmid11825897">{{cite journal |vauthors=Kao HI, Henricksen LA, Liu Y, Bambara RA |title=Cleavage specificity of Saccharomyces cerevisiae flap endonuclease 1 suggests a double-flap structure as the cellular substrate |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-04-26_277_17/page/14378 |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue=17 |pages=14379–89 |date=april 2002 |pmid=11825897 |doi=10.1074/jbc.M110662200 |doi-access=free }}</ref> [[homologija sekvence|[Homolog]] kvasca za FEN1 je ''RAD27'', pored svoje uloge u dugotrajnom BER-u, FEN1 cijepa klapne sa sličnom strukturom tokom [[Okazaki fragment]]ne obrade, što je važan korak u zaostatku lanca [[replikacija DNK]]. ===DNK ligaza=== {{glavni|DNK-ligaza}} [[DNK-ligaza|DNK ligaza III]] zajedno sa svojim kofaktorom [[XRCC1]] katalizira korak zatvaranja zareza u kratkom BER kod ljudi.<ref>{{cite journal |last1=Cappelli |first1=Enrico |title=Involvement of XRCC1 and DNA Ligase III Gene Products in DNA Base Excision Repair |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-09-19_272_38/page/23970 |journal=Journal of Biological Chemistry |date=1997 |volume=272 |issue=38 |pages=23970–23975 |doi=10.1074/jbc.272.38.23970 |pmid=9295348 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Caldecott |first1=Keith |title=Characterization of the XRCC1-DNA ligase III complex in vitro and its absence from mutant hamster cells |journal=Nucleic Acids Research |date=1995 |volume=23 |issue=23 |pages=4836–4843 |doi=10.1093/nar/23.23.4836 |pmid=8532526 |url=https://ucdavis.pure.elsevier.com/en/publications/characterization-of-the-xrcc1-dna-ligase-iii-complex-in-vitro-and |access-date=10. 3. 2019 |pmc=307472 |archive-date=17. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220517154817/https://ucdavis.pure.elsevier.com/en/publications/characterization-of-the-xrcc1-dna-ligase-iii-complex-in-vitro-and |url-status=dead }}</ref> [[DNK-ligaza#Ligaze sisara|DNK ligaza I]] ligira prekid u dugotrajnom BER-u.<ref>{{cite journal |last1=Pascucci |first1=Barbara |title=Long Patch Base Excision Repair with Purified Human Proteins DNA ligase i as patch size mediator for dna polymerases δ and ε |journal=The Journal of Biological Chemistry |date=1999 |volume=274 |issue=47 |pages=33696–33702 |doi=10.1074/jbc.274.47.33696 |pmid=10559260 |doi-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Popravak neusklađenosti DNK]] *[[Popravak DNK]] *[[Homologna rekombinacija]] *[[Nehomologno spajanje kraja]] *[[Popravak ekscizijom nukleotida]] *[[Reaktivacija ćelije domaćina|Test reaktivacije ćelije domaćina]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|Base+Excision+Repair}} {{Popravak DNK}} {{DEFAULTSORT:Base Excision Repair}} [[Kategorija:Popravak DNK]] kcehy2zcylwmrgwxenmqsyvs7dckhvz Šablon:Selektori nogometne reprezentacije Njemačke 10 500743 3913504 3542360 2026-07-24T09:36:11Z KWiki 9400 3913504 wikitext text/x-wiki {{Historija nogometnih trenera |ime = Selektori nogometne reprezentacije Njemačke |ime_ekipe = Nogometna reprezentacija Njemačke |ime_ekipe_genitiv = nogometne reprezentacije Njemačke |slika = {{ZD|NJE|veličina=50px|link=Njemačka}} |alt = Njemačka |reprezentacija = da |bgcolor = #ffffff |textcolor = #000000 |bordercolor = black |lista =<div> {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Nogometni savez Njemačke|Odbor DFB-a]] |od=1908 |do=1926}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Otto Nerz|Nerz]] |od=1926 |do=1936}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Sepp Herberger|Herberger]] |od=1936 |do=1964}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Helmut Schön|Schön]] |od=1964 |do=1978}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Jupp Derwall|Derwall]] |od=1978 |do=1984}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] |od=1984 |do=1990}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Berti Vogts|Vogts]] |od=1990 |do=1998}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Erich Ribbeck|Ribbeck]] |od=1998 |do=2000}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Rudi Völler|Völler]] |od=2000 |do=2004}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] |od=2004 |do=2006}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Joachim Löw|Löw]] |od=2006 |do=2021}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Hansi Flick|Flick]] |od=2021 |do=2023}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Julian Nagelsmann|Nagelsmann]] |od=2023 |do=2026}} {{Nogometni trener unos u listu|ime=[[Jürgen Klopp|Klopp]] |od=2026– |do=}} </div> <!-- |ispod = <sup>p</sup> – privremeno --> }}<noinclude> [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Njemačke|Selektori]] [[Kategorija:Navkutije selektora nogometnih reprezentacija|Njemačka]] </noinclude> rptczsoz1mcdezunauu41ffh2r6n579 Jasna Duraković 0 501401 3913467 3673941 2026-07-23T23:47:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = prof. dr. | ime = Jasna Duraković | slika = | opis = Ministrica za obrazovanje i nauku Federacije Bosne i Hercegovine | datum_rođenja = 1978 | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Washingtonu]], [[Seattle]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 2000. Fakultet političkih nauka, Sarajevo, BiH, 2005. | zanimanje = Doktor žurnalističkih nauka i vanredni profesorica, političarka | godine_aktivnosti = 2010-danas | značajna_djela = "Uloga odnosa s javnošću u kreaciji pozitivnog imidža države – Pozicioniranje BiH u međunarodnoj javnosti" (2011), "Poslovno komuniciranje u novomedijskom okruženju" (2019), "Krizna komunikacija: Upravljanje u krizama" (2023) | stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | roditelji = [[Nijaz Duraković]] }} '''Jasna Duraković''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[političar]]ka, od 2023. je [[Ministar|ministrica]] [[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke]] i član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]]. [[Doktor (titula)|doktor]] je [[Novinarstvo|novinarskih nauka]] i vanredni profesor na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=https://fpn.unsa.ba/b/nastavnik/jasna-durakovic/|title=Jasna Duraković – Fakultet Političkih Nauka|website=fpn.unsa.ba|access-date=26. 4. 2024}}</ref> == Život i edukacija == Rođena je 1978. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/ministarstvo-obrazovanja-i-nauke|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine {{!}} Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti|website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|language=hr|access-date=26. 4. 2024}}</ref> Na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] prvo je magistrirala 2005, a zatim je na istom univerzitetu i doktorirala 2010. Zvanje diplomiranog [[Komunikologija|komunikologa]] stekla je 2000. na [[University of Washington]] – School od Communications. Tokom boravka u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] ostvarila je profesionalno iskustvo radeći kao stručna saradnica za odnose s javnošću u kompanijama, agencijama i organizacijama, a bila je demonstratorica i instruktorica za [[engleski jezik]]. Objavila je dvije autorske i jednu koautorsku knjigu te desetine naučnih izvornih članaka i stručnih tekstova u referentnim domaćim i regionalnim zbornicima i naučnim časopisima u oblastima poslovne i političke komunikacije, odnosa s javnošću i kreacije pozitivnog imidža, brendiranja, te krizne komunikacije<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasna-durakovic-i-vedran-jakupovic-predstavili-knjigu-krizna-komunikacija-upravljanje-u-krizama/230605095|title=Jasna Duraković i Vedran Jakupović predstavili knjigu "Krizna komunikacija: Upravljanje u krizama"|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=24. 10. 2023}}</ref>. == Politička karijera == Jasna Duraković je član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]], gdje je ostvarila sljedeći angažman: članica Predsjedništva SDP BiH, predsjednica Odbora za nauku, obrazovanje i mlade SDP BiH, članica Predsjedništva Kantonalne organizacije SDP BiH Sarajevo i Članica Općinskog odbora SDP BiH Novo Sarajevo. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014. godine]] izabrana je na četverogodišnji zastupnički mandat u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]], gdje je obnašala i funkciju predsjednice parlamentarne Komisije za ravnopravnost spolova<ref>{{Cite web|url=https://soc.ba/predsjedavajuca-komisije-za-jednakopravnost-spolova-parlamenta-federacije-bih-jasna-durakovic-o-problemu-nasilja-u-porodici/|title=Predsjedavajuća Komisije za jednakopravnost spolova Parlamenta Federacije BiH, Jasna Duraković, o problemu nasilja u porodici|date=11. 12. 2017|website=Sarajevski Otvoreni Centar|language=bs-BA|access-date=24. 10. 2023}}</ref>. Od novembra 2018. do novembra 2022. bila je zastupnica u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]], a od decembra 2022. do decembra 2026. ponovo je izabrana za zastupnicu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Tokom svog parlamentarnog djelovanja zalagala se za reformu visokog obrazovanja i depolitizaciju obrazovanja, te bila angažovana na izradi obrazovne i udžbeničke politike. Godine 2022. izabrana je za članicu Radne grupe Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju, koji je usvojen i na snazi u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]] od septembra 2022. Društveno i politički angažovana je na ravnopravnosti spolova te se zalaže za rodno odgovorne politike, sprovođenje rodno osjetljivog jezika, borbu protiv [[Diskriminacija|diskriminacije]] i [[Nasilje nad ženama|nasilja nad ženama i djevojčicama]] kroz mnogobrojne projekte, radionice, parlamentarne grupe itd<ref>{{Cite web|url=https://zenskamreza.ba/poziv-za-medije-konferencija-feminizacija-siromastva-zena-u-bih/|title=Poziv za medije – konferencija “Feminizacija siromaštva žena u BiH”|date=9. 11. 2016|website=Zenska Mreza|language=bs-BA|access-date=24. 10. 2023|archive-date=2. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231102065439/https://zenskamreza.ba/poziv-za-medije-konferencija-feminizacija-siromastva-zena-u-bih/|url-status=dead}}</ref>. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] mhjit6cpe28b3qu4kxq14q2o2fxkki4 Institucionalni repozitorij 0 501512 3913466 3903377 2026-07-23T23:30:12Z Bosancica by MK 173186 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 3913466 wikitext text/x-wiki '''Institucionalni repozitorij''' je [[arhiv]] za prikupljanje, čuvanje i distribuciju digitalnih kopija intelektualnog rezultata jedne institucije, posebno istraživačke institucije.<ref>{{Cite journal|last=Crow|first=Raym|date=2002|title=The Case for Institutional Repositories: A SPARC Position Paper|url=https://rc.library.uta.edu/uta-ir/handle/10106/24350|journal=ARL|language=en-US|issue=223|pages=1–4|access-date=30. 10. 2023|archive-date=30. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231030090115/https://rc.library.uta.edu/uta-ir/handle/10106/24350|url-status=live}}</ref> Akademski radnici koriste svoje Institucionalne repozitorije za arhiviranje objavljenih radova kako bi povećali svoju vidljivost i saradnju s drugim akademskim radnicima<ref>{{Cite journal |last1=Ukwoma |first1=Scholastica C. |last2=Dike |first2=V. W. |date=2017 |title=Academics' Attitudes toward the Utilization of Institutional Repositories in Nigerian Universities |url=http://dx.doi.org/10.1353/pla.2017.0002 |journal=Portal: Libraries and the Academy |volume=17 |issue=1 |pages=17–32 |doi=10.1353/pla.2017.0002 |s2cid=64042164 |issn=1530-7131}}</ref> Međutim, većini ovih rezultata koje proizvode univerziteti, akademski radnici i drugi sudionici nemaju efikasan pristup i ne dijele ih.<ref>{{Cite journal |last=Safdar |first=Muhammad |date=1. 1. 2021 |title=Students' Perception about Institutional Repository and Impact of Electronic Contents on their Research: A Pakistani Perspective |url=https://digitalcommons.unl.edu/libphilprac/6162 |journal=Library Philosophy and Practice (E-journal) |access-date=30. 10. 2023 |archive-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030090847/https://digitalcommons.unl.edu/libphilprac/6162/ |url-status=live }}</ref> Kao rezultat toga, akademski radnici bi trebali biti uključeni u implementaciju i razvoj projekata Institucionalni repozitorija kako bi mogli naučiti prednosti i svrhu izgradnje istih. Institucionalni repozitorij se može posmatrati kao "skup usluga koje univerzitet nudi članovima svoje zajednice za upravljanje i distribuciju digitalnih materijala kreiranih od strane institucije i njenih članova zajednice."<ref>{{cite web|last1=Lynch|first1=Clifford|title=Institutional Repositories: Essential Infrastructure for Scholarship in the Digital Age|url=https://www.cni.org/wp-content/uploads/2003/02/arl-br-226-Lynch-IRs-2003.pdf|publisher=Association of Research Libraries|access-date=3. 1. 2022|archive-date=20. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220120023354/https://www.cni.org/wp-content/uploads/2003/02/arl-br-226-Lynch-IRs-2003.pdf|url-status=live}}</ref> Za univerzitet, ovo uključuje materijale kao što su: [[Monografija|monografije]], e-printovi članaka iz akademskih časopisa – i prije (preprint) i poslije (postprint) stručne recenzije – kao i elektronske teze i disertacije (ETD). Institucionalni repozitorij može uključivati i druga digitalna sredstva generisana od strane akademskih radnika, kao što su skupovi podataka, administrativni dokumenti, bilješke sa kursa, objekti učenja, akademski posteri ili zbornici konferencija. Deponovanje materijala u institucionalni repozitorij ponekad nalaže institucija.<ref>{{Cite journal|last1=Harnad|first1=Steve|last2=McGovern|first2=Nancy|date=2009|title=Topic 4: Institutional repository success is dependent upon mandates|url=https://asistdl.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/bult.2009.1720350410|journal=Bulletin of the American Society for Information Science and Technology|language=en|volume=35|issue=4|pages=27–31|doi=10.1002/bult.2009.1720350410|issn=1550-8366|hdl=2027.42/62145|hdl-access=free|access-date=30. 10. 2023|archive-date=8. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220408131139/https://asistdl.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/bult.2009.1720350410|url-status=live}}</ref> Neki od glavnih ciljeva za postojanje institucionalnog repozitorija su da se obezbjedi otvoren pristup institucionalnom istraživačkom rezultatu samoarhiviranjem u repozitorijumu otvorenog pristupa, da se stvori globalna vidljivost za naučna istraživanja institucije i da se pohrani i sačuva druga institucionalna digitalna sredstva, uključujući neobjavljena ili na drugi način lako izgubljiva ("siva") literatura kao što su teze, radni dokumenti ili tehnički izvještaji. == Funkcije == Institucionalni repozitoriji se mogu klasifikovati kao tip [[Digitalna biblioteka|digitalne biblioteke]]. Institucionalni repozitoriji obavljaju glavne funkcije digitalnih biblioteka tako što prikupljaju, klasifikuju, katalogizuju, čuvaju, čuvaju i obezbjeđuju pristup digitalnom sadržaju. Institucionalni repozitoriji omogućavaju istraživačima da samoarhiviraju svoje rezultate istraživanja i mogu poboljšati vidljivost, upotrebu i uticaj istraživanja sprovedenog u instituciji.<ref name="Open access infrastructure">{{cite book|last1=Smith|first1=Ina|url=http://unesdoc.unesco.org/ulis/cgi-bin/ulis.pl?catno=232204&gp=1&mode=e&lin=1|title=Open access infrastructure|date=2015|publisher=UNESCO Publishing|isbn=978-92-3-100075-1|pages=7|access-date=30. 10. 2023|archive-date=7. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807071048/http://unesdoc.unesco.org/ulis/cgi-bin/ulis.pl?catno=232204&gp=1&mode=e&lin=1|url-status=live}}</ref><ref name="unesdoc.unesco.org">{{cite book|last1=Smith|first1=Ina|url=http://unesdoc.unesco.org/ulis/cgi-bin/ulis.pl?catno=232204&gp=1&mode=e&lin=1|title=Open access infrastructure|date=2015|publisher=UNESCO Publishing|isbn=978-92-3-100075-1|pages=20|access-date=30. 10. 2023|archive-date=7. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807071048/http://unesdoc.unesco.org/ulis/cgi-bin/ulis.pl?catno=232204&gp=1&mode=e&lin=1|url-status=live}}</ref> Ostale funkcije institucionalnog repozitorija uključuju upravljanje znanjem, procjenu istraživanja i otvoren pristup naučnim istraživanjima.<ref name="unesdoc.unesco.org" /> [[Clifford Lynch]] je 2003. opisao funkcije institucionalnog repozitorija u odnosu na univerzitete. On je naveo da:<blockquote>"... institucionalni repozitorij baziran na [[univerzitet]]u je skup usluga koje univerzitet nudi članovima svoje zajednice za upravljanje i distribuciju digitalnih materijala kreiranih od strane institucije i članova njene zajednice. To je u suštini organizacijska posvećenost upravljanje ovim digitalnim materijalima, uključujući dugoročno očuvanje gdje je to prikladno, kao i organizaciju i pristup ili distribuciju."<ref name="Open access infrastructure"/></blockquote> Sadržaj institucionalnog repozitorija zavisi od fokusa institucije. Visokoškolske ustanove provode istraživanja u više disciplina, dakle istraživanja iz različitih akademskih predmeta. Primjeri takvih institucionalnih repozitorija uključuju institucionalni repozitorijum [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-a]]. Disciplinski repozitorijum je specifičan za predmet. Sadrži i omogućava pristup naučnim istraživanjima u određenoj disciplini. Iako mogu postojati disciplinski repozitoriji za jednu instituciju, disciplinski repozitoriji često nisu vezani za određenu instituciju. Disciplinski repozitorijum PsyDok, na primjer, drži istraživanja na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] u [[Psihologija|psihologiji]], dok je SSOAR međunarodni društveni [[server]] punog teksta.<ref name="Open access infrastructure" /> Sadržaj uključen u institucionalni repozitorij može biti i digitaliziran i izvorno digitalan.<ref>{{cite book|last1=Smith|first1=Ina|url=http://unesdoc.unesco.org/ulis/cgi-bin/ulis.pl?catno=232204&gp=1&mode=e&lin=1|title=Open access infrastructure|date=2015|publisher=UNESCO Publishing|isbn=978-92-3-100075-1|pages=19|access-date=30. 10. 2023|archive-date=7. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807071048/http://unesdoc.unesco.org/ulis/cgi-bin/ulis.pl?catno=232204&gp=1&mode=e&lin=1|url-status=live}}</ref> == Repozotorij sa slobodnim pristupom == Institucionalni repozitoriji koji pružaju pristup istraživanju korisnicima izvan institucionalne zajednice jedan su od preporučenih načina za postizanje vizije otvorenog pristupa opisane u definiciji otvorenog pristupa [[Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup|Budimpeštanske inicijative za otvoreni pristup]]. Ovo se ponekad naziva samoarhivirajućim ili "zelenim" putem za otvoreni pristup. == Razvijanje institucionalnog repozitorija == Koraci u razvoju institucionalnog repozitorija uključuju odabir platforme[9] i definiranje praksi metapodataka.<ref>{{Cite book|last1=Callicott|first1=Burton B.|url=https://library.oapen.org/handle/20.500.12657/31579|title=Making Institutional Repositories Work|last2=Scherer|first2=David|last3=Wesolek|first3=Andrew|date=2015|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-61249-422-7|pages=1|language=English|access-date=30. 10. 2023|archive-date=21. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230921014540/https://library.oapen.org/handle/20.500.12657/31579|url-status=live}}</ref> Dizajniranje institucionalnog repozitorija zahtjeva rad sa [[fakultet]]om na identifikaciji tipa sadržaja koji biblioteka treba da podrži<ref>{{Cite journal|last=Mering|first=Margaret|date=14. 6. 2019|title=Transforming the Quality of Metadata in Institutional Repositories|journal=The Serials Librarian|volume=76|issue=1–4|pages=79–82|doi=10.1080/0361526X.2019.1540270|issn=0361-526X|doi-access=free}}</ref> Marketing i promocija institucionalnog repozitorija su važni za poboljšanje pristupa i povećanje vidljivosti istraživača. Biblioteke će također morati da usmjere svoje marketinške napore na različite grupe zainteresovanih strana. Oni mogu izazvati zanimanje fakulteta opisujući kako institucionalni repozitorij može podržati [[istraživanje]] ili poboljšati buduće pronalaženje članaka<ref>{{Cite journal |last1=Marsh |first1=Corrie |last2=Wackerman |first2=Dillon |last3=Stubbs |first3=Jennifer A.W. |date=1. 5. 2017 |title=Creating an Institutional Repository: Elements for Success! |journal=The Serials Librarian |volume=72 |issue=1–4 |pages=3–6 |doi=10.1080/0361526X.2017.1297587 |s2cid=63263227 |issn=0361-526X|doi-access=free }}</ref> == Softver == Većina softverskih platformi za institucionalno skladište može koristiti OAI-PMH za prikupljanje metapodataka.<ref>{{Cite web|date=2018|title=OAI-PMH Metadata Delivery for Catalogs and Institutional Repositories|url=https://connect.ebsco.com/s/article/OAI-PMH-Metadata-Delivery-for-Catalogs-and-Institutional-Repositories?language=en_US|access-date=12. 6. 2021|website=EBSCO Connect|archive-date=8. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220408131139/https://connect.ebsco.com/s/article/OAI-PMH-Metadata-Delivery-for-Catalogs-and-Institutional-Repositories?language=en_US|url-status=live}}</ref> Na primjer, DSpace podržava OAI-PMH.<ref>{{Cite web|title=OAI - DSpace 6.x Documentation - LYRASIS Wiki|url=https://wiki.lyrasis.org/display/DSDOC6x/OAI|access-date=12. 6. 2021|website=wiki.lyrasis.org|archive-date=23. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220123100539/https://wiki.lyrasis.org/display/DSDOC6x/OAI|url-status=live}}</ref> Istraživanje iz 2014. koje je naručio Duraspace otkrilo je da je 72% ispitanika navelo da njihov institucionalni repozitorij hostuje treća strana.<ref>{{Cite web|url=http://www.dlib.org/dlib/march15/bishoff/03bishoff.html|title=Managing Digital Collections Survey Results|website=www.dlib.org|access-date=16. 5. 2016|archive-date=4. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160704062908/http://www.dlib.org/dlib/march15/bishoff/03bishoff.html|url-status=live}}</ref> == Agregatori == Konfederacija repozitorija otvorenog pristupa (COAR) u svom manifestu navodi da "Svako pojedinačno spremište ima ograničenu vrijednost za istraživanje: prava moć otvorenog pristupa leži u mogućnosti povezivanja i povezivanja spremišta, zbog čega nam je potrebna interoperabilnost. Da bi se stvorio besprijekoran sloj sadržaja kroz povezana spremišta iz cijelog svijeta, otvoreni pristup se oslanja na interoperabilnost, mogućnost da sistemi međusobno komuniciraju i prosljeđuju informacije naprijed-nazad u upotrebljivom formatu. Interoperabilnost nam omogućava da iskoristimo današnju računarsku snagu tako da možemo agregirati, rudariti podatke, kreirati nove alate i usluge i generirati nova znanja iz sadržaja spremišta."<ref>{{cite web|title=The Case for Interoperability for Open Access Repositories|url=http://www.coar-repositories.org/files/A-Case-for-Interoperability-Final-Version.pdf|work=COAR|access-date=24. 9. 2013|page=2|date=juli 2011|archive-date=12. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512210824/http://www.coar-repositories.org/files/A-Case-for-Interoperability-Final-Version.pdf|url-status=live}}</ref> Interoperabilnost se postiže u svijetu institucionalnih repozitorija korištenjem protokola kao što je ''OAI-PMH''. Ovo omogućava pretraživačima i agregatorima otvorenog pristupa, kao što su BASE, CORE i Unpaywall,<ref>{{cite journal|first1=Kerry|last1=Dhakal|title=Unpaywall|journal=Journal of the Medical Library Association|date=15. 4. 2019|volume=107|issue=2|pages=286–288|pmc=6466485|doi=10.5195/jmla.2019.650}}</ref> da indeksiraju metapodatke i sadržaj spremišta i pružaju usluge s dodanom vrijednošću povrh ovog sadržaja.<ref name="Knoth, P. and Zdrahal">{{Cite journal |doi = 10.1045/november2012-knoth|title = CORE: Three Access Levels to Underpin Open Access|journal = D-Lib Magazine|volume = 18|issue = 11/12|year = 2012|last1 = Knoth|first1 = Petr|last2 = Zdrahal|first2 = Zdenek|doi-access = free}}</ref> ''Digital Commons Network'' objedinjuje po disciplini oko 500 institucionalnih repozitorija koji rade na ''Bepress Digital Commons'' platformi. Uključuje više od dva miliona objekata punog teksta. == Reference == {{Refspisak}} ==Dodatna literatura== * {{Cite book|title = The institutional repository: benefits and challenges|url = https://archive.org/details/institutionalrep0000unse_e4r0|publisher = Association for Library Collections & Technical Services, American Library Association|year = 2013|isbn = 978-0838986615|location = Chicago|editor-last = Bluh |editor-first = Pamela|editor-last2 = Hepfer|editor-first2 = Cindy}} * {{Cite book|title = Demystifying the institutional repository for success|url = https://archive.org/details/demystifyinginst0000bueh|last = Buehler|first = Marianne |publisher = Chandos Publishing |year = 2013|isbn = 9781843346739|location = Oxford}} * {{Cite book|title = Making institutional repositories work| editor1-last = Callicott |editor1-first = Burton B.|editor2-first=David |editor2-last=Scherer |editor3-first=Andrew |editor3-last=Wesolek |publisher = Purdue University Press |year = 2015|isbn = 9781557537263 |location = West Layfayett }} [[Kategorija:Bibliotekarstvo]] [[Kategorija:Vrste biblioteka]] [[Kategorija:Istraživanje]] g1gqznd9opgfl6x21z1w9v6sjq7v4lp Ksenija Sidorova 0 504405 3913417 3803726 2026-07-23T13:57:34Z Panasko 146730 3913417 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ksenija Sidorova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|5|18}} | mjesto_rođenja = [[Riga]], [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[harmonikaši]]ca | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ksenija Sidorova,''' rođena je 18. maja 1988. u [[Riga|Rigi]], glavnom gradu Latvije i poznata je latvijska akordionistica, odnosno [[harmonika]]šica. Godine 2016. potpisala je ekskluzivni ugovor o snimanju s [[Deutsche Grammophon]]. Njen prvi album, obilježen/etiketiran kao ''Carmen'', rekreacija je jedne od najpoznatijih opera ''Carmen'' (Karmen), francuskog kompozitora iz perioda romantizma [[Georges Bizet|Georgesa Bizeta]] i to za harmoniku koja uključuje latino, azijske, evropske i sjevernoameričke muzičke stilove.<ref>{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/classical/features/ksenija-sidorova-princess-of-the-accordion-takes-carmen-into-a-whole-new-aria-a6967031.html|title=Princess of the accordion takes 'Carmen' into a whole new aria|work=The Independent|access-date=24. 6. 2018|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.deutschegrammophon.com/au/cat/4795224|title=CARMEN / Sidorova - 1 CD / Download - Deutsche Grammophon Gesellschaft|website=www.deutschegrammophon.com|access-date=23. 6. 2018|archive-date=24. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180624040022/https://www.deutschegrammophon.com/au/cat/4795224|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sidorova, Ksenija}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Riga]] [[Kategorija:Latvijski muzičari]] 6tmyxztcydvxtlrhd4sunz6agng39b6 Gornja Neretva 0 517386 3913501 3896857 2026-07-24T09:29:10Z KWiki 9400 3913501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gornja Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = Kanon Neretvy, oblibeny vodacky raj z Cepy (1006 m).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Dio kanjona Gornje Neretve (Ćepa, 1006&nbsp;m) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = 90 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = | ulijeva_se_u = | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1227 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = 34,5 m<sup>3</sup>/s | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Živašnica (Živanjski potok), Lađanica, [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica (rijeka)|Šištica]], [[Konjička Bijela]] | desne_pritoke = Jezernica (Tatinak), Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], Jesenica, Bjelimićka Rijeka, Slatinica, Račica,[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]] | sliv = [[Jadransko more|Jadranski]] | plovnost = Ne }} '''Gornja Neretva''' jest gornji tok [[Neretva|Neretve]], uključujući prostrano planinsko područje koje okružuje rijeku, s brojnim naseljima, vrhovima i [[šuma]]ma, [[Potok|potocima]] i [[izvor]]ima, tri velika [[Ledničko jezero|lednička jezera]] u blizini rijeke i još više njih po [[Treskavica|Treskavici]] i [[Zelengora|Zelengori]], u širem području, uključujući i [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Sva ova prirodna baština, zajedno s kulturnom baštinom Gornje Neretve, čini dio bogatstva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], ali i [[Evropa|Evrope]]. Geografski i historijski, ovo područje ima izrazita obilježja, a Neretva se dijeli na tri hidrološka dijela: gornji, srednji i donji tok.<ref name="FHMZ">{{cite web |title= Hidrografske karakteristike BiH |url= http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |publisher= Federalni hidrometeorološki zavod |access-date= 10. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090323042120/http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/hkarakteristike.php |archive-date= 23. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> Neretvu uveliko iskorištavaju i kontrolišu četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] s velikim [[brana]]ma (višim od 15 m)<ref name="Methodology and Technical Notes">{{cite web |title= Methodology and Technical Notes |url= http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |publisher= [[IUCN]] |access-date= 15. 7. 2009 |quote= A large dam is defined by the industry as one higher than 15 meters high and a major dam as higher than 150.5 meters |archive-url= https://archive.today/20070704103642/http://www.iucn.org/themes/wani/eatlas/html/technotes.html |archive-date= 4. 7. 2007 |url-status=dead}}</ref> i njihovim akumulacijskim jezerima, ali je ipak prepoznata po svojoj prirodnoj ljepoti,<ref name="Transboundary management">{{cite web |language=en |title= Transboundary management of the lower Neretva valley – The Neretva river – background |url= http://www.ramsar.org/wn/w.n.neretva_workshop2.htm |publisher= [[Ramsarska konvencija]] |access-date= 18. 3. 2009 |quote= (...) international acknowledgement of the Neretva river unique beauty and the diversity of its landscape through Ramsar Convention – Neretva River (description can be read in the first sentence of the second paragraph)}}</ref> raznolikosti krajolika i vizualnoj atraktivnosti.<ref name="Transboundary management"/><ref name="Living Neretva">{{cite web |title= Living Neretva |url= http://www.panda.org/bs/living_neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 18. 3. 2009 |language= en}}</ref> == Geografija i hidrografija == Neretva je najveća [[Kras (geomorfologija)|kraška]] [[rijeka]] u [[Dinaridi]]ma u cijelom istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog sliva]]. Duga je 230&nbsp;km, od čega je 208&nbsp;km u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a 22&nbsp;km u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="FHMZ"/><ref name="Transboundary River Sub-basins">{{cite web |title= Neretva River Sub-basin |url= http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |publisher= INWEB |access-date= 19. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090226214106/http://www.inweb.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=152 |archive-date= 26. 2. 2009 |url-status=dead |language=en}}</ref> === Tok === Izvor Neretve duboko je u Dinaridima, u podnožju [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a, ispod sedla Gredelj. Odatle voda teče netaknutim brzacima i slapovima, urezujući strme klance koji dosežu dubinu 600–800 m kroz ovaj zabačeni i krševiti [[Krečnjak|krečnjački]] teren. Voda Neretve u gornjem toku ima čistoću prve klase<ref name="Water Quality">{{cite web |title= Water Quality Protection Project – Environmental Assessment |url= https://documents.worldbank.org/en/publication/documents-reports/documentdetail/117101468201252639 |publisher= World Bank Group |access-date= 18. 6. 2009 |language=en}}</ref> i među hladnijim je riječnim vodama na svijetu, s [[Temperatura|temperaturom]] koja se često spušta do 7-8 [[Celzijev stepen|°C]] čak i u ljetnim mjesecima. Dužina gornjeg toka od izvora na 1227 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] do Konjica iznosi 90&nbsp;km,<ref name="FHMZ"/> a u njemu rijeka teče od juga prema sjeverozapadu, kao i većina rijeka u Bosni i Hercegovini koje pripadaju slivu [[Dunav]]a, a okolno područje zahvata približno 1390&nbsp;km<sup>2</sup>. Neposredno ispod Konjica Neretva se nakratko širi u široku dolinu s plodnim poljoprivrednim zemljištem. Tu je [[Jablaničko jezero]], formirano izgradnjom [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Druga dionica počinje od ušća [[Rama (rijeka)|Rame]] u Neretvu između Konjica i Jablanice, gdje Neretva naglo skreće na jug i ulazi u najveći kanjon u svom toku, dubok od 80 do 1200 m, probijajući se kroz strme padine [[Prenj]]a, [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Čabulja|Čabulje]]. Odavde Neretva teče prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. ==== Izvor ==== Izvor zapravo čini pet manjih izvora na šumovitim i strmim padinama Gredelja. Teško im je pristupiti, a još ih je teže naći u gustoj šumi. Na granici su [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]], najstarijeg u Bosni i Hercegovini, u kojem je i [[prašuma]] [[Perućica]], ali sami nikad nisu obuhvaćeni zaštitom. ==== Naselja i doline ==== Konjic je jedini [[grad]] u gornjem toku Neretve, a sljedeća najveća naselja su [[Ulog]] i [[Glavatičevo]], s nizom manjih, kao što su [[Bjelimići]], [[Obalj]], [[Lukomir]] i druga. ==== Borač ==== Klisura u izvorišnom dijelu Neretve zapravo je [[dolina]], široka do 1&nbsp;km i duga 20&nbsp;km, zvana Borač. Ipak, zbog svog položaja među velikim planinskim lancima, u srcu bosanskohercegovačkih Dinarida, Borač ima vrlo strmu padinu, a Neretva znatan visinski pad. Rijeku ovdje nadopunjuje nekoliko većih izvora, među kojima su najvažniji i s najvećom količinom vode Krupac i Pridvorica. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] dolina je bila naseljena većinom [[Muslimani (narod)|muslimanskim]] stanovništvom, čija su sela potpuno uništena, a ljudi pobijeni, zatvoreni u logor u [[Kalinovik]]u i deportovani uglavnom u treće zemlje u okviru [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinile srpske paravojne snage. Neki od mještana sada se vraćaju na svoju zemlju, popravljaju i ponovo grade svoje kuće. Dolina Borač završava kilometar uzvodno od ulaza u [[Ulog]], gdje ujedno počinje Uloška dolina. ==== Ulog i Uloška dolina ==== Ulog je malo planinsko mjesto u gornjem toku Neretve, okruženo Zelengorom, [[Lelija|Lelijom]], [[Crvanj|Crvnjem]] i Treskavicom. Osnovale su ga [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], na starom karavanskom putu od [[Mostar]]a preko [[Nevesinje|Nevesinja]] za [[Istanbul]]. Nizvodno od Uloga pruža se široka Uloška dolina. U ratu 1990-ih mjesto je pretrpjelo velika razaranja od srpskih snaga, a njegovo civilno stanovništvo, uglavnom [[Bošnjaci]] i nešto [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], potpuno je uništeno iako u Ulogu i okolini nikad nije bilo većih bitaka ili vojnih sukoba. ==== Glavatičevo i Župa ==== [[Datoteka:Gornja Neretva 1.jpg|mini|desno|<center>Kanjon Neretve sjeverno od Glavatičeva</center>]] [[Glavatičevo]] je naselje 30&nbsp;km jugoistočno od Konjica, u prostranoj Župskoj dolini ([[Župa Komska]], Konjička Župa ili samo Župa) s obje strane Neretve, u općini Konjic. [[Pavao Anđelić]] u ''Spomenicima Konjica i okoline'' ustvrdio je da je nazvano po tamošnjem plemiću Glavat(ec)u. ===== Konjic ===== {{glavni|Konjic}} === Pritoke === [[Jezernica]] (ili Tatinak), [[Gornji Krupac|Gornji]] i [[Donji Krupac]], [[Dindolka]], Jesenica, [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]] i [[Neretvica]] dotječu s desne strane, a [[Jezernica]], [[Živašnica]] (ili Živanjski potok), [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], [[Bukovica (Neretva)|Bukovica]], [[Šištica (rijeka)|Šištica]] sa [[Šištica (vodopad)|svojim vodopadom]] i [[Konjička Bijela]] s lijeve. ==== Rakitnica ==== [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]] je najveća pritoka Neretve u gornjem toku. Formirala je kanjon dug 26&nbsp;km, koji se proteže između [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica (planina)|Visočice]] jugoistočno od Sarajeva.<ref>{{Cite web |url= http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp |title= BHTourism – Rakitnica |access-date= 14. 7. 2009 |archive-date= 6. 5. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190506030943/http://www.bhtourism.ba/eng/rakitnica.wbsp}}</ref> === Jezera === {{Glavni|Uloško jezero|Boračko jezero|Blatačko jezero}} ==== Jablaničko jezero ==== To je veliko [[vještačko jezero]], odmah ispod Konjica, gdje se Neretva nakratko širi u široku dolinu. Rijeka je tamo pružala mnogo plodnog poljoprivrednog zemljišta prije nego što je jezero poplavilo veći dio njega. Nastalo je 1953. nakon izgradnje [[Jablanička brana|brane]] u blizini [[Jablanica|Jablanice]]. Ima nepravilan, izdužen oblik, a širina mu varira. Popularno je odredište za odmor, a među najčešće aktivnosti spadaju [[plivanje]], vožnja čamcem i posebno [[ribolov]]. Uz obale jezera izgrađeno je mnogo vikendica. U njegovom ekosistemu postoji 13 vrsta riba. == Prirodno naslijeđe i zaštita == U gustoj mreži vodnih sistema Neretva zauzima važno mjesto<ref name="Geoheritage of the Balkan Peninsula">{{cite web |title=Geoheritage of the Balkan Peninsula |url= http://www.sgu.se/hotell/progeo/WG/sydosteuropa/pdf/bos_herz.pdf |publisher= The Geological Survey of Sweden (SGU) |access-date= 18. 3. 2009}}{{Mrtav link|date=juli 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref><ref name="Database of researchers and research institutions in BiH - The Neretva river - Resume">{{cite web |title= Database of researchers and research institutions in BiH – Project of identification and characterisation of autochthonous human, animal and plant resource of the Neretva – Resume |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher= Database of researchers and research institutions in B&H |access-date= 18. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> među rijekama Dinarida, s obzirom na raznolike [[ekosistem]]e i [[Stanište|staništa]], [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], kulturno-historijsko naslijeđe, ali i kao područje izuzetne prirodne ljepote i, što je najvažnije, sa čistom [[Pitka voda|pitkom vodom]].<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Slatkovodni resursi === Jedan od najvrednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine jest bogatstvo [[Slatka voda|slatke vode]],<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair">{{cite web |title= UNDP H2O Knowledge Fair – Bosnia and Herzegovina |url= http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |publisher= UNDP H2O Knowledge Fair |access-date= 19. 3. 2009 |quote= There are about 30 water reservoirs in Bosnia and Herzegovina primarily on the Neretva and Trebisnjica basin... |archive-url= https://web.archive.org/web/20071121231938/http://www.waterfair.org/country.spring?country=27 |archive-date= 21. 11. 2007}}</ref> koje se sastoji od obilnih izvora i bistrih rijeka.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Od [[Drina|Drine]] na istoku do [[Una|Une]] na zapadu i od [[Sava|Save]] na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, Bosna i Hercegovina pravi je evropski rezervoar slatke vode.<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> Smješten između svih ovih glavnih regionalnih rijeka, sliv Neretve sadrži najvažniji<ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> dio pitke vode.<ref name="Living Neretva"/><ref name="UNDP H2O Knowledge Fair"/> === Endemske i ugrožene riblje vrste === Dinarske kraške vodne sisteme nastanjuje četvrtina od ukupno 546 vrsta riba u Evropi, a veliki je broj [[Endemizam|endemskih vrsta]]. Neretva i njene pritoke predstavljaju glavni sistem u [[Jadransko more|istočnojadranskom]] slivu i najvažnije stanište ribljih vrsta u regiji. Prema Smithu i Darwallu (2006), Neretva, zajedno sa četiri druga područja na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], ima najveći broj [[Ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] slatkovodnih riba. Stepen endemizma u ovoj kraškoj ekoregiji viši je od 10% ukupnog broja ribljih vrsta. Brojne vrste koje su nastanjivale ovo područje žive u vrlo uskom i ograničenom arealu i [[Ranjiva vrsta|ranjive]] su, pa ih je [[IUCN]] 2006. uvrstio na svoj [[Crveni spisak (IUCN)|Crveni spisak]]. Gornju Neretvu nastanjuju tri [[Autohtonost (biologija)|autohtone]], endemske i ugrožene vrste [[Pastrmka|pastrmke]]. ==== Pastrmke ==== [[Salmonidae|Pastrmke]] iz sliva Neretve pokazuju znatne varijacije u morfologiji, ekologiji i ponašanju. U Neretvi ima mnogo drugih endemskih i krhkih oblika života koji su blizu izumiranja. Među najugroženijima su tri endemske vrste neretvanske pastrmke: [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus Steind.''),<ref name="Salmo obtusirostris">{{cite web |title= Salmo obtusirostris |language=en |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 14. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190914051956/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm |url-status=usurped }}</ref> [[neretvanski zubatak]] (poznat i kao zubara – ''Salmo dentex'')<ref name="Salmo dentex">{{cite web |title= Salmo dentex |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 6. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090622192344/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_6_dentex.htm |url-status=usurped |language=en}}</ref> i [[glavatica]] (poznata i kao gonjavac – ''Salmo marmoratus Cuv.'').<ref name="Salmo marmoratus">{{cite web |title= Salmo marmoratus |url= http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20080514203938/http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_7_marble_trout.htm |url-status=usurped |archive-date= 14. 5. 2008 |publisher= Balkan Trout Restoration Group |access-date= 10. 3. 2009}}</ref> Sve tri vrste ugrožene su uglavnom zbog uništavanja staništa ili izgradnje velikih brana (velike, više od 15–20&nbsp;m; veće, preko 150–250&nbsp;m),<ref name="Methodology and Technical Notes"/> a posebno zbog hibridizacije ili [[Genetička zagađenost|genetičke zagađenosti]] [[Uvedena vrsta|unesenim]], stranim pastrmkama, ilegalnog ribolova te lošeg upravljanja vodama i [[ribarstvo]]m, posebno u vidu unošenja [[Invazivna vrsta|invazivnih]] alohtonih vrsta.<ref name="Freyhof, J. & Kottelat, M. 2008">{{cite web |author1= J. Freyhof |author2= M. Kottelat |year=2008 |url= https://www.iucnredlist.org/species/19857/258087198 |title= ''Salmo dentex'' |publisher= 2008 Red List IUCN of Threatened Species |access-date= 5. 8. 2007 |language=en}}</ref><ref name="iucn">{{cite iucn |author= M. Ford |year=2024 |title= ''Salmo marmoratus'' |volume=2024 |article-number= e.T226403752A137328476 |doi=10.2305/IUCN.UK.2024-2.RLTS.T226403752A137328476.en |access-date= 26. 1. 2025 |language=en}}</ref> === Problemi s branama === {{Glavni|Utjecaj proizvodnje električne energije na životnu sredinu|Utjecaj akumulacija na životnu sredinu}} Koristi koje donose brane često su imale visoku ekološku i društvenu cijenu,<ref name="Hydroelectric power's dirty secret revealed">{{cite web |title= Hydroelectric power's dirty secret revealed |url= https://www.newscientist.com/article/dn7046 |work= New Scientist |access-date= 18. 6. 2009}}</ref><ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System">{{cite web |title= Our view of the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 9. 12. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081209171735/http://zeleni-neretva.ba/pdf/naspogled.pdf}}</ref> jer brane uništavaju ekosisteme<ref>{{Cite web |url= http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |title= Environmental Impact of Dams |access-date= 14. 7. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090131170600/http://www.idsnet.org/Resources/Dams/Development/impact-enviro.html |archive-date= 31. 1. 2009}}</ref> i uzrokuju da ljudi izgube svoje domove i sredstva za život. Neretva i dvije glavne pritoke već su iskorištene, sa četiri [[Hidroelektrična energija|hidroelektrane]] s velikim branama<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na Neretvi, hidroelektranom s velikom branom na pritoci Neretve Rami i dvije hidroelektrane s velikom branom<ref name="Methodology and Technical Notes"/> na [[Trebišnjica|Trebišnjici]], koja se smatra dijelom sliva Neretve. Također, vlada entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine]] otkrila je planove za izgradnju još tri hidroelektrane s velikim branama (višim od 150&nbsp;m)<ref name="Methodology and Technical Notes"/> uzvodno od postojećih elektrana, počevši s hidroelektranom Glavatičevo u [[Glavatičevo|istoimenom naselju]], zatim još uzvodnije hidroelektrane [[Bjelimići]] i [[Ljubuča]], u blizini istoimenih sela te još jedne blizu samog izvora Neretve u entitetu [[Republika Srpska]] od entitetske vlade. Tome se protive brojne ekološke i nevladine organizacije, i domaće<ref name="ZELENI-NERETVA">{{cite web |title= ZELENI-NERETVA Konjic |url= http://www.zeleni-neretva.ba/ |access-date= 10. 3. 2009 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201022115647/http://zeleni-neretva.ba/}}</ref> i međunarodne,<ref name="WWF">{{cite web |title= Water power: the upper Neretva River, Bosnia-Herzegovina |url= http://www.panda.org/what_we_do/where_we_work/mediterranean/about/med_freshwater/our_work/neretva/ |publisher= [[Svjetski fond za prirodu]] |access-date= 10. 3. 2009}}</ref><ref name="Fondacija Heinrich Böll">{{cite web |title= Fondacija "Heinrich Böll" |url= http://www.boell.ba |access-date= 24. 3. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100112135209/http://www.boell.ba/ |archive-date= 12. 1. 2010}}</ref><ref name="REC">{{cite web|title= REC – The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe |url= http://www.rec.org |access-date= 24. 3. 2009}}</ref> koje žele da kanjon, koji se smatra lijepim poput [[Kanjon Tare|kanjona Tare]] u Bosni i Hercegovini i susjednoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]], ostane netaknut i zaštićen.<ref name="Living Neretva"/><ref name="Declaration for the Protection of the Neretva River">{{cite web |title= Declaration for the Protection of the Neretva River |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009 |archive-date= 6. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131711/http://zeleni-neretva.ba/downloads/deklaracijaozastiti.zip}}</ref> Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema i plan za formiranje [[Nacionalni park|nacionalnog parka]] koji bi obuhvatio cijelu Gornju Neretvu, a unutar njega i spomenute tri hidroelektrane, što je nezapamćeno u historiji zaštite životne sredine. Najnovija ideja je da park bude podijeljen na dva dijela, gdje bi Neretva bila isključena iz oba i postala granica između parkova, tako da bi rijeka ostala na raspolaganju za izgradnju tri velike brane. Lokalna zajednica i građani iz cijele zemlje suprotstavljaju se tome, a posebno se snažno protive nevladine organizacije i druge institucije i organizacije zainteresovane za osnivanje NP Gornja Neretva prema stručnim i naučnim načelima, a ne prema potrebama elektroenergetskog [[Lobiranje|lobija]].<ref name="Our view of the Hydroelectrical Power Station System "/><ref>Silenced Rivers: The Ecology and Politics of Large Dams, by Patrick McCully, Zed Books, London, 1996.</ref><ref name="Arguments Pro&Contra">{{cite web |title= Arguments Pro&Contra – Why Are We against the Hydroelectrical Power Station System "Upper Neretva" |url= http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-url= https://web.archive.org/web/20160917164345/http://zeleni-neretva.ba/downloads/zastosmoprotiv.zip |archive-date= 17. 9. 2016 |publisher= ZELENI-NERETVA Konjic |access-date= 22. 6. 2009}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{commonscat-inline|Upper Neretva}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gornja Neretva| ]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Okoliš Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] i3czprt7zsxx6yqn4ngx9rxsckkxn76 Ankhesenpepi II 0 519633 3913409 3703920 2026-07-23T12:09:37Z Panasko 146730 3913409 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Brewer's_Vat_of_Queen_Mother_Ankhenes-Pepi_MET_23.10.10_EGDP013684.jpg|mini|Brewer's Vat kraljice majke Ankhenesnpepi II]] '''Ankhesenpepi II''' ili '''Ankhesenmeryre II''' (2310. p. n. e) bila je kraljica supruga tokom Šeste egipatske dinastije. Bila je supruga kraljeva [[Pepi I|Pepi-a]] I i Nemtyemsaf-a I, i majka [[Pepi II|Pepija II]]. Vjerovatno je služila kao regent dok je njen sin bio maloljetan. Sahranjena je u piramidi u [[Saqqara|Saqqari]]. == Biografija == Ankhesenpepi II je bila kći Khui-a i ženskog vezira Nebet. Njena sestra, Ankhesenpepi I, je također bila udata za [[Faraon|kralja]] Pepija I, a njen brat Djau je služio kao vezir.<ref name="DH" /> Ankhesenpepi II, i njena sestra Ankhesenpepi I, bile su udate za kralja Pepija I čije je prestolno ime bilo ''Meryre. N''jihovo ime je uzeto kada je sklopljen brak, jer ono znači "Njen život pripada Pepi/Meryre". Obje kraljice su rodile sinove, buduće kraljeve. Sin Ankhesenpepi-a I bio je Nemtyemsaf I, koji je vladao samo nekoliko godina. Sin Ankhesenpepi-a II bio je Pepi II, koji je naslijedio tron nakon Nemtyemsaf-ove smrti.<ref name="DH">Aidan Dodson & Dyan Hilton: The Complete Royal Families of Ancient Egypt. Thames & Hudson, 2004, {{ISBN|0-500-05128-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-500-05128-3|0-500-05128-3]], pp.71-74</ref> Pepi II je bio mlad dečak kada je naslijedio tron. Postoje indikacije, da je Ankhesenpepi II, služila kao regent za svog sina u tim prvim godinama njegove vladavine.<ref name="WG">Grajetzki, Ancient Egyptian Queens: A Hieroglyphic Dictionary, Golden House Publications, London, 2005, {{ISBN|978-0-9547218-9-3}}</ref> Statua koja je prikazuje sa sinom u krilu (nalazi se u [[Brooklyn|Bruklinu]]), prikazuje kraljicu mnogo veću od njenog sina. Neki su ovu statuu tumačili kao Ankhesenpepi II i njenog sina Pepija II koji preuzimaju uloge boginje [[Izida|Izide]] i njenog sina Horusa.<ref>Tyldesley, Joyce. Chronicle of the Queens of Egypt. Thames & Hudson. 2006. {{ISBN|0-500-05145-3}} pp 61</ref> [[Datoteka:Ankhesenmeryre.jpg|lijevo|mini|229x229piksel| Ankhesenpepi (II) kako je prikazano u Wadi Maghari (Sinai)]] Također, spominje se zajedno sa svojom sestrom, na steli njihovog brata u Abidosu, na njenoj piramidi i na piramidi njene snahe Neith. Ona se dalje pojavljuje u dekretu u Abydosu.<ref name="DH">Aidan Dodson & Dyan Hilton: The Complete Royal Families of Ancient Egypt. Thames & Hudson, 2004, {{ISBN|0-500-05128-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-500-05128-3|0-500-05128-3]], pp.71-74</ref> Prikazana je na Sinaju, gdje je prikazana u istoj veličini kao i njen sin.<ref name="WG"/> == Kraljevske titule Ankhesenpepi II == [[Datoteka:Queen_of_Pepy_II.jpg|desno|mini|253x253piksel| Profil Ankhnespepy II iz njenog pogrebnog hrama]] Njene titule, kao kraljice, bile su: ''Velikan od hetes-skiptra'' (wrt-hetes), ''Ona koja vidi Horusa i Seta'' (m33t-hrw-stsh), ''Velikan pohvala'' (wrt-hzwt), ''Kraljeva žena od Mennefer-Meryre'' (hmt-niswt-mn-nfr-mry-r), ''Kraljeva žena, njegova voljena (hmt-nisw'' meryt.f), ''Božja Kćer'' (s3t-ntr), ''Ova, Kćerka Boga'' (s3t-ntr-wt), Sluga ''Velikoga'' (khtt-wr), ''Pratitelj Horusa'' (tist-hrw), ''Pratitelj Horusa'' (smrt-hrw). Međutim, sada je poznato, da je ona bila i glavna kraljica Merenre-a nakon smrti Pepija I, njenog prvog muža. Tokom 1999. i 2000, radovi na iskopavanju u njenom pogrebnom hramu u Saqqari otkrili su nekoliko kamenih blokova na kojima je, za nju do tada nepoznata, kraljevska titula: : "Kraljeva žena piramide Pepija I, Kraljeva žena piramide od Merenre-a, Kraljeva majka piramide Pepi-a II." Obzirom da je hram izgrađen pod Pepijem II, jer se referiše na kralja Pepija II, ovo pokazuje da se Merenre oženio kraljicom Ankhesenpepi II nakon što je Pepi I umro. Merenre je bio nećak Ankhesenpepija II. Dokument South Saqqara Stone, godišnji dokument nastao pod Pepijem II, pokazuje da nije postojao period koregentnosti pod Pepijem I i Merenreom. To pokazuje da su Merenre i Ankhesenpepi II bili roditelji Pepija II, a ne Pepija I kako se prvobitno mislilo, posebno jer ovaj dokument Merenre-u takođe dodeljuje nezavisnu vladavinu od oko decenije Merenre-u. Nakon dolaska na tron, njenog sina Pepija, Ankhesenpepi je dodala titule: ''Majka dvojnog kralja Men-ankh-Neferkare'' (mwt-niswt-biti-mn-kh`-nfr-k3-r`), ''Kraljeva Majka Men-ankh-Neferkare'' (mwt-niswt- mn—kh`-r`n), i ''Kraljeva Majka.'' (mwt-niswt).<ref name="WG"/> == Smrt i sahrana == Piramida Ankhesenpepi II, u [[Saqqara|Saqqari]], pronađena je i iskopana 1998. Nalazi pokazuju da je njena piramida sadržavala prve poznate primjere piramidalnih tekstova u Kraljičinoj piramidi. Tekstovi u grobnoj komori govore o njoj kao o kraljici majci, pa stoga izgradnja njene piramide datira iz vladavine njenog sina. Unutar pogrebne komore nalazili su se ljudski ostaci koji bi mogli biti i kraljičini. Sahrana je poremećena, a mumija koja je pronađena u sarkofagu i blizu njega nije bila potpuna. Kosti pripadaju ženi srednjih godina. Dalje, u njenoj piramidi, pronađeni su i ostaci obeliska. Ovaj obelisk je jedan od najvećih u Starom kraljevstvu.<ref>{{Cite web|url=http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|title=Archaeologists unearth largest-ever discovered obelisk fragment from Egypt's Old Kingdom, on ahramonline|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321112725/http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|archive-date=21. 3. 2020|url-status=dead|access-date=4. 10. 2017}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == # A. Labrousse and J. Leclant, "Une épouse du roi Mérenrê Ier: la reine Ankhesenpépy I", in M. Barta (ed.), Abusir and Saqqara in the Year 2000, Prague, 2000. pp.&nbsp;485–490 # Aidan Dodson & Dyan Hilton: The Complete Royal Families of Ancient Egypt. Thames & Hudson, 2004, {{ISBN|0-500-05128-3}}, pp.&nbsp;71–74 # Grajetzki, Ancient Egyptian Queens: A Hieroglyphic Dictionary, Golden House Publications, London, 2005, {{ISBN|978-0-9547218-9-3}} # Tyldesley, Joyce. Chronicle of the Queens of Egypt. Thames & Hudson. 2006. {{ISBN|0-500-05145-3}} pp 61 # A. Labrousse and J. Leclant, pp.&nbsp;485–490 # Vassil Dobrev, Audran Labrousse, Bernard Mathieu, Anne Minault-Gout, francis Janot (collaborateurs) La dixième pyramide à textes de Saqqâra : Ânkhesenpépy II. Rapport préliminaire de la campagne de fouilles 2000. BIFAO 100 (2000), p.&nbsp;275-296 # {{Cite web|url=http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|title=Archaeologists unearth largest-ever discovered obelisk fragment from Egypt's Old Kingdom, on ahramonline|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321112725/http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|archive-date=21. 3. 2020|url-status=dead|access-date=4. 10. 2017}} [[Kategorija:Kraljice]] [[Kategorija:Egipatske dinastije]] [[Kategorija:Egipatske kraljice]] [[Kategorija:Žene u egiptu]] fb76339absvp55qgi19j6hitchv1h7u 3913410 3913409 2026-07-23T12:10:11Z Panasko 146730 3913410 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Brewer's_Vat_of_Queen_Mother_Ankhenes-Pepi_MET_23.10.10_EGDP013684.jpg|mini|Brewer's Vat kraljice majke Ankhenesnpepi II]] '''Ankhesenpepi II''' ili '''Ankhesenmeryre II''' (2310. p. n. e) bila je kraljica supruga tokom Šeste egipatske dinastije. Bila je supruga kraljeva [[Pepi I|Pepija]] I i Nemtyemsaf-a I, i majka [[Pepi II|Pepija II]]. Vjerovatno je služila kao regent dok je njen sin bio maloljetan. Sahranjena je u piramidi u [[Saqqara|Saqqari]]. == Biografija == Ankhesenpepi II je bila kći Khui-a i ženskog vezira Nebet. Njena sestra, Ankhesenpepi I, je također bila udata za [[Faraon|kralja]] Pepija I, a njen brat Djau je služio kao vezir.<ref name="DH" /> Ankhesenpepi II, i njena sestra Ankhesenpepi I, bile su udate za kralja Pepija I čije je prestolno ime bilo ''Meryre. N''jihovo ime je uzeto kada je sklopljen brak, jer ono znači "Njen život pripada Pepi/Meryre". Obje kraljice su rodile sinove, buduće kraljeve. Sin Ankhesenpepija I bio je Nemtyemsaf I, koji je vladao samo nekoliko godina. Sin Ankhesenpepi-a II bio je Pepi II, koji je naslijedio tron nakon Nemtyemsaf-ove smrti.<ref name="DH">Aidan Dodson & Dyan Hilton: The Complete Royal Families of Ancient Egypt. Thames & Hudson, 2004, {{ISBN|0-500-05128-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-500-05128-3|0-500-05128-3]], pp.71-74</ref> Pepi II je bio mlad dečak kada je naslijedio tron. Postoje indikacije, da je Ankhesenpepi II, služila kao regent za svog sina u tim prvim godinama njegove vladavine.<ref name="WG">Grajetzki, Ancient Egyptian Queens: A Hieroglyphic Dictionary, Golden House Publications, London, 2005, {{ISBN|978-0-9547218-9-3}}</ref> Statua koja je prikazuje sa sinom u krilu (nalazi se u [[Brooklyn|Bruklinu]]), prikazuje kraljicu mnogo veću od njenog sina. Neki su ovu statuu tumačili kao Ankhesenpepi II i njenog sina Pepija II koji preuzimaju uloge boginje [[Izida|Izide]] i njenog sina Horusa.<ref>Tyldesley, Joyce. Chronicle of the Queens of Egypt. Thames & Hudson. 2006. {{ISBN|0-500-05145-3}} pp 61</ref> [[Datoteka:Ankhesenmeryre.jpg|lijevo|mini|229x229piksel| Ankhesenpepi (II) kako je prikazano u Wadi Maghari (Sinai)]] Također, spominje se zajedno sa svojom sestrom, na steli njihovog brata u Abidosu, na njenoj piramidi i na piramidi njene snahe Neith. Ona se dalje pojavljuje u dekretu u Abydosu.<ref name="DH">Aidan Dodson & Dyan Hilton: The Complete Royal Families of Ancient Egypt. Thames & Hudson, 2004, {{ISBN|0-500-05128-3}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-500-05128-3|0-500-05128-3]], pp.71-74</ref> Prikazana je na Sinaju, gdje je prikazana u istoj veličini kao i njen sin.<ref name="WG"/> == Kraljevske titule Ankhesenpepi II == [[Datoteka:Queen_of_Pepy_II.jpg|desno|mini|253x253piksel| Profil Ankhnespepy II iz njenog pogrebnog hrama]] Njene titule, kao kraljice, bile su: ''Velikan od hetes-skiptra'' (wrt-hetes), ''Ona koja vidi Horusa i Seta'' (m33t-hrw-stsh), ''Velikan pohvala'' (wrt-hzwt), ''Kraljeva žena od Mennefer-Meryre'' (hmt-niswt-mn-nfr-mry-r), ''Kraljeva žena, njegova voljena (hmt-nisw'' meryt.f), ''Božja Kćer'' (s3t-ntr), ''Ova, Kćerka Boga'' (s3t-ntr-wt), Sluga ''Velikoga'' (khtt-wr), ''Pratitelj Horusa'' (tist-hrw), ''Pratitelj Horusa'' (smrt-hrw). Međutim, sada je poznato, da je ona bila i glavna kraljica Merenre-a nakon smrti Pepija I, njenog prvog muža. Tokom 1999. i 2000, radovi na iskopavanju u njenom pogrebnom hramu u Saqqari otkrili su nekoliko kamenih blokova na kojima je, za nju do tada nepoznata, kraljevska titula: : "Kraljeva žena piramide Pepija I, Kraljeva žena piramide od Merenrea, Kraljeva majka piramide Pepi-a II." Obzirom da je hram izgrađen pod Pepijem II, jer se referiše na kralja Pepija II, ovo pokazuje da se Merenre oženio kraljicom Ankhesenpepi II nakon što je Pepi I umro. Merenre je bio nećak Ankhesenpepija II. Dokument South Saqqara Stone, godišnji dokument nastao pod Pepijem II, pokazuje da nije postojao period koregentnosti pod Pepijem I i Merenreom. To pokazuje da su Merenre i Ankhesenpepi II bili roditelji Pepija II, a ne Pepija I kako se prvobitno mislilo, posebno jer ovaj dokument Merenre-u takođe dodeljuje nezavisnu vladavinu od oko decenije Merenre-u. Nakon dolaska na tron, njenog sina Pepija, Ankhesenpepi je dodala titule: ''Majka dvojnog kralja Men-ankh-Neferkare'' (mwt-niswt-biti-mn-kh`-nfr-k3-r`), ''Kraljeva Majka Men-ankh-Neferkare'' (mwt-niswt- mn—kh`-r`n), i ''Kraljeva Majka.'' (mwt-niswt).<ref name="WG"/> == Smrt i sahrana == Piramida Ankhesenpepi II, u [[Saqqara|Saqqari]], pronađena je i iskopana 1998. Nalazi pokazuju da je njena piramida sadržavala prve poznate primjere piramidalnih tekstova u Kraljičinoj piramidi. Tekstovi u grobnoj komori govore o njoj kao o kraljici majci, pa stoga izgradnja njene piramide datira iz vladavine njenog sina. Unutar pogrebne komore nalazili su se ljudski ostaci koji bi mogli biti i kraljičini. Sahrana je poremećena, a mumija koja je pronađena u sarkofagu i blizu njega nije bila potpuna. Kosti pripadaju ženi srednjih godina. Dalje, u njenoj piramidi, pronađeni su i ostaci obeliska. Ovaj obelisk je jedan od najvećih u Starom kraljevstvu.<ref>{{Cite web|url=http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|title=Archaeologists unearth largest-ever discovered obelisk fragment from Egypt's Old Kingdom, on ahramonline|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321112725/http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|archive-date=21. 3. 2020|url-status=dead|access-date=4. 10. 2017}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == # A. Labrousse and J. Leclant, "Une épouse du roi Mérenrê Ier: la reine Ankhesenpépy I", in M. Barta (ed.), Abusir and Saqqara in the Year 2000, Prague, 2000. pp.&nbsp;485–490 # Aidan Dodson & Dyan Hilton: The Complete Royal Families of Ancient Egypt. Thames & Hudson, 2004, {{ISBN|0-500-05128-3}}, pp.&nbsp;71–74 # Grajetzki, Ancient Egyptian Queens: A Hieroglyphic Dictionary, Golden House Publications, London, 2005, {{ISBN|978-0-9547218-9-3}} # Tyldesley, Joyce. Chronicle of the Queens of Egypt. Thames & Hudson. 2006. {{ISBN|0-500-05145-3}} pp 61 # A. Labrousse and J. Leclant, pp.&nbsp;485–490 # Vassil Dobrev, Audran Labrousse, Bernard Mathieu, Anne Minault-Gout, francis Janot (collaborateurs) La dixième pyramide à textes de Saqqâra : Ânkhesenpépy II. Rapport préliminaire de la campagne de fouilles 2000. BIFAO 100 (2000), p.&nbsp;275-296 # {{Cite web|url=http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|title=Archaeologists unearth largest-ever discovered obelisk fragment from Egypt's Old Kingdom, on ahramonline|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321112725/http://english.ahram.org.eg/News/278261.aspx|archive-date=21. 3. 2020|url-status=dead|access-date=4. 10. 2017}} [[Kategorija:Kraljice]] [[Kategorija:Egipatske dinastije]] [[Kategorija:Egipatske kraljice]] [[Kategorija:Žene u egiptu]] 4841xf2iuocp3girrk8rjfo04b9cq5q Ivan Svitljični 0 519857 3913451 3890397 2026-07-23T20:12:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913451 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Іvan Svіtlični | slika = Shistdesyatnyky_-_Ivan_Svitlichny_Stamps_of_Ukraine_2019.jpg | alt_slike = | opis = Poštanska marka Ukrajine iz 2019. s likom Svіtličniog | ime_pri_rođenju = Іvan Oleksijevič Svіtlični | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1929|09|29}} | mjesto_rođenja = [[Polovinkine]], [[Luganska oblast]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|10|25|1929|09|29}} | mjesto_smrti = [[Kijev]], [[Ukrajina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnik, književni kritičar, prevodilac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | nagrade = }} '''Ivan Svitlični''' ({{jez-uk|Іван Олексійович Світличний}}) [[Polovinkine]], [[Luganska oblast]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas Ukrajina) (1929 –1992), bio je ukrajinski pjesnik, književni kritičar, prevodilac, borac za ljudska prava i sovjetski disident. Proveo je oko sedam godina u radnom logoru Permu.<ref name="Perm36">{{cite web |url= http://perm36.org/en/profile/svetlichnyi-ivan-alekseevich |title= A database of the “Prisoners in the Perm Political Camps" (ITK VS-389/35, VS-389/36, VS-380/37) 1972–1992 |last= |first= |date= |website=perm36.org |publisher= Memorial Center of the History of Political Repression “Perm-36" |access-date= 12. 3. 2024 |quote= |archive-date= 12. 3. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240312015836/http://perm36.org/en/profile/svetlichnyi-ivan-alekseevic|language=en }}</ref> == Biografija == Rođen je 20. septembra 1929. u [[Polovinkine|Polovinkinama]] u današnjoj [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] u porodici zemljoradnika<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-ivan-svetlichny-1564841.html|title=Obituary: Ivan Svetlichny|date=21. 12. 1992|website=The Independent|language=en-GB|access-date=9. 6. 2016|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=http://museum.khpg.org/eng/index.php?id=1113995727|title=SVITLYCHNY, Ivan Oleksiyovych :: museum.khpg.org|website=museum.khpg.org|access-date=9. 6. 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530180629/http://museum.khpg.org/eng/index.php?id=1113995727|archive-date=30. 5. 2016|language=en}}</ref> od oca Oleksija Svitličnog (1910-1955) i majke Melanije Tverdohlib (1910-1994). Imao je dvije sestre, Mariju (rođnu 1932) i [[Nadija Svіtličnaja|Nadiju Svіtličnaju]], koja će kasnije postati disidentica i aktivistica za ljudska prava.<ref>{{Cite web|url=https://chronicle6883.wordpress.com/2013/09/26/7-13-news-in-brief/|title=7.13 News in brief|date=26. 9. 2013|website=[[A Chronicle of Current Events]]|access-date=11. 6. 2016|language=en}}</ref> Godine 1943, pokušavajući zajedno sa drugim mladićima dići u zrak [[Wehrmacht|njemačku vojnu]] opremu, ostao je bez prstiju. Godine 1947. maturirao je u starobilskoj gimnaziji sa zlatnom medaljom. Godine 1952. diplomirao je sa pohvalama na filološkom fakultetu [[Univerzitet u Harkovu|Univerzitetu u Harkovu]]. 1954. doktorirao je na [[Institutu za književnost Ševčenko]] u [[Kijev]]u. Za vrijeme studija je upoznao Leonidu Tereščenko (1924-2003) koju će oženiti 1956. godine.<ref name="museum.khpg">{{cite web |url= https://museum.khpg.org/1142497131 |title= SVITLYCHNA (TERESHCHENKO), Leonida Pavlivna |last= |first= |date= 16. 3. 2006 |website= |publisher= віртуальний музей Дисидентський рух в Україні|access-date= 12. 3. 2024 |quote=|language=uk}}</ref> Od 1954. do 1965. radio je kao urednik u književnom časopisu "Dnjepr" ({{jez-uk|Дніпро}})<ref name=":0" /> i kao urednik Ukrajinskog društva za zaštitu prirode.<ref name="Perm36"/> Tu se pokazao kao pronicljiv, nepopustljiv i principijelan [[Književna kritika|književni kritičar]], kao čovjek široke erudicije i pravi intelektualac.<ref>{{Cite book |last=Israel |first=Jonathan |authorlink=Jonathan Israel |date=2007 |title=Діячі науки і культури України: нариси життя та діяльності |publisher= Книги |location=Kijev |isbn=978-966-8653-95-7|page=373|ref =|language=un}}</ref> Svіtlični je se zbližio sa [[Vasilj Simonenko|Vasiljom Simonenkom]] i pomogao mu da njegove pjesme kruže u [[samizdat]]u i [[magnitizdat]]u<ref name=":1" /> Svіtličnevu poeziju je na [[Ruski jezik|ruski]] preveo disident [[Juli Danijel]].<ref name=":1" /> Svіtlični je preveo na ukrajinski jezik razne [[Francuska književnost|francuske autore]], poput [[Pierre-Jean de Béranger|Bérangera]], [[Pierre de Ronsard|Ronsarda]], [[Jean de La Fontaine|La Fontainea]], [[Leconte de Lisle]]a, [[Charles Baudelaire|Baudelairea]], [[Paul Verlaine|Verlainea]], [[Paul Éluard|Éluarda]], [[Guillaume Apollinaire|Apollinairea]].<ref name="Perm36"/> U suradnji sa [[Jevgen Sverstjuk|Jevgenom Sverstjukom]] je napisao politički pamflet "O suđenju Pogružalskom" ({{jez-uk|По поводу процесса над Погружальским}}) koji je postao jedan od najpopularnijih tekstova u ukrajinskom samizdatu.<ref name="Perm36"/> Početkom 1960-ih Svіtlični je bio jedan od osnivača "Kluba kreativne mladeži" u [[Kijev]]u. Klub ukrajinskih [[Ljevica|lijevih]] [[intelektualac]]a pomno je promatrao ukrajinski [[KGB|Komitet državne bezbjednosti]]. Godine 1963, zbog sukoba s akademikom [[Ivan Bilodid|Ivanom Bilodidom]] bio je prisiljen napustiti mjesto glavnog urednika časopisa "Sovjetska književna znanost" ({{jez-uk|Радянське літературознавство}})<ref>{{Cite web|url=https://stus.center/p/ne-mozhu-ia-bez-posmishki-ivana-51004|title="Не можу я без посмішки Івана..."|website=Стус Центр|access-date=11. 3. 2024|language=ru}}</ref>. Zatim je zbog svojih nacionalnih stajališta bio progonjen od strane sovjetske vlasti. Pod pritiskom [[KGB]]-a ostao je bez posla, bio je prisiljen preživljavati od povremenih poslova, objavljivanja u tisku pod pseudonimom ili tuđim prezimenom. U augustu 1965. uhapšen je zbog angažmana u klubu i zatvoren je godinu dana u radni logor.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Perm-36-Gulag-Site,_now_a_memorial_2011.JPG|thumb|left|250px|Sovjetski radni logor u [[Perm]]u.]] U januaru 1971. je zajedno s osamnaest drugih uhapšen u vezi s [[Slučaj Doboš|slučajem Jaroslava Doboša]] jer je bio među glavnim Doboševim kontaktima. Osuđen je na sedam godina prisilnog rada i pet godina progonstva.<ref name=":1" /> Odslužio je kaznu u radnom logoru [[Perm-35]].<ref name="Perm36"/><ref name=":0" /><ref name="Коваленко">{{cite web |url= http://ivan-kovalenko.info/pro-ivana-kovalenka/represii-1972/1003-tabr-dlya-poltvyaznv-perm-35-ut-389-35.html |title= Табір для політв'язнів «Перм-35» (УТ-389/35) |last= |first= |date= |website= |publisher= Іван Коваленко |access-date= 12. 3. 2024 |quote= |language= uk |archive-date= 12. 3. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240312015835/http://ivan-kovalenko.info/pro-ivana-kovalenka/represii-1972/1003-tabr-dlya-poltvyaznv-perm-35-ut-389-35.html |url-status= dead }}</ref> [[Datoteka:Могила_Івана_Світличного.JPG|thumb|right|200px|Svіtličniov grob na [[Groblje Bajkove (Kijev)|groblju Bajkove]] u [[Kijev]]u.]] Godine 1977. [[Andrej Saharov]] je uključio i Svіtličnievo ime u apel [[Jimmy Carter|Jimmyju Carteru]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1977/01/29/archives/list-of-15-dissidents-in-appeal-by-sakharov.html|title=List of 15 Dissidents In Appeal by Sakharov|last=Times|date=29. 1. 1977|newspaper=[[The New York Times]]|issn=0362-4331|access-date=9. 6. 2016|language=en}}</ref> 7. maja 1978. je prebačen u progonstvo u selu [[Ust-Kan (Altajska Republika)|Ust-Kan]] u [[Republika Altaj|Altajskom kraju]].<ref name="Perm36"/> Tu je radio je kao noćni čuvar u Kulturnom društvu za mlade i kao knjigoveža u knjižnici. 1978. je postao član [[Međunarodni PEN klub|Međunarodnog PEN kluba]]. Od juna 1979. do kraja progonstva, pratila je ga pratila supruga Leonida. Godine 1980, zbog pogoršanja zdravlja, dopušteno im je da se presele u selo Maima. 20. augusta 1981. je doživio [[moždani udar]], zbog čega je postao invalid. Doživio je kliničku smrt, složenu neurokiruršku operaciju u neprikladnim uvjetima, postoperativne komplikacije, sumnju na karcinom kralježnice, gipsani krevet, djelomičnu paralizu. Svіtlični je pušten na slobodu u 23. januara 1983. Vratio je se u teško bolesnom stanju. Zadnje tri godine svog života nije se mogao kretati niti govoriti.<ref name=":1"/> Godine 1989. je dobio [[Nagrada Vasil Stus|Stusovu nagradu]]<ref name=":1" /> i 1990. postao član Saveza pisaca Ukrajine.<ref name=":1" /> Umro je 25. oktobra 1992. i pokopan je u [[Kijev]]u na [[Groblje Bajkove (Kijev)|groblju Bajkove]].<ref name=":1" /> Na njegovom grobu je postavljen krst umjetnika [[Mikola Mališko|Mikole Mališkog]]. Godine 1994. mu je posthumno dodijeljena [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine|Ševčenkova nagrada]]<ref name=":1" /> za zbirku pjesama, pjesničkih prijevoda i književno-kritičkih članaka pod naslovom "Srce za metke i rime" ({{jez-ukСерце для куль і для рим}}). == Djela == Svitlični je bio vođa ukrajinskog pokreta "šezdesetih" i među pionirima nacionalnog i kulturnog preporoda Ukrajine, jedan od osnivača Kijevskog kluba kreativne mladeži, nezaobilazni sudionik i organizator većine njegovih događanja.<ref name="Perm36"/> === Poeme === * Архімед * Рильські октави * Курбас === Pjesme === * Камерні мотиви * Вітчизна * Три свободи * Персоналії і посвяти * Безбожні сонети * Музи і грації * Ars poetica * Пленер * Мефісто-Фауст * Я — дисидент * Варіації на виспівані теми * Галичеве == Povezano == * [[Ukrajinska književnost]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Svitlični, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1929.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Polovinkine]] [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Ukrajinski pjesnici]] [[Kategorija:Sovjetski književni kritičari]] [[Kategorija:Ukrajinski književni kritičari]] [[Kategorija:Sovjetski prevodioci]] [[Kategorija:Ukrajinski prevodioci]] 7gykwro6k1ys9ucrbanrymrw9ksria1 Kategorija:Političari iz Mostara 14 529096 3913530 3789332 2026-07-24T11:41:01Z KWiki 9400 [[Kategorija:Osobe iz Mostara po zanimanju]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3913530 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Mostar]] [[Kategorija:Političari po gradovima|Mostar]] qzsl1ukd5ymc9bzxdf2fui0u7u3d1xm Genetički pojmovnik 0 530117 3913421 3913085 2026-07-23T14:28:02Z ~2026-41325-93 183927 /* G */ 3913421 wikitext text/x-wiki ==3'- kraj== Također, (tri prim kraj.) Jedan od dva kraja istog linearnog lanca [[DNK]] ili [[RNK]], konkretno kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na trećem atomu [[ugljik]]a u furanoznom prstenu [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] ili [[riboza|riboze]] (tj. kraj na kojem 3' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko [[fosfodiesterska veza|fosfodiesterske veze]]; ''[[in vivo]]'', 3' ugljik je često još uvijek vezan za [[hidroksilna grupa|hidroksilnu grupu]]). Po konvenciji, sekvence i strukture bliže 3'- kraju u odnosu na druge se nazivaju nizvodnonizvodnim. Kontrast je 5'- kraj. Prema, prema važećoj konvenciji, ribozni prsten s atomima ugljika označenim brojevima od 1' do 5'. Za 5' ugljik se kaže da je uzvodno; 3' ugljik je nizvodno. Također su prikazane veze za generičku bazu i fosfatnu grupu. *'''[[3'-neprevedena regija]] [[Tri prim netranslatirana regija]] (3′- (3' UTR) je dio [[informacijska RNK|informacijske RNK]] (iRNK) koji slijedi odmah nakon traslacije [[stop kodon|završnog kodona]]. 3'UTR (neprevedena/netranskatirana regija) često sadrži regulatorne regije koje posttranskripcijski utiču na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *'''5'- kraj''' [[Pet prim-kraj]] Jedan od dva kraja jednog linearnog lanca [[DNK]] ili [[RNK]], kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na petom atomu ugljika u [[furanoza|furanoznom]] prstenu dezoksiriboze ili riboze (tj. kraj na kojem 5' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko fosfodiestarske veze; ''[[in vivo]]'', 5' ugljik je često još uvijek vezan za fosfatnu grupu). Po konvenciji, sekvence i strukture smještene bliže 5'-kraju u odnosu na druge se nazivaju uzvodno. Kontrast je *'''5'5' neprevedena regija''' Poznata i kao [[5'UTR]] (vodeća sekvenca, vodeći transkript ili vodeća [[RNK]]) , ovo je regija informacijske [[RNK]] ([[iRNK]] neposredno uzvodno od inicijacijskog kodona. Ova sekvenca [[DNK]] je važna je za reguliranje translacije translacije transkripta različitim mehanizmima kod [[virus]]a, [[prokariot]]a i [[eukariot]]a. Iako se naziva neprevedenim, [[5'UTR]] ili njegov dio ponekad se prevodi u [[protein]]ski proizvod. Ovaj proizvod tada može regulirati translaciju glavne kodirajuće sekvence iRNK. U mnogim organizmima, međutim, 5′ UTR je potpuno nepreveden, a umjesto toga formira kompleks sekundarne strukture za regulaciju translacije.<ref name="hadzirifat">{{cite book |last=Hadžiselimović |first=Rifat|title=Ja i moja genetika|publisher=ANUBiH-Ingeb |isbn=978-9926-410 -88-9| edition=1th |place=Sarajevo}}</ref> ==A== *[[hromosom|Acentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) [[hromosom]]/fragment bez centromere. *[[Adaptivna radijacija]] [[Evolucija]] različito prilagođenih vrsta iz jednog [[zajednički predak|zajedničkog pretka]]. *[[Adenin]] (skr. A) Skraćeno slovom A. Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. Formira par baza sa [[timin]]om u [[DNK]] i sa [[uracil]]om u RNK. *[[Aficirana jedinka]] U [[genetika|genetici]], opisuje osobu koja ima određenu [[fenotip]]sku osobinu ili bolest. Pojedinac izražava tu osobinu ili ima znakove i simptome bolesti. *[[AFLP]] Polimorfizam dužine amplificiranih fragmenata (eng. (engl. ''Amplified Fragment Length Polymorphism)'' јedan јеje od značajnijih i najšire posmatranih genetičkih markera. Važan je u mnogim oblastima istraživanja, od molekulske biologije, [[genetika|genetike]] i [[genomika|genomike]], do [[mikrobiologija|mikrobiologije]], [[ekologija|ekologije]] i rekonstrukcije [[filogenetika|evolucijsko-filogenetičkih]] veza i odnosa. Proučavanje ovog polimorfizma posebno je značajno i u medicini, u procesima [[genotip]]izacije. *[[hromosom|Akrocentričnost]] (linearnog [[hromosom]]a ili hromosomskog fragmenta): Pozicija centromere vrlo blizu jednog krajajednom kraju [[hromosom]]a, za razliku od kraja ili u sredini. *[[transkripcijski faktor|Aktivator]] Tip [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] koji povećava transkripciju gena ili skupa gena. Većina aktivatora djeluje tako što se vezuju za specifičnu sekvencu koja se nalazi unutar ili blizu pojačivača ili [[promotor (genetika)|promotora]] i olakšava vezivanje [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] i drugih transkripcijskih faktora u istoj regiji. Vidi također: koaktivator; kontrastni represor. *[[Alel]] Jedna od alternativnih varijanti [[gen]]a, nastala promjenom u slijedu nukleotida (genskom mutacijom). Nalaze se na stalnim mjestima ([[genski lokus|lokusima]]) na [[hromosom]]u, ali se razlikuju u [[nukleotid]]noj sekvenci [[genetička informacija|genetičke informacije]]. Ako se na jednom lokusu alternativno javlja više od dva alela, zovu se multipli aleli (primjer tri alela za [[krvna grupa|krvne grupe]]: IA, IB i Io ). IO). *[[Alelna heterogenost]] Prisustvo različitih varijanti na jednom genskom lokusu koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Alosom]] Također ([[spolni hromosom]], [[heterohromosom]] ili [[idiohromosom]].) Svaki hromosom koji se razlikuje od običnog autosoma po veličini, obliku ili ponašanju i koji je odgovoran za određivanje spola organizma. Spolni hromosomi kod ljudi, su [[hromosom X]] i [[hromosom Y]]. *[[Alternativna prerada]] Regulirani [[fenomen]] [[ekspresija gena|ekspresije eukariotskih gena]] u kojem su specifični [[egzon]]i ili dijelovi egzona iz istog primarnog transkripta različito uključeni ili uklonjeni iz konačnog, zrelog informacijskog [[primarni transkript|transkripta RNK]]. Klasa [[posttranskripcijska modifikacija|posttranskripcijskih modifikacija]], [[alternativna prerada]] omogućava jednom genu da kodira više proteinskih izoformi i uveliko povećava raznolikost proteina koje može proizvesti pojedinačni genom. Vidi također: [[prerada RNK]]. *[[mutacija|Amber]] Jedan od tri [[stop kodon]]a koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u RNK, određen je nukleotidnim tripletom UAG. Druga dva stop kodona se zovu oker i opal. *[[Amesov test]] Bakterijski test [[mutagen]]osti koji koristi bakteriju ''[[Salmonella]] typhimurium'', auksotrofnu za [[histidin]]. *[[Aminokiselina]] Organski spoj koji sadrži funkcionalne grupe [[amin (hemija)|amin]] i [[karboksilna gropa|karboksil]], kao i [[bočni lanac]] specifičan za svaku pojedinačnu aminokiselinu. Od skoro 500 poznatih aminokiselina, skup od 20 je kodiran standardnim [[genetički kod|genetičkim kodom]] i ugrađeni su u sekvencu kao gradivni blokovi [[polipeptid]]a ([[protein]]a). Specifična sekvenca aminokiselina u polipeptidnim lancima koji formiraju protein u konačnici osobine različitih proteina te oblici molekula proteina ovise o tipu i redoslijedu sastavnih aminokiselina. *[[Amorf]] Bilo koji alel koji je postao nefunkcionalan zbog genetičke mutacije. Mutacija može dovesti do potpunog neuspjeha proizvodnje genskog proizvoda ili genskog proizvoda koji ne funkcijskirafunkcionira ispravno; u oba slučaja, [[alel]] se može smatrati nefunkcijskalnim. *[[Anafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja se javlja nakon metafaze i prije telofaze, kada se replicirani hromosomi odvoje i svaka od [[sestrinske hromatide|sestrinskih hromatida]] se pomjeri na suprotne strane ćelije. *[[Analiza mutacija]] Metoda [[genetičko testiranje|genetičkog testiranja]] zametne linije, usmjerena na otkrivanje specifične varijante ili mutacije (kao što je štetna varijanta MSH2 prethodno identificirana u porodici), panel varijanti (kao što su tri patogene varijante [[BRCA]] koje se sastoje od panela osnivačke mutacije za osobe [[Aškenazi|aškenaskog]] [[jevrej]]skog porijekla) ili tip varijante (kao što su velike [[delecija (genetika)|delecije]] ili [[insercija (genetika)| insercije]] u genu [[BRCA1]] ). Ovaj tip testiranja razlikuje se od potpunog sekvenciranja gena ili skeniranja varijanti. Potonji su [[dizajn]]irani za otkrivanje većine varijanti u regiji koja se testira. Dosadašnja uporabaupotreba također primjenjuje ovaj termin na bilo koji [[genetički test]]. *[[Analiza vezanosti]] Tehnika lociranja gena koja prati obrasce bolesti u visokorizičnim porodicama. Pokušava locirati gen koji uzrokuje bolest identificiranjem [[genetički marker|genetičkih markera]] poznate [[hromosom]]ske lokacije koji su su [[nasljeđivanje|naslijeđeni]] sa značajkom od interesa. *[[Aneuploidija]] Pojava jednog ili više dodatnih [[hromosom]]a ili hromosoma koji nedostaju, što dovodi do neuravnoteženog [[hromosomski komplement|hromosomskog komplementa]] ili bilo kojeg broja hromosoma koji nije tačan višekratnik [[ploidija|haploidnog broja]] (koji je 23). Tip ploidije sas viškom ili manjkom jednog ili više hromosoma (različitim od n), isključujući abnormalni broj kompletnih setova [[hromosom]]a, koji je umjesto toga poznat kao [[euploidija]]. *[[Anticipacija (genetika)|Anticipacija]] [[Fenomen]] kojim simptomi [[genetički poremećaj|genetičkog poremećaja]] postaju očigledni (i često teži) u ranijoj dobi kod oboljelih osoba sa svakom [[generacija|generacijom]] koja naslijedi poremećaj. *[[Antigen]] Strana ili sopstvena tvar koja uzrokuje [[imunski odgovor]] organizma. *[[Antikodon]] Serija od tri uzastopna [[nukleotid]]a unutar [[tRNK|transferne RNK]] koji dopunjuju tri nukleotidna [[kodon]]a unutar transkripta iRNK. Tokom [[translacija (genetika)|translacije]], svaka [[tRNK]] regrutovana u [[ribosom]] sadrži jedan antikodonski triplet koji se uparuje sas jednim ili više komplementarnih kodona iz sekvence iRNK, omogućavajući svakom kodonu da specificira određenu aminokiselinu koja će se dodati rastućem peptidnom lancu. Antikodoni koji sadrže inozin na prvoj poziciji mogu se upariti s više od jednog kodona zbog fenomena poznatog kao uparivanje kolebljivih baza. [[alel|Antimorf]] Mutirani alel sa suprotnom ekspresijom u odnosu na iskodišni ([[divlji tip]]). *[[Antiparalelnost (biohemija)|Antiparalelnost]] Orijentacija dva lanca dvolančane nukleinske kiseline (i općenito bilo kojeg para biopolimera) koji su međusobno paralelni, ali suprotne usmjerenosti. Npr., dva komplementa [[RNK]] lanca molekule [[DNK]] idu jedan pored drugog, ali u suprotnim smjerovima, pri čemu je jedan lanac orijentiran 5'- prema 3', a drugi 3' prema 5'. *Antisens lanac, negativni (–) i [[nekodirajuća RNK|nekodirajući lanac]] Lanac dvolančane [[DNK]] molekule koji se koristi kao šablon za sintezu RNK tokom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]]. Sekvenca šablonskog lanca je komplementarna rezultirajućem [[RNK]] transkriptu. Kontrast nekodirajućeg je kodirajući lanac. *[[Antitijelo]] ([[GWAS]]) Opći naziv za [[imunoglobulin]]; protein koji se u stvara u odgovoru organizma na [[antigen]]. *[[GWAS|Asocijacija]] [[GWAS|Studija genomske povezanosti]] (GWAS) način je na koji znanstvenici identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Ovaj metod ispituje cijeli genom radi [[genetički polimorfizam|genetičkih polimorfizama]], obično jednonukleotidnog polimorfizama ([[SNP]]-ovi) (izgovaraju se "isječci"), koji se češće javljaju u slučajevima ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje, nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine, Naziva se i GWAS.). *[[Auksotrof]] (mutant) Bakterija s nefunkcionalnom mutacijom gena za [[enzim]] koji sudjeluje u nekom [[metabolizam|metaboličkom procesu]] *[[Autoimunost]] Pojava stvaranja [[antitijela]] na sopstvene [[antigen]]e *[[Autosom]] Svaki hromosom koji nije alosom i stoga nije uključen u određivanje spola organizma. Za razliku od spolnih [[hromosom]]a, autosomi u [[ploidija|diploidnoj]] ćeliji postoje u parovima, pri čemu članovi svakog para imaju istu strukturu, morfologiju i [[genski lokus|genske lokuse]]. *[[Autosomno nasljeđivanje|Autosomno dominantno nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. U autosomno dominantnom nasljeđivanju, genetičko stanje nastaje kada je varijanta prisutna samo u jednom alelu (kopiji) određenog gena. *[[Autosom]]no [[recesivni gen|recesivno]] [[nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. Kod autosomno recesivnog nasljeđivanja, genetičko stanje nastaje kada je jedna varijanta prisutna na oba alela *[[Autosom]]nost Prisustvo veze s bilo kojim od 22 numerirana para hromosoma koji se nalaze u većini ljudskih ćelija. Autosomni hromosomi označeni su brojevima od 1- do 22. Spolni hromosomi (X i Y hromosom) određuju spol osoba i ne smatraju se autosomnim hromosomima. ==B== *[[Barkodiranje DNK]] Metod [[taksonomija|taksonomske]] identifikacije u kojoj se kratke sekvence [[DNK]] iz jednog ili više specifičnih gena izoluju iz neidentifikovanih uzoraka, a zatim se usklađuju sa sekvencama iz referentne biblioteke kako bi se jedinstveno identifikovala [[vrsta]] ili drugi [[takson]] iz kojeg su uzorci nastali. Sekvence korištene u usporedbipoređenju pažljivo su odabrane od gena koji su i široko [[konzervirana sekvenca|konzervirani]] i koji pokazuju veće varijacije između vrsta nego unutar vrsta, npr. gen [[citohrom]] c oksidaze za eukariote ili određeni geni [[ribosomska RNK|ribosomske RNK]] za [[prokariot]]e. Ovi geni su prisutni u gotovo svim živim organizmima, ali imaju tendenciju da evoluiraju različite mutacije u različitim vrstama, tako da se svaka varijanta sekvence može povezati s jednom određenom vrstom, efektivno stvarajući jedinstveni identifikator sličan maloprodajnom barkodu. DNK barkodiranje omogućava identifikaciju nepoznatih uzoraka iz inače nejasnih tkiva ili dijelova tijela, gdje bi identifikacija prema morfologiji bila teška ili nemoguća, a biblioteka bar-kodovabarkodova organizma sada je dovoljno sveobuhvatna da se čak i organizmi koji su ranije bili nepoznati nauci često mogu filogenetski pouzdano klasificirati. Istovremena identifikacija više različitih vrsta iz mješovitog uzorka poznata je kao metabarkodiranje. *[[Barrovo tjelešce]] Inaktivirani X-hromosom ili spolni hromatin. *[[G-pruganje|Bend]] Obojeni segmentSegmenti [[hromosom]]a obojeni specifičnim bojama u određenoj fazi ćelijske diobe. Postoji nekoliko laboratorijskih tehnika, u kojima se pojavljuje specifični obrazac svijetlih i tamnih pruga (traka) kada se hromosomi gledaju pod mikroskopom; uzorak pruganja pomaže u dodjeljivanju određenog rednog broja svakom [[hromosom]]u i procjeni njegove strukture. *[[alel|Bialelnost]] Oba alela jednog gena (očev i majčin). Naprimjer, nositelji bialelne mutacije imaju mutaciju (ne nužno istu) u obje kopije određenog gena (majčine i očeve). *[[Binarna dioba]] Dioba ćelije nakon replikacije [[DNK]], prostom diobom kod prokariota (nespolno razmnožavanje) *[[B-DNK]] Vidi: Dvostrukadvostruka spirala.<ref name="hadzirifat"/> ==C== *[[CAAT-kutija]] Također C Visoko konzrervirana konzervirana regulatorna sekvenca [[DNK]] locirana na otprilike 75 parova baza uzvodno (tj. –75 bp) od mjesta početka transkripcije za mnoge eukariotske gene. *[[cDNK]] Vidi: [[komplementarna DNK]]. *[[Centimorgan]] (cM) / mapna jedinica (mu) Također [[mapna jedinica]] (mu). Jedinica za mjerenje genetičke povezanosti definirana kao udaljenost između hromosomskih lokusa za koje je očekivani prosječan broj razmjenskih hromosomskih ukrštanja (krosingovera) u jednoj generaciji 0,01. Iako nije stvarna mjera fizičke udaljenosti, koristi se za procjenu stvarne udaljenosti između dva lokusa, na osnovu prividne vjerovatnoće da se između njih dogodi razmjena dijelova hromatida. *[[Centralna dogma molekularne biologije|Centralna dogma molekulske biologije]] Generalizirani okvir za razumijevanje protoka genetičkih informacija između makromolekula unutar bioloških sistema. Ističe fundamentalni princip da se informacije o sekvenci kodirane u tri glavne klase biopolimera – [[DNK]] → [[RNK]] → protein — mogu kopirati između ove tri klase samo na određene načine, a ne na druge: konkretno, prijenos informacija između nukleinske kiseline i sas nukleinske kiseline na protein je moguć, ali transfer sas proteina na protein, ili sas proteina nazad na bilo koji tip nukleinske kiseline, nije i ne dešava se prirodno. *[[Centromera]] Specijalizirana sekvenca [[DNK]] unutar [[hromosom]]a koja povezuje par sestrinskih hromatida. Primarna funkcija centromere je da djeluje kao mjesto sklapanja kinetohora, proteinskih kompleksa koji usmjeravaju vezivanje vlakana diobenog vretena za centromeru i olakšavaju segregaciju hromatida tokom ćelijske diobe (mitoze i mejoze). *CHIP ([[klonska hematopoeza neodređenog potencijala]]) Prisustvo somatskih mutacija u hematopoetskim matičnim ćelijama kod osobaaosoba bez krvnog raka koji se može otkriti. Definicija CHIP-a zahtijeva da su mutacije prisutne s varijantnom učestalošću alela od 2% ili višom i da su u genima za koje je opisano da su pogođeni krvnim kancerima. Ovo stanje je češće kod starijih osoba i kod onih koji su bili liječeni od drugih tipova raka. Povezan je s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i krvnog karcinoma. Naziva se i klonska hematopoeza neodređenog potencijala. *Cis-mutacija Cis-mutacija je genetička promjena u segmentu [[DNK]] (poput [[promotor (genetika)|promotora]] ili [[pojačivač (genetika)|pojačivača]]), a [[dominantni gen|dominantana]] je ili u odnosu na [[recesivni gen|recesivnu varijantu]] na istom [[genski lokus|lousu]].Utiče samo na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] na istom lancu DNK. Ove mutacije mijenjaju lokalnu [[regulacija ekspresije gena|regulaciju gena]], bez promjene strukture samog rezultirajućeg proteina. *[[Cisgeneza]] Oznaka proizvoda za kategoriju genetički modificiranih biljaka. Predložene su različite sheme klasifikacije, koje kategoriziraju genetički modifikovane organizme na osnovu prirode unesenih genotipskih promjena, a ne procesa genetičkog inženjerstva. *[[Cis-regulatorni element]] (CRE) / cis-regulatorni modul (CRM) Također cis-regulatorni modul (CRM). Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće [[DNK]] koja regulira transkripciju obližnjih gena (npr. promotor, operater, utišavač ili pojačivač ), obično služeći kao mjesto vezanja za jedan ili više faktora transkripcije. Kontrast je transregulatorni element. *[[Cis-trans izomernost]] Izomernost koja ovisi o položaju na jednom od polulanaca [[DNK]], odnosno [[hromatida]] *[[Cistron]] Dio molekule [[DNK]] ili [[RNK]] koji kodira specifični polipeptid u sintezi proteina; zamjenski terimtermin za gen. *[[Citogenetika]] [[Genetika]] pojava i procesa na ćelijskoj razini; proučava kako [[hromosom]]i utiču i odnose se na ponašanje i funkciju ćelije, posebno tokom mitoze i mejoze. *[[C-vrijednost]] Sveukupna količina ugljika u [[DNK]] haploidnog jedra (npr. gametu) određenog organizma ili vrste, izraženo u broju parova baza ili u jedinicama mase (obično pikogrami ); ili, ekvivalentno, polovinu količine u diploidnim somatskim ćelijama (2C-vrijednost). Za jednostavne diploidne eukariote termin se često koristi naizmjenično sas veličinom [[genom]]a, ali u određenim slučajevima, npr. u hibridnim poliploidima koji potiču od roditelja različitih vrsta (alopoliplodi), C-vrijednost može zapravo predstavljati dva ili više različitih [[genom]]a sadržanih u istom jedru. C-vrijednosti se odnose samo na [[genom]]sku DNK, isključuju vanjedarnu DNK. *[[Citološka mapa]] Mapa koja prikazuje precizna fizička mjesta gena na [[hromosom]]u. *[[Citozin]] Skraćeno slovom (skr. C. ) Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. [[citozin]] formira bazni par sa [[guanin]]om. *[[cpDNK]] Vidi: [[Plastidna DNK]] . ==Č== *[[Čista linija]] Jedinke homozigotnog genotipa za sva promatranaposmatrana svojstva. ==Ć== *[[Ćelijska dioba]] Podjela jedne ćelije na dvije ili više novih kćeri ćelija. Osnovni oblici su [[mitoza]] (somatske ćelije), [[mejoza]] (reproduktivne ćelije) i binarna dioba (uglavnom kod jednoćelijskih organizama). *[[Ćelijski ciklus]] Slijed ćelijskih pojava u procesu diobe, od poćetkapočetka do kraja mitoze. *[[Ćelijsko reprogramiranje]] Pretvaranje ćelije iz jednog tipa ćelije specifičnog za tkivo u drugi. Ovo uključuje dediferencijaciju do pluripotentnog stanja; primjer je pretvaranje somatskih ćelija miša u nediferencirano embrijskoembrionalno stanje, koje se oslanja na transkripcijske faktore Oct4, Sox2, Myc i Klf4. *[[Ćelijski transport]] ==D== *[[Dalton (jedinica)|Dalton]] Jedinica molekulske mase. *[[DarT]] Diverzitet matričnih tehnologija (eng. (engl. Diversity Arrays Technology) je oznaka tehnologije koja se primjenjuje u molekulskoj genetici za razvoj markerskih sekvenci u genotipizaciji i drugim genetičkim analizama.DArT se temelji na hibridizacijama mikronizova (mikromatrica) za detekcujudetekciju prisustva ili nepostojanja pojedinih fragmenata u konstituciji genoma. *[[De novo mutacija]] Spontana mutacija u [[genom]]u pojedinačnog organizma koja je nova za lozu tog organizma, koja se prvi put pojavila u zametnoj ćeliji jednog od roditelja ili u zigotu koji se razvija u organizam; mutacija koja nije bila prisutna u genomu nijednog od roditelja. *[[Degeneracija genetičkog koda]] Izlišnost genetičkog koda, prikazana kao mnoštvo različitih kodona koji specificiraju istu aminokiselinu. Naprimjer, u standardnom genetičkom kodu, aminokiselina serin je specificirana putem šest jedinstvenih kodona (UCA, UCG, UCC, UCU, AGU i AGC). Degeneracija kodona objašnjava postojanje sinonimnih mutacija. *[[Delecija (genetika)|Delecija (Δ)]] Označeno skraćeno simbolom Δ: Tip genetičke promjene koja uključuje odsutnost segmenta [[DNK]]; lom i gubitak hromosomskog segmenta. Može biti mala poput jedne baze ili hromosomskog segmenta, ali može značajno varirati u veličini. *[[Demetilacija DNK]]: Faktor selektivne aktivacije gena tokom procesa diferencijacije. *[[mejoza|Desinapsa]] : Neuspjeh homolognih [[hromosom]]a koji su normalno sinapsirali tokom pahinena da ostanu upareni tokom diplotena. Desinapsa je obično uzrokovana nepravilnim formiranjem hijazme. Kontrast je asinapsa. *[[Dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK]]) DNK je glavni, ali ne jedini genetički materijal: dugačka, polimerna molekula koja se sastoji od gradivnih podjedinica kojikoje se zovu nukleotidi. Svaki nukleotid sastoji se iz po tri komponente: fosforne kiseline, šećera sas pet atoma ugljika (pentoza), zvanog dezoksiriboza i jedne od četiri heterociklične baze: [[adenin]] (A) [[timin]] (T), [[citozin]] (C) i [[guanin]] (G). Sekvenca ovih baza u molekuli [[DNK]] je šifra za biosintezu proteina koji određuje datu osobinu. Sadrži genetičke informacije odgovorne za razvoj i funkcijskiranjefunkcioniranje organizma. DNK se najčešće nalazi u dvolančanom obliku, koji se sastoji od dva komplementarna antiparalelna lanca nukleotida, molekule u kojima je svaka od nukleobaza na svakom pojedinačnom lancu uparena s onima na suprotnom lancu. Ova struktura se obično javlja u obliku dvostruke spirale. Naziva se i [[DNK]]. *[[Dezoksiriboza]], Također (2-dezoksiriboza.) Monosaharidni šećer koji se dobija iz riboze, gubitkom jednog atoma kisika. D-dezoksiriboza, u svom obliku pentoznog prstena, jedna je od primarnih funkcijskalnihfunkcionalnih grupa dezoksiribonukleotida, a time i molekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). *[[centromera|Dicentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Prisustvo dvije centromere umesto normalno jedne. *[[tačkasta mutacija|Diferencirajuća tačka]] ([[tačkasta mutacija]]) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta mutacija. *[[Dihibridno ukrštanje|Dihibrid]] [[Heterozigot]]ni organizam za dva gena, koji kodiraju dva različita svojstva, od kojih svaki ima po dva [[alel]]a. *[[Dihibridno ukrštanje]] Ukrštanje dva heterozigota za dva gena; samooplodnja mendelovske F1 generacije (AaBb x AaBb) *[[mejoza|Dijada]] Vidi: [[Sestrinske hromatide]] *[[mejoza|Dijakineza]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Diploidija]] (diploidna hromosomska garnitura) Sadržaj dva haploidna kompleta hromosoma (po jedan od svakog roditelja): označava se sas 2n i predstavlja ukupan broj [[hromosom]]a u ćelijskom jedru. Ljudska vrsta ima 46 hromosoma, i to 23 od majke, 23 od oca. Parovi hromosoma nazivaju se [[homologni hromosom]]i. Pojava da ćelije ili organizmImajuorganizmi imaju dvije homologne kopije svakog hromosoma. Kontrast je haploidnog i poliploidnog. *[[Diploidni hromosomski broj]] (2n) Svaki [[hromosom]] predstavljen u dvije kopije; dva seta homolognih hromosoma (majčin i očev hromosom). *[[mejoza|Diplonema]] ([[mejoza|diploten]], diplotenski stadij); Također diplotenski stadij Potfaza mejoze I, tokom koje se sinaptonemski kompleks rastavlja i upareni [[homologni hromosom]]i počinju da se međusobno odvajaju, iako ostaju čvrsto vezani na hijazmama gde je došlo do razmjene dijelova homolognih hromatida (krosongover|krosingoverom). *[[Direktno ponavljanje]] Bilo koja dva ili više ponavljanja specifične nukleotidne sekvence koja se javljaju u istoj orijentaciji (tj. u potpuno istom redoslijedu, a ne obrnutimobrnutom) i na istom lancu, bilo razdvojenihrazdvojena interventnim nukleotidima ili ne. Primjer je sekvenca TACCGnnnnnnTACCG, u kojoj se TACCG pojavljuje dva puta, iako je odvojen sa šest nukleotida koji nisu dio ponovljene sekvence. Direktno ponavljanje u kojem su ponavljanja neposredno jedna uz drugu poznatapoznato je kao tandemsko ponavljanje. *[[Disperzivna replikacija]] Replikacija oko replikacijske viljuške čija brzina ovisizavisi od replikatora. Bilo koja molekula ili regija [[DNK]] ili [[RNK]] koja se replicira iz jednog polulanca DNK. *[[Divlji tip]] (WT) Fenotip tipskog oblika vrste kakva se javlja u prirodi; proizvod standardnog "“normalnog"” alela na datom lokusu, za razliku od onog koji proizvodi nestandardni mutantni alel. *[[vezani geni|Djelimična vezanost]] Geni na istom hromosomu između kojih se tokom mejoze događa hromatidna razmjena (krosingover) što uzrokuje nastanak rekombinantnih potomaka *[[DNK]] Vidi: [[dezoksiribonukleinska kiselina]]; DNK (engl. '' Deoxyribonucleic Acid'') – dvostruka uzvojnica koju čine dva polinukleotidna lanca omotana oko zajedničke osi. *[[DNK dupleks]] Vidi: Dvolančanadvolančana DNK. *[[DNK-mikromreža]] Tehnologija visoke propusnosti koja se koristi za mjerenje nivoa ekspresije transkripata [[iRNK]] ili za otkrivanje određenih promjena u nukleotidnoj sekvenci. Sastoji se od niza hiljada mikroskopskih mrlja [[DNK]] oligonukleotida, od kojih svaki sadrži pikomole specifične sekvence [[DNK]]. Ovo može biti kratak dio gena ili drugog DNK elementa koji se koristi kao sonda za hibridizaciju [[cDNK]], [[cRNK]] ili obrasca [[genom]]ske [[DNK]] (koji se naziva meta) pod visokim uvjetima. *[[DNK-otisak prsta]] (fingerprint) *[[DNK profiliranje]] jest proces određivanja karakteristika individualnih [[DNK]]. DNK analiza namijenjena identifikaciji vrste, a ne pojedinca, naziva se DNK barkodiranje. *[[DNK-polimeraza]]: Glavni enzim replikacije [[DNK]]. Bilo koji od klase enzima koji sintetizira molekule DNK iz pojedinačnih dezoksiribonukleotida. [[DNK-polimeraza|DNK-polimeraze]] su neophodne za replikaciju DNK i obično djeluju u parovima, kako bi stvorile identične kopije dva lanca originalne dvolančane molekule. Oni grade dugačke lance DNK dodavanjem nukleotida jedan po jedan na 3'- kraj lanca DNK, obično se oslanjajući na šablon koji daje komplementarni lanac, kako bi vjerno kopirali sekvencu nukleotida. *[[DNK zametne linije]] (konstitutivna DNK) [[DNK]] tkiva koje potiče iz reproduktivnih ćelija (jajne ćelije ili spermatozoida) koje se ugrađuju u [[DNK]] svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija klicinezametne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i konstitutivna DNK. *[[Domaćinski gen]] Svaki konstitutivni gen koji se transkribujetranskribira na relativno konstantnom nivou u mnogim ili svim poznatim uslovima. Proizvodi takvog gena obično služe funkcijama koje su ključne za održavanje organizma. Pretpostavlja da na njihovu ekspresiju ne utiču eksperimentalni uslovi. *[[Domen (biologija)|Domen]] Specifična fizička regija ili sekvenca aminokiselina u proteinu koja je povezana s određenom funkcijom ili odgovarajućim segmentom DNK. *[[Dominantna letalnost]] Prisustvo samo jednog alela u genotipu uzrokuje smrt jedinke. *[[dominantbi gen|Dominantni alel]] Alel koji se eksprimira u fenotipu heterozigota. *[[dominantni gen|Dominantnost alela]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji nadjača ili "maskira" doprinos drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine kaže se da je dominantan. Često dominantni alel kodira funkcionalni protein, dok njegov recesivni pandan ne uspijeva kontrolirati ekspresiju do krajnjeg proizvoda dominantnog alela. Dominacija nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova; moguće je da jedan alel bude istovremeno dominantan nad drugim alelom, recesivan prema trećem i kodominatankodominantan prema četvrtom. Dominantni aleli su često predstavljeni jednim velikim slovom (npr. A, za razliku od recesivnog a). *[[Društvo za funkcijske genomske podatke]] (FGED, ranije MGED) Ranije poznat pod skraćenicom MGED. Organizacija koja radi s drugima "“na razvoju standarda za kvalitet podataka bioloških istraživanja, označavanje i razmjenu"”, kao i softverske alate koji olakšavaju njihovu upotrebu. *[[dsDNK]] Bilo koja molekula DNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna dezoksiribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako je moguće da DNK postoji kao jednostruki lanac, općenito je stabilniji i češći u dvolančanom obliku. U većini slučajeva, komplementarno uparivanje baza uzrokuje da se komplementarni polulanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[dsRNK]] Bilo koja molekula RNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna ribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako se [[RNK]] obično javlja u jednolančanom obliku, također formira i duplekse na isti način kao i DNK; primjer je uparivanje transkripta iRNK sas antisens verzijom istog transkripta, koji efikasno utišava gen sas kojeg je iRNK transkribovanatranskribirana sprečavanjem translacije. Kao i kod dsDNK, uparivanje baza u dsRNK često uzrokuje da se lanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[hromosom|Dugi krak]] (q) U kondenzovanim [[hromosom]]ima gdje pozicioniranje centromere stvara dva segmenta ili "“krake"” nejednake dužine, duži od dva kraka hromatide. Kontrast je kratki krak (p) ). *[[Duplikacija (genetika)|Duplikacija]] Tip mutacije u kojoj se neki gen /genski/[[hromosom]]ski segment (sekvenca DNK) u diploidnom organizmu javlja više od dva puta. *[[Dvostruka heterozigotnost]] ([[epigenetika|epigenetička]] varijanta, epimutacija) Prisustvo dva različita mutirana alela kod dvije odvojene epigenetičke varijacije; nasljedna promjena koja ne utječeutiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička varijanta i epimutacija. *[[Dvostruka spirala]] (heliks) Oblik koji najčešće imaju dvolančane molekule nukleinske kiseline, nalik merdevinama koje su uvijene oko svoje dugačke ose, sa prečkama koje se sastoje od uparenih [[nukleobaza]]. Ova sekundarna struktura je energetski najstabilnija konformacija dvolančanih oblika i DNK i [[RNK]] u najprirodnijim uslovima, koja nastaje kao posljedica primarne strukture fosfodiestarske kičme i slaganja nukleotida vezanih za nju. U B-DNK, najčešćoj varijanti DNK koja se nalazi u prirodi, dvostruka spirala ima desnu zavojnicu sas oko 10 parova baza po punom okretu, a molekulska geometrija rezultira naizmjeničnim uzorkom "“žlijebova"” različitih širina (glavni žlijeb i mali žljeb ) između paralelnih okosnica. *[[Dvostruki hromosom]] Hromosom sastavljen od dviju sestrinskih hromatida (svaka predstavlja jednu molekulu DNK), od S faze do metafaze (ili do metafaze II mejoze). *[[Dvostruki prekid]](DSB) Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u oba lanca dvolančane molekule DNK, posebno kada se dva prekida nastaju na mjestima koja su direktno preko putaprekoputa ili vrlo blizu jedno drugom na komplementarnim lancima. Kontrast: prekid jednog lanca (jednolančani prekid).<ref name="hadzirifat"/> ==E== *[[Egzom]] Čitav skup egzona unutar određenog [[genom]]a, uključujući neprevedene regije (UTR) zrelih iRNK, kao i kodirajuće regije. Sekvenca DNK u zreloj glasničkoj RNK, od kojih neke kodiraju aminokiseline proteina. Većina gena ima više egzona s intronima između njih. Kodirajući dio DNK, '''smisleni dio''' molekule DNK, koji je dio šifre za sintezu proteina. Slaganjem egzona i introna nastaje određeni gen. Egzoni ne postoje kod bakterija – njihova DNK ima kontinuiranu šifru, ali i nema mnogo gena. U procesu prepisivanja genetičke šifre, nekodirajući dijelovi DNK (introni) se izrezuju pa za transkripciju ostaje samo egzonska šifra. *[[Egzonukleaza]] Svaki enzim čija je aktivnost cijepanje fosfodiestarskih veza unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju samo nakon prepoznavanja specifične sekvence (tzv. restrikcijske egzonukleaze). Egzonukleaze prave svoje rezove na 3' ili 5'- kraju sekvence (a ne u sredini, kao endonukleaze). *[[Egzosomski kompleks]] Unutarćelijski multiproteinski kompleks koji služi za razgradnju različitih tipova [[RNK]] molekula. *[[Ekološka genetika]] Grana genetike koja se odnosi na ekologiju i sposobnost ekološkog prilagođavanja prirodnih populacija živih organizama. *[[Ekspresija gena]] Skup procesa u kojima se informacija kodirana u genu koristi u sintezi genskog proizvoda, kao što je protein ili nekodirajuća [[RNK]], ili se na drugi način utiče na jedan ili više fenotipova. Kanonski, prvi korak je transkripcija, koja proizvodi molekulu iRNK koja je komplementarna molekuli DNK u kojoj je gen kodiran. Za gene koji kodiraju proteine, drugi korak je translacija, u kojoj ribosom čita informacijsku RNK, kako bi proizveo protein. Informacije sadržane u sekvenci DNK ne moraju nužno biti transkribovanetranskribirane i prevedene da bi izvršile uticaj na molekulske događaje; šire definicije obuhvataju ogroman niz drugih modela na koje se genetičke informacije mogu eksprimirati. *[[Ekspresivnost (genetika)|Espresivnost]] Za dati genotip povezan s varijabilnim nebinarnim fenotipom, udio pojedinaca s tim genotipom koji pokazuju ili izražavaju fenotip u određenoj mjeri, obično se prikazuje u postocima. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti širok spektar mogućih fenotipova različitih kvaliteta ili stupnjevastepena kod različitih individua. U takvim slučajevima može se reći da i fenotip i genotip pokazuju promjenjivu ekspresivnost. Ekspresivnost pokušava kvantificirati raspon mogućih nivoa fenotipskih varijacija u populaciji osoba koje eksprimiraju fenotip od interesa. Uporedite: penetrabilnostPenetrabilnost. *[[Ekstrahromosomska DNK]] Također (vanjedarna DNK ili [[citoplazmatska DNK]].) Bilo koja DNK koja se ne nalazi u [[hromosom]]ima ili u ćelijskom jedru i stoga nije [[genomska DNK]]. To može uključivati DNK sadržanu u [[plazmid]]ima ili [[organela]]ma kao što su [[mitohondrije]] ili [[hloroplast]]i, ili, u najširem smislu, DNK unesenu [[virus]]nom infekcijom. [[Vanhromosomska DNK]] obično pokazuje značajne strukturne razlike u odnosu na jedarnu DNK u istom organizmu. *[[Element odgovora]] Kratka sekvenca DNK unutar promotorske regije koja je u stanju da veže specifične transkripcijske faktore, kako bi regulirala transkripcija transkripciju specifičnih gena. *[[Emergeneza]] Kvalitet genetičkih osobina koji je rezultat specifične konfiguracije gena u interakciji, a ne samo njihove kombinacije. *[[Endonukleaza]] Svaki [[enzim]] čija je aktivnost cijepanje [[fosfodiestarskih veza]] unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju relativno nespecifično (bez obzira na sekvencu) i one koji se cijepaju samo na vrlo specifičnim sekvencama (tzv. restrikcijske endonukleaze). Kada je potrebno prepoznavanje specifične sekvence, prave rezove u sredini sekvence. Kontrast egzonukleazeje egzonukleaza. *[[Endosimbioza]] *[[Endosimbiotska teorija]] Pretpostavka da su mitohondrije i hloroplasti potomci drevnih jednoćelijskih simbiotskih organizama koji su se naselili u ćelijama drevnih eukariotskih domaćina. *[[Epigenetička varijanta]] (alteracija), epimutacija Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Naziva se i epigenetička alteracija i epimutacija. *[[Epigenetika]] Oblast genetike koja objašnjava mehanizme koji vode promjeni ekspresije gena, a koji se nasljeđuju, reverzibilni su i nisu posljedica promjene DNK-sekvence. Nauka o uticaju elemenata i faktora unutarćelijske sredine na fenotipsku ekspresiju gena. *[[Epimutacija]] (epigenetička promjena / varijanta) Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička promjena i epigenetička varijanta. *[[Episom]] Drugi naziv za plazmid, posebno onaj koji je sposoban da se integriše u hromosom. Kod eukariota, svaka neintegrirana vanhromosomska kružna molekula DNK koja se stabilno održava i replicira u jedru istovremeno sas ostatkom ćelije domaćina. Takve molekule mogu uključivati virusne genome, bakterijske plazmide i aberantne hromosomske fragmente. *[[Epistaza]] Međudjelovanje alela različitih gena kada ekspresija jednog gena sas jednog lokusa u genomu maskira (modificira/inhibira) ekspresiju gena sas drugog mjesta u genomu. Kolektivno djelovanje više gena u interakciji tokom ekspresije gena. OblikKao oblik djelovanja gena, epistaza može biti ili aditivna ili multiplikativna u svojim učincima na specifične fenotipske osobine. *[[Ergosom]] Vidi: [[Ribosom]] *[[Eukarioti]] Organizmi čije ćelije imaju pravo jedro obavijeno jedarnom ovojnicom, a u citoplazmi ćelije nalaze se brojne organele s vlastitom membranom. *[[Euploidija]] Ploidija (ćelije ili organizma) koji imaju abnormalan broj kompletnih setova [[hromosom]]a, možda isključujući [[spolni hromosom|spolne hromosome]]. Razlikuje se od aneuploidije, u kojoj ćelija ili organizam ima abnormalan broj jednog ili više specifičnih pojedinačnih hromosoma. *[[Evolucija]] Promjena nasljednih obilježja bioloških [[populacija]] tokom niza uzastopnih [[generacija]]. U najtradicijskalnijemU najtradicionalnijem smislu, javlja zbog promjena u frekvencijama alela u genskom fondu populacije. ==F== *[[Facijes]] Prepoznatljiva crta lica ili izraz koji je karakterističan za određeno stanje. *[[Fakultativna ekspresija]] [[Transkripcija gena]] samo prema potrebi, za razliku od konstitutivne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira kontinuirano. Gen koji se transkribira po potrebi naziva se fakultativni gen. *[[Fakultativni heterohromatin]] ili spolni hromatin Inaktivirani X-hromosom ili Barrovo tjelešcetjelašce kod ženki sisara *[[Farmakogenetika]] Oblast genetike koja proučava učinak lijekova na genotip/ / fenotip pacijenata. *[[Favizam]]: Tip hemolitske anemije uzrokovan nedostatkom ili smanjenom funkcijom enzima G6PD koji sudjeluje u ćelijskoj odbrani od oksidacijskih procesa. *[[FDR]] (rođak prvog stepena) Roditelj, brat ili sestra ili dijete posmatrane osobe. Također se naziva i rođak prvog stupnja. *[[Fenokopija]] Fenotipsko svojstvo ili bolest koja nalikuje svojstvu izraženom određenim genotipom, ali kod jedinke koja nije nositelj tog genotipa. Naprimjer, rak dojke kod člana porodice s nasljednim sindromom raka dojke/ / jajnika koji ne nosi mutaciju [[BRCA1]] ili [[BRCA]]2 smatrat će se fenokopijom. Takva osoba nema porodičnu mutaciju povezanu s rakom i stoga nema rizik od [[kancer]]a povezan s tom specifičnom mutacijom. *[[fenotup|Fenotipsko zaostajanje]] Kašnjenje u fenotipskoj ekspresija ekspresiji genetičke mutacije zbog vremena potrebnog za ispoljavanje promjena u zahvaćenim biohemijskim putevima. *[[Fenotip]] Kombinacija vidljivih morfoloških, fizioloških i etoloških osobina organizma koje su rezultat ekspresije njegovog genotipa, kao i uticaja faktora sredine i interakcija između njih; skup uočljivih svojstava pojedinoga organizma koji nastaje interakcijom genotipa i okruženja. Svako brojljivobrojivo i/ili opisivo svojstvo osim genetičke informacije. *[[Fetusna eritroblastoza]] Bolest inkompatibilnosti krvi majke i [[fetus]]a. *[[Fiksacija gena]] Proces kojim se jedan alel određenog gena s više različitih alela povećava u učestalosti u datoj populaciji tako da postaje trajno uspostavljen na 100% učestalosti – to jest,tj., jedini alel na tom lokusu unutar [[genski fond|genskog fonda]] populacije. U nedostatku mutacije i prednosti heterozigota, bilo koji dati alel je na kraju predodređen da postane ili trajno fiksiran u odnosu na sve druge varijante ili potpuno izgubljen iz populacije, iako to koliko dugo će to trajati ovisi o pritiskuzavisi od pritiska selekcije i slučajnim fluktuacijamaslučajnih fluktuacija (genetičkog drifta) u frekvencijama alela. *[[Filogenetika]] Filogeneza na osnovu genetičkih pokazatelja. Proučavanje evolucijske historije i odnosa između jedinki ili grupa organizama, kao što su vrste ili populacije, metodima kojimetodama koje procjenjuju uočene nasljedne osobine, uključujući morfološke karakteristike i sekvence DNK. Rezultat takvih analiza poznat je kao filogenetsko stablo. *[[Filogeneza]] Evolucijski razvoj posmatrane grupe/ / populacije organizama. *[[Filogenija]] Nauka o filogenezi. *[[FISH]] Fluorescentnaf hibridizacija ''in situ''. *[[Fitnes]] [[Adaptivna vrijednost]] [[genotip]]a; mjera reproduktivnog uspjeha. Tehnika koja se koristi za identifikaciju specifičnih hromosoma ili [[hromosom]]skih regija putem hibridizacije (pričvršćivanja) fluorescentno obilježenih DNK sondi na denaturiranu hromosomsku DNK. Ispitivanje mikroskopom, pod fluorescentnim osvjetljenjem otkriva obojene hibridizirane signale (a time i prisustvo hromosomskog materijala) ili odsutnost hibridiziranog signala (a time i odsutnost [[hromosom]]skog materijala). Također FISH. *[[Frekvencija alela]] Relativna učestalost s kojom se određeni alel datog gena (za razliku od drugih alela istog gena) javlja na određenom lokusu kod članova populacije; preciznije, to je udio svih hromosoma unutar populacije koji nose određeni alel, izražen kao dio, postotak ili proporcija. Frekvencija alela se razlikuje od učestalosti genotipa, iako su one povezane. *[[Fuzija gena]] Spajanje, bilo prirodnom mutacijom ili rekombinantnim laboratorijskim tehnikama, dva ili više prethodno nezavisnih gena koji kodiraju različite genske proizvode, tako da postaju predmet kontrole istih regulatornih sistema. Rezultirajuća hibridna sekvenca poznata je kao fuzijski gen.<ref name="hadzirifat"/> ==G== *[[Gamet]] Spolna (ženska ili muška) ćelija; skupni naziv za muške i ženske spolne ćelije. *[[gDNK]] Vidi: [[Genomska DNK]]. *[[Gen]] Svaki segment ili skup segmenata molekula nukleinske kiseline koji sadrži informacije potrebne za proizvodnju funkcijskalnogfunkcionalnog [[RNK]] transkripta na kontroliran način. U živim organizmima, geni se često smatraju osnovnim jedinicama naslijeđa i obično su kodirani u DNK. Određeni gen može imati više različitih verzija ili alela, a jedan gen može rezultirati genskim proizvodom koji utječeutiče na mnogo različitih fenotipova. Geni su kodirajuće sekvence. Gen je uputstvo za sitnezu tačno određenog proteina u nekom živom biću, neovisno o tomenezavisno od toga da li je taj protein gradivinigradivni (recimo miozin i/li hemoglobin)), ili ima ulogu katalize neke biohemijske reakcije, ili je svojevrstan oblik glasnika između ćelija. Geni ne sadrže kontinuiranu genetićkugenetičku informaciju, nego se kompletiraju od dijelova zovanihzvanih egzoni (koji su razdvojeni intronima). *[[Generacija]] U bilo kom datom organizmu, jedan reproduktivni ciklus ili faza između dva uzastopna reproduktivna događaja, tj. između reprodukcije pojedinačnog organizma i potomstva te reprodukcije; ili stvarna ili prosječna dužina vremena potrebnog da se završi jedan reproduktivni ciklus, bilo za određenu lozu ili za populaciju ili vrstu u cjelini. U datoj populaciji, one jedinke (često, ali ne nužno kojikoje žive istovremeno) kojikoje su podjednako udaljeniudaljene od datog zajedničkog pretka, na osnovu istog broja reproduktivnih događaja koji su se desili između njih i pretka. *[[Genetička anticipacija]] [[Fenomen]] u kojem znakovi i simptomi nekih genetičkih stanja postaju teži i/ili se pojavljuju u ranijoj dobi kako se poremećaj prenosi s jedne generacije na drugu. Huntingtonova bolest je primjer genetičkog poremećaja u kojem je biološki mehanizam za ovaj fenomen dobro dokumentiran. U drugim slučajevima to može biti posljedica faktora poput pojačanog nadzora ili drugih negenetičkih uzroka. *[[Genetička asocijacija]] Kopojava unutar populacije jednog ili više alela ili genotipova s određenim fenotipom osobina češće nego što se može očekivati samo slučajno; takva statistička korelacija se može koristiti da se zaključi da su aleli ili genotipovi odgovorni za proizvodnju datog fenotipa. *[[Genetička epidemiologija]] Proučavanje uloge koju imaju genetički faktori u određivanju zdravlja i bolesti, posebno kroz interakciju genetičkih faktora sas faktorima okoline, i tipično kako se to opaža kod genetički povezanih pojedinaca, često porodica ili loza, ali i populacija i subpopulacija. *[[Genetička genealogija]] Upotreba genealoškog testiranja DNK u kombinaciji sa tradicijskims tradicionalnim genealoškim metodima za zaključivanje nivoa i tipa genetičkih odnosa između jedinki, pronalaženje predaka i konstruisanje porodičnih stabala, genograma ili drugih genealoških mapa. *[[Genetička heterogenost]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih genetičkih mehanizama koji proizvode iste ili slične fenotipove. Postoje dva tipa genetičke heterogenosti: alelna heterogenost i heterogenost lokusa. [[Alelna heterogenost]] događa se kada različite varijante na jednom genskom lokusu uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. Heterogenost lokusa događa se kada varijante na različitim genskim lokusima uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Genetička osjetljivost]] (podložnost)), genetička i nasljedna predispozicija Povećana šansa ili vjerojatnostvjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Genetička predispozicija ne znači da će osoba razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu uticati na rizik od bolesti jedinke. Također se naziva genetička predispozicija, nasljedna predispozicija i nasljedna predispozicija. *[[Genetička predispozicija]] Povećana šansa ili vjerojatnoćavjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Postojanje genetičke predispozicije ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni činioci također mogu uticati na rizik od bolesti. *[[Genetička raznolikost]] (genetička varijacija) Ponekad se koristi naizmenično sa genetičkom varijacijom. Ukupan broj genetičkih osobina u genetičkom sastavu populacije, vrste ili druge grupe organizama. Često se koristi kao mjera prilagodljivosti grupe promjenjivim okruženjima. Genetička raznolikost je slična genetičkoj varijabilnosti, iako se razlikuje od nje. *[[Genetička regulacijska mreža]] (GRN) Grafikon koji predstavlja regulatornu složenost ekspresije gena. Vrhovi (pikovi) su predstavljeni raznim regulatornim elementima i genskim proizvodima, a ivice (veze) njihovim interakcijama. Ove mrežne strukture također predstavljaju funkcijskalnefunkcionalne odnose aproksimirajući brzinu kojom se geni transkribiraju. *[[Genetička rekombinacija]] Svaki rearanžman ili razmjena genetičkog materijala unutar pojedinačnog organizma ili između jedinki iste ili različite vrste, posebno ono što stvara genetičke varijacije. U najširem smislu, pojam obuhvata raznoliku klasu prirodnih mehanizama pomoću kojih se sekvence nukleinskih kiselina kopiraju ili fizički prenose u različita genetička okruženja, uključujući homolognu rekombinaciju tokom mejoze ili mitoze ili kao normalan dio popravke DNK; horizontalni događaji prijenosa gena kao što su bakterijska konjugacija, virusna transdukcija ili transformacija; ili greške u replikaciji DNK ili diobi ćelije. Vještačka rekombinacija je centralna za mnoge tehnike genetičkog inženjerstva koje proizvode rekombinantnu DNK. *[[Genetička distanca]] (udaljenost) Mjera genetičke divergencije između vrsta, populacija unutar vrste ili jedinki, koja se posebno koristi u filogenetici za izražavanje ili vremena proteklog od postojanja zajedničkog pretka ili stepena diferencijacije u sekvencama DNK koje sadrže [[genom]]e svake populacije ili pojedinacpojedinca. *[[Genetička varijabilnost]] Ponekad se koristi naizmenično sa terminom (genetička varijacija.) Formiranje ili prisustvo jedinki koje se razlikuju po genotipu unutar populacije ili druge grupe organizama, za razliku od jedinki sas razlikama uzrokovanim okolišem, koje izazivaju samo privremene, nenasljedne promjene fenotipa. Izuzimajući druga ograničenja, populacija sas visokom genetičkom varijabilnosti ima veći potencijal za uspješnu adaptaciju na promjenjive uvjete okoline od populacije sas niskom genetičkom varijabilnošću. GenetićkaGenetička varijabilnost je slična, iako se razlikuje od genetičke raznolikosti. *[[Genetička varijacija]] Ponekad se koristi naizmjenično s genetičkom raznolikošću i genetičkom varijabilnosti. Genetičke razlike unutar i između populacija, vrsta ili drugih grupa organizama. Često se vizualizira kao raznolikost različitih alela u genskim fondovima različitih populacija. *[[Genetički drift]] (alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta) Također alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta, obično se Obično se javlja kada u formiranju genskog fonda naredne generacije ne učestvuje kompletna populacija nego samo njen manji ili večiveći dio. Promjena učestalosti s kojom se postojeći alel javlja u populaciji zbog nasumične varijacije u distribuciji alela iz jedne generacije u drugu. Genetički drift se često tumači kao posljedica slučajnosti u pojavi da li će dati alel postati više ili manje uobičajen sa svakom generacijom, bez obzira na uticaj prirodnog odabiranja. Takva slučajnost može uzrokovati da određeni aleli, čak i inače povoljni, potpuno nestanu iz genskog fonda, čime se smanjuju genetičke varijacije, ili može uzrokovati da u početku rijetki aleli, čak i neutralni ili štetni, postanu mnogo češći ili čak fiksirani. *[[Genetički kod]] Skup pravila po kojima se informacije kodirane unutar nukleinskih kiselina prevode u proteine u ribosomima živih ćelija. Ova pravila definiraju kako sekvence nukleotidnih tripleta koje se nazivaju kodoni određuju koja će aminokiselina biti sljedeća tokom sinteze proteina. Ogromna većina živih organizama ima isti genetički kod (koji se ponekad naziva i "“standardni"” genetički kod), ali postoje i varijantni kodovi. *[[Genetički marker]] Specifičan, lako prepoznatljiv i obično vrlo polimorfan dio gena ili druge DNK sekvenca sekvence s poznatom lokacijom na [[hromosom]]u koja se može koristiti za identifikaciju jedinki ili vrste kojekoji ga posjeduju. Sekvenca DNK s poznatim fizičkim položajem na [[hromosom]]u. [[Genetički marker]]i i geni koji su blizu jedan drugome na hromosomu imaju tendenciju da se nasljeđuju zajedno. Razlikuju se individualno do te mjere da se mogu koristiti za pronalaženje obližnjeg gena koji uzrokuje određenu bolest ili osobinu unutar porodica. Primjeri genetičkih markera su jednonukleotidni polimorfizammpolimorfizam (SNP), polimorfizmi dužine restrikcijskih fragmenata (RFLP), varijabilni broj tandemskih ponavljanja (VNTR), mikrosateliti i varijante broja kopija (CNV). Genetički markeri mogu, ali i ne moraju imati poznatu funkciju.] *[[Genetički modificirani organizam]] (GMO) Svaki organizam čiji je genetički materijal izmijenjen tehnikama genetičkog inženjerstva, posebno na način koji se ne javlja prirodno parenjem ili prirodnom genetičkom rekombinacijom. *[[Genetički poremećaj]] Nasljedno odstupanje od uobičajenog („(“normalnog“”) genotipa ili fenotipa).. *[[Genetičko autostopiranje]] Također (efekt stopiranja.) Tip povezane selekcije kojom pozitivna selekcija alela koji je podvrgnut selektivnom pritisku uzrokuje da aleli za različite gene na obližnjim lokusima također mijenjaju frekvenciju, omogućavajući im da "“stopiraju"” do fiksacije zajedno s pozitivno odabranim alelom. Ako je selekcija na prvom lokusu dovoljno jaka, neutralni ili čak blago štetni aleli unutar iste grupe veza mogu biti podvrgnuti istoj pozitivnoj selekciji jer je fizička udaljenost između obližnjih lokusa dovoljno mala da je malo vjerovatno da će se dogoditi rekombinacijski događaj između njih. *[[Genetičko inženjerstvo]] Obuhvata sve metode manipulacije genetičkim materijalom jednog organizma u kojima se neki dio [[genom]]a uklanja, ubacuje ili zamjenjuje (gen, [[hromosom]], hromosomska garnitura). Također genetička modifikacija ili genetička manipulacija. Direktna, namjenska manipulacija genetičkim materijalom organizma korištenjem bilo koje od raznih biotehnoloških metoda, uključujući umetanje ili uklanjanje gena, prijenos gena unutar i između vrsta, mutaciju postojećih sekvenci i izgradnju novih sekvenci korištenjem umjetnih sinteza gena. GenetičkiGenetičko inženjerstvo obuhvata širok skup tehnologija pomoću kojih se genetički sastav pojedinačnih ćelija, tkiva ili čitavih organizama može mijenjati u različite svrhe, obično kako bi se proučavale funkcije i ekspresija pojedinačnih gena, kako bi se proizveli hormoni, vakcine i druge droge i stvaranje genetički modificiranih organizama za upotrebu u istraživanju i poljoprivredi. *[[Genetičko savjetovanje]] Komunikacijski proces koji nastoji pomoći pogođenim ili rizičnim pojedincima i porodicama u razumijevanju prirodne povijesti, rizika od bolesti i načina prijenosa genetičkog poremećaja;. Treba olakšati informirani pristanak za genetičko testiranje kada je to prikladno;, raspravljati o mogućnostima upravljanja rizikom i planiranja porodice; te osigurati ili uputiti pojedince na psihosocijalnu podršku prema potrebi. Genetičko savjetovanje integrira genetičko testiranje, genetičku genealogiju i genetičku epidemiologiju. *[[Genetičko testiranje]] Također, DNK testiranje ili, genetički skrining. Široka klasa različitih procedura koje se koriste za identifikaciju osobina pojedinih hromosoma, gena ili osobnihličnih proteina, kako bi se utvrdilo porijeklo ili dijagnosticirala ranjivost na nasljedne bolesti ili otkriliotkrile mutantne alele povezane s povećanim rizikom od razvoja genetičkih poremećaja. Genetičko testiranje se široko koristi u medicini, poljoprivredi i biološkim istraživanjima. Proces testiranja pojedinaca u određenoj populaciji kako bi se identificirali oni koji imaju povećani rizik od pojave ili razvoja određenog genetičkog poremećaja ili nositelja genetičke varijante za određeni poremećaj. *[[Genetika]] Oblast biologije koja proučava gene, genetičke varijacije i procese naslijeđivanjanasljeđivanja u živim organizmima. *[[Genodermatoza]] Nasljedni sindrom koji uključuje dermatološki (kožni) fenotip. *[[Genom]] Obuhvata cjelokupnu nasljednu supstancu nekog organizma: jedarnu DNK, kodirajuće i nekodirajuće regije i genetički materijal mitohondrija i hloroplasta. Čitav komplet genetičkog materijala sadržan u hromosomima organizma, organele ili virusa. Termin se također koristi za označavanje kolektivnog skupa genskih lokusa koje dijeli svaki član populacije ili vrste, bez obzira na različite alele koji mogu biti prisutni na tim lokusima kod različitih jedinki. *[[Genomika]] Interdisciplinarno polje koje proučava strukturu, funkciju, evoluciju, mapiranje i uređivanje cijelih genoma, za razliku od pojedinačnih gena. Genomika okoliša, ekogenomika i genomika zajednice Proučavanje genetičkog materijala dobivenog direktno iz uzoraka okoliša, za razliku od organizama uzgajanih u laboratorijskim kulturama. *[[Genomska DNK]] (gDNK)), [[hromosomska DNK]] Također hromosomska DNK. DNK sadržana u hromosomima, za razliku od vanhromosomske DNK sadržane u zasebnim strukturama kao što su plazmidi ili organele kao što su mitohondrije ili hloroplasti. *[[genom|Genomski ispis]] koji rezultira inaktivacijom alela ovisno o tomezavisno od toga od kojeg je roditelja naslijeđen. Može imati kliničku važnost jer može utjecatiuticati na ekspresiju genske mutacije (tj. fenotipa) u potomstvu oboljelog roditelja, ovisno o tomezavisno od toga koji roditelj prenosi mutaciju. *[[Genomsko utiskivanje]] (imprinting) [[epigenetika|Epigenetički fenomen]] koji uzrokuje ekspresiju gena na način koji ovisi o određenom roditeljuzavisi od određenog roditelja od kojeg je gen naslijeđen. Javlja se kada se epigenetički znakovi kao što su DNK ili metilacija histona uspostave ili "“utisnu" (uštapmaju” (uštampaju) u zametne ćelije roditeljskog organizma i zatim se održavaju kroz ćelijske diobe u somatskim ćelijama potomstva organizma; kao rezultat, gen u potomstvu koji je naslijeđen od oca može biti izražen drugačije od druge kopije istog gena koja je naslijeđena od majke. *[[Genotip]] Cjelokupni komplement alela prisutan u genomu određene individue, što, u međudejstvu sameđudjelovanju s okolinskim faktorima i interakcijiinterakcijom gena dovodi do njenog fenotipa. Na najširoj razini, genotip uključuje cjelokupnu genetičku konstituciju pojedinca. Često se primjenjuje uže na skup alela prisutnih na jednom ili više specifičnih lokusa. *[[Genotip]]izacija Proces utvrđivanja razlika u genotipu pojedinca ispitivanjem sekvenci DNK u genomu, pomoću biotestova i poređenjem sa sekvencama druge osobe ili referentnom sekvencom. Laboratorijski proces u kojem se DNK zametne linije analizira na specifične nukleotide ili baze kako bi se utvrdilo jesu li prisutne određene varijante. Genotipizacija se razlikuje od sekvenciranja, u kojem se procjenjuju svi nukleotidi koji čine određenu duljinu DNK (npr. unutar gena, egzoma ili genoma). * [[Genotoksičnost]] Sposobnost određenih hemijskih i/ili fizičkih i bioloških agenasa da prouzrokuju oštećenje genetičkog materijala u živoj ćeliji (npr. kroz jednolančane ili dvolančane prekide, umrežavanje ili tačkaste mutacije), što može, ali ne mora da dovede do trajne mutacije. Iako su svi mutageni genotoksični, nisu svi genotoksični spojevi mutageni. *[[Genska doza]] Broj kopija određenog gena prisutnih u genomu. Doziranje gena direktno utiče na količinu genskog proizvoda koji ćelija može ekspromirati, iako su se razvile različite kontrole koje strogo regulišu ekspresija gena. Promjene u doziranju gena uzrokovane mutacijama, uključuju varijacije u broju kopija *[[Genska ravnoteža]] Mehanizam određivanja spola koji zavisi od omjera broja X-hromosoma (X) i broja skupova autosoma (A). Mužjaci se razvijaju kada je omjer X/A 0,5 ili manji, ženke kada je 1,0 ili više, a interseks se razvija kada je između 0,5 i 1,0. *[[Genska terapija]] Umetanje funkcionalnog ili divljeg tipa gena ili dijela gena u organizam (posebno pacijenta) s namjerom ispravljanja genetičkog defekta, bilo direktnom zamjenom defektnog gena ili suplementacijom drugom, funkcijskalnomfunkcionalnom verzijom. *[[Genski fond]] Zbir svih različitih alela koje dijele pripadnici jedne populacije. *[[Genski lokus]] Specifičan, fiksni položaj na [[hromosom]]u gdje se nalazi određeni gen ili genetički marker. *[[protein|Genski proizvod]] Bilo koji biohemijski materijal koji je rezultat ekspresije gena, koji se najčešće tumači kao funkcionalni transkriptom [[iRNK]], proizveden transkripcijom gena ili potpuno izgrađeni protein proizveden primarnim transkriptom, iako nekodirajuće, molekule RNK kao što su transferne [[RNK]] mogu također se smatraju genskim proizvodima. Mjerenje količine datog genskog proizvoda koji se može otkriti u ćeliji ili tkivu ponekad se koristi da se zaključi koliko je odgovarajući gen aktivan. *[[klicni list|Germ-ćelija]] (zametna ćelija) Svaka biološka ćelija koja stvara spolne ćelije organizma koji se seksualno razmnožava. Spolne ćelije su međugeneracijske veze za genetički materijal koji će se na kraju prenijeti na potomke organizma i obično se razlikuju od somatskih ćelija, koje su potpuno odvojene od zametne linije. *[[klicni list|Germ linija]] (zametna linija) Također: Zametna linija U višećelijskim organizmima, populacija ćelija koje su sposobne da prenesu svoj genetički materijal na potomstvo organizma i stoga se (barem teorijski) razlikuju od somatskih ćelija, koje ne mogu prenijeti svoj genetički materijal. Ćelije zametne linije nazivaju se zametne ćelije. Linija zametnih ćelija, koja se proteže kroz mnoge generacije, sadrži genetički materijal koji je na jedinku prenijet od njegovih predaka. *[[Glasnička RNK]] Vidi: [[Informacijska RNK]]. *[[TATA-kutija|Goldberg-Hognessova kutija]] Vidi: [[TATA-kutija]]. *[[G-pruganje]] Također (Giemsa pruganje ili G-bendiranje) Tehnika koja se koristi u citogenetici za proizvodnju vidljivog kariotipa, bojenjem kondenziranih hromosoma Giemsa bojom. Bojenje proizvodi dosljedne i prepoznatljive uzorke tamnih i svijetlih "“traka"” u regijama hromatina, što omogućava da se specifični [[hromosom]]i lako razlikuju. [[gram pozitivna bakterija|Gram pozitivnost]] i [[gram negativna bakterija|Gram negativnost]] Prijemčivost/neprijemčivost [[mikroorganizam]]a (([[bakterija]]) ma Giemsa bojenje *[[Guanin]] Skraćeno slovom (skr. G.) Jedna od četiri glavne nukleobaze prisutne u DNK i [[RNK]]. [[Guanin]] formira bazni par sas [[citozin]]om. *[[Gubitak heterozigotnosti]] (LOH) Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerojatnijevjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i LOH. *[[GWAS]] GWAS (studija povezanosti cijelog genoma) GWAS (genome-wide associatijskassociation study) je način na koji se identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Oval metod ispituje cijeli genom radi genetičkih polimorfizama, obično polimorfizama jednog nukleotida ([[SNP]]), koji se češće javljaju u slučajevima (ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje) nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine). Naziva se i studija povezanosti cijelog genoma.<ref name="hadzirifat"/> ==H== *[[Haplodiploidija]] Sistem određivanja spola u kojem je spol pojedinog organizma određen brojem hromosoma koje posjeduje: potomci koji se razvijaju iz oplođenih jaja su diploidni i ženski, dok su potomci koji se razvijaju iz neoplođenih jaja haploidni i muški, sas polovinom [[hromosom]]a koliko i žena. Haplodiploidija je zajednička za sve pripadnike reda insekata Hymenoptera i nekoliko drugih taksona insekata. *[[Haplogrupa]] Skupina sličnih haplotipova koji imaju zajedničkog pretka s istom [[SNP]] mutacijom. Pošto se sastoji od sličnih haplotipova, omogućava predviđanje haplogrupa prema haplotipovima. Haplogrupa se određuje i utvrđuje SNP testom. *[[Haploid]] (ćelije ili organizma) Imaju jednu kopiju svakog hromosoma, pri čemu svaka kopija nije dio para. Kontrast diploidnog i poliploidnog. Označava se stenografskim brojem n. *[[[Haploidna garnitura]] Jednostruka [[hromosomska garnitura]] označava se simbolom <big>''n''</big>. Kada se spolne ćelije – jajna ćelija i sprematozoidspermatozoid spoje, novonastala – prva ćelija novog živog bića imaćeimat će diploidan broj hromosoma. *[[Haploidni broj hromosoma]] čovjeka iznosi 23. *[[Haploinsuficijencija]] Model dominantnog djelovanja gena u diploidnim organizmima, u kojem je jedna kopija alel a alela divljeg tipa na lokusu u heterozigotnoj kombinaciji sas varijantnim alelom nije dovoljandovoljna za proizvodnju fenotipa divljeg tipa. Haploinsuficijencija može nastati zbog de novo ili naslijeđene mutacije gubitka funkcije u varijantnom alelu, tako da proizvodi malo ili nimalo genskog proizvoda (često protein). Situacija koja se događa kada je jedna kopija gena inaktivirana ili izbrisana, a preostala funkcijskalnafunkcionalna kopija gena nije primjerena za proizvodnju potrebnog genskog proizvoda za očuvanje normalne funkcije. *[[Haplotip]] Sažeti termin za haploidni genotip. To je skup specifičnih alela (pojedinačnih DNK sekvenci) u klasteru usko povezanih gena na istom hromosomu, koji se nasljeđuju zajedno. Jednostavnije rečeno, haplotip je grupa takvih gena koje potomstvo nasljeđuje od jednog roditelja. Skup usko povezanih genetičkih markera prisutnih na jednom [[hromosom]]u koji se nasljeđuju zajedno. *[[Hardy-Weinbergov zakon]] U velikoj populaciji u kojoj dolazi do slučajnog parenja, frekvencije gena i genotipova su stalne. *[[Helikaza]] Bilo koji iz klase motornih proteina zavisnih od ATP -a koji se kreću u smjeru duž DNK kičmu kičme i katalizuju razdvajanje dva[[komplementa RNK lanca dvostruke spirale, dozvoljavajući da se odvijajuodvija veliki broj vitalnih procesa, npr. transkripcija, replikacija i popravka. Enzim koji odmotava lance dvolančane uzvojnice. *[[Hemizigot]] U diploidnom organizmu, koji ima samo jedan alel na datom [[genski lokus|geneskom lokusu]] (gdje bi ih obično bilo dva). Hemizigotnost se može uočiti kada je samo jedna kopija [[hromosom]]a prisutna u normalno diploidnoj ćeliji ili organizmu, ili kada je obrisan segment [[hromosom]]a koji sadrži jednu kopiju alela, ili kada je gen lociran na [[spolni hromosomheterogamet]]nom spolu (u kojem polnispolni hromosomi ne postoje u parovima koji se podudaraju); naprimjer, kod muškaraca s normalnim hromosomima, za gotovo sve X-vezane gene se kaže da su hemizigoti jer postoji samo jedan X hromosom i nekoliko istih gena postoji na Y hromosomu. Muški spol koji samo na X-hromosomu nosi alel za spolno- vezano svojstvo i koji se uvijek eksprimira u [[fenotip]]u. *[[Hemiziogot]]nost Pojava samo jednog člana hromosomskog para ili segmenta hromosoma umjesto uobičajena dva. Hemizigotnost se često koristi za opisivanje X-vezanih gena kod muškaraca koji imaju samo jedan hromosom X. Ovaj se termin ponekad koristi u genetici somatskih ćelija gdje su ćelijske linije raka često hemizigotne za određene alele ili hromosomske regije. *[[Heritabilnost]] Također i (nasljedivost) Pohranjivanje, prijenos i izražavanje molekulskih informacija u biološkim organizmima, što se manifestira prenošenjem fenotipskih osobine sa osobina s roditelja na potomstvo, bilo kroz seksualnu ili aseksualnu reprodukciju. Za ćelije ili organizmiorganizme potomaka se kaže da nasljeđuju genetičke informacije svojih roditelja. *[[nasljeđivanje|Sposobnost nasljeđivanja]]: [[Statistika]] koja se koristi u [[kvantitativna genetika|kvantitativnoj genetici]]. koja procjenjuje proporciju varijacije unutar date [[fenotip]]ske osobine koja je posljedica genetičke varijacije između pojedinaca u određenoj populaciji. Nasljednost se procjenjuje poređenjem individualnih fenotipova blisko srodnih jedinki u populaciji. Udio varijacija u populacijskom svojstvu koji se može pripisati naslijeđenim genetičkim čniocimačiniocima. Procjene nasljednosti kreću se od 0 do 1 i često se izražavaju kao postotak. Broj blizak 1 može biti pokazatelj visoko nasljedne osobine unutar populacije. Ne smije se koristiti za procjenu rizika na individualnoj osnovi. *[[Heterodupleksna analiza]] Metod otkrivanja razlika u sekvencama između normalne DNK i DNK koja se testira. Obično se koristi kao metodmetoda za otkrivanje potencijalnih mutacija u genu. *[[Heterogametnost]] Stanje organizma koji stvara dva tipa gameta s obzirom na spolne hromosome (XY). Heterogenost logaritama odds skora (HLOD rezultat) Statistička procjena jesu li dva genetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerojatnovjerovatno nasljeđuju zajedno. Logaritam heterogenosti rezultata izgleda izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Naziva se i HLOD rezultat. *[[Heterogenost lokusa]] Prisustvo varijanti na različitim lokusima gena koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Heterohromatin]] Kondenzirane regije hromatina koje najčešće nisu transkripcijski aktivne; mogu biti konstitutivne i fakultativne. *[[Heterohromosom]] Vidi: [[Alosom]] *[[Heterologna ekspresija]] Ekspresija stranog gena ili bilo koje druge strane sekvence DNK unutar organizma domaćina koji prirodno ne sadrži isti gen. Insercija stranih transgena u heterologne domaćine pomoću rekombinantnog vektori je uobičajeni biotehnološki metod vektora uobičajena je biotehnološka metoda za proučavanje strukture i funkcije gena. *[[Heteroplazmija]] Pojava kada je u citoplazmi više tipova hloroplasta ili mitohondrija. Heteroza, hibridna snaga i poboljšanje autbredinga Također hibridna snaga i poboljšanje autbredinga. Poboljšana ili povećana funkcija kvantiteta ili kvaliteta bilo koje biološke osobine u hibridu potomstvo potomstva, s obzirom na istu osobinu kod njegovih genetički različitih roditelja. Ako je bilo koja ili više osobina roditelja značajno poboljšana u potomstvu kao rezultat miješanja genetičkih doprinosa roditelja, potomstvo je heterotično. *[[Heterozigot]] U diploidnom organizmu, genotip koji ima dva različita alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, heterozigotni genotipovi su predstavljeni parom nepodudarnih slova ili simbola, često velikim slovom (kojikoje označava dominantni alel) i malim slovom (koje označava recesivni [[alel]]), kao što su Aa ili Bb itd. Kontrast je homozigot. *[[heterozigot|Heterozigotni genotip]] Prisustvo dva različita alela na određenom genskom lokusu. Heterozigotni genotip može uključivati jedan normalni i jedan mutirani alel ili dva različita mutirana alela (složeni heterozigot). *[[Hibrid]] Jedinka nastala križanjem genetički različitih roditelja iste vrste; npr. mendelovski F1-potomci graška dominantnog fenotipa nastali križanjem dominantnog homozigota i recesivnog homozigota ili potomak nastao križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama. Potomstvo koje nastaje spajanjem kvaliteta dvaju organizama različitih rodova, [[vrsta]], [[rasa]], [[sorta (botanika)|sorti]] ili varijeteta putem seksualnog razmnožavanja. Hibridi se mogu pojaviti prirodno ili umjetno, kao u toku selektivnog uzgoja domaćih životinja i biljaka. Reproduktivne barijere obično sprečavaju hibridizaciju između udaljenih organizama ili barem osiguravaju da hibridno potomstvo bude sterilno, ali plodni hibridi mogu dovesti do specijacije. *[[Hibridizacija]] Proces kojim se hibridni organizam proizvodi od dva organizma različitih rodova, vrsta, [[rasa{{ ili varijeteta. Proces kojim se jednolančani DNK ili [[RNK]] preparat dodaje na površinu sekvence, u rastvoru, i potencijalno pretvara u komplementarnu sonda sondu. U odnosu na test ekspresije gena, hibridizacija se odnosi na korak u eksperimentalnoj paradigmi, dok se u molekulskoj biologiji ili genetici termin odnosi na hemijski proces. *[[himera|Himerizam]] Prisustvo dvedvije ili više populacija ćelija sas različitim genotipovima u pojedinačnom organizmu, poznatom kao himera, koja se razvila fuzijom ćelija koje potiču iz odvojenih zigota. Svaka populacija ćelija zadržava svoj genom, tako da je organizam kao cjelina mješavina genetički neidentičnih tkiva. Genetički himerizam može biti naslijeđen (npr. fuzijom više embrija tokom trudnoće) ili stečen nakon rođenja (npr. alogenom transplantacijom ćelija, tkiva ili organa od genetički neidentičnog donora). Kod biljaka može biti rezultat kalemljenja ili grešaka u diobi ćelija. Sličan je mozaicizmu, ali se razlikuje od njega. *[[mutacija|Hipermorf]] Mutirani alel sas povećanom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni ([[divlji tip]]). *[[Hipomelanoza]] Nedostatak melanina. *[[Hipomorf]] Mutirani alel sa smasnjenomsmanjenom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[Histon]] Dio klase posebnih proteina u [[hromosom]]ima oko kojih se omotava molekula DNK. Bilo koji iz klase visoko alkalnih proteina odgovornih za pakovanje jedarne DNK u strukturne jedinice koje se nazivaju nukleosomi u eukariotskim ćelijama. Histoni su glavne proteinske komponente hromatina, gdje se povezuju u komplekse koji djeluju kao "kalemovi"“kalemi” oko kojih se vijuga linearna molekula DNK. Imaju glavnu ulogu u regulaciji i ekspresiji gena. *[[HLOD-rezultat]] ([[logaritam]] heterogenosti rezultata pojavljivanja) Statistička procjena dajesu li su dva genska lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerovatno nasljeđuju zajedno. HLOD rezultat izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Također se naziva logaritam heterogenosti rezultata pojavljivanja. *[[Hloroplastna DNK]] (cpDNK) Cirkularna molekula DNK u hloroplastima, nezavisna od jedarne, endosimbiotskog porijekla. *[[Holandrični gen]]o Geni na [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. *[[hromosom|Holocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Bez jedne centromere, već više mjesta za sklapanje kinetohora raspoređenih duž cijele dužine [[hromosom]]a. Tokom diobe ćelije, hromatide holocentričnih hromosoma se paralelno pomiču i ne formiraju klasične strukture u obliku slova V, tipske za monocentrične [[hromosom]]e. *[[Homogametnost]] Organizam koji stvara jedan tip gameta s obzirom na [[spolni hromosom|spolne hromosome]] (XX)). *[[Homologna rekombinacija]] Tip genetičke rekombinacije u kojoj se nukleotidne sekvence razmjenjuju između dvije slične ili identične (“homologne") molekule DNK, posebno one koja se događa između homolognih hromosoma. Termin se može odnositi na rekombinaciju koja se javlja kao dio bilo kojeg od brojnih različitih ćelijskih procesa, najčešće popravke DNK ili hromosomskog ukrštanja tokom mejoze kod eukariota i [[horizontalni prenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] kod prokariota. Kontrastna nehomologna rekombinacija. *[[Homologni hromosom]], homolozi Također homolozi. Skup od dva podudarna hromosoma, jednog majčinskog i jednog očinskog, koji se uparuju jedan s drugim unutar jedra tokom mejoze. Imaju iste gene na istim lokusima, ali mogu imati različite alele. *[[Homoplazmija]] Pojava kada u citoplazmi nalazimo samo jedan tip [[hloroplast]]a ili [[mitohondrija]]. *[[Homozigot]] U diploidnom organizmu, organizam koji ima dva identična alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, homozigotni genotipovi su predstavljeni parom odgovarajućih slova ili simbola, kao što su AA ili aa. Kontrast je heterozigot. *[[homozigot|Homozigotni genotip]] Jedinka koja nosi dva identična alela (AA ili aa). Prisustvo dva identična alela na određenom lokusu gena. Homozigotni genotip može uključivati dva normalna alela ili dva alela koji imaju istu varijantu. *[[Horizontalni transfer gena]] (HGT) HGT ili lateralni prijenos gena (LGT) je kretanje genetičkog materijala između jednoćelijskih i/ili višećelijskih organizama osim ("(“vertikalnim")”) prijenosom DNK, od roditelja do potomstva ([[razmnožavanje]]). HGT je važan faktor u evoluciji mnogih organizama. Horizontalni prijenos gena je i izmjena genetičkog materijala između dvije homologne molekule DNK dviju različitih ćelija (jedinki) iste generacije. *[[Hromatida]] Jedna kopija novokopiranog [[hromosom]]a, koji je centromerom spojen sas originalnim hromosomom. *[[Hromatidna razmjena]] Razmjena dijelova nesestrinskih hromatida homolognih hromosoma u profazi I mejoze. *[[Hromatin]] [[hromosom]]ski dio jedra sas pojačanom prijemčivošću za boje koje se koriste za bojenje preparata za mikroskopiranje. :Kompleks DNK i proteina tzv. nukleoprotein; može biti euhromatin iIiili heterohromatin Kompleks DNK, [[RNK]] i proteina koji se nalazi u eukariotskim ćelijama, koji je primarna supstanca koja se sastoji od hromosoma. Hromatin funkcioirafunkcionira kao sredstvo za pakiranje vrlo dugih molekula DNK u visoko organizirane i gusto zbijene oblike, što sprečava zapetljavanje niti, jača DNK tokom ćelijske diobe, pomaže u sprečavanju oštećenja DNK i ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije gena i DNK replikacija. *[[Hromosom]] Jedarna supramolekulska struktura, vidljiva tek u ćelijama koje se dijele. Tada se hromosomi kondenziraju i dobiju jasnije konture. Prije diobe liče na tanke niti sklupčane u jedru. Sastoje se iz DNK i specifičnih proteina, [[histon]]a, koji služe kao prstenovi oko kojih se obmotavaomotava DNK. Oblik i debljina [[hromosom]]a ovise o tomezavise od toga koliko je čvrsto DNK obmotanaomotana oko proteina. Ako je obmotanaomotana jako, onda se hromosomi bolje vide i to se dešava nešto prije same diobe ćelije. Na hromosomu se mogu uočiti njegobvinjegovi kraci (kratki – p i dugi – q) krajevi ([[telomere]]), primarna RNK ([[centromere]]) i sekundarna RNK (drške satelita) suženja. [[Hromosom]]i se mogu smatrati svojevrsnim tipom molekulskog “paketa" za DNK unutar ćelijskog jedra. Kod većine eukariota, sastoje se od dugih lanaca DNK umotanih s proteinima koji se vežu za niti i kondenziraju, kako bi spriječili da postanu neupravljivo zapetljani. Najlakše se razlikuju i proučavaju u njihovim potpuno kondenziranim oblicima, koji se javljaju samo tokom ćelijske diobe. Neki jednostavni organizmi imaju samo jedan hromosom od kružne DNK, dok većina eukariota ima više hromosoma sastavljenih od linearne DNK. Sastoji se od proteina i DNK organiziranih u gene. Svaka ljudska ćelija normalno sadrži 23 para [[hromosom]]a. *[[Hromosomska duplikacija]] Dvostrukost cijelog hromosoma ili njegovih određeni hsegmenataodređenih segmenata. *[[Hromosomska nestabilnost]] Genomska neravnoteža koja se javlja kada ćelija ima abnormalan broj hromosoma. Može biti uzrokovana neočekivanim hromosomskim križanjem ili prisutnošću malih, vanhromosomskih dijelova DNK.<ref name="hadzirifat"/> ==I== *[[Idiohromosom]] Vidi: [[Alosom]]. *[[Inbred linija]] Bilo koja loza određene vrste u kojoj su jedinke gotovo ili potpuno genetički identične jedna drugoj zbog duge historije ponovljenih inbridinga, bilo prirodnim ili vještačkim putem. Linije se obično smatraju ukrštanimukrštenim nakon najmanje 20 generacija inbridinga (npr. samooplodnjom ili parenjem u srodstvu), kada su gotovo svi lokusi u genomu homozigotni i sve jedinke se stoga mogu tretirati kao klonovi (uprkos činjenici da se još uvijek proizvode spolnom reprodukcijom). *[[Inbriding]] Također ukrštanje u srodstvu [[Spolno razmnožavanje]] između [[rasa]] ili jedinki koje su genetički blisko povezane. Inbriding rezultira [[homozigot|homosigotnošću]], što može povećati i vjerovatnoću da će potomstvo biti pogođeno štetnim recesivnim osobinama i vjerovatnoću fiksiranja korisnih osobina unutar reproduktivnog dijela populacije. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati ukrštanjem, a za potomstvo se kaže da je inbredno. Kontrast je autbriding. *[[Incidencija]] Učestalost nove pojave genetičkog poremećaja (ili šire bilo kojeg genetičkog stanja ili osobine, štetnog ili drugog) među članovima određene populacije i u određenom vremenskom periodu. *[[Indel]] Termin koji se odnosi na inserciju ili deleciju jedne ili više baza u sekvenci [[nukleinske kiseline]]. *[[Inducibilni gen]] Gen čija [[ekspresija gena|ekspresija]] ili reaguje na promjenu okoline ili ovisi o položaji ćelije domaćina unutar [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. *[[protein|Induktor]] Protein koji se vezuje za represor (da ga onemogući) ili za aktivator (da ga omogući). *[[Informacijska RNK]] [[RNK]] (iRNK, mRNK) su sve molekule RNK koje prenose genetičku informaciju iz njenog centra u [[ćelijsko jedro|jedru]], tj. u [[hromosom]]ima ili u drugim nositeljima DNK ([[mitohondrijska DNK]] ([[mitohondrije]] i [[plastid]]i) – do mjesta njene realizacije. Genetička kontrola svih pojava i procesa u organizmu odvija se putem sinteze regulacijskih ([[enzimi]]) i strukturnih proteina. *[[genetičko testiranje|Informativnost]] U [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], rezultat testa koji definitivno otkriva prisustvo ili odsutnost genetičke promjene zametne linije povezane s nasljednim poremećajem koji se procjenjuje. U analizi povezanosti, sposobnost razlikovanja između majčinski i očinski naslijeđenih DNK-markera (polimorfizama) unutar ili u blizini određenog gena od interesa. *[[genetičko savjetovanje|Informirani pristanak]] (proces pristanka) Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju [[informacija]]. Trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija [[genetička analiza|genetičke analize]], raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Naziva se i proces pristanka. *[[Insercija (genetika)|Insercija]] Umetanje jednog ili više [[nukleotid]]a u lanac DNK, odnosno hromosom. Tip mutacije u kojoj se jedna ili više baza dodaje sekvenci nukleinske kiseline; može značajno varirati u veličini. *[[Inicijacijski kodon]] Pogledajte: Početnipočetni kodon (startni kodon). *[[Insercijska mutageneza]] Promjena sekvence DNK umetanjem jednog ili više nukleotida u sekvencu, bilo prirodno ili vještački. Ovisno o preciznoj lokacijiZavisno od precizne lokacije umetanja unutar ciljne sekvence, insercije mogu djelomično ili potpuno inaktivirati ili čak povećati regulaciju genskog proizvoda ili biohemijskog puta, ili mogu biti neutralne, ne dovodeći do suštinskih promjena. Mnoge tehnike genetičkog inženjerstvoainženjerstva oslanjaju se na umetanje egzogenog genetičkog materijala u ćelije domaćina, kako bi se proučavala funkcija i ekspresija gena. *[[Insercijska sekvenca]] Također, insercijski ili jednostavno umetnuti element Bilo koja nukleotidna sekvenca koja je prirodno ili umjetno umetnuta u drugu sekvencu. Termin se posebno koristi da se odnosi naza dio transpozibilnog elementa koji kodira one proteine koji su direktno uključeni u proces transpozicije, npr. enzim transpozaza. Kodirajuća regija u transposabilnoj sekvenci umetanja obično je flankirana kratkim obrnutim ponavljanjima, a struktura većih prenosivih elemenata obično uključuje par bočnih sekvenci umetanja koje su same invertirane. *''[[In silico]]'' Odnosi se na eksperimente na živim jedinkama van i unutar organizma, odnosno i kako su i nađeni in natura. *[[''In situ]]'' Na datom mjestu *[[Integron]] Mobilni genetički element koji se sastoji od genske kasete koja kodira rekombinazu specifičnu za mjesto i uključuje mjesta za prepoznavanje specifična za integrazu i promotor koji upravlja ekspresijom jednog ili više gena za adaptivne osobine na ćeliju domaćina. Integroni obično postoje u obliku kružnih episomnih DNK fragmenata kao što su plazmidi, preko kojih pomažu brzu adaptaciju i evoluciju bakterija, omogućavajući horizontalni prijenos gena otpornosti na antibiotike između različitih bakterijskih vrsta i sojeva. *[[Intein]] Bilo koja sekvenca jedne ili više aminokiselina unutar prekursorskog polipeptida koja je izrezana spajanjem proteina tokom posttranslacijske modifikacije i stoga je odsutna u zrelom proteinu, analogno intronima spojenim iz [[RNK]] transkripta. Kontrast je ekstein. *[[Intercistronska regija]] / međugenska regija Bilo koja sekvenca DNK koja se nalazi između stop kodona jednog gena i startnog kodona sljedećeg gena u policistronskoj transkripcijskoj jedinici. Također: međugenska regija. *[[Interfaza]] Sve faze ćelijskog ciklusa isključujući ćelijsku diobu. Tipska ćelija većinu života provodi u interfazi, tokom koje obavlja svakodnevne metaboličke aktivnosti, kao i potpunu replikaciju svog genoma u pripremi za mitozu ili mejozu. *[[Intergenski razmaknik]] (IGS) Regija nekodirajuće DNK između gena. Termini intergeni spejser (IGS) ili netranskribovaninetranskribirani razmak (NTS) koriste se posebno za razmaknicu DNK između mnogih tandemski ponovljenih kopija gena ribosomske RNK. *[[Intergenska regija]] (IGR) Bilo koja sekvenca nekodirajuće DNK koja se nalazi između funkcionalnih gena. *[[Interkalirajući agens]] Bilo koji hemijski spoj (npr. akridinske boje) kojekoji ometa poravnanje i uparivanje baza u komplementarnim lancima molekula DNK, umetanjem sesebe između baza. *[[Interkineza]] Skraćena pauza u aktivnostima vezanim za ćelijsku diobu koja se javlja tokom mejoze kod nekih vrsta, između prve i druge mejotske diobe (tj. mejoze I i mejoze II). Tokom interkineze ne dolazi do replikacije DNK, za razliku od normalne interfaze koja prethodi mejozi I i mitozi. IntragenskiIntragenska regija Vidi: Intronintron. *[[Introgresija]] Također, [[introgresivna hibridizacija]]. Premještanje gena iz genskog fonda jedne populacije ili vrste u onu druge populacije ponovnim ukrštanjem hibrida dvije populacije s jednom od roditeljskih populacija. Sveprisutan je i važan izvor genetičke varijacije u prirodnim populacijama, ali se također može namjerno izazvati u uzgoju pripitomljenih biljaka i životinja. *[[Intron]] Nekodirajuća sekvenca eukariotske DNK, između sekvenci DNK sa smislenom šifrom (egzonima). Sekvenca DNK između egzona koja se inicijalno kopira u RNK, ali je izrezana iz konačnog [[RNK]] prijepisa i stoga ne mijenja kodiranje aminokiseline. Poznato je da neke intronske sekvence utiču na ekspresiju gena. *[[Intron]]ski upad Rekombinacija posredovana intronom; tip abnormalnosti [[hromosom]]a u kojem su krakovi hromosoma ogledalske slike jedan drugog. *[[inverzija (genetika)|Inverzija]] [[Hromosomska mutacija]] u kojoj se segment hromosoma odlomi i ponovno pričvrsti u obrnutom smjeru. *[[Inverzijska omča]] Nastaje sparivanjem [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]] kod inverzijskog [[heterozigot]]a. *''[[In vitro]]'' U staklenci. *''[[In vivo]]'' Uživo. *[[iRNK]] Vidi: [[Informacijska RNK]]. *[[Istosmislena mutacija]] Vidi: Sinonimnasinonimna mutacija. *[[Izohromosom]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatide približno jednake dužine. Formiranje izohromosoma je ekvivalentno je istovremenim događajima umnožavanja i [[delecija (genetika)|delecije]], tako da dvije kopije ili dugog ili kratkog kraka čine rezultirajući hromosom. *[[Izolator]] Specifična sekvenca DNK koja sprečava da gen bude pod uticajem aktivacije ili potiskivanja obližnjih gena. *[[Izomerni gen]]i Dva ili više gena koji su ekvivalentni i redundantni u smislu da, uprkos [[kodon|kodiranju]] različitih genskih proizvoda, svaki od njih rezultira istim [[fenotip]]om kada je postavljen unutar iste genetičke pozadine. Ako je nekoliko izomernih gena prisutno u jednom genotipu, mogu biti kumulativni ili bez n-kumulativnog doprinosa fenotipu.<ref name="hadzirifat"/> ==J== *[[Jedarce]] (nukleolus) Jednostruka ili višestruka ćelijska [[organela]], odnosno jedrova suborganela. Glavna funkcija mu je stvaranje i organizacija komponenti ribosoma ([[rRNK]] i [[ribosom]]skih proteina). Organela jedra eukariotskih ćelija koja se sastoji od proteina, DNK i RNK i služi kao mjesto sinteze [[ribosom]]a. *[[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP) U genetici odrednica za pojavu zamjene mjesta jednog od [[nukleotid]]a nekim drugim nukleotidom. Naprimjer, ako je posmatrana sekvenca na određenoj lokaciji gena posmatrane vrste sastavljena od niza nukleotida AAGCCTA, pa zatim nastane promjena redoslijeda nukleotida, kao AAGCCAA, postaje uočljivo da se početna i novonastala sekvenca međusobno razlikuju u jednom nukleotidu. Posljedice ovakvih izmjena (usljed ovakve "[[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]]“) mogu biti različitog obima i oblika u posmatranom [[genom]]u ili fenotipu. *[[Jednosmjerna translokacija – [[nerecipročna translokacija]] Premještanje segmenta jednog hromosoma, nakon loma, na drugi nehomologni hromosom. *[[hromatida|Jednostruki hromosom]] Hromatida koja ima svoju vlastitu centromeru, jedna molekula DNK. *[[ćelijsko jedro|Jedro]] Ćelijska [[organela]] u kojoj je pohranjena (isključivo ili djelimično) genetička informacija u hromosomima. ==K== *[[genom|Kanalizacija]] Sposobnost populacije da dosljedno proizvodi isti fenotip bez obzira na varijabilnost okoline ili genetičke varijacije unutar njenog genoma. Koncept se najčešće koristi u razvojnoj biologiji za tumačenje zapažanja da su razvojni putevi često oblikovani prirodnom selekcijom, tako da se ćelijske loze u razvoju "vode" ili "kanaliziraju" prema jednoj, određenoj sudbini, postajući progresivno otpornijim na bilo kakve manje perturbacije. To može preusmjeriti razvoj ćelija dalje od njihovog početnog toka. *[[Kandidatski gen]] Gen čija je lokacija na hromosomu povezana s određenim fenotipom (često vezanim za bolest),) i za koji se stoga sumnja da uzrokuje ili doprinosi fenotipu. Geni kandidati se često biraju za proučavanje na osnovu prethodnog znanja ili prognoza o njihovoj funkcijskalnojfunkcionalnoj relevantnosti za osobinu ili bolest koja se istražuje. *[[Kanonska sekvenca]] Vidi: [[Konsenzusna sekvenca]]. *[[Kariogram]] Prikaz hromosoma jedne vrste poredanih prema veličini i položaju centromera (primarnih suženja hromosoma). *[[Kariotip]] Kompletna [[hromosomska garnitura]] date vrste. Broj i izgled hromosoma unutar jedra eukariotske ćelije, posebno kako je prikazan na organiziranoj mikrosnimci poznatoj kao [[kariogram]] ili u idealiziranom [[idiogram]]u (u parovima i poredani po veličini i položaju centromere). Termin se također koristi za označavanje kompletnog skupa hromosoma u vrsti ili pojedinačnom organizmu ili za bilo koji test koji otkriva ovaj komplement ili mjeri broj hromosoma. *[[kaskadno testiranje|Kaskadni skrining]] (kaskadno testiranje) Sistemski postupak za identifikaciju osoba unutar porodice kod kojih postoji rizik od nasljednog stanja. Počinje pronalaskom [[patogen]]e/ vjerovatno patogene varijante, putem opsežnog testiranja (kao što je testiranje potpunog genoma ili multigenskog panela) kod jednog člana porodice, obično pogođenog ovim stanjem. Zatim se testiranje samo za određenu porodičnu varijantu proširuje na rizične biološke rođake. Ovaj se proces ponavlja kako se identificira više pogođenih pojedinaca ili nositelja patogene varijante. Kaskadni skrining ponekad se naziva i kaskadno testiranje (preferirani termin). Kaskadno ([[genetičko testiranje|genetičko]]) testiranje (kaskadni skrining) Proces proširenja genetičkog testiranja na pojedince s rizikom unutar porodice za [[nasljeđivanje]] patogene varijante prethodno identificirane kod biološkog srodnika. Ovaj se proces ponavlja kako se unutar porodice identificira više nositelja [[patogen]]e varijante. Kaskadno [[genetičko testiranje]] ponekad se naziva i kaskadni probir, iako je preferirani izraz kaskadno genetičko testiranje. Naziva se i kaskadnim testiranjem. *[[ekspresivnost (genetika)|Kasni ili varijabilni početak]] Odnosi se na dob u kojoj se fenotip bolesti izražava kod osobe koja nosi patogenu varijantu. Stanja s kasnim ili promjenjivim početkom općenito se manifestiraju kasnije u životu ili u neko određeno doba tokom života. *[[bazni par|Kilobaza]] Jedinica molekulske mase/ dužine [[nukleinske kiseline]] jednaka 1.000 parova baza u dupleksnim molekulama, kao što je dvolančana DNK ili 1.000 baza u jednolančanim molekulama. *[[Kinetohor]] Troslojna laminarna proteinska struktura kojom se hromosom prihvata za mikrotubule [[diobeno vreteno|diobenog vretena]]. *[[Klasična genetika]] Grana genetike koja se zasniva isključivo na posmatranju vidljivih rezultata reproduktivnih činova, za razliku od onoga što su omogućile moderne tehnike i metodimetode molekulske biologije. Kontrastna molekululskaKontrast je [[molekularna genetika|molekulska genetika]]. *[[genetičko testiranje|Klinička korisnost]] Pojam koji se odnosi na vjerovatnoću da će test, podsticanjem intervencije, rezultirati poboljšanim zdravstvenim ishodom. Klinička korisnost genetičkog testa temelji se na zdravstvenim dobrobitima povezanim s intervencijama koje se nude osobama s pozitivnim rezultatima testa. *[[genetičko testiranje|Klinička valjanost]] Termin koji se odnosi na prediktivnu vrijednost testa za određeni klinički ishod (npr. [[vjerovatnoća]] da će se rak razviti kod nekoga s pozitivnim testom). Primarno je određena osjetljivošću i specifičnošću kojom test identificira pojedince s definiranim kliničkim stanjem unutar određene populacije. Klinička valjanost genetičkog testa je vjerovatnoća da će se rak razviti u nekoga s pozitivnim rezultatom testa. *[[kloniranje|Klon]] Genetički identične ćelije bakterija nastale [[binarna dioba|binarnim diobama]]; populacija ćelija ili [[organizam]]a koji su genetički identični, a nastali su binarnom diobom ([[prokarioti]]) ili mitozom iz jedne ćelije ili vegetativnim razmnožavanjem zajedničkog pretka ([[eukarioti]]). *[[Kloniranje]] Proces proizvodnje, bilo prirodno ili umjetno, pojedinačnih organizama ili ćelija koje su genetički identične jedna drugoj. Klonovi su rezultat svih oblika aseksualne reprodukcije, a ćelije koje prolaze kroz mitozu proizvode ćelije kćeri koje su klonovi roditeljske ćelije i jedne druge. Kloniranje se također može odnositi na biotehnološke metode kojikoje vještački stvaraju kopije [[organizam]]a ili [[ćelija (biologija)|ćelija]], ili, u molekulskom kloniranju, kopije fragmenata DNK ili drugih molekula. Metod manipulacije genetičkim materijalom u cilju dobijanja genetički istovjetnih jedinki. Jedinke koje imaju istovjetan genetički materijal se nazivaju se klonovima. *[[ekspresija gena|Koaktivator]] Tip regulatora koji povećava ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem za aktivator. *[[kodon|Kodiranje]] Također ([[smislenost (genetika)|smisleni lanac]], pozitivni (+) lanac i lanac bez šablona.) Lanac dvolančane molekule DNK čija nukleotidna sekvenca direktno odgovara sekvenci [[RNK]] transkripta proizvedenog tokom transkripcije (osim što su baze [[timin]]a supstituirane [[uracil]]skim bazama u molekuli RNK). Iako sam po sebi nije transkribiran, kodirajući lanac je po konvenciji lanac koji se koristi kada se prikazuje sekvenca DNK zbog direktne analogije između njene sekvence i kodona [[RNK]] proizvoda. Kontrast šablonske niti; vidi i smislenost. *[[kodominantnost|Kodominacija]] Osobena varijacija sudominacije dvajudva alela nad trećim. Manifestira u pojavi dase kad su [[heterozigot]]ne jedinke istovremeno obilježene produktima oba prisutna alela; specifična supstanca koju kodira svaki od njih strukturno je istovjetna u oba moguća [[genotip]]a (primjer [[krvna grupa]] AB). *[[Kodon]] [[Triplet]] u mRNK komplementaran tripletu (kod) u DNK. Serija od tri uzastopna nukleotida u kodirajućoj regiji sekvence nukleinske kiseline. Svaki od ovih tripleta kodira određenu aminokiselinu ili stop signal tokom sinteze proteina. Svaka molekula DNK i [[RNK]] napisana je jezikom nukleotida, koristeći četiri "slova" (četiri različite nukleobaze ), ali jezik koji se koristi za konstruiranje proteina uključuje 20 "slova" (20 različitih aminokiselina). [[Kodon]]i pružaju ključ koji omogućava da se ova dva jezika prevode jedan u drugi. Općenito, svaki kodon odgovara jednoj aminokiselini (ili stop signalu). Potpuni skup kodona naziva se [[genetički kod]]. *[[enzim|Kofaktor]] Bilo koji neproteinski [[organski spoj]] koji je vezan za [[enzim]]. Kofaktori su potrebni za pokretanje [[kataliza]]. *[[Kompenzacija doze]] Regulacijski sistem kojim se jedan X-hromosom kod ženki sisara inaktivira u ranom [[embriogeneza|embrijskom razvoju]] i ostaje inaktivan cijeli život Svaki mehanizam kojim organizmi neutraliziraju veliku razliku u doziranju gena uzrokovanu prisustvom različitog broja [[spolni hromosom|spolnih hromosoma]] kod različitih spolova, čime se izjednačava ekspresija spolno vezanih gena tako da pripadnici svakog spola primaju iste ili slične količine proizvoda takvih gena. Primjer je X-inaktivacija kod ženki sisara. *[[osobina|Kompleksna osobina]] Vidi: [[osobina|Kvantitativno svojstvo]]. *[[Komplementarna DNK]] (cDNK) DNK koja se sintetizira iz jednolančanog šablona [[RNK]] (obično [[iRNK]] ili [[miRNK]] ) u reakciji koju katalizira enzim [[reverzna transkriptaza]]. Proizvodi se i prirodno od strane [[retrovirus]]a i vještački u određenim laboratorijskim tehnikama, posebno molekulskim kloniranjem. U [[bioinformatika|bioinformatici]], termin se također može koristiti za označavanje sekvence transkripta [[iRNK]] izražene kao njegov dvojnik kodirajućeg lanca DNK (tj.[[timin]]om koji zamjenjuje [[uracil]]). *[[Komplementarni gen]]i Geni koji interakcijom daju učinak različit od učinka svakoga gena zasebno. *[[nukleinska kiselina|Komplementarnost]] Svojstvo biopolimernosti [[nukleinske kiseline]], pri čemu će dva [[polimer]]na lanca postavljena antiparalelno jedan prema drugom težiti formiranju parova baza koji se sastoje od [[vodikova veza|vodikovih veza]] između pojedinačnih [[nukleobaza]] koje čine svaki lanac. Pritom se svaki od četiri tipa nukleobaza uparuje isključivo s jednim drugim tipom nukleobaza; npr. u dvolančanoj molekuli DNK, A se pari samo sas T, a C parovi samo sa G. Za polulance koji su upareni na takav način, kao i za same baze, kaže se da su komplementarni. Stepen komplementarnosti između dva lanca snažno utiče na stabilnost dupleksnih molekula; određene sekvence također mogu biti interno komplementarne, što može rezultirati vezivanjem jednog lanca za sebe. Komplementarnost je fundamentalna za mehanizme koji upravljaju [[replikacija DNK|replikacijom DNK]], transkripcijom i [[popravka DNM|popravkom DNK]]. *[[Kondenzacija DNK]] Proces povećavanja stepena spiralizacije i približavanja namotaja dvostruke spirale DNK. *[[novorođenče|Kongenitalnost]] Stanje ili osobina prisutna pri rođenju. Može biti posljedica genetičkih ili negeničkih faktora. [[Fenotip]] ili [[osobina]] koja se češće javlja u određenoj porodici nego u općoj populaciji; porodične osobine mogu imati genetičku i/ili negenetičku [[etiologija|etiologiju]]. *[[bakterijska konjugacija|Konjugacija]] Prijenos DNK iz donora u recipijenta tokom spolnog razmnožavanja; mehanizam [[genetička rekombinacija|rekombinacije]] kod [[bakterija]]. *[[inbriding|Konsangvinitet]] Genetičko srodstvo između jedinki koje su potomci barem jednog zajedničkog pretka. *[[Konsenzusna sekvenca]] U molekulskoj biologiji i [[bioinformatika|bioinformatici]], izračunati redoslijed najčešćih ostataka, bilo nukleotida ili aminokiselina, pronađen na svakom položaju u poravnanju sekvenci. Predstavlja rezultate više [[poravnavanje sekvenci|poravnavanja sekvenci]], u kojima se srodne međusobno uspoređuju i izračunavaju se slični sekvencni sekventni motivi. *[[vrsta|Konspecifičnost]] Pripadnost istoj vrsti. *[[Konstitucijska DNK]] (DNK zametne linije) ]]Odnosi se na tkivo koje potoče iz reproduktivnih ćelija (jajna ćelija|jajne ćelije ili [[spermatozoid]]a) i koje se ugrađujuugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija germinativne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i DNK zametne linije. *[[Konstitutucijska ekspresija]] Kontinuirana transkripcija gena, za razliku od fakultativne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira samo prema potrebi. Gen koji se kontinuirano transkribujetranskribira naziva se konstitutivni gen. *Konsultant Osoba koja se javlja na [[genetičko savjetovanje]]. *[[Kontrastni početni kodon]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Pozicioniranje centromere blizu, ali ne tačno u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatida neznatno različite dužine. *[[Konverzija DNK]] Bilo koji mehanizam pomoću kojeg se DNK sekvence se razmjenjuju nerecipročno (npr. putem konverzije gena, transpozicije ili nejednakog križanja ) što uzrokuje stalne fluktuacije u broju kopija DNK motiva tokom života organizma. Takvi mehanizmi su često glavni pokretači specijacije među populacijama. *[[Konzervacijska genetika]] Interdisciplinarna grana populacijske genetike koja primjenjuje genetičke metode i koncepte u nastojanju da se razumije dinamika gena u [[populacija]]ma, s glavnim ciljem izbjegavanja izumiranja i očuvanja i obnavljanja biodiverziteta. *[[Konzervativna replikacija]] Jedna je od trinačinatri načina replikacije DNK. Tokom ovog procesa stvara dvije zavojnice DNK iz jedne izvorne. Od dvije formirane zavojnice, jedna z sadrži potpuno staru DNK, dok druga sadrži potpuno novu DNK. *[[Konzervirana sekvenca]] Sekvenca [[nukleinske kiseline]] ili proteina koji je vrlo sličan ili identičan u mnogim [[vrsta]]ma ili unutar [[genom]]a, što ukazuje na to da je ostao relativno nepromijenjen kroz dugi period evolucije. *[[transkripcijski faktor|Koregulator]] Protein koji djeluje zajedno sas jednim ili više faktora transkripcije, kako bi regulirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *[[ekspresija gena|Korepresor]] Tip koregulatora koji smanjuje (potiskuje) ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem i aktiviranjem represora. *[[vezani geni|Kosegregacija]] Prijenos, zajedno, dva ili više gena na istom hromosomu, kao rezultat toga što su u vrlo bliskoj fizičkoj blizini jedan drugome (tj. povezani). *[[histon|Kovalentne modifikacije histona]] *[[Postranslacijske modifikacije]] koje dovode do aktivacije gena ili pak [[utišavanja gena]]. *[[hromosom|Kratki krak (p)]] Kraći [[hromosom]]ski krak, u odnosu na q krak datog hromosoma, prema položaju centromere. *[[Kratko tandemsko ponavljanje]] (STR) ili jednostavno ponavljanje sekvence (SSR) Tip satelitske DNK koja se sastoji od relativno kratke sekvence tandemskog ponavljanja, u kojoj se određeni motivi (u rasponu dužine od jedne do šest ili više baza) ponavljaju, obično 5–50 puta. [[Mikrosatelit]]i su široko rasprostranjeni u [[genom]]ima većine organizama i imaju tendenciju da imaju veće stope mutacija nego u drugim regijama. Klasifikovani su kao tandemsko ponavljanje DNK promenljivogpromjenljivog broja ([[VNTR]]), zajedno sas dužim minisatelitima. *[[Krosingover]] (krosing over) Vidi: Hromosomsko ukrštanje. *[[inbriding|Krvno srodstvo]] Genetički blisko srodne osobe koje dijele nedavnog zajedničkog pretka (obično udaljenog ne više od tri ili četiri generacije). Efekt srodnog parenja, takođetakođer poznatog kao inbriding, jest povećanje vjerovatnoće da će potomstvo biti [[homozigot]]no na bilo kom datom paru [[gemski lokus|genskih lokusa]]. *[[Kvantitativna genetika]] Grana [[populacijska genetika|populacijske genetike]] koja proučava [[fenotip]]ove koji kontinuirano variraju (kao što su [[visina]] ili [[masa]]), za razliku od onih koji spadaju u kategorije koje se mogu diskretno identifikovati (kao što je [[boja očiju]] ili prisustvo ili odsustvo određene osobine). [[Kvantitativna genetika]] koristi statističke metode i koncepte za povezivanje kontinuirano distribuiranih fenotipskih vrijednosti sa specifičnim [[genotip]]ovima i genskim proizvodima. *[[Kvantitativni PCR]] [[PCR]] u realnom vremenu ili kvantitativna polimerazna lančana reakcija (engengl. ''Real-Time Polymerase Chain Reaction''),, skraćeno RTPCR, je) laboratorijska je tehnika u molekulskoj biologiji koja je bazirana na polimeraznoj lančanoj reakciji (PCR). Primjenjuje se za umnožavanje i simultanu detekciju ili kvantifikaciju ciljane molekule DNK. Postupak slijedi opći princip polimerazne lančane reakcije, a ključno obilježje je karakteristika je da se umnožena DNK otkriva kako reakcija napreduje, u "“realnom vremenu". Ovo je novi pristup u odnosu na standardnu [[PCR]], gdje se detektira proizvod reakcije na svom kraju. *[[osobina|Kvantitativno svojstvo]] Također: Složena osobina.<ref name="hadzirifat"/> ==L== *[[Lac-operon|''Lac''-operon]] Inducibilni sistem regulacije gena kod Escherichia coli. *[[Lampbraš hromosom]] [[Hromosom]] četkastog [[fenotip]]a *[[Lateralni transfer gena]] (LGT) Vidi: Horizontalni prijenos gena. *[[lažna pozitivnost i lažna negativnost|Lažno pozitivni rezultat]] Rezultat testa koji pokazuje da je ispitanik zahvaćen i/ili ima određenu mutaciju gena kada on ili ona zapravo nije zahvaćen i/ili nema mutaciju; tj. pozitivan rezultat testa kod stvarno nepogođene osobe ili osobe s negativnom mutacijom. *[[LD|neravnoteža povezivanja]] Mjesto gdje se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može slučajno objasniti zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i neravnoteža povezivanja. *[[mejoza|Leptoten]] Potfaza profaze mejoze I. U mejozi, prviprva od pet podfazapotfaza profaze I, nakon interfaze i prethode zigonemu, tokom kojeg se replicirani hromosomi kondenzuju iz difuznog hromatina u duge, tanke niti koje su mnogo vidljivije unutar jedra. *[[Letalna ekvivalentna vrijednost]] Prosječan broj recesivnih štetnih gena koji postoje u heterozigotnom stanju koje nosi član populacije diploidnih organizama, pomnožen prosječnom vjerovatnoćom da će svaki takav gen uzrokovati preranu smrtnost kada je homosigotan. Naprimjer, za organizam koji nosi osam recesivnih semiletalnih alela, od kojih svaki proizvodi samo 50% vjerovatnoće prerane smrti kada je homozigotan, kaže se da nosi genetički teret od četiri "smrtonosna ekvivalenta". *[[Letalna mutacija]] Svaka mutacija koja rezultira preranom smrću organizma koji je nosi. Recesivne letalne mutacije su fatalne samo za homosigote, dok su dominantne letalne mutacije fatalne čak i za heterozigote. *[[Ligaza]] Klasa [[enzim]]a koji kataliziraju spajanje velikih molekula kao što su [[nukleinske kiseline]], formiranjem jedne ili više [[hemijska veza|hemijskih veza]] između njih, tipski C–C, C–O, C–S ili C–N veza putem kondenzacijskih reakcija. Primjer je DNK-ligaza, koja katalizira stvaranje [[fosfodiesterska veza|fosfodiestarskih veza]] između susjednih [[nukleotid]]a na jednom ili oba lanca molekule DNK, reakcija poznata kao [[ligacija]]. *[[Lijonizacija]] Vidi: X-inaktivacija. *[[Lizogeni ciklus]] Ciklus bakterijskih virusa koji nakon infekcije izazivaju lizu (razgradnju) [[bakterije]]. Ima bakterijski virus sa ugrađenom [[fag]]nom (virusnom) DNK u genom bakterije *[[LOD-rezultat]] (Logaritamlogaritam kvotnih rezultata) Statistička procjena jesu li dva genetićkagenetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili “povezana") na određenom [[hromosom]]u da se mogu zajedno naslijediti. Za LOD rezultat od 3 ili više općenito se podrazumijeva da znači da su dva gena smještena blizu jedan drugome na hromosomu. LOD rezultat od 3 znači da su izgledi 1000:1 da su dva gena povezana i stoga naslijeđena zajedno. Također se naziva LOD skor. *[[LOH]] Gubitak [[heterozigot]]nosti Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i gubitkom heterozigotnosti. *[[genski lokus|Lokus]] Fizičko mjesto ili mjesto specifičnog [[gen]]]a na hromosomu. *[[Lokusna heterogenost]] *[[Lyonska teorija]] Teorija genetičarke Mary Lyon prema kojoj je inaktivacija hromosoma X kod ženki sisara slučajna i nasumična. ==M== *[[MAGE]] Grupa koja ima za cilj da obezbediobezbijedi standard za reprezentaciju [[DNK-mikromreža]] ; podaci o ekspresiji gena koji bi olakšali razmjenu informacija mikromreža između različitih sistema podataka. *[[Mikrohromosom]] *[[Majčinski efekt]] Učinak produkata majčinih gena na [[fenotip]] potomka. *[[Majčinsko nasljeđivanje]] Vidi: [[Citoplazmatskog nasljeđivanje]], nasljeđivanje DNK-organela jajnom ćelijom. *[[Mala jedarna ribonukleinska kiselina]] ([[miRNK]]/snRNK) Općenito poznata kao U-RNK, je klasa malih molekula RNK koje se nalaze u okviru srastanja krajeva [[egzon]]skih tijela [[prerada RNK|prerade RNK]] u jedrima [[eukariot]]skih ćelija. Prosječna dužina [[miRNK]] je oko 150 [[nukleotid]]a. *[[Mapiranje gena]] Bilo koja od različitih metoda koje se koriste za preciznu identifikaciju lokacije određenog gena unutar molekule DNK (kao što je hromosom) i/ili fizičke udaljenosti ili udaljenosti između njega i drugih gena. *[[Mapna jedinica]] (mu) Vidi: [[Centimorgan]] *[[Masivno paralelno sekvenciranje]] (sekvenciranje sljedeće generacije, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence genoma pojedinca. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva sekvenciranje sljedeće generacije i NGS. *[[Matična ćelija]] Svaka biološka ćelija koja se još nije diferencirala u specijalizirani tip ćelija i koja se može podijeliti mitozom, kako bi proizvela više matičnih ćelija. *[[Medicinska genetika]] Grana medicine i [[nedicina|medicinske nauke]] koja uključuje proučavanje, dijagnozu i liječenje nasljednih poremećaja, i te širu primjenu znanja o ljudskoj genetici na medicinsku obradu. *[[Međugenski razmak]] (IGS) ili netranskribirani razmak (NTS).) Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće DNK koja razdvaja susjedne gene, bilo da su transkribovanitranskribirani ili ne. Termin se posebno koristi za označavanje nekodirajućih regija između mnogih ponovljenih kopija gena ribosomske RNK.Viditakođer: Međugenska Vidi također: međugenska regija. *[[Mejoza]] Specijalizirana [[ćelijska dioba]] koja se javlja isključivo u seksualnom razmnožavanju eukariota, tokom kojeg replikaciju DNK prate dva uzastopna kruga diobe, kako bi se na kraju proizvele četiri genetički jedinstvene haploidne kćeri ćelije, svaka sa upola manjim brojem hromosoma od originalne diploidne roditeljske ćelije. Javlja se samo u ćelijama spolnih oragana i služi za stvaranje haploidnih [[gamet]]a, kao što su [[spermatozoid]]i, [[jajne ćelije]] ili [[spore]], koje se kasnije spajaju tokom [[oplodnja|oplodnje]]. Dvije mejotske podjele, poznate kao [[mejoza]] I i mejoza II, također mogu uključivati različite događaje genetičke rekombinacije između [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]]. *[[Mendelovsko nasljeđivanje]] Teorija biološkog nasljeđivanja zasnovana na skupu principa koje je prvobitno predložio [[Gregor Mendel]] 1865. i 1866. Izveo je tri generalizirana zakona o genetičkoj osnovi nasljeđivanja koji se, zajedno s nekoliko teorija koje su razvili kasniji naučnici, smatraju temeljem [[klasična genetika|klasične genetike]]. Kontrast je nemendelovsko nasljeđivanje. *[[Merozigot]] ili parcijalni [[diploid]] Bakterija koja ima duplicirane dijelove [[genom]]a. *[[Metafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja nakon prometafaze i prije anafaze, tokom koje se centromere repliciranih hromosoma poravnavaju duž ekvatora ćelije, pri čemu je svaki kinetohor pričvršćen za mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Metilacija DNK]] [[epigenetika|Epigenetička]] modifikacija DNK koja nastaje [[metiliranje]]m [[citozin]]a u CpG dinukleotidima, inhibira [[transkripcija gena|transkripciju gena]] . *[[Mikroevolucija]] Promjena frekvencije alela ili genotipova u populaciji, odnosno promjena genetičke strukture populacije tokom velikog broja generacija. *[[Mikrohromosom]] Tip vrlo malog hromosoma, obično veličine manje od 20.000 parova baza, prisutan u kariotipovima nekih organizama. *[[Mikromreža]] (MIAME) Komercijalni standard koji je razvio FGED i zasnovan na MAGE – kako bi se olakšalo skladištenje i dijeljenje podataka o ekspresiji gena. *[[MikroRNK]] (miRNK) Tip malih, jednolančanih, nekodirajućih molekula [[RNK]], koje funkcioniraju u posttranskripcijskim regulacijama ekspresije gena, posebno utišavanja RNK, uparivanje baza sas komplementarnim sekvencama u iRNK transkriptima, što obično rezultira cijepanjem ili destabilizacijom transkripta ili inhibira njegovu translaciju u ribosomima. *[[Mikrosatelit[[ Ponavljajući segmenti DNK razasuti po [[genom]]u u nekodirajućim regijama između gena ili unutar gena (introni). Često se koriste kao markeri za analizu povezanosti zbog njihove prirodne velike varijabilnosti u broju ponavljanja među jedinkama. Ove regije su inherentno genetički nestabilne i podložne mutacijama. *[[Mikrosatelitska nestabilnost]] (MSI) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnosti u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo nestabilnosti mikrosatelita može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak neusklađenosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. Mikrosatelitska nestabilnost također se može pojaviti sporadično. Naziva se i MSI. *[[MINSEQE]] Komercijalni standard koji je razvio FGED za skladištenje i dijeljenje visokopropusnih sekvenciranje podataka. *[[Misens mutacija]] (varijanta) GenetićkaGenetička promjena u kojoj supstitucija jednog para baza mijenja genetikkigenetički kod tako da proizvodi aminokiselinu koja se razlikuje od uobičajene aminokiseline na datom položaju. Neke misens varijante (ili mutacije) promijenit će promijeniti funkciju proteina. Također se naziva misens varijanta. *[[Mitohondrijska DNK]] (mDNK) Zasebne molekule u genomu viših organizama, onih čije ćelije imaju organele. Prema teoriji endosimbioze, mitohondrije i hloroplasti su nastali od endosimbiontskihendosimbiotskih cijanobakterija. DNK koja se nalazi u ovim organelama ima više sličnosti sas bakterijskom DNK – cirkularna je, a geni su kontinuirani (nema introna). Međutim, i na ovoj DNK se nekada mogu dogoditi mutacije koje izazivaju ozbiljne poremećaje metabolizma. Nasljeđuje se mitohondrijsku DNK od majke, jer spermatozioidispermatozoidi pri oplodnji svoje mitohondrije, a time i mDNK, ostavljaju u repu, koji ne ulazi u jajnu ćeliju. *[[Mjera udaljenosti]] Bilo koja količina koja se koristi za mjerenje razlika između nivoa ekspresije gena različitih gena. *[[MLPA]] Laboratorijski metod kojiMLPA (pojačanje sonde zavisno od multipleksne ligacije) Laboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercijaainsercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Također se naziva pojačanje sonde ovisno o multipleksnoj ligaciji. *[[Molekulsko kloniranje]] Ugradnja stranog gena u [[genom]] prokariotske ili eukariotske ćelije uz pomoć vektora. *[[Monohibrid]] Heterozigotni organizam za jedan gen koji kodira svojstvo koje određuju dva alela. *[[Monohibridno ukrštanje]] Križanje dva heterozigota za jedan gen; samooplodnja mendelovske F1 generacije (Aa x Aa). *[[Monoploidi]] Haploidni organizmi s jednim setovasetom hromosoma. *[[Monosomija]] Tip aneuploidije, manjak jednog hromosoma, 2n-1. *[[Mozaicizam]] Pojava dvije ili više ćelijskih linija s različitim genetičkim ili hromosomskim sastavom unutar jedne jedinke ili tkiva. *[[MSI]] *MSI (mikrosatelitska nestabilnost) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnost u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo MSI može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak nepodudarnosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. MSI se također može pojaviti sporadično. Naziva se mikrosatelitska nestabilnost. *[[Multigenski test]] (multipanelski multigenski test, test više gena, višegenski test) Genetički testovi koji koriste sekvenciranje sljedeće generacije za testiranje više gena istovremeno. Naziva se još i test više gena i višegenski test. Multipleks pojačanje sonde ovisno o ligacijizavisno od ligacije (MLPA) Laboratorijski metod kojiLaboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Naziva se i MLPA. *[[Multipleksno genomsko testiranje]] Metod za otkrivanje višestrukih genetičkih promjena (tj. mutacija gena ili jednonukleotidnih polimorfizama u jednom genu ili u cijelom [[genom]]u) istovremeno. *[[Multiplikacija gena]] (amplifikacija gena) Također i amplifikacija gena. Tip mutacije definiran kao bilo koja duplikacija regije DNK koja sadrži gen. UporediteUsporedite hromosomsku duplikaciju. *[[Mutacija]] Strukturna promjena u genetičkom materijalu. Može to biti promjena u samo jednom "slovu" genetičkog koda, a i promjena jednog većeg dijela genetičkog koda. Također, mutacije mogu biti [[genska mutacija|genske]], [[hromosomska mutacija|hromosomske]] i [[genomska mutacija|genomske]]. Obično su štetne, ali mogu imati velik evolucijski značaj kada ih prirodna selekcija favorizira. Pojam varijanta se ponekad koristi kao sinonim za mutaciju. Mutacija de novo (de novo mutacija, de novo varijanta, nova varijanta) Genetička promjena po prvi put u jednom članu porodice, kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Naziva se i de novo mutacija, de novo varijanta i nova varijanta. *[[Mutacija osnivača]] Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i (varijanta osnivača.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Mutacija pomaka okvira]] Umetanje (insercija) ili brisanje (delecija) koje uključuje broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i varijanta pomaka okvira. Zbog tripletne prirode po kojoj nukleotidi kodiraju aminokiseline, mutacija ovog tipa uzrokuje pomak u okviru čitanja nukleotidne sekvence, što rezultira time da je sekvenca kodona nizvodno od mjesta mutacije potpuno drugačija od originala. *[[Mutacija zametne linije]] (klicina varijanta) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i klicina varijanta. *[[Mutagen]] Tvar iz okoliša (hemijska, fizička ili biološka) koja izaziva mutaciju. ==N== *[[nasljeđivanje|Način nasljeđivanja]] Način na koji se nasslljednanasljedna osobina, poremećaj ili rizik od poremećaja prenosi s jedne generacije na drugu. Postoje različiti načini nasljeđivanja, a svaki može rezultirati karakterističnim obrascem pogođenih, nezahvaćenih ili rizičnih pojedinaca unutar porodice. Primjeri su autosomno dominantno, autosomno recesivno, X-vezano dominantno, X-vezano recesivno i multifaktorsko (poligensko) nasljeđivanje. [[Naddominacija]] – selekcijska prednost Fenomen da heterozigotni genotip ima bolji reproduktivni uspjeh od homozigotnog. *[[interakcija gena|Naddominantnost]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji je nadjačan ili "maskiran" doprinosom drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine se kaže da su recesivni, a za drugi i njegova povezana osobinanjegove povezane osobine se kaže da su dominantni. Često recesivni aleli kodiraju neefikasne ili nefunkcijskalnenefunkcionalne proteine. Kao i dominacija, recesivnost nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova. U genetičkoj stenografiji, recesivni aleli su često predstavljeni malim slovom (npr., za razliku od dominantnog A). *[[Nasljedna predispozicija]] (genetička predispozicija, genetička osjetljivost, nasljedna podložnost) Povećana šansa ili vjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Nasljedna predispozicija ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu utjecatiuticati na rizik od bolesti osobe. *[[Nasljeđivanje]] Također se označava i kao genetička predispozicija, genetička osjetljivost i nasljedna podložnost. Proces međugeneracijskog prenošenja genetičkih uputa za sintezu gradivnih ili kontrolnih ([[enzim]]skih) proteina. *[[genetičko testiranje|Neaficirana osoba]] U genetici, opisuje osobu koja nema određenu fenotipsku osobinu ili bolest. *[[genetičko savjetovanje|Negativna prediktivna vrijednost]] (NPV) [[Vjerovatnoća]] da pojedinac s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođen i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Naziva se i NPV. *[[genetičko savjetovanje|Neinformativni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat) Negativan rezultat testa kod osobe kod koje nije jasno nije pronađena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat. *[[Neklasificirana varijanta]] (varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se n aziva varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja. *[[nositelj (genetika)|Nenositelj]] Osoba koja ne nosi mutaciju prethodno identificiranu u njenoj ili njezinoj porodici. *[[genetičko testiranje|Neodređeni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat, neinformativni rezultat) Negativan rezultat testa kod nekoga bez jasno uočene štetne mutacije ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neinformativni rezultat. *[[genska mutacija|Neomorf]] Mutirani alel sas novom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[intermedijarnost|Nepotpuna dominantnost]] Slučaj interakcije alelnih gena kada dva alela heterozigotnog genotipa daju novi fenotip. Nepotpuna (smanjena) penetrabilnost Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Stanje ima nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante izražavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva smanjena penetrabilnost. *[[Neprobojnost]] Primjer u kojem osoba ima genetičku varijantu povezanu s osobinom ili koja uzrokuje bolest, ali nema fenotip ili stanje. Primjer nepenetracije je žena s [[patogen]]om varijantom BRCA1 koja doživi starost i nikad ne dobije rak dojke ili jajnikaNerazdvajanje jajnika *[[Nerazdvajanje]] (engl. nondisjunction) Nerazdvajanje homolognih hromosoma u anafazi I ili sestrinskih hromatida u anafazi II mejoze i sestrinskih hromatida u anafazi mitoze. *[[Nerastvorljiva RNK]] (sRNK).) Posebna klasa molekula RNK, tipski dužine 76 do 90 nukleotida, koja služi kao fizički adapter, omogućavajući transkriptima [[iRNK]] da se prevedu u sekvence aminokiselina tokom sinteze proteina. Svaka [[tRNK]] sadrži specifičan [[antikodon]]ski triplet koji odgovara]] aminokiselini koja je [[kovačentna veza|kovalentno vezana]] za suprotni kraj [[tRNK]]. Kako translacija napreduje, tRNK se regrutuju u [[ribosom]], gdje je svaki kodon iRNK uparen sas tRNK koja sadrži komplementarni antikodon. U zavisnosti od organizma, ćelije mogu koristiti čak 41 različitu tRNK sas jedinstvenim antikodonima. Zbog degeneracije kodona unutar genetičkog koda, nekoliko [[tRNK]] koje sadrže različite antikodone nose istu aminokiselinu. *[[genetičko testiranje|Neuvjerljivi rezluau]] (neodređeni, neinformativni) rezultat Negativan rezultat testa osoba kod kojih nije jasno utvrđena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neodređeni rezultat i neinformativni rezultat. *[[NGS]] *[[Nizvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 3'- kraju lanca nukleotida, ili C-kraju peptidnog lanca. Kontrast uzvodnoje uzvodnost. *[[Nonsens mutacija]] Besmislena) mutacija (varijanta) Genetička promjena koja uzrokuje prijevremeni završetak sinteze proteina. Promijenjeni protein može biti djelimično ili potpuno inaktiviran, što dovodi do promjene ili gubitka njegove funkcije. Također se naziva besmislena mutacija. Metod (masivno paralelno sekvenciranje, sekvenciranje sljedeće generacije) Metoda visoke propusnosti kojikoja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i sekvenciranje sljedeće generacije. *[[Nokautiranje gena]] i [[nokaut miš]] Tehnika [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]] u kojoj je organizam modificiran da nosi gene koji su postali neoperativni (“nokautirani“), tako da je njihova ekspresija poremećena u nekoj fazi na putu koji proizvodi njihove genske proizvode i organizam je lišen svog normalnog efekta. *[[nositelj (genetika)|Nositelj]] Jedinka koja je naslijedila recesivnu recesivni alel za genetičku osobinu ili mutaciju, ali kod koje ta osobina obično nije izražena ili vidljiva u fenotipu. Obično su takvi heterozigotni za recesivni alel i stoga još uvijek mogu prenijeti alel na svoje potomstvo, gdje se povezani fenotip može ponovo pojaviti ako potomstvo naslijedi drugu kopiju alela. Termin se obično koristi u medicinskoj genetici u kontekstu recesivnog alela koji uzrokuje bolest. *[[Nesinonimna supstitucija]] ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom, nakon transkripcije i translacije, rezultira u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna je sinonimna mutacija. *[[frekvencija alela|Nosiva frekvencija]] (stopa nositelja) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su [[BRCA1]] i BRCA2. *[[Nova mutacija]] (varijanta) Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili de novo varijanta (ili mutacija). *[[NPV]] (negativna prediktivna vrijednost) [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i [[RNK]], koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i [[RNK]] sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićima, odgovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za biosintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina s roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa. *[[Nukleoid]] Slična jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetičkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana s proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna gradivna jedinica hromatina, tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili citozin). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili citozin (u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[Nukleotidna sekvenca]] Precizan redoslijed uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili RNK. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetičke informacije i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na [[fenotip]]skoj razini. *[[Nutrigenomika]] Proučavanje interakcije prehrambenih i genetičkih faktora i njen učinak na metabolizam, zdravstveno stanje i rizik od bolesti. *[[NVC]] (varijanta broja kopije) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije.<ref name="hadzirifat"/> ==O== *[[Obrnuta genetika]] Metoda koja se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontrolira kao određene genetičke sekvence. *[[mutacija|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona zovu se amber i opal. *[[Okvir čitanja]] *[[Otvoreni okvir čitanja]] *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. [Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih [[iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijske mikronizove za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) Baza podataka za ekspresiju gena kojom upravlja američki Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Otvoreni okvir čitanja|ORF]] Dio orvorenog okvira čitanja koji ima sposobnost da se prevede iz DNK ili [[RNK]] u protein; bilo koji kontinuirani dio kodona koji sadrži početni i stop kodon. *[[ORI]] Jedan od skupa gena (ili, općenito, bilo koje sekvence DNK koja pokazuje homologiju) u različitim [[genom]]ima, direktno povezanih jedan s drugim vertikalnim spuštanjem od jednog gena ili sekvence u posljednjem zajedničkom pretku tih [[genom]]a. Za takve gene ili sekvence se kaže da su ortologni. Ortolozi potiču iz iste predačke sekvence i može se zaključiti da su povezani jedni s drugima na osnovu sličnosti njihovih sekvenci. Iako su možda evoluirali nezavisno unutar odvojenih [[genom]]a mutacijom i prirodnom selekcijom, njihovi proizvodi mogu i dalje zadržati slične strukture, funkcije ili nivoe ekspresije među vrstama i populacijama. Identifikacija ortologa se pokazala važnom u zaključivanju o filogenetskim odnosima između različitih organizama. Kontrastni paralog. *[[ekspresija gena|Osnovna linija]] Mjera nivoa ekspresije jednog ili više gena prije perturbacije u eksperimentu, kao u negativnoj kontroli. Osnovna ekspresija se također može odnositi na očekivanu ili historijsku mjeru ekspresije za [[gen]]. *[[Osobina]], [[svojstvo]], značajka, karakter(istika) Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe.<ref name="hadzirifat"/> ==P== *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvence [[DNK]] *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili RNK u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje [[centromera|centromeru]]. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi s ogromnim varijacijama u jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini [[[[genom]]]]a među [[eukariot]]skim [[vrsta]]ma, posebno zapažanje da veličina [[genom]]a nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju [[genom]]e koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski [[genom]]i uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni s toliko nekodirajuće DNK i zašto neki [[genom]]i imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, općenitije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju), koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog [[genom]]a, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog [[genom]]a, ili tokom specijacije, u različitim [[genom]]ima). Kontrast je ortolog. [[Parazitska DNK]] Vidi: [[Sebični genetički element]]. *[[Autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. *[[Patogen]]a (štetna) [[mutacija]] (varijanta), predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] ([[lančana polimerazna reakcija]], lančana reakcija polimeraze) Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). PCR u realnom vremenu (rtPCR) Vidi: kvantitativna PCR. *[[Genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice, kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, organizam ili vrstu s određenim potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme, i obuhvata bilo koji broj generacija; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braću i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetreabilnst]] Udio pojedinaca s datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv fenotip kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije, on je 100% penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[Pericentričnost hromosoma]] Pozicioniranost blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5' kraj. *[[Pirimidin]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]]). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao pirimidini. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. [[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utiče na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *[[plejotropija|Plejotropni učinak]] Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] ([[iRNK]]) prilikom translacije u [[ribosom]]u. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5' neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili vještački, koji smanjuje nivo ekspresije određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih i[ transkripata) u policistronskoj [[iRNK]]. *[[Pogođeni srodni par]] Bilo koji par organizama koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod uticajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli(A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3' kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično iRNK. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu [[iRNK]], spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju – umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili RNK, pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj RNK. Dimeri pirimidina obično se brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih gena koji kontroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[Polilinker]] Lančana reakcija polimeraze (PCR). Vidi: višestruko kloniranje. *[[Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcionalan način. *[[Poliploid]] [[Organizam]] s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može se pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] (poliribosom ili ergosom) Kompleks molekula iRNK i dva ili više ribosoma koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[politenija|Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *Popravak/[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet [[genom]]a i normalnu funkcionalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koje su pogođene određenim poremećajem ili koje nose određeni gen. Često se o njemu raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim ličnim rizikom s obzirom na njegovu ili njenu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranslacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript RNK hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizvela zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[posttranslacijska modifikacija]]. *[[Potpomognuta reprodukcija]] (ART) Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija in vitro. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna razmjena ([[krosingover]]). *[[Pozitivna prediktivna vrijednost]] (PPV) [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[kodirajuća sekvenca]]. *[[PPV]] (pozitivna prediktivna vrijednost) Vjerovatnoća da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[Prajmer]] Predisponirajuća (štetna) mutacija (mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta), mutacija gena za osjetljivost. Vidi: začetnica. Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija]] (nadekspresija) Nenormalno visok nivo [[ekspresija gena]] koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji [[fenotip]] povezan s [[gen]]om. *[[nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji je predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] (transposable element – TE, transpozon ili skakajući gen) Sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar [[genom]]a, ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i [[genom]]a veličine. Transponirani elementi čine veliki dio [[genom]]a i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji. Iako su TE sebični genetički elementi, mnogi su važni u funkciji i evoluciji [[genom]]a. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[Presimptomsko testiranje]] [[Genetičko testiranje]] koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcionalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je “potpostavljen” u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana (“sirova”), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada; pretvara se u zreli RNK proizvod kao što je i[[RNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili pre-iRNK, naprimjer, tip je primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu ([[prajmer]]). *[[genetička analiza|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, “izloženost” je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristrasnost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenog svojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[Penetrabilnost (genetika)|Probojnost]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka (informirani pristanak)]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. *[[genetičko savjetovanje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su lična zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project (HGP) bio je projekt čiji je cilj bilo utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski genom. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, s fizičkog i funkcionalnog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[Prometafaza]] Prelazna potfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK na kojoj započinje gen na koju se veže [[RNK-polimeraza]], obično duga 100–1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *[[sekvenciranje DNK|Propusnost]] Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencioniranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]]: Nesinonimna supstitucija ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom rezultira, nakon transkripcije i translacije, u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna sinonimna mutacija. *[[frekvencija|Nosiva frekvencija]] Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i stopa nositelja. *[[Nova mutacija]] Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili ''[[de novo]]'' varijanta (ili mutacija). Također se zove nova varijanta. *[[NPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Također se naziva negativna prediktivna vrijednost *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i RNK, koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i RNK sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićim, odgoovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za bioseintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina sa roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa *[[Nukleoid]] Znači sličan jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetićkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana sa proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna građevna jedinica hromatina tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedno od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]; u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[nukleotid|Nukleotidna sekvenca]] Precizan redosled uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili [[RNK]]. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetićke informacije, i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti, da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleoinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na fenotipskoj razini. *[[NVC]] Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije. Naziva se i varijanta broja kopije. Metod u koji se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontroliraju određene genetičke sekvence. *[[kodon|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona se zovu amber i opal. *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijskik mikronizova za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) [[Baza podataka]] za ekspresiju gena kojom upravlja američni Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Osobina|Osobina, svojstvo, značajka, karakter(istika)]] Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe. *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvencije DNK. *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili [[RNK]] u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje centromeru. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi sa ogromnim varijacijama jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini genoma među eukariotskim vrstama, posebno zapažanje da veličina genoma nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju genome koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski genomi uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni sa toliko nekodirajuće DNK i zašto neki genomi imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, uopćenije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju, koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog genoma, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog genoma, ili, tokom specijacije, u različitim genomima). Kontrastno ortolog. *[[Parazitska DNK]] Vidi: Sebični genetički element. *[[autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[inbriding|Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. Patogena mutacija (varijanta) Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili [[mutacija]]) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivost. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i lančana polimerazna reakcija i lančana reakcija polimeraze. *[[PCR u realnom vremenu]] (rtPCR) Vidi: kvantitativni PCR. *[[genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, [[organizam]] ili vrstu sa određenom potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme i obuhvata bilo koji broj [[generacija]]; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braća i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetrabilnost]] Udio pojedinaca sa datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv [[fenotip]] kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije on je 100 % penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[centromera|Pericentričnost hromosoma]] Pozicionirano blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5'-kraj. *[[Pirimidin]]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]] ). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao [[pirimidin]]i. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. *[[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utječe na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *Plejotropni učinak Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] (iRNK) prilikom translacije u ribosomu. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5'neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili veštački, koji smanjuje nivo ekspresije gena određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih [[iRK]] transkripata) u policistronskoj iRNK. *Pogođeni srodni par Bilo koji par [[organizam]]a koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji oboje imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod utjecajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli (A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3'-kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično [[iRNK]]. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poli|Poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu iRNK, spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju, umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili [[RNK]], pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj [[RNK]]. Dimeri pirimidina se obično brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih, gena koji kopntroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[poligen|Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[kloniranje|Polilinker]] Vidi: Višestruko kloniranje. Lančana reakcija polimeraze (PCR). *[[genetički polimorfizam|Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova ) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcijskalan način. *[[Poliploid]] Organizam s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] Također poliribosom ili ergosom. Kompleks molekula[[iRNK]] i dva ili više [[ribosom]]a koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet genoma i normalnu funkcijskalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[genetičko savjetovanje|Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koji su pogođeni određenim poremećajem ili koji nose određeni gen. Često se raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim osobnim rizikom s obzirom na njegovu ili njezinu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranskacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript [[RNK]] hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizveo zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranslacijska modifikacija|Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[Posttranslacijska modifikacija]] *Potpomognuta reprodukcija Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija ''[[in vitro]]''. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). Također se naziva ART. *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna izmjena (krosingover). *[[genetička konsultacija|Pozitivna prediktivna vrijednost]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Naziva se i PPV. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[Kodirajuća sekvenca]] *[[PPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Također se naziva pozitivna prediktivna vrijednost. *[[Prajmer]] Vidi: Začetnica *[[Predisponirajuća mutacija]] Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta i mutacija gena za osjetljivost. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija (nadekspresija)]] Nenormalno visok nivo ekspresije gena koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji fenotip povezan s genom. *[[Nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] Transposable element (TE, [[transpozon]] ili skakajući gen) je sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar genoma , ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i genoma veličine . Transponirani elementi čine veliki dio genoma i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji . Iako su TE sebični genetički elementi , mnogi su važni u funkciji i evoluciji genoma. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[genetičko testiranje|Presimptomsko testiranje]] Genetičko testiranje koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcijskalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je „potpostavljen“ u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana („sirova“), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada pretvara ga u zreli RNK proizvod kao što je [[iRNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili [[pre-iRNK]], naprimjer, je tip primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu (prajmer). *[[genetičko testiranje|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, „izloženost“ je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristranost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenogsvojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[penetrabilnost (genetika)|Probojnost (penetrabilnost)]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Također se naziva informirani pristanak. *[[genetičko testiranje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su osobna zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project: HGP bio je projekt čiji je cilj utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski [[genom]]. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, sa fizičkog i funkcijskog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[mejoza|Prometafaza]] Prelazna podfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK kojoj započinje gen na koju se veže RNK-polimeraza, obično duga 100-1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *Propusnost Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencijskiranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]] Linearna polimerna makromolekula sastavljena od niza aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula [[iRNK]] koje su prevedene u određenim [[gemom|genomima]], [[ćelija (biologija)|ćelijama]], tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput [[transkriptom]]a, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. *[[divlji tip|Prototrof]] ili [[divlji tip]] Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] Linearna polimerna [[makromolekula]], sastavljena od niza [[aminokiselina]] povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula iRNK koje su prevedene u određenim [[genom]]ima, ćelijama, tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput transkriptoma, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] (poligenski rezultat rizika) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. Može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su povezane s genima relevantnim za stanje. Također se naziva poligenski rezultat rizika. *[[pseudogen|Pseudoalel]] Bilo koji od dva ili više različitih gena ili sekvenci koji imaju isti ili sličan doprinos fenotipu, pa se stoga čini da su pravi aleli, ali zapravo nisu strukturno alelni (tj. ne zauzimaju homologne lokuse na homolognim hromosomima ). *[[Pseudoautosomna regija]] (pseudoautosomno [[nasljeđivanje]]) PAR1, PAR2 , jesu međusobno homologne sekvence nukleotida na ljudskom [[hromosom X|X]] i [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. Pseudoautosomne regije su dobile ime jer se bilo koji gen u njima nasljeđuje kao i svi [[autosom]]ni geni. PAR1 kod ljudi obuhvata 2,6 Mbp vrhova kratkih krakova X i Y-hromosoma i ostalih velikih majmuna (X i Y imaju ukupno 155 Mbp i 59 Mbp). PAR2 je na vrhovima dugih krakova, u rasponu od 320 kbp. *[[Pseudogen]] Nefunkcionalna sekvenca DNK koja podsjeća na funkcionalni gen. Pseudogeni su tipski suvišne kopije funkcijskalnihfunkcionalnih gena koji su duplicirani prirodnim procesima, osim što nemaju regulatorne sekvence neophodne za pravilnu transkripciju ili translaciju ili sadrže druge defekte kao što su mutacije pomaka okvira, preuranjeni [[stop kodon]]i ili nedostajući introni. Sekvenca DNK koja nalikuje genu, ali je mutirana u neaktivan oblik tokom evolucije. Često mu nedostaju introni i druge bitne sekvence DNK potrebne za funkcijskiranje.funkcioniranje. Iako su genetički slični izvornom funkcionalnom genu, pseudogeni ne rezultiraju funkcijskalnimfunkcionalnim proteinima, iako neki mogu imati regulatorne učinke. *[[Pseudopoliploidija]] Stanje u kojem je broj hromosoma u hromosomskom skupu udvostručen (ili utrostručen, itd.), ali bez odgovarajućeg povećanja stvarne količine genetičkog materijala (tj. nivoa ploidnosti). Ovo se događa kada se hromosomi normalnog hromosomskog komplementa (npr. diploidi) fragmentiraju na manje komade, povećavajući ukupan broj pojedinačnih hromosoma, ali ne stvarajući dodatne homologne kopije tih hromosoma (tako da ćelija ostaje diploidna). Bilo koji brojčani odnos između hromosomskih skupova u grupama srodnih organizama koji sugeriše da su neki od tih organizama poliploidi drugih, a zapravo nisu. *[[Punnettov kvadrat]] (Panetov kvadrat) Tabelarni dijagram koji se koristi za predviđanje mogućih [[genotip]]ova [[fenotip]]ova koje može naslijediti potomstvo određenog križanja ili uzgojnog eksperimenta sumiranjem svih različitih kombinacija majčinih s očevim alelima. Rezultirajuća tabela se zatim može koristiti za određivanje vjerovatnoće da će potomstvo imati određeni [[genotip]]. Korisnost Punnettovih kvadrata ograničena je na diskretne fenotipove naslijeđene prema jednostavnim mendelovskim obrascima. *[[Purin]] Dvoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz pirimidin, jedna od dvije molekule iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući i one koje se koriste u DNK i RNK ). Kao purini klasifikuju se [[adenin]] (A) i [[guanin]] (G). ==Q== *[[qPCR]] Također PCR u realnom vremenu (rtPCR). ==R== *[[genetički marker|RAD]] DNK markeri povezani sas restrikcijskim mjestom; tip genetičkih markera koj u asocijacijskom mapiranju, QTL miranju, populacijskogenetičkim, ekogenetičkim i evolucijskim istraživanjima. *[[RAPD]] Nasumična amplifikacija polimorfne DNK (engleski: (engl. Random Amplified Polymorphic DNA/ / čita se "rapid") jest vid PCR reakcije u kojoj su umnožavajući segmenti DNK slučajni. Za RAPD proceduru stvara se nekoliko proizvoljnih, kratkih prajmera (začetnica), sas 8-–12 nukleotida, a zatim se nastavlja [[PCR]] procesuiranje koristeći veliki predložak [[genom]]ske DNK, očekujući amplifikaciju fragmenta. Na završetku obrade nastalih uzoraka iz RAPD reakcije, mogu se prikupiti polujedinstveni profili. *[[Rasa]] Nepriznata taksonomska kategorija pod kojom se podrazumijevaju populacije karakterističnog genetičkog sastava, koje se po njemu prepoznatljivo razlikuju od ostalih istovjernoi definiranih populacija. Uporedi sa [[sorta (botanika)|sorta]]. *[[Rastvorljiva RNK]] (sRNK) Vidi: Transportnatransportna RNK. *[[Razmnožavanje]] – reprodukcija Prokreacija ili propagacija je biološki proces u kojem roditeljske jedinke stvaraju potomstvo. Razmnožavanje je fundamentalno svojstvo sistema koji su poznati kao život. Ukratko, razmnožavanje je jedna od temeljnih diferencijalnih odrednica između žive i nežive supstance. Iako neki kristali također imaju sposobnost umnožavanja, za razliku od njih, živa bića ostvaruju samoobnovljivo i samoregulatorno autonomno potomstvo. Tako ostvaruju međugeneracijski genetički kontinuitet pripadajuće vrste. Svaki pojedinačni organizam postoji kao rezultat razmnožavanja. Postoje dva oblika reprodukcije: spolni (seksualni) i bespolni (aseksualni). *[[Recesivna letalnost]] Letalnost samo kod homozigotnog genotipa. *[[Recipročna balansirana translokacija]] Translokacija bez delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna nebalansirana translokacija]] Translokacija koja uzrokuje delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna translokacija]] Razmjenjivanje hromosomskih segmenata dva nehomologna hromosoma. *[[Regulacija gena]] Širok spektar mehanizama koje ćelije koriste ćelije za povećanje ili smanjenje proizvodnje ili ekspresije specifičnih genskih proizvoda, kao što su RNK ili proteini. Regulacija gena povećava svestranost i prilagodljivost organizma dopuštajući njegovim ćelijama da eksprimiraju različite genske proizvode kada to zahtijevaju promjene u njegovom okruženju. Kod višećelijskih organizama, regulacija ekspresije gena također pokreće ćelijsku diferencijaciju i morfogenezu u embriju, omogućavajući stvaranje raznolikog niza tipova ćelija iz istog [[genom]]a. *[[Rekombinantna DNK]] (rDNK) Molekule [[DNK]] koje su nastale primjenom laboratorijskih metoda genetičke rekombinacije genetičke rekombinacije (kao što je molekulsko kloniranje) molekulsko kloniranje) koje omogućavaju da se (genetičkim inženjerstvom) prikupi genetički materijal iz više izvora, stvarajući sekvence sekvence koje se inače ne bi mogle naći u biološkim organizmima. *[[generička rekombinacija|Rekombinantni vektor]] Vektor sas ugrađenom stranom DNK. *[[Repetitivna sekvenca]] Bilo koja ponavljajuća sekvenca nukleotida ili aminokiselina za koju se znaazna ili se pretpostavlja da je biološki značajna. Kod nukleinskih kiselina, motivi sekvenci su često kratki (tri do deset nukleotida dužine), visoko konzervirane sekvence koje se koriste kao mjesta prepoznavanja za enzime koji se vezuju za DNK ili RNK uključene u regulaciju ekspresije gena. *[[Replikacija DNK]] (autoreplikacija) Proces u kojem od jedne molekule DNK nastanu dvije, sa s identičnim redoslijedom dušičnih baza kao u početnoj molekuli. U ovoj enzimski kataliziranoj reakciji u polulanci DNK prvo se rastave, pa onda svaki od lanaca dogradi nedostajući komplementarni polulanac. *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana. *[[Replikacijska viljuška]] Struktura koja se formira unutar dugačke spiralne DNK tokom njene replikacije. Stvaraju se helikaze, koje razbijaju vodikove veze koje drže dva lanca DNK zajedno u spirali. Rezultirajuća struktura ima dva granasta zupca, od kojih je svaki sastavljen od po jednog lanca DNK. Ova dva lanca služe kao predložak za vodeći i zaostali lanac, koji će se stvoriti (kako DNK polimeraza uskladi) komplementarne nukleotide sa šablonima. Šabloni se mogu ispravno nazvati predloškom vodećih niti i šablonom zaostalih niti. *[[Replikon]] Bilo koja molekula ili regija DNK ili RNK koji se replicira iz jednog izvora replikacije. *[[Reporterski gen]] Reporterski gen (često jednostavno reporter) je gen koji istraživači vezuju za regulatornu sekvencu drugog gena od interesa za bakterije, ćelijsku kulturu, životinje ili biljke. Takvi geni se nazivaju reporterima jer se karakteristike koje daju organizmima koji ih eksprimiraju mogu lako identificirati i mjeriti ili zato što su markeri koji se mogu odabrati. Restrikcijske endonukleaze Enzimi koje bakterijska ćelija koristi za razgradnju strane DNK (virusna DNK); prepoznaju restrikcijsko mjesto i cijepaju dvolančanu DNK; koriste se u genetičkom inženjerstvu. *[[Restriktom]] Bilo koji fragment DNK koji je rezultat rezanja lanca DNK restrikcijskim enzimom, na jednom ili više restrikcijskih mjesta. *[[Retrotranspozon]]i ili [[transpozon|pokretni genetički elementi]] DNK sekvence koje se premještaju iz jednog mjesta u genomu na drugo preko RNK-intermedijara: DNK se kopira u RNK, a RNK se reverznom transkripcijom uz pomoć enzima reverzne transkriptaze kopira u DNK koja se ugrađuje na drugo mjesto u genomu (mehanizam copy/ / paste)). *[[Reverzna mutacija]] Mutacija koja preokreće učinak prethodne mutacije koja je inaktivirala gen, čime se vraća funkcija divljeg tipa. *Rezultat poligenskog rizika (PRS) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. To može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su Povezanepovezane s relevantnim genima za dato stanje. *[[RFLP]] Polimorfizam dužine restrikcijskih fragmenata (Restriction Fragment Length Polymorphism), u molekulskoj biologiji, predstavlja varijaciju u homolognim sekvencama DNK. Odnosi se na polimorfizam uzoraka homolognih DNK molekula iz različitih restrikcijskih lokacija, a koje se dobiju primjenom laboratorijske tehnike koja omogućuje njihovu identifikaciju. *[[RFLP|RFLP ograničenje]] Mapa ili dijagram poznatih restrikcijskih mjesta unutar poznate sekvence DNK, kao što je [[plazmid]]ni vektor, dobijen sistematskim izlaganjem sekvence različitim restrikcijskim enzimima, a zatim poređenjem dužina rezultujućih fragmenata, tehnika poznata kao restrikcijsko mapiranje. takođerTakođer prepoznavanje ograničenja na licu mjesta. Kratka, specifična sekvenca nukleotida (obično 4 do 8 baza dužine) koju pouzdano prepoznaje određeni restrikcijski enzim. Budući da se restrikcijski enzimi obično vežu kao homodimeri, restrikcijska mjesta su općenito palindromske sekvence koje obuhvataju oba lanca dvolančane molekule DNK. Restrikcijske endonukleaze cijepaju fosfatnu kičmu između dva nukleotida unutar same prepoznate sekvence, ali drugi tipovi restrikcijskih enzima prave svoje rezove na jednom kraju sekvence ili na obližnjoj sekvenci. *[[Ribonukleinska kiselina]] (RNK) Jednostruko spiralna makromolekula, građena od nukleotida. Sastoji se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri dušične baze ([[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Na nju se prepisuje genetička informacija sas DNK u procesu zvanom transkripcija. Poslije se ta šifra na RNK prevodi na jezik aminokiselinskog sastava proteina u procesu zvanom translacija. Grupe dušičnih (heterocikličnih) baza u RNK su šifre za uspostavljanje sekvence aminokiselina, molekula od kojih su sačinjeni proteini. Postoji nekoliko različitih tipova RNK, poput informacijske RNK (iRNK), transportne RNK (tRNK) i ribosomske RNK (rRNK). Svaki od njih ima posebnu funkciju u ćeliji. Ribonukleinska kiselina (RNK) je biološki važan tip molekula koje imaju značajnu ulogu u kodiranju, dekodiranju, regulaciji i ekspresiji gena. RNK i DNK predstavljaju dva tipa nukleinskih kiselina, koje sa s proteinima spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica – nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane. Za razliku od DNK, RNK se češće nalazi kao jedan lanac presavijen sam na samu sebe, a ne upareni dvostruki lanac. Različiti ntipovitipovi RNK molekula služe u širokom spektru bitnih bioloških uloga, uključujući kodiranje, dekodiranje, regulaciju i ekspresiju geni gena, kao i funkcijskiranjefunkcioniranje kao signalne molekule i, u određenim virusnim genomima, kao primarni genetički materijal. *[[Ribosom]] Ćelijske prganele – strukutre organele – strukture kojima se odvija biosinteza proteina. Molekulski kompleks koji služi kao mjesto sinteze proteina. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice (mala podjedinica, koja čita poruke kodirane u molekulama iRNK, i velika podjedinica, koja povezuje aminokiseline u nizu kako bi formirala polipeptidni lanac), od kojih se svaka sastoji od jednog ili više lanaca ribosomske RNK i raznih ribosomskih proteina. *[[nasljeđivanje|Rizik od ponavljanja]] Vjerovatnoća da će se nasljedna osobina ili poremećaj prisutan kod jednog člana oporodiceporodice ponovno pojaviti kod drugih članova. Ovo se razlikuje od rizika od recidiva raka, što je šansa da će se rak koji je liječen ponovno pojaviti. *[[RNK]] Vidi: Ribonukleinskaribonukleinska kiselina *[[RNK-polimeraza]] Glavni enzim transkripcije. *[[RNK-polimeraza I]] *[[RNK-polimeraza II]] *[[RNK-procesuiranje]] [[Posttranslacijska modifikacija]] [[primarni transkript|primarnog transkripta]] koja uključuje RNK-prekrajanje (engl. RNA-splicing) i zaštićivanje krajeva iRNK. *[[RNKi]] skraćeno RNKP ili RNKpol Bilo koji od klase enzima koji sintetizira RNK molekule iz DNK šablona. RNK polimeraze su neophodne za transkripciju i nalaze se u svim živim organizmima i mnogim virusima. Grade dugačke jednolančane polimere zvane transkripti, dodavanjem ribonukleotida jedan po jedan u smjeru 5' -do- 3', oslanjajući se na šablon koji obezbjeđuje komplementarni lanac za vjernu transkripciju nukleotidne sekvence. *[[hromosomska translokacija|ROB]] Tip hromosomske translokacije kojom se dvostruki lanac prekida na centromeru ili blizu centromera dvanjega. Dva akrocentrična hromosomi hromosoma uzrokuju recipročnu razmjenu segmenata koja dovodi do jednog velikog metacentričnog hromosoma (sastavljenog od dugih krakova) i jednog ekstremno malog hromosoma (sastavljenog od kratkih krakova ), od kojih se potonji često kasnije gubi iz ćelije sas malim efektom jer sadrži vrlo malo gena. Rezultirajući kariotip pokazuje jedan manje od očekivanog ukupnog broja hromosoma, jer su se dva prethodno različita hromosoma u suštini spojila. Nositelji robertsonovske translokacije općenito nisu povezani s bilo kakvim fenotipskim abnormalnostima, ali imaju povećan rizik od stvaranja mejotski neuravnoteženih gameta. *[[Robertsonovska translokacija]] Dva akrocentrična hromosoma recipročnom translokacijom dužih krakova (q) daju jedan metacentrični hromosom. *[[porodica|Rodbina]] Proširena porodica. Rođak prvog stupnjastepena (FDR) Roditelj, brat ili sestra ili dijete pojedinca. Također se zove FDR. *[[rRNK]] Ribosomska ribonukleinska kiselina (rRNK) je tip nekodirajuće RNK koja je primarna komponenta ribosoma, neophodna za sve ćelije. rRNK je ribozim koji vrši sintezu proteina u ribosomima. Transkribuje se iz ribosomske DNK (rDNK) i zatim vezuje za ribosomske proteine da bi formirala male i velike podjedinice *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana [[ribosom]]a. ==S== *Sadržaj [[guanin]]a-[[citozin]]a Također skraćeno ([[GC-sadržaj]].) Udio dušičnih baza u nukleinskoj kiselini koje su ili [[guanin]] (G) ili [[citozin]] (C), obično izražen kao postotak. Molekule DNK i RNK sas većim GC-sadržajem općenito su termostabilnije od onih sas nižim GC-sadržajem zbog molekulskih interakcija do kojih dolazi tokom slaganja baza. *[[Samoinkompatibilnost]] (autosterilnost) Oblik genske kontrole samooplodnje kod biljaka. *[[Sangerovsko sekvenciranje]] Metod sekvenciranja DNK zasnovanzasnovana na ''[[in vitro]]'' replikaciji sekvence šablona DNK, tokom koje se didezoksinukleotidi koji završavaju lanac, označeni fluorohromom, nasumično ugrađuju u produžujući lanac. Rezultirajući fragmenti se zatim sortiraju po veličini pomoću elektroforeze, a određeni fluorohrom koji završava svaki od po veličini sortiranih fragmenata se detektuje se laserskom hromatografijom, otkrivajući tako sekvencu originalnog DNK šablona preko redosledaredoslijeda fluorohromnih oznaka kako se čita iz malih od fragmenata veličine do velikih fragmenata. Iako je sangerovsko sekvenciranje u nekim kontekstima zamijenjeno metodimametodama sljedeće generacije, i dalje je široko korišteno zbog sposobnosti da proizvede relativno dugačka očitavanja sekvence (500+ nukleotida ) i vrlo niske stope greške. *[[SCNT]] Metod molekulske biologije koji se koristi za otkrivanje specifične sekvence u uzorcima DNK. Tehnika kombinuje odvajanje fragmenata DNK gel elektroforezom, transfer DNK na sintetsku membranu i naknadnu identifikaciju ciljnih fragmenata radio-obilježenimradioobilježenim ili fluorescentnim hibridizacijskim sondama. *[[scRNK]] [[iRNK]] (snRNK) nRNK . Vidi: [[mala jedarna RNK]]. *[[mala jedarna RNK|Sebični genetički element]] Povijesno također zvani sebičnimsebični geni, ultra-sebičnimultrasebični geni, sebična DNK, parazitska DNK i [[genom]]ska odmetnica, su genetički su segmenti koji mogu poboljšati vlastiti prijenos na račun drugih gena u [[genom]]u, čak i ako oni nemaju pozitivan ili neto negativan efekat na kondiciju organizma. [[genom]]i se tradicijskitradicionalno posmatraju kao kohezivne jedinice, pri čemu geni djeluju zajedno kako bi poboljšali adaptivnu vrijednost organizma. Međutim, kada geni imaju određenu kontrolu nad vlastitim prijenosom, pravila se mogu promijeniti, pa su, kao i sve društvene grupe, genomi ranjivi na sebično ponašanje svojih dijelova. *[[Sekvenciranje DNK|Sekvenciranje]] Određivanje redoslijeda baza [[adenin]]a, [[timin]]a, [[guanin]]a i [[citozin]]a, pomoću određenih tehnika, u cijelom genomu nekog organizma ili u samo jednom njegovom dijelu. Također, određivanje sekvenci aminokiselina u proteinima ili sastavnica ostalih složenih biomolekula. *[[WXS|Sekvenciranje cijelog]] [[egzom]]a ([[WES]], WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma osoba i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva WES i WXS. *[[GWAS|Sekvenciranje cijelog genoma]] (GWAS, WGS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuću sekvencu. Naziva se i WGS. *[[Sekvenciranje DNK]] Proces određivanja, bilo kojom od niza različitih metoda i tehnologija, redoslijeda baza u dugom lancu nukleotida koji čini sekvencu DNK. *[[Sekvenciranje naredne generacije]] (masivno paralelno sekvenciranje, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence individualnog [[genom]]a. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i NGS. *[[Sekvenciranje tumorske DNK]] Sekvenciranje somatskog tkiva, poput tumora, odnosi se na traženje varijanti u DNK koje se obično javljaju nakon začeća. Somatske mutacije mogu se pojaviti u bilo kojoj tjelesnoj ćeliji osim u zametnim ćelijama (spermatozoidu i jajnoj ćeliji) i stoga se ne prenose na djecu. Ove varijante mogu (ali ne uvijek) uzrokovati rak ili druge bolesti. *[[mitohondrija|Semiautonomne organele]] Organele sas DNK (mitohondriji i hloroplasti) koje ne mogu samostalno živjeti izvan eukariotske ćelije. *[[Semikonzervativna replikacija DNK]] Dva roditeljska polulanca DNK se odvajaju i svaki služi kao kalup za sintezu novog komplementarnog lanca. *[[Sestrinske hromatide]] Par identičnih kopija (hromatida) nastalih kao rezultat replikacije DNK hromosoma, posebno kada su obje kopije spojene zajedničkom centromerom; par sestrinskih hromatida naziva se dijada. Dvije sestrinske hromatide su na kraju odvojene jedna od druge u dvije različite ćelije tokom mitoze ili mejoze. Identične podjedinice hromosoma prije anafaze mitoze ili anafaze II mejoze, nastaju semikonzervativnom replikacijom u S-fazi, imaju zajedničku centromeru. *[[oligonukleotid|Set-sonda]] Kolekcija od dvije ili više sondi dizajniranih za mjerenje jednog tipa molekula, kao što je kolekcija [[oligonukleotid]]a [[dizaj]]niranih da se hibridiziraju s različitim dijelovima transkripta iRNK generiranih iz jednog gena. *[[SFP]] Jednoosobinski polimorfizmi (eng. (engl. Single Feature Polymorphism), polimorfne sekvence DNK koje se odnose na varijaciju jednog svojstva. Vrijedni su genetički markeri koji potencijalno nude neposrednije fizičke veze ka samim strukturama gena. Međutim, većina aktulelnihaktuelnih SFP predikcijskih metoda su razvijene su za sekvenciranjemsekvenciranje DNK proučavanih vrsta, iako su posebno pogodnipogodne za vrste sa složenim i nesekvenciranim [[genom]]ima. *[[transpozon|Skakanje gena]] Vidi: [[transpozon|Prenosivi element]]. *[[heterozigot|Složena heterozigotnost]] Prisustvo dva različita mutirana alela na određenom lokusu gena. *[[penetrabilnost (genetika)|Smanjena (nepotpuna) penetrabilnost]] Penetracija se odnosi na vjerojatnostvjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za stanje se kaže da pokazuje nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante ispoljavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva nepotpuna penetrabilnost. *[[Smislenost (genetika)|Smislenost]] U molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Ovisno o kontekstuU molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Zavisno od konteksta, smislenost može imati nešto različita značenja. Naprimjer, DNK je pozitivno smislena ako se RNK verzija iste sekvence prepiše ili prevede u protein, negativna ako nije. SNP (engl. single nucleotide polymorphism) Jednonukleotidni polimorfizam koji je posljedica supstitucije; tačkasta mutacija. *[[SNP|SNP-označavanje]] [[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP), koji se koristi za označavanje određenog haplotipa u regiji [[genom]]a. Kao podskup svih SNP-ova u genomu, označavanje SNP-ova može biti iznimno korisno za testiranje povezanosti markerskih lokusa s lokusom kvalitativne ili kvantitativne osobine. Somatska (mitotska) hromatidna izmjena Hromatidna izmjena u somatskim ćelijama tokom mitoze. *[[Somatska ćelija]] Bilo koja biološka ćelija koja formira tijelo organizma, ili, u višećelijskim organizmima, bilo koja ćelija osim gameta, zametne ćelije ili nediferencirane matične ćelije. Somatske ćelije se teorjskiteorijski razlikuju od ćelija zametne linije, što znači da se mutacije kojima su podvrgnute nikada ne mogu prenijeti na potomke organizma, iako u praksi postoje izuzeci. Tjelesne ćelije (diploidne, 2n) ). *[[Sonda]] Reagens koji se koristi za jedno mjerenje u eksperimentu ekspresije gena. Uporedite reporter. *[[Sorta (botanika)|Sorta]] Biljni ili mikrobni organizmi sas dosljednim, predvidljivim i replicirjućimreplicirajućim osobinama u potomstvu koje su rezultat parenja bilo koja dva čistolinijska roditelja kojikoja pripadaju istojistom kultivaru ili varijetetu (a ne osobine drugih varijeteta koje su možda ranije ukrštane u lozu). Kod životinja, takve grupe organizama označavaju se kao rase. *[[SOS-odgovor]] Globalni odgovor na oštećenje DNK u kojem se zaustavlja ćelijski ciklus i inducira se popravak DNK i mutageneza. Sistem uključuje RecA protein (Rad51 kod eukariota). RecA protein, stimuliran jednolančanom DNK, uključen je u inaktivaciju represora (LexA) gena SOS odgovora i na taj način inducira odgovor. To je sistem popravke sklon greškama koji značajno doprinosi promjenama DNK uočenim u širokom spektru vrsta. *[[Specijacija]] Proces nastanka nove vrste. *[[DNK|Spojna DNK]] Bilo koja DNK sekvenca za koju se čini da nema poznatu biološku funkciju, ili koja služi svrsi koja nema pozitivan ili neto negativan učinak na sposobnost genoma u kojem se nalazi. Termin je još jednom bio šire korišten za označavanje svih nekodirajućih DNK, za koje je kasnije otkriveno da ih većina ima funkciju. U modernoj upotrebi tipski se odnosi na slomljene ili zaostale sekvence i sebične genetičke elemente, uključujući introne, pseudogene, intergensku DNK i fragmente [[transpozon]]a i [[retrovirus]]a, koji zajedno čine veliki dio [[genom]]a većine [[eukariot]]a. Uprkos tome što ne doprinose produktivno organizmu domaćina, ove sekvence mogu opstati neograničeno u genomima, jer su nedostaci njihovog nastavka kopiranja premali da bi na njih djelovala [[prirodna selekcija]]. *[[Spolni hromosom]]i Hromosomi sa spolno- determinirajućim genima. *[[Spolno ograničeno svojstvo]] Svojstvo koje se pojavljuje kod samo jednoga od dvaju spolova. *[[reverzija soila|Spolno-reverzne osobe]] XX muškarci koji na X-hromosomu imaju gen Sry i XY žene koje na Y-hromosomu nemaju gen [[SRY]]. *[[spolno uvjetovano nasljeđivanje|Spolno uvjetovano svojstvo]] Svojstva čija je ekspresija alela koji su na autosomima uvjetovana spolom nositelja. *[[Spolno-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje gena na X-hromosomu (X-vezano nasljeđivanje). *[[spolno vezani geni|Spolno vezano svojstvo]] Kao i spolno vezano nasljeđivanje, to su termini koji se, u najširem smislu, odnose na pojavu da ispoljavanje određenih individualnih svojstava kontroliraju geni koji su smješteni na spolnim hromosomima. Pri tome se – u najužem smislu – u tom okviru osobine obično diferenciraju u: parcijalno (nekompletno) i kompletno spolno vezane. Parcijalno spolno vezani geni nalaze se na homologimhomolognim segmentima X hromosoma i Y hromosoma, pa je apriorna vjerovatnoća pojave rekombinacija u heterosomalnim i autosomalnim hromosomima (teorijski) podjednaka. Stvarna frekvencija hijazmi između X i Y gonosoma je, ipak, relativno niska jer su njihovi homologihomologni segmenti sasvim kratki. *Srodnik trećeg koljena Vidi: [[TOR]] *[[SSB]] Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u jednom lancu DNK dupleksa. *[[ssDNK]] Bilo koja molekula DNK kojekoja se sastoji od jednog nukleotidnog polimera, ili lanca, za razliku od para komplementarnih lanaca koji se drže zajedno vodikovim vezama ( dvolančana DNK). U većini slučajeva, DNK je stabilnija i češća u dvolančanom obliku, ali visoke temperature, niske koncentracije rastvorenih soli i vrlo visok ili nizak pH mogu uzrokovati razlaganje dvolančanih molekula u dvije jednolančane molekule, u procesu poznatom kao „“topljenje“;”; ovu reakciju koriste prirodni enzimi kao što su oni koji su uključeni u replikaciju DNK, kao i laboratorijske tehnike kao što je lančana reakcija polimeraze *[[SSLP]] Polimorfizam dužine jednostavne sekvence ( (engl. Simple Sequence Lenght Polimorphism) koristi se kao genetički marker, uz primjenu lančane polimerazne reakcije (PCR). SSLP je oblik polimorfizma, koji se ispoljava kao razlika u dužini DNK sekvenci među jedinkama. SSLP se su ponavljajuće sekvence po različitim dužinama u intergenenskimintergenskim regijama dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). Varijanse u dužini SSLP mogu se koristiti za razumijevanje genetičke varijanse između dvije jedinke određene vrste. *Standardni [[genetički kod]] Genetički kod velike većine živih organizama za prevođenje sekvence nukleinskih kiselina u proteine. U ovom sistemu, od 64 moguće permutacije troslovnih kodona koji se mogu napraviti od četiri nukleotida, 61 kodira jednu od 20 aminokiselina, a preostale tri kodiraju stop signale. Naprimjer, [[kodon]] CAG kodira aminokiselinu [[glutamin]], a kodon TAA je [[stop kodon]]. Standardni genetički kod je opisan kao degenerisan ili suvišan jer jednu aminokiselinu može kodirati više od jednog kodona. To je prvi kodon preveden [[ribosom]]om iz zrelog transkripta iRNK, koji se koristi kao signal za iniciranje sinteze proteina. U standardnom genetičkom kodu, početni kodon uvijek kodira istu aminokiselinu, [[metionin]], kod eukariota i za modificirani metionin kod prokariota. Najčešći startni kodon je [[triplet]] AUG. KontrastniKontrast je stop kodon. *[[Statistička genetika]] Grana genetike koja se bavi razvojem statističkih metoda za izvlačenje zaključaka iz genetičkih podataka. Teorije i metodologije statističke genetike često podržavaju istraživanja u kvantitativnoj genetici, genetičkoj epidemiologiji i bioinformatici. *[[frekvencija|Stopa prenositelja]] (noseća frekvencija) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genetičke varijante. Stopa nosivosti također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i noseća frekvencija. *[[Studija neinferiornosti]] Istraživačka studija koja je osmišljena kako bi se utvrdilo nije li jedna intervencija gora od druge kontrolne intervencije za unaprijed određenu granicu. Intervencija koja daje rezultate koji su jednaki ili bolji od kontrolne intervencije smatra se neinferiornom u odnosu na kontrolnu intervenciju. Studije neinferiornosti često se provode kako bi se ispitalo nije li novi, eksperimentalni tretman lošiji od utvrđenog standarda opskrbe. *[[smrtnost|Subletalnost]] Pojava da do letalnosti dolazi nakon reprodukcije. *[[Supstitucija nukleotida]] Zamjena jednog nukleotida drugim u molekuli DNK. *[[SUV]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i varijanta nepoznatog značaja. *[[Suvišni gen]]i Različiti geni koji utječuutiču na isto svojstvo na isti način. ==Š== [[Štetna mutacija]] [[Mutacija]] koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerobatniji, ali nije siguran. Također se naziva mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivostvjerovatniji, ali nije siguran. ==T== *[[Tačkasta mutacija]] Mutacija kojom se jedna nukleotidna baza mijenja, ubacuje ili briše iz sekvence DNK ili RNK. *[[Tačkasta-nonsens mutacija]] Tačkaste mutacijeTačkasta mutacija koja rezultira preranim stop kodonom u transkribiranom transkribiranoj iRNK sekvencomsekvenci, uzrokujući na taj način prijevremeni završetak translacije, što rezultira skraćenim, nekompletnim i često nefunkcijskalnimnefunkcionalnim proteinom. *[[Tandemsko ponavljanje]] Obrazac unutar sekvence nukleinske kiseline u kojoj se jedna ili više nukleobaza ponavlja, a ponavljanja su direktno susjedna (tj. tandemska) jedna uz drugu. Primjer je ATGACATGACATGAC, u kojem se sekvenca ATGAC ponavlja tri puta. *[[TATA-kutija]] Visoko konzervirana nekodirajuća DNK sekvenca koja sadrži konsenzus ponavljajućih parova baza T i A koji se obično nalazi u promotorskim regijama gena kod arheja i eukariota. TATA kutija često služi kao mjesto inicijacije transkripcije ili kao mjesto vezivanja za faktore transkripcije. *[[centromera|Telocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom na krajnjem kraju hromosoma (blizu ili unutar telomere), što rezultira samo jednim krakom. Uporedite akrocentrik. *[[Telofaza]] Završna faza ćelijske diobe u mitozi i mejozi, koja se javlja nakon anafaze i prije ili istovremeno sas citokinezom, tokom koje se oko svakog skupa hromatida sintetiše jedarna membrana. Jedra se ponovo sastavljaju, a mitotsko vreteno se rastavlja. Nakon citokineze, nove ćelije kćeri nastavljaju interfazu. *[[Telomera]] Terminalna regija ponavljajućih nukleotidnih sekvenci na svakom kraju linearnog eukariotskog hromosoma koji štiti njegov kraj od propadanja i spajanja sas drugim hromosomima. Budući da svaki krug replikacije rezultira skraćivanjem hromosoma, telomere se ponašaju kao puferi za jednokratnu upotrebu koji se žrtvuju trajnom skraćivanju umestoumjesto obližnjih gena. Telomere se također mogu produžiti enzimom, telomerazom. *[[Telomeraza]] Enzim replikacije telomernih krajeva. Terminacijska sekvenca DNK-sekvence na kraju gena. *[[Terminacijski kodon]] Kodon koji signalizira prekid sinteze proteina tokom translacije transkripta informacijske RNK. U standardnom genetičkom kodu, tri različita stop kodona se koriste se za odvajanje ribosoma od rastućeg lanca aminokiselina, čime se završava prevod: UAG (nadimak „“ćilibar“,”, UAA („(“oker“)”) i UGA („opal“). *[[Test-ukrštanje]] Križanje jedinke dominantnog fenotipa s recesivnim homozigotom u svrhu otkrivanja njegovog genotipa (dominantni homozigot ili heterozigot)). *[[Tiha mutacija]] Tip neutralne mutacije koja nema vidljiv učinak na fenotip organizma. Iako se termin tiha mutacija često koristi naizmjenično sa sinonimnom mutacijom, sinonimne mutacije nisu uvijek tihe, niti obrnuto. Misens mutacije koje rezultiraju različitim aminokiselinama, ali one sa sličnom funkcijskalnošćufunkcionalnošću (npr. leucin umjesto izoleucina), također se često klasifikuju kao tihe, budući da takve mutacije obično ne utiču značajno na funkciju proteina. *[[Timin]] Označen slovom (T) Jedna od pet primarnih ili kanonskih dušičnih baza – [[adenin]] (A), [[[[guanin]]n]] (G), [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) – koje formiraju nukleozide i nukleotide, od kojih su potonji temeljna građevina blokoviblokova nukleinskih kiselina. Sposobnost ovih nukleobaza da formiraju bazne parove putem vodikove veze, kao i njihovi ravni, kompaktni trodimenzijskalnitrodimenzionalni profili, omogućavaju im da se slažu jedna na drugu i vode direktno do dugolančanih struktura DNK i RNK. *[[Tirozin]] Skraćenica T, jedna od dvije purinske baze u strukturi DNK (u RNK, umjesto njega je [[uracil]]). *[[Tirozinaza]] Prvi enzim koji sudjeluje u biosintetskom putu pigmenta melanina. *Tkivno specifična [[ekspresija gena]] Funkcija gena i ekspresija koja je ograničena na određeno tkivo ili tip ćelija. Ekspresija specifična za tkivo je obično je rezultat pojačivača koji se aktivira samo u odgovarajućem tipu ćelije. *[[TNBC]] TNBC (ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke) Oznaka za nedostatak ekspresije estrogenog receptora (ER), progesteronskog receptora (PR) i receptora ljudskog epidermnog faktora rasta 2 (HER2/neu). Također se naziva ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke. *[[TOR]] Srodnik trećeg stepena) Skraćenica za prvi rođak, prabaka, praujak/pradajdža, prastric/praamidža, pranećakinja, pranećak, praunuk, polutetkaprvog rođaka, prabaku, praujaka/pradajđu, prastrica, pranećakinju, pranećaka, praunuka, polutetku ili poluujakpoluujaka pojedinca. Naziva se i srodnik trećeg stupnja. *[[Totipotentnost]] KarakterakteristikaKarakteristika ćelije da zadrži embriogeni potencijal za stvaranje novog tkiva i organizma. *[[Transdukcija]] Prijenos DNK iz jedne bakterijske ćelije u drugu pomoću bakterijskih virusa (faga). Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen drugim purinom ( A ↔ G ) ili je nukleotid pirimidina zamijenjen drugim pirimidinom ( C ↔ T ). Kontrast je transverzija. *[[Transfekcija]] MetodMetoda ubacivanja stranoga gena u eukariotsku ćeliju. Transfer ''[[de novo]]'' (de novo varijanta, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Također se naziva de novo varijanta, nova mutacija i nova varijanta. *[[Transferna tačka]] (tačkasta varijanta) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta varijanta. *[[Transformacija]] Mehanizam rekombinacije kod prokariota, izmjena genetičke informacije između gole DNK iz okoliša i DNK ćelije recipijenta (primatelj); kod eukariota: preobrazba normalne ćelije u tumorsku. *[[Transgen]] Bilo koji gen ili drugi segment genetičkog materijala koji je izolovan iz jednog organizma, a zatim prenijet bilo prirodno ili bilo kojom od niza tehnika genetičkog inženjerstva u drugi organizam, posebno u neku drugu vrstu. Transgeni se najčešće unose u zametnu liniju drugog organizma. Obično se koriste za proučavanje funkcije gena ili za davanje prednosti koja inače nije dostupna u nepromijenjenom organizmu. *[[Transgeni organizam]] Organizam s ugrađenim stranim [[genom]]. *[[Transkripcija (genetika)]] Prepisivanje genetičke upute sas DNK, odnosno sinteza iRNK. Proces sinteze informacijske RNK (iRNK) prema šablonu smislenog polulanca DNK. *[[Transkripcijski faktor]] Bilo koji protein koji kontrolira brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u iRNK, tako što se vezuje za specifičnu sekvencu DNK i promoviše ili blokira regrutaciju RNK-polimeraze u obližnje gene. Transkripcijski faktori mogu efikasno uključiti i isključiti specifične gene kako bi bili sigurni da su eksprimirani u pravo vrijeme i na pravim mjestima; iz tog razloga, oni su fundamentalni i sveprisutni mehanizam regulacije gena. *[[Transkriptom]] Set svih RNK molekula jednog organizma, kompletna RNK datog organizma. *[[Translacija (genetika)]] Ribosomsko prevođenje šifre sas iRNK na rječnik redoslijeda aminokiselina u datoj proteinskoj sekvenci. Drugi korak u procesu ekspresije gena, u kojem se transkript RNK koji se proizvodi tokom transkripcije čita ribosom, kako bi proizveo funkcijskalnifunkcionalni protein. Proces sintetiziranja aminokiselinske sekvence (proteinskog produkta) prema kodu informacijske RNK (iRNK). *[[Translokacija (genetika)]] Tip hromosomske mutacije uzrokovane strukturnim preuređenjem velikih dijelova jednog ili više hromosoma. Postoje dva glavna tipa: recipročna i robertsonovska. Hromosomska mutacija u kojoj se hromosom predidaprekida i njegov se dio ponovno pričvrsti na drugo mjesto u hromosomu. *[[Transportna RNK]] (tRNK, transfer RNK) Ima specifičnu ulogu u procesu translacije genetičke šifre, odnosno njenog prevođenja sas jezika iRNK na jezik gradivnih jedinica proteina, tj. aminokiselina. Aktivnost molekula tRNK se zasniva na osobenoj sposobnosti dva aktivna mjesta. Na jedno od njih ona veže specifičnu aminokiselinu, a na drugom je antikodon, koji je komplementaran odgovarajućem kodonu iRNK. *[[Transpozon]] Vidi: Prenosivi element. Mobilna sekvenca u [[genom]]u. Mogu „“skakati“ sa” s jednog mjesta na drugo i odgovorni su za pojavu određenih mutacija. Pokretni genetički elementi, DNK sekvence koje se premještaju po [[genom]]u mehanizmom izrezivanja i lijepljenja (mehanizam cut/paste)). Vidi: prenosivi element. *[[Transverzija]] Mutacijska zamjena purinske baze pirimidinskom. Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen pirimidinskim nukleotidom, ili obrnuto (npr. A ↔ C ili A ↔ T ). Kontrast je translokacija. *[[Tranzicija]] Zamjena jedne purinske baze drugom purinskom. *[[Trihibridno ukrštanje]] Ukrštanje u kojem se prate rezultati nasljeđivanjenasljeđivanja tri gena. *[[Trinukleotidno ponavljanje]] Sekvence od po tri nukleotida koji se ponavljaju u tandemu na istom susjednom dijelu hromosoma. Obično se javlja određena količina normalne (polimorfne) varijacije u broju ponavljanja bez kliničkog značaja; međutim, broj ponavljanja iznad određenog praga može, u nekim slučajevima, dovesti do štetnih učinaka na funkciju gena, što rezultira genetičkom bolešću. *[[Triplet baza]] Grupa od po tri dušične baze, npr. [[adenin]]-[[timin]]-[[adenin]] ili [[timin]]-[[guanin]]-[[citozin]] koja je šifra za jednu aminokiselinu. [[citozin]]-[[timin]]-[[timin]] (CTT) je tako triplet za aminokiselinu leucin, a [[guanin]]-[[timin]]-[[guanin]] (GTG) za valin. *[[Trisomija]] Tip aneuploidije, višak jednog hromosoma, 2n+1. *[[Tročlani kraj]] Vidi: 3'- kraj. *[[Trp-operon]] Represivni sistem regulacije gena kod bakterija. *[[TUF]] Cjelokupni skup RNK molekula (često se odnosi na sve tipove RNK, ali ponekad isključivo na iRNK) koji je ili može biti izražen određenim [[genom]]om, ćelijom, populacijom ćelija ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Transkriptom se razlikuje od egzoma i translatoma. *[[Tumor supresorski gen]] Tip gena koji regulira rast ćelija. Kada je tumor supresorski gen mutiran, može doći do nekontroliranog rasta ćelija. To može pridonijeti razvoju raka. ==U== *[[UAA]] Kratke sekvence nukleotida koje se sintetiziraju diskontinuirano pomoću DNK polimeraze i kasnije povezuju zajedno pomoću DNK ligaze kako bi se stvorio lanac koji zaostaje tokom DNK replikacije. OkazakiOvakvi fragmenti su posljedica jednosmjernosti DNK polimeraze, koja djeluje samo u smjeru od 5' do 3'. *[[Ukrštanje]] Uzgoj čistolinijskih roditelja koji pripadaju dvije različite rase, sorte, varijantedvjema različitim rasama, sortama, varijantama ili populacijepopulacijama, često namjerno kao metod selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva koje dijeledijeli osobine obje roditeljske loze ili koje pokazuju heterozu. U uzgoju životinja, potomstvo ukrštanja između rasa iste vrste naziva se križanci ili mulati, dok se potomstvo ukrštanja različitih vrsta naziva hibridima ili bastardima. *[[autbriding|Ukrštanje van srodstva]] (autbriding) Seksualna reprodukcija između različitih rasa ili osoba, koja ima potencijal da poveća genetičku raznolikost uvođenjem nepovezanog genetičkog materijala u populaciju za razmnožavanje. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati vanbridinškim, a potomstvo je vanbridinško.. Kontrast je inbriding. *[[Unakrsno povezivanje]] Nenormalna veza između dvije ili više nukleobaza na suprotnim lancima dvolančane molekule DNK (međulanca) ili između baza na istom lancu (intralančana), posebno putem formiranja kovalentnih veza koje su jače od vodikove veze uparivanja baza. Unakrsne veze mogu biti generisane raznim egzogenim i endogenim agensima, i imaju tendenciju da ometaju normalne ćelijske procese kao što su replikacija i transkripcija DNK; oni su uobičajene mete puteva popravke DNK. *[[Unatražno ukrštanje]] Ukrštanje hibridnog organizma s jednim od roditelja ili jedinkom genetički sličnom jednom od roditelja, često namjerno kao vrsta selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva s genetičkim identitetom koji je bliži roditeljskom. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo se nazivaju povratnim ukrštanjem, često skraćeno u genetici sa simbolom BC. *[[Uracil]] Skraćeno slovom (U.) Jedna od četiri nukleobaze prisutne u molekulama RNK. [[uracil]] formira par baza sas [[adenin]]om. U DNK, [[uracil]] se uopće ne koristi, već je zamijenjen [[timin]]om. *[[Uravnoteženost baza]] Dvije baze (ili nukleotidi) koje sadržavaju dušik i koje se uparuju kako bi formirale strukturu DNK. Četiri baze u DNK su [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). Ove baze tvore specifične parove (A-T i G-C). Par baza se također može odnositi na stvarni broj parova baza, kao što je osam parova baza, u nizu nukleotida. *[[Uslovna ekspresija]] Kontrolisana, inducibilna ekspresija transgena, bilo in vitro ili in vivo. *[[Utišavanje gena]] Svaki mehanizam regulacije gena koji drastično smanjuje ili potpuno sprečava ekspresiju određenog gena. Može se dogoditi prirodno tokom transkripcije ili translacije. Laboratorijske tehnike često iskorištavaju prirodne mehanizme utišavanja kako bi se postiglo uništavanje gena. *[[Uzvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 5'- kraju lanca nukleotida, ili N-kraju peptidnog lanca. Kontrast nizvodno. *[[Uzvodna sekvenca aktiviranja]] (UAS) Uzvodna aktivacijska sekvenca (UAS) je regulatorna sekvenca koja djeluje u cis poziciji. Razlikuje se od promotora i povećava ekspresiju susjednog gena. Zbog svoje suštinske uloge u aktiviranju transkripcije, uzvodna aktivirajuća sekvenca se često se smatra analognom funkciji pojačivača kod višećelijskih eukariota. Uzvodne aktivacijske sekvence su ključni dio indukcije, poboljšavajući ekspresiju proteina od interesa kroz povećanu transkripcijsku aktivnost. Nalazi se uzvodno od minimalnog promotora (TATA kutija) i služi kao mjesto vezivanja za transaktivatore. Ako se transkripcijski transaktivator ne veže za UAS u pravilnoj orijentaciji, transkripcija ne može započeti. ==V== *[[Varijabilna ekspresija]] Varijacije u načinu na koji se osobina manifestira. Kada postoji varijabilna ekspresivnost, značajka može varirati u kliničkom izražaju od blage do teške. Naprimjer,Npr., stanje neurofibromatoza tipa 1 može biti blago, manifestirajući se samo u kožnim mrljama (zvanim café-au-lait), ili može biti teško, manifestirajući se neurofibromima i tumorima mozga. *[[Varijabilna ekspresivnost gena]] Način varijacije na koji se gen eksprimira u fenotipu. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) [[Fenomen]] u kojem se dijelovi [[genom]]a ponavljaju i broj ponavljanja varira između jedinki u populaciji, obično kao rezultat događaja duplikacije ili delecije koji utičuutiče na cijele gene ili dijelove hromosoma. Varijacije broja kopija imaju važnu ulogu u stvaranju genetičkih varijacija unutar populacije. *''[[Varijacija de novo]]'' (''[[de novo]]'' mutacija, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane briogeneze. Naziva se i de novo mutacija, nova mutacija i nova varijanta. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena prisutnog u genomu pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju varijantama broja kopija. Varijante broja kopija čine značajan udio genetičke varijacije. Naziva se i CNV. *[[Varijanta germ-linije (mutacija germinativne linije) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i mutacija germinativne linije. *[[VUS|Varijanta nepoznatog / neizvjesnog značenja]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, VUS) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nepoznatog značaja i VUS. Varijanta nepoznatog značenja Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i VUS. *[[princip osnivača|Varijanta osnivača]] (Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i osnivačka mutacija.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Varirajući pomak okvira]] (mutacija pomaka okvira) Insercija ili delecija koje uključujujuključuju broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremeneprijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i mutacija pomaka okvira *[[Vektor]] Bilo koja molekula DNK koji se koristi kao sredstvo za umjetni transport stranog genetičkog materijala u drugu ćeliju, gdje se može replicirati i/ili eksprimirati. Vektori su tipično dizajnirane rekombinantne DNK sekvence koje se sastoje od inserta (često transgena) i duže "kičmene" sekvence koja sadrži ishodište replikacije, višestruko mjesto kloniranja i selektabilni marker. Vektori se široko koriste u laboratorijama molekulske biologije za izolaciju, kloniranje ili ekspresiju umetka u ciljnoj ćeliji. *[[Vektor ekspresije]] (konstrukcija ekspresije) Također konstrukcija ekspresije Tip vektora, obično plazmid ili virusni vektor, dizajniran posebno za ekspresiju transgena umetnuti, umetnut u ciljnu ćeliju, umjesto u neku drugu svrhu kao što je kloniranje. Plazmidna mapa od 3,756 bp je ekspresijski vektor koji se koristi u ekspresiji transgena koji stvara zeleni fluorescentni protein (GFP). Vektor takođetakođer uključuje gen za lac represor (lacI) i gen koji daje rezistenciju na antibiotik kanamicin (KanR), kao i različite promotere za pokretanje ekspresije ovih gena. *[[Veličina genoma]] Ukupna količina DNK sadržana u jednoj kopiji genoma, obično se mjeri masom (u pikogramima ili daltonima) ili ukupnim brojem parova baza (u kilobazama ili megabazama). Za diploidne organizme, veličina genoma se često koristi naizmjenično sas C-vrijednošću. *[[Vezani disekvilibrij]] (LD) Pojava da se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može objasniti slučajnošću zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i *[[Vezani geni]] (osobine) Geni za određene osobine, na istom hromosomu. Tendencija sekvenci DNK koje su fizički blizu jedna drugoj na istom hromosomu da se nasljeđuju zajedno tokom mejoze. Budući da je fizička udaljenost između njih relativno mala, šansa da će bilo koja dva obližnja dijela DNK sekvence (često lokusi ili genetički markeri ) biti razdvojena na različite hromatide tokom hromosomskog ukrštanja (krosingovera) je statistički vrlo mala, Tada se smatra da su takvi lokusi povezaniji od lokusa koji su udaljeniji i da su lokusi na potpuno različitim hromosomima savršeno nepovezani. Standardna jedinica za mjerenje genetičke povezanosti je centimorgan (cM). *Vezanost Tendencija da se geni ili segmenti DNK koji su usko smješteni duž hromosoma međusobno ne odvajaju u mejozi i stoga se zajedno nasljeđuju. *[[Vještački hromosom kvasca]] (YAC) YAC su genetički modificirani hromosomi izvedeni iz DNK kvasca, Saccharomyces cerevisiae, koji se zatim ligira u bakterijski plazmid. Insercijom velikih fragmenata DNK, od 100- do 1000 kb, umetnute sekvence se mogu klonirati i fizički mapirati korištenjem procesa koji se naziva hodanje hromosoma. *[[VNTR]] Varijabilnost broja tandemskih ponavljanja (eng. (engl. Variable Number Tandem Repeat) ogleda se u varijaciji većeg broja lokacija sas kratkim nukleotidnim sekvencama tandemskih ponavljanja, koje se u [[genom]]u višekratno ponavljaju. Mogu se naći na mnogim hromosomima, a često pokazuju međuindividualne varijacije u dužini. Svaka varijanta djeluje kao naslijedni nasljedni alel, što omogućava da se koristite za osobnuličnu ili roditeljsku identifikaciju. Njihova analiza je korisna u genetičkim i ostalim biološkim istraživanjima, forenzici i DNK profiliranju (fingerprinting). *[[Vodeća sekvenca]] Kod replikacije DNK, lanac u nastajanju za koji su i smjer sinteze DNK polimeraze i smjer cjelokupne elongacije lanca prema replikacijskoj viljušcviljušci, tj. oba se javljaju u smjeru 5' do 3', što rezultira jednim, kontinuiranim procesom elongacije sas malo ili bez prekida. Nasuprot tome, drugi lanac u nastajanju, poznat kao zaostali lanac, sastavlja se u diskontinuiranom procesu koji uključuje ligaciju kratkih fragmenata DNK koji se sintetiziraju u suprotnom smjeru, daleko od replikacijske viljuške. Također spoj za spajanje donatora ili mjesto za spajanje donatora. Granica između lijevog kraja (po konvenciji, 5' kraja ) introna i desnog ( 3' ) kraja susjednog egzona u pre-iRNK transkriptu. *[[Vodeći lanac]] Lanac nove DNK koji se sintetizira u istom smjeru kao rastuća replikacijska viljuška. Ovaj tip replikacije DNK je kontinuiran. *[[Vodikova veza]] Veza dva [[vodik]]ova atoma u [[hemijski spoj|hemijskom spoju]]. međumolekulska veza koja nastaje između [[molekul]]a u kojima je [[vodik]] vezan za [[atom]] visoke [[elektronegativnost]]i (F, O, N). Zajednički elektronski par u vezama H-F, H-O, H-N je toliko pomaknut na stranu elektronegativnog atoma, da dolazi do razdvajanja [[naboj]]a (dipol). Pozitivni dio molekule (H<sup>+</sup>) privlači negativan kraj druge molekule pritom stvarajući međumolekulske veze. Vodikova veza je slabija od [[ionska veza|ionske]] ili [[kovalentna veza|kovalentne]] veze. ==W== *[[WES]] (sekvenciranje cijelog egzoma, WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva sekvenciranje cijelog egzoma i WXS. *[[WGS]] (sekvenciranje cijelog genoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuće sekvence. Također se naziva sekvenciranje cijelog [[genom]]a. *[[WXS]] WXS (WES, sekvenciranje cijelog egzoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekv encesekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija [[genom]]a osobe i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne DNK sekvence. Također se naziva WES i sekvenciranje cijelog egzoma. ==X== *[[hromosom X|X-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima sas XY sistemom za određivanje spola i jedini spolni hromosom u sistemu X0. X hromosom se nalazi i kod muškaraca i kod žena i obično sadrži mnogo više gena nego njegov pandan, Y hromosom. *[[X-inaktivacija]] Zvana i lajonizacija, ponegdje i lionizacija (prema engleskoj genetičarki Mary Lyon) je postupak kojim se jedna od kopija X-hromosoma inaktivira kod ženki sisara sas placentom. Neaktivni hromosom X se utišava pakovanjem u transkripcijski neaktivnu strukturu zvanu heterohromatin. Kako gotovo svi ženski sisari imaju dva X hromosoma, X-inaktivacija imih sprečava da imaju dvostruko više X-hromosomskih genskih proizvoda od mužjaka, koji imaju samo jednu kopiju X hromosoma. Izbor X hromosoma koji će se inaktivirati slučajan je kod placentnih sisara kao što su ljudi, ali nakon što se inaktivira, on će ostati neaktivan tokom života ćelije i njenih potomaka u organizmu (njegova ćelijska linija). Obično se javlja X-inaktivacija koja je neravnomjerno raspoređena po ćelijskim linijama unutar jednog organizma (slučajna X-inaktivacija). *X-vezana osobina Vidi: Spolnospolno vezana osobina. *[[X-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje genetičkih stanja povezanapovezanih s mutacijama u genima na X-hromosomu. Jedna kopija mutacije dovoljna je da izazove bolest i kod muškaraca (koji imaju jedan X hromosom) i kod žena (koje imaju dva X hromosoma). U nekim uvjetima, odsutnost funkcionalnog gena rezultira smrću oboljelih muškaraca. *[[X-vezano recesivno nasljeđivanje]] Nasljeđivanje koje se odnosi na genetička stanja povezana s mutacijama u genima na X-hromosomu. Muškarci koji nose takvu mutaciju će biti pogođeni, jer imaju samo jedan X-hromosom. Žena koja nosi mutaciju u jednom genu, s normalnim genom na drugom X-hromosomu, općenito je nepogođena. ==Y== *[[hromosom Y|Y-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima koji imaju XY sistem za određivanje spola. Y hromosom se nalazi samo kod muškaraca i obično je mnogo manji od svog dvojnika, X hromosoma. *[[Y-vezana osobina]] Vidi: Holandričnajolandrična osobina i Spolno vazanospolno vezano svojstvo. ==Z== *[[Zaostali lanac]] Lanac nove DNK čiji je smjer sinteze suprotan smjeru rastuće replikacijske viljuške. Zbog svoje orijentacije, replikacija zaostalog lanca je složenija u odnosu na onu vodećeg niza. Kao posljedica toga, vidi se da DNK-polimeraza na ovom lancu zaostaje za onom na drugom lancu. *[[Z-DNK]] Jedna od mnogih mogućih dvostrukih spiralnih struktura DNK. To je ljevoruka dvostruka spiralna struktura u kojoj se spirala vijuga ulijevo u cik-cak obrascu, umjesto udesno, kao uobičajeni oblik B-DNK. Smatra se da je Z-DNK jedna od tri biološki aktivne dvostruke spiralne strukture zajedno sas A-DNK i B-DNK. *[[Z-skor]] Rezultat koji pokazuje koliko je standardnih odstupanja vrijednost iznad ili ispod srednje vrijednosti. *[[Začetnica]] (prajmer) Kratka molekula RNK-nukleotida kojom započinje sinteza komplementarnog lanca DNK u replikaciji *[[Zakon nezavisne segregacije]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, prema kojem se tokom mejoze aleli svakog gena odvajaju jedan od drugog tako da svakasvaki rezultirajući gamet nosi samo jedan alel svakog gena. *[[Zakon segregacije]] Pravilnost razdvajanjerazdvajanja jednoga para alela u anafazi mejoze. *[[Zakon uniformnosti]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, po kojem različiti aleli istog gena mogu biti dominantni ili recesivni u odnosu na druge, tes tim da će organizam s barem jednim dominantnim alelom ujednačeno imati fenotip povezan s dominantnim alelom. *[[Zamjenska mutacija]] Vidi: Nesinonimnanesinonimna mutacija . *[[Zigot]] Tip eukariotske ćelije nastala kao direktan rezultat oplodnje između dva gameta. Kod višećelijskih organizama, zigot je najranija razvojna faza. Prva ćelija novonastalog organizma, nastala oplodnjom, tj. spajanjem jajne ćelije i spermatozoida. *[[Zigoten]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Zigotnost]] Stepen do kojeg više kopija gena, hromosoma ili genoma imaju istu genetičku sekvencu; npr. u diploidnom organizmu sas dvije kompletne kopije njegovog genoma (jedna majčina i jedna očinska), stepen sličnosti alela prisutnih u svakoj kopiji. Za osobe koje nose dva različita alela za određeni gen smatra se da su heterozigoti za taj gen; osobe koje nose dva identična alela su homosigoti za taj gen. Zigositnost se takođe može posmatrati zajedno za grupu gena, ili za čitav skup gena i genetičkih lokusa koji čine [[genom]]. Preuzeto sa <ref>https://bastina.anubih.ba/items/a2e6e47d-5e00-4f99-9d52-eb91dafdb5dc</ref>[[ANUBiH]]/[[Institut za genetičko inženjerstvo Sarajevo|Ingeb]] ==Također pogledajte== *[[Genetika]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] 4lfvpflx3j1xgzw9vd4ubzjvqvzccvb Kalin 0 531719 3913483 3823397 2026-07-24T06:17:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913483 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Kalin | visina = 1530 | koordinate = {{coord|44.098806|17.531778|format=dms|display=it}} | prvi_uspon = | vrsta = }} '''Kalin''' je [[planina]] sjeveroistočno od [[Bugojno|Bugojna]]. Najviši vrh Kalina visok je 1530 metara. Na Kalinu se nalazi skijaški centar i etno selo Rostovo. Etno selo se nalazi na putu Bugojno – [[Novi Travnik]]. Na 780 metara nalazi se planinarski dom Duboka, u vlasništvu Policijske uprave Koprivnica. Na Kalinu se nalazi jama Japaga, dimenzija 1,5 m × 4 m, Nikada nije istražena niti je utvrđeno da li je jama ponor. Danas se na ulazu u jamu nalazi spomen-ploča koja svjedoči da su tamo bacane nevine žrtve. Hotel nazvan po Kalinu otvoren je u Bugojnu u jesen 1983. == Izvori == # ''[http://www.stazeibogaze.info/2010/12/15/kalin-1530-m-kod-bugojna-bih/ Staze i bogaze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426112314/http://www.stazeibogaze.info/2010/12/15/kalin-1530-m-kod-bugojna-bih/ |date=26. 4. 2017 }} Kalin 1530 m kod Bugojna (BiH), 15. prosinca 2010. (pristupljeno 25. travnja 2017.)'' # ''[https://www.bugojno-danas.info/jama-bez-dna-na-planini-kalin-kod-bugojna/ Bugojno danas] Jama bez dna na planini Kalin kod Bugojna (FOTO), “Japaga” jama bez dna kod Bugojna., 29. veljače 2016. (pristupljeno 25. travnja 2017.)'' # ''[http://www.bug.ba/sjecanje-na-hotel-kalin.html Info portal Bugojno] Obrad Kisić: Sjećanje na hotel Kalin, 22. travnja 2017. (pristupljeno 25. travnja 2017.)'' # Šta posjetiti u Bugojnu: Planina Kalin | [https://www.vikend.ba/bugojno/sta-posjetiti-u-bugojnu/planina-kalin/ Foto Galerija]. [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] 1vou1vfmalln5d2wstq0s1pzdh9krxz Iain Banks 0 533999 3913422 3897017 2026-07-23T14:32:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Iain Banks | slika = IainBanks2009.jpg | opis_slike = Iain Banks 2009. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|2|16}} | mjesto_rođenja = [[Dunfermline]], [[Fife]], [[Škotska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2013|6|9|1954|2|16}} | mjesto_smrti = [[Kirkcaldy]], [[Fife]], [[Škotska]] | zanimanje = Pisac | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = 1984–2013. | žanr = [[Naučna fantastika]] | poznata_djela = | supružnik = {{Plainlist| * Annie Blackburn ​(v. 1992; raz. 2007)<ref>{{Cite ODNB |url=http://www.oxforddnb.com/view/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-106888 |doi=10.1093/ref:odnb/106888 |year=2017 |last1=McDermid |first1=Val |title=Banks, Iain (1954–2013), author and composer }}</ref><ref>''Iain Banks: A Biography''. Craig Cabell, 2014. Kindle edition, location 472.</ref><ref>Dunfermline Court (9727) Serial Number: 7674</ref> * Adele Hartley ​(v. 2013) }} | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Iain Menzies Banks''' (16. februar 1954 – 9. juni 2013) bio je [[Škotska|škotski]] pisac [[Naučna fantastika|naučne fantastike]],koji je pisao popularnu fikciju kao '''Iain Banks''' i naučnu fantastiku kao '''Iain M. Banks'''. Njegove knjige su adaptirane za pozorište, radio i televiziju. Godine 2008. ''[[The Times]]'' je uvrstio Banksa na svoju listu 50 najvećih britanskih pisaca od 1945.<ref name="timesonline">{{Cite news |url=https://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article3127837.ece |title=The 50 greatest British writers since 1945 |newspaper=The Times |date=5. 1. 2008 |access-date=10. 2. 2010 |archive-date=5. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091005103315/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article3127837.ece |url-status=dead }}</ref> Banks je počeo pisati puno radno vrijeme nakon uspjeha svog debitantskog romana ''[[Tvornica osa]]''(1984), koji je od tada prodan u preko milion primjeraka i preveden na 80 jezika.<ref>{{cite episode |credits= |last=Pegg |first=Simon |date=6. 8. 2024 |title=Inside The Wasp Factory |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001w71d |location=London, England |series=0 |issue= <!-- Alias: |number= ; the episode number --> |episode-link= |language=English |publisher= |minutes= |time= |network=BBC |station=BBC Radio 4 |transcript= |transcript-url= |access-date=3. 2. 2026 |quote= |trans-quote=}}</ref> Roman je proglašen jednom od 100 najboljih knjiga 20. stoljeća u anketi iz 1997;{{efn|The poll was conducted by [[Waterstones]] and [[Channel 4]].}}<ref name="BBC death">{{Cite news |title=Iain Banks dies of cancer aged 59 |url=https://www.bbc.com/news/uk-22835047 |access-date=8. 12. 2020|publisher=Web |author= BBC |date=9. 6. 2013}}</ref> Godine 2016. rangiran je kao drugi najbolji škotski roman svih vremena u anketi BBC-a za Škotsku.{{efn|The poll was conducted by [[BBC Scotland]] in partnership with the [[Scottish Book Trust]] and the Scottish Library and Information Council.}}<ref>{{cite web |author=<!-- not stated --> |date=august 2016 |title=Scotland's Favourite Book |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/2ClzCqc45kb6xffl0bfD2w2/the-results-of-the-vote-to-find-your-favourite-scottish-novel |website=BBC One |location=London, England |publisher=BBC |access-date=4. 11. 2025}}</ref> Njegova prva naučnofantastična knjiga, ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987), označila je početak serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', koja se sastoji od deset romana. U aprilu 2013, Banks je otkrio da ima neoperabilni rak i da je malo vjerovatno da će živjeti duže od godinu dana.<ref name="personal statement">{{Cite web |title=A personal statement from Iain Banks |url=http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/ |access-date=6. 4. 2013 |publisher=Iain M Banks |date=3. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406024845/http://www.iain-banks.net/2013/04/03/a-personal-statement-from-iain-banks/|archive-date=6. 4. 2013}}</ref> Umro je 9. juna 2013. u dobi od 59 godina.<ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-22835047 |title=Author Iain Banks dies |publisher=[[BBC News]] |date=9. 6. 2013}}</ref> == Rani život == Banks je rođen u Dunfermlineu, Fife, od majke koja je bila profesionalna klizačica na ledu i oca koji je bio oficir u Admiralitetu. Kao jedinac, živio je u [[Queensferry|Sjevernom Queensferryju]] do devete godine, blizu pomorskih dokova u [[Rosyth]]u, gdje je bio stacioniran njegov otac.<ref name="personal statement"/><ref name="business">{{Cite news |title=Doing the Business |url=https://www.theguardian.com/books/1999/aug/07/fiction.iainbanks |access-date=6. 4. 2013 |newspaper=The Guardian |date=7. 8. 1999}}</ref> <ref name="five">{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/av/entertainment-arts-20181130 |title=Five Minutes With: Iain M Banks |publisher=BBC News |date=3. 11. 2012 |access-date=9. 4. 2013}}</ref> Porodica se potom preselila u Gourock zbog očevog posla.<ref name="BBC">{{Cite web |title=Saturday Live 21/05/2011 |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b0118bgr |work=BBC Radio 4 |publisher=BBC |access-date=6. 4. 2013 |author=Richard Coles}}</ref> Kada ga je neko upoznao sa naučnom fantastikom dajući mu knjigu ''Kemlo and the Zones of Silence'' [[Reginald Alec Martin|Reginalda Aleca Martina]], nastavio je čitati serijal, što ga je ohrabrilo da i sam piše naučnu fantastiku.<ref>{{Cite web |url=http://efanzines.com/Banksoniain/Banksoniain19.pdf |title=The Banksoniain #19 - eFanzines.com |website=efanzines.com}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://notthedayjob.tumblr.com/post/8914135987/interview-iain-m-banks-whats-in-an-m |title=Interview: Iain (M) Banks – What's in an M?|work=Not The Day Job}}</ref> Banks je pohađao srednje škole Gourock i Greenock. Od 1972. do 1975, Banks je studirao engleski jezik, filozofiju i psihologiju na Univerzitetu Stirling.<ref name="BBC"/><ref name="council">{{Cite web |url=http://literature.britishcouncil.org/iain-banks |title=Iain Banks |publisher=British Council |access-date=3. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926150113/http://literature.britishcouncil.org/iain-banks |archive-date=26. 9. 2012 |url-status=dead}}</ref> Nakon diplomiranja, Banks je radio niz poslova koji su mu omogućavali da piše uvečer. To je podržavalo njegovo pisanje tokom 1990-ih godina i omogućavalo mu da pravi duge pauze između ugovora, tokom kojih je putovao po Evropi i Sjevernoj Americi. Tokom ovog perioda, radio je kao IBM-ov 'Expediter Analyser' (vrsta službenika za nabavku), tehničar za testiranje za British Steel Corporation i službenik za obračun troškova u advokatskoj firmi u londonskoj Chancery Lane.<ref name="business"/> == Karijera == === Pisanje === Banks je počeo pisati sa 11 godina. Prvi roman, ''The Hungarian Lift-Jet'', završio je sa 16 godina, a drugi, TTR (također pod nazivom ''The Tashkent Rambler'') u prvoj godini studija na Univerzitetu Stirling 1972.<ref name="business"/><ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=U9J7BwAAQBAJ&pg=PA24 |title=The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction |first=Simone |last=Caroti |date=26. 7. 2018 |publisher=McFarland |page=24 |via=Google Books |isbn=978-1-4766-2040-4}}</ref> Iako je sebe vidio uglavnom kao autora naučne fantastike, problemi s izdavaštvom naveli su ga da se posveti mainstream fikciji. Njegov prvi objavljeni roman ''Tvornica osa'' pojavio se 1984, kada je imao trideset godina.<ref>{{Cite web |url=http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html |title=What's in an M (or) What a difference an M makes |archive-date=28. 9. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928164721/http://www.sandm.co.uk/mary/sfjournm/Iain_Banks/iain_banks.html}}</ref> Nakon uspjeha ''Osine fabrike'', Banks je počeo pisati puno radno vrijeme. Njegov urednik u Macmillan-u, James Hale, savjetovao mu je da piše knjigu godišnje, što je on pristao i učiniti.<ref name="business"/> Njegov drugi roman ''[[Hodanje po staklu]]'' uslijedio je 1985, zatim ''[[Most (1986)|Most]]'' 1986, a 1987. ''[[Espedair ulica]]'', koji je kasnije emitiran kao serija na [[BBC Radio 4]].<ref name="council"/> Njegova prva objavljena naučnofantastična knjiga, ''Razmisli Plebasu'', pojavila se 1987. i bila je prva od nekoliko u hvaljenoj seriji "Kultura". Banks je kao uzore naveo [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]], [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]], [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]], [[Brian Aldiss|Briana Aldissa]], [[M. John Harrison|M. Johna Harrisona]] i [[Dan Simmons|Dana Simmonsa]].<ref name="CNN">{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2008/TECH/space/05/15/iain.banks/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517223643/http://edition.cnn.com/2008/TECH/space/05/15/iain.banks/index.html |url-status=dead |archive-date=17. 5. 2008 |title=Author Iain M. Banks: 'Humanity's future is blister-free calluses!' |publisher=CNN |date=6. 1. 2009 |access-date=3. 4. 2013}}</ref> ''[[Vranina cesta]]'', objavljen 1992, adaptiran je kao BBC-jeva televizijska serija.<ref name="Spike">{{Cite web |url=http://www.spikemagazine.com/0996bank.php |title=Iain Banks: Whit and Excession: Getting Used To Being God |publisher=Spike Magazine |date=3. 9. 1996 |access-date=3. 4. 2013}}</ref> Banks je nastavio pisati i naučnofantastična i popularna djela. Godine 2004. napisao je "Raw Spirit" (s podnaslovom "In Search of the Perfect Dram"), putopisnu knjigu o Banksovim posjetama destilerijama single malt viskija u Škotskoj u potrazi za najboljim viskijem, uključujući i njegova razmišljanja o drugim temama kao što su putevi, automobili i politika.<ref name="The Guardian 2003">{{Cite news |last=Horspool |first=David |title=Scotch on the rocks |url=https://www.theguardian.com/books/2003/dec/06/travel.highereducation |newspaper=[[The Guardian]] |access-date=18. 6. 2013 |location=London |date=6. 12. 2003}}</ref> Objavljivao je djela pod dva imena. Roditelji su ga nazvali "Iain Menzies Banks", ali je njegov otac greškom izostavio srednje ime prilikom registracije sina. Banks je i dalje koristio srednje ime i predao je ''Osinu fabriku'' na objavljivanje kao "Iain M. Banks". Njegov urednik se raspitao o mogućnosti izostavljanja slova 'M' jer se činilo "previše zahtjevnim" i postojala je mogućnost zabune s [[Rosie M. Banks]], romantičnom romanopiskinjom iz romana o Jeevesu P. G. Wodehousea; Banks je pristao na izostavljanje. Nakon tri mejnstrim romana, Banksovi izdavači su pristali objaviti njegov prvi naučnofantastični roman ''Razmisli Plebasu''. Kako bi napravio razliku između mejnstrima i naučne fantastike, Banks je predložio vraćanje slova 'M' u njegovo ime, koje je potom korišteno u svim njegovim naučnofantastičnim djelima.<ref name="five"/><ref name="Lawson">{{Cite web |url=http://bbc.ask-adders.com/series/Mark+Lawson+Talks+to+Iain+Banks/ |publisher=BBC Backstage |title=Mark Lawson Talks to Ian Banks on BBC TV and Radio |date=17. 11. 2006 |access-date=9. 5. 2013 |archive-date=24. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424082407/http://bbc.ask-adders.com/series/Mark+Lawson+Talks+to+Iain+Banks/ |url-status=dead }}</ref> Banks je trebao biti počasni gost na Svjetskoj konvenciji naučne fantastike 2014, Loncon 3, ali je umro godine prije.<ref name="x111">{{cite web | title=In the Wake of the British Boom: The 72nd World Science Fiction Convention | website=Los Angeles Review of Books | date=1. 9. 2014 | url=https://lareviewofbooks.org/article/wake-british-boom-72nd-world-science-fiction-convention/ | access-date=6. 10. 2025}}</ref> [[File:Ian M. Banks 2005.JPG|thumb|right|upright|Banks potpisuje knjige na [[63. Svjetskoj konvenciji naučne fantastike]] u Glasgowu, august 2005.]] Do svoje smrti u junu 2013, objavio je 26 romana. Njegov posljednji roman "Kamenolom" pojavio se u junu 2013, mjesecu njegove smrti, objavljen posthumno kao njegov 27. roman.<ref name="jboog">{{Cite web |title=Ian Banks to publish 'The Quarry' in June |url=http://www.mediabistro.com/galleycat/iain-banks-to-publish-the-quarry-in-june_b69907 |work=GalleyCat |publisher=MediaBistro |access-date=10. 5. 2013 |author=Jason Boog |date=6. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131221014515/http://www.mediabistro.com/galleycat/iain-banks-to-publish-the-quarry-in-june_b69907 |archive-date=21. 12. 2013 |url-status=dead}}</ref> Njegovo posljednje djelo, zbirka poezije, izdata je u februaru 2015.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2015/feb/14/iain-banks-prose-poems-ken-macleod |title='Readers of Iain Banks's prose will find in his poems much that is familiar' |last=MacLeod|first=Ken |date=14. 2. 2015 |work=The Guardian |access-date=9. 12. 2015}}</ref> U intervjuu u januaru 2013, također je spomenuo da ima ideju za zaplet za još jedan roman u serijalu ''Kultura'', koji bi najvjerovatnije bio njegova sljedeća knjiga i planiran je za objavljivanje 2014.<ref>{{Cite web |url=https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2013/01/the-future-might-be-a-hoot-how-iain-m-banks-imagines-utopia/267211/ |title='The Future Might Be a Hoot': How Iain M. Banks Imagines Utopia |first=Scott |last=Beauchamp |date=16. 1. 2013 |website=theatlantic.com}}</ref> Banks je pisao u raznim kategorijama, ali je rekao da najviše uživa u naučnoj fantastici.<ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/books/2013/may/21/iain-banks-updates-fans-cancer |title=Iain Banks posts new update to fans on his cancer |author=Alison Flood |newspaper=the Guardian |quote=Until the last few years or so, when the SF novels started to achieve something approaching parity in sales, the mainstream always out-sold the SF – on average, if my memory isn't letting me down, by a ratio of about three or four to one. I think a lot of people have assumed that the SF was the trashy but high-selling stuff... while I wrote the important, serious, non-genre literary novels. Never been the case, and I can't imagine that I'd have lied about this sort of thing, least of all as some sort of joke. The SF novels have always mattered deeply to me – the Culture series in particular – and while it might not be what people want to hear (academics especially), the mainstream subsidised the SF, not the other way round. |date=21. 5. 2013}}</ref> U februaru 2018, projekat objavljivanja Banksovih neviđenih ranih crteža, mapa i skica iz univerzuma ''Kulture'', zajedno s njegovim spisima i bilješkama o okruženju, bio je u toku.<ref name="Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019">{{cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2018/feb/15/iain-m-bankss-drawings-of-the-culture-universe-to-be-published-in-2019| title=Iain M Banks's drawings of the Culture universe to be published in 2019|last=Flood|first=Allison|date=15. 2. 2018|work=[[The Guardian]]| access-date=5. 5. 2023}}</ref> Godine 2021, odgođeni pojedinačni tom knjige ''[[Kultura: Bilješke i crteži]]'' je otkazan i zamijenjen s dva odvojena toma: knjigom pejzaža Kultura: Crteži i pratećim tomom koji sadrži bilješke, odlomke i novi tekst Kena MacLeoda.<ref name="An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2021/06/15/an-update-regarding-the-culture-notes-and-drawings-by-iain-m-banks-and-ken-macleod/| title=An update regarding THE CULTURE: NOTES AND DRAWINGS by Iain M. Banks and Ken MacLeod|date=15. 6. 2021|work=[[Orbit Books]]| access-date=5. 5. 2023}}</ref> Kultura: Crteži je objavljena 7. novembra 2023, dok je prateći tom bez naslova bio planiran za kraj 2024.<ref name="THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks">{{cite web|url=https://www.orbitbooks.net/2023/04/21/the-culture-the-drawings-by-iain-m-banks/| title=THE CULTURE: THE DRAWINGS by Iain M. Banks|date=21. 4. 2023|work=[[Orbit Books]]| access-date=5. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |date=5. 4. 2023 |title=The Culture: The Drawings |url=https://www.orbit-books.co.uk/landing-page/orbit/the-culture-the-drawings/ |access-date=4. 12. 2023 |website=Hachette UK |language=en-US}}</ref> === Radio i televizija === Banks je bio tema dokumentarca pod nazivom ''Čudni svjetovi Iain Banksovog South Bank Showa'' (1997) koji je ispitivao njegovo pisanje u mainstream stilu, te je bio gost u studiju u posljednjoj epizodi radio emisije [[Marc Riley|Marca Rileyja]] "Rocket Science", emitirane na [[BBC Radio 6 Music]].<ref name="Simon"/> Audio verzija pjesme "Posao", s savremenom muzikom, koju je aranžirao [[Paul Oakenfold]], emitirana je u oktobru 1999. na [[Galaxy FM|Galaxy FM-u]] kao deseti Urban Soundtrack. Banksov "State of the Art", koji je za radio adaptirao [[Paul Cornell]], emitiran je na BBC Radiju 4 2009, a producirala i režirala [[Nadia Molinari]].<ref name="State of the Art">{{Cite web |title=The State of the Art |url=http://www.paulcornell.com/2009/03/state-of-art.html |work=PaulCornell.com |publisher=Google, Inc |access-date=6. 4. 2013 |author=Paul Cornell |date=1. 3. 2009 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413102500/http://www.paulcornell.com/2009/03/state-of-art.html |archive-date=13. 4. 2013}}</ref><ref name="State of the Art Radio 4">{{Cite web |title=The State of the Art Radio Radio 4 dramatisation page |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b00hv1dz |publisher=BBC |access-date=9. 4. 2013 |author=BBC |date=5. 3. 2009}}</ref> Godine 1998. "''[[Espedair ulica]]''" dramatizirana je kao serija za [[BBC Radio 4|Radio 4]], koju je predstavio [[Paul Gambaccini]] u stilu dokumentarca za [[BBC Radio 1|Radio 1]]. Godine 2011. Banks se pojavio u programu [[BBC Radio 4|BBC Radija 4]] "Saturday Live". Banks je u ovom pojavljivanju ponovo potvrdio svoj [[ateizam]], objašnjavajući smrt kao važan "dio cjelokupnosti života" koji treba tretirati realistično, a ne strahovati od njega.<ref name="bbc">{{cite web|title=Saturday Live 21/05/2011|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b0118bgr|work=BBC Radio 4|publisher=BBC|access-date=6. 4. 2013|author=Richard Coles}}</ref><ref name="atheism">{{Cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-22780003 |title=Author Iain Banks: In his own words |publisher=BBC News |date= 9. 6. 2013 |access-date=9. 6. 2013}}</ref> Banks se pojavio u BBC-jevom televizijskom programu "Question Time", emisiji koja se bavi političkim diskusijama. Godine 2006. predvodio je tim pisaca do pobjede u posebnoj seriji BBC Two's University Challenge. Banks je također osvojio nagradu za izdanje BBC One's Celebrity Mastermind iz 2006. ; autor je odabrao "Malt whisky and the distilleries of Scotland" kao svoju specijalizovanu temu.<ref name="Simon">{{Cite web |title=When is Iain Banks next appearing on TV/Radio? |url=http://www.iainbanksfaq.co.uk/2008/12/when-is-iain-banks-next-appearing-on.html |work=Iain Banks FAQ |publisher=Google, Inc |access-date=6. 4. 2013 |author=Simon Johnson |year=2008 |url-status=usurped |archive-url=https://archive.today/20130505021807/http://www.iainbanksfaq.co.uk/2008/12/when-is-iain-banks-next-appearing-on.html |archive-date=5. 5. 2013}}</ref><ref name="Gilded Balloon">{{Cite news |title=Theatre: The Curse of Iain Banks, Gilded Balloon |url=http://www.heraldscotland.com/sport/spl/aberdeen/theatre-the-curse-of-iain-banks-gilded-balloon-1.277604 |access-date=6. 4. 2013 |newspaper=The Herald Scotland |date=11. 8. 1999}}</ref>{{Cite news |title=A man of culture |url=https://www.theguardian.com/books/2007/may/25/hayfestival2007.hayfestival |access-date=6. 4. 2013 |newspaper=The Guardian |date=25. 5. 2007 |author=Stuart Jeffries}}</ref> Njegov posljednji intervju bio je s [[Kirsty Wark]], emitiran na BBC Two Scotland kao ''Iain Banks: Raw Spirit'', 12. juna 2013.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b02xf70k |title=Iain Banks: Raw Spirit – BBC Two|website=BBC}}</ref> BBC One Scotland i BBC Two emitirali su adaptaciju njegovog romana Stonemouth u junu 2015. === Pozorište === Banks je učestvovao u pozorišnoj produkciji predstave ''[[Prokletstvo Iaina Banksa]]'', koju je napisao [[Maxton Walker]]<ref name="Gilded Balloon"/> i koja je izvedena na festivalu Edinburgh Fringe 1999. Banks je često sarađivao sa kompozitorom muzike za predstavu Garyjem Lloydom, na primjer na zbirci pjesama koju su zajedno komponovali kao počast izmišljenom bendu Frozen Gold iz Banksovog romana ''Espedair ulica''. Lloyd je također komponovao muziku za govornu i muzičku produkciju svog romana ''[[Most (1986)|Most]]'',<ref name="Lloyd">{{Cite news |title=Work in progress |url=https://www.theguardian.com/theguardian/1999/jul/22/features11.g21 |access-date=6. 4. 2013 |newspaper=The Guardian |date=22. 7. 1999 |author=Gary Lloyd}}</ref> kojem je Banks sam posudio glas i u kojem je učestvovala glumačka postava od 40 muzičara, a koju je Codex Records objavio na CD-u 1996. Lloyd je snimio Banksa za uključivanje u predstavu kao bestjelesni glas samog sebe u snovima jednog od članova glumačke ekipe. Lloyd je objasnio svoju saradnju s Banksom na njihovim prvim verzijama pjesme ''Espedair ulica'' (kasnije verzije datiraju između 2005. i 2013) u članku u Guardianu prije premijere filma ''Prokletstvo Iaina Banksa'': {{Citat|Kada mi ih je [Banks] prvi put pustio, mislim da je bio zabrinut da možda nisu dovoljno dobre (neke od njih datiraju iz 1973. i nikada ih niko prije nije čuo). Nije trebao brinuti. Fantastične su. Robujemo kako bismo pjesme doveli do faze u kojoj možemo otići u studio i napraviti demo. Iain svira melodije na svom najsavremenijem Apple Macu u Edinburghu i šalje ih meni u Chester gdje ih ja stavljam na svoj Atari.<ref name="Lloyd"/> }} == Bibliografija == === Fikcija === * ''[[Tvornica osa]]'' (1984). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-36380-9</bdi>. * ''[[Hodanje po staklu]]'' (1985). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-37986-1</bdi>. * ''[[Most (1986)|Most]]'' (1986). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-41285-0</bdi>. * ''[[Espedair ulica]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44916-9</bdi>. Adaptirano za BBC radio 1998. (režija Dave Batchelor). * ''[[Kanalni snovi]]'' (1989). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-51768-7</bdi>. * ''[[Vranina cesta]]'' (1992). London: Scribners. ISBN <bdi>0-356-20652-1</bdi>. Adaptirano za BBC TV 1996. (režija Gavin Millar). * ''[[Saučesništvo]]'' (1993). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-90688-3</bdi>. Snimljen film u 2000. (režija Gavin Millar); preimenovano u ''Retribution'' for za objavu u SAD-u na DVD/video. * ''[[Trunka]]'' (1995). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-91436-3</bdi> . * ''[[Kamena pesma]]'' (1997). London: Abacus. ISBN <bdi>0-316-64016-6</bdi>. * ''[[Poslovni]]'' (1999). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-64844-2</bdi>. * ''[[Smrtni let]]'' (2002). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>0-316-86054-9</bdi>. * ''[[Strmi pristup Garbadalu]]'' (2007). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-0-316-73105-8</bdi>. * ''[[Stonemouth]]'' (2012). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0250-5</bdi>. Adaptirano za BBC TV za emitiranje u 2015. (režija Charles Martin). * ''[[The Quarry]]'' (2013). London: Little, Brown Book Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0394-6</bdi>. ==== Nefikcija ==== * ''[[Raw Spirit]]'' (2003). London: Century. ISBN <bdi>1-84413-195-5</bdi>. * ''Poems'' (sa Ken MacLeodom) (2015). London: Little, Brown Group. ISBN <bdi>978-1-4087-0587-2</bdi>. === Naučna fantastika === Banks je napisao trinaest naučnofantastičnih romana, od kojih je devet dio serije ''[[Kultura (serijal)|Kultura]]'', i zbirku kratkih priča pod nazivom [[Stanje umjetnosti]] (1991), koja uključuje neke priče smještene u isti univerzum. Ova djela fokusiraju se na likove koji su obično na marginama Kulture, anarhističke utopije nakon oskudice.[88] U istom univerzumu postoje i druge civilizacije, na koje ''Kultura'' ponekad pokušava utjecati ili ih "kontaktirati", što povremeno rezultira sukobima.[89] Kultura je postigla utopiju predajom kontrole nad svim svojim svjetovima i brodovima osjećajnim vještačkim inteligencijama koje se nazivaju "Umovi".[88] ==== Kultura (serijal) ==== # ''[[Razmisli Plebasu]]'' (1987). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-44138-9</bdi> # ''[[Igrač igara]]'' (1988). London: Macmillan. ISBN <bdi>0-333-47110-5</bdi> # [[The State of the Art novella|''The State of the Art'' novella]] (1989). Willimantic,CT: Ziesing. ISBN <bdi>0-929480-06-6</bdi> # ''[[Upotreba oružja]]'' (1990). London: Orbit. ISBN <bdi>0-356-19160-5</bdi> # ''[[Excession]]'' (1996). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-394-8</bdi> # ''[[Inverzije]]'' (1998). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-626-2</bdi> # ''[[Pogled na Vindvard]]'' (2000). London: Orbit. ISBN <bdi>1-85723-969-5</bdi> # ''[[Materija (Kultura)|Materija]]'' (2008). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-417-3</bdi> # ''[[Surface Detail]]'' (2010). London: Orbit. ISBN <bdi>978-1-84149-893-5</bdi> # ''[[The Hydrogen Sonata]]'' (2012). London: Orbit. ISBN <bdi>978-0-356-50150-5</bdi> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Simone Caroti: ''The Culture Series of Iain M. Banks: A Critical Introduction'', McFarland, April 2015, {{ISBN|978-0-7864-9447-7}}. * Nick Hubble, [[Esther MacCallum-Stewart]] and Joseph Norman (eds.):''The Science Fiction of Iain M. Banks'', Gylphi Limited, January 2018, {{ISBN|978-1-78024-054-1}}. * [[Paul Kincaid]]: ''Iain M. Banks'', University of Illinois Press, May 2017, {{ISBN|978-0-252-04101-3}}. * The [[Science Fiction Foundation]] have published an analysis of Ken MacLeod's work titled [http://www.sf-foundation.org/publications/criticalworks/kenmacleod.html ''The True Knowledge of Ken MacLeod''] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181008042656/http://www.sf-foundation.org/publications/criticalworks/kenmacleod.html |date=8. 10. 2018 }}; 2003; {{ISBN|0-903007-02-9}}), edited by [[Andrew M. Butler]] and [[Farah Mendlesohn]]. As well as critical essays and material on MacLeod, it includes MacLeod's introduction to the German edition of Banks's ''[[Consider Phlebas]]'' and essays comparing the works of the two authors. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Banks, Iain}} [[Kategorija:Škotski pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Dunfermline]] [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Umrli 2013.]] cyooya4ykav4zhw6erikpn5vv0fmuov Jelena Vučković 0 535093 3913470 3894449 2026-07-24T00:49:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Jelena Vučković | izvorno_ime = {{jez-sr|Јелена Вучковић}} | slika = | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Niš]], [[Socijalistička Republika Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Srbi|Srpkinja]] | polje = [[elektrotehnika]], [[primijenjena fizika]], [[fotonika]], [[nanofotonika]], [[kvantna optika]], [[kvantna informacija]], [[nelinearna optika]], [[kvantna tehnologija]] | radna_institucija = [[Stanford University|Univerzitet Stanford]]; [[Ginzton Laboratory]]; [[SLAC National Accelerator Laboratory]]; [[Max Planck Institute of Quantum Optics]] | alma_mater = [[Univerzitet u Nišu]]; [[California Institute of Technology|Caltech]] | doktorski_mentor = [[Axel Scherer]] | doktorska_teza = ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' (2002) | poznata_po = istraživanjima [[fotonski kristal|fotonskih kristala]], [[optička mikrošupljina|optičkih mikrošupljina]], [[kvantna tačka|kvantnih tačaka]], [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinske kvantne elektrodinamike]], [[inverzni dizajn|inverznog dizajna]], [[integrisana fotonika|integrisane fotonike]] i [[poluprovodnik|poluprovodničkih]] kvantnofotonskih sistema | nagrade = Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; [[Humboldtova nagrada]]; Marko V. Jaric Award; A. F. Harvey Engineering Research Prize; Vannevar Bush Faculty Fellowship; članica [[National Academy of Sciences|Nacionalne akademije nauka SAD-a]]; članica [[American Physical Society]]; članica [[Optica|Optice]]; članica [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE-ja]] | veb-sajt = {{URL|https://web.stanford.edu/~jela/}} | datum_rođenja = 1976 }} '''Jelena Vučković''' ({{jez-sr|Јелена Вучковић}}) [[Srbi|srpsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[elektrotehnika|elektroinženjerka]], [[primijenjena fizika|primijenjena fizičarka]] i profesorica na [[Stanford University|Univerzitetu Stanford]]. Njena istraživanja obuhvataju [[fotonika|fotoniku]], [[nanofotonika|nanofotoniku]], [[kvantna optika|kvantnu optiku]], [[nelinearna optika|nelinearnu optiku]], [[kvantna informacija|kvantnu informaciju]] i interakciju [[svjetlost]]i i [[materija|materije]] u strukturama nanometarskih dimenzija.<ref name="StanfordProfile">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://profiles.stanford.edu/jelena-vuckovic |website=Stanford Profiles |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NAS">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/jelena-vuckovic-zubfoe/ |website=National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Vučković je rođena u [[Niš]]u, gdje je započela studij i radila kao asistentica prije odlaska u inostranstvo.<ref name="AtomInnen">{{cite web |title=Interview with Jelena Vučković |url=https://atominnen.at/empower/interviews/312-jelena-vuckovic |website=AtomInnen |date=18. 9. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Diplomirala je [[inženjerstvo]] na [[Univerzitet u Nišu|Univerzitetu u Nišu]], a zatim nastavila studij na [[California Institute of Technology|Caltechu]], gdje je magistrirala 1997. i doktorirala 2002. iz elektrotehnike.<ref name="TUM">{{cite web |title=Vuckovic, Jelena |url=https://www.ias.tum.de/ias/vuckovic-jelena/ |website=Institute for Advanced Study, Technical University of Munich |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorsku disertaciju ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' ("Strukture fotonskih kristala za efikasno lokaliziranje ili izvlačenje svjetlosti") izradila je pod mentorstvom [[Axel Scherer|Axela Scherera]].<ref name="Thesis">{{cite web |title=Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light |url=https://resolver.caltech.edu/CaltechETD:etd-08252004-130544 |website=CaltechTHESIS |date=2002 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica u Odjelu za primijenjenu fiziku na Stanfordu.<ref name="StanfordProfile"/> === Karijera === Fakultetu Stanforda pridružila se 2003. kao članica Odjela za elektrotehniku.<ref name="StanfordProfile"/> U kasnijoj karijeri razvila je istraživačku grupu za nanofotoniku i [[kvantna fotonika|kvantnu fotoniku]], povezanu s Ginztonovim laboratorijem, Stanford Photonics Research Centerom, PULSE Instituteom, SIMES-om i drugim [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnim]] programima.<ref name="StanfordHome">{{cite web |title=Jelena Vuckovic, Professor at Stanford University |url=https://stanford.edu/~jela/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Od 2021. do 2023. bila je Fortinet Founders Chair Odsjeka za elektrotehniku na Stanfordu.<ref name="OpticaBio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.optica.org/history/biographies/bios/jelena_vuckovic/ |website=Optica |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Bila je i prva direktorica Q-FARM-a, zajedničke Stanford-SLAC inicijative za [[kvantna nauka|kvantnu nauku]] i inženjerstvo, koja povezuje istraživanja [[kvantni materijal|kvantnih materijala]], [[kvantni uređaj|uređaja]], [[algoritam]]a i [[računarska arhitektura|arhitektura]].<ref name="OpticaBio"/> Godine 2024. imenovana je vanjskom naučnom članicom [[Max Planck Institute of Quantum Optics|Instituta Max Planck za kvantnu optiku]]. Institut je pri imenovanju naveo njen dugogodišnji rad u eksperimentalnoj kvantnoj nauci i tehnologiji, raniju ulogu u Naučnom savjetodavnom odboru i status MPQ Distinguished Scholar 2019.<ref name="MPQ2024">{{cite web |title=Jelena Vučković appointed at MPQ as new External Scientific Member |url=https://www.mpq.mpg.de/jelena-vuckovic |website=Max Planck Institute of Quantum Optics |date=9. 1. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Istraživanja === Vučkovićin rad usmjeren je na kontrolu svjetlosti u čvrstotjelesnim [[nanostruktura]]ma i na razvoj fotonskih sistema koji mogu služiti kao osnova za klasične i [[kvantno računarstvo|kvantne informacijske tehnologije]]. Njena grupa koristi [[poluprovodnik|poluprovodničke]] platforme, [[dijamant]]ske centre boje, [[silicij-karbid]], [[optička mikrošupljina|optičke mikrošupljine]] i [[fotonski kristal|fotonskokristalne]] rezonatore radi stvaranja efikasnih interfejsa između pojedinačnih [[kvantni emiter|kvantnih emitera]] i [[foton]]a.<ref name="NAS"/><ref name="NQPLab">{{cite web |title=Nanoscale and Quantum Photonics Lab |url=https://nqp.stanford.edu/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ranim radovima bavila se dizajnom mikrošupljina u fotonskim kristalima za [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinsku kvantnu elektrodinamiku]]. Ti sistemi omogućavaju jačanje interakcije između emitera i [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetskog]] moda malog volumena, što je važno za izvore pojedinačnih fotona, [[laser|nanolasere]], [[kvantna mreža|kvantne mreže]] i integrisane [[optički čip|optičke čipove]].<ref name="CavityQED">{{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}}</ref> Kasnije je taj pristup proširila na [[kvantna tačka|kvantne tačke]] u fotonskim kristalima i na kontrolu emisije na nivou pojedinačnih fotona.<ref name="QuantumDots">{{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}}</ref> Jedan od važnih pravaca njenog rada jeste [[inverzni dizajn]] fotonskih uređaja. Umjesto ručnog podešavanja [[geometrija|geometrije]] komponenti, algoritmi optimiziraju raspored materijala tako da uređaj ispuni zadatu optičku funkciju. Takav pristup omogućava izradu kompaktnih spojnika, razdjelnika, rezonatora i drugih elemenata za [[integrisana fotonika|integrisanu fotoniku]], uključujući sisteme namijenjene [[optička komunikacija|optičkim međupoveznicama]], računarstvu i [[senzor]]skim platformama.<ref name="StanfordHome"/><ref name="SPRC">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://photonics.stanford.edu/people/jelena-vuckovic |website=Stanford Photonics Research Center |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena grupa također razvija kvantnofotonske platforme u dijamantu i silicij-karbidu. U radu o centrima boje u silicij-karbidu pokazano je da se pojedinačni [[defekt kristalne rešetke|defektni centri]] mogu integrisati u nanostubove radi skalabilne kvantne fotonike, izvora pojedinačnih fotona, [[kubit]]a i [[nanosenzor]]a.<ref name="SiC">{{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}}</ref> U kasnijem radu o centrima kositra u dijamantu prikazano je sprezanje takvih centara s fotonskokristalnim rezonatorima, što je korak prema efikasnim [[spintronika|spin]]-fotonskim interfejsima.<ref name="TinVacancy">{{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}}</ref> Dio istraživanja odnosi se na nelinearnu i integrisanu kvantnu optiku. U radu o [[soliton]]skim mikročesljevima ispitivani su kvantnooptički procesi u integrisanom rezonatoru od silicij-karbida, što povezuje [[frekvencijski češalj|frekvencijske češljeve]], [[optičko računarstvo]], [[spektroskopija|spektroskopiju]] i moguće višemodne kvantne resurse.<ref name="Microcombs">{{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}}</ref> == Priznanja == Vučković je dobila Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers 2006, Humboldtovu nagradu 2010. i Marko V. Jaric Award 2012. za doprinos fizici.<ref name="Bio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic - a brief biography |url=https://stanford.edu/~jela/jv_files/bio.html |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Izabrana je za članicu [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]]-ja 2018.<ref name="Bio"/> Godine 2022. dobila je Vannevar Bush Faculty Fellowship [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva odbrane SAD-a]], jedno od najviših istraživačkih priznanja za temeljna istraživanja u američkom odbrambenom naučnom sistemu.<ref name="DoD">{{cite web |title=Department of Defense Announces 2022 Class of Vannevar Bush Faculty Fellowship |url=https://basicresearch.defense.gov/News/Articles/Article/3058950/department-of-defense-announces-2022-class-of-vannevar-bush-faculty-fellowship/ |website=U.S. Department of Defense Basic Research Office |date=7. 6. 2022 |access-date=31. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> Za članicu Nacionalne akademije nauka SAD-a izabrana je 2023.<ref name="NAS"/> Kao profesorica na Stanfordu bila je mentorica velikom broju doktorskih studenata i postdoktoranata u oblastima fotonike, kvantne optike i primijenjene fizike. Među njenim bivšim doktorantima nalaze se istraživači koji su kasnije razvili samostalne akademske karijere, uključujući [[Hatice Altug]] i [[Dirk Englund|Dirka Englunda]].<ref name="OpticaBio"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}} * {{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}} * {{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Rendler |first6=Torsten |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}} * {{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=McQuade |first6=Patrick J. |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}} * {{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0002-4603-9686}} * {{Google Scholar ID|-afJI14AAAAJ|Jelena Vučković}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vučković, Jelena}} [[Kategorija:Biografije, Niš]] [[Kategorija:Srpski fizičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Srpski inženjeri]] [[Kategorija:Američki inženjeri]] c7cb829nr3z88d0urkcwob479o7l2l2 Kansas City (Missouri) 0 535242 3913492 3894415 2026-07-24T07:26:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913492 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 | površina_zemlje = 814,98 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail]]a. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28&nbsp;km², od čega je 814,98&nbsp;km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == [[File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|lijevo|mini|Godine 1843., Kansas City je prikazan u historiji Oregona.]] Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica" /> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == [[File:Kansas_city_(16778782291).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_city_(16778782291).jpg|mini|Gradska jezgra]] Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026 |archive-date=5. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260605131311/https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |url-status=dead }}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == [[File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|mini|Ulaz u Američki muzej džeza]] Poznat je po [[džez]]u, velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[File:Chiefsgame.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chiefsgame.jpg|mini|[[Stadion Arrowhead]] ]] [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[bejzbol]]ske događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} {{wikivoyage|Kansas City}} * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] pm82f3b6q7fjphkaq57g0uq39vsdpt4 Kate Bush 0 535291 3913511 3903765 2026-07-24T10:01:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913511 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | ime = Kate Bush | počasni_sufiks = [[Red Britanskog Carstva|CBE]] | slika = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg | opis = Bush 1985. | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Catherine Bush | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}} | mjesto_rođenja = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}} | instrument = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}} | karijera = {{hlist|1978–2014|2024–danas}} | izdavač = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}} | veb-sajt = {{URL|katebush.com}} }} '''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike. Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom "[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]", postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011. Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: "[[The Man with the Child in His Eyes]]" (1978), "[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]" (1980), "[[Running Up That Hill]]" (1985), "[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]" (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i "[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]" (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma "Running Up That Hill" postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]. [[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada "Brit"|nagradu "Brit"]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].<ref name="brits87">{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}</ref> Godine 2002. uručena joj je [[nagrada "Ivor Novello"]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}</ref><ref>{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}</ref> Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].<ref name="rhall23">{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}</ref> == Biografija == === 1958–1972: Rana mladost === Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),<ref>{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}</ref> od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].<ref name="Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58">Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58</ref><ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}</ref> Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina<ref name="Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58" /> u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.<ref>{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}</ref><ref>{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}</ref> Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].<ref>{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}</ref> Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].<ref name="Q magazine">{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}</ref> Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak "Ee-ee" zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.<ref>{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}</ref> Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.<ref>{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}</ref> Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove. === 1973–1977: Počeci karijere === Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma "Passing Through Air" iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.<ref>{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}</ref> Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].<ref>{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}</ref><ref>{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}</ref><ref>''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&nbsp;21–22: "The Sensual Woman" by Sheila Rogers.</ref> Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.<ref>{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}</ref> {{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}} Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao "pogrešne" producente.<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}</ref> EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])<ref>{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face & Figure|year=1979}}</ref> i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].<ref>[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}</ref> Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija. U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].<ref>{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}</ref> Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe "KT Bush Band" po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977. === 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' === {{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu "Wuthering Heights" čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. "Wuthering Heights" je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''<ref>{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}</ref>|poravnanje=desno|širina=250px}} Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.<ref>{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}</ref> Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.<ref>{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}</ref> Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma "James and the Cold Gun", ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude "[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]". Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).<ref>{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&referer=&classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}</ref> Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).<ref>{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]] Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma "Wuthering Heights" zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma "[[The Man with the Child in His Eyes]]" dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.<ref>{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}</ref> Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka. Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: "Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu." Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl "[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]", nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.<ref>{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}</ref> Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću "Kate Bush Music" i menadžersku agenciju "Novercia". Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.<ref>{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}</ref> Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao "izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar". Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].<ref>{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}</ref> Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.<ref>{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}</ref> Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979. === 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' === {{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.<ref>{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}</ref>|poravnanje=desno|širina=280px}} Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme "Violin" do sjetnog valcera na hit singlu "[[Army Dreamers]]". ''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma "[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]", koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&cat=Alternative&full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&cat=Alternative&full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}</ref> U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl "[[December Will Be Magic Again]]", koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.<ref>{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]] U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.<ref>{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}</ref> Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih "manje pristupačnim".<ref>''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)</ref> U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: "To je bio moj album 'skrenula je s uma'." Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}</ref> ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši "samo" srebrni certifikat.<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}</ref> To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.<ref>{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}</ref> Pjesma "[[Sat in Your Lap]]" objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}</ref> dok je treći singl, "[[There Goes a Tenner]]", dosegao tek 93. mjesto,<ref>UK singles chart peak for "There Goes a Tenner": {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums > Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}</ref> uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma "[[Suspended in Gaffa]]" objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji. Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je "There Goes a Tenner", dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za "Pull Out the Pin", dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme "The Dreaming". Pjesma "Houdini" govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma "Get Out of My House" inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].<ref>{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}</ref> === 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' === Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}</ref> ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.<ref>{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}</ref> Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: "[[Running Up That Hill]]", "[[Cloudbusting]]", "[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]" i "[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]". Pjesma "Running Up That Hill" stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati "A Deal With God" (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: "... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God".<ref>{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}</ref> Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi "Kraljeve idile" o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.<ref>{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}</ref> Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada "Brit"]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom "[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]". [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on "Don't Give Up"' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}</ref> Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu "Wuthering Heights", te je snimila novi singl "[[Experiment IV]]". U spotu za pjesmu "Experiment IV" pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada "Brit" 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom. === 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' === Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao "svoj najpošteniji i najličniji album".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}</ref> Jedna od pjesama, "Heads We're Dancing", inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&pg=7016,7079481&dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&pg=7016%2C7079481&dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}</ref> ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.<ref>{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}</ref> Još jedan singl s albuma, "[[This Woman's Work]]", prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}</ref> Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}</ref> {{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.<ref>{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}</ref>|poravnanje=desno|širina=280px}} Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme "[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]" [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,<ref>{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}</ref> i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.<ref>{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}</ref> Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, "[[Candle in the Wind]]".<ref>{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}</ref> Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.<ref>{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}</ref> Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju. Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila "Rubberband Girl" (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi "Rubberband Girl", "The Red Shoes", "Moments of Pleasure" i "[[And So Is Love]]" (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.<ref>{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}</ref><ref>''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81</ref> Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.<ref>{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}</ref> Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,<ref>{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}</ref> drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.<ref>{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}</ref> Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi "Moments of Pleasure", iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: "Every old sock meets an old shoe" (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka "nije mogla prestati da se smije".<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}</ref> === 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' === Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao "Bertie", u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada "Ivor Novello"|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu "[[Comfortably Numb]]" na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu. Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, "[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]", premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu. ''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom "A Sea of Honey", sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući "King of the Mountain"; "Bertie", odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu "Joanni", zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi "π", Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom "A Sky of Honey", sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album. === 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' === Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma "[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]" puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana. U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući "[[This Woman's Work]]", potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste. Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], "Snowed in at Wheeler Street". Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena "nasuprot kulisama snijega koji pada", sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao "prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova". Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, "50 Words for Snow", glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg. Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na "univerzalno priznanje". Na dodjeli nagrada "Brit" 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada "Ivor Novello". Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla "Running Up That Hill" iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija. === 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog === [[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]] U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50. U zvaničnoj izjavi, Bush je navela: {{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}} Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu "Humming" iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama "Ne t'enfuis pas" / "Un baiser d'enfant" na gramofonskoj ploči. U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: "Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža." === 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja === Singl Kate Bush iz 1985, "[[Running Up That Hill]]", stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: "Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush." Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme "zaista uzbudljiv". Dana 10. juna 2022. godine, pjesma "Running Up That Hill" plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla "[[As It Was]]" [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo "ubrzanog odnosa grafikona" (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta. Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste. Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla "[[Wuthering Heights]]" iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma "[[Last Christmas]]" grupe [[Wham!]].<ref>{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17 June 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}</ref> Dana 11. juna 2022, "Running Up That Hill" je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6 June 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7 June 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}</ref> Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,<ref>{{cite magazine|title=Harry Styles' "As It Was" Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13 June 2022|magazine=Billboard|archive-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}</ref> dok je 25. jula dostigla treću poziciju.<ref>{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25 July 2022|access-date=25 July 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}</ref> Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.<ref>{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6 June 2022|access-date=7 June 2022}}</ref> Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.<ref>{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10 June 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}</ref> U Francuskoj je "Running Up That Hill" nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.<ref>{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&annee=2022&categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&annee=2022&categorie=Top%20Singles|archive-date=20 June 2022|url-status=live|access-date=6 June 2022}}</ref> Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi "Top Alternative Albums", što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7 June 2022|access-date=7 June 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}</ref> Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10 June 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}</ref> dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24 June 2022|website=Official Charts|access-date=30 June 2022}}</ref> Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1 September 2022|website=NME|access-date=2 October 2022}}</ref> Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu "[[This Woman's Work]]" sa njenog albuma ''The Sensual World''.<ref>{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=2023-09-08|language=en-US}}</ref> U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.<ref>{{cite magazine|date=18 May 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19 May 2023}}</ref> Na rang-listi "200 najboljih pjevača svih vremena" časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.<ref>{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=January 2023}}</ref> Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.<ref>{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23 February 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5 May 2023}}</ref> Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.<ref>{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1 November 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30 November 2023}}</ref> Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.<ref name="rhall232" /><ref>{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=5 May 2023}}</ref> U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.<ref name="bigboi1">{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock & Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4 November 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4 November 2023|url-status=live|access-date=4 November 2023}}</ref> U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: "Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići."<ref name="bigboi1" /> U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, "[[Eat the Music]]", ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.<ref>{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28 February 2024|website=The Independent|access-date=3 March 2024}}</ref> U zvaničnoj izjavi, Bush je navela: {{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}} Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme "Snowflake" sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je "veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena."<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25 October 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26 October 2024|url-status=live|access-date=25 October 2024}}</ref> U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.<ref>{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=November 8, 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}</ref> Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=2025-02-25|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=2025-02-25}}</ref> Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6 March 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6 March 2025|url-status=live|access-date=9 March 2025}}</ref> Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').<ref>{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=2025-06-26|website=Classic Pop Magazine|access-date=2025-08-01}}</ref> Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22 September 2025|website=NME|access-date=22 September 2025}}</ref> digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3 October 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3 October 2025}}</ref> == Lični život == Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.<ref>{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24 March 2014|access-date=19 December 2020|archive-date=18 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27 August 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1 March 2023}}</ref> Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].<ref>{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2 October 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13 October 2005|url-status=live}}</ref> Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.<ref>{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23 April 2016|url-status=dead|access-date=5 July 2016}}</ref> Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead|Sulhamsteadu]] (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon|Devonu]].<ref name="War of Wuthering Heights" /> Bush je vegetarijanka.<ref>{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28 October 2021}}{{cbignore}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=5 July 2016}}</ref> Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je: {{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}} Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.<ref name="LittleMiss" /><ref>{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8 November 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}</ref> Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: "Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih." U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: "Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli." Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.<ref name="Radio4052011" /> Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji "Before the Dawn" 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15 February 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12 August 2019|url-status=live|access-date=16 October 2019}}</ref> === Politički stavovi === Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući "[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]", koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i "[[Army Dreamers]]", koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.<ref>{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15 April 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.</ref> U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: "Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom."<ref name="children.ofthenight.org-politics">{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26 April 2005|url-status=live}}</ref> Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].<ref>{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=January 2015|access-date=22 January 2021|archive-date=8 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}</ref> Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: "Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku."<ref name="children.ofthenight.org-politics" /> Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu "Ken". Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].<ref>{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19 September 2015|url-status=dead|access-date=1 May 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29 November 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22 April 2021|url-status=live|access-date=22 April 2021}}</ref> Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: "Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku."<ref name="Beaumont-Thomas-2019" /> Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8 January 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30 August 2021|url-status=live|access-date=30 August 2021}}</ref> U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20 April 2021|archive-date=6 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}</ref> U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba "cijeniti i njegovati".<ref>{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22 December 2022|url-status=dead|access-date=22 December 2022}}</ref> == Umjetničko stvaralaštvo == === Muzički stil i glas === [[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]] Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.<ref name="AllMusicBio"/> Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush "kraljicom art-popa",{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],<ref>{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=March 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7 May 2016 |archive-date=5 May 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}</ref> [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],<ref>{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}</ref><ref>{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13 May 2020 |access-date=18 June 2022 |archive-date=28 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}</ref> i post-progresivni muzički stil.<ref>{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=October 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |s2cid=250229571 |access-date=2023-08-09 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}</ref> Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao "prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu" čija su "historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla."<ref>{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title="She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture": The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22 January 2024 |access-date=26 September 2024}}</ref> Svrstavana je u grupu s drugim "umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih" kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],<ref name="Simon Reynolds"/> te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.<ref name="Rebel"/> Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran|soprana]].<ref>{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17 November 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14 October 2015 |url-status=live}}</ref> Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.<ref name="Englishness"/> Kritičari često koriste izraz "nadrealno" kako bi opisali njeno stvaralaštvo.<ref>{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi & Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=December 1985 |access-date=1 October 2014 |archive-date=13 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}</ref> Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.<ref>{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}</ref> Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.<ref>{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}</ref> === Pisanje pjesama i uticaji === U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu "Wuthering Heights", koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.<ref name="Englishness"/><ref name="Radio4052011"/><ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17 May 2011 |access-date=17 May 2011 |archive-date=27 July 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}</ref> Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.<ref>{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}</ref> Pjesma "The Kick Inside" zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.<ref>{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=November 1989}}</ref> "Kashka from Baghdad" govori o gej paru. U pjesmi "[[Them Heavy People]]" referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma "[[Cloudbusting]]" inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma "[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]" istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.<ref>{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}</ref> Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi "Hounds of Love" iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.<ref>{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=June 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}</ref> "The Infant Kiss" je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').<ref>{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19 March 2012 |access-date=12 May 2015 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}</ref> Naslov pjesme "Hammer Horror" potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).<ref>{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various & Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31 October 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}</ref> Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u "Coffee Homeground", majka alkoholičarka u "Ran Tan Waltz", i poletna pjesma "The Wedding List", inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.<ref>{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10 October 1980}}</ref> Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],<ref>{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7 October 1989 |last=Brown |first=Len}}</ref> [[Monty Python]],<ref name="Comedy influence">{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12 June 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}</ref> serije ''[[Fawlty Towers]]''<ref name="Comedy influence"/> i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.<ref name="LittleMiss"/> === Nastupi uživo === {{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}} [[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]] Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.<ref name="Thomson-2010" /> [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.<ref name="BBC News-2014" /> Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila "jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena."<ref name="Thomson-2010" /> Bush je turneju opisala kao "izuzetno zabavnu", ali i "apsolutno iscrpljujuću".<ref name="BBC News-2014" /> U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela "[[The Man with the Child in His Eyes]]" uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i "[[Them Heavy People]]"), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.<ref>{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24 November 1993}}</ref> BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.<ref>{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19 March 2020 |archive-date=10 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}</ref> U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući "The Wedding List" uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom "Do Bears... ?", kao i pjesmu "Breathing".<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25 August 2014 |website=The Guardian |access-date=21 May 2018 |archive-date=22 May 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}</ref> U martu 1987, Bush je otpjevala "Running Up That Hill" na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].<ref>{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10 November 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16 October 2018 |language=en-US |archive-date=16 October 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}</ref> S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] "[[Comfortably Numb]]" u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.<ref name="Bush Gilmour" /> Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu.<ref name=":0"/> Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu "Tawny Moon"), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26 August 2014 |access-date=26 August 2014 |archive-date=26 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}</ref> === Tehničke inovacije === Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima.<ref name="Alexandra Pollard"/> Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].<ref>{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21 September 2019 |url-status=dead}}</ref> === Saradnje === Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove "[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]", "[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]" i pjesmu "No Self-Control".<ref>{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19 September 2011 |access-date=28 September 2013 |archive-date=22 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}</ref> Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] "Another Day".<ref>{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30 January 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13 February 2008}}</ref> Pjevala je na dvije Harperove numere: "You", na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i "Once", na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi "Sister and Brother" [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu "[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]" (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - "Why Should I Love You?" s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i "My Computer" s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).<ref>{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=13 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}</ref> Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu "[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]" (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.<ref>{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12 June 2022 |archive-date=15 May 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}</ref> Godine 1990. producirala je pjesmu "Kimiad" za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] "[[Rocket Man]]" iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John & Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena.<ref name="Observer"/> Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi "Snowed in at Wheeler Street" za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] "[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]" za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.<ref>{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=8 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}</ref> Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme "[[Mná na hÉireann]]" ("Žene Irske"), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].<ref>{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29 May 1996}}</ref> Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29 November 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20 June 2022|archive-date=21 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}</ref> Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru "Wouldn't Change a Thing" Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.<ref>{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26 August 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24 July 2014 |archive-date=26 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}</ref> Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], "osjećala da to nije njeno područje djelovanja".<ref>{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure & Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4 March 2009 |access-date=6 March 2009 |archive-date=16 July 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}</ref> Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama "Deeper Understanding", "Never Be Mine"<ref>{{cite web |last=Brown |first=Len |date=2011-03-14 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=2024-12-30 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}</ref> i "Rocket's Tail" s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama "You're The One", "The Song of Solomon" i "Why Should I Love You". Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.<ref name="YouTube-2022">{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7 July 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}</ref> == Naslijeđe == [[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]] Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush "toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju."{{r|Petridis (2022)}} Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],<ref>{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11 July 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23 March 2024}}</ref> [[Alanis Morissette]],<ref>{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26 August 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20 March 2024|archive-date=20. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720111111/https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|url-status=dead}}</ref> [[Nigel Godrich]],<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8 June 2022|url-status=live|access-date=8 June 2022}}</ref> [[Florence Welch]], [[Fever Ray]],{{r|Ablaze! (2010)}} [[Big Boi]],<ref name="bigboi12" /> [[Regina Spektor]],{{r|Far review}} [[Teddy Sinclair]],{{r|Kills interview}} [[Fiona Apple]],<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8 December 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22 January 2022|url-status=live|access-date=2 July 2025}}</ref> [[Imogen Heap]],<ref>{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19 August 2014|work=[[Evening Standard]]}}</ref> [[Sharon Van Etten]],<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1 July 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24 July 2022}}</ref> [[Ellie Goulding]],{{r|Goulding Vibe}} [[Kyros (bend)|Kyros]],{{r|Kyros interview}} [[Aisles]],{{r|Aisles interview}} [[PinkPantheress]],<ref>{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=2026-04-08|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=2026-04-09}}</ref> [[FKA Twigs]],<ref>{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: "I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. "|last=Meredith|first=Kyle|date=7 January 2020|website=Louisville Public Media}}</ref> [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),<ref>{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30 July 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10 November 2020|url-status=live|access-date=10 November 2020}}</ref> [[Grimes]],<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17 August 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref> [[Solange Knowles]],{{r|Solange Elle}} [[Julia Holter]],<ref>{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: "So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music"|last=Puttick|first=Kate|date=8 March 2024|work=MusicRadar|access-date=20 March 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}</ref> [[Angel Olsen]],<ref>{{cite magazine|date=2019-10-22|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23 March 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}</ref> [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: "No amount of experience makes you invincible to trends"|last=Mylrea|first=Hannah|date=2022-09-01|website=NME|language=en-GB|access-date=2024-03-23}}</ref> [[Tupac Shakur]],<ref>{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=2021-10-15|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=2024-04-04}}</ref><ref>{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=2017-09-13|website=Medium|access-date=2024-04-04}}</ref> [[Robyn]],{{r|Robyn EW}} [[Caroline Polachek]],{{r|Polachek W}}<ref name="h875">{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=2023-01-13|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13 January 2023|url-status=live|access-date=2024-05-12}}</ref> [[Chappell Roan]]<ref>{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7 May 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25 June 2024|url-status=live|access-date=31 May 2024}}</ref> i [[Aimee Osbourne]].<ref name="RS02" /> {{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.{{r|Beaumont 60}}|poravnanje=desno|širina=225px}} Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2 December 2015|access-date=12 January 2020|archive-date=1 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}</ref> [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu "[[This Woman's Work]]" u emisiji ''[[Wogan]]''.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4 April 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20 January 2017|archive-date=3 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}</ref> ''The Guardian'' je opisao Bush kao "rani uzor" za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3 October 2003|access-date=20 January 2017|archive-date=9 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}</ref> Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od "čudnih" umjetnika uz koje je "odrasla", pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31 January 2016|last=Mossman|first=Kate}}</ref> [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.<ref>{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17 June 2011|access-date=2 January 2017|archive-date=22 September 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}</ref> [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9 November 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18 October 2020|url-status=live|access-date=2024-03-23}}</ref> [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala "veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].<ref>{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie & The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18 July 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15 January 2017|url-status=live|access-date=20 January 2017}}</ref> Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog "toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu."<ref>{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26 June 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19 August 2014|url-status=live|access-date=14 August 2014}}</ref> [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao "zaista nevjerovatan i inspirativan",<ref>{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19 August 2014}}</ref> dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala "pravom inspiracijom".<ref>{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6 September 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14 August 2014|archive-date=19 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}</ref> Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao "ogroman uticaj" tokom njihovog odrastanja u 1980-im,{{r|Quietus T&S}} a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim "primarnim uticajima" iz te dekade.<ref>{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8 September 2014|access-date=31 August 2015|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}</ref> [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15 November 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3 April 2019|url-status=dead|access-date=20 March 2019}}</ref> [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere "pokušavala zvučati kao Kate Bush",<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23 March 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10 November 2010|url-status=live|access-date=3 October 2019}}</ref> dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.<ref>{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3 July 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5 February 2017|url-status=live|access-date=4 February 2017}}</ref> [[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom ("Don't Give Up") pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: "Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju."{{r|Smooth Radio}} Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: "Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'"<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31 August 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6 August 2017|url-status=live|access-date=2 July 2025}}</ref> Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.<ref>{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}</ref> [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=March 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9 August 2021|url-status=live|access-date=18 May 2023}}</ref> Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.<ref>{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon & Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=[https://archive.org/details/courtneylovereal00brit/page/45 45]|author-link=Poppy Z. Brite}}</ref> [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: "Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija".{{r|Mojo 2003}} [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols|Sex Pistolsa]]) opisao je njen umjetnički rad kao "ljepotu izvan svih granica vjerovanja."{{r|Queens}} Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom "Bird in Hand" (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila.{{r|Uncut 2007}} Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.{{r|VH1 100}} [[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati "nacionalnim blagom" Velike Britanije: "Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull.{{r|Macleans 2011}} [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: "Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove."<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12 October 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10 May 2023}}</ref> [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona.{{r|Wainwright 2006}} Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]].{{r|Chalayan 2005}} Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).{{r|JPL SBDB}}{{r|MPC}} U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate & Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush.{{r|Guardian20200214}} Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio "prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju."{{r|Guardian20200214}} Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.<ref>{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15 February 2020|archive-date=21 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}</ref> On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.<ref>{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18 May 2021|access-date=19 June 2021|archive-date=24 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}</ref> Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.<ref>{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14 March 2020|url-status=live|access-date=23 March 2020}}</ref> Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“<ref>{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5 January 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24 September 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}</ref> i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.<ref>{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8 November 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}</ref> Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11 November 2020|url-status=live|access-date=4 May 2021|newspaper=The Guardian}}</ref> U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.<ref>{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9 July 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9 February 2019|url-status=live|access-date=15 December 2020}}</ref><ref>{{cite news|date=14 July 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21 April 2021|archive-date=13 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15 July 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15 May 2021|url-status=live|access-date=21 April 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada "Brit" 1987.|1987]]. == Diskografija == {{glavni|Diskografija Kate Bush}} '''Studio albumi''' * ''[[The Kick Inside]]'' (1978) * ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978) * ''[[Never for Ever]]'' (1980) * ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982) * ''[[Hounds of Love]]'' (1985) * ''[[The Sensual World]]'' (1989) * ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) * ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005) * ''[[50 Words for Snow]]'' (2011) == Turneje == ; Koncertne turneje * [[The Tour of Life]] (1979) ; Koncertne rezidencije * [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014) == Reference == {{Refspisak|1=30em|refs= <!-- <ref name="Fitzmaurice (2011)">{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4 April 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28 August 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5 May 2016 |url-status=live }}</ref> --> <ref name="Sarnoff (1990)">{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=March 1990 }}</ref> <ref name="Corcoran (2014)">{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21 March 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30 March 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17 September 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name="AllMusicBio">{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17 May 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21 March 2016 |url-status=live}}</ref> <ref name="Thomson-2010">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13 May 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12 December 2016|archive-date=26 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}</ref> <ref name="officialcharts.com">{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/archive/official-albums-chart/ |title=Kate Bush – Never For Ever |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=13 September 2019 |archive-date=3 April 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403020724/https://www.officialcharts.com/archive/official-albums-chart/ |url-status=live}}</ref> <ref name="brits">{{cite web |title=Kate Bush – Brits Profile |url=http://www.brits.co.uk/artist/kate-bush |website=[[Brit Awards]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20141009070353/http://www.brits.co.uk/artist/kate-bush |archive-date=9 October 2014 |url-status=dead}}</ref> <ref name="Rebel">{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}</ref> <ref name="Soundscape">{{cite journal |url=http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/TRA/Kate_Bush.shtml |title=Kate Bush: Enigmatic chanteuse as pop pioneer |last=Kruse |first=Holly |date=November 2000 |journal=Soundscapes.info, Online Journal on Media Culture |volume=3 |issn=1567-7745 |postscript=none |access-date=31 July 2008 |archive-date=1 January 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101025121/http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/TRA/Kate_Bush.shtml |url-status=live}}, originally published in ''Tracking: Popular Music Studies''. '''1''' (1). Spring 1988</ref> <ref name="Mercer">{{cite news |url=https://news.google.com/newspapers?id=UyFOAAAAIBAJ&pg=6211,4646428&dq=kate-bush&hl=en |title=Show fuses music, theater |author=Brown, Mick |date=21 September 1979 |newspaper=Wilmington Morning Star |access-date=5 October 2020 |archive-date=2 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211202181637/https://news.google.com/newspapers?id=UyFOAAAAIBAJ&pg=6211%2C4646428&dq=kate-bush&hl=en |url-status=live}}</ref> <ref name="MightyBush">{{cite news |title=The Mighty Bush |work=[[Scotland on Sunday]] |date=2 October 2005 |last=Williamson |first=Nigel}}</ref> <ref name="Guinness World Records">{{cite news |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-artist-to-write-every-song-on-a-million-selling-album-(female) |title=First artist to write every song on a million-selling album (female) |website=[[Guinness World Records]] |language=en-GB |access-date=8 January 2019 |archive-date=8 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908065310/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-artist-to-write-every-song-on-a-million-selling-album-(female) |url-status=live}}</ref> <ref name="The Official Charts">{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush/#singles |title=Kate Bush in the UK singles charts |work=The Official Charts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101165148/http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush#singles |archive-date=1 January 2011}}</ref> <ref name="OfficialCharts">{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush/ |title=Kate Bush |publisher=TheOfficialCharts.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101165148/http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush |archive-date=1 January 2011}}</ref> <ref name="War of Wuthering Heights">{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5 May 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9 May 2007 |url-status=live}}</ref> <ref name="Simon Reynolds">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21 August 2014 |work=The Guardian |access-date=12 December 2016 |archive-date=9 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}</ref> <ref name="Englishness">{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8 April 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24 September 2015 |url-status=dead}}</ref> <ref name="Radio4052011">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4 May 2011 |access-date=20 June 2018 |archive-date=15 October 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}</ref> <ref name="LittleMiss">{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=December 1993}}</ref> <ref name="Queens">{{citation |title=Queens of British pop (including an interview with Lily Allen about Kate Bush) |work=BBC Television |date=1 April 2009}}</ref> <ref name="BBC News-2014">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21 March 2014 |publisher=BBC News |access-date=20 June 2018 |archive-date=2 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}</ref> <ref name="Beaumont-Thomas-2019">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2019/jan/08/kate-bush-clarifies-political-stance-i-am-not-a-tory-supporter |title=Kate Bush clarifies political stance: 'I am not a Tory supporter' |last=Beaumont-Thomas |first=Ben |date=8 January 2019 |newspaper=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=8 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190108213850/https://www.theguardian.com/music/2019/jan/08/kate-bush-clarifies-political-stance-i-am-not-a-tory-supporter |url-status=live}}</ref> <ref name="Cunningham">{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22 September 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17 May 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5 September 2015 |url-status=live}}</ref> <ref name="Ray (2012) p.107">{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5 October 2020 |archive-date=29 August 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&pg=PT99 |url-status=live}}</ref> }} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}} * {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}} * {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber & Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}} * {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}} * {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22 December 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&k=83898|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}} * {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28 October 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1 October 2014|url-status=live}} * {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}} * {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1 June 2022|url-status=live}} * {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}} * {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}} * {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30 July 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12 July 2012|url-status=live}} * {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}} * {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}} * {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}} * {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Kate Bush}} {{Wikiquote}} * {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}} * {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}} * [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.] {{Kate Bush}} {{Kate Bush pjesme}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kate Bush| ]] [[Kategorija:Rođeni 1958.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Engleski pijanisti]] [[Kategorija:Engleske pjevačice]] [[Kategorija:Engleski kantautori]] [[Kategorija:Engleski muzički producenti]] [[Kategorija:Art pop muzičari]] [[Kategorija:Art rok muzičari]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade "Brit"]] [[Kategorija:Engleski pop pjevači]] [[Kategorija:Engleski rok pjevači]] 1ha6yd18bbh6mnhvbronogvtzbjqyzv Kateksa 0 535373 3913516 3902305 2026-07-24T10:13:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913516 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} U [[psihoanaliza|psihoanalizi]], '''kateksa''' (ili '''emocionalno ulaganje''') označava proces usmjeravanja i vezivanja [[Mentalna energija|psihičke, odnosno emocionalne energije]] za određenu osobu, objekat, ideju ili mentalnu predstavu.<ref name="Laplanche_1974">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=Jean-Bertrand |date=1974 |title=The Language of Psycho-analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |isbn=978-0-393-01105-0 |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hall_1954">{{cite book |last=Hall |first=Calvin S. |date=1954 |title=A Primer of Freudian Psychology |publisher=New American Library |location=New York |url=https://archive.org/details/primeroffreudian00hall |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo termina == Termin kateksa (cathexis) potiče od starogrčke riječi ''káthexis'' (κάθεξις), a u psihoanalitičku terminologiju uveo ga je [[James Strachey]] kao prijevod [[Njemački jezik|njemačkog izraza]] ''Besetzung'', koji je [[Sigmund Freud]] koristio u svojim radovima.<ref name="Laplanche_1974" /><ref name="Gay_1989">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1989 |title=Freud: A Life for Our Time |publisher=W. W. Norton & Company |url=https://archive.org/details/freudlifeforourt00gayp/page/n15/mode/2up |isbn=978-0-393-07234-1 |page=465n |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nagera_2014">{{cite book |editor-last=Nagera |editor-first=Humberto |date=2014 |orig-date=1970 |title=Basic Psychoanalytic Concepts on Metapsychology, Conflicts, Anxiety and Other Subjects |publisher=Routledge |location=Abingdon-on-Thames |url=https://books.google.ba/books?id=9xmvAwAAQBAJ |isbn=978-1-317-67042-1 |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sam Freud je ranije, u jednom pismu [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]], na engleskom jeziku upotrijebio riječ ''interest'' (interes) kako bi približio značenje ovog pojma.<ref name="Gay_1989" /> [[Peter Gay]] je kritikovao Stracheyjev prijevod izraza ''Besetzung'' terminom ''cathexis'' (kateksa), smatrajući ga nepotrebno ezoteričnim i stručnim izrazom koji zamjenjuje Freudov izvorni pojam. Prema njegovom mišljenju, ''Besetzung'' je riječ iz svakodnevnog njemačkog jezika bogata asocijativnim značenjima, među kojima su "okupacija" (npr. vojnim snagama) ili "naboj" (npr. [[Električni naboj|električni]]),<ref name="Gay_1989" /> iako se navodi da Gay griješi u pogledu ovog posljednjeg primjera. == Upotreba == Freud je kateksu definisao raspodjelu [[libido|libida]], ističući, na primjer, da su misli koje se javljaju u snovima povezane s različitim količinama emocionalnog naboja ([[Afekt (psihologija)|afekt]]a).<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kateksa, odnosno alokacija emocionalnog naboja, može biti pozitivnog ili negativnog karaktera, zbog čega su neki Freudovi sljedbenici govorili i o kateksi [[Nagon smrti|mortida]], odnosno destruktivnoj ili agresivnoj psihičkoj energiji.<ref name="Berne_1968">{{cite book |last=Berne |first=Eric |date=1968 |title=A Layman's Guide to Psychiatry and Psychoanalysis |publisher=Simon and Schuster |location=New York |url=https://archive.org/details/laymansguidetop00bern/page/2/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Skup takvih srodnih ideja i mentalnih predstava koje su povezane istim emocionalnim nabojem (katekstirane), Freud je nazvao [[Kompleks (psihologija)|kompleksom]].<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=Five Lectures on Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |isbn=978-0-393-00847-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je funkcionisanje psihoseksualnih energija često opisivao kvazifizikalnim terminima.<ref name="Freud_1933" /> Tako je frustraciju uslijed neostvarenih libidinalnih želja prikazivao kao blokadu katektirane psihičke energije koja se s vremenom nakuplja i zahtijeva oslobađanje alternativnim putevima. Prema njegovom shvatanju, do takvog oslobađanja može doći putem [[Regresija (psihologija)|regresije]], odnosno vraćanja na ranije razvojne faze i ponovnog usmjeravanja psihičke energije prema prethodnim pozicijama ili [[Fiksacija (psihologija)|fiksacijama]]. Energija se također može izraziti kroz [[Autoerotizam|autoerotsko]] zadovoljstvo u fantaziji usmjereno prema ranijim seksualnim objektima, što je Freud nazivao "objektnim kateksama".<ref name="Freud_1933" /> Kako bi objasnio mehanizme kojima se takvi procesi ograničavaju, Freud je koristio termin "[[Antikateksa|antikateksa]]" ili kontranaboj.<ref name="Felluga_2015">{{cite book |last=Felluga |first=Dino |date=2015 |title=Critical Theory: The Key Concepts |publisher=Taylor & Francis |location=London |isbn=978-1-317-51429-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Critical_Theory_The_Key_Concepts.html?id=OHdKCAAAQBAJ |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovim pojmom označavao je psihičku energiju koju [[Id, ego i super-ego|ego]] ulaže radi blokiranja regresivnih pokušaja pražnjenja katektirane energije, odnosno radi [[Potiskivanje|potiskivanja]] neprihvatljivih želja i impulsa. Prema Freudovom shvatanju, takvo potiskivanje ne uklanja libidinalnu energiju, već je zadržava pod pritiskom. Poput pare u parnoj mašini, katektirana energija se nakuplja sve dok ne pronađe alternativne ispušne ventile. To se može manifestovati kroz [[Sublimacija (psihologija)|sublimaciju]], [[Reaktivna formacija|reaktivnu formaciju]] ili kroz stvaranje različitih simptoma, koji ponekad mogu značajno ograničavati svakodnevno funkcionisanje pojedinca.<ref name="Freud_1933" /> [[M. Scott Peck]] pravi razliku između ljubavi i katekse. Prema njegovom tumačenju, kateksa predstavlja početnu fazu zaljubljenosti i snažne emocionalne [[Međuljudska privlačnost|privlačnosti]] u odnosu, dok [[ljubav]] označava trajnu posvećenost, brigu i odgovornost prema drugoj osobi. Za Pecka, kateksa se od ljubavi razlikuje po svojoj prolaznoj i dinamičnoj prirodi, dok je ljubav rezultat svjesnog i kontinuiranog opredjeljenja za odnos s drugom osobom.<ref name="Peck_1978">{{cite book |last=Peck |first=M. Scott |date=1978 |title=The Road Less Traveled: A New Psychology of Love, Traditional Values and Spiritual Growth |publisher=Simon & Schuster |location=New York |url=https://archive.org/details/roadlesstraveled0000unse |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Objektni odnosi == Freud je rani razvoj doživljavao kao proces u kojem se objekti (ljudi i predmeti iz okoline) katekstiraju libidinalnom energijom, što je smatrao jednim od središnjih aspekata psihičkog razvoja.<ref name="Freud_1933" /> Posebno je naglašavao da se psihički odnosi prema objektima formiraju kroz ulaganje psihičke energije u njih. U opisu procesa tugovanja, Freud je pokazao kako se kateksa povlači iz izgubljenog objekta, što predstavlja važan mehanizam psihičke prerade gubitka. Upravo kroz analizu povlačenja katektirane energije u procesu žalovanja, dao je jedan od osnovnih doprinosa kasnijem razvoju [[Teorija objektnih odnosa|teorije objektnih odnosa]].<ref name="Symington_2018">{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Misaoni procesi == Freud je mišljenje smatrao svojevrsnim eksperimentalnim procesom u kojem je prisutna minimalna količina katekse, "na isti način kao što general pomjera male figure po karti".<ref name="Freud_1933" /> Freud ovim poređenjem naglašava da je mišljenje zapravo bezbjedna, kontrolisana i ekonomična unutrašnja laboratorija uma. Ona omogućava osobi da eksperimentiše s idejama i planira postupke uz minimalan utrošak energije, čuvajući se od stvarnih grešaka u vanjskom svijetu. Nasuprot tome, u slučajevima [[deluzija]] (sumanutih ideja), Freud je smatrao da dolazi do hiperkateksije – prekomjernog ulaganja psihičke energije u ideje koje su ranije bile zanemarene ili ocijenjene kao neobične. Takvo "preopterećenje" idejama, prema njemu, predstavlja jedan od mehanizama koji doprinose nastanku [[Psihopatologija|psihopatologije]].<ref name="Freud_1914">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Umjetnost == [[Eric Berne]] je ukazao na mogućnost da [[Dječija umjetnost|dječija umjetnost]] često ne prikazuje objektivni izgled predmeta, već intenzitet katekse koju je dijete u njega uložilo. Na taj način, umjetnički izraz kod djece može više odražavati snagu emocionalnog ulaganja u objekat nego njegovu stvarnu vizuelnu formu.<ref name="Berne_1968" /> == Kritike == Kritičari naglašavaju da pojam "kateksa" unosi potencijalno zavaravajuću analogiju s [[Neurofiziologija|neurofiziologijom]]. Prema njihovom mišljenju, zamisao o "punjenju" ili ulaganju energije može imati smisla kada se govori o ljudskim mislima i idejama, ali je potpuno neprimjenjiva kada se govori o vanjskim objektima.<ref name="Laplanche_1974" /> Dodatna nejasnoća u Freudovoj upotrebi ovog pojma uočava se u suprotstavljanju dva različita značenja katekse. S jedne strane, on je posmatra kao mjerljivu količinu neodređene energije (libida), dok ga s druge strane opisuje kao kvalitativno specifičnu vrstu osjećaja – kao što je, na primjer, "kateksa čežnje" (gdje energija ima sasvim određen emotivni ton).<ref name="Laplanche_1974" /> == Također pogledajte == * [[Akateksa]] * [[Anala fiksacija]] * [[Kateksa tijela]] * [[Kondenzacija (psihologija)]] * [[Dekateksis]] * [[Oralna faza]] * [[Otpor (psihoanaliza)|Otpor]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.enotes.com/cathexis-reference/cathexis-187347 Kateksa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120710234637/http://www.enotes.com/cathexis-reference/cathexis-187347 |date=10. 7. 2012 }} {{en simbol}} * [https://www.verywellmind.com/cathexis-and-anticathexis-2795843 Kateksa i antikateksa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250506132040/https://www.verywellmind.com/cathexis-and-anticathexis-2795843 |date=6. 5. 2025 }} {{en simbol}} * [https://chicagoanalysis.org/blog/conditions-and-diagnoses/cathexis-emotional-energy/ Kateksa: Emocionalna energija] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Koncepcije sebe]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Psihološki modeli]] g1s5pl1f871vdg7kyz6e0y7ggmi6mri Khan Noonien Singh 0 536024 3913531 3908143 2026-07-24T11:42:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3913531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Khan Noonien Singh | serija = ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalna serija]]'' | slika = Khan1.jpg | prvo = "Space Seed" (1967)<br/>(''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalna serija]]'') | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]]<br />[[Gene L. Coon]]<br />[[Carey Wilber]] | portretirao = {{Nowrap|[[Ricardo Montalbán]] (1967–1982)}}<br />{{Nowrap|[[Benedict Cumberbatch]] (2013)}}<br />{{Nowrap|[[Desmond Sivan]] (2023)}}<br />{{Nowrap|[[Naveen Andrews]] (2025)}} | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Khan Noonien Singh''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]'', genetski modificirani nadčovjek koji se prvi put pojavio kao glavni antagonist u epizodi "Space Seed" (1967) ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalne serije]]'', a glumio ga je [[Ricardo Montalbán]], koji je ponovio svoju ulogu u filmu Zvjezdane staze II: Gnjev Kana iz 1982. U filmu Zvjezdane staze U tamu iz 2013. glumi ga Benedict Cumberbatch. Khan je kontrolirao više od četvrtine Zemlje tokom Eugeničkih ratova 1990-ih.<ref>{{cite episode|title=Space Seed|episode-link=Space Seed|series=Star Trek|series-link=Star Trek: The Original Series|network=[[NBC]]|date=February 16, 1967|season=1|number=22|minutes=30:40}}</ref> Nakon što ga je 2267. posada zvjezdanog broda Enterprise oživjela iz suspendirane animacije, on pokušava zarobiti zvjezdani brod, ali ga James T. Kirk osujećuje i prognan je na Ceti Alpha V, gdje ima priliku stvoriti novo društvo sa svojim narodom. U epizodi [[Zvjezdane staze 2: Khanov bijes|Khanov bijes]], koja se odvija 15 godina nakon "Space Seeda", Khan bježi iz egzila i kreće u osvetu [[James T. Kirk|Kirk]]u. U filmu ''[[Zvjezdane staze: U tami|U tami]]'', smještenom u alternativni kontinuitet uspostavljen u ''Zvjezdanim stazama'' (2009), Khan se budi gotovo deset godina prije događaja iz epizode "Space Seed". Dobija lažni identitet John Harrison i admiral Marcus ga prisiljava da napravi oružje za [[Sekcija 31|Sekciju 31]] i [[Zvjezdana flota|Zvjezdanu flotu]] u zamjenu za živote Khanove posade. Na kraju se pobuni i dođe u sukob s posadom Enterprisea. == Analiza == Površno, Khan je upoređivan sa [[Friedrich Nietzsche]]ovim konceptom "[[Übermensch]]a" (nadčovjeka). Khan je mentalno i fizički superiorniji od bilo kojeg normalnog čovjeka. U epizodi "Borderland" serije ''[[Zvjezdane staze: Enterprise|Enterprise]]'', Malik, vođa grupe "supermena" stvorenih iz istog projekta genetskog inženjeringa kao i Khan, citira Nietzschea, govoreći Archeru da je "Čovječanstvo nešto što treba nadmašiti". Profesor [[William J. Devlin]] i koautor [[Shai Biderman]] ispitali su Khanov karakter u poređenju sa Übermenschom i otkrili da je Khanova slijepa potraga za osvetom protivna Nietzscheovim idealima transcendencije i samo-stvaranja smislenog života. Umjesto toga, autori nude Spockovo samožrtvovanje u ''Khanovom bijesu'' kao bolji primjer Übermenscha.<ref name="wrath of nietzsche">{{cite book |author1=Biderman, Shai |author2=Devlin, William J |editor1=Kevin Decker |editor2=Jason Eberl |title=Star Trek and Philosophy: The Wrath of Kant |year=2008 |publisher=Open Court |location=Chicago, Illinois |isbn=978-0-8126-9649-3 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780812696493/page/47 47–59] |chapter=The Wrath of Nietzsche |edition=Trade Paperback |url=https://archive.org/details/isbn_9780812696493/page/47 }}</ref> == Prijem i naslijeđe == Montalbánova izvedba Khana bila je povoljno prihvaćena od strane kritičara. Raspravljajući o filmovima ''Zvjezdanih staza'', [[Associated Press]] je primijetio da se filmovi ''Zvjezdanih staza'' mjere po tome koliko je njihov neprijatelj bio prijeteći, te da je Khan bio među najboljima u serijalu;<ref name="ctv-villain">{{cite news|agency=Associated Press|url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/1039704049152_130/?hub=Entertainment |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225112942/https://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/1039704049152_130?hub=Entertainment |url-status=dead |archive-date=February 25, 2021 |title=Patrick Stewart envious of villain roles|date=December 2, 2002|publisher=[[CTV.ca]]|access-date=December 4, 2007}}</ref> recenzija filmova ''Zvjezdanih staza'' iz 2002. rangirala je Khana kao najvećeg neprijatelja viđenog u bilo kojem od filmova.<ref>{{cite news |last=Germain |first=David |date=December 13, 2002|title=Best of the baddies: No Star Trek evil one was nastier than lunatic Khan|work=[[The Gazette (Montreal)|The Gazette]]|page=D13}}</ref> Recenzenti filma ''Khanov bijes'', poput [[Roger Ebert|Rogera Eberta]], ocijenili su Khana kao jedan od najjačih aspekata filma.<ref name="ebert-rev">{{cite web |last=Ebert |first=Roger |author-link=Roger Ebert |date=January 1, 1982|url=https://www.rogerebert.com/reviews/star-trek-ii-the-wrath-of-khan-1982|title=Star Trek II: The Wrath of Khan}}</ref><ref>{{cite news|author=Zacharek, Stephanie |date=August 22, 2000|title='Star Trek II' DVD Review|work=[[Salon (magazine)|Salon]]}}</ref> Kritičarka [[New Yorker]]a, Pauline Kael, rekla je da je Montalbánova izvedba "bila jedina potvrda koju je ikada imao za svoju moć da vlada velikim platnom."<ref>{{cite news|last=Muñoz|first=Lorenza|url=http://www.latimes.com/news/obituaries/la-me-montalban15-2009jan15,0,4099069,full.story|title=Ricardo Montalban dies at 88; 'Fantasy Island' actor|access-date=April 18, 2012|newspaper=Los Angeles Times|date=January 15, 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323034931/http://www.latimes.com/news/obituaries/la-me-montalban15-2009jan15,0,4099069,full.story|archive-date=March 23, 2012|df=mdy-all}}</ref> Kritičar [[Christopher Null]] primjećuje da je "sada gotovo jevanđelje među Trekkijima da... ''Khanov bijes'' je neosporno najbolji film u serijalu i vjerovatno nikada neće naći sebi ravnog", te naziva Khana "najvećom ulogom [Montalbánove] karijere".<ref>{{cite news |url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/4a70265ecf80030388256e2500834f36/3f2427e0a8050d9b88256c05000e83e4?OpenDocument |title=Star Trek II: The Wrath of Khan |author=Christopher Null |author-link=Christopher Null |year=2002 |publisher=[[Filmcritic.com]] |access-date=December 4, 2007 }}{{Mrtav link}}</ref> Iako je smatrao da je negativac iz filma ''Zvjezdane staze'', V'Ger, bio cerebralniji i zanimljiviji, autor [[James Iaccino]] primjećuje da je većina obožavatelja i gledatelja filmova preferirala arhetipsku borbu dobra protiv zla koju predstavlja borba između Khana i Kirka.<ref name="iaccino">{{cite book|author=Iaccino, James|year=1998|title=Jungian Reflections Within the Cinema: A Psychological Analysis of Sci-Fi and Fantasy Archetypes|publisher=Praeger/Greenwood|isbn= 0-275-95048-4|pages=18–21}}</ref> Zlikovci u kasnijim filmovima ''Zvjezdanih staza'' mjereni su prema Khanovom standardu, a Paramount je obećao obožavateljima da će negativac iz ''[[Zvjezdane staze: Generacije|Generacija]]'' biti jednak genetskom supermanu.<ref>{{cite news|author=Khoorsed, Jehan|date=November 18, 1994|title=Star Trek fans facing major disappointment |work=[[The Ottawa Citizen]]|page=B6}}</ref> [[IGN]] je rangirao Khana kao najboljeg negativca u ''Zvjezdanim stazama'', napominjući da je on postavio obrazac za negativce koji traže osvetu u seriji; u decenijama nakon izlaska filma, "čak i oni s površnim interesom [za Zvjezdane staze] znaju ime."<ref>{{cite web|author1=Pirrello, Phil |author2=Jim Vejvoda, Scott Collura |date=April 29, 2009|url=http://stars.ign.com/articles/977/977989p5.html|title=Trek's best villains|publisher=IGN|page=5|access-date=June 2, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714231603/http://www.ign.com/articles/2009/04/29/treks-best-villains?page=5|archive-date=July 14, 2014|url-status=live}}</ref> Producent ''Zvjezdanih staza'' [[Rick Berman]] nazvao je negativca "prijetećim i nezaboravnim".<ref name="ctv-villain"/> Khan je također prepoznat kao veliki negativac izvan ''Zvjezdanih staza''. Associated Press je lik nazvao "jednim od najvećih negativaca naučne fantastike".<ref name="ctv-villain"/> Godine 2002, 132 člana Društva filmskih kritičara na internetu izglasali su Khana za 10. najvećeg filmskog negativca svih vremena, jedinog lika iz ''Zvjezdanih staza'' koji se pojavio na listi.<ref name="courier-ofc">{{cite news|author=Melloy, Neil|date=October 8, 2002|title=Vader our most wanted villain|work=[[The Courier-Mail|Courier Mail]]|page=18}}</ref> Godine 2006, časopis Emmy izglasao je Khana za "Najizvanredniji lik na TV-u", pobijedivši druge naučnofantastične likove poput [[Doctor Who|Doctora]] i [[William Adama|Zapovjednika Adame]]. Urednici su napisali da je "Khan bio toliko cool da bismo kupili Chrysler Cordobu da nam je rekao", aludirajući na reklamnu kampanju u kojoj se Montalbán pojavio za Chrysler.<ref>{{cite news|author=Staff |title=Montalban's Singh Tops out-of-this-world poll|date=June 12, 2006|publisher=[[World Entertainment News Network]]}}</ref> Lik je također imao kulturni utjecaj izvan fandoma ''Zvjezdanih staza''; isječak iz Khanovog gnjeva u kojem Kirk viče "Khaaan!" bio je jedna popularno-kulturna aproprijacija koja je postala "popularni hir" koji je doveo do uspjeha web stranice YTMND.<ref>{{cite news|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-12625924_ITM|title=Humorous Web site YTMND.com rising in popularity|author=Turnage, Jeremy |date=February 5, 2006|work=[[Financial Times]]|access-date=December 4, 2007}}</ref> Godine 2004. franšiza ''Zvjezdane staze'' vratila se Khanovoj pozadinskoj priči u priči od tri epizode u [[Zvjezdane staze: Enterprise|Enterpriseu]].<ref>{{cite web|url=http://www.startrek.com/startrek/view/news/article/6193.html |title=Producers Reveal Tidbits about Season 4 |access-date=October 14, 2008 |work=StarTrek.com |publisher=[[CBS Paramount Television]] |date=July 21, 2004 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20041014015107/http://www.startrek.com/startrek/view/news/article/6193.html |archive-date=October 14, 2004 }}</ref> U epizodama "Borderland", "Cold Station 12" i "The Augments", naučnik iz 22. vijeka prikazan je kao neko ko je oživio genetski modificirane embrije iz Khanovog vremena i odgojio ih kao "Augmentse".<ref>{{cite web|url=http://www.startrek.com/startrek/view/news/article/6486.html |title=Production Report: Brent Spiner Begins Trilogy with "Borderland" |access-date=October 14, 2008 |work=StarTrek.com |publisher=CBS Paramount Television |date=August 27, 2004 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108033310/http://www.startrek.com/startrek/view/news/article/6486.html |archive-date=January 8, 2009 }}</ref> Producent Enterprisea, [[Manny Coto]], opisao je ove likove kao "mini Khan Noonien Singh".<ref>{{cite news|title=''Enterprise'' Raises Khan |url=http://www.scifi.com/scifiwire/art-tv.html?2004-10/08/13.00.tv |work=[[Sci Fi Wire]] |publisher=[[Syfy|Sci Fi Channel]] |date=October 8, 2004 |access-date=March 15, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050525152103/http://www.scifi.com/scifiwire/art-tv.html?2004-10%2F08%2F13.00.tv |archive-date=May 25, 2005 |url-status=dead }}</ref> Khanov potomak, La'an Noonien-Singh, pojavljuje se u [[Zvjezdane staze: Čudni novi svjetovi|Čudnim novim svjetovima]];<ref name="Chong104THR">{{Cite web |last=Parker |first=Ryan |date=May 26, 2022 |title='Star Trek: Strange New Worlds' Star Christina Chong Discusses Her Heartbreaking Childhood Connection to La'an Noonien-Singh |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220526130046/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-features/star-trek-strange-new-worlds-christina-chong-laan-noonien-singh-1235153893/ |archive-date=May 26, 2022 |access-date=July 5, 2022 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> u epizodi o putovanju kroz vrijeme "Tomorrow and Tomorrow and Tomorrow", Khan se pojavljuje kao dijete kojeg glumi [[Desmond Sivan]].<ref name="nerdist_2023-06-29">{{cite web|last=Diaz|first=Eric|date=June 29, 2023|url=https://nerdist.com/article/how-star-trek-strange-new-worlds-just-rewrote-important-star-trek-history-time-travel-khan/|title=How 'Strange New Worlds' Just Rewrote Important Star Trek History|website=[[Nerdist]]|access-date=June 29, 2023}}</ref> Gluma [[Benedict Cumberbatch|Benedicta Cumberbatcha]] u ''[[Zvjezdane staze: U tami|U tami]]'' dobila je pohvale kritičara, a [[Peter Travers]] iz časopisa [[Rolling Stone (časopis)|Rolling Stone]] nazvao ju je "djelom s kojim se treba računati", a njegov lik "zlikovcem za sva vremena".<ref>{{cite web|last=Travers|first=Peter|title=Star Trek Into Darkness review|url=https://www.rollingstone.com/movies/reviews/star-trek-into-darkness-20130516|publisher=Rolling Stone|access-date=May 27, 2013|date=May 16, 2013|archive-date=November 18, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201118044910/https://www.rollingstone.com/movies/movie-reviews/star-trek-into-darkness-99529/|url-status=dead}}</ref> [[Joe Neumaier]] iz njujorškog [[Daily News]]a napisao je da je Cumberbatch pružio "jednog od najboljih blokbaster zlikovaca u novijoj historiji".<ref>{{cite news|last=Neumaier|first=Joe|title='Star Trek Into Darkness' movie review|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/star-trek-darkness-movie-review-article-1.1343071|access-date=May 27, 2013|newspaper=New York Daily News|date=May 13, 2013}}</ref> [[Jonathan Romney]] iz [[The Independenta]] posebno je istakao Cumberbatchov glas rekavši da je bio "Toliko grobno rezonantan da je mogao biti sintetiziran iz kombinovanih tonova [[Ian McKellen|Iana McKellena]], [[Patrick Stewart|Patricka Stewarta]] i [[Alan Rickman|Alana Rickmana]] koji su održavali takmičenje u elokaciji u bunaru."<ref>{{cite news|last=Romney|first=Jonathan|title=Jonathan Romney on Star Trek Into Darkness: Benedict Cumberbatch, a supervillain worlds apart|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/reviews/jonathan-romney-on-star-trek-into-darkness-benedict-cumberbatch-a-supervillain-worlds-apart-8612323.html|access-date=May 27, 2013|newspaper=The Independent|date=May 11, 2013}}</ref> [[The New York Times]] je pohvalio njegovo prisustvo na ekranu rekavši: "On spaja Byronovu karizmu s nestrpljivom, imperativnom inteligencijom koja kao da podiže ambijentalni IQ kad god je na ekranu."<ref>{{cite news|last=Scott|first=A. O.|date=May 15, 2013|title=Kirk and Spock, in Their Roughhousing Days|newspaper=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2013/05/16/movies/star-trek-into-darkness-directed-by-j-j-abrams.html|access-date=September 14, 2020}}</ref> [[Christian Blauvelt]] sa web stranice Hollywood.com kritikovao je Khanovu audiciju za film ''[[Zvjezdane staze: U tami|U tami]]'', rekavši da je "zatamnjena u zaborav".<ref>{{cite web | url=http://www.hollywood.com/news/movies/55014633/star-trek-into-darkness-fan-review-betrayal-star-wars-prequels | title=A 'Star Trek Into Darkness' Fan Review: Your 'Star Wars' Prequel Anger Is What I Feel Now | publisher=Hollywood.com | work=2. Khan | date=May 18, 2013 | access-date=May 19, 2013 | author=Blauvelt, Christian | page=1}}</ref> Glumac iz ''Voyagera'', [[Garrett Wang]], tvitao je: "Audicija Cumberbatcha bila je greška producenata. Ne kritikujem glumca ili njegov talenat, samo audiciju."<ref>{{cite tweet|user=GarrettRWang|author=Garrett Wang (王 以 瞻)|number=336050614255628288|date=19 May 2013|title=The casting of Cumberbatch was a mistake on the part of the producers. I am not being critical of the actor or his talent, just the casting}}</ref> Koproducent i koscenarista [[Roberto Orci]] osvrnuo se na pitanje audicije: {{Quote|U osnovi, kako smo prolazili kroz proces audicije i počeli se fokusirati na teme filma, postalo mi je neugodno podržavati demonizaciju bilo koga boje kože, posebno bilo koga bliskoistočnog porijekla ili bilo koga ko to podsjeća. Jedna od poenti filma je da moramo biti oprezni sa negativcem u nama, a ne sa nekom drugom rasom.<ref>{{cite web|url=http://trekmovie.com/2013/05/20/sticky-into-darkness-open-week-thread-polls/ |title=Into Darkness Open Week Thread + Polls |publisher=TrekMovie.com |date=May 20, 2013 |access-date=June 3, 2013}}</ref><ref>{{cite web|last=Orci|first=Bob|url=http://24.media.tumblr.com/0a0fc777cbcf3cb3b86e17df94d4a3b6/tumblr_mnebv4bCSY1rm73mfo1_1280.png|title=sure, why not?|work=Trekmovie.com|publisher=tumblr.com|access-date=June 10, 2013}}</ref>}} == Reference == {{Refspisak|30em}} == Dodatna literatura == * {{cite journal|journal=Leviathan: A Journal of Melville Studies|volume=8|issue=2|pages=101–106|date=June 2006|first=Wyn|last=Kelley|title=All Astir |doi=10.1111/j.1750-1849.2006.01138.x|s2cid=201792961}} Kelley discusses parallels between Khan and Captain Ahab. * {{cite book | title=The Eugenics Wars Vol. 2: The Rise and Fall of Khan Noonien Singh (Star Trek) | publisher=Simon & Schuster | last=Cox | first=Greg | author-link=Greg Cox (writer) | page=[https://archive.org/details/eugenicswarsvol200greg_0/page/23 23] | date=March 1, 2003 | isbn=0743406443 | url=https://archive.org/details/eugenicswarsvol200greg_0/page/23 }} Development of character by Greg Cox. * {{cite book | title=To Reign in Hell: The Exile of Khan Noonien Singh (Star Trek: The Original) | publisher=Pocket Books | last=Cox | first=Greg | date=May 1, 2006 | location=English | page=[https://archive.org/details/toreigninhell00greg/page/140 140] | isbn=0743457129 | url=https://archive.org/details/toreigninhell00greg/page/140 }} Spin off book into the character and history of Khan. == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Khan_Noonien_Singh Christine Khan Noonien Singh] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Originalna serija}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] 4eb2vtinfull65rs2955fo4zy2uqdz9 Datoteka:JadziaDax.jpg 6 536142 3913490 3913304 2026-07-24T07:16:58Z Panasko 146730 3913490 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = [[Terry Farrell]] kao [[Jadzia Dax]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Jadzia Dax". |Izvor = https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Jadzia_Dax (posredstvom EN Wiki) |Datum = 26. 3. 2026 |Autor = [[:en:User:DimensionalFusion|DimensionalFusion]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Screenshot-film}} 0q649ani2uehbrfl3lj2r7cb23xit2c Željko Karaula (historičar) 0 536152 3913454 3913398 2026-07-23T21:00:13Z AnToni 2325 3913454 wikitext text/x-wiki {{About|hrvatskom historičaru Željku Karauli|druge osobe s istim imenom|Željko Karaula}} '''Željko Karaula''' (rođen 1973) hrvatski je [[historičar]] i autor fokusiran na modernu [[Hrvatska|hrvatsku]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavensku]] historiju, s posebnim naglaskom na historiju rodnog kraja i hrvatsko-crnogorske veze. Redovni je sudionik i predavač na ''[[History fest|History festu]]'' u [[Sarajevo|Sarajevu]]<ref name="historyfest">{{Cite web|url=https://historyfest.ba/|title=History Fest|website=historyfest.ba|access-date=2026-07-23}}</ref> i autor radova iz savremene bosanske historije.<ref name="historijska-traganja">Željko Karaula, "Pogledi ustaških medija prema partizanskim zasjedanjima 'srpskog' AVNOJ-a", ''Historijska traganja'', br. 12, Institut za historiju, Sarajevo, 2013, str. 141-154.</ref> == Biografija == Rođen je 1973. u [[Bjelovar]]u. Diplomirao je historiju i filozofiju u [[Zagreb]u, a doktorirao 2015. s temom ''Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji''. Od 2016. radi kao naučni saradnik i glavni urednik časopisa ''Zbornik Janković''. Saradnik je [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|HAZU-a]] u Bjelovaru i član [[Dukljanska akademija nauke i umjetnosti|Dukljanske akademije nauke i umjetnosti]] (DANU). Krajem 2025. objavio je monografiju i biografiju ''Lenjin – crveni diktator''.<ref name="hrcak-recenzija">Đuro Škvorc, "Prikaz knjige: Željko Karaula, Lenjin. Crveni diktator, Naklada Breza, Zagreb, 2025.", ''Zbornik Janković'', Vol. VIII, br. 10, 2025, str. 338-340. Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske - [https://hrcak.srce.hr/file/497308 Hrčak PDF ID: 497308], pristupljeno 23. jula 2026.</ref> == Odabrana djela == * ''HANAO - Hrvatska nacionalna omladina'' (2011) * ''Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji'' (2015) * ''Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist'' (2018) * ''Sekula Drljević: 1884.-1945.: Politička biografija'' (2022) * ''Lenjin – crveni diktator'' (2025) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karaula, Željko}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bjelovar]] [[Kategorija:Hrvatski historičari]] rmn03m9c9xtegme7mx3u8g9xxnvpeih Wikipedia:Igralište/Pekariji 4 536155 3913420 2026-07-23T14:15:46Z Excomicater 183925 Nova stranica: {{Taksokvir |boja=pink | raspon_fosila =[[Eocen]] → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv = Porodica '''Pekari''' <br>(''Tayassuidae'') | slika = Tayassu tajacu.jpg | slika_širina = 280px | slika_opis= ''[[Pecari tajacu]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | subordo = [[Suina]] | familia = '''Tayassuidae''' | familia_authority = [[Theodore Sherman Palmer|Palmer]], 1897 | razdioba_stepen = Rod (biologija)|Rod... 3913420 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | raspon_fosila =[[Eocen]] → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv = Porodica '''Pekari''' <br>(''Tayassuidae'') | slika = Tayassu tajacu.jpg | slika_širina = 280px | slika_opis= ''[[Pecari tajacu]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | subordo = [[Suina]] | familia = '''Tayassuidae''' | familia_authority = [[Theodore Sherman Palmer|Palmer]], 1897 | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = * ''[[Tayassu]]'' * ''[[Catagonus]]'' * ''[[Pecari]]'' * †''[[Aptenohyus]]'' * †''[[Cynorca]]'' * †''[[Floridachoerus]]'' * †''[[Macrogenis]]'' * †''[[Muknalia]]''<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.jsames.2016.11.003 |title=A new fossil peccary from the Pleistocene-Holocene boundary of the eastern Yucatán Peninsula, Mexico |journal=Journal of South American Earth Sciences |volume=77 |year=2017 |last=Stinnesbeck |first=Sarah R. |last2=Frey |first2=Eberhard |last3=Stinnesbeck |first3=Wolfgang |last4=Avíles Olguín |first4=Jeronimo |last5=Zell |first5=Patrick |last6=Terrazas Mata |first6=Alejandro |last7=Benavente Sanvicente |first7=Martha |last8=González González |first8=Arturo |last9=Rojas Sandoval |first9=Carmen |last10=Acevez Nuñez |first10=Eugenio |bibcode=2017JSAES..77..341S |pages=341-349}}</ref> * †''[[Mylohyus]]'' *†''[[Simojovelhyus]]''<ref name="protheropeccary">{{cite journal|doi=10.1666/12-084 |title=Simojovelhyus is a peccary, not a helohyid (Mammalia, Artiodactyla) |journal=Journal of Paleontology |volume=87 |issue=5 |year=2013 |last=Prothero |first=Donald R. |last2=Beatty |first2=Brian L. |last3=Stucky |first3=Richard M. |pages=930-933}}</ref> * †''[[Perchoerus]]'' * †''[[Platygonus]]'' * †''[[Prochoerus]]'' * †''[[Skinnerhyus]]'' * †''[[Thinohyus]]'' * †''[[Woodburnehyus]]'' | range_map = Peccary range.png | range_map_caption = Aleal pekarija | sinonomi = ''Dicotylidae'' }} '''Pekari''' su [[svinja|svinjoliki]] [[sisari]] srednje veličine iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''Tayassuidae'' (svinje Novog svijeta). Žive u jugozapadnom području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i širom [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Obično dugi između 90 i 130&nbsp;cm, a potpuno odrasle jedinke obično teže oko 20 do 40&nbsp;kg. Pekari, potiču iz [[Amerika]], a često miješaju se sa<ref name="Miller1988">{{cite book|author=George Oxford Miller|title=A field guide to wildlife in Texas and the Southwest|url=https://books.google.com/books?id=qJGZJviEtqYC|accessdate=26. 12. 2011|date=oktobar 1988|publisher=Texas Monthly Press|isbn=978-0-87719-126-1|pages=}} "many people confuse them with domestic pigs gone wild"</ref> porodicom [[Svinje|svinja]] koja potiče iz [[Evroazija|Afroevroazije]], pošto su neke [[domaća svinja|domaće svinje]] koje su prenijeli [[Evropa|evropski]] naseljenici pobjegle u divljinu tokom godina i njihovi potomci su sad [[divlja svinja|divlje svinje]] u mnogim područjima [[SAD]].<ref name="WoodwardQuinn2011">{{cite book|last=Woodward|author2=Joyce|first=Susan L. A. Quinn|title=Encyclopedia of Invasive Species: From Africanized Honey Bees to Zebra Mussels|url=https://books.google.com/books?id=KOGfKRZ0YFIC&pg=PA277|accessdate=26. 12. 2011|date=30. 9. 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-38220-8|pages=277}}</ref> Krda pekarija održavao je drveni narod [[Maje|Maja]]. Te [[životinje]] korištene su u ritualima i ishrani.<ref>{{cite journal|last=Dillon |first=Brian B. |title=Meatless Maya? Ethnoarchaeological Implications for Ancient Subsistence |journal=Journal of New World Archeology |year=1988|volume=7 |page=60}}</ref> U mnogim zemljama, a posebno u [[Zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]], drže se kao kućni ljubimci, a uzgajaju se i na farmama kao izvor hrane.<ref>[http://pigtrop.cirad.fr/subjects/genetic_and_biodiversity/commercial_farming_of_collared_peccary Commercial farming of collared peccary: A Large-scale commercial farming of collared peccary (''Tayassu tajacu'') in North-Eastern Brazil]. Pigtrop.cirad.fr (2007-04-30)|access-date= 2012-12-18.}}</ref> == Etimologija == Reč ''peccary'' izvedena je iz [[karipski|karipskog]] ''pakira'' ili ''paquira''.<ref name="etymo">{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=peccary |title= Peccary|publisher= Online Etymology Dictionary |accessdate=26. 3. 2012}}</ref> U [[poztugalski|portugalskom]], pekari se nazivaju ''pecari'', ''porco-do-mato'', ''queixada'' ili ''tajaçu'', između ostalih imena; u [[španski|španskom]] je javelina, ''jabalí'' (reč koja se isto tako koristi za opisivanje [[divlja svinja|divlje svinje]]), ''sajino'', ili ''pecarí''; u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] i [[Surinam]]u, ''pakira''. == Opis == Pekari jesu životinje srednje veličine, s velikom sličnostima sa evroazijskim svinjama. Kao i svinje, imaju nos koji završava [[hrskavica|hrskavičnim]] diskom, te, u odnosu na [[Glava|glavu]], male [[oči]]. [[Rep]] sadrži šest do devet [[kičmeni pršljen|pršljenova]].<ref>M. Van Roosmalen et al.: A New Species of Living Peccary (Mammalia: Tayassuidae) from the Brazilian Amazon, Bonner zoologische Beiträge, Band 55 (2006) Heft 2, Seiten 105–112.</ref>Kao i svinje, također imaju samo dva srednja prsta za hodanje, a za razliku od svinja, drugi prsti mogu biti potpuno odsutni. [[Želudac]] im je dosta složeniji nego u svinja. [[Omnivori]] su, sa jedu male [[životinje]], iako više preferiraju [[korijen]]je, [[trava|travu]], [[sjemenka|sjemenke]] i [[voće]] )povremeni [[frugivori]]. Od svinja se mogu razlikovati po obliku [[očnjak]]a i [[kljova]]. [[Slika:Tayassu pecari -Brazil-8.jpg|thumb|left|Bjelousni pekari]] Trljanjem kljova mogu napraviti zvekećuću buku, koja upozorava grabljivce da im se ne približavaju. Prirodni neprijatelji su im [[jaguar]]i i [[puma]]. Po naravi su dovoljno agresivni da ne mogu biti pripitomljeni, jer bi najverojatnije ozljđivali ljude. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se izveštaji da su u sjeverozapadnoj [[Bolivija|Boliviji]], u blizini [[Nacionalni park Madidi|Nacionalnog parka Madidi]] neki ljudi ozbiljno ozlijeđeni i ubijeni u napadima velike grupe pekarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.sartorestock.com/adventure/madidi.php |title=Архивирана копија |access-date=27. 04. 2019 |archive-date=17. 01. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117082254/http://sartorestock.com/adventure/madidi.php |url-status=dead }}</ref> Društvene su životinje koje često žice u [[krdo|krdima]]. U jednom krdu belosnih pekarija zabilježeno je preko 100 jedinki, ali ogrličasti i [[Čako pekari]] obično se nalaze u manjim grupama. Imaju mirisne [[žlijezda|žlijezde]] ispod oba oka i druge na [[leđa|leđima]]. Koriste ih za [[teritorijalnost|označavanje teritorije]] krda. Također, pomoću mirisnih žlezda, međusobnim trljanjem, prepoznaju se unutar grupe. Opor miris pekarijima omogućuje da prepoznaju ostale članove krda, uprkos [[kratkovidnost]]i. [[Slika:Perchoerus.jpg|thumb|Fosili ''[[Perchoerus]]a'']] == Evolucija == Pekari se prvi put pojavljuju u [[fosil]]nim zapisima iz razdoblja kasnog [[eocen]]a i ranog [[oligocen]]a (prije oko 35 miliona godina), u [[Evropa|Evropi]]. Fosili su kasnije pronađeni na svim kontinentima osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktik]]a. U [[Stari svijet|Starom svijetu]], postali su [[izumiranje|izumrla]] grupa, negdje oko [[miocen]]a. Filogenetsko porijeklo im nije pouzdano utvrđeno, ali najvjerojatnije su se razvili iz primitivnih životinja iz izumrle porodice ''[[Cebochoeridae]]''. U [[oligocen]]u postojala je životinja ''[[Perchoerus]]'', koja je već imala neke karakteristike današnjih pekarija. U [[miocen]]u i [[pliocen]]u postojali su pekariji koji su lutali ravnicama, npr. iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Cynorca]]'', ''[[Hesperhys]]'', ''[[Prosthennops]]'' i ''[[Macrogenis]]''. U [[pleistocen]]u pojavljuju se različiti pekariki, u rasponu od rodova dugonosog ''[[Mylohyus]]a'' i velikog ''[[Platygonus]]''. == Koristi == Za komercijalni iskorištavanje veoma je poznata [[koža]] pekarija. Smatra se izuzetno izdržljivom i toplom. Koristi se za proizvodnju visoko kvalitetnih kožnih rukavica. Meso pekarija smatra se posebno ukusnim, i tradicionalno ga jedu [[Amazonija|amazonski]] [[Indijanci|američki starosjedioci]] i doseljenici. == Taksonomija == === Vrste === * ''Catagonus wagneri]]'' <small>(Rusconi, 1930)</small> * ''[[Pecari tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Tayassu pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> *''Dicotyles tajacu'') ili „mošusna svinja”, po mirisnim [[žlijezda]]ma životinje, javlja se od [[SAD|jugozapadnih Sjedinjenih Država]] do [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i ostrva [[Trinidad]]. Dlaka je žilava crna, siva i smeđa, sa svjetlijimm „okovratnikom“ oko ramena. Rađaju mlade tokom cijele godine, ali najčešće između novembra i marta, sa prosječnom veličinom legla od dva do tri mladunca. Nalaze se na mnogim staništima, od sušnih [[šikara]] do vlažnih [[tropska kišna šuma|tropskih kišnih šuma]]. Ogrličasti pekariji dobro su prilagođeni staništu koje ometaju uznemiravaju ljudi, samo im je potrebno dovoljno vekiko pokriće. Mogu se naći u [[grad]]ovima i poljoprivrednim površinama širom njihovog [[areal]]a. Značajne populacije postoje u [[predgrađe|predgrađima]] [[Phoenix]]a i [[Tuson]]a u [[Arizona|Arizoni]], gdje se hrane [[ukrasna biljka|ukrasnim biljkama]] i ostalom kultiviranom [[vegetacija|vegetacijom]].<ref>{{cite journal |url=http://www.nationalwildlife.org/nationalwildlife/article.cfm?articleID=308&issueID=19 |title=Winners and Losers |first=Peter |last=Friederici |journal=National Wildlife Magazine |date= 1998 |volume=36 |issue=5}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=g3-kkgAxxnoC |title=Javelinas and Other Peccaries: Their Biology, Management, and Use |first=Lyle K. |last=Sowls |edition=2nd |publisher=[[Texas A&M University Press]] |year=1997 |isbn=978-0-89096-717-1 |pages=67–68 }}{{Мртва веза}}</ref> Također postoje urbane populacije sve do [[Sedone]]a, [[Arizona]], gdje je poznato da ispunjavaju [[ekološka niša|nišu]] sličnu [[rakun]]ima i drugim urbanim čistačima.<ref>{{Cite news|url=https://www.dcourier.com/news/2008/jan/25/unwelcome-visitors-javelinas-and-humans-do-not-mi/|title=Unwelcome visitors: Javelinas and humans do not mix well|date=25 January 2008|work=The Daily Courier|access-date=2 February 2018}}</ref> U Arizoni često ih nazivaju španskim imenom „havelinas”. Ogrličasti pekari uglavnom se nalaze u grupama od osam do 15 životinja različite [[životna dob|dobi]]. Ako se osećaju ugroženim, brane se, ali inače imaju tendenciju da ignorišu ljude. Druga vrsta, ''[[Tayassu pecari]]'' (belousni pekari), uglavnom se nalazi u kišnim šumama Centralne i Južne Amerike, ali su takođe poznati i iz širokog spektra drugih staništa kao što su suhe šume, travnjaci, [[mangrova|mangrove]], „seradu“ i suha [[kserofit]]ska područja.<ref name=iucn>{{Cite iucn | author = Keuroghlian, A. | author2 = Desbiez, A. | author3 = Reyna-Hurtado, R. | author4 = Altrichter, M. | author5 = Beck, H. | author6 = Taber, A. | author7 = Fragoso, J.M.V. | title = ''Tayassu pecari'' | volume = 2013 | page = e.T41778A44051115 | date = 2013 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2013-1.RLTS.T41778A44051115.en }}</ref> Dve glavne pretnje njihovom opstanku su krčenje šuma i lov. Četvrta, još nepotvrđena vrsta, ''[[Dicotyles maximus]]'' (džinovski pekari) opisana je iz [[Amazonija|brazilske Amazonije]] i sjeverne [[Bolivija|Bolivije]],<ref>{{cite journal |last1=Moravec |first1=J. |last2=Böhme |first2=W. |year=2009 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_56_1_2/049_054_BzB56_1_2_Moraves_Jiri_and_B%C3%B6hme_Wolfgang.pdf |title=Second Find of the Recently Discovered Amazonian Giant Peccary, ''Pecari maximus'' (Mammalia: Tayassuidae) van Roosmalen et al., 2007: First Record from Bolivia |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129030515/http://alt.zfmk.de/BZB/BzB_56_1_07_Moravec.pdf |archive-date=29 November 2014 |journal=Bonn Zoological Bulletin |volume=56 |issue=1–2 |pages=49–54 }}</ref>što je učinio nizozemsski biolog [[Marc van Roosmalen]]. Iako je relativno nedavno otkrivena, lokalnom narodu [[Tupi narod|Tupi]] poznata je kao ''kejtetu mand'', što znači „veliki pekar koji živi u paru“.<ref>{{cite web |last=Lloyd |first=Robin |date=2007-11-02 |url=http://www.livescience.com/1997-big-pig-beast-discovered.html |title=Big Pig-Like Beast Discovered |work=livescience.com }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/environment/2007/nov/05/conservation.sciencenews |title=Giant wild pig found in Brazil |newspaper=The Guardian |date=2007-11-05 |access-date=2012-12-18 }}</ref> Smatra se da je to najveći postojeći pekari, a može narasti do {{convert|1,2|m|ft|0|abbr=on}} u dužinu. [[Dlaka]] mu je potpuno tamno siva, bez ikakvih ogrlica. Za razliku od osialih pekarija, živi u paru ili sa jednim ili dva potomka. Međutim, naučni dokazi za njegovo razmatranje kao vrste odvojene od ogrličastih pekara kasnije su dovedeni u pitanje,<ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Taber |first2=A. |last3=Keuroghlian |first3=A. |last4=Altrichter |first4=M. |last5=Bodmer |first5=R.E. |last6=Mayor |first6=P. |last7=Moran |first7=C. |last8=Damayanti |first8=C.S. |last9=González |first9=S. |year=2007 |title=Re-examining the evidence for a 'new' peccary species, 'Pecari maximus', from the Brazilian Amazon |journal=Newsletter of the Pigs, Peccaries, and Hippos Specialist Group of the IUCN/SSC |volume=7 |issue=2 |pages=19–26 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Biondo |first2=C. |last3=Cooper |first3=J.D. |last4=Taber |first4=A. |last5=Keuroghlian |first5=A. |last6=Altrichter |first6=M. |last7=Ferreira do Nascimento |first7=F. |last8=Chong |first8=A.Y. |last9=Miyaki |first9=C.Y. |last10=Bodmer |first10=R. |last11=Mayor |first11=P. |last12=González |first12=S. |year=2011 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_60_1/095_101_BzB60_1_Gongora_%20Jaime_et_al.pdf |title=Revisiting the species status of Pecari maximus van Roosmalen et al., 2007 (Mammalia) from the Brazilian Amazon |journal=[[Bonn Zoological Bulletin|Bonner zoologische Beiträge]] |volume=60 |issue=1 |pages=95–101 }}</ref> što je dovelo do toga da ga [[IUCN]] tretira kao [[sinonim]]nu grupu.<ref>{{Cite iucn | author = Gongora, J. | author2 = Reyna-Hurtado, R. | author3 = Beck, H. | author4 = Taber, A. | author5 = Altrichter, M. | author6 = Keuroghlian, A. | title = ''Pecari tajacu'' | volume = 2011 | page = e.T41777A10562361 | date = 2011 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2011-2.RLTS.T41777A10562361.en }}</ref> Tokom [[Pleistocen|kasnog pleistocena]], dva izumrla oblika pekarija, ''[[Mylohyus]]'' i ''[[Platygonus]]'', bila su rasprostranjena širom Severne Amerike (i u slučaju ''Platygonus'', u Južnoj Americi), ali su [[iuimiranje|izumrli]] na kraju pleistocena, prije oko 12.000 godina, nakon dolaska ljudi.<ref>{{Cite journal |last1=Wilson |first1=Kurt M. |last2=Hill |first2=Matthew G. |date=November 2020 |title=Synthesis and assessment of the flat-headed peccary record in North America |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0277379120305631 |journal=Quaternary Science Reviews |language=en |volume=248 |pages=106601 |doi=10.1016/j.quascirev.2020.106601|bibcode=2020QSRv..24806601W |s2cid=224865922 }}</ref> === Podvrste === {{div col|colwidth=30em}} * ''[[Pecari tajacu angulatus]]'' <small>(Cope, 1889)</small> * ''[[Pecari tajacu bangsi]]'' <small>Goldman, 1917</small> * ''[[Pecari tajacu crassus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu crusnigrum]]'' <small>(Bangs, 1902)</small> * ''[[Pecari tajacu humeralis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nanus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nelsoni]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu niger]]'' <small>(J. A. Allen, 1913)</small> * ''[[Pecari tajacu nigrescens]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu patira]]'' <small>(Kerr, 1792)</small> * ''[[Pecari tajacu sonoriensis]]'' <small>(Mearns, 1897)</small> * ''[[Pecari tajacu tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Pecari tajacu torvus]]'' <small>(Bangs, 1898)</small> * ''[[Pecari tajacu yucatanensis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Tayassu pecari aequatoris]]'' <small>(Lönnberg, 1921)</small> * ''[[Tayassu pecari albirostris]]'' <small>(Illiger, 1815)</small> * ''[[Tayassu pecari pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> * ''[[Tayassu pecari ringens]]'' <small>Merriam, 1901</small> * ''[[Tayassu pecari spiradens]]'' <small>Goldman, 1912</small> {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Tayassuidae}} * [http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml Arizona Game and Fish Department – Living With Javelina] {{Wayback|url=http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml |date=20160313103245 }} {{Taxonbar-lat|from=Q232866}} [[Kategorija:Pekari|Pekari]] [[Kategorija:Kopitari]] tmnigso48n1qradnxdxgqiy39m71rtd 3913428 3913420 2026-07-23T15:01:00Z Wild-Wikiped 183928 /* Vanjski linkovi */ 3913428 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | raspon_fosila =[[Eocen]] → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv = Porodica '''Pekari''' <br>(''Tayassuidae'') | slika = Tayassu tajacu.jpg | slika_širina = 280px | slika_opis= ''[[Pecari tajacu]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | subordo = [[Suina]] | familia = '''Tayassuidae''' | familia_authority = [[Theodore Sherman Palmer|Palmer]], 1897 | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = * ''[[Tayassu]]'' * ''[[Catagonus]]'' * ''[[Pecari]]'' * †''[[Aptenohyus]]'' * †''[[Cynorca]]'' * †''[[Floridachoerus]]'' * †''[[Macrogenis]]'' * †''[[Muknalia]]''<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.jsames.2016.11.003 |title=A new fossil peccary from the Pleistocene-Holocene boundary of the eastern Yucatán Peninsula, Mexico |journal=Journal of South American Earth Sciences |volume=77 |year=2017 |last=Stinnesbeck |first=Sarah R. |last2=Frey |first2=Eberhard |last3=Stinnesbeck |first3=Wolfgang |last4=Avíles Olguín |first4=Jeronimo |last5=Zell |first5=Patrick |last6=Terrazas Mata |first6=Alejandro |last7=Benavente Sanvicente |first7=Martha |last8=González González |first8=Arturo |last9=Rojas Sandoval |first9=Carmen |last10=Acevez Nuñez |first10=Eugenio |bibcode=2017JSAES..77..341S |pages=341-349}}</ref> * †''[[Mylohyus]]'' *†''[[Simojovelhyus]]''<ref name="protheropeccary">{{cite journal|doi=10.1666/12-084 |title=Simojovelhyus is a peccary, not a helohyid (Mammalia, Artiodactyla) |journal=Journal of Paleontology |volume=87 |issue=5 |year=2013 |last=Prothero |first=Donald R. |last2=Beatty |first2=Brian L. |last3=Stucky |first3=Richard M. |pages=930-933}}</ref> * †''[[Perchoerus]]'' * †''[[Platygonus]]'' * †''[[Prochoerus]]'' * †''[[Skinnerhyus]]'' * †''[[Thinohyus]]'' * †''[[Woodburnehyus]]'' | range_map = Peccary range.png | range_map_caption = Aleal pekarija | sinonomi = ''Dicotylidae'' }} '''Pekari''' su [[svinja|svinjoliki]] [[sisari]] srednje veličine iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''Tayassuidae'' (svinje Novog svijeta). Žive u jugozapadnom području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i širom [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Obično dugi između 90 i 130&nbsp;cm, a potpuno odrasle jedinke obično teže oko 20 do 40&nbsp;kg. Pekari, potiču iz [[Amerika]], a često miješaju se sa<ref name="Miller1988">{{cite book|author=George Oxford Miller|title=A field guide to wildlife in Texas and the Southwest|url=https://books.google.com/books?id=qJGZJviEtqYC|accessdate=26. 12. 2011|date=oktobar 1988|publisher=Texas Monthly Press|isbn=978-0-87719-126-1|pages=}} "many people confuse them with domestic pigs gone wild"</ref> porodicom [[Svinje|svinja]] koja potiče iz [[Evroazija|Afroevroazije]], pošto su neke [[domaća svinja|domaće svinje]] koje su prenijeli [[Evropa|evropski]] naseljenici pobjegle u divljinu tokom godina i njihovi potomci su sad [[divlja svinja|divlje svinje]] u mnogim područjima [[SAD]].<ref name="WoodwardQuinn2011">{{cite book|last=Woodward|author2=Joyce|first=Susan L. A. Quinn|title=Encyclopedia of Invasive Species: From Africanized Honey Bees to Zebra Mussels|url=https://books.google.com/books?id=KOGfKRZ0YFIC&pg=PA277|accessdate=26. 12. 2011|date=30. 9. 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-38220-8|pages=277}}</ref> Krda pekarija održavao je drveni narod [[Maje|Maja]]. Te [[životinje]] korištene su u ritualima i ishrani.<ref>{{cite journal|last=Dillon |first=Brian B. |title=Meatless Maya? Ethnoarchaeological Implications for Ancient Subsistence |journal=Journal of New World Archeology |year=1988|volume=7 |page=60}}</ref> U mnogim zemljama, a posebno u [[Zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]], drže se kao kućni ljubimci, a uzgajaju se i na farmama kao izvor hrane.<ref>[http://pigtrop.cirad.fr/subjects/genetic_and_biodiversity/commercial_farming_of_collared_peccary Commercial farming of collared peccary: A Large-scale commercial farming of collared peccary (''Tayassu tajacu'') in North-Eastern Brazil]. Pigtrop.cirad.fr (2007-04-30)|access-date= 2012-12-18.}}</ref> == Etimologija == Reč ''peccary'' izvedena je iz [[karipski|karipskog]] ''pakira'' ili ''paquira''.<ref name="etymo">{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=peccary |title= Peccary|publisher= Online Etymology Dictionary |accessdate=26. 3. 2012}}</ref> U [[poztugalski|portugalskom]], pekari se nazivaju ''pecari'', ''porco-do-mato'', ''queixada'' ili ''tajaçu'', između ostalih imena; u [[španski|španskom]] je javelina, ''jabalí'' (reč koja se isto tako koristi za opisivanje [[divlja svinja|divlje svinje]]), ''sajino'', ili ''pecarí''; u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] i [[Surinam]]u, ''pakira''. == Opis == Pekari jesu životinje srednje veličine, s velikom sličnostima sa evroazijskim svinjama. Kao i svinje, imaju nos koji završava [[hrskavica|hrskavičnim]] diskom, te, u odnosu na [[Glava|glavu]], male [[oči]]. [[Rep]] sadrži šest do devet [[kičmeni pršljen|pršljenova]].<ref>M. Van Roosmalen et al.: A New Species of Living Peccary (Mammalia: Tayassuidae) from the Brazilian Amazon, Bonner zoologische Beiträge, Band 55 (2006) Heft 2, Seiten 105–112.</ref>Kao i svinje, također imaju samo dva srednja prsta za hodanje, a za razliku od svinja, drugi prsti mogu biti potpuno odsutni. [[Želudac]] im je dosta složeniji nego u svinja. [[Omnivori]] su, sa jedu male [[životinje]], iako više preferiraju [[korijen]]je, [[trava|travu]], [[sjemenka|sjemenke]] i [[voće]] )povremeni [[frugivori]]. Od svinja se mogu razlikovati po obliku [[očnjak]]a i [[kljova]]. [[Slika:Tayassu pecari -Brazil-8.jpg|thumb|left|Bjelousni pekari]] Trljanjem kljova mogu napraviti zvekećuću buku, koja upozorava grabljivce da im se ne približavaju. Prirodni neprijatelji su im [[jaguar]]i i [[puma]]. Po naravi su dovoljno agresivni da ne mogu biti pripitomljeni, jer bi najverojatnije ozljđivali ljude. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se izveštaji da su u sjeverozapadnoj [[Bolivija|Boliviji]], u blizini [[Nacionalni park Madidi|Nacionalnog parka Madidi]] neki ljudi ozbiljno ozlijeđeni i ubijeni u napadima velike grupe pekarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.sartorestock.com/adventure/madidi.php |title=Архивирана копија |access-date=27. 04. 2019 |archive-date=17. 01. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117082254/http://sartorestock.com/adventure/madidi.php |url-status=dead }}</ref> Društvene su životinje koje često žice u [[krdo|krdima]]. U jednom krdu belosnih pekarija zabilježeno je preko 100 jedinki, ali ogrličasti i [[Čako pekari]] obično se nalaze u manjim grupama. Imaju mirisne [[žlijezda|žlijezde]] ispod oba oka i druge na [[leđa|leđima]]. Koriste ih za [[teritorijalnost|označavanje teritorije]] krda. Također, pomoću mirisnih žlezda, međusobnim trljanjem, prepoznaju se unutar grupe. Opor miris pekarijima omogućuje da prepoznaju ostale članove krda, uprkos [[kratkovidnost]]i. [[Slika:Perchoerus.jpg|thumb|Fosili ''[[Perchoerus]]a'']] == Evolucija == Pekari se prvi put pojavljuju u [[fosil]]nim zapisima iz razdoblja kasnog [[eocen]]a i ranog [[oligocen]]a (prije oko 35 miliona godina), u [[Evropa|Evropi]]. Fosili su kasnije pronađeni na svim kontinentima osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktik]]a. U [[Stari svijet|Starom svijetu]], postali su [[izumiranje|izumrla]] grupa, negdje oko [[miocen]]a. Filogenetsko porijeklo im nije pouzdano utvrđeno, ali najvjerojatnije su se razvili iz primitivnih životinja iz izumrle porodice ''[[Cebochoeridae]]''. U [[oligocen]]u postojala je životinja ''[[Perchoerus]]'', koja je već imala neke karakteristike današnjih pekarija. U [[miocen]]u i [[pliocen]]u postojali su pekariji koji su lutali ravnicama, npr. iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Cynorca]]'', ''[[Hesperhys]]'', ''[[Prosthennops]]'' i ''[[Macrogenis]]''. U [[pleistocen]]u pojavljuju se različiti pekariki, u rasponu od rodova dugonosog ''[[Mylohyus]]a'' i velikog ''[[Platygonus]]''. == Koristi == Za komercijalni iskorištavanje veoma je poznata [[koža]] pekarija. Smatra se izuzetno izdržljivom i toplom. Koristi se za proizvodnju visoko kvalitetnih kožnih rukavica. Meso pekarija smatra se posebno ukusnim, i tradicionalno ga jedu [[Amazonija|amazonski]] [[Indijanci|američki starosjedioci]] i doseljenici. == Taksonomija == === Vrste === * ''Catagonus wagneri]]'' <small>(Rusconi, 1930)</small> * ''[[Pecari tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Tayassu pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> *''Dicotyles tajacu'') ili „mošusna svinja”, po mirisnim [[žlijezda]]ma životinje, javlja se od [[SAD|jugozapadnih Sjedinjenih Država]] do [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i ostrva [[Trinidad]]. Dlaka je žilava crna, siva i smeđa, sa svjetlijimm „okovratnikom“ oko ramena. Rađaju mlade tokom cijele godine, ali najčešće između novembra i marta, sa prosječnom veličinom legla od dva do tri mladunca. Nalaze se na mnogim staništima, od sušnih [[šikara]] do vlažnih [[tropska kišna šuma|tropskih kišnih šuma]]. Ogrličasti pekariji dobro su prilagođeni staništu koje ometaju uznemiravaju ljudi, samo im je potrebno dovoljno vekiko pokriće. Mogu se naći u [[grad]]ovima i poljoprivrednim površinama širom njihovog [[areal]]a. Značajne populacije postoje u [[predgrađe|predgrađima]] [[Phoenix]]a i [[Tuson]]a u [[Arizona|Arizoni]], gdje se hrane [[ukrasna biljka|ukrasnim biljkama]] i ostalom kultiviranom [[vegetacija|vegetacijom]].<ref>{{cite journal |url=http://www.nationalwildlife.org/nationalwildlife/article.cfm?articleID=308&issueID=19 |title=Winners and Losers |first=Peter |last=Friederici |journal=National Wildlife Magazine |date= 1998 |volume=36 |issue=5}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=g3-kkgAxxnoC |title=Javelinas and Other Peccaries: Their Biology, Management, and Use |first=Lyle K. |last=Sowls |edition=2nd |publisher=[[Texas A&M University Press]] |year=1997 |isbn=978-0-89096-717-1 |pages=67–68 }}{{Мртва веза}}</ref> Također postoje urbane populacije sve do [[Sedone]]a, [[Arizona]], gdje je poznato da ispunjavaju [[ekološka niša|nišu]] sličnu [[rakun]]ima i drugim urbanim čistačima.<ref>{{Cite news|url=https://www.dcourier.com/news/2008/jan/25/unwelcome-visitors-javelinas-and-humans-do-not-mi/|title=Unwelcome visitors: Javelinas and humans do not mix well|date=25 January 2008|work=The Daily Courier|access-date=2 February 2018}}</ref> U Arizoni često ih nazivaju španskim imenom „havelinas”. Ogrličasti pekari uglavnom se nalaze u grupama od osam do 15 životinja različite [[životna dob|dobi]]. Ako se osećaju ugroženim, brane se, ali inače imaju tendenciju da ignorišu ljude. Druga vrsta, ''[[Tayassu pecari]]'' (belousni pekari), uglavnom se nalazi u kišnim šumama Centralne i Južne Amerike, ali su takođe poznati i iz širokog spektra drugih staništa kao što su suhe šume, travnjaci, [[mangrova|mangrove]], „seradu“ i suha [[kserofit]]ska područja.<ref name=iucn>{{Cite iucn | author = Keuroghlian, A. | author2 = Desbiez, A. | author3 = Reyna-Hurtado, R. | author4 = Altrichter, M. | author5 = Beck, H. | author6 = Taber, A. | author7 = Fragoso, J.M.V. | title = ''Tayassu pecari'' | volume = 2013 | page = e.T41778A44051115 | date = 2013 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2013-1.RLTS.T41778A44051115.en }}</ref> Dve glavne pretnje njihovom opstanku su krčenje šuma i lov. Četvrta, još nepotvrđena vrsta, ''[[Dicotyles maximus]]'' (džinovski pekari) opisana je iz [[Amazonija|brazilske Amazonije]] i sjeverne [[Bolivija|Bolivije]],<ref>{{cite journal |last1=Moravec |first1=J. |last2=Böhme |first2=W. |year=2009 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_56_1_2/049_054_BzB56_1_2_Moraves_Jiri_and_B%C3%B6hme_Wolfgang.pdf |title=Second Find of the Recently Discovered Amazonian Giant Peccary, ''Pecari maximus'' (Mammalia: Tayassuidae) van Roosmalen et al., 2007: First Record from Bolivia |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129030515/http://alt.zfmk.de/BZB/BzB_56_1_07_Moravec.pdf |archive-date=29 November 2014 |journal=Bonn Zoological Bulletin |volume=56 |issue=1–2 |pages=49–54 }}</ref>što je učinio nizozemsski biolog [[Marc van Roosmalen]]. Iako je relativno nedavno otkrivena, lokalnom narodu [[Tupi narod|Tupi]] poznata je kao ''kejtetu mand'', što znači „veliki pekar koji živi u paru“.<ref>{{cite web |last=Lloyd |first=Robin |date=2007-11-02 |url=http://www.livescience.com/1997-big-pig-beast-discovered.html |title=Big Pig-Like Beast Discovered |work=livescience.com }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/environment/2007/nov/05/conservation.sciencenews |title=Giant wild pig found in Brazil |newspaper=The Guardian |date=2007-11-05 |access-date=2012-12-18 }}</ref> Smatra se da je to najveći postojeći pekari, a može narasti do {{convert|1,2|m|ft|0|abbr=on}} u dužinu. [[Dlaka]] mu je potpuno tamno siva, bez ikakvih ogrlica. Za razliku od osialih pekarija, živi u paru ili sa jednim ili dva potomka. Međutim, naučni dokazi za njegovo razmatranje kao vrste odvojene od ogrličastih pekara kasnije su dovedeni u pitanje,<ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Taber |first2=A. |last3=Keuroghlian |first3=A. |last4=Altrichter |first4=M. |last5=Bodmer |first5=R.E. |last6=Mayor |first6=P. |last7=Moran |first7=C. |last8=Damayanti |first8=C.S. |last9=González |first9=S. |year=2007 |title=Re-examining the evidence for a 'new' peccary species, 'Pecari maximus', from the Brazilian Amazon |journal=Newsletter of the Pigs, Peccaries, and Hippos Specialist Group of the IUCN/SSC |volume=7 |issue=2 |pages=19–26 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Biondo |first2=C. |last3=Cooper |first3=J.D. |last4=Taber |first4=A. |last5=Keuroghlian |first5=A. |last6=Altrichter |first6=M. |last7=Ferreira do Nascimento |first7=F. |last8=Chong |first8=A.Y. |last9=Miyaki |first9=C.Y. |last10=Bodmer |first10=R. |last11=Mayor |first11=P. |last12=González |first12=S. |year=2011 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_60_1/095_101_BzB60_1_Gongora_%20Jaime_et_al.pdf |title=Revisiting the species status of Pecari maximus van Roosmalen et al., 2007 (Mammalia) from the Brazilian Amazon |journal=[[Bonn Zoological Bulletin|Bonner zoologische Beiträge]] |volume=60 |issue=1 |pages=95–101 }}</ref> što je dovelo do toga da ga [[IUCN]] tretira kao [[sinonim]]nu grupu.<ref>{{Cite iucn | author = Gongora, J. | author2 = Reyna-Hurtado, R. | author3 = Beck, H. | author4 = Taber, A. | author5 = Altrichter, M. | author6 = Keuroghlian, A. | title = ''Pecari tajacu'' | volume = 2011 | page = e.T41777A10562361 | date = 2011 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2011-2.RLTS.T41777A10562361.en }}</ref> Tokom [[Pleistocen|kasnog pleistocena]], dva izumrla oblika pekarija, ''[[Mylohyus]]'' i ''[[Platygonus]]'', bila su rasprostranjena širom Severne Amerike (i u slučaju ''Platygonus'', u Južnoj Americi), ali su [[iuimiranje|izumrli]] na kraju pleistocena, prije oko 12.000 godina, nakon dolaska ljudi.<ref>{{Cite journal |last1=Wilson |first1=Kurt M. |last2=Hill |first2=Matthew G. |date=November 2020 |title=Synthesis and assessment of the flat-headed peccary record in North America |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0277379120305631 |journal=Quaternary Science Reviews |language=en |volume=248 |pages=106601 |doi=10.1016/j.quascirev.2020.106601|bibcode=2020QSRv..24806601W |s2cid=224865922 }}</ref> === Podvrste === {{div col|colwidth=30em}} * ''[[Pecari tajacu angulatus]]'' <small>(Cope, 1889)</small> * ''[[Pecari tajacu bangsi]]'' <small>Goldman, 1917</small> * ''[[Pecari tajacu crassus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu crusnigrum]]'' <small>(Bangs, 1902)</small> * ''[[Pecari tajacu humeralis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nanus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nelsoni]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu niger]]'' <small>(J. A. Allen, 1913)</small> * ''[[Pecari tajacu nigrescens]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu patira]]'' <small>(Kerr, 1792)</small> * ''[[Pecari tajacu sonoriensis]]'' <small>(Mearns, 1897)</small> * ''[[Pecari tajacu tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Pecari tajacu torvus]]'' <small>(Bangs, 1898)</small> * ''[[Pecari tajacu yucatanensis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Tayassu pecari aequatoris]]'' <small>(Lönnberg, 1921)</small> * ''[[Tayassu pecari albirostris]]'' <small>(Illiger, 1815)</small> * ''[[Tayassu pecari pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> * ''[[Tayassu pecari ringens]]'' <small>Merriam, 1901</small> * ''[[Tayassu pecari spiradens]]'' <small>Goldman, 1912</small> {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Tayassuidae}} * [http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml Arizona Game and Fish Department – Living With Javelina] {{Wayback|url=http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml |date=20160313103245 }} [[Kategorija:Pekari|Pekari]] [[Kategorija:Kopitari]] op9dz7jbv3b5k9whkm23ugsskt2qp43 3913429 3913428 2026-07-23T15:06:23Z Wild-Wikiped 183928 3913429 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | raspon_fosila =[[Eocen]] → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv = Porodica '''Pekȁri''' <br>(''Tayassuidae'') | slika = Tayassu tajacu.jpg | slika_širina = 280px | slika_opis= ''[[Pecari tajacu]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | subordo = [[Suina]] | familia = '''Tayassuidae''' | familia_authority = [[Theodore Sherman Palmer|Palmer]], 1897 | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = * ''[[Tayassu]]'' * ''[[Catagonus]]'' * ''[[Pecari]]'' * †''[[Aptenohyus]]'' * †''[[Cynorca]]'' * †''[[Floridachoerus]]'' * †''[[Macrogenis]]'' * †''[[Muknalia]]''<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.jsames.2016.11.003 |title=A new fossil peccary from the Pleistocene-Holocene boundary of the eastern Yucatán Peninsula, Mexico |journal=Journal of South American Earth Sciences |volume=77 |year=2017 |last=Stinnesbeck |first=Sarah R. |last2=Frey |first2=Eberhard |last3=Stinnesbeck |first3=Wolfgang |last4=Avíles Olguín |first4=Jeronimo |last5=Zell |first5=Patrick |last6=Terrazas Mata |first6=Alejandro |last7=Benavente Sanvicente |first7=Martha |last8=González González |first8=Arturo |last9=Rojas Sandoval |first9=Carmen |last10=Acevez Nuñez |first10=Eugenio |bibcode=2017JSAES..77..341S |pages=341-349}}</ref> * †''[[Mylohyus]]'' *†''[[Simojovelhyus]]''<ref name="protheropeccary">{{cite journal|doi=10.1666/12-084 |title=Simojovelhyus is a peccary, not a helohyid (Mammalia, Artiodactyla) |journal=Journal of Paleontology |volume=87 |issue=5 |year=2013 |last=Prothero |first=Donald R. |last2=Beatty |first2=Brian L. |last3=Stucky |first3=Richard M. |pages=930-933}}</ref> * †''[[Perchoerus]]'' * †''[[Platygonus]]'' * †''[[Prochoerus]]'' * †''[[Skinnerhyus]]'' * †''[[Thinohyus]]'' * †''[[Woodburnehyus]]'' | range_map = Peccary range.png | range_map_caption = Aleal pekarija | sinonomi = ''Dicotylidae'' }} '''Pekari''' su [[svinja|svinjoliki]] [[sisari]] srednje veličine iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''Tayassuidae'' (svinje Novog svijeta). Žive u jugozapadnom području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i širom [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Obično dugi između 90 i 130&nbsp;cm, a potpuno odrasle jedinke obično teže oko 20 do 40&nbsp;kg. Pekari, potiču iz [[Amerika]], a često miješaju se sa<ref name="Miller1988">{{cite book|author=George Oxford Miller|title=A field guide to wildlife in Texas and the Southwest|url=https://books.google.com/books?id=qJGZJviEtqYC|accessdate=26. 12. 2011|date=oktobar 1988|publisher=Texas Monthly Press|isbn=978-0-87719-126-1|pages=}} "many people confuse them with domestic pigs gone wild"</ref> porodicom [[Svinje|svinja]] koja potiče iz [[Evroazija|Afroevroazije]], pošto su neke [[domaća svinja|domaće svinje]] koje su prenijeli [[Evropa|evropski]] naseljenici pobjegle u divljinu tokom godina i njihovi potomci su sad [[divlja svinja|divlje svinje]] u mnogim područjima [[SAD]].<ref name="WoodwardQuinn2011">{{cite book|last=Woodward|author2=Joyce|first=Susan L. A. Quinn|title=Encyclopedia of Invasive Species: From Africanized Honey Bees to Zebra Mussels|url=https://books.google.com/books?id=KOGfKRZ0YFIC&pg=PA277|accessdate=26. 12. 2011|date=30. 9. 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-38220-8|pages=277}}</ref> Krda pekarija održavao je drveni narod [[Maje|Maja]]. Te [[životinje]] korištene su u ritualima i ishrani.<ref>{{cite journal|last=Dillon |first=Brian B. |title=Meatless Maya? Ethnoarchaeological Implications for Ancient Subsistence |journal=Journal of New World Archeology |year=1988|volume=7 |page=60}}</ref> U mnogim zemljama, a posebno u [[Zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]], drže se kao kućni ljubimci, a uzgajaju se i na farmama kao izvor hrane.<ref>[http://pigtrop.cirad.fr/subjects/genetic_and_biodiversity/commercial_farming_of_collared_peccary Commercial farming of collared peccary: A Large-scale commercial farming of collared peccary (''Tayassu tajacu'') in North-Eastern Brazil]. Pigtrop.cirad.fr (2007-04-30)|access-date= 2012-12-18.}}</ref> == Etimologija == Reč ''peccary'' izvedena je iz [[karipski|karipskog]] ''pakira'' ili ''paquira''.<ref name="etymo">{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=peccary |title= Peccary|publisher= Online Etymology Dictionary |accessdate=26. 3. 2012}}</ref> U [[poztugalski|portugalskom]], pekari se nazivaju ''pecari'', ''porco-do-mato'', ''queixada'' ili ''tajaçu'', između ostalih imena; u [[španski|španskom]] je javelina, ''jabalí'' (reč koja se isto tako koristi za opisivanje [[divlja svinja|divlje svinje]]), ''sajino'', ili ''pecarí''; u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] i [[Surinam]]u, ''pakira''. == Opis == Pekari jesu životinje srednje veličine, s velikom sličnostima sa evroazijskim svinjama. Kao i svinje, imaju nos koji završava [[hrskavica|hrskavičnim]] diskom, te, u odnosu na [[Glava|glavu]], male [[oči]]. [[Rep]] sadrži šest do devet [[kičmeni pršljen|pršljenova]].<ref>M. Van Roosmalen et al.: A New Species of Living Peccary (Mammalia: Tayassuidae) from the Brazilian Amazon, Bonner zoologische Beiträge, Band 55 (2006) Heft 2, Seiten 105–112.</ref>Kao i svinje, također imaju samo dva srednja prsta za hodanje, a za razliku od svinja, drugi prsti mogu biti potpuno odsutni. [[Želudac]] im je dosta složeniji nego u svinja. [[Omnivori]] su, sa jedu male [[životinje]], iako više preferiraju [[korijen]]je, [[trava|travu]], [[sjemenka|sjemenke]] i [[voće]] )povremeni [[frugivori]]. Od svinja se mogu razlikovati po obliku [[očnjak]]a i [[kljova]]. [[Slika:Tayassu pecari -Brazil-8.jpg|thumb|left|Bjelousni pekari]] Trljanjem kljova mogu napraviti zvekećuću buku, koja upozorava grabljivce da im se ne približavaju. Prirodni neprijatelji su im [[jaguar]]i i [[puma]]. Po naravi su dovoljno agresivni da ne mogu biti pripitomljeni, jer bi najverojatnije ozljđivali ljude. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se izveštaji da su u sjeverozapadnoj [[Bolivija|Boliviji]], u blizini [[Nacionalni park Madidi|Nacionalnog parka Madidi]] neki ljudi ozbiljno ozlijeđeni i ubijeni u napadima velike grupe pekarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.sartorestock.com/adventure/madidi.php |title=Архивирана копија |access-date=27. 04. 2019 |archive-date=17. 01. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117082254/http://sartorestock.com/adventure/madidi.php |url-status=dead }}</ref> Društvene su životinje koje često žice u [[krdo|krdima]]. U jednom krdu belosnih pekarija zabilježeno je preko 100 jedinki, ali ogrličasti i [[Čako pekari]] obično se nalaze u manjim grupama. Imaju mirisne [[žlijezda|žlijezde]] ispod oba oka i druge na [[leđa|leđima]]. Koriste ih za [[teritorijalnost|označavanje teritorije]] krda. Također, pomoću mirisnih žlezda, međusobnim trljanjem, prepoznaju se unutar grupe. Opor miris pekarijima omogućuje da prepoznaju ostale članove krda, uprkos [[kratkovidnost]]i. [[Slika:Perchoerus.jpg|thumb|Fosili ''[[Perchoerus]]a'']] == Evolucija == Pekari se prvi put pojavljuju u [[fosil]]nim zapisima iz razdoblja kasnog [[eocen]]a i ranog [[oligocen]]a (prije oko 35 miliona godina), u [[Evropa|Evropi]]. Fosili su kasnije pronađeni na svim kontinentima osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktik]]a. U [[Stari svijet|Starom svijetu]], postali su [[izumiranje|izumrla]] grupa, negdje oko [[miocen]]a. Filogenetsko porijeklo im nije pouzdano utvrđeno, ali najvjerojatnije su se razvili iz primitivnih životinja iz izumrle porodice ''[[Cebochoeridae]]''. U [[oligocen]]u postojala je životinja ''[[Perchoerus]]'', koja je već imala neke karakteristike današnjih pekarija. U [[miocen]]u i [[pliocen]]u postojali su pekariji koji su lutali ravnicama, npr. iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Cynorca]]'', ''[[Hesperhys]]'', ''[[Prosthennops]]'' i ''[[Macrogenis]]''. U [[pleistocen]]u pojavljuju se različiti pekariki, u rasponu od rodova dugonosog ''[[Mylohyus]]a'' i velikog ''[[Platygonus]]''. == Koristi == Za komercijalni iskorištavanje veoma je poznata [[koža]] pekarija. Smatra se izuzetno izdržljivom i toplom. Koristi se za proizvodnju visoko kvalitetnih kožnih rukavica. Meso pekarija smatra se posebno ukusnim, i tradicionalno ga jedu [[Amazonija|amazonski]] [[Indijanci|američki starosjedioci]] i doseljenici. == Taksonomija == === Vrste === * ''Catagonus wagneri]]'' <small>(Rusconi, 1930)</small> * ''[[Pecari tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Tayassu pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> *''Dicotyles tajacu'') ili „mošusna svinja”, po mirisnim [[žlijezda]]ma životinje, javlja se od [[SAD|jugozapadnih Sjedinjenih Država]] do [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i ostrva [[Trinidad]]. Dlaka je žilava crna, siva i smeđa, sa svjetlijimm „okovratnikom“ oko ramena. Rađaju mlade tokom cijele godine, ali najčešće između novembra i marta, sa prosječnom veličinom legla od dva do tri mladunca. Nalaze se na mnogim staništima, od sušnih [[šikara]] do vlažnih [[tropska kišna šuma|tropskih kišnih šuma]]. Ogrličasti pekariji dobro su prilagođeni staništu koje ometaju uznemiravaju ljudi, samo im je potrebno dovoljno vekiko pokriće. Mogu se naći u [[grad]]ovima i poljoprivrednim površinama širom njihovog [[areal]]a. Značajne populacije postoje u [[predgrađe|predgrađima]] [[Phoenix]]a i [[Tuson]]a u [[Arizona|Arizoni]], gdje se hrane [[ukrasna biljka|ukrasnim biljkama]] i ostalom kultiviranom [[vegetacija|vegetacijom]].<ref>{{cite journal |url=http://www.nationalwildlife.org/nationalwildlife/article.cfm?articleID=308&issueID=19 |title=Winners and Losers |first=Peter |last=Friederici |journal=National Wildlife Magazine |date= 1998 |volume=36 |issue=5}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=g3-kkgAxxnoC |title=Javelinas and Other Peccaries: Their Biology, Management, and Use |first=Lyle K. |last=Sowls |edition=2nd |publisher=[[Texas A&M University Press]] |year=1997 |isbn=978-0-89096-717-1 |pages=67–68 }}{{Мртва веза}}</ref> Također postoje urbane populacije sve do [[Sedone]]a, [[Arizona]], gdje je poznato da ispunjavaju [[ekološka niša|nišu]] sličnu [[rakun]]ima i drugim urbanim čistačima.<ref>{{Cite news|url=https://www.dcourier.com/news/2008/jan/25/unwelcome-visitors-javelinas-and-humans-do-not-mi/|title=Unwelcome visitors: Javelinas and humans do not mix well|date=25 January 2008|work=The Daily Courier|access-date=2 February 2018}}</ref> U Arizoni često ih nazivaju španskim imenom „havelinas”. Ogrličasti pekari uglavnom se nalaze u grupama od osam do 15 životinja različite [[životna dob|dobi]]. Ako se osećaju ugroženim, brane se, ali inače imaju tendenciju da ignorišu ljude. Druga vrsta, ''[[Tayassu pecari]]'' (belousni pekari), uglavnom se nalazi u kišnim šumama Centralne i Južne Amerike, ali su takođe poznati i iz širokog spektra drugih staništa kao što su suhe šume, travnjaci, [[mangrova|mangrove]], „seradu“ i suha [[kserofit]]ska područja.<ref name=iucn>{{Cite iucn | author = Keuroghlian, A. | author2 = Desbiez, A. | author3 = Reyna-Hurtado, R. | author4 = Altrichter, M. | author5 = Beck, H. | author6 = Taber, A. | author7 = Fragoso, J.M.V. | title = ''Tayassu pecari'' | volume = 2013 | page = e.T41778A44051115 | date = 2013 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2013-1.RLTS.T41778A44051115.en }}</ref> Dve glavne pretnje njihovom opstanku su krčenje šuma i lov. Četvrta, još nepotvrđena vrsta, ''[[Dicotyles maximus]]'' (džinovski pekari) opisana je iz [[Amazonija|brazilske Amazonije]] i sjeverne [[Bolivija|Bolivije]],<ref>{{cite journal |last1=Moravec |first1=J. |last2=Böhme |first2=W. |year=2009 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_56_1_2/049_054_BzB56_1_2_Moraves_Jiri_and_B%C3%B6hme_Wolfgang.pdf |title=Second Find of the Recently Discovered Amazonian Giant Peccary, ''Pecari maximus'' (Mammalia: Tayassuidae) van Roosmalen et al., 2007: First Record from Bolivia |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129030515/http://alt.zfmk.de/BZB/BzB_56_1_07_Moravec.pdf |archive-date=29 November 2014 |journal=Bonn Zoological Bulletin |volume=56 |issue=1–2 |pages=49–54 }}</ref>što je učinio nizozemsski biolog [[Marc van Roosmalen]]. Iako je relativno nedavno otkrivena, lokalnom narodu [[Tupi narod|Tupi]] poznata je kao ''kejtetu mand'', što znači „veliki pekar koji živi u paru“.<ref>{{cite web |last=Lloyd |first=Robin |date=2007-11-02 |url=http://www.livescience.com/1997-big-pig-beast-discovered.html |title=Big Pig-Like Beast Discovered |work=livescience.com }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/environment/2007/nov/05/conservation.sciencenews |title=Giant wild pig found in Brazil |newspaper=The Guardian |date=2007-11-05 |access-date=2012-12-18 }}</ref> Smatra se da je to najveći postojeći pekari, a može narasti do {{convert|1,2|m|ft|0|abbr=on}} u dužinu. [[Dlaka]] mu je potpuno tamno siva, bez ikakvih ogrlica. Za razliku od osialih pekarija, živi u paru ili sa jednim ili dva potomka. Međutim, naučni dokazi za njegovo razmatranje kao vrste odvojene od ogrličastih pekara kasnije su dovedeni u pitanje,<ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Taber |first2=A. |last3=Keuroghlian |first3=A. |last4=Altrichter |first4=M. |last5=Bodmer |first5=R.E. |last6=Mayor |first6=P. |last7=Moran |first7=C. |last8=Damayanti |first8=C.S. |last9=González |first9=S. |year=2007 |title=Re-examining the evidence for a 'new' peccary species, 'Pecari maximus', from the Brazilian Amazon |journal=Newsletter of the Pigs, Peccaries, and Hippos Specialist Group of the IUCN/SSC |volume=7 |issue=2 |pages=19–26 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Biondo |first2=C. |last3=Cooper |first3=J.D. |last4=Taber |first4=A. |last5=Keuroghlian |first5=A. |last6=Altrichter |first6=M. |last7=Ferreira do Nascimento |first7=F. |last8=Chong |first8=A.Y. |last9=Miyaki |first9=C.Y. |last10=Bodmer |first10=R. |last11=Mayor |first11=P. |last12=González |first12=S. |year=2011 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_60_1/095_101_BzB60_1_Gongora_%20Jaime_et_al.pdf |title=Revisiting the species status of Pecari maximus van Roosmalen et al., 2007 (Mammalia) from the Brazilian Amazon |journal=[[Bonn Zoological Bulletin|Bonner zoologische Beiträge]] |volume=60 |issue=1 |pages=95–101 }}</ref> što je dovelo do toga da ga [[IUCN]] tretira kao [[sinonim]]nu grupu.<ref>{{Cite iucn | author = Gongora, J. | author2 = Reyna-Hurtado, R. | author3 = Beck, H. | author4 = Taber, A. | author5 = Altrichter, M. | author6 = Keuroghlian, A. | title = ''Pecari tajacu'' | volume = 2011 | page = e.T41777A10562361 | date = 2011 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2011-2.RLTS.T41777A10562361.en }}</ref> Tokom [[Pleistocen|kasnog pleistocena]], dva izumrla oblika pekarija, ''[[Mylohyus]]'' i ''[[Platygonus]]'', bila su rasprostranjena širom Severne Amerike (i u slučaju ''Platygonus'', u Južnoj Americi), ali su [[iuimiranje|izumrli]] na kraju pleistocena, prije oko 12.000 godina, nakon dolaska ljudi.<ref>{{Cite journal |last1=Wilson |first1=Kurt M. |last2=Hill |first2=Matthew G. |date=November 2020 |title=Synthesis and assessment of the flat-headed peccary record in North America |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0277379120305631 |journal=Quaternary Science Reviews |language=en |volume=248 |pages=106601 |doi=10.1016/j.quascirev.2020.106601|bibcode=2020QSRv..24806601W |s2cid=224865922 }}</ref> === Podvrste === {{div col|colwidth=30em}} * ''[[Pecari tajacu angulatus]]'' <small>(Cope, 1889)</small> * ''[[Pecari tajacu bangsi]]'' <small>Goldman, 1917</small> * ''[[Pecari tajacu crassus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu crusnigrum]]'' <small>(Bangs, 1902)</small> * ''[[Pecari tajacu humeralis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nanus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nelsoni]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu niger]]'' <small>(J. A. Allen, 1913)</small> * ''[[Pecari tajacu nigrescens]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu patira]]'' <small>(Kerr, 1792)</small> * ''[[Pecari tajacu sonoriensis]]'' <small>(Mearns, 1897)</small> * ''[[Pecari tajacu tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Pecari tajacu torvus]]'' <small>(Bangs, 1898)</small> * ''[[Pecari tajacu yucatanensis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Tayassu pecari aequatoris]]'' <small>(Lönnberg, 1921)</small> * ''[[Tayassu pecari albirostris]]'' <small>(Illiger, 1815)</small> * ''[[Tayassu pecari pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> * ''[[Tayassu pecari ringens]]'' <small>Merriam, 1901</small> * ''[[Tayassu pecari spiradens]]'' <small>Goldman, 1912</small> {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Tayassuidae}} * [http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml Arizona Game and Fish Department – Living With Javelina] {{Wayback|url=http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml |date=20160313103245 }} [[Kategorija:Pekari|Pekari]] [[Kategorija:Kopitari]] 03335z8mruqbvz3u94p37wxeorxj2oa 3913524 3913429 2026-07-24T11:19:58Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Pekariji]] na [[Wikipedia:Igralište/Pekariji]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija 3913429 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=pink | raspon_fosila =[[Eocen]] → [[holocen|Sadašnjost]] | naziv = Porodica '''Pekȁri''' <br>(''Tayassuidae'') | slika = Tayassu tajacu.jpg | slika_širina = 280px | slika_opis= ''[[Pecari tajacu]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | subordo = [[Suina]] | familia = '''Tayassuidae''' | familia_authority = [[Theodore Sherman Palmer|Palmer]], 1897 | razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = * ''[[Tayassu]]'' * ''[[Catagonus]]'' * ''[[Pecari]]'' * †''[[Aptenohyus]]'' * †''[[Cynorca]]'' * †''[[Floridachoerus]]'' * †''[[Macrogenis]]'' * †''[[Muknalia]]''<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.jsames.2016.11.003 |title=A new fossil peccary from the Pleistocene-Holocene boundary of the eastern Yucatán Peninsula, Mexico |journal=Journal of South American Earth Sciences |volume=77 |year=2017 |last=Stinnesbeck |first=Sarah R. |last2=Frey |first2=Eberhard |last3=Stinnesbeck |first3=Wolfgang |last4=Avíles Olguín |first4=Jeronimo |last5=Zell |first5=Patrick |last6=Terrazas Mata |first6=Alejandro |last7=Benavente Sanvicente |first7=Martha |last8=González González |first8=Arturo |last9=Rojas Sandoval |first9=Carmen |last10=Acevez Nuñez |first10=Eugenio |bibcode=2017JSAES..77..341S |pages=341-349}}</ref> * †''[[Mylohyus]]'' *†''[[Simojovelhyus]]''<ref name="protheropeccary">{{cite journal|doi=10.1666/12-084 |title=Simojovelhyus is a peccary, not a helohyid (Mammalia, Artiodactyla) |journal=Journal of Paleontology |volume=87 |issue=5 |year=2013 |last=Prothero |first=Donald R. |last2=Beatty |first2=Brian L. |last3=Stucky |first3=Richard M. |pages=930-933}}</ref> * †''[[Perchoerus]]'' * †''[[Platygonus]]'' * †''[[Prochoerus]]'' * †''[[Skinnerhyus]]'' * †''[[Thinohyus]]'' * †''[[Woodburnehyus]]'' | range_map = Peccary range.png | range_map_caption = Aleal pekarija | sinonomi = ''Dicotylidae'' }} '''Pekari''' su [[svinja|svinjoliki]] [[sisari]] srednje veličine iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''Tayassuidae'' (svinje Novog svijeta). Žive u jugozapadnom području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i širom [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Obično dugi između 90 i 130&nbsp;cm, a potpuno odrasle jedinke obično teže oko 20 do 40&nbsp;kg. Pekari, potiču iz [[Amerika]], a često miješaju se sa<ref name="Miller1988">{{cite book|author=George Oxford Miller|title=A field guide to wildlife in Texas and the Southwest|url=https://books.google.com/books?id=qJGZJviEtqYC|accessdate=26. 12. 2011|date=oktobar 1988|publisher=Texas Monthly Press|isbn=978-0-87719-126-1|pages=}} "many people confuse them with domestic pigs gone wild"</ref> porodicom [[Svinje|svinja]] koja potiče iz [[Evroazija|Afroevroazije]], pošto su neke [[domaća svinja|domaće svinje]] koje su prenijeli [[Evropa|evropski]] naseljenici pobjegle u divljinu tokom godina i njihovi potomci su sad [[divlja svinja|divlje svinje]] u mnogim područjima [[SAD]].<ref name="WoodwardQuinn2011">{{cite book|last=Woodward|author2=Joyce|first=Susan L. A. Quinn|title=Encyclopedia of Invasive Species: From Africanized Honey Bees to Zebra Mussels|url=https://books.google.com/books?id=KOGfKRZ0YFIC&pg=PA277|accessdate=26. 12. 2011|date=30. 9. 2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-38220-8|pages=277}}</ref> Krda pekarija održavao je drveni narod [[Maje|Maja]]. Te [[životinje]] korištene su u ritualima i ishrani.<ref>{{cite journal|last=Dillon |first=Brian B. |title=Meatless Maya? Ethnoarchaeological Implications for Ancient Subsistence |journal=Journal of New World Archeology |year=1988|volume=7 |page=60}}</ref> U mnogim zemljama, a posebno u [[Zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]], drže se kao kućni ljubimci, a uzgajaju se i na farmama kao izvor hrane.<ref>[http://pigtrop.cirad.fr/subjects/genetic_and_biodiversity/commercial_farming_of_collared_peccary Commercial farming of collared peccary: A Large-scale commercial farming of collared peccary (''Tayassu tajacu'') in North-Eastern Brazil]. Pigtrop.cirad.fr (2007-04-30)|access-date= 2012-12-18.}}</ref> == Etimologija == Reč ''peccary'' izvedena je iz [[karipski|karipskog]] ''pakira'' ili ''paquira''.<ref name="etymo">{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=peccary |title= Peccary|publisher= Online Etymology Dictionary |accessdate=26. 3. 2012}}</ref> U [[poztugalski|portugalskom]], pekari se nazivaju ''pecari'', ''porco-do-mato'', ''queixada'' ili ''tajaçu'', između ostalih imena; u [[španski|španskom]] je javelina, ''jabalí'' (reč koja se isto tako koristi za opisivanje [[divlja svinja|divlje svinje]]), ''sajino'', ili ''pecarí''; u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] i [[Surinam]]u, ''pakira''. == Opis == Pekari jesu životinje srednje veličine, s velikom sličnostima sa evroazijskim svinjama. Kao i svinje, imaju nos koji završava [[hrskavica|hrskavičnim]] diskom, te, u odnosu na [[Glava|glavu]], male [[oči]]. [[Rep]] sadrži šest do devet [[kičmeni pršljen|pršljenova]].<ref>M. Van Roosmalen et al.: A New Species of Living Peccary (Mammalia: Tayassuidae) from the Brazilian Amazon, Bonner zoologische Beiträge, Band 55 (2006) Heft 2, Seiten 105–112.</ref>Kao i svinje, također imaju samo dva srednja prsta za hodanje, a za razliku od svinja, drugi prsti mogu biti potpuno odsutni. [[Želudac]] im je dosta složeniji nego u svinja. [[Omnivori]] su, sa jedu male [[životinje]], iako više preferiraju [[korijen]]je, [[trava|travu]], [[sjemenka|sjemenke]] i [[voće]] )povremeni [[frugivori]]. Od svinja se mogu razlikovati po obliku [[očnjak]]a i [[kljova]]. [[Slika:Tayassu pecari -Brazil-8.jpg|thumb|left|Bjelousni pekari]] Trljanjem kljova mogu napraviti zvekećuću buku, koja upozorava grabljivce da im se ne približavaju. Prirodni neprijatelji su im [[jaguar]]i i [[puma]]. Po naravi su dovoljno agresivni da ne mogu biti pripitomljeni, jer bi najverojatnije ozljđivali ljude. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se izveštaji da su u sjeverozapadnoj [[Bolivija|Boliviji]], u blizini [[Nacionalni park Madidi|Nacionalnog parka Madidi]] neki ljudi ozbiljno ozlijeđeni i ubijeni u napadima velike grupe pekarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.sartorestock.com/adventure/madidi.php |title=Архивирана копија |access-date=27. 04. 2019 |archive-date=17. 01. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117082254/http://sartorestock.com/adventure/madidi.php |url-status=dead }}</ref> Društvene su životinje koje često žice u [[krdo|krdima]]. U jednom krdu belosnih pekarija zabilježeno je preko 100 jedinki, ali ogrličasti i [[Čako pekari]] obično se nalaze u manjim grupama. Imaju mirisne [[žlijezda|žlijezde]] ispod oba oka i druge na [[leđa|leđima]]. Koriste ih za [[teritorijalnost|označavanje teritorije]] krda. Također, pomoću mirisnih žlezda, međusobnim trljanjem, prepoznaju se unutar grupe. Opor miris pekarijima omogućuje da prepoznaju ostale članove krda, uprkos [[kratkovidnost]]i. [[Slika:Perchoerus.jpg|thumb|Fosili ''[[Perchoerus]]a'']] == Evolucija == Pekari se prvi put pojavljuju u [[fosil]]nim zapisima iz razdoblja kasnog [[eocen]]a i ranog [[oligocen]]a (prije oko 35 miliona godina), u [[Evropa|Evropi]]. Fosili su kasnije pronađeni na svim kontinentima osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktik]]a. U [[Stari svijet|Starom svijetu]], postali su [[izumiranje|izumrla]] grupa, negdje oko [[miocen]]a. Filogenetsko porijeklo im nije pouzdano utvrđeno, ali najvjerojatnije su se razvili iz primitivnih životinja iz izumrle porodice ''[[Cebochoeridae]]''. U [[oligocen]]u postojala je životinja ''[[Perchoerus]]'', koja je već imala neke karakteristike današnjih pekarija. U [[miocen]]u i [[pliocen]]u postojali su pekariji koji su lutali ravnicama, npr. iz [[rod (biologija)|rodova]] ''[[Cynorca]]'', ''[[Hesperhys]]'', ''[[Prosthennops]]'' i ''[[Macrogenis]]''. U [[pleistocen]]u pojavljuju se različiti pekariki, u rasponu od rodova dugonosog ''[[Mylohyus]]a'' i velikog ''[[Platygonus]]''. == Koristi == Za komercijalni iskorištavanje veoma je poznata [[koža]] pekarija. Smatra se izuzetno izdržljivom i toplom. Koristi se za proizvodnju visoko kvalitetnih kožnih rukavica. Meso pekarija smatra se posebno ukusnim, i tradicionalno ga jedu [[Amazonija|amazonski]] [[Indijanci|američki starosjedioci]] i doseljenici. == Taksonomija == === Vrste === * ''Catagonus wagneri]]'' <small>(Rusconi, 1930)</small> * ''[[Pecari tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Tayassu pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> *''Dicotyles tajacu'') ili „mošusna svinja”, po mirisnim [[žlijezda]]ma životinje, javlja se od [[SAD|jugozapadnih Sjedinjenih Država]] do [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i ostrva [[Trinidad]]. Dlaka je žilava crna, siva i smeđa, sa svjetlijimm „okovratnikom“ oko ramena. Rađaju mlade tokom cijele godine, ali najčešće između novembra i marta, sa prosječnom veličinom legla od dva do tri mladunca. Nalaze se na mnogim staništima, od sušnih [[šikara]] do vlažnih [[tropska kišna šuma|tropskih kišnih šuma]]. Ogrličasti pekariji dobro su prilagođeni staništu koje ometaju uznemiravaju ljudi, samo im je potrebno dovoljno vekiko pokriće. Mogu se naći u [[grad]]ovima i poljoprivrednim površinama širom njihovog [[areal]]a. Značajne populacije postoje u [[predgrađe|predgrađima]] [[Phoenix]]a i [[Tuson]]a u [[Arizona|Arizoni]], gdje se hrane [[ukrasna biljka|ukrasnim biljkama]] i ostalom kultiviranom [[vegetacija|vegetacijom]].<ref>{{cite journal |url=http://www.nationalwildlife.org/nationalwildlife/article.cfm?articleID=308&issueID=19 |title=Winners and Losers |first=Peter |last=Friederici |journal=National Wildlife Magazine |date= 1998 |volume=36 |issue=5}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=g3-kkgAxxnoC |title=Javelinas and Other Peccaries: Their Biology, Management, and Use |first=Lyle K. |last=Sowls |edition=2nd |publisher=[[Texas A&M University Press]] |year=1997 |isbn=978-0-89096-717-1 |pages=67–68 }}{{Мртва веза}}</ref> Također postoje urbane populacije sve do [[Sedone]]a, [[Arizona]], gdje je poznato da ispunjavaju [[ekološka niša|nišu]] sličnu [[rakun]]ima i drugim urbanim čistačima.<ref>{{Cite news|url=https://www.dcourier.com/news/2008/jan/25/unwelcome-visitors-javelinas-and-humans-do-not-mi/|title=Unwelcome visitors: Javelinas and humans do not mix well|date=25 January 2008|work=The Daily Courier|access-date=2 February 2018}}</ref> U Arizoni često ih nazivaju španskim imenom „havelinas”. Ogrličasti pekari uglavnom se nalaze u grupama od osam do 15 životinja različite [[životna dob|dobi]]. Ako se osećaju ugroženim, brane se, ali inače imaju tendenciju da ignorišu ljude. Druga vrsta, ''[[Tayassu pecari]]'' (belousni pekari), uglavnom se nalazi u kišnim šumama Centralne i Južne Amerike, ali su takođe poznati i iz širokog spektra drugih staništa kao što su suhe šume, travnjaci, [[mangrova|mangrove]], „seradu“ i suha [[kserofit]]ska područja.<ref name=iucn>{{Cite iucn | author = Keuroghlian, A. | author2 = Desbiez, A. | author3 = Reyna-Hurtado, R. | author4 = Altrichter, M. | author5 = Beck, H. | author6 = Taber, A. | author7 = Fragoso, J.M.V. | title = ''Tayassu pecari'' | volume = 2013 | page = e.T41778A44051115 | date = 2013 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2013-1.RLTS.T41778A44051115.en }}</ref> Dve glavne pretnje njihovom opstanku su krčenje šuma i lov. Četvrta, još nepotvrđena vrsta, ''[[Dicotyles maximus]]'' (džinovski pekari) opisana je iz [[Amazonija|brazilske Amazonije]] i sjeverne [[Bolivija|Bolivije]],<ref>{{cite journal |last1=Moravec |first1=J. |last2=Böhme |first2=W. |year=2009 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_56_1_2/049_054_BzB56_1_2_Moraves_Jiri_and_B%C3%B6hme_Wolfgang.pdf |title=Second Find of the Recently Discovered Amazonian Giant Peccary, ''Pecari maximus'' (Mammalia: Tayassuidae) van Roosmalen et al., 2007: First Record from Bolivia |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129030515/http://alt.zfmk.de/BZB/BzB_56_1_07_Moravec.pdf |archive-date=29 November 2014 |journal=Bonn Zoological Bulletin |volume=56 |issue=1–2 |pages=49–54 }}</ref>što je učinio nizozemsski biolog [[Marc van Roosmalen]]. Iako je relativno nedavno otkrivena, lokalnom narodu [[Tupi narod|Tupi]] poznata je kao ''kejtetu mand'', što znači „veliki pekar koji živi u paru“.<ref>{{cite web |last=Lloyd |first=Robin |date=2007-11-02 |url=http://www.livescience.com/1997-big-pig-beast-discovered.html |title=Big Pig-Like Beast Discovered |work=livescience.com }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/environment/2007/nov/05/conservation.sciencenews |title=Giant wild pig found in Brazil |newspaper=The Guardian |date=2007-11-05 |access-date=2012-12-18 }}</ref> Smatra se da je to najveći postojeći pekari, a može narasti do {{convert|1,2|m|ft|0|abbr=on}} u dužinu. [[Dlaka]] mu je potpuno tamno siva, bez ikakvih ogrlica. Za razliku od osialih pekarija, živi u paru ili sa jednim ili dva potomka. Međutim, naučni dokazi za njegovo razmatranje kao vrste odvojene od ogrličastih pekara kasnije su dovedeni u pitanje,<ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Taber |first2=A. |last3=Keuroghlian |first3=A. |last4=Altrichter |first4=M. |last5=Bodmer |first5=R.E. |last6=Mayor |first6=P. |last7=Moran |first7=C. |last8=Damayanti |first8=C.S. |last9=González |first9=S. |year=2007 |title=Re-examining the evidence for a 'new' peccary species, 'Pecari maximus', from the Brazilian Amazon |journal=Newsletter of the Pigs, Peccaries, and Hippos Specialist Group of the IUCN/SSC |volume=7 |issue=2 |pages=19–26 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gongora |first1=J. |last2=Biondo |first2=C. |last3=Cooper |first3=J.D. |last4=Taber |first4=A. |last5=Keuroghlian |first5=A. |last6=Altrichter |first6=M. |last7=Ferreira do Nascimento |first7=F. |last8=Chong |first8=A.Y. |last9=Miyaki |first9=C.Y. |last10=Bodmer |first10=R. |last11=Mayor |first11=P. |last12=González |first12=S. |year=2011 |url=https://zoologicalbulletin.de/BzB_Volumes/Volume_60_1/095_101_BzB60_1_Gongora_%20Jaime_et_al.pdf |title=Revisiting the species status of Pecari maximus van Roosmalen et al., 2007 (Mammalia) from the Brazilian Amazon |journal=[[Bonn Zoological Bulletin|Bonner zoologische Beiträge]] |volume=60 |issue=1 |pages=95–101 }}</ref> što je dovelo do toga da ga [[IUCN]] tretira kao [[sinonim]]nu grupu.<ref>{{Cite iucn | author = Gongora, J. | author2 = Reyna-Hurtado, R. | author3 = Beck, H. | author4 = Taber, A. | author5 = Altrichter, M. | author6 = Keuroghlian, A. | title = ''Pecari tajacu'' | volume = 2011 | page = e.T41777A10562361 | date = 2011 | doi = 10.2305/IUCN.UK.2011-2.RLTS.T41777A10562361.en }}</ref> Tokom [[Pleistocen|kasnog pleistocena]], dva izumrla oblika pekarija, ''[[Mylohyus]]'' i ''[[Platygonus]]'', bila su rasprostranjena širom Severne Amerike (i u slučaju ''Platygonus'', u Južnoj Americi), ali su [[iuimiranje|izumrli]] na kraju pleistocena, prije oko 12.000 godina, nakon dolaska ljudi.<ref>{{Cite journal |last1=Wilson |first1=Kurt M. |last2=Hill |first2=Matthew G. |date=November 2020 |title=Synthesis and assessment of the flat-headed peccary record in North America |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0277379120305631 |journal=Quaternary Science Reviews |language=en |volume=248 |pages=106601 |doi=10.1016/j.quascirev.2020.106601|bibcode=2020QSRv..24806601W |s2cid=224865922 }}</ref> === Podvrste === {{div col|colwidth=30em}} * ''[[Pecari tajacu angulatus]]'' <small>(Cope, 1889)</small> * ''[[Pecari tajacu bangsi]]'' <small>Goldman, 1917</small> * ''[[Pecari tajacu crassus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu crusnigrum]]'' <small>(Bangs, 1902)</small> * ''[[Pecari tajacu humeralis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nanus]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Pecari tajacu nelsoni]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu niger]]'' <small>(J. A. Allen, 1913)</small> * ''[[Pecari tajacu nigrescens]]'' <small>Goldman, 1926</small> * ''[[Pecari tajacu patira]]'' <small>(Kerr, 1792)</small> * ''[[Pecari tajacu sonoriensis]]'' <small>(Mearns, 1897)</small> * ''[[Pecari tajacu tajacu]]'' <small>(Linnaeus, 1758)</small> * ''[[Pecari tajacu torvus]]'' <small>(Bangs, 1898)</small> * ''[[Pecari tajacu yucatanensis]]'' <small>(Merriam, 1901)</small> * ''[[Tayassu pecari aequatoris]]'' <small>(Lönnberg, 1921)</small> * ''[[Tayassu pecari albirostris]]'' <small>(Illiger, 1815)</small> * ''[[Tayassu pecari pecari]]'' <small>(Link, 1795)</small> * ''[[Tayassu pecari ringens]]'' <small>Merriam, 1901</small> * ''[[Tayassu pecari spiradens]]'' <small>Goldman, 1912</small> {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Tayassuidae}} * [http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml Arizona Game and Fish Department – Living With Javelina] {{Wayback|url=http://www.azgfd.gov/w_c/urban_javelina.shtml |date=20160313103245 }} [[Kategorija:Pekari|Pekari]] [[Kategorija:Kopitari]] 03335z8mruqbvz3u94p37wxeorxj2oa START trijaža 0 536156 3913423 2026-07-23T14:43:07Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3913423 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = START trijaža |iznadstil = background-color: #add8e6; color: black; font-weight: bold; padding: 0.3em; |slika = |slikastil = padding-top: 0.5em; |tekst = |captionstyle = font-size: 95%; text-align: center; padding: 0.5em; |zaglavljestil = |oznakastil = background-color: #f0f8ff; width: 40%; |podacistil = |zaglavlje1 = |oznaka1 = Namjena |podaci1 = klasifikacija žrtava tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = |ispodstil = |ispod = }} '''START [[trijaža]]''' ({{en|Simple Triage and Rapid Treatment}}; akronim '''START''') metoda je za brzo razvrstavanje povrijeđenih koja se primjenjuje tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]]. Namijenjena je pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] radi brzog određivanja prioriteta zbrinjavanja na osnovu težine [[povreda]] i vjerovatnoće preživljavanja. Metoda START zasniva se na brzoj procjeni osnovnih fizioloških pokazatelja, uključujući [[disanje]], [[Krvotok|cirkulaciju]] i neurološki status, pri čemu se svakom povrijeđenom dodjeljuje jedna od četiri trijažne kategorije označene standardiziranim bojama. Cilj metode nije postavljanje dijagnoze niti pružanje konačnog liječenja, već omogućavanje efikasnog raspoređivanja medicinske pomoći u situacijama kada broj povrijeđenih premašuje raspoložive resurse. START je razvijen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] početkom 1980-ih i danas predstavlja jedan od najraširenijih sistema trijaže u vanbolničkim uslovima. Njegova jednostavnost i brzina primjene doveli su do razvoja brojnih prilagođenih verzija i srodnih sistema trijaže. == Historijat == Metodu START razvili su 1983. stručnjaci [[Bolnica Hoag|bolnice Hoag]] i [[Vatrogasna služba Newport Beach|Vatrogasne službe Newport Beach]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], kao odgovor na potrebu za jednostavnom i standardizovanom metodom trijaže koja se može primijeniti u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]]. Cilj razvoja bio je omogućiti pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] da u vrlo kratkom vremenu procijene stanje velikog broja povrijeđenih i odrede redoslijed njihovog zbrinjavanja.<ref name="REMM">{{cite web |author=Radiation Emergency Medical Management (REMM) |title=START Adult Triage Algorithm |url=https://remm.hhs.gov/startadult.htm |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog jednostavnog algoritma i mogućnosti brze primjene, START je ubrzo postao standardna metoda trijaže u mnogim službama za hitno reagiranje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a kasnije je prihvaćen i prilagođen u brojnim drugim državama.<ref name="REMM" /> Tokom vremena razvijene su različite modifikacije metode, uključujući posebne verzije za djecu i druge specifične situacije.<ref name="Lerner_2008">{{cite journal |last1=Lerner |first1=E. Brooke |last2=Schwartz |first2=Richard B. |last3=Coule |first3=Phillip L. |last4=Weinstein |first4=Eric S. |last5=Cone |first5=David C. |last6=Hunt |first6=Richard C. |last7=Sasser |first7=Scott M. |last8=Liu |first8=J. Marc |last9=Nudell |first9=Nikiah G. |last10=Wedmore |first10=Ian S. |last11=Hammond |first11=Jeffrey |last12=Bulger |first12=Eileen M. |last13=Salomone |first13=Jeffrey P. |last14=Sanddal |first14=Teri L. |last15=Lord |first15=Graydon C. |last16=Markenson |first16=David |last17=O'Connor |first17=Robert E. |date=2008 |title=Mass Casualty Triage: An Evaluation of the Data and Development of a Proposed National Guideline |journal=Disaster Medicine and Public Health Preparedness |volume=2 |issue=S1 |pages=S25–S34 |doi=10.1097/DMP.0b013e318182194e |pmid=18769263 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/disaster-medicine-and-public-health-preparedness/article/mass-casualty-triage-an-evaluation-of-the-data-and-development-of-a-proposed-national-guideline/1F46780F3780F6C0DE330B5302C0A33F |doi-access=free |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Osnovna načela == START trijaža zasniva se na pretpostavci da je u masovnim nesrećama potrebno u najkraćem mogućem vremenu procijeniti najveći broj povrijeđenih kako bi se ograničeni medicinski resursi usmjerili prema osobama kojima će hitno liječenje najvjerovatnije spasiti život. Procjena svakog povrijeđenog traje približno 30 do 60 sekundi i provodi se prema unaprijed definisanom algoritmu koji obuhvata procjenu mogućnosti hodanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa. Za razliku od detaljnog kliničkog pregleda, START predstavlja postupak brze početne trijaže. Njegova svrha nije postavljanje dijagnoze niti određivanje konačnog liječenja, već utvrđivanje prioriteta za zbrinjavanje i evakuaciju povrijeđenih. == Trijažne kategorije == U metodi START svaki povrijeđeni razvrstava se u jednu od četiri trijažne kategorije na osnovu procjene disanja, cirkulacije, mentalnog statusa i mogućnosti samostalnog kretanja. Svakoj kategoriji pridružena je standardizirana boja koja označava prioritet zbrinjavanja i olakšava organizaciju liječenja i evakuacije tokom masovnih nesreća.<ref name="Lerner_2008" /> Trijažne kategorije u metodi START su:<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> * '''Crna oznaka''' – '''preminuli ili očekivano preminuli'''. U ovu kategoriju svrstavaju se osobe koje ne dišu ni nakon otvaranja disajnog puta ili čije su povrede nespojive sa životom u uslovima masovne nesreće. U početnoj fazi trijaže ne provode se daljnje medicinske intervencije nad ovim pacijentima dok se ne zbrinu osobe s većim izgledima za preživljavanje. * <span style="color:#FF0000">'''Crvena oznaka'''</span> – '''hitni'''. Dodjeljuje se povrijeđenima sa životno ugrožavajućim stanjima koja zahtijevaju neposredno medicinsko zbrinjavanje kako bi se povećala vjerovatnoća preživljavanja. U ovu kategoriju spadaju osobe s poremećajima disanja, cirkulacije ili mentalnog statusa utvrđenim tokom START procjene. * <span style="color:#FFFF00">'''Žuta oznaka'''</span> – '''odgođeni'''. Obuhvata povrijeđene čije stanje zahtijeva medicinsko zbrinjavanje, ali kod kojih kraće odgađanje liječenja neće značajno povećati rizik od smrtnog ishoda ili trajnih posljedica. * <span style="color:#008000">'''Zelena oznaka'''</span> – '''lakše povrijeđeni''' ili '''hodajući povrijeđeni'''. Ova kategorija uključuje osobe koje mogu samostalno hodati i imaju lakše povrede koje ne zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U pravilu se upućuju na unaprijed određeno mjesto gdje čekaju daljnju procjenu i liječenje nakon zbrinjavanja teže povrijeđenih. Radi lakše identifikacije, kategorije se najčešće označavaju [[trijažna oznaka|trijažnim oznakama]] odgovarajuće boje koje se pričvršćuju na povrijeđene ili njihovu odjeću radi njihove brze identifikacije i praćenja. Međutim, u situacijama kada je to moguće, fizičke oznake mogu se zamijeniti razvrstavanjem povrijeđenih u odvojene zone prema dodijeljenoj trijažnoj kategoriji.<ref name="Benson_1996">{{cite journal |last1=Benson |first1=Mark |last2=Koenig |first2=Kristi L. |last3=Schultz |first3=Carl H. |year=1996 |title=Disaster Triage: START, then SAVE—A New Method of Dynamic Triage for Victims of a Catastrophic Earthquake |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=11 |issue=2 |pages=117–124 |doi=10.1017/S1049023X0004276X |pmid=10159733 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/disaster-triage-start-then-savea-new-method-of-dynamic-triage-for-victims-of-a-catastrophic-earthquake/EC54009D37A0BC3D14A9BBFE6B6C42A8 |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Trijaža]] rcufh4xwnl2zns6lsxkncsb0qewg4mm 3913446 3913423 2026-07-23T19:27:15Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3913446 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = START trijaža |iznadstil = background-color: #add8e6; color: black; font-weight: bold; padding: 0.3em; |slika = |slikastil = padding-top: 0.5em; |tekst = |captionstyle = font-size: 95%; text-align: center; padding: 0.5em; |zaglavljestil = |oznakastil = background-color: #f0f8ff; width: 40%; |podacistil = |zaglavlje1 = |oznaka1 = Namjena |podaci1 = klasifikacija žrtava tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = |ispodstil = |ispod = }} '''START [[trijaža]]''' ({{en|Simple Triage and Rapid Treatment}}; akronim '''START''') metoda je za brzo razvrstavanje povrijeđenih koja se primjenjuje tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]]. Namijenjena je pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] radi brzog određivanja prioriteta zbrinjavanja na osnovu težine [[povreda]] i vjerovatnoće preživljavanja. Metoda START zasniva se na brzoj procjeni osnovnih fizioloških pokazatelja, uključujući [[disanje]], [[Krvotok|cirkulaciju]] i neurološki status, pri čemu se svakom povrijeđenom dodjeljuje jedna od četiri trijažne kategorije označene standardiziranim bojama. Cilj metode nije postavljanje dijagnoze niti pružanje konačnog liječenja, već omogućavanje efikasnog raspoređivanja medicinske pomoći u situacijama kada broj povrijeđenih premašuje raspoložive resurse. START je razvijen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] početkom 1980-ih i danas predstavlja jedan od najraširenijih sistema trijaže u vanbolničkim uslovima. Njegova jednostavnost i brzina primjene doveli su do razvoja brojnih prilagođenih verzija i srodnih sistema trijaže. == Historijat == Metodu START razvili su 1983. stručnjaci iz [[Bolnica Hoag|bolnice Hoag]] i [[Vatrogasna služba Newport Beach|Vatrogasne službe Newport Beach]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], kao odgovor na potrebu za jednostavnom i standardizovanom metodom trijaže koja se može primijeniti u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]].<ref name="Lavelle_2025">{{cite web |last=Lavelle |first=Ken |date=2025 |title=START triage: A fast, effective method for mass casualty events |website=EMS1 |url=https://www.ems1.com/mass-casualty-incidents-mci/articles/start-method-makes-mci-patient-triage-fast-simple-l3caQhhfU6B73s3L/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Cilj razvoja bio je omogućiti pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] da u vrlo kratkom vremenu procijene stanje velikog broja povrijeđenih i odrede redoslijed njihovog zbrinjavanja.<ref name="REMM">{{cite web |author=Radiation Emergency Medical Management (REMM) |title=START Adult Triage Algorithm |url=https://remm.hhs.gov/startadult.htm |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog jednostavnog algoritma i mogućnosti brze primjene, START je ubrzo postao standardna metoda trijaže u mnogim službama za hitno reagiranje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a kasnije je prihvaćen i prilagođen u brojnim drugim državama.<ref name="REMM" /> Tokom vremena razvijene su različite modifikacije metode, uključujući posebne verzije za djecu i druge specifične situacije.<ref name="Lerner_2008">{{cite journal |last1=Lerner |first1=E. Brooke |last2=Schwartz |first2=Richard B. |last3=Coule |first3=Phillip L. |last4=Weinstein |first4=Eric S. |last5=Cone |first5=David C. |last6=Hunt |first6=Richard C. |last7=Sasser |first7=Scott M. |last8=Liu |first8=J. Marc |last9=Nudell |first9=Nikiah G. |last10=Wedmore |first10=Ian S. |last11=Hammond |first11=Jeffrey |last12=Bulger |first12=Eileen M. |last13=Salomone |first13=Jeffrey P. |last14=Sanddal |first14=Teri L. |last15=Lord |first15=Graydon C. |last16=Markenson |first16=David |last17=O'Connor |first17=Robert E. |date=2008 |title=Mass Casualty Triage: An Evaluation of the Data and Development of a Proposed National Guideline |journal=Disaster Medicine and Public Health Preparedness |volume=2 |issue=S1 |pages=S25–S34 |doi=10.1097/DMP.0b013e318182194e |pmid=18769263 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/disaster-medicine-and-public-health-preparedness/article/mass-casualty-triage-an-evaluation-of-the-data-and-development-of-a-proposed-national-guideline/1F46780F3780F6C0DE330B5302C0A33F |doi-access=free |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Osnovna načela == START trijaža zasniva se na pretpostavci da je u masovnim nesrećama potrebno u najkraćem mogućem vremenu procijeniti najveći broj povrijeđenih kako bi se ograničeni medicinski resursi usmjerili prema osobama kojima će hitno liječenje najvjerovatnije spasiti život. Procjena svakog povrijeđenog traje približno 30 do 60 sekundi i provodi se prema unaprijed definisanom algoritmu koji obuhvata procjenu mogućnosti hodanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa. Za razliku od detaljnog kliničkog pregleda, START predstavlja postupak brze početne trijaže. Njegova svrha nije postavljanje dijagnoze niti određivanje konačnog liječenja, već utvrđivanje prioriteta za zbrinjavanje i evakuaciju povrijeđenih. == Trijažne kategorije == U metodi START svaki povrijeđeni razvrstava se u jednu od četiri trijažne kategorije na osnovu procjene disanja, cirkulacije, mentalnog statusa i mogućnosti samostalnog kretanja. Svakoj kategoriji pridružena je standardizirana boja koja označava prioritet zbrinjavanja i olakšava organizaciju liječenja i evakuacije tokom masovnih nesreća.<ref name="Lerner_2008" /> Trijažne kategorije u metodi START su:<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> * '''Crna oznaka''' – '''preminuli ili očekivano preminuli'''. U ovu kategoriju svrstavaju se osobe koje ne dišu ni nakon otvaranja disajnog puta ili čije su povrede nespojive sa životom. * <span style="color:#FF0000">'''Crvena oznaka'''</span> – '''hitni'''. Dodjeljuje se povrijeđenima sa životno ugrožavajućim stanjima koja zahtijevaju neposredno medicinsko zbrinjavanje kako bi se povećala vjerovatnoća preživljavanja. U ovu kategoriju spadaju osobe s poremećajima disanja, cirkulacije ili mentalnog statusa utvrđenim tokom START procjene. * <span style="color:#FFFF00">'''Žuta oznaka'''</span> – '''odgođeni'''. Obuhvata povrijeđene čije stanje zahtijeva medicinsko zbrinjavanje, ali kod kojih kraće odgađanje liječenja neće značajno povećati rizik od smrtnog ishoda ili trajnih posljedica. * <span style="color:#008000">'''Zelena oznaka'''</span> – '''lakše povrijeđeni''' ili '''hodajući povrijeđeni'''. Ova kategorija uključuje osobe koje mogu samostalno hodati i imaju lakše povrede koje ne zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U pravilu se upućuju na unaprijed određeno mjesto gdje čekaju daljnju procjenu i liječenje nakon zbrinjavanja teže povrijeđenih. Radi lakše identifikacije, kategorije se najčešće označavaju [[trijažna oznaka|trijažnim oznakama]] odgovarajuće boje koje se pričvršćuju na povrijeđene ili njihovu odjeću radi njihove brze identifikacije i praćenja. Međutim, u situacijama kada je to moguće, fizičke oznake mogu se zamijeniti razvrstavanjem povrijeđenih u odvojene zone prema dodijeljenoj trijažnoj kategoriji.<ref name="Benson_1996">{{cite journal |last1=Benson |first1=Mark |last2=Koenig |first2=Kristi L. |last3=Schultz |first3=Carl H. |year=1996 |title=Disaster Triage: START, then SAVE—A New Method of Dynamic Triage for Victims of a Catastrophic Earthquake |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=11 |issue=2 |pages=117–124 |doi=10.1017/S1049023X0004276X |pmid=10159733 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/disaster-triage-start-then-savea-new-method-of-dynamic-triage-for-victims-of-a-catastrophic-earthquake/EC54009D37A0BC3D14A9BBFE6B6C42A8 |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Algoritam START trijaže == Algoritam START trijaže zasniva se na brzoj procjeni fiziološkog stanja povrijeđenih s ciljem određivanja prioriteta zbrinjavanja. Procjena svakog povrijeđenog u pravilu traje manje od jedne minute i provodi se prema unaprijed definiranom redoslijedu koraka. Algoritam obuhvata procjenu mogućnosti samostalnog kretanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mogućnosti hodanja === Po dolasku na mjesto [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] [[prvi odgovarač|prvi odgovarači]] najprije pozivaju sve osobe koje mogu samostalno hodati da se premjeste na unaprijed određenu sigurnu lokaciju. Povrijeđeni koji mogu hodati privremeno se razvrstavaju u kategoriju ''lakše povrijeđeni'' (zelena oznaka), nakon čega slijedi procjena nepokretnih osoba.<ref name="Lavelle_2025" /><ref name="Aneskey_Triage">{{cite web |title=Triage |website=Aneskey: Fastest Anesthesia & Intensive Care & Emergency Medicine Insight Engine |date=10. juni 2016 |url=https://aneskey.com/triage-8/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Procjena disanja === Kod nepokretnih povrijeđenih prvo se procjenjuje prisutnost spontanog disanja. Ako osoba ne diše, otvara se disajni put primjenom odgovarajućeg postupka za uspostavljanje njegove prohodnosti. Ukoliko disanje ne započne ni nakon otvaranja disajnog puta, osoba se svrstava u kategoriju ''preminuli ili očekivano preminuli'' (crna oznaka). Ako nakon otvaranja disajnog puta spontano disanje bude uspostavljeno, povrijeđeni se odmah razvrstava u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> Kod osoba koje spontano dišu određuje se respiratorna frekvencija. Respiratorna frekvencija veća od 30 udisaja u minuti predstavlja kriterij za dodjeljivanje crvene oznake. Ako je respiratorna frekvencija 30 ili manje udisaja u minuti, procjena se nastavlja ispitivanjem cirkulacije.<ref name="REMM" /> === Procjena cirkulacije === Procjena cirkulacije obuhvata provjeru prisutnosti [[Srčani ciklus|radijalnog pulsa]] ili procjenu vremena [[Kapilarno punjenje|kapilarnog punjenja]], zavisno od protokola koji primjenjuje nadležna služba. Odsutan radijalni puls ili kapilarno punjenje duže od dvije sekunde ukazuju na poremećaj periferne cirkulacije te predstavljaju kriterij za razvrstavanje u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako je cirkulacija uredna, procjenjuje se mentalni status povrijeđenog.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mentalnog statusa === Mentalni status procjenjuje se provjerom sposobnosti povrijeđenog da razumije i izvrši jednostavne naredbe. Osobe koje nisu u stanju izvršavati jednostavne naredbe razvrstavaju se u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako povrijeđeni izvršava naredbe, ima respiratornu frekvenciju od najviše 30 udisaja u minuti te urednu cirkulaciju, razvrstava se u kategoriju ''odgođeni'' (žuta oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> {| class="wikitable" |+ Algoritam START trijaže ! Korak !! Pitanje !! Postupak |- | 1. | Može li povrijeđeni hodati? | Da → <span style="color:#008000">'''zelena'''</span> |- | | | Ne → procjena disanja |- | 2. | Diše li? | Ne → otvoriti disajni put |- | | | I dalje ne diše → '''crna''' |- | | | Počinje disati → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | 3. | Respiratorna frekvencija >30/min? | Da → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Ne → procjena cirkulacije |- | 4. | Prisutan radijalni puls ili kapilarno punjenje ≤2 s? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → procjena mentalnog statusa |- | 5. | Izvršava jednostavne naredbe? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → <span style="color:#FFFF00">'''žuta'''</span> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Trijaža]] 39v3z3mt7bbqas97p6r3ypvph9fsltc 3913448 3913446 2026-07-23T19:52:07Z Bosancica by MK 173186 3913448 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = START trijaža |iznadstil = background-color: #add8e6; color: black; font-weight: bold; padding: 0.3em; |slika = |slikastil = padding-top: 0.5em; |tekst = |captionstyle = font-size: 95%; text-align: center; padding: 0.5em; |zaglavljestil = |oznakastil = background-color: #f0f8ff; width: 40%; |podacistil = |zaglavlje1 = |oznaka1 = Namjena |podaci1 = klasifikacija žrtava tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = |ispodstil = |ispod = }} '''START [[trijaža]]''' ({{en|Simple Triage and Rapid Treatment}}; akronim '''START''') metoda je za brzo razvrstavanje povrijeđenih koja se primjenjuje tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]]. Namijenjena je pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] radi brzog određivanja prioriteta zbrinjavanja na osnovu težine [[povreda]] i vjerovatnoće preživljavanja. Metoda START zasniva se na brzoj procjeni osnovnih fizioloških pokazatelja, uključujući [[disanje]], [[Krvotok|cirkulaciju]] i neurološki status, pri čemu se svakom povrijeđenom dodjeljuje jedna od četiri trijažne kategorije označene standardiziranim bojama. Cilj metode nije postavljanje dijagnoze niti pružanje konačnog liječenja, već omogućavanje efikasnog raspoređivanja medicinske pomoći u situacijama kada broj povrijeđenih premašuje raspoložive resurse. START je razvijen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] početkom 1980-ih i danas predstavlja jedan od najraširenijih sistema trijaže u vanbolničkim uslovima. Njegova jednostavnost i brzina primjene doveli su do razvoja brojnih prilagođenih verzija i srodnih sistema trijaže. == Historijat == Metodu START razvili su 1983. stručnjaci iz [[Bolnica Hoag|bolnice Hoag]] i [[Vatrogasna služba Newport Beach|Vatrogasne službe Newport Beach]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], kao odgovor na potrebu za jednostavnom i standardizovanom metodom trijaže koja se može primijeniti u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]].<ref name="Lavelle_2025">{{cite web |last=Lavelle |first=Ken |date=2025 |title=START triage: A fast, effective method for mass casualty events |website=EMS1 |url=https://www.ems1.com/mass-casualty-incidents-mci/articles/start-method-makes-mci-patient-triage-fast-simple-l3caQhhfU6B73s3L/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Cilj razvoja bio je omogućiti pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] da u vrlo kratkom vremenu procijene stanje velikog broja povrijeđenih i odrede redoslijed njihovog zbrinjavanja.<ref name="REMM">{{cite web |author=Radiation Emergency Medical Management (REMM) |title=START Adult Triage Algorithm |url=https://remm.hhs.gov/startadult.htm |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog jednostavnog algoritma i mogućnosti brze primjene, START je ubrzo postao standardna metoda trijaže u mnogim službama za hitno reagiranje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a kasnije je prihvaćen i prilagođen u brojnim drugim državama.<ref name="REMM" /> Tokom vremena razvijene su različite modifikacije metode, uključujući posebne verzije za djecu i druge specifične situacije.<ref name="Lerner_2008">{{cite journal |last1=Lerner |first1=E. Brooke |last2=Schwartz |first2=Richard B. |last3=Coule |first3=Phillip L. |last4=Weinstein |first4=Eric S. |last5=Cone |first5=David C. |last6=Hunt |first6=Richard C. |last7=Sasser |first7=Scott M. |last8=Liu |first8=J. Marc |last9=Nudell |first9=Nikiah G. |last10=Wedmore |first10=Ian S. |last11=Hammond |first11=Jeffrey |last12=Bulger |first12=Eileen M. |last13=Salomone |first13=Jeffrey P. |last14=Sanddal |first14=Teri L. |last15=Lord |first15=Graydon C. |last16=Markenson |first16=David |last17=O'Connor |first17=Robert E. |date=2008 |title=Mass Casualty Triage: An Evaluation of the Data and Development of a Proposed National Guideline |journal=Disaster Medicine and Public Health Preparedness |volume=2 |issue=S1 |pages=S25–S34 |doi=10.1097/DMP.0b013e318182194e |pmid=18769263 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/disaster-medicine-and-public-health-preparedness/article/mass-casualty-triage-an-evaluation-of-the-data-and-development-of-a-proposed-national-guideline/1F46780F3780F6C0DE330B5302C0A33F |doi-access=free |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Osnovna načela == START trijaža zasniva se na pretpostavci da je u masovnim nesrećama potrebno u najkraćem mogućem vremenu procijeniti najveći broj povrijeđenih kako bi se ograničeni medicinski resursi usmjerili prema osobama kojima će hitno liječenje najvjerovatnije spasiti život. Procjena svakog povrijeđenog traje približno 30 do 60 sekundi i provodi se prema unaprijed definisanom algoritmu koji obuhvata procjenu mogućnosti hodanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa. Za razliku od detaljnog kliničkog pregleda, START predstavlja postupak brze početne trijaže. Njegova svrha nije postavljanje dijagnoze niti određivanje konačnog liječenja, već utvrđivanje prioriteta za zbrinjavanje i evakuaciju povrijeđenih. == Trijažne kategorije == U metodi START svaki povrijeđeni razvrstava se u jednu od četiri trijažne kategorije na osnovu procjene disanja, cirkulacije, mentalnog statusa i mogućnosti samostalnog kretanja. Svakoj kategoriji pridružena je standardizirana boja koja označava prioritet zbrinjavanja i olakšava organizaciju liječenja i evakuacije tokom masovnih nesreća.<ref name="Lerner_2008" /> Trijažne kategorije u metodi START su:<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> * '''Crna oznaka''' – '''preminuli ili očekivano preminuli'''. U ovu kategoriju svrstavaju se osobe koje ne dišu ni nakon otvaranja disajnog puta ili čije su povrede nespojive sa životom. * <span style="color:#FF0000">'''Crvena oznaka'''</span> – '''hitni'''. Dodjeljuje se povrijeđenima sa životno ugrožavajućim stanjima koja zahtijevaju neposredno medicinsko zbrinjavanje kako bi se povećala vjerovatnoća preživljavanja. U ovu kategoriju spadaju osobe s poremećajima disanja, cirkulacije ili mentalnog statusa utvrđenim tokom START procjene. * <span style="color:#FFFF00">'''Žuta oznaka'''</span> – '''odgođeni'''. Obuhvata povrijeđene čije stanje zahtijeva medicinsko zbrinjavanje, ali kod kojih kraće odgađanje liječenja neće značajno povećati rizik od smrtnog ishoda ili trajnih posljedica. * <span style="color:#008000">'''Zelena oznaka'''</span> – '''lakše povrijeđeni''' ili '''hodajući povrijeđeni'''. Ova kategorija uključuje osobe koje mogu samostalno hodati i imaju lakše povrede koje ne zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U pravilu se upućuju na unaprijed određeno mjesto gdje čekaju daljnju procjenu i liječenje nakon zbrinjavanja teže povrijeđenih. Radi lakše identifikacije, kategorije se najčešće označavaju [[trijažna oznaka|trijažnim oznakama]] odgovarajuće boje koje se pričvršćuju na povrijeđene ili njihovu odjeću radi njihove brze identifikacije i praćenja. Međutim, u situacijama kada je to moguće, fizičke oznake mogu se zamijeniti razvrstavanjem povrijeđenih u odvojene zone prema dodijeljenoj trijažnoj kategoriji.<ref name="Benson_1996">{{cite journal |last1=Benson |first1=Mark |last2=Koenig |first2=Kristi L. |last3=Schultz |first3=Carl H. |year=1996 |title=Disaster Triage: START, then SAVE - A New Method of Dynamic Triage for Victims of a Catastrophic Earthquake |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=11 |issue=2 |pages=117–124 |doi=10.1017/S1049023X0004276X |pmid=10159733 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/disaster-triage-start-then-savea-new-method-of-dynamic-triage-for-victims-of-a-catastrophic-earthquake/EC54009D37A0BC3D14A9BBFE6B6C42A8 |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Algoritam START trijaže == Algoritam START trijaže zasniva se na brzoj procjeni fiziološkog stanja povrijeđenih s ciljem određivanja prioriteta zbrinjavanja. Procjena svakog povrijeđenog u pravilu traje manje od jedne minute i provodi se prema unaprijed definiranom redoslijedu koraka. Algoritam obuhvata procjenu mogućnosti samostalnog kretanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mogućnosti hodanja === Po dolasku na mjesto [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] [[prvi odgovarač|prvi odgovarači]] najprije pozivaju sve osobe koje mogu samostalno hodati da se premjeste na unaprijed određenu sigurnu lokaciju. Povrijeđeni koji mogu hodati privremeno se razvrstavaju u kategoriju ''lakše povrijeđeni'' (zelena oznaka), nakon čega slijedi procjena nepokretnih osoba.<ref name="Lavelle_2025" /><ref name="Aneskey_Triage">{{cite web |title=Triage |website=Aneskey: Fastest Anesthesia & Intensive Care & Emergency Medicine Insight Engine |date=10. juni 2016 |url=https://aneskey.com/triage-8/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Procjena disanja === Kod nepokretnih povrijeđenih prvo se procjenjuje prisutnost spontanog disanja. Ako osoba ne diše, otvara se disajni put primjenom odgovarajućeg postupka za uspostavljanje njegove prohodnosti. Ukoliko disanje ne započne ni nakon otvaranja disajnog puta, osoba se svrstava u kategoriju ''preminuli ili očekivano preminuli'' (crna oznaka). Ako nakon otvaranja disajnog puta spontano disanje bude uspostavljeno, povrijeđeni se odmah razvrstava u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> Kod osoba koje spontano dišu određuje se respiratorna frekvencija. Respiratorna frekvencija veća od 30 udisaja u minuti predstavlja kriterij za dodjeljivanje crvene oznake. Ako je respiratorna frekvencija 30 ili manje udisaja u minuti, procjena se nastavlja ispitivanjem cirkulacije.<ref name="REMM" /> === Procjena cirkulacije === Procjena cirkulacije obuhvata provjeru prisutnosti [[Srčani ciklus|radijalnog pulsa]] ili procjenu vremena [[Kapilarno punjenje|kapilarnog punjenja]], zavisno od protokola koji primjenjuje nadležna služba. Odsutan radijalni puls ili kapilarno punjenje duže od dvije sekunde ukazuju na poremećaj periferne cirkulacije te predstavljaju kriterij za razvrstavanje u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako je cirkulacija uredna, procjenjuje se mentalni status povrijeđenog.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mentalnog statusa === Mentalni status procjenjuje se provjerom sposobnosti povrijeđenog da razumije i izvrši jednostavne naredbe. Osobe koje nisu u stanju izvršavati jednostavne naredbe razvrstavaju se u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako povrijeđeni izvršava naredbe, ima respiratornu frekvenciju od najviše 30 udisaja u minuti te urednu cirkulaciju, razvrstava se u kategoriju ''odgođeni'' (žuta oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> {| class="wikitable" |+ Algoritam START trijaže ! Korak !! Pitanje !! Postupak |- | 1. | Može li povrijeđeni hodati? | Da → <span style="color:#008000">'''zelena'''</span> |- | | | Ne → procjena disanja |- | 2. | Diše li? | Ne → otvoriti disajni put |- | | | I dalje ne diše → '''crna''' |- | | | Počinje disati → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | 3. | Respiratorna frekvencija >30/min? | Da → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Ne → procjena cirkulacije |- | 4. | Prisutan radijalni puls ili kapilarno punjenje ≤2 s? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → procjena mentalnog statusa |- | 5. | Izvršava jednostavne naredbe? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → <span style="color:#FFFF00">'''žuta'''</span> |} == Liječenje i evakuacija == Nakon završetka primarne trijaže, START klasifikacija služi za određivanje prioriteta liječenja i evakuacije povrijeđenih u odgovarajuće zdravstvene ustanove. U osnovnoj primjeni prednost imaju pacijenti svrstani u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka), zatim slijede ''odgođeni'' (žuta oznaka), dok se na kraju zbrinjavaju ''lakše povrijeđeni'' (zelena oznaka).<ref name="Lerner_2008" /> U složenijim situacijama masovnih nesreća START predstavlja samo početnu fazu trijaže. Nakon početnog razvrstavanja može uslijediti sekundarna trijaža primjenom detaljnijih sistema, kao što je metoda SAVE, kojom se preciznije određuju prioriteti liječenja i raspodjele ograničenih medicinskih resursa.<ref name="Lerner_2008" /><ref name="Benson_1996" /> Važno je naglasiti da START nije namijenjen određivanju načina raspodjele medicinskih resursa niti određivanju prioriteta među povrijeđenima unutar iste trijažne kategorije. Algoritam se zasniva isključivo na procjeni fiziološkog stanja pacijenta, ne uzimajući u obzir broj povrijeđenih niti raspoložive ljudske i materijalne resurse. Zbog toga različite službe mogu primjenjivati različite postupke liječenja i evakuacije nakon završene START trijaže.<ref name="Navin_2010_STARTvsSacco">{{cite journal |last1=Navin |first1=D. Michael |last2=Sacco |first2=William J. |last3=Waddell |first3=Robert |date=2010 |title=Operational Comparison of the Simple Triage and Rapid Treatment Method and the Sacco Triage Method in Mass Casualty Exercises |journal=Journal of Trauma: Injury, Infection, and Critical Care |volume=69 |issue=1 |pages=215–225 |doi=10.1097/TA.0b013e3181d74ea4 |pmid=20622596 |url=https://www.ovid.com/jnls/jtrauma/abstract/10.1097/ta.0b013e3181d74ea4~operational-comparison-of-the-simple-triage-and-rapid?redirectionsource=fulltextview |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Modifikacije metode START == Od razvoja metode START predložene su brojne modifikacije s ciljem poboljšanja tačnosti procjene i prilagođavanja različitim operativnim uslovima. Jedna od prvih izmjena odnosila se na zamjenu procjene [[kapilarno punjenje|kapilarnog punjenja]] provjerom prisutnosti [[Srčani ciklus|radijalnog pulsa]], pri određivanju da li povrijeđeni pripada kategoriji ''hitni''.<ref name="Benson_1996" /> Pojedine službe razvile su i vlastite verzije sistema START. Tako [[Fire Department of New York|Vatrogasna služba Grada New Yorka]] (FDNY) koristi modificirani START koji uvodi dodatnu narandžastu kategoriju ''urgentni'', smještenu između kategorija ''hitni'' (crvena oznaka) i ''odgođeni'' (žuta oznaka). Time se omogućava preciznije određivanje prioriteta kod povrijeđenih čije stanje zahtijeva brzo zbrinjavanje, ali nije neposredno životno ugrožavajuće.<ref name="Nordling_2021">{{cite thesis |last=Nordling |first=Johan |date=2021 |title=Prehospital Triage Systems in Mass Casualty Incidents: Could the Most Commonly Used Systems Be Translated to One? |publisher=Sahlgrenska akademija, Univerzitet u Gotenburgu |location=Gotenburg, Švedska |url=https://gupea.ub.gu.se/bitstreams/2c0ee540-ab3c-4fa5-9690-d1400795fe04/download |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |last1=Bhalla |first1=Mary Colleen |last2=Frey |first2=Jennifer |last3=Rider |first3=Cody |last4=Nord |first4=Michael |last5=Hegerhorst |first5=Mitch |date=2015 |title=Simple Triage Algorithm and Rapid Treatment and Sort, Assess, Lifesaving, Interventions, Treatment and Transportation mass casualty triage methods for sensitivity, specificity, and predictive values |journal=American Journal of Emergency Medicine |volume=33 |issue=11 |pages=1687–1691 |doi=10.1016/j.ajem.2015.08.021 |pmid=26349777 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0735675715006877?via%3Dihub |language=en}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Trijaža]] r9lbtbgp6igny99glihhek6xjvige9e 3913452 3913448 2026-07-23T20:18:43Z Bosancica by MK 173186 Završen članak 3913452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = START trijaža |iznadstil = background-color: #add8e6; color: black; font-weight: bold; padding: 0.3em; |slika = |slikastil = padding-top: 0.5em; |tekst = |captionstyle = font-size: 95%; text-align: center; padding: 0.5em; |zaglavljestil = |oznakastil = background-color: #f0f8ff; width: 40%; |podacistil = |zaglavlje1 = |oznaka1 = Namjena |podaci1 = klasifikacija žrtava tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = |ispodstil = |ispod = }} '''START [[trijaža]]''' ({{en|Simple Triage and Rapid Treatment}}; akronim '''START''') metoda je za brzo razvrstavanje povrijeđenih koja se primjenjuje tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]]. Namijenjena je pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] radi brzog određivanja prioriteta zbrinjavanja na osnovu težine [[povreda]] i vjerovatnoće preživljavanja. Metoda START zasniva se na brzoj procjeni osnovnih fizioloških pokazatelja, uključujući [[disanje]], [[Krvotok|cirkulaciju]] i neurološki status, pri čemu se svakom povrijeđenom dodjeljuje jedna od četiri trijažne kategorije označene standardiziranim bojama. Cilj metode nije postavljanje dijagnoze niti pružanje konačnog liječenja, već omogućavanje efikasnog raspoređivanja medicinske pomoći u situacijama kada broj povrijeđenih premašuje raspoložive resurse. START je razvijen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] početkom 1980-ih i danas predstavlja jedan od najraširenijih sistema trijaže u vanbolničkim uslovima. Njegova jednostavnost i brzina primjene doveli su do razvoja brojnih prilagođenih verzija i srodnih sistema trijaže. == Historijat == Metodu START razvili su 1983. stručnjaci iz [[Bolnica Hoag|bolnice Hoag]] i [[Vatrogasna služba Newport Beach|Vatrogasne službe Newport Beach]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], kao odgovor na potrebu za jednostavnom i standardizovanom metodom trijaže koja se može primijeniti u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]].<ref name="Lavelle_2025">{{cite web |last=Lavelle |first=Ken |date=2025 |title=START triage: A fast, effective method for mass casualty events |website=EMS1 |url=https://www.ems1.com/mass-casualty-incidents-mci/articles/start-method-makes-mci-patient-triage-fast-simple-l3caQhhfU6B73s3L/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Cilj razvoja bio je omogućiti pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] da u vrlo kratkom vremenu procijene stanje velikog broja povrijeđenih i odrede redoslijed njihovog zbrinjavanja.<ref name="REMM">{{cite web |author=Radiation Emergency Medical Management (REMM) |title=START Adult Triage Algorithm |url=https://remm.hhs.gov/startadult.htm |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog jednostavnog algoritma i mogućnosti brze primjene, START je ubrzo postao standardna metoda trijaže u mnogim službama za hitno reagiranje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a kasnije je prihvaćen i prilagođen u brojnim drugim državama.<ref name="REMM" /> Tokom vremena razvijene su različite modifikacije metode, uključujući posebne verzije za djecu i druge specifične situacije.<ref name="Lerner_2008">{{cite journal |last1=Lerner |first1=E. Brooke |last2=Schwartz |first2=Richard B. |last3=Coule |first3=Phillip L. |last4=Weinstein |first4=Eric S. |last5=Cone |first5=David C. |last6=Hunt |first6=Richard C. |last7=Sasser |first7=Scott M. |last8=Liu |first8=J. Marc |last9=Nudell |first9=Nikiah G. |last10=Wedmore |first10=Ian S. |last11=Hammond |first11=Jeffrey |last12=Bulger |first12=Eileen M. |last13=Salomone |first13=Jeffrey P. |last14=Sanddal |first14=Teri L. |last15=Lord |first15=Graydon C. |last16=Markenson |first16=David |last17=O'Connor |first17=Robert E. |date=2008 |title=Mass Casualty Triage: An Evaluation of the Data and Development of a Proposed National Guideline |journal=Disaster Medicine and Public Health Preparedness |volume=2 |issue=S1 |pages=S25–S34 |doi=10.1097/DMP.0b013e318182194e |pmid=18769263 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/disaster-medicine-and-public-health-preparedness/article/mass-casualty-triage-an-evaluation-of-the-data-and-development-of-a-proposed-national-guideline/1F46780F3780F6C0DE330B5302C0A33F |doi-access=free |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Osnovna načela == START trijaža zasniva se na pretpostavci da je u masovnim nesrećama potrebno u najkraćem mogućem vremenu procijeniti najveći broj povrijeđenih kako bi se ograničeni medicinski resursi usmjerili prema osobama kojima će hitno liječenje najvjerovatnije spasiti život. Procjena svakog povrijeđenog traje približno 30 do 60 sekundi i provodi se prema unaprijed definisanom algoritmu koji obuhvata procjenu mogućnosti hodanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa. Za razliku od detaljnog kliničkog pregleda, START predstavlja postupak brze početne trijaže. Njegova svrha nije postavljanje dijagnoze niti određivanje konačnog liječenja, već utvrđivanje prioriteta za zbrinjavanje i evakuaciju povrijeđenih. == Trijažne kategorije == U metodi START svaki povrijeđeni razvrstava se u jednu od četiri trijažne kategorije na osnovu procjene disanja, cirkulacije, mentalnog statusa i mogućnosti samostalnog kretanja. Svakoj kategoriji pridružena je standardizirana boja koja označava prioritet zbrinjavanja i olakšava organizaciju liječenja i evakuacije tokom masovnih nesreća.<ref name="Lerner_2008" /> Trijažne kategorije u metodi START su:<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> * '''Crna oznaka''' – '''preminuli ili očekivano preminuli'''. U ovu kategoriju svrstavaju se osobe koje ne dišu ni nakon otvaranja disajnog puta ili čije su povrede nespojive sa životom. * <span style="color:#FF0000">'''Crvena oznaka'''</span> – '''hitni'''. Dodjeljuje se povrijeđenima sa životno ugrožavajućim stanjima koja zahtijevaju neposredno medicinsko zbrinjavanje kako bi se povećala vjerovatnoća preživljavanja. U ovu kategoriju spadaju osobe s poremećajima disanja, cirkulacije ili mentalnog statusa utvrđenim tokom START procjene. * <span style="color:#FFFF00">'''Žuta oznaka'''</span> – '''odgođeni'''. Obuhvata povrijeđene čije stanje zahtijeva medicinsko zbrinjavanje, ali kod kojih kraće odgađanje liječenja neće značajno povećati rizik od smrtnog ishoda ili trajnih posljedica. * <span style="color:#008000">'''Zelena oznaka'''</span> – '''lakše povrijeđeni''' ili '''hodajući povrijeđeni'''. Ova kategorija uključuje osobe koje mogu samostalno hodati i imaju lakše povrede koje ne zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U pravilu se upućuju na unaprijed određeno mjesto gdje čekaju daljnju procjenu i liječenje nakon zbrinjavanja teže povrijeđenih. Radi lakše identifikacije, kategorije se najčešće označavaju [[trijažna oznaka|trijažnim oznakama]] odgovarajuće boje koje se pričvršćuju na povrijeđene ili njihovu odjeću radi njihove brze identifikacije i praćenja. Međutim, u situacijama kada je to moguće, fizičke oznake mogu se zamijeniti razvrstavanjem povrijeđenih u odvojene zone prema dodijeljenoj trijažnoj kategoriji.<ref name="Benson_1996">{{cite journal |last1=Benson |first1=Mark |last2=Koenig |first2=Kristi L. |last3=Schultz |first3=Carl H. |year=1996 |title=Disaster Triage: START, then SAVE - A New Method of Dynamic Triage for Victims of a Catastrophic Earthquake |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=11 |issue=2 |pages=117–124 |doi=10.1017/S1049023X0004276X |pmid=10159733 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/disaster-triage-start-then-savea-new-method-of-dynamic-triage-for-victims-of-a-catastrophic-earthquake/EC54009D37A0BC3D14A9BBFE6B6C42A8 |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Algoritam START trijaže == Algoritam START trijaže zasniva se na brzoj procjeni fiziološkog stanja povrijeđenih s ciljem određivanja prioriteta zbrinjavanja. Procjena svakog povrijeđenog u pravilu traje manje od jedne minute i provodi se prema unaprijed definiranom redoslijedu koraka. Algoritam obuhvata procjenu mogućnosti samostalnog kretanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mogućnosti hodanja === Po dolasku na mjesto [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] [[prvi odgovarač|prvi odgovarači]] najprije pozivaju sve osobe koje mogu samostalno hodati da se premjeste na unaprijed određenu sigurnu lokaciju. Povrijeđeni koji mogu hodati privremeno se razvrstavaju u kategoriju ''lakše povrijeđeni'' (zelena oznaka), nakon čega slijedi procjena nepokretnih osoba.<ref name="Lavelle_2025" /><ref name="Aneskey_Triage">{{cite web |title=Triage |website=Aneskey: Fastest Anesthesia & Intensive Care & Emergency Medicine Insight Engine |date=10. juni 2016 |url=https://aneskey.com/triage-8/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Procjena disanja === Kod nepokretnih povrijeđenih prvo se procjenjuje prisutnost spontanog disanja. Ako osoba ne diše, otvara se disajni put primjenom odgovarajućeg postupka za uspostavljanje njegove prohodnosti. Ukoliko disanje ne započne ni nakon otvaranja disajnog puta, osoba se svrstava u kategoriju ''preminuli ili očekivano preminuli'' (crna oznaka). Ako nakon otvaranja disajnog puta spontano disanje bude uspostavljeno, povrijeđeni se odmah razvrstava u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> Kod osoba koje spontano dišu određuje se respiratorna frekvencija. Respiratorna frekvencija veća od 30 udisaja u minuti predstavlja kriterij za dodjeljivanje crvene oznake. Ako je respiratorna frekvencija 30 ili manje udisaja u minuti, procjena se nastavlja ispitivanjem cirkulacije.<ref name="REMM" /> === Procjena cirkulacije === Procjena cirkulacije obuhvata provjeru prisutnosti [[Srčani ciklus|radijalnog pulsa]] ili procjenu vremena [[Kapilarno punjenje|kapilarnog punjenja]], zavisno od protokola koji primjenjuje nadležna služba. Odsutan radijalni puls ili kapilarno punjenje duže od dvije sekunde ukazuju na poremećaj periferne cirkulacije te predstavljaju kriterij za razvrstavanje u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako je cirkulacija uredna, procjenjuje se mentalni status povrijeđenog.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mentalnog statusa === Mentalni status procjenjuje se provjerom sposobnosti povrijeđenog da razumije i izvrši jednostavne naredbe. Osobe koje nisu u stanju izvršavati jednostavne naredbe razvrstavaju se u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako povrijeđeni izvršava naredbe, ima respiratornu frekvenciju od najviše 30 udisaja u minuti te urednu cirkulaciju, razvrstava se u kategoriju ''odgođeni'' (žuta oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> {| class="wikitable" |+ Algoritam START trijaže ! Korak !! Pitanje !! Postupak |- | 1. | Može li povrijeđeni hodati? | Da → <span style="color:#008000">'''zelena'''</span> |- | | | Ne → procjena disanja |- | 2. | Diše li? | Ne → otvoriti disajni put |- | | | I dalje ne diše → '''crna''' |- | | | Počinje disati → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | 3. | Respiratorna frekvencija >30/min? | Da → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Ne → procjena cirkulacije |- | 4. | Prisutan radijalni puls ili kapilarno punjenje ≤2 s? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → procjena mentalnog statusa |- | 5. | Izvršava jednostavne naredbe? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → <span style="color:#FFFF00">'''žuta'''</span> |} == Liječenje i evakuacija == Nakon završetka primarne trijaže, START klasifikacija služi za određivanje prioriteta liječenja i evakuacije povrijeđenih u odgovarajuće zdravstvene ustanove. U osnovnoj primjeni prednost imaju pacijenti svrstani u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka), zatim slijede ''odgođeni'' (žuta oznaka), dok se na kraju zbrinjavaju ''lakše povrijeđeni'' (zelena oznaka).<ref name="Lerner_2008" /> U složenijim situacijama masovnih nesreća START predstavlja samo početnu fazu trijaže. Nakon početnog razvrstavanja može uslijediti sekundarna trijaža primjenom detaljnijih sistema, kao što je metoda SAVE, kojom se preciznije određuju prioriteti liječenja i raspodjele ograničenih medicinskih resursa.<ref name="Lerner_2008" /><ref name="Benson_1996" /> Važno je naglasiti da START nije namijenjen određivanju načina raspodjele medicinskih resursa niti određivanju prioriteta među povrijeđenima unutar iste trijažne kategorije. Algoritam se zasniva isključivo na procjeni fiziološkog stanja pacijenta, ne uzimajući u obzir broj povrijeđenih niti raspoložive ljudske i materijalne resurse. Zbog toga različite službe mogu primjenjivati različite postupke liječenja i evakuacije nakon završene START trijaže.<ref name="Navin_2010_STARTvsSacco">{{cite journal |last1=Navin |first1=D. Michael |last2=Sacco |first2=William J. |last3=Waddell |first3=Robert |date=2010 |title=Operational Comparison of the Simple Triage and Rapid Treatment Method and the Sacco Triage Method in Mass Casualty Exercises |journal=Journal of Trauma: Injury, Infection, and Critical Care |volume=69 |issue=1 |pages=215–225 |doi=10.1097/TA.0b013e3181d74ea4 |pmid=20622596 |url=https://www.ovid.com/jnls/jtrauma/abstract/10.1097/ta.0b013e3181d74ea4~operational-comparison-of-the-simple-triage-and-rapid?redirectionsource=fulltextview |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Modifikacije metode START == Od razvoja metode START predložene su brojne modifikacije s ciljem poboljšanja tačnosti procjene i prilagođavanja različitim operativnim uslovima. Jedna od prvih izmjena odnosila se na zamjenu procjene [[kapilarno punjenje|kapilarnog punjenja]] provjerom prisutnosti [[Srčani ciklus|radijalnog pulsa]], pri određivanju da li povrijeđeni pripada kategoriji ''hitni''.<ref name="Benson_1996" /> Pojedine službe razvile su i vlastite verzije sistema START. Tako [[Fire Department of New York|Vatrogasna služba Grada New Yorka]] (FDNY) koristi modificirani START koji uvodi dodatnu narandžastu kategoriju ''urgentni'', smještenu između kategorija ''hitni'' (crvena oznaka) i ''odgođeni'' (žuta oznaka). Time se omogućava preciznije određivanje prioriteta kod povrijeđenih čije stanje zahtijeva brzo zbrinjavanje, ali nije neposredno životno ugrožavajuće.<ref name="Nordling_2021">{{cite thesis |last=Nordling |first=Johan |date=2021 |title=Prehospital Triage Systems in Mass Casualty Incidents: Could the Most Commonly Used Systems Be Translated to One? |publisher=Sahlgrenska akademija, Univerzitet u Gotenburgu |location=Gotenburg, Švedska |url=https://gupea.ub.gu.se/bitstreams/2c0ee540-ab3c-4fa5-9690-d1400795fe04/download |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Prilagođavanje za pedijatrijske pacijente === {{Glavni|JumpSTART trijaža}} Metoda START prvobitno je razvijena za procjenu odraslih osoba, zbog čega je kasnije prilagođena za primjenu kod djece razvojem sistema [[JumpSTART trijaža|JumpSTART]]. Ova metoda zadržava osnovna načela START algoritma, ali uvodi izmjene koje uzimaju u obzir fiziološke razlike između djece i odraslih. Najvažnije razlike odnose se na procjenu respiratorne frekvencije i postupanje kod djece bez spontanog disanja. Za razliku od START-a, kod djeteta koje ne diše, ali ima prisutan puls, nakon otvaranja disajnog puta primjenjuje se pet udaha. Ako nakon toga uspostavi spontano disanje, razvrstava se u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka), dok se u suprotnom svrstava u kategoriju ''preminuli ili očekivano preminuli'' (crna oznaka). JumpSTART također koristi drugačije granične vrijednosti respiratorne frekvencije, prilagođene dječijoj fiziologiji, te se u pravilu primjenjuje kod djece mlađe od osam godina.<ref name="Lerner_2008" /> == Srodni sistemi trijaže == Pored START-a razvijeni su i drugi sistemi za trijažu u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]] koji se zasnivaju na sličnim principima brzog razvrstavanja povrijeđenih. Među najpoznatijima su Triage Sieve, Pediatric Triage Tape, CareFlite trijaža te pedijatrijska metoda [[JumpSTART trijaža|JumpSTART]].<ref name="Lerner_2008" /> Većina ovih sistema koristi četiri ili pet trijažnih kategorija označenih standardiziranim bojama (crvena, žuta, zelena i crna), pri čemu se razlikuju uglavnom u kriterijima procjene i načinu određivanja prioriteta zbrinjavanja. == Također pogledajte == * [[Glazgovska skala kome]] * [[James Elam (ljekar)|James Elam]] * [[JumpSTART trijaža]] * [[Trijaža]] * [[Trijažna oznaka]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |last1=Bhalla |first1=Mary Colleen |last2=Frey |first2=Jennifer |last3=Rider |first3=Cody |last4=Nord |first4=Michael |last5=Hegerhorst |first5=Mitch |date=2015 |title=Simple Triage Algorithm and Rapid Treatment and Sort, Assess, Lifesaving, Interventions, Treatment and Transportation mass casualty triage methods for sensitivity, specificity, and predictive values |journal=American Journal of Emergency Medicine |volume=33 |issue=11 |pages=1687–1691 |doi=10.1016/j.ajem.2015.08.021 |pmid=26349777 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0735675715006877?via%3Dihub |language=en}} == Vanjski linkovi == * [https://remm.hhs.gov/startadult.htm Algoritam START trijaže za odrasle] – Upravljanje medicinskim hitnim slučajevima u slučaju radijacije (Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga Sjedinjenih Američkih Država) {{en simbol}} * [https://chemm.hhs.gov/startadult.htm START trijaža za odrasle] – Upravljanje u hitnim slučajevima hemijskih opasnosti (CHEMM) {{en simbol}} * [https://www.fema.gov/ Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA)] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Trijaža]] m1pgg91tv3uu8uct6souy6jq9vidux4 3913465 3913452 2026-07-23T23:29:39Z Bosancica by MK 173186 3913465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = START trijaža |iznadstil = background-color: #add8e6; color: black; font-weight: bold; padding: 0.3em; |slika = |slikastil = padding-top: 0.5em; |tekst = |captionstyle = font-size: 95%; text-align: center; padding: 0.5em; |zaglavljestil = |oznakastil = background-color: #f0f8ff; width: 40%; |podacistil = |zaglavlje1 = |oznaka1 = Namjena |podaci1 = klasifikacija žrtava tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = |ispodstil = |ispod = }} '''START [[trijaža]]''' ({{en|Simple Triage and Rapid Treatment}}; akronim '''START''') metoda je za brzo razvrstavanje povrijeđenih koja se primjenjuje tokom [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]]. Namijenjena je pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] radi brzog određivanja prioriteta zbrinjavanja na osnovu težine [[povreda]] i vjerovatnoće preživljavanja. Metoda START zasniva se na brzoj procjeni osnovnih fizioloških pokazatelja, uključujući [[disanje]], [[Krvotok|cirkulaciju]] i neurološki status, pri čemu se svakom povrijeđenom dodjeljuje jedna od četiri trijažne kategorije označene standardiziranim bojama. Cilj metode nije postavljanje dijagnoze niti pružanje konačnog liječenja, već omogućavanje efikasnog raspoređivanja medicinske pomoći u situacijama kada broj povrijeđenih premašuje raspoložive resurse. START je razvijen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] početkom 1980-ih i danas predstavlja jedan od najraširenijih sistema trijaže u vanbolničkim uslovima. Njegova jednostavnost i brzina primjene doveli su do razvoja brojnih prilagođenih verzija i srodnih sistema trijaže. == Historijat == Metodu START razvili su 1983. stručnjaci iz [[Hoag (zdravstvena mreža)|bolnice Hoag]] i [[Vatrogasna služba Newport Beach|Vatrogasne službe Newport Beach]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], kao odgovor na potrebu za jednostavnom i standardizovanom metodom trijaže koja se može primijeniti u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]].<ref name="Lavelle_2025">{{cite web |last=Lavelle |first=Ken |date=2025 |title=START triage: A fast, effective method for mass casualty events |website=EMS1 |url=https://www.ems1.com/mass-casualty-incidents-mci/articles/start-method-makes-mci-patient-triage-fast-simple-l3caQhhfU6B73s3L/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Cilj razvoja bio je omogućiti pripadnicima hitnih medicinskih službi, [[Vatrogastvo|vatrogascima]] i drugim osobama koje [[prvi odgovarač|prve dolaze na lice mjesta događaja]] da u vrlo kratkom vremenu procijene stanje velikog broja povrijeđenih i odrede redoslijed njihovog zbrinjavanja.<ref name="REMM">{{cite web |author=Radiation Emergency Medical Management (REMM) |title=START Adult Triage Algorithm |url=https://remm.hhs.gov/startadult.htm |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> Zbog jednostavnog algoritma i mogućnosti brze primjene, START je ubrzo postao standardna metoda trijaže u mnogim službama za hitno reagiranje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a kasnije je prihvaćen i prilagođen u brojnim drugim državama.<ref name="REMM" /> Tokom vremena razvijene su različite modifikacije metode, uključujući posebne verzije za djecu i druge specifične situacije.<ref name="Lerner_2008">{{cite journal |last1=Lerner |first1=E. Brooke |last2=Schwartz |first2=Richard B. |last3=Coule |first3=Phillip L. |last4=Weinstein |first4=Eric S. |last5=Cone |first5=David C. |last6=Hunt |first6=Richard C. |last7=Sasser |first7=Scott M. |last8=Liu |first8=J. Marc |last9=Nudell |first9=Nikiah G. |last10=Wedmore |first10=Ian S. |last11=Hammond |first11=Jeffrey |last12=Bulger |first12=Eileen M. |last13=Salomone |first13=Jeffrey P. |last14=Sanddal |first14=Teri L. |last15=Lord |first15=Graydon C. |last16=Markenson |first16=David |last17=O'Connor |first17=Robert E. |date=2008 |title=Mass Casualty Triage: An Evaluation of the Data and Development of a Proposed National Guideline |journal=Disaster Medicine and Public Health Preparedness |volume=2 |issue=S1 |pages=S25–S34 |doi=10.1097/DMP.0b013e318182194e |pmid=18769263 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/disaster-medicine-and-public-health-preparedness/article/mass-casualty-triage-an-evaluation-of-the-data-and-development-of-a-proposed-national-guideline/1F46780F3780F6C0DE330B5302C0A33F |doi-access=free |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Osnovna načela == START trijaža zasniva se na pretpostavci da je u masovnim nesrećama potrebno u najkraćem mogućem vremenu procijeniti najveći broj povrijeđenih kako bi se ograničeni medicinski resursi usmjerili prema osobama kojima će hitno liječenje najvjerovatnije spasiti život. Procjena svakog povrijeđenog traje približno 30 do 60 sekundi i provodi se prema unaprijed definisanom algoritmu koji obuhvata procjenu mogućnosti hodanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa. Za razliku od detaljnog kliničkog pregleda, START predstavlja postupak brze početne trijaže. Njegova svrha nije postavljanje dijagnoze niti određivanje konačnog liječenja, već utvrđivanje prioriteta za zbrinjavanje i evakuaciju povrijeđenih. == Trijažne kategorije == U metodi START svaki povrijeđeni razvrstava se u jednu od četiri trijažne kategorije na osnovu procjene disanja, cirkulacije, mentalnog statusa i mogućnosti samostalnog kretanja. Svakoj kategoriji pridružena je standardizirana boja koja označava prioritet zbrinjavanja i olakšava organizaciju liječenja i evakuacije tokom masovnih nesreća.<ref name="Lerner_2008" /> Trijažne kategorije u metodi START su:<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> * '''Crna oznaka''' – '''preminuli ili očekivano preminuli'''. U ovu kategoriju svrstavaju se osobe koje ne dišu ni nakon otvaranja disajnog puta ili čije su povrede nespojive sa životom. * <span style="color:#FF0000">'''Crvena oznaka'''</span> – '''hitni'''. Dodjeljuje se povrijeđenima sa životno ugrožavajućim stanjima koja zahtijevaju neposredno medicinsko zbrinjavanje kako bi se povećala vjerovatnoća preživljavanja. U ovu kategoriju spadaju osobe s poremećajima disanja, cirkulacije ili mentalnog statusa utvrđenim tokom START procjene. * <span style="color:#FFFF00">'''Žuta oznaka'''</span> – '''odgođeni'''. Obuhvata povrijeđene čije stanje zahtijeva medicinsko zbrinjavanje, ali kod kojih kraće odgađanje liječenja neće značajno povećati rizik od smrtnog ishoda ili trajnih posljedica. * <span style="color:#008000">'''Zelena oznaka'''</span> – '''lakše povrijeđeni''' ili '''hodajući povrijeđeni'''. Ova kategorija uključuje osobe koje mogu samostalno hodati i imaju lakše povrede koje ne zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U pravilu se upućuju na unaprijed određeno mjesto gdje čekaju daljnju procjenu i liječenje nakon zbrinjavanja teže povrijeđenih. Radi lakše identifikacije, kategorije se najčešće označavaju [[trijažna oznaka|trijažnim oznakama]] odgovarajuće boje koje se pričvršćuju na povrijeđene ili njihovu odjeću radi njihove brze identifikacije i praćenja. Međutim, u situacijama kada je to moguće, fizičke oznake mogu se zamijeniti razvrstavanjem povrijeđenih u odvojene zone prema dodijeljenoj trijažnoj kategoriji.<ref name="Benson_1996">{{cite journal |last1=Benson |first1=Mark |last2=Koenig |first2=Kristi L. |last3=Schultz |first3=Carl H. |year=1996 |title=Disaster Triage: START, then SAVE - A New Method of Dynamic Triage for Victims of a Catastrophic Earthquake |journal=Prehospital and Disaster Medicine |volume=11 |issue=2 |pages=117–124 |doi=10.1017/S1049023X0004276X |pmid=10159733 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/prehospital-and-disaster-medicine/article/abs/disaster-triage-start-then-savea-new-method-of-dynamic-triage-for-victims-of-a-catastrophic-earthquake/EC54009D37A0BC3D14A9BBFE6B6C42A8 |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Algoritam START trijaže == Algoritam START trijaže zasniva se na brzoj procjeni fiziološkog stanja povrijeđenih s ciljem određivanja prioriteta zbrinjavanja. Procjena svakog povrijeđenog u pravilu traje manje od jedne minute i provodi se prema unaprijed definiranom redoslijedu koraka. Algoritam obuhvata procjenu mogućnosti samostalnog kretanja, disanja, cirkulacije i mentalnog statusa.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mogućnosti hodanja === Po dolasku na mjesto [[Incident s velikim brojem stradalih|incidenta s velikim brojem stradalih]] [[prvi odgovarač|prvi odgovarači]] najprije pozivaju sve osobe koje mogu samostalno hodati da se premjeste na unaprijed određenu sigurnu lokaciju. Povrijeđeni koji mogu hodati privremeno se razvrstavaju u kategoriju ''lakše povrijeđeni'' (zelena oznaka), nakon čega slijedi procjena nepokretnih osoba.<ref name="Lavelle_2025" /><ref name="Aneskey_Triage">{{cite web |title=Triage |website=Aneskey: Fastest Anesthesia & Intensive Care & Emergency Medicine Insight Engine |date=10. juni 2016 |url=https://aneskey.com/triage-8/ |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Procjena disanja === Kod nepokretnih povrijeđenih prvo se procjenjuje prisutnost spontanog disanja. Ako osoba ne diše, otvara se disajni put primjenom odgovarajućeg postupka za uspostavljanje njegove prohodnosti. Ukoliko disanje ne započne ni nakon otvaranja disajnog puta, osoba se svrstava u kategoriju ''preminuli ili očekivano preminuli'' (crna oznaka). Ako nakon otvaranja disajnog puta spontano disanje bude uspostavljeno, povrijeđeni se odmah razvrstava u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> Kod osoba koje spontano dišu određuje se respiratorna frekvencija. Respiratorna frekvencija veća od 30 udisaja u minuti predstavlja kriterij za dodjeljivanje crvene oznake. Ako je respiratorna frekvencija 30 ili manje udisaja u minuti, procjena se nastavlja ispitivanjem cirkulacije.<ref name="REMM" /> === Procjena cirkulacije === Procjena cirkulacije obuhvata provjeru prisutnosti [[Srčani ciklus|radijalnog pulsa]] ili procjenu vremena [[Kapilarno punjenje|kapilarnog punjenja]], zavisno od protokola koji primjenjuje nadležna služba. Odsutan radijalni puls ili kapilarno punjenje duže od dvije sekunde ukazuju na poremećaj periferne cirkulacije te predstavljaju kriterij za razvrstavanje u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako je cirkulacija uredna, procjenjuje se mentalni status povrijeđenog.<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> === Procjena mentalnog statusa === Mentalni status procjenjuje se provjerom sposobnosti povrijeđenog da razumije i izvrši jednostavne naredbe. Osobe koje nisu u stanju izvršavati jednostavne naredbe razvrstavaju se u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka). Ako povrijeđeni izvršava naredbe, ima respiratornu frekvenciju od najviše 30 udisaja u minuti te urednu cirkulaciju, razvrstava se u kategoriju ''odgođeni'' (žuta oznaka).<ref name="REMM" /><ref name="Lerner_2008" /> {| class="wikitable" |+ Algoritam START trijaže ! Korak !! Pitanje !! Postupak |- | 1. | Može li povrijeđeni hodati? | Da → <span style="color:#008000">'''zelena'''</span> |- | | | Ne → procjena disanja |- | 2. | Diše li? | Ne → otvoriti disajni put |- | | | I dalje ne diše → '''crna''' |- | | | Počinje disati → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | 3. | Respiratorna frekvencija >30/min? | Da → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Ne → procjena cirkulacije |- | 4. | Prisutan radijalni puls ili kapilarno punjenje ≤2 s? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → procjena mentalnog statusa |- | 5. | Izvršava jednostavne naredbe? | Ne → <span style="color:#FF0000">'''crvena'''</span> |- | | | Da → <span style="color:#FFFF00">'''žuta'''</span> |} == Liječenje i evakuacija == Nakon završetka primarne trijaže, START klasifikacija služi za određivanje prioriteta liječenja i evakuacije povrijeđenih u odgovarajuće zdravstvene ustanove. U osnovnoj primjeni prednost imaju pacijenti svrstani u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka), zatim slijede ''odgođeni'' (žuta oznaka), dok se na kraju zbrinjavaju ''lakše povrijeđeni'' (zelena oznaka).<ref name="Lerner_2008" /> U složenijim situacijama masovnih nesreća START predstavlja samo početnu fazu trijaže. Nakon početnog razvrstavanja može uslijediti sekundarna trijaža primjenom detaljnijih sistema, kao što je metoda SAVE, kojom se preciznije određuju prioriteti liječenja i raspodjele ograničenih medicinskih resursa.<ref name="Lerner_2008" /><ref name="Benson_1996" /> Važno je naglasiti da START nije namijenjen određivanju načina raspodjele medicinskih resursa niti određivanju prioriteta među povrijeđenima unutar iste trijažne kategorije. Algoritam se zasniva isključivo na procjeni fiziološkog stanja pacijenta, ne uzimajući u obzir broj povrijeđenih niti raspoložive ljudske i materijalne resurse. Zbog toga različite službe mogu primjenjivati različite postupke liječenja i evakuacije nakon završene START trijaže.<ref name="Navin_2010_STARTvsSacco">{{cite journal |last1=Navin |first1=D. Michael |last2=Sacco |first2=William J. |last3=Waddell |first3=Robert |date=2010 |title=Operational Comparison of the Simple Triage and Rapid Treatment Method and the Sacco Triage Method in Mass Casualty Exercises |journal=Journal of Trauma: Injury, Infection, and Critical Care |volume=69 |issue=1 |pages=215–225 |doi=10.1097/TA.0b013e3181d74ea4 |pmid=20622596 |url=https://www.ovid.com/jnls/jtrauma/abstract/10.1097/ta.0b013e3181d74ea4~operational-comparison-of-the-simple-triage-and-rapid?redirectionsource=fulltextview |url-access=subscription |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Modifikacije metode START == Od razvoja metode START predložene su brojne modifikacije s ciljem poboljšanja tačnosti procjene i prilagođavanja različitim operativnim uslovima. Jedna od prvih izmjena odnosila se na zamjenu procjene [[kapilarno punjenje|kapilarnog punjenja]] provjerom prisutnosti [[Srčani ciklus|radijalnog pulsa]], pri određivanju da li povrijeđeni pripada kategoriji ''hitni''.<ref name="Benson_1996" /> Pojedine službe razvile su i vlastite verzije sistema START. Tako [[Fire Department of New York|Vatrogasna služba Grada New Yorka]] (FDNY) koristi modificirani START koji uvodi dodatnu narandžastu kategoriju ''urgentni'', smještenu između kategorija ''hitni'' (crvena oznaka) i ''odgođeni'' (žuta oznaka). Time se omogućava preciznije određivanje prioriteta kod povrijeđenih čije stanje zahtijeva brzo zbrinjavanje, ali nije neposredno životno ugrožavajuće.<ref name="Nordling_2021">{{cite thesis |last=Nordling |first=Johan |date=2021 |title=Prehospital Triage Systems in Mass Casualty Incidents: Could the Most Commonly Used Systems Be Translated to One? |publisher=Sahlgrenska akademija, Univerzitet u Gotenburgu |location=Gotenburg, Švedska |url=https://gupea.ub.gu.se/bitstreams/2c0ee540-ab3c-4fa5-9690-d1400795fe04/download |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref> === Prilagođavanje za pedijatrijske pacijente === {{Glavni|JumpSTART trijaža}} Metoda START prvobitno je razvijena za procjenu odraslih osoba, zbog čega je kasnije prilagođena za primjenu kod djece razvojem sistema [[JumpSTART trijaža|JumpSTART]]. Ova metoda zadržava osnovna načela START algoritma, ali uvodi izmjene koje uzimaju u obzir fiziološke razlike između djece i odraslih. Najvažnije razlike odnose se na procjenu respiratorne frekvencije i postupanje kod djece bez spontanog disanja. Za razliku od START-a, kod djeteta koje ne diše, ali ima prisutan puls, nakon otvaranja disajnog puta primjenjuje se pet udaha. Ako nakon toga uspostavi spontano disanje, razvrstava se u kategoriju ''hitni'' (crvena oznaka), dok se u suprotnom svrstava u kategoriju ''preminuli ili očekivano preminuli'' (crna oznaka). JumpSTART također koristi drugačije granične vrijednosti respiratorne frekvencije, prilagođene dječijoj fiziologiji, te se u pravilu primjenjuje kod djece mlađe od osam godina.<ref name="Lerner_2008" /> == Srodni sistemi trijaže == Pored START-a razvijeni su i drugi sistemi za trijažu u [[Incident s velikim brojem stradalih|incidentima s velikim brojem stradalih]] koji se zasnivaju na sličnim principima brzog razvrstavanja povrijeđenih. Među najpoznatijima su Triage Sieve, Pediatric Triage Tape, CareFlite trijaža te pedijatrijska metoda [[JumpSTART trijaža|JumpSTART]].<ref name="Lerner_2008" /> Većina ovih sistema koristi četiri ili pet trijažnih kategorija označenih standardiziranim bojama (crvena, žuta, zelena i crna), pri čemu se razlikuju uglavnom u kriterijima procjene i načinu određivanja prioriteta zbrinjavanja. == Također pogledajte == * [[Glazgovska skala kome]] * [[James Elam (ljekar)|James Elam]] * [[JumpSTART trijaža]] * [[Trijaža]] * [[Trijažna oznaka]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |last1=Bhalla |first1=Mary Colleen |last2=Frey |first2=Jennifer |last3=Rider |first3=Cody |last4=Nord |first4=Michael |last5=Hegerhorst |first5=Mitch |date=2015 |title=Simple Triage Algorithm and Rapid Treatment and Sort, Assess, Lifesaving, Interventions, Treatment and Transportation mass casualty triage methods for sensitivity, specificity, and predictive values |journal=American Journal of Emergency Medicine |volume=33 |issue=11 |pages=1687–1691 |doi=10.1016/j.ajem.2015.08.021 |pmid=26349777 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0735675715006877?via%3Dihub |language=en}} == Vanjski linkovi == * [https://remm.hhs.gov/startadult.htm Algoritam START trijaže za odrasle] – Upravljanje medicinskim hitnim slučajevima u slučaju radijacije (Ministarstvo zdravstva i socijalnih usluga Sjedinjenih Američkih Država) {{en simbol}} * [https://chemm.hhs.gov/startadult.htm START trijaža za odrasle] – Upravljanje u hitnim slučajevima hemijskih opasnosti (CHEMM) {{en simbol}} * [https://www.fema.gov/ Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA)] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Trijaža]] 4v958t4gunn6wvhdptf9f63vfu78bdc Wikipedia:Igralište/Genetička heterogenost 4 536157 3913424 2026-07-23T14:47:27Z Wild-Wikiped 183928 Nova stranica: [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetska heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowic... 3913424 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetska heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pitisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak.<ref name="ReferenceA"/> Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> It has been instrumental in identifying subtypes of tumor-infiltrating immune cells and in tracking lineage relationships during [[metastasis]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovko sekvenciranje|[[Sangerovkog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekat ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]].<ref name=":1"/> Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |article-number=e10186 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref>{{AI-retrieved source|date=March 2026|checked=no}} Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] acqaca4e4t02lphotprpit1ncximpzz 3913425 3913424 2026-07-23T14:48:31Z Wild-Wikiped 183928 3913425 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pitisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak.<ref name="ReferenceA"/> Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> It has been instrumental in identifying subtypes of tumor-infiltrating immune cells and in tracking lineage relationships during [[metastasis]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovko sekvenciranje|[[Sangerovkog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekat ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]].<ref name=":1"/> Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |article-number=e10186 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref>{{AI-retrieved source|date=March 2026|checked=no}} Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] aofo15j9iff5agfdhj1tbddvqf5hous 3913426 3913425 2026-07-23T14:52:08Z Wild-Wikiped 183928 /* 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija */ 3913426 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pitisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak.<ref name="ReferenceA"/> Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovko sekvenciranje|[[Sangerovkog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekat ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]].<ref name=":1"/> Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |article-number=e10186 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref>{{AI-retrieved source|date=March 2026|checked=no}} Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] 9ctatkmcn9pr3bhmo87xmhrfsz3nhpx 3913427 3913426 2026-07-23T14:54:40Z Wild-Wikiped 183928 /* Opstanak i otpornost ekosistema */ 3913427 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pitisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak.<ref name="ReferenceA"/> Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovko sekvenciranje|[[Sangerovkog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekat ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]]. Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref> Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] f1oq2s599vyqcxx4n95atwuaej42jse 3913430 3913427 2026-07-23T15:10:50Z Wild-Wikiped 183928 /* Evolucijski uticaj */ 3913430 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pritisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak. Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovko sekvenciranje|[[Sangerovkog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekat ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]]. Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref> Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] etehm4edtpo97tehg64yi0mdyz0n5ol 3913431 3913430 2026-07-23T15:13:09Z Wild-Wikiped 183928 /* Molekularna i genomska era */ 3913431 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pritisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak. Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovsko sekvenciranje|Sangerovskog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekat ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]]. Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref> Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] 1v58xmzm4i37q3pfw4d6vbbiknpt9q9 3913432 3913431 2026-07-23T15:15:15Z Wild-Wikiped 183928 /* Molekularna i genomska era */ 3913432 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|frameless|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pritisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak. Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovsko sekvenciranje|Sangerovskog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekt ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]]. Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref> Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] n12lg7zthzpjfdnadiz0otpxm7apomr 3913433 3913432 2026-07-23T15:21:58Z Wild-Wikiped 183928 3913433 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|thumb|Razlika između [[alelna heterogenost|alelne]] i [[lokusna heterogenost|lokusne heterogenosti]]|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pritisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak. Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovsko sekvenciranje|Sangerovskog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekt ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]]. Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref> Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] r3og34q2zscfz4cj38odh2f7lzefaye 3913523 3913433 2026-07-24T11:18:34Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Genetička heterogenost]] na [[Wikipedia:Igralište/Genetička heterogenost]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija 3913433 wikitext text/x-wiki [[File:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|border|right|thumb|Razlika između [[alelna heterogenost|alelne]] i [[lokusna heterogenost|lokusne heterogenosti]]|400x400px]] '''Genetička heterogenost''' odnosi se na različite genetičke uzroke iste bolesti i može se klasificirati u tri tipa: [[alel]]na heterogenost, [[lokusna heterogenost]] i [[fenotip]]ska heterogenost. '''[[Alelna heterogenost]]''' nastaje kada različite mutacije unutar istog gena dovode do iste bolesti.<ref name="ReferenceA">{{Cite journal |last1=Woodward |first1=Alexa A. |last2=Urbanowicz |first2=Ryan J. |last3=Naj |first3=Adam C. |last4=Moore |first4=Jason H. |date=December 2022 |title=Genetic heterogeneity: Challenges, impacts, and methods through an associative lens |journal=Genetic Epidemiology |volume=46 |issue=8 |pages=555–571 |doi=10.1002/gepi.22497 |issn=1098-2272 |pmc=9669229 |pmid=35924480}}</ref> Naprimjer, višestruke mutacije u genu [[CFTR|regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]] uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]]. '''Heterogenost lokusa''' nastaje kada mutacije u različitim genima uzrokuju isti poremećaj. Kod retinitis pigmentose, mutacije u nekoliko gena, poput RHO i PRPF31, mogu dovesti do iste bolesti. Konačno, '''fenotipska heterogenost''' odnosi se na varijacije u ekspresiji bolesti, gdje osobe s istom genetskom mutacijom mogu imati različite kliničke simptome ili težinu. Primjer je [[Marfanov sindrom]], gdje mutacije u genu [[FBN1]] rezultiraju širokim rasponom manifestacija, od blagih do teških. Ove varijacije ističu složenost genetičkih bolesti i utiču na dijagnozu i liječenje.<ref>{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=January 27, 2006|chapter=Allelic and Locus Heterogeneity|publisher=John Wiley & Sons|doi=10.1038/npg.els.0005481|isbn=978-0-470-01617-6}}</ref> == Uloga u bolesti == Na molekularnom nivou, ljudske bolesti pokazuju opsežnu genetičku heterogenost, više nego što se ranije znalo. Studije o raznim uobičajenim bolestima ističu da ova heterogenost utiče na uzroke bolesti na više načina. Rijetke mutacije, iako pojedinačno neuobičajene, zajedno doprinose složenim poremećajima. Jedan gen može sadržavati brojne različite mutacije, od kojih svaka utiče na različite pojedince, dok ista mutacija može dovesti do različitih kliničkih simptoma zbog genetičkih i okolišnih faktora. Osim toga, [[mutacije]] u različitim genima unutar istog [[biološli put|biološkog puta]] mogu proizvesti slične bolesti. Osim akumulacije mutacija i [[genom]]ske nestabilnosti, selekcijski pritisak također igra ključnu ulogu u oblikovanju genetičke heterogenosti u bolestima. Neke genetičke varijante koje povećavaju rizik od bolesti opstaju u populacijama zbog historijskih prednosti. Naprimjer, alel za [[anemija srpastih eritrocita|anemiju srpastih ćelija]] (''HbS'') ostaje rasprostranjen u [[endem]]skim regijama za [[malarija|malariju]], jer pruža otpornost na bolest. Ova interakcija između evolucije i bolesti dodatno komplicira otkrivanje gena i razvoj personaliziranih tretmana.<ref>{{Cite journal |last=Allison |first=A. C. |date=1954-02-06 |title=Protection Afforded by Sickle-cell Trait Against Subtertian Malarial Infection |url=https://www.bmj.com/content/1/4857/290 |journal=Br Med J |language=en |volume=1 |issue=4857 |pages=290–294 |doi=10.1136/bmj.1.4857.290 |issn=0007-1447 |pmc=2093356 |pmid=13115700}}</ref> == Evolucijski uticaj == Genetička heterogenost je pokretačka snaga u [[evolucija|evoluciji]], imajući ključnu ulogu u [[adaptacija|adaptaciji]] i [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Odnosi se na raznolikost genetičkih razlika prisutnih unutar populacije, što je ključno za sposobnost vrste da se prilagodi promjenjivim okruženjima. Kada postoji genetička varijacija, prirodna selekcija može djelovati na nju, favorizirajući jedinke s povoljnim [[osobina]]ma, koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vremenom, ove korisne osobine postaju češće unutar populacije, pokrećući evolucijske promjene. Heterogenost također omogućava širi raspon odgovora na [[selekcijski pritisak|selekcijske pritiske]], kao što su promjene u okolišu ili nove bolesti, osiguravajući da će neke jedinke posjedovati osobine koje im omogućavaju napredak. Bez genetičke raznolikosti, [[populacija]] bi bila ranjivija na izumiranje jer bi imala manje mogućnosti za prilagođavanje novim izazovima. U suštini, genetička heterogenost potiče proces prirodne selekcije pružajući sirovinu za adaptaciju i [[specijacija|evoluciju vrsta]]. == Heterogenost tumora == === Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost === Heterogenost tumora je direktno povezana sa genetičkom heterogenošću, jer genetičke varijacije pokreću raznolikost koja se vidi unutar i između [[tumor]]a. [[Slika:Intra Tumor vs Inter Tumor.jpg|right|frameless|450x450px| Unutartumorska vs. međutumorska heterogenost]] Intratumorska heterogenost proizlazi iz genetičke heterogenosti unutar jednog tumora, što znači da različite ćelije raka unutar istog tumora mogu imati različite genetičke [[mutacije]]. To je posljeica kontinuirane genetičke nestabilnosti, gdje ćelije s vremenom akumuliraju nove mutacije, što dovodi do različitih subpopulacija s različitim stopama rasta, [[otpornost na lijekove|otpornosti na lijekove]] i [[metastaza|metastatskim]] potencijalom. Ova genetička raznolikost otežava liječenje, jer neke ćelije mogu preživjeti terapiju, dok druge umiru. S druge strane, međutumorska heterogenost odražava genetičku heterogenost između tumora, što znači da tumori različitih pacijenata (ili čak različiti tumori unutar istog pacijenta) mogu imati potpuno različite genetičke mutacije. To se događa zbog razlika u naslijeđenoj genetičkoj pozadini, izloženosti okolišu i specifičnim tkivima odakle tumori nastaju. Budući da tumori imaju jedinstvene genetičke profile, tretman koji je učinkovit za jednog pacijenta možda neće djelovati za drugog, što naglašava potrebu za [[personalizirana medicina|personaliziranom medicinom]].<ref>{{Cite journal |last1=Yancovitz |first1=Molly |last2=Litterman |first2=Adam |last3=Yoon |first3=Joanne |last4=Ng |first4=Elise |last5=Shapiro |first5=Richard L. |last6=Berman |first6=Russell S. |last7=Pavlick |first7=Anna C. |last8=Darvishian |first8=Farbod |last9=Christos |first9=Paul |last10=Mazumdar |first10=Madhu |last11=Osman |first11=Iman |last12=Polsky |first12=David |date=2012-01-03 |editor-last=Brandner |editor-first=Johanna M. |title=Intra- and Inter-Tumor Heterogeneity of BRAFV600EMutations in Primary and Metastatic Melanoma |journal=PLOS ONE |language=en |volume=7 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0029336 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3250426 |pmid=22235286|bibcode=2012PLoSO...729336Y }}</ref> === Uticaj na liječenje === Heterogenost tumora, genetička i [[fenotip]]ska raznolikost unutar i između tumora, predstavlja značajne izazove u liječenju raka, posebno u rezistenciji na lijekove i personaliziranoj medicini.<ref>{{Cite journal |last1=Kravitz |first1=Richard L. |last2=Duan |first2=Naihua |last3=Braslow |first3=Joel |date=2004 |title=Evidence-Based Medicine, Heterogeneity of Treatment Effects, and the Trouble with Averages |journal=The Milbank Quarterly |language=en |volume=82 |issue=4 |pages=661–687 |doi=10.1111/j.0887-378X.2004.00327.x |issn=1468-0009 |pmc=2690188 |pmid=15595946}}</ref> Unutartumorska heterogenost dovodi do [[rezistencija na lijekove]], jer se tumori sastoje od različitih subpopulacija ćelija raka s različitim mutacijama. Kada se primijeni [[hemoterapija]] ili [[ciljana terapija]], neke ćelije mogu biti eliminirane, dok rezistentne preživljavaju i nastavljaju rasti. Ovo predstavlja stalni izazov za liječenje raka, jer se tumor s vremenom razvija i pojavljuju se mutacije rezistencije, čineći prethodno učinkovite tretmane neefikasnim. Intertumorska heterogenost komplikuje personaliziranu medicinu, jer pacijenti s istom vrstom raka mogu imati znatno različite genetičke profile tumora. Precizna medicina se oslanja na genetičko sekvenciranje kako bi prilagodila tretmane, ali jedna [[biopsija]] možda neće obuhvatiti punu genetičku složenost tumora. Ovo može rezultirati nepotpunim strategijama liječenja, jer različiti dijelovi tumora mogu sadržavati različite mutacije, smanjujući efikasnost ciljanih terapija.<ref name="ReferenceA"/> Razumijevanje heterogenosti tumora ključno je za razvoj preciznijih i prilagodljivijih tretmana, osiguravajući da terapije nisu samo efikasne protiv trenutnog stanja tumora, već i uzimaju u obzir njegovu dinamičku prirodu. === Tehnike za proučavanje heterogenosti tumora === ==== 1. Sekvenciranje pojedinačnih ćelija ==== [[Sekvenciranje pojedinačnih ćelija]] (scRNA-seq i scDNA-seq) omogućava analizu [[genom]]skih i [[transkriptom]]skih profila pojedinačnih ćelija, prevazilazeći ograničenja masovnog sekvenciranja koje maskira manjinske subpopulacije. Ova tehnika otkriva razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], mutacijama i epigenetičkim modifikacijama u pojedinačnim tumorskim ćelijama, omogućavajući rekonstrukciju klonske evolucije i identifikaciju rijetkih rezistentnih subklonova.<ref>{{Cite journal |last1=Patel |first1=Anoop P. |last2=Tirosh |first2=Itay |last3=Trombetta |first3=John J. |last4=Shalek |first4=Alex K. |last5=Gillespie |first5=Shawn M. |last6=Wakimoto |first6=Hiroaki |last7=Cahill |first7=Daniel P. |last8=Nahed |first8=Brian V. |last9=Curry |first9=William T. |last10=Martuza |first10=Robert L. |last11=Louis |first11=David N. |last12=Rozenblatt-Rosen |first12=Orit |last13=Suvà |first13=Mario L. |last14=Regev |first14=Aviv |last15=Bernstein |first15=Bradley E. |date=2014-06-20 |title=Single-cell RNA-seq highlights intratumoral heterogeneity in primary glioblastoma |journal=Science |volume=344 |issue=6190 |pages=1396–1401 |doi=10.1126/science.1254257 |pmc=4123637 |pmid=24925914|bibcode=2014Sci...344.1396P }}</ref> Bio je ključan u identifikaciji podtipova [[imunski sistem|imunskih ćelija]] koje infiltriraju tumor i u praćenju linijskih odnosa tokom [[metastaza]].<ref>{{Cite journal |last1=Tirosh |first1=Itay |last2=Suvà |first2=Mario L. |date=2019 |title=Deciphering Human Tumor Biology by Single-Cell Expression Profiling |journal=Annual Review of Cancer Biology |language=en |volume=3 |pages=151–166 |doi=10.1146/annurev-cancerbio-030518-055609 |doi-access=free |issn=2472-3428}}</ref> ==== 2. Tehnike snimanja ==== Napredne metode snimanja, kao što su '''multipleksna [[imunohistohemija]]''', '''[[FISH|fluorescentna in situ hibridizacija]] (FISH)''' i '''[[multipleksno snimanje ionskim snopom]] (MIBI)''', omogućavaju prostornu vizualizaciju heterogenosti tumora. Ovi pristupi pružaju kontekst o tome kako su različite ćelijske populacije organizovane unutar mikrookruženja tumora i kako one međusobno djeluju. Nove modalitete poput snimanja masenom citometrijom i prostorne transkriptomike integrišu molekularne podatke sa arhitekturom tkiva visoke rezolucije.<ref>{{Cite journal |last1=Keren |first1=Leeat |last2=Bosse |first2=Marc |last3=Marquez |first3=Diana |last4=Angoshtari |first4=Roshan |last5=Jain |first5=Samir |last6=Varma |first6=Sushama |last7=Yang |first7=Soo-Ryum |last8=Kurian |first8=Allison |last9=Valen |first9=David Van |last10=West |first10=Robert |last11=Bendall |first11=Sean C. |last12=Angelo |first12=Michael |date=2018-09-06 |title=A Structured Tumor-Immune Microenvironment in Triple Negative Breast Cancer Revealed by Multiplexed Ion Beam Imaging |journal=Cell |language=English |volume=174 |issue=6 |pages=1373–1387.e19 |doi=10.1016/j.cell.2018.08.039 |issn=0092-8674 |pmc=6132072 |pmid=30193111}}</ref> ==== 3. Analiza biomarkera ==== Profiliranje [[biomarker]]a, korištenjem tehnika poput '''tečne biopsije''' (npr. cirkulirajuće tumorske [[DNK]] ili ctDNK), može uhvatiti genetički materijal izveden iz tumora koji se oslobađa u [[krv]] ili druge tjelesne tekućine, pružajući neinvazivni snimak heterogenosti tumora. Ovo je posebno korisno za praćenje odgovora na liječenje i pojave rezistencije u stvarnom vremenu. Međutim, osjetljivost i specifičnost takvih [[Biomarker|biomarkera]] ovise o opterećenju mutacijama tumora i stopi njihovog oslobađanja.<ref>{{Cite journal |last1=Wan |first1=Jonathan C. M. |last2=Massie |first2=Charles |last3=Garcia-Corbacho |first3=Javier |last4=Mouliere |first4=Florent |last5=Brenton |first5=James D. |last6=Caldas |first6=Carlos |last7=Pacey |first7=Simon |last8=Baird |first8=Richard |last9=Rosenfeld |first9=Nitzan |date=April 2017 |title=Liquid biopsies come of age: towards implementation of circulating tumour DNA |url=https://www.nature.com/articles/nrc.2017.7 |journal=Nature Reviews Cancer |language=en |volume=17 |issue=4 |pages=223–238 |doi=10.1038/nrc.2017.7 |pmid=28233803 |issn=1474-1768}}</ref> == Ćelijska i mikrobna heterogenost == Genetička heterogenost može se javiti na ćelijskom i mikrobnom nivou, gdje razlike u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]] doprinose varijacijama u biološkim procesima. Ove razlike mogu uticati na ćelijsku funkciju, preživljavanje [[mikrob]]a i primjenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]]. Čak i genetički identične mikrobne populacije mogu pokazivati ​​heterogenost, gdje pojedinačne ćelije različito reaguju na faktore okoline.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599">{{Cite journal |last1=Lencastre Fernandes |first1=R. |last2=Nierychlo |first2=M. |last3=Lundin |first3=L. |last4=Pedersen |first4=A. E. |last5=Puentes Tellez |first5=P. E. |last6=Dutta |first6=A. |last7=Carlquist |first7=M. |last8=Bolic |first8=A. |last9=Schäpper |first9=D. |last10=Brunetti |first10=A. C. |last11=Helmark |first11=S. |last12=Heins |first12=A. -L. |last13=Jensen |first13=A. D. |last14=Nopens |first14=I. |last15=Rottwitt |first15=K. |date=2011-11-01 |title=Experimental methods and modeling techniques for description of cell population heterogeneity |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0734975011000425 |journal=Biotechnology Advances |volume=29 |issue=6 |pages=575–599 |doi=10.1016/j.biotechadv.2011.03.007 |pmid=21540103 |issn=0734-9750}}</ref> Napredak u analizama cijelog genoma i isplativom sekvenciranju sljedeće generacije (NGS) pružio je bolji uvid u stepen ćelijske heterogenosti.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Goldman |first1=Samantha L. |last2=MacKay |first2=Matthew |last3=Afshinnekoo |first3=Ebrahim |last4=Melnick |first4=Ari M. |last5=Wu |first5=Shuxiu |last6=Mason |first6=Christopher E. |date=2019-03-01 |title=The Impact of Heterogeneity on Single-Cell Sequencing |journal=Frontiers in Genetics |volume=10 |page=8 |doi=10.3389/fgene.2019.00008 |doi-access=free |pmid=30881372 |pmc=6405636 |issn=1664-8021}}</ref> === Varijabilnost u ekspresiji gena === [[Ekspresija gena]] može varirati među pojedinačnim ćelijama u tkivu, čak i u genetički identičnim populacijama.<ref name=":0"/> Faktori poput stohastičkih procesa, [[epigenetika|epigenetičkih]] modifikacija i uticaja okoline doprinose ovoj varijabilnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Carter |first1=Benjamin |last2=Zhao |first2=Keji |date=April 2021 |title=The epigenetic basis of cellular heterogeneity |journal=Nature Reviews Genetics |volume=22 |issue=4 |pages=235–250 |doi=10.1038/s41576-020-00300-0 |pmid=33244170 |pmc=10880028 |issn=1471-0064}}</ref> Sekvenciranje [[RNK]] pojedinačnih ćelija otkrilo je razlike u transkripcijskoj aktivnosti koje mogu imati ulogu u procesima kao što su [[ćelijska diferencijacija]] i razvoj [[tumor]]a. Heterogenost u ekspresiji gena može nastati zbog više faktora: * '''Ekstrinzična heterogenost''' rezultat je uticaja okoline kao što su stadij [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i veličina ćelije, što dovodi do [[fenotipska plastičnost|fenotipske plastičnosti]], kao odgovor na promjenjive uslove. * '''Intrinzična heterogenost''' nastaje zbog stohastičke ekspresije gena, gdje nasumične fluktuacije u [[transkripcija (genetika)|transkripciji]] i [[translacija (genetika)|translaciji]] uzrokuju varijabilnost u količini proteina među ćelijama. * '''Usmjerena heterogenost''' uključuje regulatorne mehanizme kao što su [[epigenetika]], [[alternativna prerada RNK|alternativno splajsovanje]] i [[posttranslacijske modifikacije]] koje oblikuju ćelijsku raznolikost na kontroliran način. * '''Negenetička heterogenost''' doprinosi razvojnim procesima, kao što je diferencijacija pluripotentnih matičnih ćelija. Modifikacije [[RNK]] mogu uticati na ćelijske odgovore na bolesti i infekcije. U [[nervni sistem|nervnom sistemu]], heterogenost se uočava u mitohondrijskoj distribuciji unutar neurona, varirajući po regiji i energetskim zahtjevima ćelija.<ref>{{Cite journal |last1=Keller |first1=Laura |last2=Pantel |first2=Klaus |date=October 2019 |title=Unravelling tumour heterogeneity by single-cell profiling of circulating tumour cells |url=https://www.nature.com/articles/s41568-019-0180-2 |journal=Nature Reviews Cancer |volume=19 |issue=10 |pages=553–567 |doi=10.1038/s41568-019-0180-2 |pmid=31455893 |issn=1474-1768}}</ref> === Adaptacija i otpornost mikroba === Populacije mikroba mogu pokazivati ​​heterogenost u ekspresiji gena, što dovodi do varijacija u osobinama kao što je [[otpornost na antibiotike]]. Neke bakterijske subpopulacije mogu perzistirati uprkos liječenju antibioticima zbog razlika u regulaciji gena, [[fenomen]] relevantan za istraživanje otpornosti na antimikrobne lijekove i mikrobne [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal |author=Zhenyu Wu |author2=Olivia Ginn |author3=Aaron Bivins |author4=Kyle Bibby |title=Correlation of Antibiotic Resistance Gene and Microbial Source Tracking Marker Removal through Activated Sludge Wastewater Treatment |journal=ACS ES&T Water |type=Supporting information |doi=10.1021/acsestwater.3c00308.s001}}</ref> Heterogenost u mikrobnim populacijama može poslužiti kao strategija preživljavanja: * Zaštita od rizika omogućava [[populacija|populaciji]] da održi jedinke s različitim osobinama, povećavajući vjerovatnoću preživljavanja u promjenjivim uslovima. * Slični principi primjenjuju se na heterogenost tumora, gdje genetičke i epigenetičke varijacije doprinose otpornosti na liječenje. * U mikrobnim sistemima, heterogenost može poboljšati robusnost populacije, pomažući u perzistenciji bakterija pod stresom.<ref name=":0"/> === Primjena u biotehnologiji === Razumijevanje ćelijske heterogenosti ima primjenu u biotehnologiji, uključujući tkivno inženjerstvo, regenerativnu medicinu i sintetsku biologiju. Strategije za kontrolu ili iskorištavanje varijabilnosti genske ekspresije istražuju se za optimizaciju mikrobnih sistema i razvoj inženjerskih tkiva. Napredak u tehnikama analize pojedinačnih ćelija unaprijedio je istraživanja u ovim oblastima. Heterogenost se sve više prepoznaje kao faktor u optimizaciji bioprocesa: * Iako se u početku smatrala izazovom zbog svog potencijala da smanji efikasnost procesa, heterogenost se sada proučava zbog svojih potencijalnih koristi u bioprocesnom inženjerstvu. * Mehanički stres koristio se za manipulaciju morfologijama gljivica radi poboljšanja produktivnosti, a slični pristupi se mogu primijeniti i na upravljanje populacijom mikroba. * Mikrofluidni sistemi olakšavaju kontrolirano proučavanje ponašanja pojedinačnih ćelija, nudeći uvid u heterogenost populacije i nehomogenost [[bioreaktor]]a, što je važno za razvoj industrijskih bioprocesa.<ref name="Lencastre Fernandes 575–599"/> == Historija proučavanja genetičke heterogenosti == Koncept '''genetske heterogenosti''' značajno se razvio tokom proteklog stoljeća, paralelno s napretkom u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]], [[genomika|genomici]] i biologiji bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=McClellan |first1=Jon |last2=King |first2=Mary-Claire |date=2010-04-16 |title=Genetic Heterogeneity in Human Disease |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286741000320X |journal=Cell |language=English |volume=141 |issue=2 |pages=210–217 |doi=10.1016/j.cell.2010.03.032 |issn=0092-8674 |pmid=20403315}}</ref> === Rano prepoznavanje u mendelovskoj genetici === Prepoznavanje genetičke heterogenosti datira još iz ranih studija o mendelovskom nasljeđivanju. Početkom 20. stoljeća, istraživači su primijetili da se slični [[fenotip]]ovi mogu nasljeđivati ​​u različitim obrascima unutar porodica, što ukazuje na različite genetičke uzroke. Jedno od najranijih formalnih priznanja došlo je iz rada [[Archibald Garrod|Archibalda Garroda]] o [[urođena greška metabolizma|urođenim greškama metabolizma]] početkom 1900-ih. Postavio je hipotezu da različiti biohemijski poremećaji mogu biti rezultat različitih naslijeđenih enzimskih defekata, postavljajući temelje za razumijevanje biohemijske i genetičke raznolikosti.<ref>{{Cite journal |last=Garrod |first=A. E. |date=May 1996 |title=The incidence of alkaptonuria: a study in chemical individuality. 1902 |journal=Molecular Medicine |volume=2 |issue=3 |pages=274–282 |doi=10.1007/BF03401625 |issn=1076-1551 |pmc=2230159 |pmid=8784780}}</ref> === Otkriće rijetkih bolesti === Do sredine 20. stoljeća, genetička heterogenost postala je ključni koncept u [[medicinska genetika|medicinskoj genetici]]. Proučavanje rijetkih nasljednih bolesti poput ''[[retinitis pigmentosa]]'' i ''[[osteogenesis imperfecta]]'' otkrilo je da pacijenti s klinički sličnim prezentacijama mogu imati mutacije u potpuno različitim genima.<ref>{{Cite journal |last1=Scriver |first1=Charles R. |last2=Waters |first2=Paula J. |date=July 1999 |title=Monogenic traits are not simple: lessons from phenylketonuria |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168952599017618 |journal=Trends in Genetics |language=en |volume=15 |issue=7 |pages=267–272 |doi=10.1016/S0168-9525(99)01761-8|pmid=10390625 }}</ref> Ovi nalazi uveli su formalnu razliku između '''heterogenosti lokusa''' i '''alelne heterogenosti''', pomažući kliničarima i istraživačima da bolje klasificiraju i dijagnosticiraju [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]]. Naprimjer, utvrđeno je da je ''retinitis pigmentosa'', [[degenerativna bolest]] oka, uzrokovana mutacijama u više od 60 različitih gena, što pokazuje ekstremnu heterogenost lokusa.<ref>{{Cite journal |last1=Hartong |first1=Dyonne T. |last2=Berson |first2=Eliot L. |last3=Dryja |first3=Thaddeus P. |date=2006-11-18 |title=Retinitis pigmentosa |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673606697407 |journal=The Lancet |language=English |volume=368 |issue=9549 |pages=1795–1809 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69740-7 |issn=0140-6736 |pmid=17113430}}</ref> Slično tome, [[cistasta fibroza]] je uzrokovana mutacijama u genu CFTR, ali je kod oboljelih osoba identificirano preko 2.000 različitih varijanti ([[alelna heterogenost]]).<ref>{{Cite web |title=Welcome to CFTR2 {{!}} CFTR2 |url=https://cftr2.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325172052/https://cftr2.org/ |archive-date=2025-03-25 |access-date=2025-04-02 |website=cftr2.org |language=en |url-status=live }}</ref> === Molekularna i genomska era === Pojavom [[molekularno kloniranje| molekularnog kloniranja]] 1970-ih i [[Sangerovsko sekvenciranje|Sangerovskog sekvenciranja]] 1980-ih, istraživači su mogli direktno identificirati mutacije odgovorne za različite nasljedne bolesti, potvrđujući široko rasprostranjeno postojanje i alelne i lokusne heterogenosti na molekularnom nivou. Završetak [[Projekt ljudskog genoma| Projekta ljudskog genoma]] (2003.) i kasniji razvoj [[sekvenciranje sljedeće generacije|sekvenciranja sljedeće generacije (NGS)]] revolucionirali su otkrivanje genetičke heterogenosti. Tehnike kao što su [[sekvenciranje cijelog egzoma|sekvenciranje cijelog egzoma (WES)]] i [[sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje cijelog genoma (WGS)]] omogućile su istraživačima da istovremeno otkriju rijetke i uobičajene varijante u mnogim genima, ubrzavajući otkrivanje novih [[gen povezan s bolesti|gena povezanih s bolestima]] i varijanti.<ref>{{Cite journal |last1=Bamshad |first1=Michael J. |last2=Ng |first2=Sarah B. |last3=Bigham |first3=Abigail W. |last4=Tabor |first4=Holly K. |last5=Emond |first5=Mary J. |last6=Nickerson |first6=Deborah A. |last7=Shendure |first7=Jay |date=November 2011 |title=Exome sequencing as a tool for Mendelian disease gene discovery |url=https://www.nature.com/articles/nrg3031 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=12 |issue=11 |pages=745–755 |doi=10.1038/nrg3031 |pmid=21946919 |issn=1471-0064}}</ref> Ove tehnologije su dovele do dubljeg razumijevanja [[genetička arhitektura| genetičke arhitekture]] složenih bolesti poput '''[[poremećaj iz autističnog spektra|poremećaja iz autističnog spektra]]''', '''[[shizofrenija| shizofrenije]]''' i raznih [[kancer|vrsta raka]], koje često uključuju stotine doprinosećih lokusa sa različitim stepenom penetracije i interakcije.<ref>{{Cite journal |last1=Visscher |first1=Peter M. |last2=Wray |first2=Naomi R. |last3=Zhang |first3=Qian |last4=Sklar |first4=Pamela |last5=McCarthy |first5=Mark I. |last6=Brown |first6=Matthew A. |last7=Yang |first7=Jian |date=2017-07-06 |title=10 Years of GWAS Discovery: Biology, Function, and Translation |journal=The American Journal of Human Genetics |language=English |volume=101 |issue=1 |pages=5–22 |doi=10.1016/j.ajhg.2017.06.005 |issn=0002-9297 |pmc=5501872 |pmid=28686856}}</ref> == Heterogenost okoline == '''Heterogenost okoline''' odnosi se na stepen genetičke varijacije koja se akumulira u okolini tokom prostora i vremena, a koja doprinosi funkciji i raznolikosti [[ekosistem]]a i njegovih [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Moore |first1=Ian D. |last2=Norton |first2=T. W. |last3=Williams |first3=Jann E. |date=1993-10-01 |title=Modelling environmental heterogeneity in forested landscapes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002216949390133T |journal=Journal of Hydrology |volume=150 |issue=2 |pages=717–747 |doi=10.1016/0022-1694(93)90133-T |bibcode=1993JHyd..150..717M |issn=0022-1694}}</ref> '''Prostorna heterogenost''' se odnosi na razlike između lokacija, dok '''vremenska heterogenost''' prikazuje kako promjene tokom vremena utiču na heterogenost ekosistema. To uključuje i kratkoročne sezonske promjene i dugoročne, [[generacija|generacijske]] promjene u kopnu i vegetaciji.<ref>{{Cite journal |last=Dronova |first=Iryna |date=2017-07-01 |title=Environmental heterogeneity as a bridge between ecosystem service and visual quality objectives in management, planning and design |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169204617300592#sec0010 |journal=Landscape and Urban Planning |volume=163 |pages=90–106 |doi=10.1016/j.landurbplan.2017.03.005 |bibcode=2017LUrbP.163...90D |issn=0169-2046}}</ref> === Pokretači prostorne i vremenske heterogenosti === Prostorna heterogenost je pod uticajem globalnih promjena u okolišu kao što su prirodne katastrofe, zagađenje i obilje hemikalija. Vremenska heterogenost nastaje zbog faktora kao što su sezonske promjene, ekološka sukcesija i prirodni poremećaji.<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Cynthia C. |last2=Turner |first2=Benjamin L. |date=2019 |title=Ecological succession in a changing world |url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2745.13132 |journal=Journal of Ecology |language=en |volume=107 |issue=2 |pages=503–509 |doi=10.1111/1365-2745.13132 |bibcode=2019JEcol.107..503C |issn=1365-2745}}</ref> Naprimjer, temperatura i padavine variraju sezonski, što će uticati na faktore važne za preživljavanje i reprodukciju, kao što su dostupnost hranjivih tvari i obrasci migracije.<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Jane M. |last2=Travis |first2=Justin M. J. |last3=Daunt |first3=Francis |last4=Burthe |first4=Sarah J. |last5=Wanless |first5=Sarah |last6=Dytham |first6=Calvin |date=2018 |title=Population and evolutionary dynamics in spatially structured seasonally varying environments |journal=Biological Reviews |language=en |volume=93 |issue=3 |pages=1578–1603 |doi=10.1111/brv.12409 |issn=1469-185X |pmc=6849584 |pmid=29575449}}</ref> Stepen prostorne i vremenske varijacije služi kao pokazatelj sposobnosti ekosistema da izdrži ili se prilagodi prirodnim poremećajima.<ref>{{Cite journal |last1=Collins |first1=Scott L. |last2=Avolio |first2=Meghan L. |last3=Gries |first3=Corinna |last4=Hallett |first4=Lauren M. |last5=Koerner |first5=Sally E. |last6=La Pierre |first6=Kimberly J. |last7=Rypel |first7=Andrew L. |last8=Sokol |first8=Eric R. |last9=Fey |first9=Samuel B. |last10=Flynn |first10=Dan F. B. |last11=Jones |first11=Sydney K. |last12=Ladwig |first12=Laura M. |last13=Ripplinger |first13=Julie |last14=Jones |first14=Matt B. |date=2018 |title=Temporal heterogeneity increases with spatial heterogeneity in ecological communities |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.2154 |journal=Ecology |language=en |volume=99 |issue=4 |pages=858–865 |doi=10.1002/ecy.2154 |pmid=29352480 |bibcode=2018Ecol...99..858C |issn=1939-9170}}</ref> Stepen u kojem globalni događaji utiču na varijabilnost ekosistema zavisi od njihove ozbiljnosti, prostorne distribucije njihovih efekata i brzine kojom se dešavaju. Ovi faktori utiču na to koliko brzo [[ekosistem]] može reagovati na promjene u okolini.<ref name=":1">{{Citation |last1=Kratz |first1=Timothy K. |title=Causes and Consequences of Spatial Heterogeneity in Lakes |date=2005 |work=Ecosystem Function in Heterogeneous Landscapes |pages=329–347 |editor-last=Lovett |editor-first=Gary M. |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-387-24091-8_16 |access-date=2025-04-03 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/0-387-24091-8_16 |isbn=978-0-387-24091-6 |last2=MacIntyre |first2=Sally |last3=Webster |first3=Katherine E. |editor2-last=Turner |editor2-first=Monica G. |editor3-last=Jones |editor3-first=Clive G. |editor4-last=Weathers |editor4-first=Kathleen C.}}</ref> === Opstanak i otpornost ekosistema === Nivo prostorne i vremenske heterogenosti u ekosistemu utiče na opstanak tako što utiče na [[kretanje]], dostupnost i raspoloživost [[nutrijent|hranjivih tvari]]. Kako se geografska skala i vremenski raspon koji se razmatraju povećavaju, tako se povećava i potencijal za raznolikost i veću heterogenost, što u konačnici podržava veći [[biodiverzitet]]. Heterogeno okruženje omogućava pristup širem spektru resursa na većem području, stvarajući potencijal za pogodne životne uslove za brojne vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Agra |first1=Janaina |last2=Cornelissen |first2=Tatiana |last3=Viana-Junior |first3=Arleu Barbosa |last4=Callisto |first4=Marcos |date=2024 |title=A global synthesis and meta-analysis of the environmental heterogeneity effects on the freshwater biodiversity |url=https://nsojournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/oik.10186?utm_source=chatgpt.com |journal=Oikos |language=en |volume=2024 |issue=1 |doi=10.1111/oik.10186 |bibcode=2024Oikos2024E0186A |issn=1600-0706}}</ref> Heterogenost okoline povezana je s opstankom vrsta u nepovoljnim uvjetima. Dugotrajna izloženost značajnim promjenama u okolini podstiče toleranciju na neoptimalne životne uvjete, smanjujući ukupnu stopu izumiranja [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last1=Qian |first1=Hong |last2=Qian |first2=Shenhua |last3=Zhang |first3=Jian |last4=Kessler |first4=Michael |date=2024-02-05 |title=Effects of climate and environmental heterogeneity on the phylogenetic structure of regional angiosperm floras worldwide |journal=Nature Communications |language=en |volume=15 |issue=1 |page=1079 |doi=10.1038/s41467-024-45155-9 |pmid=38316752 |pmc=10844608 |bibcode=2024NatCo..15.1079Q |issn=2041-1723}}</ref> Ekološka varijansa omogućava potencijal za [[izgradnja niše|izgradnju niše]]. Na taj način se smanjuje stepen [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]] i konkurencije između vrsta, čime se promoviše koegzistencija među vrstama.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Hui |first1=Cang |last2=Li |first2=Zizhen |last3=Yue |first3=Dong-xia |date=2004-09-15 |title=Metapopulation dynamics and distribution, and environmental heterogeneity induced by niche construction |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0304380004001103 |journal=Ecological Modelling |volume=177 |issue=1 |pages=107–118 |doi=10.1016/j.ecolmodel.2003.11.016 |bibcode=2004EcMod.177..107H |issn=0304-3800}}</ref> Heterogenost okoline potiče ekološku interakciju među vrstama što doprinosi stabilnosti ekosistema, u konačnici povećavajući vjerojatnost preživljavanja.<ref name=":2"/> == Primjeri genetičke heterogenosti kod uobičajenih stanja == [[Slika:Genetic heterogeneity in Europe.png|thumb|280px|Genetičke razlike između populacija ljudi u Evropi (varijacija [[hromosom Y|hromosoma Y]]) === Cistasta fibroza === [[Cistasta fibroza]] je nasljedni [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] koji nastaje mutacijom u jednom genu koji kodira [[regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze]]. Istraživanja su identificirala preko 2.000 mutacija povezanih s cistastom fibrozom u genu koji kodira regulator transmembranske provodljivosti cistaste fibroze s različitim stupnjevima učestalosti unutar populacije koja nosi bolest.<ref>{{cite journal |last1=Bobadilla |first1=Joseph |last2=Macek |first2=Milan |last3=Fine |first3=Jason |last4=Farrell |first4=Phillip |date=May 3, 2002 |title=Cystic fibrosis: A worldwide analysis of CFTR mutations—correlation with incidence data and application to screening |journal=Human Mutation |volume=19 |issue=6 |pages=575–606 |doi=10.1002/humu.10041 |pmid=12007216 |doi-access=free}}</ref> Ove mutacije također proizvode različite stepene [[fenotip]]ova bolesti, a mogu djelovati i u kombinacijama kako bi proizvele aditivne fenotipske efekte.<ref>{{cite journal |last1=Drumm |first1=Mitchell |last2=Ziady |first2=Assem |last3=Davis |first3=Pamela |date=May 21, 2014 |title=Genetic Variation and Clinical Heterogeneity in Cystic Fibrosis |journal=Annu Rev Pathol |volume=7 |pages=267–282 |doi=10.1146/annurev-pathol-011811-120900 |pmc=4029837 |pmid=22017581}}</ref> === Alzheimerova bolest === [[Alzheimerova bolest]] jeste složeni [[neurodegenrativna bolest|neurodegenerativni poremećaj]] s više fenotipskih podtipova, uključujući kliničke i pretkliničke, koji su rezultat različitog genetičkog porijekla.<ref>{{cite journal |last1=Varol |first1=Erdem |last2=Sotiras |first2=Aristeidis |last3=Davatzikos |first3=Christos |date=February 23, 2016 |title=HYDRA: Revealing heterogeneity of imaging and genetic patterns through a multiple max-margin discriminative analysis framework |journal=NeuroImage |volume=145 |issue=2017 |pages=346–364 |doi=10.1016/j.neuroimage.2016.02.041 |pmc=5408358 |pmid=26923371}}</ref> Recentna istraživanja [[hipoteza o amiloidnoj kaskadi|hipoteze o amiloidnoj kaskadi]] identificirala su rijetke mutacije u tri gena koji kodiraju [[Amiloid-beta prekursorski protein|amiloidni prekursorski protein]] (''APP''), [[Presenilin-1|presenilin 1]] (''PS-1'') i [[Presenilin-2|presenilin 2]] (''PS-2'') koji uzrokuju [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], rani oblik familijarne Alzheimerove bolesti.<ref>{{cite journal |last1=Lambert |first1=Jean-Charles |last2=Amouyel |first2=Phillipe |date=August 2007 |title=Genetic heterogeneity of Alzheimer's disease: Complexity and advances |journal=Psychoneuroendocrinology |volume=32 |issue=1 |pages=S62-70 |doi=10.1016/j.psyneuen.2007.05.015 |pmid=17659844 |s2cid=8114580}}</ref> Istraživanja su također otkrila povezanost četvrtog [[alel]]a, [[Apolipoprotein E|apolipoproteina E4]] (''ApoE4''), s razvojem oblika bolesti s kasnim početkom i sporadičnih oblika, iako je patologija njegove uloge još uvijek uglavnom nepoznata.<ref>{{cite journal |last1=Ringman |first1=JM |last2=Goate |first2=A |last3=Masters |first3=CL |last4=Caims |first4=NJ |date=November 2014 |title=Genetic heterogeneity in Alzheimer disease and implications for treatment strategies. |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=14 |issue=11 |page=499 |doi=10.1007/s11910-014-0499-8 |pmc=4162987 |pmid=25217249}}</ref> === Nasljedna predispozicija za rak dojke === Utvrđeno je da mutacije u deset različitih gena doprinose nasljednom povećanom riziku od [[rak dojke|raka dojke]] i drugih [[sindrom raka|sindroma raka]]. Ovi geni, kada su funkcionalni, doprinose putu koji služi očuvanju genomskog integriteta.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc">{{cite journal |last1=Walsh |first1=Tom |last2=King |first2=Mary-Claire |date=February 2007 |title=Ten Genes for Inherited Breast Cancer |journal=Cell |volume=11 |issue=2 |pages=103–5 |doi=10.1016/j.ccr.2007.01.010 |pmid=17292821 |doi-access=free}}</ref> Mutacije u genima [[BRCA1]] i [[BRCA2]] rezultiraju visokim rizikom od raka dojke i [[rak jajnika|raka jajnika]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/>Mutacije u genima ''[[p53]]'' i ''[[PTEN (gen)|PTEN]]'' povećavaju rizik od raka dojke povezanog s rijetkim sindromima raka. Mutacije u genima [[CHEK2]], ''[[ATM serin/treonin-kinaza|ATM]]'', ''[[NBS1]]'', ''[[Rad50|RAD50]]'', ''[[BRIP1]]'' i ''[[PALB2]]'' mogu udvostručiti rizik od razvoja raka dojke.<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> Bialelne mutacije, u kojima su obje kopije određenog gena mutirane, u genima BRCA2, BRIP1 i PALB2 također uzrokuju [[Fanconijeva anemija|Fanconijevu anemiju]], [[Recesivni gen|recesivni sindrom]] koji dovodi do progresivnog [[otkazivanje koštane srži|otkaza koštane srži]].<ref name="Ten Genes for Inherited Breast Canc"/> == Reference = {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] r3og34q2zscfz4cj38odh2f7lzefaye Lokusna heterogenost 0 536159 3913438 2026-07-23T16:18:15Z Wild-Wikiped 183928 Nova stranica: [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|280px|thumb| Objašnjenje osnovne razlike između [[alelna heterogenost| alelne]] i lokusne heterogenosti]] '''Lokusna heterogenost ''' javlja se kada su [[mutacije]] na više [fgenom]]skih lokusa sposobne proizvesti isti [[fenotip]] (tj. jednu [[osobina|osobinu]], obrazac osobina ili poremećaj), a svaka pojedinačna mutacija je dovoljna da nezavisn... 3913438 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|280px|thumb| Objašnjenje osnovne razlike između [[alelna heterogenost| alelne]] i lokusne heterogenosti]] '''Lokusna heterogenost ''' javlja se kada su [[mutacije]] na više [fgenom]]skih lokusa sposobne proizvesti isti [[fenotip]] (tj. jednu [[osobina|osobinu]], obrazac osobina ili poremećaj), a svaka pojedinačna mutacija je dovoljna da nezavisno izazove specifični fenotip..<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Keith BP, Robertson DL, Hentges KE | title = Locus heterogeneity disease genes encode proteins with high interconnectivity in the human protein interaction network | journal = Frontiers in Genetics | volume = 5 | pages = 434 | date = 2014-12-09 | pmid = 25538735 | pmc = 4260505 | doi = 10.3389/fgene.2014.00434 | doi-access = free }}</ref> Lokusnu heterogenost ne treba miješati sa [[alelna heterogenost|alelnom heterogenošću]], u kojoj jedan fenotip može biti proizveden višestrukim mutacijama, od kojih se sve nalaze na istom lokusu na [[hromosom]]u.<ref name=":0"/> Isto tako, ne treba je miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]], u kojoj se različiti fenotipovi javljaju među organizmima sa identičnim [[genotip]]ovima i uslovima okoline.<ref>{{cite journal | vauthors = Ackermann M | title = A functional perspective on phenotypic heterogeneity in microorganisms | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 13 | issue = 8 | pages = 497–508 | date = August 2015 | pmid = 26145732 | doi = 10.1038/nrmicro3491 | s2cid = 29846214 }}</ref>Lokusna i alelna heterogenost su dvije komponente [[genetička heterogenost|genetičke heterogenosti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/genetics-dictionary|title=NCI Dictionary of Genetics Terms|date=2012-07-20|website=National Cancer Institute|language=en|access-date=2019-11-27}}</ref> Lokusna heterogenenost može imati značajne implikacije za niz ljudskih bolesti. Naprimjer, povezana je sa ''[[retinitis pigmentosa]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Daiger SP, Sullivan LS, Bowne SJ | title = Genes and mutations causing retinitis pigmentosa | journal = Clinical Genetics | volume = 84 | issue = 2 | pages = 132–41 | date = August 2013 | pmid = 23701314 | pmc = 3856531 | doi = 10.1111/cge.12203 }}</ref>[[Hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijskom kardiomiopatijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Solomon SD, Jarcho JA, McKenna W, Geisterfer-Lowrance A, Germain R, Salerni R, Seidman JG, Seidman CE | display-authors = 6 | title = Familial hypertrophic cardiomyopathy is a genetically heterogeneous disease | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 86 | issue = 3 | pages = 993–9 | date = September 1990 | pmid = 1975599 | pmc = 296820 | doi = 10.1172/JCI114802 }}</ref> ''[[osteogenesis imperfecta]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Van Dijk FS, Sillence DO | title = Osteogenesis imperfecta: clinical diagnosis, nomenclature and severity assessment | journal = American Journal of Medical Genetics. Part A | volume = 164A | issue = 6 | pages = 1470–81 | date = June 2014 | pmid = 24715559 | pmc = 4314691 | doi = 10.1002/ajmg.a.36545 }}</ref> [[porodična hiperholesterolemija| porodičnom hiperholesterolemijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Goldstein JL, Dana SE, Brunschede GY, Brown MS | title = Genetic heterogeneity in familial hypercholesterolemia: evidence for two different mutations affecting functions of low-density lipoprotein receptor | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 72 | issue = 3 | pages = 1092–6 | date = March 1975 | pmid = 236556 | pmc = 432472 | doi = 10.1073/pnas.72.3.1092 | bibcode = 1975PNAS...72.1092G | doi-access = free }}</ref> i [[gubitak sluha|gubitkom sluha]].<ref>{{Cite journal |last1=Keats |first1=Bronya J. B. |last2=Berlin |first2=Charles I. |date=1999-01-01 |title=Genomics and Hearing Impairment |url=https://genome.cshlp.org/content/9/1/7 |journal=Genome Research |language=en |volume=9 |issue=1 |pages=7–16 |doi=10.1101/gr.9.1.7 |issn=1088-9051 |pmid=9927480|doi-access=free }}</ref> Heterogeni lokusi uključeni u formiranje istog fenotipa često doprinose sličnim biološkim putevima.<ref name=":0"/> Uloga i stepen heterogenosti lokusa je važno razmatranje u razumijevanju fenotipova bolesti i u razvoju terapijskog tretmana za ove bolesti.<ref name=":0"/> Otkrivanje uzročnih gena za bolesti na koje utiče lokusna heterogenost teško je postići metodama genetske analize kao što su [[genetička vezanost]] i [[Sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje genoma]].<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Rehman AU, Santos-Cortez RL, Drummond MC, Shahzad M, Lee K, Morell RJ, Ansar M, Jan A, Wang X, Aziz A, Riazuddin S, Smith JD, Wang GT, Ahmed ZM, Gul K, Shearer AE, Smith RJ, Shendure J, Bamshad MJ, Nickerson DA, Hinnant J, Khan SN, Fisher RA, Ahmad W, Friderici KH, Riazuddin S, Friedman TB, Wilch ES, Leal SM | display-authors = 6 | title = Challenges and solutions for gene identification in the presence of familial locus heterogeneity | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 23 | issue = 9 | pages = 1207–15 | date = September 2015 | pmid = 25491636 | pmc = 4538203 | doi = 10.1038/ejhg.2014.266 }}</ref> Ove metode se oslanjaju na poređenje oboljelih članova porodice, ali kada različiti članovi porodice imaju različite gene koji uzrokuju bolest, takvi geni možda neće biti precizno identificirani.<ref name=":1"/> Postojeće tehnike su modificirane, a razvijene su i nove tehnike kako bi se prevazišli ovi izazovi.<ref name=":1" /><ref>{{cite journal | vauthors = Wang D, Huang J | title = Detecting linkage disequilibrium in the presence of locus heterogeneity | journal = Annals of Human Genetics | volume = 70 | issue = Pt 3 | pages = 397–409 | date = May 2006 | pmid = 16674561 | doi = 10.1111/j.1529-8817.2005.00229.x | s2cid = 25856694 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pal DK, Greenberg DA | title = Evaluating genetic heterogeneity in complex disorders | language = english | journal = Human Heredity | volume = 53 | issue = 4 | pages = 216–26 | date = 2002 | pmid = 12435885 | doi = 10.1159/000066195 | s2cid = 46285173 }}</ref> == ''Retinitis pigmentosa'' == ''[[Retinitis pigmentosa]]'' stanje je koje uzrokuje oštećenje ćelija [[mrežnjača|mrežnječe]] osjetljivih na svjetlost.<ref>{{cite journal | vauthors = Hartong DT, Berson EL, Dryja TP | title = Retinitis pigmentosa | language = English | journal = Lancet | volume = 368 | issue = 9549 | pages = 1795–809 | date = November 2006 | pmid = 17113430 | doi = 10.1016/S0140-6736(06)69740-7 | s2cid = 24950783 | url = https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(06)69740-7/abstract | url-access = subscription }}</ref> Identificirano je preko 60 gena čije mutacije nezavisno uzrokuju ''retinitis pigmentosa'', a one se mogu [[nasljeđivanje|nasljeđivati]] ​​kao [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], [[Autosomnno naslljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] ili po [[spolno vezano nasljeđivanje|X-vezanom]] obrascu.<ref>{{Cite web|url=https://sph.uth.edu/retnet/sum-dis.htm|title=RetNet: Summaries|website=sph.uth.edu|access-date=2019-11-27}}</ref> Primjeri takvih gena uključuju gen za [[rodopsin]] (RHO), gen koji kodira za regulator [[GTPaza|GTPaze]] ''[[retinitis pigmentosa]]'' (RGPR) i gen koji kodira protein ''retinitis pigmentosa'' 2 (RP2).<ref>{{cite journal | vauthors = Ferrari S, Di Iorio E, Barbaro V, Ponzin D, Sorrentino FS, Parmeggiani F | title = Retinitis pigmentosa: genes and disease mechanisms | journal = Current Genomics | volume = 12 | issue = 4 | pages = 238–49 | date = June 2011 | pmid = 22131869 | pmc = 3131731 | doi = 10.2174/138920211795860107 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Alelna heterogenost]] * [[Spisak kožnih stanja uzrokovanih mutacijama u keratinima]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] g1xq207a59f2kh3jxcou1w3po6oo7j9 3913439 3913438 2026-07-23T16:22:38Z Wild-Wikiped 183928 3913439 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|280px|thumb| Objašnjenje osnovne razlike između [[alelna heterogenost| alelne]] i lokusne heterogenosti]] '''Lokusna heterogenost ''' javlja se kada su [[mutacije]] na više [[genom]]skih lokusa sposobne proizvesti isti [[fenotip]] (tj. jednu [[osobina|osobinu]], obrazac osobina ili poremećaj), a svaka pojedinačna mutacija je dovoljna da nezavisno izazove specifični fenotip..<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Keith BP, Robertson DL, Hentges KE | title = Locus heterogeneity disease genes encode proteins with high interconnectivity in the human protein interaction network | journal = Frontiers in Genetics | volume = 5 | pages = 434 | date = 2014-12-09 | pmid = 25538735 | pmc = 4260505 | doi = 10.3389/fgene.2014.00434 | doi-access = free }}</ref> Lokusnu heterogenost ne treba miješati sa [[alelna heterogenost|alelnom heterogenošću]], u kojoj jedan fenotip može biti proizveden višestrukim mutacijama, od kojih se sve nalaze na istom lokusu na [[hromosom]]u.<ref name=":0"/> Isto tako, ne treba je miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]], u kojoj se različiti fenotipovi javljaju među organizmima sa identičnim [[genotip]]ovima i uslovima okoline.<ref>{{cite journal | vauthors = Ackermann M | title = A functional perspective on phenotypic heterogeneity in microorganisms | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 13 | issue = 8 | pages = 497–508 | date = August 2015 | pmid = 26145732 | doi = 10.1038/nrmicro3491 | s2cid = 29846214 }}</ref>Lokusna i alelna heterogenost su dvije komponente [[genetička heterogenost|genetičke heterogenosti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cancer.gov/publications/dictionaries/genetics-dictionary|title=NCI Dictionary of Genetics Terms|date=2012-07-20|website=National Cancer Institute|language=en|access-date=2019-11-27}}</ref> Lokusna heterogenenost može imati značajne implikacije za niz ljudskih bolesti. Naprimjer, povezana je sa ''[[retinitis pigmentosa]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Daiger SP, Sullivan LS, Bowne SJ | title = Genes and mutations causing retinitis pigmentosa | journal = Clinical Genetics | volume = 84 | issue = 2 | pages = 132–41 | date = August 2013 | pmid = 23701314 | pmc = 3856531 | doi = 10.1111/cge.12203 }}</ref>[[Hipertrofijska kardiomiopatija|hipertrofijskom kardiomiopatijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Solomon SD, Jarcho JA, McKenna W, Geisterfer-Lowrance A, Germain R, Salerni R, Seidman JG, Seidman CE | display-authors = 6 | title = Familial hypertrophic cardiomyopathy is a genetically heterogeneous disease | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 86 | issue = 3 | pages = 993–9 | date = September 1990 | pmid = 1975599 | pmc = 296820 | doi = 10.1172/JCI114802 }}</ref> ''[[osteogenesis imperfecta]]'',<ref>{{cite journal | vauthors = Van Dijk FS, Sillence DO | title = Osteogenesis imperfecta: clinical diagnosis, nomenclature and severity assessment | journal = American Journal of Medical Genetics. Part A | volume = 164A | issue = 6 | pages = 1470–81 | date = June 2014 | pmid = 24715559 | pmc = 4314691 | doi = 10.1002/ajmg.a.36545 }}</ref> [[porodična hiperholesterolemija| porodičnom hiperholesterolemijom]],<ref>{{cite journal | vauthors = Goldstein JL, Dana SE, Brunschede GY, Brown MS | title = Genetic heterogeneity in familial hypercholesterolemia: evidence for two different mutations affecting functions of low-density lipoprotein receptor | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 72 | issue = 3 | pages = 1092–6 | date = March 1975 | pmid = 236556 | pmc = 432472 | doi = 10.1073/pnas.72.3.1092 | bibcode = 1975PNAS...72.1092G | doi-access = free }}</ref> i [[gubitak sluha|gubitkom sluha]].<ref>{{Cite journal |last1=Keats |first1=Bronya J. B. |last2=Berlin |first2=Charles I. |date=1999-01-01 |title=Genomics and Hearing Impairment |url=https://genome.cshlp.org/content/9/1/7 |journal=Genome Research |language=en |volume=9 |issue=1 |pages=7–16 |doi=10.1101/gr.9.1.7 |issn=1088-9051 |pmid=9927480|doi-access=free }}</ref> Heterogeni lokusi uključeni u formiranje istog fenotipa često doprinose sličnim biološkim putevima.<ref name=":0"/> Uloga i stepen heterogenosti lokusa je važno razmatranje u razumijevanju fenotipova bolesti i u razvoju terapijskog tretmana za ove bolesti.<ref name=":0"/> Otkrivanje uzročnih gena za bolesti na koje utiče lokusna heterogenost teško je postići metodama genetske analize kao što su [[vezani geni|genetička vezanost]] i [[Sekvenciranje cijelog genoma|sekvenciranje genoma]].<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Rehman AU, Santos-Cortez RL, Drummond MC, Shahzad M, Lee K, Morell RJ, Ansar M, Jan A, Wang X, Aziz A, Riazuddin S, Smith JD, Wang GT, Ahmed ZM, Gul K, Shearer AE, Smith RJ, Shendure J, Bamshad MJ, Nickerson DA, Hinnant J, Khan SN, Fisher RA, Ahmad W, Friderici KH, Riazuddin S, Friedman TB, Wilch ES, Leal SM | display-authors = 6 | title = Challenges and solutions for gene identification in the presence of familial locus heterogeneity | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 23 | issue = 9 | pages = 1207–15 | date = September 2015 | pmid = 25491636 | pmc = 4538203 | doi = 10.1038/ejhg.2014.266 }}</ref> Ove metode se oslanjaju na poređenje oboljelih članova porodice, ali kada različiti članovi porodice imaju različite gene koji uzrokuju bolest, takvi geni možda neće biti precizno identificirani.<ref name=":1"/> Postojeće tehnike su modificirane, a razvijene su i nove tehnike kako bi se prevazišli ovi izazovi.<ref name=":1" /><ref>{{cite journal | vauthors = Wang D, Huang J | title = Detecting linkage disequilibrium in the presence of locus heterogeneity | journal = Annals of Human Genetics | volume = 70 | issue = Pt 3 | pages = 397–409 | date = May 2006 | pmid = 16674561 | doi = 10.1111/j.1529-8817.2005.00229.x | s2cid = 25856694 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Pal DK, Greenberg DA | title = Evaluating genetic heterogeneity in complex disorders | language = english | journal = Human Heredity | volume = 53 | issue = 4 | pages = 216–26 | date = 2002 | pmid = 12435885 | doi = 10.1159/000066195 | s2cid = 46285173 }}</ref> == ''Retinitis pigmentosa'' == ''[[Retinitis pigmentosa]]'' stanje je koje uzrokuje oštećenje ćelija [[mrežnjača|mrežnječe]] osjetljivih na svjetlost.<ref>{{cite journal | vauthors = Hartong DT, Berson EL, Dryja TP | title = Retinitis pigmentosa | language = English | journal = Lancet | volume = 368 | issue = 9549 | pages = 1795–809 | date = November 2006 | pmid = 17113430 | doi = 10.1016/S0140-6736(06)69740-7 | s2cid = 24950783 | url = https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(06)69740-7/abstract | url-access = subscription }}</ref> Identificirano je preko 60 gena čije mutacije nezavisno uzrokuju ''retinitis pigmentosa'', a one se mogu [[nasljeđivanje|nasljeđivati]] ​​kao [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]], [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] [[genetički poremećaj]] ili po [[spolno vezano nasljeđivanje|X-vezanom]] obrascu.<ref>{{Cite web|url=https://sph.uth.edu/retnet/sum-dis.htm|title=RetNet: Summaries|website=sph.uth.edu|access-date=2019-11-27}}</ref> Primjeri takvih gena uključuju gen za [[rodopsin]] (RHO), gen koji kodira za regulator [[GTPaza|GTPaze]] ''[[retinitis pigmentosa]]'' (RGPR) i gen koji kodira protein ''retinitis pigmentosa'' 2 (RP2).<ref>{{cite journal | vauthors = Ferrari S, Di Iorio E, Barbaro V, Ponzin D, Sorrentino FS, Parmeggiani F | title = Retinitis pigmentosa: genes and disease mechanisms | journal = Current Genomics | volume = 12 | issue = 4 | pages = 238–49 | date = June 2011 | pmid = 22131869 | pmc = 3131731 | doi = 10.2174/138920211795860107 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Alelna heterogenost]] * [[Spisak kožnih stanja uzrokovanih mutacijama u keratinima]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] odh83op7oqwe3iaa9d2wvhnqsqy8s4c Wikipedia:Igralište/Fenotipska heterogenost 4 536160 3913441 2026-07-23T17:05:08Z Wild-Wikiped 183928 Nova stranica: '''Fenotipska heterogenost''' opisuje različite mutacije u istom genu koje ponekad mogu dovesti do izrazito različitih [[fenotip]]ova. Naprimjer, određene [[mutacije]] gubitka funkcije u RET proto[[onkogen]]u, koji kodira receptor [[tirozin]]-kinaze, mogu uzrokovati dominantno nasljedni neuspjeh u razvoju [[ganglija]] [[debelo crijevo|debelog crijeva]], što dovodi do defektne motiliteta debelog crijeva i teške hronične konstipacije ([[Hirschsprungova bolest]]).<ref>{{C... 3913441 wikitext text/x-wiki '''Fenotipska heterogenost''' opisuje različite mutacije u istom genu koje ponekad mogu dovesti do izrazito različitih [[fenotip]]ova. Naprimjer, određene [[mutacije]] gubitka funkcije u RET proto[[onkogen]]u, koji kodira receptor [[tirozin]]-kinaze, mogu uzrokovati dominantno nasljedni neuspjeh u razvoju [[ganglija]] [[debelo crijevo|debelog crijeva]], što dovodi do defektne motiliteta debelog crijeva i teške hronične konstipacije ([[Hirschsprungova bolest]]).<ref>{{Cite journal |last=Ackermann |first=Martin |date=August 2015 |title=A functional perspective on phenotypic heterogeneity in microorganisms |url=https://www.nature.com/articles/nrmicro3491 |journal=Nature Reviews Microbiology |language=en |volume=13 |issue=8 |pages=497–508 |doi=10.1038/nrmicro3491 |pmid=26145732 |s2cid=29846214 |issn=1740-1534|url-access=subscription }}</ref> U kontekstu [[mikrobiologija|mikrobiologije]], fenotipska heterogenost odnosi se na [[fenomen]] u kojem pojedinačne ćelije unutar klonski izvedenih [[populacija]], koje imaju uniformnu genetičku pozadinu, ipak mogu pokazivati razlike u fenotipu (tj. heterogenost). Ovaj fenomen (također nazvan „negenotipska heterogenost“) vjerovatno se može uočiti kod gotovo svakog fenotipa. Jedan klasičan primjer je evidentan kada su klonski izvedene mikrobne ćelije izložene štetnim stresorima. U ovoj situaciji se često primjećuje da neće sve ćelije populacije istovremeno izgubiti održivost. Umjesto toga, manjina ćelija često preživljava na nivoima izloženosti koji ubijaju većinu srodnih ćelija, uprkos tome što su sve ćelije genetočki uniformne. U slučaju [[gljiva]], fenotipska heterogenost može obuhvatiti varijacije koje se vide između genetički uniformnih populacija pojedinačnih ćelija, kao što su one koje formiraju askomicetni i bazidiomicetni [[kvasci]], između genetički identičnih mitospora i između genetički uniformnih [[hifa|hifnih]] odjeljaka nitastih gljiva. Opisano je nekoliko mehanizama koji leže u osnovi heterogenosti, a koji se uglavnom manifestuju putem diferencijalne [[ekspresija gena|ekspresije gena]] (šum ekspresije gena). To jest, ako se jedan ili više gena koji utiču na određeni fenotip eksprimiraju na različitom nivou u različitim ćelijama ili [[spora]]ma, vjerovatno će doći do heterogenosti u fenotipu. Stoga se heterogeni fenotipovi obično mogu pratiti do heterogenosti u nivoima određenih transkripata ili u njihovoj (post)translacionoj regulaciji. Fenotipska heterogenost je potencijalno od velikog značaja u biologiji i ekologiji gljiva. Naprimjer, to može rezultirati preživljavanjem podskupa ćelija ili [[hifa]] koje potom mogu pokrenuti adaptivne odgovore i omogućiti ponovno uspostavljanje populacija, što je ključno za opstanak vrsta. Nadalje, s obzirom na to da stepen fenotipske heterogenosti može varirati između različitih sojeva iste vrste, to može pružiti dodatni, često necijenjen, nivo varijacije koji daje [[adaptivna vrijednost|adaptivnu prednost]] na koju može djelovati [[prirodna selekcija]]. Fenotipska heterogenost je također potencijalno od velikog primijenjenog značaja. Pored preživljavanja kao odgovora na [[stres]] iz okoliša, ovaj fenomen bi mogao biti važan i u smislu [[virulencija|virulencije]], pri čemu određene ćelije unutar populacije mogu pokazivati pojačanu [[patogen]]ost i/ili otpornost na antigljivične lijekove. Slično tome, u pogledu kvarenja hrane, određene ćelije ili spore mogu preživjeti tretman konzervansima koji inače ubijaju sve ostale članove populacije. Konačno, mogle bi postojati i [[biotehnologija|biotehnološke]] primjene, ako određene ćelije unutar populacija proizvode veće nivoe poželjnih [[metabolit]]a ili proteina (Papagianni, 2004; Krijgsheld et al., 2013; Xiao et al., 2016). <ref>{{Cite journal |last1=Sumner |first1=Edward R. |last2=Avery |first2=Simon V. |date=February 2002 |title=Phenotypic heterogeneity: differential stress resistance among individual cells of the yeast Saccharomyces cerevisiae |journal=Microbiology |volume=148 |issue=Pt 2 |pages=345–351 |doi=10.1099/00221287-148-2-345 |issn=1350-0872 |pmid=11832498|doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] 4u8kkslnyov61ijqr8lh4o2lqeyhhqr 3913442 3913441 2026-07-23T17:18:12Z Wild-Wikiped 183928 3913442 wikitext text/x-wiki [[Slika:Multiple mechanisms can lead to EMT-associated population heterogeneity.png|thumb| Višestruki mehanizmi mogu dovesti do fenotipske heterogenosti [[populacija]] 1, 2 i 3]] '''Fenotipska heterogenost''' opisuje različite mutacije u istom genu koje ponekad mogu dovesti do izrazito različitih [[fenotip]]ova. Naprimjer, određene [[mutacije]] gubitka funkcije u RET proto[[onkogen]]u, koji kodira receptor [[tirozin]]-kinaze, mogu uzrokovati dominantno nasljedni neuspjeh u razvoju [[ganglija]] [[debelo crijevo|debelog crijeva]], što dovodi do defektne motiliteta debelog crijeva i teške hronične konstipacije ([[Hirschsprungova bolest]]).<ref>{{Cite journal |last=Ackermann |first=Martin |date=August 2015 |title=A functional perspective on phenotypic heterogeneity in microorganisms |url=https://www.nature.com/articles/nrmicro3491 |journal=Nature Reviews Microbiology |language=en |volume=13 |issue=8 |pages=497–508 |doi=10.1038/nrmicro3491 |pmid=26145732 |s2cid=29846214 |issn=1740-1534|url-access=subscription }}</ref> U kontekstu [[mikrobiologija|mikrobiologije]], fenotipska heterogenost odnosi se na [[fenomen]] u kojem pojedinačne ćelije unutar klonski izvedenih [[populacija]], koje imaju uniformnu genetičku pozadinu, ipak mogu pokazivati razlike u fenotipu (tj. heterogenost). Ovaj fenomen (također nazvan „negenotipska heterogenost“) vjerovatno se može uočiti kod gotovo svakog fenotipa. Jedan klasičan primjer je evidentan kada su klonski izvedene mikrobne ćelije izložene štetnim stresorima. U ovoj situaciji se često primjećuje da neće sve ćelije populacije istovremeno izgubiti održivost. Umjesto toga, manjina ćelija često preživljava na nivoima izloženosti koji ubijaju većinu srodnih ćelija, uprkos tome što su sve ćelije genetočki uniformne. U slučaju [[gljiva]], fenotipska heterogenost može obuhvatiti varijacije koje se vide između genetički uniformnih populacija pojedinačnih ćelija, kao što su one koje formiraju askomicetni i bazidiomicetni [[kvasci]], između genetički identičnih mitospora i između genetički uniformnih [[hifa|hifnih]] odjeljaka nitastih gljiva. Opisano je nekoliko mehanizama koji leže u osnovi heterogenosti, a koji se uglavnom manifestuju putem diferencijalne [[ekspresija gena|ekspresije gena]] (šum ekspresije gena). To jest, ako se jedan ili više gena koji utiču na određeni fenotip eksprimiraju na različitom nivou u različitim ćelijama ili [[spora]]ma, vjerovatno će doći do heterogenosti u fenotipu. Stoga se heterogeni fenotipovi obično mogu pratiti do heterogenosti u nivoima određenih transkripata ili u njihovoj (post)translacionoj regulaciji. Fenotipska heterogenost je potencijalno od velikog značaja u biologiji i ekologiji gljiva. Naprimjer, to može rezultirati preživljavanjem podskupa ćelija ili [[hifa]] koje potom mogu pokrenuti adaptivne odgovore i omogućiti ponovno uspostavljanje populacija, što je ključno za opstanak vrsta. Nadalje, s obzirom na to da stepen fenotipske heterogenosti može varirati između različitih sojeva iste vrste, to može pružiti dodatni, često necijenjen, nivo varijacije koji daje [[adaptivna vrijednost|adaptivnu prednost]] na koju može djelovati [[prirodna selekcija]]. Fenotipska heterogenost je također potencijalno od velikog primijenjenog značaja. Pored preživljavanja kao odgovora na [[stres]] iz okoliša, ovaj fenomen bi mogao biti važan i u smislu [[virulencija|virulencije]], pri čemu određene ćelije unutar populacije mogu pokazivati pojačanu [[patogen]]ost i/ili otpornost na antigljivične lijekove. Slično tome, u pogledu kvarenja hrane, određene ćelije ili spore mogu preživjeti tretman konzervansima koji inače ubijaju sve ostale članove populacije. Konačno, mogle bi postojati i [[biotehnologija|biotehnološke]] primjene, ako određene ćelije unutar populacija proizvode veće nivoe poželjnih [[metabolit]]a ili proteina (Papagianni, 2004; Krijgsheld et al., 2013; Xiao et al., 2016). <ref>{{Cite journal |last1=Sumner |first1=Edward R. |last2=Avery |first2=Simon V. |date=February 2002 |title=Phenotypic heterogeneity: differential stress resistance among individual cells of the yeast Saccharomyces cerevisiae |journal=Microbiology |volume=148 |issue=Pt 2 |pages=345–351 |doi=10.1099/00221287-148-2-345 |issn=1350-0872 |pmid=11832498|doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] hnqdl343gpv1aspyfpa17orgajaaqsy 3913521 3913442 2026-07-24T11:14:16Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Fenotipska heterogenost]] na [[Wikipedia:Igralište/Fenotipska heterogenost]] bez ostavljanja preusmjerenja 3913442 wikitext text/x-wiki [[Slika:Multiple mechanisms can lead to EMT-associated population heterogeneity.png|thumb| Višestruki mehanizmi mogu dovesti do fenotipske heterogenosti [[populacija]] 1, 2 i 3]] '''Fenotipska heterogenost''' opisuje različite mutacije u istom genu koje ponekad mogu dovesti do izrazito različitih [[fenotip]]ova. Naprimjer, određene [[mutacije]] gubitka funkcije u RET proto[[onkogen]]u, koji kodira receptor [[tirozin]]-kinaze, mogu uzrokovati dominantno nasljedni neuspjeh u razvoju [[ganglija]] [[debelo crijevo|debelog crijeva]], što dovodi do defektne motiliteta debelog crijeva i teške hronične konstipacije ([[Hirschsprungova bolest]]).<ref>{{Cite journal |last=Ackermann |first=Martin |date=August 2015 |title=A functional perspective on phenotypic heterogeneity in microorganisms |url=https://www.nature.com/articles/nrmicro3491 |journal=Nature Reviews Microbiology |language=en |volume=13 |issue=8 |pages=497–508 |doi=10.1038/nrmicro3491 |pmid=26145732 |s2cid=29846214 |issn=1740-1534|url-access=subscription }}</ref> U kontekstu [[mikrobiologija|mikrobiologije]], fenotipska heterogenost odnosi se na [[fenomen]] u kojem pojedinačne ćelije unutar klonski izvedenih [[populacija]], koje imaju uniformnu genetičku pozadinu, ipak mogu pokazivati razlike u fenotipu (tj. heterogenost). Ovaj fenomen (također nazvan „negenotipska heterogenost“) vjerovatno se može uočiti kod gotovo svakog fenotipa. Jedan klasičan primjer je evidentan kada su klonski izvedene mikrobne ćelije izložene štetnim stresorima. U ovoj situaciji se često primjećuje da neće sve ćelije populacije istovremeno izgubiti održivost. Umjesto toga, manjina ćelija često preživljava na nivoima izloženosti koji ubijaju većinu srodnih ćelija, uprkos tome što su sve ćelije genetočki uniformne. U slučaju [[gljiva]], fenotipska heterogenost može obuhvatiti varijacije koje se vide između genetički uniformnih populacija pojedinačnih ćelija, kao što su one koje formiraju askomicetni i bazidiomicetni [[kvasci]], između genetički identičnih mitospora i između genetički uniformnih [[hifa|hifnih]] odjeljaka nitastih gljiva. Opisano je nekoliko mehanizama koji leže u osnovi heterogenosti, a koji se uglavnom manifestuju putem diferencijalne [[ekspresija gena|ekspresije gena]] (šum ekspresije gena). To jest, ako se jedan ili više gena koji utiču na određeni fenotip eksprimiraju na različitom nivou u različitim ćelijama ili [[spora]]ma, vjerovatno će doći do heterogenosti u fenotipu. Stoga se heterogeni fenotipovi obično mogu pratiti do heterogenosti u nivoima određenih transkripata ili u njihovoj (post)translacionoj regulaciji. Fenotipska heterogenost je potencijalno od velikog značaja u biologiji i ekologiji gljiva. Naprimjer, to može rezultirati preživljavanjem podskupa ćelija ili [[hifa]] koje potom mogu pokrenuti adaptivne odgovore i omogućiti ponovno uspostavljanje populacija, što je ključno za opstanak vrsta. Nadalje, s obzirom na to da stepen fenotipske heterogenosti može varirati između različitih sojeva iste vrste, to može pružiti dodatni, često necijenjen, nivo varijacije koji daje [[adaptivna vrijednost|adaptivnu prednost]] na koju može djelovati [[prirodna selekcija]]. Fenotipska heterogenost je također potencijalno od velikog primijenjenog značaja. Pored preživljavanja kao odgovora na [[stres]] iz okoliša, ovaj fenomen bi mogao biti važan i u smislu [[virulencija|virulencije]], pri čemu određene ćelije unutar populacije mogu pokazivati pojačanu [[patogen]]ost i/ili otpornost na antigljivične lijekove. Slično tome, u pogledu kvarenja hrane, određene ćelije ili spore mogu preživjeti tretman konzervansima koji inače ubijaju sve ostale članove populacije. Konačno, mogle bi postojati i [[biotehnologija|biotehnološke]] primjene, ako određene ćelije unutar populacija proizvode veće nivoe poželjnih [[metabolit]]a ili proteina (Papagianni, 2004; Krijgsheld et al., 2013; Xiao et al., 2016). <ref>{{Cite journal |last1=Sumner |first1=Edward R. |last2=Avery |first2=Simon V. |date=February 2002 |title=Phenotypic heterogeneity: differential stress resistance among individual cells of the yeast Saccharomyces cerevisiae |journal=Microbiology |volume=148 |issue=Pt 2 |pages=345–351 |doi=10.1099/00221287-148-2-345 |issn=1350-0872 |pmid=11832498|doi-access=free }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Klasična genetika]] hnqdl343gpv1aspyfpa17orgajaaqsy Đani Salčin 0 536161 3913456 2026-07-23T21:59:01Z Bosancica by MK 173186 Molim poznavaoce ove teme da provjere članak 3913456 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Đani Salčin | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2000|03|19}} | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 180 cm | nadimak = | pozicija = [[Vezni igrač|Veznjak]] | omladinskegodine = 2007–2014.<br />2014–2019. | omladinskipogoni = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | trenutniklub = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | brojnadresu = 22 | godine1 = 2019–2023. | klubovi1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = 23 (0) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = → [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | nastupi(golovi)2 = 23 (1) | godine3 = 2024–2025. | klubovi3 = [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] | nastupi(golovi)3 = 31 (5) | godine4 = 2025. | klubovi4 = [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] | nastupi(golovi)4 = 27 (6) | godine5 = 2026– | klubovi5 = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | nastupi(golovi)5 = 15 (3) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2016–2017. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (0) | nacionalnegodine2 = 2018. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | nacionalnegodine3 = 2020–2021. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 6 (0) | zadnjiuređaj = }} '''Đani Salčin''' (rođen 19. marta 2000) je [[bosanskohercegovački]] profesionalni [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač|veznog igrača]]. Nastupao je za [[FK Sarajevo]], [[FK Velež Mostar]], [[FK Rudar Prijedor]] i [[NK GOŠK Gabela]], a s FK Sarajevo osvojio je dvije titule prvaka Bosne i Hercegovine i dva [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]]. == Klupska karijera == === Omladinske selekcije === Salčin je prve nogometne korake napravio u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar]], gdje je trenirao do ljeta 2014.<ref name="FKVelez_Salcin">{{cite web |author=FK Velež Mostar |date=7. juli 2022 |title=Službeno: Đani Salčin novi fudbaler Rođenih |website=FK Velež Mostar |url=https://fkvelez.ba/sluzbeno-djani-salcin-novi-fudbaler-rodjenih/ |access-date=23. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon toga prelazi u [[FK Sarajevo]], gdje nastavlja razvoj u omladinskim selekcijama i potpisuje prvi profesionalni ugovor.<ref name="FKVelez_Salcin" /> === FK Sarajevo === Za prvi tim FK Sarajevo debitovao je u sezoni 2019/20. Tokom boravka u klubu osvojio je dvije titule prvaka Bosne i Hercegovine te dva trofeja [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]].<ref name="FKVelez_Salcin" /> U sezoni 2021/22. kao posuđeni igrač FK Sarajeva nastupao je za [[FK Velež Mostar]]. Za mostarski klub odigrao je 28 prvenstvenih utakmica, postigao dva pogotka i zabilježio četiri asistencije, osvojivši pritom Kup Bosne i Hercegovine.<ref name="FKVelez_Salcin" /> === Rudar Prijedor i GOŠK Gabela === Nakon odlaska iz FK Sarajeva karijeru je nastavio u [[FK Rudar Prijedor]], za koji je u sezoni 2024/25. odigrao 31 utakmicu i postigao pet pogodaka. Početkom 2025. prešao je u [[NK GOŠK Gabela]]. Tokom boravka u klubu odigrao je ukupno 27 zvaničnih utakmica i postigao šest pogodaka. U prvom dijelu angažmana zabilježio je 13 nastupa, osam pogodaka i četiri asistencije.<ref name="FKVelez_Salcin" /><ref name="Klix_2026_SalcinVelez">{{cite web |author=[[Klix.ba]] |title=Đani Salčin prešao iz GOŠK-a u Velež, ponovo će igrati za mostarski klub nakon četiri godine |website=Klix.ba |date=4. januar 2026 |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dani-salcin-presao-iz-gosk-a-u-velez-ponovo-ce-igrati-za-mostarski-klub-nakon-cetiri-godine/260104093 |access-date=23. 7. 2026 |language=bs}}</ref> === Povratak u FK Velež Mostar === Početkom 2026. godine vratio se u [[FK Velež Mostar]], s kojim je potpisao dvogodišnji ugovor uz mogućnost produženja saradnje.<ref name="Klix_2026_SalcinVelez" /><ref name="Transfermarkt_DaniSalcin">{{cite web |title=Dani Salcin - Player profile |website=Transfermarkt |url=https://www.transfermarkt.com/dani-salcin/profil/spieler/414942 |access-date=23. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SportDC_2022_SalcinVelez">{{cite web |author=SportDC |title=Đani Salčin novi igrač Veleža |website=SportDC |date=7. juli 2022 |url=https://sportdc.net/vest/premijer-liga-bih/173520--ani-salcin-novi-igrac-veleza |access-date=23. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Statisitka karijere == === Klub === {{Ažurirano|utakmica odigrana 28. septembra 2024.}}<ref>{{Soccerway|dani-salin/461839}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju |- !rowspan=2|Klub !rowspan=2|Sezona !colspan=3|Liga !colspan=2|Nacionalni kup{{efn|Uključuje [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kup Bosne i Hercegovine]]}} !colspan=2|Evropa !colspan=2|Ukupno |- !Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=7|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] |[[FK Sarajevo u sezoni 2018/19.|2018/19.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u nogometu|Premijer liga BiH]] |1||0||1||0||0||0||2||0 |- |[[FK Sarajevo u sezoni 2019/20.|2019/20.]] |Premijer liga BiH |3||0||1||1||0||0||4||1 |- |[[FK Sarajevo u sezoni 2020/21.|2020/21.]] |Premijer liga BiH |10||0||0||0||2{{efn|Nastupi u [[UEFA Liga prvaka 2020/2021.|kvalifikacijama za UEFA Ligu prvaka]]}}||0||12||0 |- |[[FK Sarajevo u sezoni 2021/22.|2021/22.]] |Premijer liga BiH |2||0||0||0||2{{efn|Nastupi u [[UEFA Konferencijska liga 2021/2022.|kvalifikacijama za UEFA Konferencijsku ligu]]}}||0||4||0 |- |[[FK Sarajevo u sezoni 2022/23.|2022/23.]] |Premijer liga BiH |7||0||0||0||colspan=2|—||7||0 |- |[[FK Sarajevo u sezoni 2023/24.|2023/24.]] |Premijer liga BiH |0||0||0||0||0||0||0||0 |- !colspan=2|Ukupno !23!!0!!2!!1!!4!!0!!29!!1 |- |[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] (posuđen) |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/22.|2021/22.]] |Premijer liga BiH |23||1||5||1||0||0||28||2 |- |rowspan=3|[[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] |[[Prva liga Republike Srpske u fudbalu 2023/24.|2023/24.]] |[[Prva liga Republike Srpske u fudbalu|Prva liga RS]] |15||3||colspan=2|—||colspan=2|—||15||3 |- |[[Prva liga Republike Srpske u fudbalu 2024/25.|2024/25.]] |Prva liga RS |8||1||0||0||colspan=2|—||8||1 |- !colspan=2|Ukupno !23!!4!!0!!0!!colspan=2|—!!23!!4 |- !colspan=3|Ukupno u karijeri !69!!5!!7!!2!!4!!0!!80!!7 |} == Trofeji == ; FK Sarajevo * [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u nogometu|Premijer liga Bosne i Hercegovine]] (2): [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u nogometu 2018/19.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine u nogometu 2019/20.|2019/20]]. * [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kup Bosne i Hercegovine]] (2): [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2018/19.|2018/19]], [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2020/21.|2020/21]]. ; FK Velež Mostar * [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kup Bosne i Hercegovine]] (1): [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2021/22.|2021/22]]. == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Salčin, Đani}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Sportisti iz Mostara]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši GOŠK-a]] [[Kategorija:Nogometaši Rudara]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 06rx8b5c13v7gxcf9fpomtwfkhakg0y Hoag (zdravstvena mreža) 0 536162 3913464 2026-07-23T23:26:46Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: {{Infokutija bolnica | naziv = Prezbiterijanska memorijalna bolnica Hoag<br />''Hoag Memorial Hospital Presbyterian'' | logo = Hoag wordmark.svg | logo_veličina = | slika = Hoag Hospital Newport Beach photo Don Ramey Logan.jpg | slika_veličina = 225 | opis = | koordinate = {{Coord|33.6239|-117.9294|region:US-CA_type:landmark|display=inline,title}} | lokacija = Orange... 3913464 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolnica | naziv = Prezbiterijanska memorijalna bolnica Hoag<br />''Hoag Memorial Hospital Presbyterian'' | logo = Hoag wordmark.svg | logo_veličina = | slika = Hoag Hospital Newport Beach photo Don Ramey Logan.jpg | slika_veličina = 225 | opis = | koordinate = {{Coord|33.6239|-117.9294|region:US-CA_type:landmark|display=inline,title}} | lokacija = [[Orange County, Kalifornija|Orange County]], [[Kalifornija]] | država = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | zdravstveni_sistem = | finansiranje = Neprofitna regionalna mreža za pružanje zdravstvene zaštite | vrsta = Opća bolnica | povezani_univerzitet = | standardi = | hitna_pomoć = Da | kreveti = 652 | specijalnost = | izgradnja = | otvorena = 1952. | zatvorena = | srušena = | veb-sajt = {{URL|hoag.org}} }} '''Hoag''' je [[neprofitna organizacija|neprofitna]] regionalna zdravstvena mreža sa sjedištem u [[Orange County, Kalifornija|okrugu Orange]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="Hoag_Official">{{cite web |author=Hoag Health System |title=Hoag Hospital: Best Health System in Orange County |website=Hoag |url=https://www.hoag.org/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Mreža obuhvata dvije bolnice za akutnu njegu, sedam zdravstvenih centara i četiri centra za hitnu medicinsku pomoć, te godišnje zbrinjava oko 30.000 hospitaliziranih i 350.000 ambulantnih pacijenata. Dvije glavne bolnice, Hoag Hospital Newport Beach (otvorena 1952) i Hoag Hospital Irvine (otvorena 2010), nosioci su priznanja [[Program priznanja "Magnet"|"Magnet"]] koje dodjeljuje Američki centar za certifikaciju medicinskih sestara (ANCC) za izvrsnost u sestrinstvu. Specijalizirana zdravstvena njega u okviru mreže Hoag organizirana je kroz pet instituta koji pokrivaju oblasti [[Onkologija|onkologije]], kardiovaskularne medicine, [[Neurologija|neurologije]], zdravlja žena i [[Ortopedija|ortopedije]], pri čemu se ortopedske usluge pružaju preko pridruženog Ortopedskog instituta Hoag. == Bolnice == Hoag upravlja dvjema lokalnim bolnicama u okrugu Orange: * '''Hoag Hospital Newport Beach''' jeste neprofitna bolnica za akutnu njegu smještena u [[Newport Beach, Kalifornija|Newport Beachu]], na obali okruga Orange.<ref name="Hoag_NewportBeach">{{cite web |author=Hoag Health System |title=Hoag Hospital Newport Beach |website=Hoag |url=https://www.hoag.org/locations/hoag-hospital-newport-beach/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> * '''Hoag Hospital Irvine''' otvorena je 2010. i predstavlja opću bolnicu za akutnu njegu kapaciteta 154 kreveta, koja pruža stacionarne i ambulantne usluge te posjeduje odjeljenje za hitnu medicinsku pomoć.<ref name="Chavez_2010_HoagIrvine">{{cite news |last=Chavez |first=Erika |date=2010 |title=Long-awaited Hoag hospital opens in Irvine |work=The Orange County Register |url=https://www.ocregister.com/2010/09/01/long-awaited-hoag-hospital-opens-in-irvine/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoag_Irvine">{{cite web |author=Hoag Health System |title=Hoag Hospital Irvine |website=Hoag |url=https://www.hoag.org/locations/hoag-hospital-irvine/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Medicinski centri i instituti == Specijalizirana njega organizirana je u pet instituta, uz pridruženi Ortopedski institut Hoag: * '''Porodični onkološki institut Hoag''' ({{en|Hoag Family Cancer Institute}}) organizira zdravstvenu zaštitu prema tipu [[karcinom]]a, obuhvatajući dijagnostiku, liječenje i usluge podrške pacijentima.<ref name="Hoag_FamilyCancerInstitute">{{cite web |author=Hoag Health System |title=Hoag Family Cancer Institute |website=Hoag |url=https://www.hoag.org/institute/cancer |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> * '''Institut za kardiovaskularne bolesti Hoag''' ({{en|Hoag Heart & Vascular Institute}}) pruža usluge iz oblasti kardiohirurgije, uključujući minimalno invazivne zahvate, operacije na kucajućem srcu, [[angioplastika|angioplastiku]], ugradnju stentova, ablaciju kod aritmija, liječenje aneurizme aorte te kardiomioplastiku i premoštenje (bypass) uz endoskopsko uzimanje vena.<ref name="Hoag_HeartVascular">{{cite web |author=Hoag Health System |title=Heart & Vascular Institute Programs |website=Hoag |url=https://www.hoag.org/institute/heart-vascular/programs/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> * '''Neurološki institut Hoag''' ({{en|Hoag Neurosciences Institute}}) bavi se liječenjem neuroloških poremećaja, uključujući [[Alzheimerova bolest|Alzheimerovu bolest i demenciju]], tumore mozga, [[aneurizma|aneurizme]] i vaskularne malformacije, [[Epilepsija|epilepsiju]], [[Glavobolja|glavobolje]], poremećaje kretanja poput [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]], [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]], poremećaje spavanja, oboljenja kičme i [[moždani udar]].<ref name="Hoag_Neurosciences">{{cite web |author=Hoag Health System |title=Pickup Family Neurosciences Institute |website=Hoag |url=https://www.hoag.org/institute/neurosciences |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> * '''Institut za zdravlje žena Hoag''' ({{en|Hoag Women's Health Institute}}) pruža [[Ginekologija|ginekološku]] njegu, porodiljske usluge i zaštitu zdravlja [[Dojka|dojki]] putem Centra za dojku Hoag.<ref name="Hoag_WomensHealth">{{cite web |author=Hoag Health System |title=Women's Health Institute |website=Hoag |url=https://www.hoag.org/institute/womens-health |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2011. ovaj centar je, prema vlastitim navodima, postao prva ustanova u Kaliforniji koja je uvela [[tomosinteza|tomosintezu]] (3D mamografiju) za pacijentice s [[gusto tkivo dojke|gustim tkivom dojki]].<ref name="daily pilot">{{cite news |last=Peters |first=Sarah |date=2011 |title=Hoag unveils 3-D mammograms |work=Daily Pilot |url=http://articles.dailypilot.com/2011-09-21/news/tn-dpt-0922-hoag-20110921_1_dense-breast-tissue-mammography-cancer |archive-url=https://web.archive.org/web/20120421070901/http://articles.dailypilot.com/2011-09-21/news/tn-dpt-0922-hoag-20110921_1_dense-breast-tissue-mammography-cancer |archive-date=21. 4. 2012 |url-status=dead |access-date=24. 7. 2026}}</ref> * '''Ortopedski institut Hoag''' ({{en|Hoag Orthopedic Institute}}) obuhvata specijaliziranu bolnicu sa 72 kreveta i devet operacijskih sala u Irvineu, kao i hirurške centre u Newport Beachu, Orangeu, Mission Vieji i Marina del Reyu.<ref name="HOI_Official">{{cite web |author=Hoag Orthopedic Institute |title=Hoag Orthopedic Institute: Orthopedic & Spine Care |website=Hoag Orthopedic Institute |url=https://www.hoagorthopedicinstitute.com/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == Inicijativa za izgradnju [[Bolnica|bolnice]] koja bi opsluživala obalno područje [[Orange County, Kalifornija|okruga Orange]] potječe iz 1944, kada su [[svećenik]] Raymond Brahams, sedam članova [[Prezbiter|Prezbiterske crkve]] i jedan ljekar osnovali organizaciju pod nazivom Presbyterian Hospital of [[Laguna Beach, Kalifornija|Laguna Beach]]. Nakon lokalne kampanje prikupljanja sredstava i kupovine zemljišta na grebenu u Newport Beachu, organizacija je preimenovana u Presbyterian Hospital of Orange County. Međutim, uslijed finansijskih poteškoća u periodu nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], osnivači nisu mogli sami pokriti troškove izgradnje. Godine 1950. Fondacija porodice Hoag saznala je za ovaj projekt i donirala potrebna sredstva za početak radova. Fondaciju su deceniju ranije osnovali George Hoag Sr., jedan od prvih partnera u kompaniji J. C. Penney, njegova supruga Grace i njihov sin George Hoag II. Izgradnja je završena za dvije godine, a ustanova je dobila naziv Prezbiterijanska memorijalna bolnica Hoag ({{en|Hoag Memorial Hospital Presbyterian}}). Bolnica je zvanično otvorena 15. septembra 1952. sa 75 kreveta, 68 ljekara i 60 zaposlenih. Fondacija porodice Georgea Hoaga<ref name="GeorgeHoagFoundation">{{cite web |author=George Hoag Family Foundation |title=George Hoag Family Foundation |website=George Hoag Family Foundation |url=https://georgehoagfamilyfoundation.org/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> i Udruženje prezbiterskih članova — dvije osnivačke organizacije — i dalje drže osnivačka prava u okviru korporacije Hoag.<ref name="Hiltzik_2020_HoagCatholic">{{cite news |last=Hiltzik |first=Michael |date=2020 |title=Sick of religious limits on care, a hospital seeks to end partnership with Catholic system |work=Los Angeles Times |url=https://www.latimes.com/business/story/2020-05-08/hiltzik-hoag-hospital-catholic-healthcare |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Ove organizacije biraju upravni odbor koji čine predstavnici lokalne zajednice, medicinskog osoblja i izvršni direktor ustanove. == Rangiranje == U izvještaju magazina ''[[U.S. News & World Report]]'' o najboljim bolnicama za period 2021–2022. godine, Hoag je svrstan na prvo mjesto u [[Orange County, Kalifornija|okrugu Orange]], četvrto mjesto u širem širem području [[Los Angeles]]a i deveto mjesto na nivou savezne države [[Kalifornija]].<ref name="USNews_BestHospitalsCA">{{cite web |author=U.S. News & World Report |title=Best Hospitals in California |website=U.S. News & World Report |url=https://health.usnews.com/best-hospitals/area/ca |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} * {{Službeni sajt|https://www.hoag.org/}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kompanije iz Newport Beacha (Kalifornija)]] [[Kategorija:Zdravstvo u Kaliforniji]] gvw8zm8i0ygr18zpgj1frf25cu8jmgv Elim Garak 0 536163 3913485 2026-07-24T06:41:14Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Elim Garak | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = | prvo = "Past Prologue" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Fissure Quest" (2024)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Andrew J. Robinson]] | glas = | oznaka6 = | po... 3913485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Elim Garak | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = | prvo = "Past Prologue" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Fissure Quest" (2024)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Andrew J. Robinson]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = [[Trill]] | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Elim Garak''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]'', u kojoj ga glumi [[Andrew J. Robinson]]. U seriji, Garak je prognani špijun iz Kardasijanske unije i bivši član ozloglašene Kardasijanske obavještajne grupe pod nazivom Opsidijanski red. Garak je prognan na svemirsku stanicu koja je postala poznata kao [[Duboki svemir 9 (izmišljena stanica)|Duboki svemir 9]] i tamo je osnovao krojački posao. Iako je tokom većine epizoda serije on zaista bezopasni krojač, on je također složen lik čiji prikaz često nagovještava skrivene tajne i pozadinsku priču, te pokazuje kompetenciju u širokom rasponu vještina i znanja u kriznim situacijama. Garak ponekad namjerno ili slučajno igra ulogu u tajnim operacijama na strani Ujedinjenih Federacije Planeta koje vode Duboki svemir 9. Povremeno, drugi Kardasijanci upozoravaju osoblje Federacije da je on "vrlo opasan čovjek s izdajničkim umom", ali općenito igra prilično pozitivnu, iako ponekad zlokobnu ili višeslojnu, ulogu tokom serije. Sa stanovišta produkcije, Garakov lik je proširen od planiranog jednokratnog pojavljivanja u ključni i složeni lik. Robinsonov prikaz Garaka također je potakao diskusiju o seksualnosti njegovog lika, pri čemu je Robinson opisao Garaka kao omniseksualca, dok su ga drugi interpretirali kao homoseksualca ili biseksualca. == Ličnost == Izvana, Garak je društven i pristojan, osobine koje koristi da prikrije znanje ili sumnju ljudi o svom radu kao špijuna. Uprkos svojoj slici optimističnog i dobro odgojenog bića, široko je poznat po tome što je prevarant, čak i onima koje smatra "prijateljima"; npr. doktor [[Julian Bashir|Juliana Bashira]]. Garak je tajnovit, često izmišlja složene priče o sebi kako bi izbjegao provjeru svog egzila. Kao što je njegov otac Tain jednom rekao o njemu, jedna od Garakovih osnovnih filozofija je "Nikad ne govori istinu kada je laž dovoljna". Jednom je objasnio svoje uvjerenje da je "istina obično samo izgovor za nedostatak mašte". U jednom trenutku, doktor Bashir mu je ispričao priču o "Dječaku koji je vikao Vuk" i čuvši pouku ("niko ne vjeruje lažovu kada govori istinu"), Garak je insistirao da je prava pouka "nikada ne treba dvaput ponavljati istu laž".<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=cl66ilQCCNs|title=Scene from the ''Star Trek: Deep Space Nine'' episode "Improbable Cause"|website=[[YouTube]] |access-date=2012-09-16}}</ref> U epizodi "Favor the Bold", Bashir ga optužuje da je pesimista, a on se brani tvrdnjom: "Uvijek se nadam najboljem. Iskustvo me je, nažalost, naučilo da očekujem najgore." U nekoliko navrata, kada inače povjerljiv ili idealistički lik izrazi nedostatak povjerenja u njega, on pozitivno reaguje, primjećujući "možda još ima nade za tebe".<ref>[[Distant Voices (Star Trek: Deep Space Nine)|Distant Voices]]. Season 3 Episode 18</ref><ref>[[Rocks and Shoals (Star Trek: Deep Space Nine)|Rocks and Shoals]]. Season 6 episode 2</ref> Garak u brojnim prilikama ima unutrašnje sukobe između svog morala i svojih obaveza prema centralnoj komandi Kardasijanaca. Uprkos značajnim dokazima koji ukazuju na to da je bio operativac Opsidijanskog reda, Garak u nekoliko navrata negira da je ikada bio uključen u grupu, tvrdeći da je samo "običan, jednostavan Garak, krojač na Šetalištu" i da njegove poteškoće s kardasijanskom vladom proizlaze iz utaje poreza. Često ponavlja ovu priču, čak i ljudima za koje zna da su svjesni (neke) istine o njegovoj prošlosti, a čak i oni koji nisu svjesni Garakove prošlosti smatraju da je tvrdnja u najboljem slučaju sumnjiva. == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Elim_Garak Elim Garak] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] h9m2mycxh69f23v3a9ofp1dgw8w00e8 3913486 3913485 2026-07-24T06:42:02Z Panasko 146730 3913486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Elim Garak | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = Garak.jpg | prvo = "Past Prologue" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Fissure Quest" (2024)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Andrew J. Robinson]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = [[Trill]] | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Elim Garak''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]'', u kojoj ga glumi [[Andrew J. Robinson]]. U seriji, Garak je prognani špijun iz Kardasijanske unije i bivši član ozloglašene Kardasijanske obavještajne grupe pod nazivom Opsidijanski red. Garak je prognan na svemirsku stanicu koja je postala poznata kao [[Duboki svemir 9 (izmišljena stanica)|Duboki svemir 9]] i tamo je osnovao krojački posao. Iako je tokom većine epizoda serije on zaista bezopasni krojač, on je također složen lik čiji prikaz često nagovještava skrivene tajne i pozadinsku priču, te pokazuje kompetenciju u širokom rasponu vještina i znanja u kriznim situacijama. Garak ponekad namjerno ili slučajno igra ulogu u tajnim operacijama na strani Ujedinjenih Federacije Planeta koje vode Duboki svemir 9. Povremeno, drugi Kardasijanci upozoravaju osoblje Federacije da je on "vrlo opasan čovjek s izdajničkim umom", ali općenito igra prilično pozitivnu, iako ponekad zlokobnu ili višeslojnu, ulogu tokom serije. Sa stanovišta produkcije, Garakov lik je proširen od planiranog jednokratnog pojavljivanja u ključni i složeni lik. Robinsonov prikaz Garaka također je potakao diskusiju o seksualnosti njegovog lika, pri čemu je Robinson opisao Garaka kao omniseksualca, dok su ga drugi interpretirali kao homoseksualca ili biseksualca. == Ličnost == Izvana, Garak je društven i pristojan, osobine koje koristi da prikrije znanje ili sumnju ljudi o svom radu kao špijuna. Uprkos svojoj slici optimističnog i dobro odgojenog bića, široko je poznat po tome što je prevarant, čak i onima koje smatra "prijateljima"; npr. doktor [[Julian Bashir|Juliana Bashira]]. Garak je tajnovit, često izmišlja složene priče o sebi kako bi izbjegao provjeru svog egzila. Kao što je njegov otac Tain jednom rekao o njemu, jedna od Garakovih osnovnih filozofija je "Nikad ne govori istinu kada je laž dovoljna". Jednom je objasnio svoje uvjerenje da je "istina obično samo izgovor za nedostatak mašte". U jednom trenutku, doktor Bashir mu je ispričao priču o "Dječaku koji je vikao Vuk" i čuvši pouku ("niko ne vjeruje lažovu kada govori istinu"), Garak je insistirao da je prava pouka "nikada ne treba dvaput ponavljati istu laž".<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=cl66ilQCCNs|title=Scene from the ''Star Trek: Deep Space Nine'' episode "Improbable Cause"|website=[[YouTube]] |access-date=2012-09-16}}</ref> U epizodi "Favor the Bold", Bashir ga optužuje da je pesimista, a on se brani tvrdnjom: "Uvijek se nadam najboljem. Iskustvo me je, nažalost, naučilo da očekujem najgore." U nekoliko navrata, kada inače povjerljiv ili idealistički lik izrazi nedostatak povjerenja u njega, on pozitivno reaguje, primjećujući "možda još ima nade za tebe".<ref>[[Distant Voices (Star Trek: Deep Space Nine)|Distant Voices]]. Season 3 Episode 18</ref><ref>[[Rocks and Shoals (Star Trek: Deep Space Nine)|Rocks and Shoals]]. Season 6 episode 2</ref> Garak u brojnim prilikama ima unutrašnje sukobe između svog morala i svojih obaveza prema centralnoj komandi Kardasijanaca. Uprkos značajnim dokazima koji ukazuju na to da je bio operativac Opsidijanskog reda, Garak u nekoliko navrata negira da je ikada bio uključen u grupu, tvrdeći da je samo "običan, jednostavan Garak, krojač na Šetalištu" i da njegove poteškoće s kardasijanskom vladom proizlaze iz utaje poreza. Često ponavlja ovu priču, čak i ljudima za koje zna da su svjesni (neke) istine o njegovoj prošlosti, a čak i oni koji nisu svjesni Garakove prošlosti smatraju da je tvrdnja u najboljem slučaju sumnjiva. == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Elim_Garak Elim Garak] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] lgw7m1kmm72wcoa6vygi33y5xwopxgk Vic Fontaine 0 536164 3913488 2026-07-24T07:13:50Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Vic Fontaine | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = Vic Fontane.jpg | prvo = "His Way" (1998)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "What You Leave Behind" (1999)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | kreator = [[Ira Steven Behr]] | portretirao = [[James Darren]] | glas... 3913488 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Vic Fontaine | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = Vic Fontane.jpg | prvo = "His Way" (1998)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "What You Leave Behind" (1999)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | kreator = [[Ira Steven Behr]] | portretirao = [[James Darren]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = Hologram [[čovjek]]a | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Vic Fontaine''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. pojavio se u šestoj i sedmoj sezoni ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokog svemira 9]]''. Glumi ga [[James Darren]], a on je holografski prikaz pjevača i zabavljača u stilu Las Vegasa [[Rat Pack]]a iz 1960-ih, kao dio programa koji se izvodio u holoapartmanima u Quarkovombaru. Lik je razvijen na osnovu ideje izvršnog producenta [[Ira Steven Behr|Ire Stevena Behra]], koji je tokom četvrte sezone nastojao uvesti lik tog tipa, kojeg bi glumio [[Frank Sinatra Jr.]] Nakon što je Sinatra odbio ulogu, tokom sljedeće sezone razmatrano je da je glumi [[Steve Lawrence]], ali ponovo nije korištena. Darren je dobio ulogu nakon što ga je Behr upoznao na izložbi memorabilija u Sjevernom Hollywoodu i pozvao ga na audiciju. Lik se prvi put pojavio u epizodi "His Way", a vratio se kasnije u šestoj sezoni u "Tears of the Prophets" i tokom sedme sezone. Fontaine je predstavljao izvor romantičnih savjeta za ekipu, pomažući [[Odo (Zvjezdane staze)|Odu]] ([[René Auberjonois]]) i [[Kira Nerys|Kiri Nerys]] ([[Nana Visitor]]) da se pomire, kao i pomažući [[Quark (Zvjezdane staze)|Quark]]u (Armin Shimerman) i [[Julian Bashir|Julianu Bashiru]] ([[Alexander Siddig]]) da se odreknu svoje ljubavi prema [[Jadzia Dax|Jadziji Dax]] ([[Terry Farrell]]). Također pomaže [[Nog (Zvjezdane staze)|Nogu]] ([[Aron Eisenberg]]) da se oporavi od gubitka noge u epizodi "It's Only a Paper Moon". Uzvraćajući uslugu u epizodi "Badda-Bing Badda-Bang", ekipa pomaže Fontaineu da vrati svoj bar nakon što ga je preuzela američka mafija. Ekipa se posljednji put vraća u bar u finalu serije, "What You Leave Behind", na proslavu nakon pobjede nad Dominionom. Epizode poput "His Way" i "It's Only a Paper Moon" su bile hvaljene, a "Badda-Bing Badda-Bang" je upoređena sa čuvenom serijom [[Oceanovih 11 (1960)|Oceanovih 11]] iz 1960-ih. Sam lik je pohvaljen od strane kritičara, koji su posebno rekli da premisa nije trebala da funkcioniše, ali jeste, i zbog i scenarija i Darrenove glume. == Koncept i razvoj == Izvršni producent [[Ira Steven Behr]] dugo je nastojao uvesti lik u stilu Rat Packa u ''Duboki svemir 9'' još od četvrte sezone,<ref name=erd562>[[#erdmannblock2000|Erdmann & Block (2000)]]: p. 562</ref> jer je bio doživotni obožavatelj [[Las Vegas]]a iz 1960-ih i muzike tog perioda. Početna ideja bila je da će lik biti neko ko može davati romantične savjete,<ref name=erd560>[[#erdmannblock2000|Erdmann & Block (2000)]]: p. 560</ref> i da se neće pojavljivati ​​u svakoj epizodi, već samo po potrebi. U pripremi, Behr i [[Robert Hewitt Wolfe]] napisali su scenu kako bi razradili lik, dok je Behr odmah imao izvođača na umu za ulogu novog lika: [[Franka Sinatru Jr.|Franka Sinatru Jr]], poznatog obožavatelja ''Zvjezdanih staza''. Direktor kastinga [[Ron Surma]] kontaktirao je Sinatru, koji je mislio da bi to bila smiješna ideja. Sinatra je želio glumiti vanzemaljca, a ne lik pjevača kojeg su imali na umu, pa je ideja za sada odložena.<ref name=erd562/><ref name="ISB interview">{{cite interview |date=1999-06-24 | first=Ira Steven | last=Behr | title=Ira Steven Behr (Executive Producer) | url=http://startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1372.html | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20100102085002/http://startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1372.html | archive-date=January 2, 2010 |quote=Originally Vic Fontaine was supposed to be played by Frank Sinatra, Jr| access-date=July 4, 2021}}</ref> Tokom produkcije epizode pete sezone "A Simple Investigation", odlučeno je da se ubaci scena koju su Behr i Wolfe prethodno kreirali. Behr je u to vrijeme razmišljao da, iako Sinatra možda ne bi želio glumiti lik, možda bi to učinio neko sličan [[Steve Lawrence|Steveu Lawrenceu]].<ref name=erd562/> Behr je lik nazvao Vic Fontaine, kombinacijom dva imena koja je planirao koristiti već neko vrijeme. Nešto kasnije, Behr je primijetio sličnost u imenovanju između novog lika i lika iz filma Kum iz 1972.<ref>{{cite web|title=AOL chats/Ronald D. Moore/ron121.txt |url=http://memory-alpha.wikia.com/wiki/Memory_Alpha:AOL_chats/Ronald_D._Moore/ron121.txt |publisher=[[Memory Alpha]] |access-date=November 8, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108120605/http://memory-alpha.wikia.com/wiki/Memory_Alpha%3AAOL_chats/Ronald_D._Moore/ron121.txt |date=September 14, 1998 |archive-date=November 8, 2015 |url-status=dead}}</ref> Lawrence nije bio dostupan, a scena se pokazala predugom da bi se uključila u epizodu, pa je ideja ponovo stavljena na čekanje. Behr nije bio siguran kako da upiše lik u seriju sve dok nije postalo očigledno da bi mogao biti uključen kao dio odnosa između Oda i Kire Nerys u epizodi "Djeca vremena".<ref name=erd560/> Umjesto da snima pojedinačnu scenu, odlučio je da se kreira cijela epizoda s temom Las Vegasa iz 1960-ih, što je rezultiralo produkcijom epizode "Njegov put".<ref name=erd562/> == Prijem == Lik Vica Fontainea primljen je s različitim kritikama od kritičara i od publike.<ref name=worstholo>{{cite web|last1=Anders|first1=Charlie Jane|author-link1=Charlie Jane Anders|title=Star Trek's Absolute Worst Holodeck Adventures|url=http://io9.com/5280450/star-treks-absolute-worst-holodeck-adventures|publisher=io9|access-date=November 8, 2015|date=May 5, 2009|archive-date=October 9, 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151009233404/http://io9.com/5280450/star-treks-absolute-worst-holodeck-adventures|url-status=dead}}</ref> Dok se [[Keith DeCandido|Keithu DeCandidu]] u svojoj recenziji serije "His Way" za [[Tor.com]] nije svidjela ideja Fontaineove serije, rekavši da je "glupava, neozbiljna, pokreće sve vrste etičkih zagonetki za koje serija nikada ne pokazuje ni najmanji interes za istraživanje",<ref name=kdchisway/> rekao je da je uživao u Darrenovoj izvedbi, koja ga je svaki put nasmijavala kad bi Darren progovorio.<ref name=kdchisway>{{cite web|last1=DeCandido|first1=Keith|author-link1=Keith DeCandido|title=Star Trek: Deep Space Nine Rewatch: "His Way"|url=http://www.tor.com/2014/10/21/star-trek-deep-space-nine-rewatch-qhis-wayq/|publisher=Tor.com|access-date=November 8, 2015|date=October 21, 2014}}</ref> [[Zack Handlen]] pohvalio je scene iz 1960-ih u seriji "His Way" za The A.V. Club, rekavši da "nije toliko smiješna koliko zvuči, a činjenica da i izdaleka funkcionira svjedoči o glumcima i scenariju".<ref>{{cite web |last=Handlen |first=Zack |title=Star Trek: Deep Space Nine: "His Way"/"The Reckoning" |url=http://www.avclub.com/tvclub/his-waythe-reckoning-106815 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102051940/http://www.avclub.com/tvclub/his-waythe-reckoning-106815 |url-status=dead |archive-date=January 2, 2015 |publisher=[[The A.V. Club]] |access-date=November 8, 2015 |date=January 9, 2014 }}</ref> [[Charlie Jane Anders]] opisala je Fontainea kao "manje cool Guinan" u svojoj kritici serije "Badda-Bing Badda-Bang". Epizoda je uvrštena na njenu listu najgorih epizoda franšize ''Zvjezdane staze'' povezanih s holodekom, ali je dodala da je obožavateljica epizode "It's Only a Paper Moon".<ref name=worstholo/> Tu epizodu je [[Gem Wheeler]] za [[Den of Geek]] rangirala kao treću najbolju u seriji, nazvavši Fontainea "idealnim holografskim voditeljem" serije.<ref>{{cite web|last1=Wheeler|first1=Gem|title=Top 10 Star Trek: Deep Space Nine episodes|url=http://www.denofgeek.com/tv/deep-space-9/23292/top-10-star-trek-deep-space-9-episodes|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103204713/http://www.denofgeek.com/tv/deep-space-9/23292/top-10-star-trek-deep-space-9-episodes|url-status=dead|archive-date=November 3, 2012|publisher=Den of Geek|access-date=November 8, 2015|date=November 2, 2012}}</ref> Lik je proglašen šestom najboljom stvari u vezi ''Duboki svemir 9'' na listi istaknutih likova koju je [[TrekToday]] 2015. proglasio lik.<ref>{{cite web|title=Ten things I love about Star Trek: Deep Space Nine|url=http://www.trektoday.com/content/2015/08/ten-things-i-love-about-star-trek-deep-space-nine/|publisher=TrekToday|access-date=November 8, 2015|date=August 13, 2015}}</ref> Godine 2020, [[ScreenRant]] je rangirao Vica Fontainea kao najboljeg lika u holodeku franšize ''Zvjezdane staze''.<ref>{{Cite web|date=2020-05-13|title=Star Trek: 10 Best Holodeck Characters|url=https://screenrant.com/star-trek-best-holodeck-characters/|access-date=2021-02-15|website=ScreenRant|language=en-US}}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} === Izvori === {{refbegin}} * {{cite book|last=Erdmann|first=Terry J.|last2=Block|first2=Paula M.|title=Star Trek: Deep Space Nine Companion|year=2000|publisher=Pocket Books|location=New York|isbn=9780671501068|ref=erdmannblock2000}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Vic_Fontaine Elim Garak] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] krp5io4qrlhez06kgwwigsc3yivk20h 3913491 3913488 2026-07-24T07:25:14Z Panasko 146730 3913491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Vic Fontaine | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = Vic Fontane.jpg | prvo = "His Way" (1998)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "What You Leave Behind" (1999)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | kreator = [[Ira Steven Behr]] | portretirao = [[James Darren]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = Hologram [[čovjek]]a | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Vic Fontaine''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. pojavio se u šestoj i sedmoj sezoni ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokog svemira 9]]''. Glumi ga [[James Darren]], a on je holografski prikaz pjevača i zabavljača u stilu Las Vegasa [[Rat Pack]]a iz 1960-ih, kao dio programa koji se izvodio u holoapartmanima u Quarkovombaru. Lik je razvijen na osnovu ideje izvršnog producenta [[Ira Steven Behr|Ire Stevena Behra]], koji je tokom četvrte sezone nastojao uvesti lik tog tipa, kojeg bi glumio [[Frank Sinatra Jr.]] Nakon što je Sinatra odbio ulogu, tokom sljedeće sezone razmatrano je da je glumi [[Steve Lawrence]], ali ponovo nije korištena. Darren je dobio ulogu nakon što ga je Behr upoznao na izložbi memorabilija u Sjevernom Hollywoodu i pozvao ga na audiciju. Lik se prvi put pojavio u epizodi "His Way", a vratio se kasnije u šestoj sezoni u "Tears of the Prophets" i tokom sedme sezone. Fontaine je predstavljao izvor romantičnih savjeta za ekipu, pomažući [[Odo (Zvjezdane staze)|Odu]] ([[René Auberjonois]]) i [[Kira Nerys|Kiri Nerys]] ([[Nana Visitor]]) da se pomire, kao i pomažući [[Quark (Zvjezdane staze)|Quark]]u (Armin Shimerman) i [[Julian Bashir|Julianu Bashiru]] ([[Alexander Siddig]]) da se odreknu svoje ljubavi prema [[Jadzia Dax|Jadziji Dax]] ([[Terry Farrell]]). Također pomaže [[Nog (Zvjezdane staze)|Nogu]] ([[Aron Eisenberg]]) da se oporavi od gubitka noge u epizodi "It's Only a Paper Moon". Uzvraćajući uslugu u epizodi "Badda-Bing Badda-Bang", ekipa pomaže Fontaineu da vrati svoj bar nakon što ga je preuzela američka mafija. Ekipa se posljednji put vraća u bar u finalu serije, "What You Leave Behind", na proslavu nakon pobjede nad Dominionom. Epizode poput "His Way" i "It's Only a Paper Moon" su bile hvaljene, a "Badda-Bing Badda-Bang" je upoređena sa čuvenom serijom [[Oceanovih 11 (1960)|Oceanovih 11]] iz 1960-ih. Sam lik je pohvaljen od strane kritičara, koji su posebno rekli da premisa nije trebala da funkcioniše, ali jeste, i zbog i scenarija i Darrenove glume. == Koncept i razvoj == Izvršni producent [[Ira Steven Behr]] dugo je nastojao uvesti lik u stilu Rat Packa u ''Duboki svemir 9'' još od četvrte sezone,<ref name=erd562>[[#erdmannblock2000|Erdmann & Block (2000)]]: p. 562</ref> jer je bio doživotni obožavatelj [[Las Vegas]]a iz 1960-ih i muzike tog perioda. Početna ideja bila je da će lik biti neko ko može davati romantične savjete,<ref name=erd560>[[#erdmannblock2000|Erdmann & Block (2000)]]: p. 560</ref> i da se neće pojavljivati ​​u svakoj epizodi, već samo po potrebi. U pripremi, Behr i [[Robert Hewitt Wolfe]] napisali su scenu kako bi razradili lik, dok je Behr odmah imao izvođača na umu za ulogu novog lika: [[Franka Sinatru Jr.|Franka Sinatru Jr]], poznatog obožavatelja ''Zvjezdanih staza''. Direktor kastinga [[Ron Surma]] kontaktirao je Sinatru, koji je mislio da bi to bila smiješna ideja. Sinatra je želio glumiti vanzemaljca, a ne lik pjevača kojeg su imali na umu, pa je ideja za sada odložena.<ref name=erd562/><ref name="ISB interview">{{cite interview |date=1999-06-24 | first=Ira Steven | last=Behr | title=Ira Steven Behr (Executive Producer) | url=http://startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1372.html | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20100102085002/http://startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1372.html | archive-date=January 2, 2010 |quote=Originally Vic Fontaine was supposed to be played by Frank Sinatra, Jr| access-date=July 4, 2021}}</ref> Tokom produkcije epizode pete sezone "A Simple Investigation", odlučeno je da se ubaci scena koju su Behr i Wolfe prethodno kreirali. Behr je u to vrijeme razmišljao da, iako Sinatra možda ne bi želio glumiti lik, možda bi to učinio neko sličan [[Steve Lawrence|Steveu Lawrenceu]].<ref name=erd562/> Behr je lik nazvao Vic Fontaine, kombinacijom dva imena koja je planirao koristiti već neko vrijeme. Nešto kasnije, Behr je primijetio sličnost u imenovanju između novog lika i lika iz filma Kum iz 1972.<ref>{{cite web|title=AOL chats/Ronald D. Moore/ron121.txt |url=http://memory-alpha.wikia.com/wiki/Memory_Alpha:AOL_chats/Ronald_D._Moore/ron121.txt |publisher=[[Memory Alpha]] |access-date=November 8, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108120605/http://memory-alpha.wikia.com/wiki/Memory_Alpha%3AAOL_chats/Ronald_D._Moore/ron121.txt |date=September 14, 1998 |archive-date=November 8, 2015 |url-status=dead}}</ref> Lawrence nije bio dostupan, a scena se pokazala predugom da bi se uključila u epizodu, pa je ideja ponovo stavljena na čekanje. Behr nije bio siguran kako da upiše lik u seriju sve dok nije postalo očigledno da bi mogao biti uključen kao dio odnosa između Oda i Kire Nerys u epizodi "Djeca vremena".<ref name=erd560/> Umjesto da snima pojedinačnu scenu, odlučio je da se kreira cijela epizoda s temom Las Vegasa iz 1960-ih, što je rezultiralo produkcijom epizode "Njegov put".<ref name=erd562/> == Prijem == Lik Vica Fontainea primljen je s različitim kritikama od kritičara i od publike.<ref name=worstholo>{{cite web|last1=Anders|first1=Charlie Jane|author-link1=Charlie Jane Anders|title=Star Trek's Absolute Worst Holodeck Adventures|url=http://io9.com/5280450/star-treks-absolute-worst-holodeck-adventures|publisher=io9|access-date=November 8, 2015|date=May 5, 2009|archive-date=October 9, 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151009233404/http://io9.com/5280450/star-treks-absolute-worst-holodeck-adventures|url-status=dead}}</ref> Dok se [[Keith DeCandido|Keithu DeCandidu]] u svojoj recenziji serije "His Way" za [[Tor.com]] nije svidjela ideja Fontaineove serije, rekavši da je "glupava, neozbiljna, pokreće sve vrste etičkih zagonetki za koje serija nikada ne pokazuje ni najmanji interes za istraživanje",<ref name=kdchisway/> rekao je da je uživao u Darrenovoj izvedbi, koja ga je svaki put nasmijavala kad bi Darren progovorio.<ref name=kdchisway>{{cite web|last1=DeCandido|first1=Keith|author-link1=Keith DeCandido|title=Star Trek: Deep Space Nine Rewatch: "His Way"|url=http://www.tor.com/2014/10/21/star-trek-deep-space-nine-rewatch-qhis-wayq/|publisher=Tor.com|access-date=November 8, 2015|date=October 21, 2014}}</ref> [[Zack Handlen]] pohvalio je scene iz 1960-ih u seriji "His Way" za The A.V. Club, rekavši da "nije toliko smiješna koliko zvuči, a činjenica da i izdaleka funkcionira svjedoči o glumcima i scenariju".<ref>{{cite web |last=Handlen |first=Zack |title=Star Trek: Deep Space Nine: "His Way"/"The Reckoning" |url=http://www.avclub.com/tvclub/his-waythe-reckoning-106815 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102051940/http://www.avclub.com/tvclub/his-waythe-reckoning-106815 |url-status=dead |archive-date=January 2, 2015 |publisher=[[The A.V. Club]] |access-date=November 8, 2015 |date=January 9, 2014 }}</ref> [[Charlie Jane Anders]] opisala je Fontainea kao "manje cool Guinan" u svojoj kritici serije "Badda-Bing Badda-Bang". Epizoda je uvrštena na njenu listu najgorih epizoda franšize ''Zvjezdane staze'' povezanih s holodekom, ali je dodala da je obožavateljica epizode "It's Only a Paper Moon".<ref name=worstholo/> Tu epizodu je [[Gem Wheeler]] za [[Den of Geek]] rangirala kao treću najbolju u seriji, nazvavši Fontainea "idealnim holografskim voditeljem" serije.<ref>{{cite web|last1=Wheeler|first1=Gem|title=Top 10 Star Trek: Deep Space Nine episodes|url=http://www.denofgeek.com/tv/deep-space-9/23292/top-10-star-trek-deep-space-9-episodes|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103204713/http://www.denofgeek.com/tv/deep-space-9/23292/top-10-star-trek-deep-space-9-episodes|url-status=dead|archive-date=November 3, 2012|publisher=Den of Geek|access-date=November 8, 2015|date=November 2, 2012}}</ref> Lik je proglašen šestom najboljom stvari u vezi ''Duboki svemir 9'' na listi istaknutih likova koju je [[TrekToday]] 2015. proglasio lik.<ref>{{cite web|title=Ten things I love about Star Trek: Deep Space Nine|url=http://www.trektoday.com/content/2015/08/ten-things-i-love-about-star-trek-deep-space-nine/|publisher=TrekToday|access-date=November 8, 2015|date=August 13, 2015}}</ref> Godine 2020, [[ScreenRant]] je rangirao Vica Fontainea kao najboljeg lika u holodeku franšize ''Zvjezdane staze''.<ref>{{Cite web|date=2020-05-13|title=Star Trek: 10 Best Holodeck Characters|url=https://screenrant.com/star-trek-best-holodeck-characters/|access-date=2021-02-15|website=ScreenRant|language=en-US}}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} === Izvori === {{refbegin}} * {{cite book|last=Erdmann|first=Terry J.|last2=Block|first2=Paula M.|title=Star Trek: Deep Space Nine Companion|year=2000|publisher=Pocket Books|location=New York|isbn=9780671501068|ref=erdmannblock2000}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Vic_Fontaine Vic Fontaine] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] k3ygxjwfyzyz1488nw0kwh6lvimabow 3913493 3913491 2026-07-24T07:28:15Z Panasko 146730 3913493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Vic Fontaine | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = Vic Fontane.jpg | prvo = "His Way" (1998)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "What You Leave Behind" (1999)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | kreator = [[Ira Steven Behr]] | portretirao = [[James Darren]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = Hologram [[čovjek]]a | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Vic Fontaine''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. Pojavio se u šestoj i sedmoj sezoni ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokog svemira 9]]''. Glumi ga [[James Darren]], a on je holografski prikaz pjevača i zabavljača u stilu Las Vegasa [[Rat Pack]]a iz 1960-ih, kao dio programa koji se izvodio u holoapartmanima u Quarkovombaru. Lik je razvijen na osnovu ideje izvršnog producenta [[Ira Steven Behr|Ire Stevena Behra]], koji je tokom četvrte sezone nastojao uvesti lik tog tipa, kojeg bi glumio [[Frank Sinatra Jr.]] Nakon što je Sinatra odbio ulogu, tokom sljedeće sezone razmatrano je da je glumi [[Steve Lawrence]], ali ponovo nije korištena. Darren je dobio ulogu nakon što ga je Behr upoznao na izložbi memorabilija u Sjevernom Hollywoodu i pozvao ga na audiciju. Lik se prvi put pojavio u epizodi "His Way", a vratio se kasnije u šestoj sezoni u "Tears of the Prophets" i tokom sedme sezone. Fontaine je predstavljao izvor romantičnih savjeta za ekipu, pomažući [[Odo (Zvjezdane staze)|Odu]] ([[René Auberjonois]]) i [[Kira Nerys|Kiri Nerys]] ([[Nana Visitor]]) da se pomire, kao i pomažući [[Quark (Zvjezdane staze)|Quark]]u (Armin Shimerman) i [[Julian Bashir|Julianu Bashiru]] ([[Alexander Siddig]]) da se odreknu svoje ljubavi prema [[Jadzia Dax|Jadziji Dax]] ([[Terry Farrell]]). Također pomaže [[Nog (Zvjezdane staze)|Nogu]] ([[Aron Eisenberg]]) da se oporavi od gubitka noge u epizodi "It's Only a Paper Moon". Uzvraćajući uslugu u epizodi "Badda-Bing Badda-Bang", ekipa pomaže Fontaineu da vrati svoj bar nakon što ga je preuzela američka mafija. Ekipa se posljednji put vraća u bar u finalu serije, "What You Leave Behind", na proslavu nakon pobjede nad Dominionom. Epizode poput "His Way" i "It's Only a Paper Moon" su bile hvaljene, a "Badda-Bing Badda-Bang" je upoređena sa čuvenom serijom [[Oceanovih 11 (1960)|Oceanovih 11]] iz 1960-ih. Sam lik je pohvaljen od strane kritičara, koji su posebno rekli da premisa nije trebala da funkcioniše, ali jeste, i zbog i scenarija i Darrenove glume. == Koncept i razvoj == Izvršni producent [[Ira Steven Behr]] dugo je nastojao uvesti lik u stilu Rat Packa u ''Duboki svemir 9'' još od četvrte sezone,<ref name=erd562>[[#erdmannblock2000|Erdmann & Block (2000)]]: p. 562</ref> jer je bio doživotni obožavatelj [[Las Vegas]]a iz 1960-ih i muzike tog perioda. Početna ideja bila je da će lik biti neko ko može davati romantične savjete,<ref name=erd560>[[#erdmannblock2000|Erdmann & Block (2000)]]: p. 560</ref> i da se neće pojavljivati ​​u svakoj epizodi, već samo po potrebi. U pripremi, Behr i [[Robert Hewitt Wolfe]] napisali su scenu kako bi razradili lik, dok je Behr odmah imao izvođača na umu za ulogu novog lika: [[Franka Sinatru Jr.|Franka Sinatru Jr]], poznatog obožavatelja ''Zvjezdanih staza''. Direktor kastinga [[Ron Surma]] kontaktirao je Sinatru, koji je mislio da bi to bila smiješna ideja. Sinatra je želio glumiti vanzemaljca, a ne lik pjevača kojeg su imali na umu, pa je ideja za sada odložena.<ref name=erd562/><ref name="ISB interview">{{cite interview |date=1999-06-24 | first=Ira Steven | last=Behr | title=Ira Steven Behr (Executive Producer) | url=http://startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1372.html | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20100102085002/http://startrek.com/startrek/view/community/chat/archive/transcript/1372.html | archive-date=January 2, 2010 |quote=Originally Vic Fontaine was supposed to be played by Frank Sinatra, Jr| access-date=July 4, 2021}}</ref> Tokom produkcije epizode pete sezone "A Simple Investigation", odlučeno je da se ubaci scena koju su Behr i Wolfe prethodno kreirali. Behr je u to vrijeme razmišljao da, iako Sinatra možda ne bi želio glumiti lik, možda bi to učinio neko sličan [[Steve Lawrence|Steveu Lawrenceu]].<ref name=erd562/> Behr je lik nazvao Vic Fontaine, kombinacijom dva imena koja je planirao koristiti već neko vrijeme. Nešto kasnije, Behr je primijetio sličnost u imenovanju između novog lika i lika iz filma Kum iz 1972.<ref>{{cite web|title=AOL chats/Ronald D. Moore/ron121.txt |url=http://memory-alpha.wikia.com/wiki/Memory_Alpha:AOL_chats/Ronald_D._Moore/ron121.txt |publisher=[[Memory Alpha]] |access-date=November 8, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108120605/http://memory-alpha.wikia.com/wiki/Memory_Alpha%3AAOL_chats/Ronald_D._Moore/ron121.txt |date=September 14, 1998 |archive-date=November 8, 2015 |url-status=dead}}</ref> Lawrence nije bio dostupan, a scena se pokazala predugom da bi se uključila u epizodu, pa je ideja ponovo stavljena na čekanje. Behr nije bio siguran kako da upiše lik u seriju sve dok nije postalo očigledno da bi mogao biti uključen kao dio odnosa između Oda i Kire Nerys u epizodi "Djeca vremena".<ref name=erd560/> Umjesto da snima pojedinačnu scenu, odlučio je da se kreira cijela epizoda s temom Las Vegasa iz 1960-ih, što je rezultiralo produkcijom epizode "Njegov put".<ref name=erd562/> == Prijem == Lik Vica Fontainea primljen je s različitim kritikama od kritičara i od publike.<ref name=worstholo>{{cite web|last1=Anders|first1=Charlie Jane|author-link1=Charlie Jane Anders|title=Star Trek's Absolute Worst Holodeck Adventures|url=http://io9.com/5280450/star-treks-absolute-worst-holodeck-adventures|publisher=io9|access-date=November 8, 2015|date=May 5, 2009|archive-date=October 9, 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151009233404/http://io9.com/5280450/star-treks-absolute-worst-holodeck-adventures|url-status=dead}}</ref> Dok se [[Keith DeCandido|Keithu DeCandidu]] u svojoj recenziji serije "His Way" za [[Tor.com]] nije svidjela ideja Fontaineove serije, rekavši da je "glupava, neozbiljna, pokreće sve vrste etičkih zagonetki za koje serija nikada ne pokazuje ni najmanji interes za istraživanje",<ref name=kdchisway/> rekao je da je uživao u Darrenovoj izvedbi, koja ga je svaki put nasmijavala kad bi Darren progovorio.<ref name=kdchisway>{{cite web|last1=DeCandido|first1=Keith|author-link1=Keith DeCandido|title=Star Trek: Deep Space Nine Rewatch: "His Way"|url=http://www.tor.com/2014/10/21/star-trek-deep-space-nine-rewatch-qhis-wayq/|publisher=Tor.com|access-date=November 8, 2015|date=October 21, 2014}}</ref> [[Zack Handlen]] pohvalio je scene iz 1960-ih u seriji "His Way" za The A.V. Club, rekavši da "nije toliko smiješna koliko zvuči, a činjenica da i izdaleka funkcionira svjedoči o glumcima i scenariju".<ref>{{cite web |last=Handlen |first=Zack |title=Star Trek: Deep Space Nine: "His Way"/"The Reckoning" |url=http://www.avclub.com/tvclub/his-waythe-reckoning-106815 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102051940/http://www.avclub.com/tvclub/his-waythe-reckoning-106815 |url-status=dead |archive-date=January 2, 2015 |publisher=[[The A.V. Club]] |access-date=November 8, 2015 |date=January 9, 2014 }}</ref> [[Charlie Jane Anders]] opisala je Fontainea kao "manje cool Guinan" u svojoj kritici serije "Badda-Bing Badda-Bang". Epizoda je uvrštena na njenu listu najgorih epizoda franšize ''Zvjezdane staze'' povezanih s holodekom, ali je dodala da je obožavateljica epizode "It's Only a Paper Moon".<ref name=worstholo/> Tu epizodu je [[Gem Wheeler]] za [[Den of Geek]] rangirala kao treću najbolju u seriji, nazvavši Fontainea "idealnim holografskim voditeljem" serije.<ref>{{cite web|last1=Wheeler|first1=Gem|title=Top 10 Star Trek: Deep Space Nine episodes|url=http://www.denofgeek.com/tv/deep-space-9/23292/top-10-star-trek-deep-space-9-episodes|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103204713/http://www.denofgeek.com/tv/deep-space-9/23292/top-10-star-trek-deep-space-9-episodes|url-status=dead|archive-date=November 3, 2012|publisher=Den of Geek|access-date=November 8, 2015|date=November 2, 2012}}</ref> Lik je proglašen šestom najboljom stvari u vezi ''Duboki svemir 9'' na listi istaknutih likova koju je [[TrekToday]] 2015. proglasio lik.<ref>{{cite web|title=Ten things I love about Star Trek: Deep Space Nine|url=http://www.trektoday.com/content/2015/08/ten-things-i-love-about-star-trek-deep-space-nine/|publisher=TrekToday|access-date=November 8, 2015|date=August 13, 2015}}</ref> Godine 2020, [[ScreenRant]] je rangirao Vica Fontainea kao najboljeg lika u holodeku franšize ''Zvjezdane staze''.<ref>{{Cite web|date=2020-05-13|title=Star Trek: 10 Best Holodeck Characters|url=https://screenrant.com/star-trek-best-holodeck-characters/|access-date=2021-02-15|website=ScreenRant|language=en-US}}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} === Izvori === {{refbegin}} * {{cite book|last=Erdmann|first=Terry J.|last2=Block|first2=Paula M.|title=Star Trek: Deep Space Nine Companion|year=2000|publisher=Pocket Books|location=New York|isbn=9780671501068|ref=erdmannblock2000}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Vic_Fontaine Vic Fontaine] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] cdhf5jgwiomo1ohnh21hvgs6mhp6pl6 Datoteka:Vic Fontane.jpg 6 536165 3913489 2026-07-24T07:16:26Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = [[James Darren]] kao [[Vic Fontaine]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Vic Fontaine". |Izvor = http://ds9.trekcore.com/gallery/thumbnails.php?album=197&page=2 (posredstvom EN Wiki) |Datum = 8. 11. 2015 |Autor = [[:en:User:Miyagawa|Miyagawa]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3913489 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = [[James Darren]] kao [[Vic Fontaine]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Vic Fontaine". |Izvor = http://ds9.trekcore.com/gallery/thumbnails.php?album=197&page=2 (posredstvom EN Wiki) |Datum = 8. 11. 2015 |Autor = [[:en:User:Miyagawa|Miyagawa]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Screenshot-film}} aaagwg5u49n7zjg1rrh51zsljdftsz0 Boris Perčatkin 0 536166 3913494 2026-07-24T08:08:51Z Asorev 153532 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Boris Perčatkin | puno_ime = Boris Georgijevič Perčatkin | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1. juli 1946. | mjesto_rođenja = [[Mirgorod]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinska SSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68}} | državljanstvo = [[Sovjetski Savez]], [[Sjedinjene Američke Države]] | vjeroispovijest = [[Kršćanstvo]] (Pentekosta... 3913494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Boris Perčatkin | puno_ime = Boris Georgijevič Perčatkin | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1. juli 1946. | mjesto_rođenja = [[Mirgorod]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinska SSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68}} | državljanstvo = [[Sovjetski Savez]], [[Sjedinjene Američke Države]] | vjeroispovijest = [[Kršćanstvo]] ([[Pentekostalizam|pentekostalci]]) | zanimanje = aktivist za ljudska prava, vjerski službenik | djeca = 6{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68}} }} '''Boris Georgijevič Perčatkin''' (rus. ''Борис Георгиевич Перчаткин''; rođen 1. jula 1946.<ref name="nashaamerica">{{cite web|url=http://www.nashaamerica.com/blogi/chtivo/item-894/|title=Он спас 1 млн человек. Сегодня они не могут собрать ему на операцию. Как же так?|website=www.nashaamerica.com|access-date=2023-09-26|language=ru|archive-date=2023-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926133215/http://www.nashaamerica.com/blogi/chtivo/item-894/|url-status=live}}</ref>) borac je za ljudska prava i najpoznatiji predstavnik vjerskog emigracijskog pokreta iz [[Nahodka|Nahodke]] s kraja 1970-ih i početka 1980-ih godina{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68}}, kao i aktivist koji je 1989. godine u Sjedinjenim Američkim Državama lobirao za usvajanje „Lautenbergovog amandmana“, što je rezultiralo emigracijom oko milion ljudi iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza u SAD{{sfn|Romanovič}}. == Biografija == === Mladost i pridruživanje crkvi === Boris Perčatkin rođen je u porodici vojnog pilota, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći ubrzo nakon Borisovog rođenja. Nekoliko godina nakon smrti prvog muža, Borisova majka se ponovo udala za vojnu osobu, koja je 1953. godine uhapšena zbog odbijanja izvršenja naredbe tokom pobune i osuđena na 25 godina progonstva u logorima u [[Vorkuta|Vorkuti]]. Sa 16 godina Boris je pronašao crkvu pentekostalaca u gradu Nahodki, kojoj se pridružio. Kasnije je sakupljao informacije o progonu vjernika i aktivno ih dijelio sa stranim novinarima{{sfn|Semjonova}}. === Emigracijski pokret i kontakti s disidentima === Godine 1976. Perčatkin je zajedno sa svojim saradnicima Vasilijem Patruševom, V. A. Burlačenkom i Vladimirom Stepanovom uspostavio kontakt s disidentima u Moskvi i dobio preporuke da „usmjeri emigracijski val u organizovani kanal“. Iste godine Nahodku je posjetila predstavnica [[Moskovska helsinška grupa|Moskovske helsinške grupe]] L. V. Voronina. Od te godine Perčatkin je aktivno pokušavao ostvariti masovno iseljavanje pentekostalaca iz Sovjetskog Saveza{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68—69}}. Iste godine Perčatkin je uputio apele [[Ujedinjeni narodi|UN-u]], [[Svjetski savjet crkava|Svjetskom vijeću crkava]] i šefovima država potpisnica [[Helsinški sporazum|Helsinškog sporazuma]], izvještavajući o stalnom progonu vjernika u SSSR-u<ref name="nashaamerica"/>. Godine 1977. zajedno s Nikolajem Goretijem istupio je u odbranu uhapšenih disidenata [[Aleksandar Ginzburg]], [[Jurij Orlov]] i [[Anatolij Ščaranski]], apelirajući na kršćane širom svijeta u ime pentekostalaca{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=66}}. Iste godine je zajedno s drugim kršćanima različitih konfesija učestvovao u javnom štrajku glađu s ciljem da se izdejstvuje dozvola za izlazak progonjenih kršćana iz SSSR-a<ref>{{cite news |title = Dissidents fast across USSR |url = https://archive.ukrweekly.com/print-media/1977/The_Ukrainian_Weekly_1977-38.pdf |language = en |agency = Zenon Snylyk |work = The Ukrainian Weekly |location = [[Jersey City, New Jersey|Jersey City]] |publisher = Ukrainian National Assotiation |date = 1977-10-09 |volume = LXXXIV |issue = 222 |pages = 2 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230926074510/https://archive.ukrweekly.com/print-media/1977/The_Ukrainian_Weekly_1977-38.pdf |archive-date = 2023-09-26}}</ref>. Dana 20. decembra 1978. godine, Perčatkin je preko pošte u Nahodki pokušao poslati novogodišnji telegram predsjedniku SAD-a [[Jimmy Carter|Jimmyju Carteru]] s molbom da obrati pažnju na one koji nemaju vjersku slobodu{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}<ref name="nashaamerica"/><ref>{{cite book |author = Andrej Dementjev |title = АВЕН-ЕЗЕР. Евангельское движение в Приморье 1898-1990 годы |url = http://www.rusbaptist.stunda.org/aven-ezer-primorje.pdf |language = ru |agency = A. Jakovec |location = Vladivostok |publisher = Russkij ostrov |year = 2011 |pages = 213 |isbn = 978-5-93577-054-2 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230925212100/http://www.rusbaptist.stunda.org/aven-ezer-primorje.pdf |archive-date = 2023-09-25}}</ref>. Od 1979. godine provodio je organizacijski rad na stvaranju centra za vjernike u SSSR-u koji su željeli emigrirati, postavljajući zahtjeve za ulogu njezinog lidera. Godine 1980. izabran je za sekretara novoosnovanog Vijeća crkava sovjetskih pentekostalaca s težnjom za emigraciju{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. Krajem 1979. godine Perčatkin je napisao izjavu „Kongresu i vladi SAD-a, vladama Kanade, Australije, Engleske, Zapadne Njemačke, Francuske i Italije“, u kojoj je govorio o sovjetskoj stvarnosti, programskim stavovima Komunističke partije prema religiji i sovjetskom zakonodavstvu o vjerskim kultovima<ref name="nashaamerica" />. === Hapšenje i sudski progon === Bio je najaktivniji član odbora vjernika koji su podnijeli zahtjev za emigraciju. Sovjetske vlasti organizirale su kampanju uznemiravanja protiv Perčatkina i njegove porodice kroz objavljivanje članaka u centralnim novinama{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. Dana 21. augusta 1980. godine Perčatkin je uhapšen u Nahodki, a krajem marta 1981. godine<ref name="dtic">[https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA145453.pdf Chronology of Soviet Dissidence: January 1970 through December 1982] {{Wayback|url=https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA145453.pdf |date=20231002220919 }}</ref> osuđen je na 2 godine zatvora prema članku 190.1 Krivičnog zakona RSFSR-a za širenje „svjesno lažnih izmišljotina kojima se kleveće sovjetski državni i društveni sistem“<ref name="dtic"/>. Prema radijskoj stanici „[[Glas Amerike]]“, tokom istrage i suđenja Perčatkin je bio izložen hemikalijama (neurolepticima) zbog kojih je gubio svijest{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. U augustu 1982. godine Perčatkin je pušten na slobodu i nastavio je borbu za pravo na emigraciju. U februaru 1983. ponovo je uhapšen i osuđen po članku 218, stav 2 Krivičnog zakona RSFSR-a na 1,5 godinu zatvora zbog nezakonitog posjedovanja hladnog oružja{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. === Dolazak u SAD i Lautenbergov amandman === Godine 1987. Perčatkin je pripremio izvještaj za američki Kongres „O stanju religije u SSSR-u“. Izvještaj je pročitan u američkom Kongresu, a Perčatkin je pozvan na sastanak s državnim sekretarom SAD-a [[George Shultz|Georgeom Shultzom]]{{sfn|Romanovič}}, predsjednikom Vrhovnog suda [[William Rehnquist|Williamom Rehnquistom]]{{sfn|Romanovič}} i drugim dužnosnicima. U maju 1988. godine, kada je predsjednik SAD-a [[Ronald Reagan]] posjetio Sovjetski Savez, Perčatkin je pozvan na sastanak s [[Nancy Reagan]] kao dio delegacije od 40 ljudi kako bi razgovarali o vjerskim slobodama{{sfn|Gura|2018|p=173}}. Dana 26. jula 1988. godine Perčatkin je emigrirao u SAD{{sfn|Gura|2018|p=173}} zajedno sa svojom porodicom{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. Dana 4. augusta 1988. održao je govor u američkom Kongresu o genocidu nad vjernicima u SSSR-u{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}{{sfn|Gura|2018|p=173}}<ref>{{cite web|url=https://russiainphoto.ru/photos/195013/|title=Foto|language=ru|website=russiainphoto.ru|access-date=2023-09-26|archive-date=2023-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926063526/https://russiainphoto.ru/photos/195013/|url-status=live}}</ref>. Rezultat ovih rasprava<ref>{{cite news |author = Futornij Vitalij |title = 25-летие начала исхода |url = https://issuu.com/afisha/docs/diaspora_08-11-13/9 |language = ru |work = Диаспора. Славянская общественная газета. |location = Sacramento |date = 2013-08-11 |volume = 16 |issue = 15 |pages = 9 |archive-url = https://web.archive.org/web/20240508015913/https://issuu.com/afisha/docs/diaspora_08-11-13/9 |archive-date = 2024-05-08}}</ref> bilo je usvajanje „Lautenbergovog amandmana“ 1989. godine, nazvanog po demokratskom senatoru iz [[New Jerseyja]] [[Frank Lautenberg|Franku Lautenbergu]]. U prvoj deceniji primjene ovog amandmana oko 350.000 vjerskih migranata stiglo je u SAD{{sfn|Gura|2018|p=173}}{{sfn|Semjonova}}, a do 2010. godine oko milion{{sfn|Romanovič}}. Tokom boravka u SAD-u, Perčatkin je otvorio vlastiti web-sajt gdje je opisao detalje svog hapšenja i zatvora{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}<ref>{{cite web |url=https://bperchatkin.wordpress.com/ |title=Персональный сайт Бориса Перчаткина |access-date=2023-09-25 |archive-date=2023-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230926084710/https://bperchatkin.wordpress.com/ |url-status=live }}</ref> i osnovao kršćansku organizaciju za ljudska prava ARRC{{sfn|Romanovič}} (''American-Russian Relief Committee'')<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_YhIiVBx_5kC&newbks=0&printsec=frontcover&pg=PA21&dq=%22Boris+Perchatkin%22+-wikipedia&hl=ru |title=Unregistered Religious Groups in Russia: Hearing Before the Commission on Security and Cooperation in Europe, One Hundred Ninth Congress, First Session, April 14, 2005 |last=Europe |first=United States Congress Commission on Security and Cooperation in |date=2007 |publisher=U.S. Government Printing Office |language=en |isbn=978-0-16-077910-7}}</ref>. Objavio je i autobiografsku knjigu „Vatrene staze“ (Огненные тропы){{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. U ljeto 2025. godine, Boris Perčatkin je zajedno s istomišljenicima govorio u State Departmentu SAD-a i američkoj Komisiji za međunarodnu vjersku slobodu o progonu kršćanskih pacifista u Ukrajini i Rusiji, lobirajući za stvaranje posebne migracijske kvote za ukrajinske kršćanske pacifiste koji su u SAD stigli kroz program [[U4U]]<ref>{{cite web|url=https://www.slavicsac.com/2025/07/14/ukraine-russian-christians/|title=В США обсуждают защиту христиан из Украины и России|language=ru|last=SlavicSac|website=Slavic Sacramento {{!}} Russian News in California|date=2025-07-15|access-date=2025-11-27|archive-date=2025-08-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20250815145842/https://www.slavicsac.com/2025/07/14/ukraine-russian-christians/|url-status=live}}</ref>. == Reference == {{reference}} == Literatura == * {{cite journal | author = Ostrovskaja O.P. | title = Судьбы участников эмиграционного движения пятидесятников на дальнем востоке в 1970-1980-х гг. | url = http://dot.kostacademy.kz/bible/files/769476832.pdf#page=65 | language = ru | journal = Владивосток – точка возвращения: прошлое и настоящее русской эмиграции. Материалы Второй международной научной конференции | location = Habarovsk | publisher = Дальневосточный юридический институт Министерства внутренних дел Российской Федерации | date = 2017-06-23 | isbn = 978-5-9753-0229-8 | ref = Ostrovskaja}} * {{cite journal | author = Gura V.O. | title = Історія та есхатологічні мотиви релігійної еміграції пізніх протестантів із СРСР 1987–2017 рр. | url = http://www.irbis-nbuv.gov.ua/cgi-bin/irbis_nbuv/cgiirbis_64.exe?C21COM=2&I21DBN=UJRN&P21DBN=UJRN&IMAGE_FILE_DOWNLOAD=1&Image_file_name=PDF/gileya_2018_135_47.pdf | language = uk | journal = "Гілея: науковий вісник" | location = Kijev | year = 2018 | issue = 135 | pages = 171—175 | issn = 2076-1554 | ref = Gura}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=https://usa.one/2020/01/boris-perchatkin-o-veruyushhix-v-sssr-immigracii-v-ssha-i-aktivizme/|title=Борис Перчаткин — о том, как помогал верующим из СССР попасть в США|language=ru|first=Viktorija|last=Semjonova|website=usa.one|date=2020-01-03|access-date=2023-09-25|ref=Semjonova}} * {{cite web|url=https://spasenie.by/publ/pravozashhitnik_boris_perchatkin_smertelno_bolen/4-1-0-82|title=Правозащитник, Борис Перчаткин, смертельно болен - Статьи - Материалы - Церковь Спасение, г. Барановичи, Беларусь|website=spasenie.by|access-date=2023-09-26|first=Mihail|last=Romanovič|ref=Romanovič}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Protestantizam]] llilw96msvhd4zlor5uhcmvpoioedtm Kira Nerys 0 536167 3913496 2026-07-24T08:54:26Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Vic Fontaine | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Hear All, Trust Nothing" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Nana Visitor]] | glas = | oznaka6 = | p... 3913496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Vic Fontaine | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Hear All, Trust Nothing" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Nana Visitor]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = [[Bajoranci]] | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Kira Nerys''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. Glumila ju je glumica [[Nana Visitor]]. Lik je sa izmišljene planete Bajor, svijeta koji se nedavno oporavio od brutalne strane okupacije. Bila je članica pokreta otpora, a višedecenijski sukob ju je učinio žilavom i beskompromisnom, ali je održava snažna vjera u tradicionalnu bajoransku religiju. Dodijeljena je ''[[Duboki svemir 9 (izmišljena stanica)|Duboki svemir 9]]'', svemirskoj stanici kojom zajednički upravljaju Ujedinjena federacija planeta i nova privremena bajoranska vlada, gdje služi kao druga po komandi, kao i kao najviša predstavnica svog naroda. == Pozadina priče == Prema bajoranskom običaju, njeno prezime, Kira, prethodi njenom imenu, Nerys. Ima dva brata (Kira Reon i Kira Pohl), a imena njenih roditelja su Kira Taban (glumi ga Thomas Kopache kroz cijelu seriju) i Kira Meru (glumi je Leslie Hope u epizodi "Wrongs Darker than Death or Night"). Pozadinska priča lika navodi da je Kira Nerys rođena 2343. u provinciji Dakhur, Bajor, tokom 50-godišnje kardasijanske okupacije planete. Odrasla je u radnom logoru. Njena porodica su bili članovi zanatske kaste, odnosno vajari gline ili grnčari. Sa 13 godina, Kira je regrutovana u ćeliju otpora Shakaar, dio podzemnog pokreta koji je izvodio gerilske napade na kardasijansku vojsku i civile s krajnjim ciljem okončanja okupacije. == Kasting == U ranim fazama planiranja za ''Duboki svemir 9'', kreatori serije željeli su uključiti lik Bajoranke, zastavnice [[Ro Laren]], koja se ponavljala u ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedećoj generaciji]]''. [[Michelle Forbes]], koja je glumila zastavnicu Ro, odbila je ponudu, pa je umjesto nje kreiran novi lik Bajoranke.<ref>{{cite book |title=The Making of Star Trek: Deep Space Nine |first1=Judith |first2= Garfield |last1=Reeves-Stevens |last2=Reeves-Stevens |name-list-style= amp |publisher=Pocket Books |isbn=0-671-87430-6 |year=1994 |page=105}}</ref> Nana Visitor je upravo rodila dječaka samo nekoliko mjeseci prije nego što je pozvana na audiciju za ulogu Kire Nerys, a majčinstvo je zapravo oblikovalo njen proces odlučivanja o prihvatanju ili odbijanju uloga. S likom Kire Nerys, Visitor se osjećala "potpuno angažiranom na svakom nivou od strane uloge".<ref>{{cite journal|first=Marc |last=Shapiro |title=Mother with a Mission |journal=Star Trek Monthly |date=September 1995 |url=http://nanavision.com/?p=17 |access-date=August 31, 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927185619/http://nanavision.com/?p=17 |archive-date=September 27, 2007 }}</ref> Visittor je zamalo odbila ulogu, jer joj je menadžer rekao: "Uništit ćeš svoju karijeru ako radiš ovaj posao." Visitor je rekla: "Do kraja poziva, uvjerio me je da želim biti dio toga, bez obzira na to hoće li to utjecati na ostatak moje karijere ili ne. Kada sam pročitala scenarij, pomislila sam: 'To je muška uloga. To nije za mene.'" Ipak, to je bilo sve što sam željela raditi. Mrzila sam svaku ulogu koju sam morala igrati, gdje sam grdila muža ili se uzrujavala zbog tepiha. A radila sam mnogo takvih uloga. Kad god bih se mogla uhvatiti za nešto, to je bilo moje stanje protoka. Zato sam bila glumica. Major Kira je bio kao Disneyland za glumca."<ref name="Holloway">{{cite news |url=https://variety.com/2018/tv/features/star-trek-ds9-25th-anniversary-interview-1202648047|work=Variety |first=Daniel|last=Holloway|title='Star Trek: Deep Space Nine' at 25: Through the Wormhole With the Cast and Creators|date=January 3, 2018}}</ref> == Prijem == Članak u časopisu ''[[Journal of the American Academy of Psychoanalysis]]'' smatra lik Kire "emocionalno teškim".<ref>{{cite journal |first= David V. |last=Forest |year= 2005 |title= Consulting to ''Star Trek'': To Boldly Go Into Dynamic Neuropsychiatry |journal= Journal of the American Academy of Psychoanalysis |volume= 33 |issue= 1 |pages=71–82 |issn= 0090-3604}}</ref> U knjizi "Star Trek and Sacred Ground: Explorations of Star Trek, Religion, and American Culture", navedeno je da Kira nije prikazana kako privatno obožava sve do epizode "Ties of Blood and Water" iz 1997.<ref>{{cite book |editor1-first= Jennifer E. |editor1-last= Porter |editor2-first= Darcee L. |editor2-last= McLaren |name-list-style=amp |year= 1999 |title= Star Trek and Sacred Ground: Explorations of Star Trek, Religion, and American Culture |location= Albany, NY |publisher= State University of New York Press |isbn= 9780585291901}}</ref> Na 25. godišnjicu serije DS9 2018, [[Daniel Holloway]] i [[Joe Otterson]] su opširno raspravljali o liku rekavši: "Prijem lika od strane obožavatelja, i serije u cjelini, bio je različit. Prethodni ženski likovi iz "Zvjezdanih staza" bili su pomagači - operaterka na centrali (poručnik [[Nyota Uhura|Uhura]] u ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalnoj seriji]]''), terapeutkinja (savjetnica [[Deanna Troi|Troi]] u ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedećoj generaciji]]''), iscjeliteljica (dr. [[Beverly Crusher|Crusher]] u ''Sljedećoj generaciji''). Nijedna od njih nije bila ratni veteran s emocionalnim kosturom. Visitor je rekao: "Neki ljudi u svijetu 'Zvjezdanih staza' su govorili: 'To nije ono što bi žena u 'Zvjezdanim stazama' trebala biti. To je pogrešna stvar za podučavanje.' Ali ono što sam ja vidio kao ženu s apetitom i sivom zonom - puno sive zone. Vrlo pogrešiva, ali u razvoju i trudu." "I to je sada svuda po televiziji." Holloway i Otterson sugerisali su da je lik bio preteča [[Michael Burnham|Michaele Burnham]] u ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]''.<ref name="Holloway" /> Godine 2016, [[ScreenRant]] je ocijenio Kiru Nerys kao peti najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama''.<ref>{{Cite web |date=November 19, 2016 |title=The 20 Best Characters In Star Trek History |website=ScreenRant |url=https://screenrant.com/best-star-trek-characters-ever/ }}</ref> Godine 2018, [[TheWrap]] je ocijenio Kiru kao deseti najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama'', ističući njenu ulogu u ''Dubokom svemiru 9''.<ref name="Fuster">{{Cite web |date=March 21, 2018 |author=Jeremy Fuster |title=All 39 'Star Trek' Main Characters Ranked, From Spock to Wesley (Photos) |website=[[TheWrap]] |url=https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos/ }}</ref> [[The Hollywood Reporter]] je primijetio ulogu lika u epizodi prve sezone "Duet" koju su rangirali kao 7. najbolju epizodu serije; Nana Visitor, koja je glumila Kiru, pohvalila je scenarij epizode.<ref>{{Cite web |date=September 22, 2016 |title='Star Trek: Deep Space Nine' — The 20 Greatest Episodes |website=[[The Hollywood Reporter]] |url=https://www.hollywoodreporter.com/lists/star-trek-deep-space-nine-930878/ }}</ref> Godine 2009, [[IGN]] je rangirao Kiru kao 11. najbolji lik ''Zvjezdanih staza''.<ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2009/05/08/top-25-star-trek-characters?page=3|title=Top 25 Star Trek Characters|date=2009-05-08|website=IGN|language=en-US|access-date=2019-03-20}}</ref> Godine 2018, [[CBR]] je rangirao Kiru kao 11. najbolji lik [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] u ''Zvjezdanim stazama''. Oni objašnjavaju da Kira u seriji zapravo nije dio Zvjezdane flote do posljednje epizode, u tom kratkom vremenu ona ima veliki utjecaj na... Rat za Dominion.<ref>{{Cite web |date=2018-10-27 |url=https://www.cbr.com/star-trek-starfleet-members-ranked/|title=Star Trek: The 25 Best Members Of Starfleet, Ranked |website=CBR |access-date=2019-06-20}}</ref> Godine 2018, [[TheWrap]] je Kiru smjestio na 10. mjesto od 39 na rang listi glavnih likova u franšizi ''Zvjezdanih staza'' prije [[Zvjezdane staze: Discovery|Discoveryja]]. Godine 2013, časopis [[Slate]] je Kiru Nerys rangirao kao jednu od deset najboljih likova u posadi franšize ''Zvjezdanih staza''.<ref>{{cite web |date=May 15, 2013 |last=Yglesias |first=Matthew |title=Star Trek Movies, Series, and Characters Ranked |url=https://slate.com/culture/2013/05/star-trek-rankings-movies-tv-series-villains-and-crew-members-from-best-to-worst.html |website=Slate Magazine }}</ref> Filmski časopis [[CineAction]] nazvao je Kiru "možda najboljim likom" u glumačkoj postavi ''Dubokog svemira 9''.<ref>{{Harvtxt|Foster|2014|p=39}}.</ref> Godine 2016, lik pukovnika Kire rangiran je kao 7. najvažniji lik Zvjezdane flote u naučnofantastičnom univerzumu ''Zvjezdanih staza'' od [[Wired]]a.<ref>{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=2016-09-05|magazine=Wired|access-date=2019-03-20|issn=1059-1028}}</ref> Godine 2020, [[ScreenRant]] je Kiru rangirao kao jednog od 5 najsimpatičnijih likova u seriji.<ref>{{Cite web |date=2020-09-15 |title=Star Trek: DS9 – 5 Most Likable Characters (& 5 Fans Can't Stand) |url=https://screenrant.com/star-trek-deep-space-nine-most-likable-characters-fans-hate/ |website=ScreenRant |access-date=2021-02-16 }}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Kira_Nerys Kira Nerys] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] 2dm21af86z8cxt89eqjyzzc7kvdyfrp 3913497 3913496 2026-07-24T08:55:57Z Panasko 146730 3913497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Vic Fontaine | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = KiraNerys001.jpg | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Hear All, Trust Nothing" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Nana Visitor]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = [[Bajoranci]] | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Kira Nerys''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. Glumila ju je glumica [[Nana Visitor]]. Lik je sa izmišljene planete Bajor, svijeta koji se nedavno oporavio od brutalne strane okupacije. Bila je članica pokreta otpora, a višedecenijski sukob ju je učinio žilavom i beskompromisnom, ali je održava snažna vjera u tradicionalnu bajoransku religiju. Dodijeljena je ''[[Duboki svemir 9 (izmišljena stanica)|Duboki svemir 9]]'', svemirskoj stanici kojom zajednički upravljaju Ujedinjena federacija planeta i nova privremena bajoranska vlada, gdje služi kao druga po komandi, kao i kao najviša predstavnica svog naroda. == Pozadina priče == Prema bajoranskom običaju, njeno prezime, Kira, prethodi njenom imenu, Nerys. Ima dva brata (Kira Reon i Kira Pohl), a imena njenih roditelja su Kira Taban (glumi ga Thomas Kopache kroz cijelu seriju) i Kira Meru (glumi je Leslie Hope u epizodi "Wrongs Darker than Death or Night"). Pozadinska priča lika navodi da je Kira Nerys rođena 2343. u provinciji Dakhur, Bajor, tokom 50-godišnje kardasijanske okupacije planete. Odrasla je u radnom logoru. Njena porodica su bili članovi zanatske kaste, odnosno vajari gline ili grnčari. Sa 13 godina, Kira je regrutovana u ćeliju otpora Shakaar, dio podzemnog pokreta koji je izvodio gerilske napade na kardasijansku vojsku i civile s krajnjim ciljem okončanja okupacije. == Kasting == U ranim fazama planiranja za ''Duboki svemir 9'', kreatori serije željeli su uključiti lik Bajoranke, zastavnice [[Ro Laren]], koja se ponavljala u ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedećoj generaciji]]''. [[Michelle Forbes]], koja je glumila zastavnicu Ro, odbila je ponudu, pa je umjesto nje kreiran novi lik Bajoranke.<ref>{{cite book |title=The Making of Star Trek: Deep Space Nine |first1=Judith |first2= Garfield |last1=Reeves-Stevens |last2=Reeves-Stevens |name-list-style= amp |publisher=Pocket Books |isbn=0-671-87430-6 |year=1994 |page=105}}</ref> Nana Visitor je upravo rodila dječaka samo nekoliko mjeseci prije nego što je pozvana na audiciju za ulogu Kire Nerys, a majčinstvo je zapravo oblikovalo njen proces odlučivanja o prihvatanju ili odbijanju uloga. S likom Kire Nerys, Visitor se osjećala "potpuno angažiranom na svakom nivou od strane uloge".<ref>{{cite journal|first=Marc |last=Shapiro |title=Mother with a Mission |journal=Star Trek Monthly |date=September 1995 |url=http://nanavision.com/?p=17 |access-date=August 31, 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927185619/http://nanavision.com/?p=17 |archive-date=September 27, 2007 }}</ref> Visittor je zamalo odbila ulogu, jer joj je menadžer rekao: "Uništit ćeš svoju karijeru ako radiš ovaj posao." Visitor je rekla: "Do kraja poziva, uvjerio me je da želim biti dio toga, bez obzira na to hoće li to utjecati na ostatak moje karijere ili ne. Kada sam pročitala scenarij, pomislila sam: 'To je muška uloga. To nije za mene.'" Ipak, to je bilo sve što sam željela raditi. Mrzila sam svaku ulogu koju sam morala igrati, gdje sam grdila muža ili se uzrujavala zbog tepiha. A radila sam mnogo takvih uloga. Kad god bih se mogla uhvatiti za nešto, to je bilo moje stanje protoka. Zato sam bila glumica. Major Kira je bio kao Disneyland za glumca."<ref name="Holloway">{{cite news |url=https://variety.com/2018/tv/features/star-trek-ds9-25th-anniversary-interview-1202648047|work=Variety |first=Daniel|last=Holloway|title='Star Trek: Deep Space Nine' at 25: Through the Wormhole With the Cast and Creators|date=January 3, 2018}}</ref> == Prijem == Članak u časopisu ''[[Journal of the American Academy of Psychoanalysis]]'' smatra lik Kire "emocionalno teškim".<ref>{{cite journal |first= David V. |last=Forest |year= 2005 |title= Consulting to ''Star Trek'': To Boldly Go Into Dynamic Neuropsychiatry |journal= Journal of the American Academy of Psychoanalysis |volume= 33 |issue= 1 |pages=71–82 |issn= 0090-3604}}</ref> U knjizi "Star Trek and Sacred Ground: Explorations of Star Trek, Religion, and American Culture", navedeno je da Kira nije prikazana kako privatno obožava sve do epizode "Ties of Blood and Water" iz 1997.<ref>{{cite book |editor1-first= Jennifer E. |editor1-last= Porter |editor2-first= Darcee L. |editor2-last= McLaren |name-list-style=amp |year= 1999 |title= Star Trek and Sacred Ground: Explorations of Star Trek, Religion, and American Culture |location= Albany, NY |publisher= State University of New York Press |isbn= 9780585291901}}</ref> Na 25. godišnjicu serije DS9 2018, [[Daniel Holloway]] i [[Joe Otterson]] su opširno raspravljali o liku rekavši: "Prijem lika od strane obožavatelja, i serije u cjelini, bio je različit. Prethodni ženski likovi iz "Zvjezdanih staza" bili su pomagači - operaterka na centrali (poručnik [[Nyota Uhura|Uhura]] u ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija|Originalnoj seriji]]''), terapeutkinja (savjetnica [[Deanna Troi|Troi]] u ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedećoj generaciji]]''), iscjeliteljica (dr. [[Beverly Crusher|Crusher]] u ''Sljedećoj generaciji''). Nijedna od njih nije bila ratni veteran s emocionalnim kosturom. Visitor je rekao: "Neki ljudi u svijetu 'Zvjezdanih staza' su govorili: 'To nije ono što bi žena u 'Zvjezdanim stazama' trebala biti. To je pogrešna stvar za podučavanje.' Ali ono što sam ja vidio kao ženu s apetitom i sivom zonom - puno sive zone. Vrlo pogrešiva, ali u razvoju i trudu." "I to je sada svuda po televiziji." Holloway i Otterson sugerisali su da je lik bio preteča [[Michael Burnham|Michaele Burnham]] u ''[[Zvjezdane staze: Discovery|Discovery]]''.<ref name="Holloway" /> Godine 2016, [[ScreenRant]] je ocijenio Kiru Nerys kao peti najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama''.<ref>{{Cite web |date=November 19, 2016 |title=The 20 Best Characters In Star Trek History |website=ScreenRant |url=https://screenrant.com/best-star-trek-characters-ever/ }}</ref> Godine 2018, [[TheWrap]] je ocijenio Kiru kao deseti najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama'', ističući njenu ulogu u ''Dubokom svemiru 9''.<ref name="Fuster">{{Cite web |date=March 21, 2018 |author=Jeremy Fuster |title=All 39 'Star Trek' Main Characters Ranked, From Spock to Wesley (Photos) |website=[[TheWrap]] |url=https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos/ }}</ref> [[The Hollywood Reporter]] je primijetio ulogu lika u epizodi prve sezone "Duet" koju su rangirali kao 7. najbolju epizodu serije; Nana Visitor, koja je glumila Kiru, pohvalila je scenarij epizode.<ref>{{Cite web |date=September 22, 2016 |title='Star Trek: Deep Space Nine' — The 20 Greatest Episodes |website=[[The Hollywood Reporter]] |url=https://www.hollywoodreporter.com/lists/star-trek-deep-space-nine-930878/ }}</ref> Godine 2009, [[IGN]] je rangirao Kiru kao 11. najbolji lik ''Zvjezdanih staza''.<ref>{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2009/05/08/top-25-star-trek-characters?page=3|title=Top 25 Star Trek Characters|date=2009-05-08|website=IGN|language=en-US|access-date=2019-03-20}}</ref> Godine 2018, [[CBR]] je rangirao Kiru kao 11. najbolji lik [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] u ''Zvjezdanim stazama''. Oni objašnjavaju da Kira u seriji zapravo nije dio Zvjezdane flote do posljednje epizode, u tom kratkom vremenu ona ima veliki utjecaj na... Rat za Dominion.<ref>{{Cite web |date=2018-10-27 |url=https://www.cbr.com/star-trek-starfleet-members-ranked/|title=Star Trek: The 25 Best Members Of Starfleet, Ranked |website=CBR |access-date=2019-06-20}}</ref> Godine 2018, [[TheWrap]] je Kiru smjestio na 10. mjesto od 39 na rang listi glavnih likova u franšizi ''Zvjezdanih staza'' prije [[Zvjezdane staze: Discovery|Discoveryja]]. Godine 2013, časopis [[Slate]] je Kiru Nerys rangirao kao jednu od deset najboljih likova u posadi franšize ''Zvjezdanih staza''.<ref>{{cite web |date=May 15, 2013 |last=Yglesias |first=Matthew |title=Star Trek Movies, Series, and Characters Ranked |url=https://slate.com/culture/2013/05/star-trek-rankings-movies-tv-series-villains-and-crew-members-from-best-to-worst.html |website=Slate Magazine }}</ref> Filmski časopis [[CineAction]] nazvao je Kiru "možda najboljim likom" u glumačkoj postavi ''Dubokog svemira 9''.<ref>{{Harvtxt|Foster|2014|p=39}}.</ref> Godine 2016, lik pukovnika Kire rangiran je kao 7. najvažniji lik Zvjezdane flote u naučnofantastičnom univerzumu ''Zvjezdanih staza'' od [[Wired]]a.<ref>{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=2016-09-05|magazine=Wired|access-date=2019-03-20|issn=1059-1028}}</ref> Godine 2020, [[ScreenRant]] je Kiru rangirao kao jednog od 5 najsimpatičnijih likova u seriji.<ref>{{Cite web |date=2020-09-15 |title=Star Trek: DS9 – 5 Most Likable Characters (& 5 Fans Can't Stand) |url=https://screenrant.com/star-trek-deep-space-nine-most-likable-characters-fans-hate/ |website=ScreenRant |access-date=2021-02-16 }}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Kira_Nerys Kira Nerys] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] cyxwgkp6dtsmqmqrovav3fv1v0k3jjb Datoteka:KiraNerys001.jpg 6 536168 3913498 2026-07-24T08:57:23Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = [[Nana Visitor]] kao [[Kira Nerys]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Kira Nerys". |Izvor = http://memory-alpha.org/en/wiki/Kira_Nerys (posredstvom EN Wiki) |Datum = 18. 12. 2014 |Autor = [[:en:User:Hammersoft|Hammersoft]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3913498 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = [[Nana Visitor]] kao [[Kira Nerys]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Kira Nerys". |Izvor = http://memory-alpha.org/en/wiki/Kira_Nerys (posredstvom EN Wiki) |Datum = 18. 12. 2014 |Autor = [[:en:User:Hammersoft|Hammersoft]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Screenshot-film}} clfeprcjrs6xwjtavi5s88fjr2s7nha Datoteka:Odo.jpg 6 536169 3913505 2026-07-24T09:36:57Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = [[René Auberjonois]] kao [[Odo (Zvjezdane staze)|Odo]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Odo". |Izvor = (posredstvom EN Wiki) |Datum = 20. 8. 2007 |Autor = [[:en:User:Pekaje|Pekaje]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3913505 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = [[René Auberjonois]] kao [[Odo (Zvjezdane staze)|Odo]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Odo". |Izvor = (posredstvom EN Wiki) |Datum = 20. 8. 2007 |Autor = [[:en:User:Pekaje|Pekaje]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Screenshot-film}} hn12uh01ltp78lzym2qjb2j2nmllncu Odo (Zvjezdane staze) 0 536170 3913506 2026-07-24T09:37:07Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Odo | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Kobayashi" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[René Auberjonois]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = |... 3913506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Odo | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Kobayashi" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[René Auberjonois]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = [[Changeling]] | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Odo''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. On je član vrste koja mijenja oblik, zvane Changelings, i služi kao šef obezbjeđenja svemirske stanice ''Duboki svemir 9'' na kojoj se radnja serije odvija. Inteligentan, pronicljiv i šutljiv, Odo koristi svoje jedinstvene sposobnosti tokom cijele serije kako bi održavao sigurnost na stanici DS9, a kasnije pomaže Bajorancima i Federaciji tokom Dominionskog rata protiv vlastitog naroda, Osnivača. == Prijem == Godine 2009, [[IGN]] je rangirao Oda kao sedmi najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.ign.com/articles/2009/05/08/top-25-star-trek-characters?page=3|title=Top 25 Star Trek Characters|date=May 8, 2009|website=IGN|language=en-US|access-date=March 20, 2019}}</ref> Ističu potragu lika za identitetom, čak i dok se bori da održi red na svemirskoj stanici.<ref name="auto"/> Ističu njegove odnose sa [[Benjamin Sisko|Siskom]], [[Quark (Zvjezdane staze)|Quarkom]] i [[Kira Nerys|Kirom]] na stanici, te činjenicu da se može pretvoriti u bilo koji oblik osim normalnog ljudskog oblika.<ref name="auto"/> Godine 2016, Odo je rangiran kao 15. najvažniji lik [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] i srodnih posada unutar naučnofantastičnog univerzuma ''Zvjezdanih staza'' od časopisa [[Wired]].<ref>{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=September 5, 2016|magazine=Wired|access-date=March 20, 2019|issn=1059-1028}}</ref> Godine 2018, [[TheWrap]] je rangirao Oda kao 8. najbolji glavni lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno, ističući njegove probleme s lojalnošću.<ref>{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos/|title=All 39 'Star Trek' Main Characters Ranked|date=March 21, 2018}}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Odo Odo] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] rqf4oxjxrr5vjkdzo7tqgv5xbj1ruod Šablon:Treneri Mainza 05 10 536171 3913507 2026-07-24T09:55:31Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Historija nogometnih trenera | ime = Treneri Mainza 05 | ime_ekipe = 1. FSV Mainz 05 | ime_ekipe_genitiv = 1. FSV Mainza 05 | lista_trenera = | bgcolor = white | textcolor = #EE0000 | bordercolor = #EE0000 | lista = * [[Tibor Hesser|Hesser]] (1926–1928) * Atwood (1928–1929) * [[Julius Etz|Etz]] (1929–1933) * [[Paul Oßwald|Oßwald]] (1933–1935) * [[Clemens Weilbächer|Weilbächer]] (1936–1937) * Helm... 3913507 wikitext text/x-wiki {{Historija nogometnih trenera | ime = Treneri Mainza 05 | ime_ekipe = 1. FSV Mainz 05 | ime_ekipe_genitiv = 1. FSV Mainza 05 | lista_trenera = | bgcolor = white | textcolor = #EE0000 | bordercolor = #EE0000 | lista = * [[Tibor Hesser|Hesser]] (1926–1928) * Atwood (1928–1929) * [[Julius Etz|Etz]] (1929–1933) * [[Paul Oßwald|Oßwald]] (1933–1935) * [[Clemens Weilbächer|Weilbächer]] (1936–1937) * [[Helmut Schneider|Schneider]] (1946–1948) * [[Albert Heitz|Heitz]] (1948–1950) * [[Berno Wischmann|Wischmann]] (1950) * [[Hans Geiger (nogometaš)|Geiger]] (1950–1952) * [[Georg Bayerer|Bayerer]] (1952–1953) * [[Emil Izsó|Izsó]] (1953–1954) * [[Gerd Higi|Higi]] (1955–1957) * [[Josef Kretschmann|Kretschmann]] (1957–1959) * [[Heinz Baas|Baas]] (1959–1966) * [[Horst Zaro|Zaro]] (1966) * [[Walter Sonnenberger|Sonnenberger]] (1966–1967) * [[Erich Bäumler|Bäumler]] (1967–1968) * [[Karlheinz Wettig|Wettig]] (1968–1969) * [[Erich Gebauer|Gebauer]] (1969–1971) * [[Bernd Hoss|Hoss]] (1971–1974) * [[Uwe Klimaschefski|Klimaschefski]] (1974) * [[Gerd Menne|Menne]] (1974–1975) * [[Gerd Higi|Higi]]<sup>p</sup> (1975) * [[Horst Hülß|Hülß]] (1976–1980) * [[Herbert Dörenberg|Dörenberg]] (1980–1983) * [[Lothar Emmerich|Emmerich]] (1983–1984) * [[Horst-Dieter Strich|Strich]] (1984–1988) * [[Horst Hülß|Hülß]] (1988–1989) * [[Robert Jung|Jung]] (1989–1992) * [[Josip Kuže|Kuže]] (1992–1994) * [[Hermann Hummels|Hummels]] (1994–1995) * [[Horst Franz|Franz]] (1995) * [[Manfred Lorenz|Lorenz]]<sup>p</sup> (1995) * [[Wolfgang Frank|Frank]] (1995–1997) * [[Manfred Lorenz|Lorenz]]<sup>p</sup> (1997) * [[Reinhard Saftig|Saftig]] (1997) * [[Manfred Lorenz|Lorenz]]<sup>p</sup> (1997) * [[Dietmar Constantini|Constantini]] (1997–1998) * [[Wolfgang Frank|Frank]] (1998–2000) * [[Dirk Karkuth|Karkuth]] (2000) * [[René Vandereycken|Vandereycken]] (2000) * [[Manfred Lorenz|Lorenz]]<sup>p</sup> (2000) * [[Eckhard Krautzun|Krautzun]] (2000–2001) * [[Jürgen Klopp|Klopp]] (2001–2008) * [[Jørn Andersen|Andersen]] (2008–2009) * [[Thomas Tuchel|Tuchel]] (2009–2014) * [[Kasper Hjulmand|Hjulmand]] (2014–2015) * [[Martin Schmidt (nogometni trener)|Schmidt]] (2015–2017) * [[Sandro Schwarz|Schwarz]] (2017–2019) * [[Achim Beierlorzer|Beierlorzer]] (2019–2020) * [[Jan-Moritz Lichte|Lichte]] (2020) * [[Jan Siewert|Siewert]]<sup>p</sup> (2020–2021) * [[Bo Svensson|Svensson]] (2021–2023) * [[Jan Siewert|Siewert]] (2023–2024) * [[Bo Henriksen|Henriksen]] (2024–2025) * [[Benjamin Hoffmann (nogometaš)|Hoffmann]]<sup>p</sup> (2025) * [[Urs Fischer (nogometaš)|Fischer]] (2025–) |ispod = (p) = privremeni }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni 1. FSV Mainza 05|Treneri]] [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere njemačkih nogometnih klubova|Mainz]] </noinclude> jtpx3jkqmduhjmh3azfeyoo5uone5oi Razgovor s korisnikom:Asorev 3 536172 3913512 2026-07-24T10:01:55Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3913512 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Razgovor s korisnikom:HISTORIK19801980 3 536173 3913515 2026-07-24T10:05:26Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3913515 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Quark (Zvjezdane staze) 0 536174 3913517 2026-07-24T10:26:42Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Quark | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = QuarkDS9.jpg | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Hear All, Trust Nothing" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Armin Shimerman]] | glas = | oznaka6... 3913517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Quark | serija = ''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | slika = QuarkDS9.jpg | prvo = "Emissary" (1993)<br />''[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Duboki svemir 9]]'' | zadnje = "Hear All, Trust Nothing" (2022)<br />''[[Zvjezdane staze: Donje palube|Donje palube]]'' | kreator = | portretirao = [[Armin Shimerman]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = [[Ferengiji]] | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Quark''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]''. Glumio ga je [[Armin Shimerman]], a pripadnik je vanzemaljske rase poznate kao [[Ferengiji]], koji su stereotipno [[Kapitalizam|kapitalistički]] nastrojeni i motivirani isključivo [[profit]]om. == Prijem == Godine 2016, [[Screen Rant]] je ocijenio Quarka kao 17. najbolji lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno, ističući lik kao komentar ljudskog stanja.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://screenrant.com/best-star-trek-characters-ever|last=Cambro|first=Edward|title=The 20 Best Characters In Star Trek History|date=2016-11-19|website=Screen Rant|language=en-US|access-date=2019-03-20}}</ref> Godine 2018, [[The Wrap]] je rangirao Quarka kao 25. najbolji glavni lik u ''Zvjezdanim stazama'' ukupno, nazivajući ga "vrijednim saveznikom [[Benjamin Sisko|Sisku]] kada su stvari u problemima".<ref>{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/all-39-star-trek-main-characters-ranked-from-spock-to-wesley-photos|last=Fuster|first=Jeremy|website=[[The Wrap]]|access-date=2019-03-20|title=All 39 'Star Trek' Main Characters Ranked|date=2018-03-21}}</ref> U svojoj knjizi iz 1998, "The Soul of Popular Culture", [[Mary Lynn Kittelson]] je primijetila da je Quark omogućio piscima ''Zvjezdanih staza'' da raspravljaju o kontroverznim temama novca, profita i kapitalizma.<ref>{{Cite book|last=Kittelson|first=Mary Lynn|url=https://books.google.com/books?id=q-R_Zk5hFgkC&dq=Quark+%22Star+Trek%22&pg=PA313|title=The Soul of Popular Culture: Looking at Contemporary Heroes, Myths, and Monsters|date=1998|publisher=Open Court Publishing|isbn=978-0-8126-9363-8|pages=313–314 }}</ref> [[M. Keith Booker]] je u svojoj knjizi iz 2018, ''Zvjezdane staze: Kulturna historija'', opisao Quarka kao "najvažnijeg Ferengija lika u ''Zvjezdanim stazama''", "glavnog lika [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|DS9]]" koji je ujedno i "prvi glavni lik ''Zvjezdanih staza'' koji nije član posade". Napomenuo je da je Quarkova primarna svrha u seriji komična uloga.<ref>{{Cite book|last=Booker|first=M. Keith|url=https://books.google.com/books?id=sl5dDwAAQBAJ&dq=Quark+%22Star+Trek%22&pg=PR7|title=Star Trek: A Cultural History|date=2018-09-15|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-1-5381-1276-2|pages=23–24 }}</ref> == Reference == {{Refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Quark Quark] na [[Memory Alpha]] {{Zvjezdane staze: Duboki svemir 9}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] 478je543pty4qsghc5f4uzbg86e8xtn Datoteka:QuarkDS9.jpg 6 536175 3913518 2026-07-24T10:29:32Z Panasko 146730 {{Infoslika |Opis = [[Armin Shimerman]] kao [[Quark (Zvjezdane staze)|Quark]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Quark". |Izvor = http://memory-alpha.org/en/wiki/Image:Quark2375.jpg (posredstvom EN Wiki) |Datum = 16. 6. 2008 |Autor = [[:en:User:XcepticZP|XcepticZP]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} 3913518 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis = [[Armin Shimerman]] kao [[Quark (Zvjezdane staze)|Quark]] u "[[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|Dubokom svemiru 9]]". Ovo je snimak ekrana iz epizode serije. Koristi se za identifikaciju i kritički komentar o liku "Quark". |Izvor = http://memory-alpha.org/en/wiki/Image:Quark2375.jpg (posredstvom EN Wiki) |Datum = 16. 6. 2008 |Autor = [[:en:User:XcepticZP|XcepticZP]] |Objašnjenje = Ne postoji slobodan primjerak, a slika doprinosi vizualnoj predstavi teme članka. }} == Licenciranje == {{Screenshot-film}} guq70kgzbplq9sxywipu7mgt7e5bj8x Službe prvog odgovora 0 536176 3913525 2026-07-24T11:26:25Z Bosancica by MK 173186 Rad na tekstu 3913525 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} [[Datoteka:Car accident at Tung Chung Eastern Exchange.JPG|mini|desno|300px|Pripadnici hitnih službi na mjestu [[Saobraćajna nesreća|saobraćajne nesreće]] u [[Hong Kong]]u]] [[Datoteka:Scottish Ambulance Service First Responder vehicle.jpg|mini|desno|300px|Vozilo [[Škotska hitna pomoć|Škotske hitne pomoći]] namenjeno za pružanje prve pomoći na terenu, s oznakom ''"first responder"'']] '''Prva služba reagiranja''' (također '''služba prvog odgovora''' ili '''službe prvog reagiranja'''; {{en|first responder}}) označava osobu sa specijaliziranom stručnom obukom koja među prvima stiže na mjesto [[vanredna situacija|vanrednog događaja]], nesreće ili katastrofe radi pružanja neposredne pomoći, zbrinjavanja ozlijeđenih i stabilizacije situacije.<ref name="OxfordReview_FirstResponders">{{cite web |author=The Oxford Review |title=First responders – Definition and Explanation |website=The Oxford Review |url=https://oxford-review.com/the-oxford-review-dei-diversity-equity-and-inclusion-dictionary/first-responders-definition-and-explanation/ |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="EBSCO_FirstResponder">{{cite web |author=EBSCO Information Services |title=First responder |website=EBSCO Research Starters |url=https://www.ebsco.com/research-starters/health-and-medicine/first-responder |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RHIhub_FirstResponders">{{cite web |author=Rural Health Information Hub |title=The Role of First Responders in Rural Emergency Preparedness and Response |website=Rural Health Information Hub |url=https://www.ruralhealthinfo.org/toolkits/emergency-preparedness/3/first-responders |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Nakon prijema dojave, službe prvog odgovora djeluju na terenu s ciljem zaštite ljudskih života, imovine i okoliša.<ref name="DHS_FirstResponderGuide_2015">{{cite web |author=U.S. Department of Homeland Security, Office of Health Affairs |title=First Responder Guide for Improving Survivability in Improvised Explosive Device and/or Active Shooter Incidents |website=U.S. Department of Homeland Security |date=2015 |url=https://www.dhs.gov/sites/default/files/publications/First%20Responder%20Guidance%20June%202015%20FINAL%202.pdf |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> U osnovne službe ove vrste spadaju: * '''[[Policija|Policijski službenici]]''' i drugi organi za provođenje zakona, * '''[[Hitna medicinska pomoć|Službe hitne medicinske pomoći]]''' (uključujući osoblje [[urgentna medicina|urgentnih odjela]], poput [[ljekar|ljekara]] i [[medicinska sestra|medicinskih sestara]], * '''[[Vatrogastvo|Vatrogasne službe]]''' i jedinice za [[Tehničko spašavanje|tehničko spašavanje]]. U mnogim pravnim sistemima i organizacijskim okvirima zaštite i spašavanja, u ove službe ubrajaju se i pripadnici [[Potraga i spašavanje|gorske službe spašavanja]], [[Civilna zaštita|civilne zaštite]], komunalnih službi, te u specifičnim okolnostima [[Oružane snage|oružane snage]] i druge zdravstvene radnike.<ref name="RHIhub_FirstResponders" /> == Djelokrug radnji i uloge == Službe prvog odgovora primarno djeluju u pretbolničkom i terenskom okruženju. Njihov rad obuhvata brzu procjenu opasnosti, uspostavljanje sigurnosnog pojasa na mjestu nesreće, trijažu ozlijeđenih osoba te primjenu mjera za održavanje u životu.<ref name="RHIhub_FirstResponders" /><ref name="DHS_FirstResponderGuide_2015" /><ref name="WHO_EMT_Standards_2021">{{cite web |author=World Health Organization |title=Classification and minimum standards for emergency medical teams |website=World Health Organization |date=2021 |url=https://www.who.int/publications/i/item/9789240029330 |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> * '''Medicinsko zbrinjavanje:''' Obuhvata održavanje prohodnosti dišnih puteva, zaustavljanje krvarenja, kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR) i stabilizaciju vitalnih funkcija prije transporta pacijenta u zdravstvenu ustanovu.<ref name="FIRST_TAC_Prirucnik_2025">{{cite book |last1=Anić |first1=Josip |last2=Biletić |first2=Ivica |last3=Čubrilo |first3=Aleksandar |last4=Halambek |first4=Jurica |last5=Žurga |first5=Dubravko |last6=Januškevičius |first6=Andrius |last7=Remeika |first7=Marius |last8=Rulevičius |first8=Romualdas |last9=Jaśkowski |first9=Michał |last10=Kuciński |first10=Przemysław |last11=Latuszewski |first11=Aleksander |last12=Majchrzak |first12=Sebastian |last13=Sadłowski |first13=Filip |last14=Ziobro |first14=Aleksander |last15=Jelovac |first15=Deni |last16=Pinjuh |first16=Ivan |last17=Pranjić |first17=Jurica |last18=Velić |first18=Elvir |editor-last1=Klarić |editor-first1=Minja |editor-last2=Vujčić |editor-first2=Ksenija |title=Priručnik uz obuku o uporabi sredstava prisile i osnovama taktičke medicine za policijske službenike koji prvi dolaze na mjesto događaja |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova; MUP RH, Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“ |year=2025 |url=https://first-tac.gov.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Handbook%20-%20hrv%20final.pdf |access-date=24. 7. 2026 |language=hr}}</ref> * '''Tehničko spašavanje i zaštita:''' Vatrogasne i specijalizirane jedinice provode akcije oslobađanja osoba iz ruševina, havarisanih vozila ili nepristupačnih terena, uz istovremeno neutraliziranje opasnih tvari ili požara.<ref name="FEMA_PlanningGuides">{{cite web |author=Federal Emergency Management Agency |title=Planning Guides |website=FEMA.gov |url=https://www.fema.gov/emergency-managers/national-preparedness/plan |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> * '''Sigurnost i nadzor:''' Policijske snage osiguravaju mjesto događaja, preusmjeravaju saobraćaj, provode predistražne radnje i sprječavaju nastanak dodatne opasnosti za građane.<ref name="FIRST_TAC_Prirucnik_2025" /> == Etimologija == Naziv ''first responder'' nastao je u savremenom engleskom jeziku kao složenica riječi ''first'' ("prvi") i ''responder'' ("osoba koja prva reagira"), a označava osobu ili pripadnika službe koji prvi dolazi na mjesto nesreće, katastrofe ili druge vanredne situacije radi pružanja hitne pomoći, zaštite života i imovine te stabilizacije događaja.<ref name="CFR_561_5">{{cite web |author=Legal Information Institute |title=49 CFR § 561.5 - Definitions |website=Cornell Law School |url=https://www.law.cornell.edu/cfr/text/49/561.5 |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref> Prema dostupnim historijskim izvorima, izraz ''first responder'' počeo se pojavljivati u stručnoj i javnoj upotrebi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] početkom 1970-ih, prvenstveno u kontekstu razvoja savremenih sistema hitne medicinske pomoći (EMS). Njegova upotreba znatno je proširena nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]], kada je postao općeprihvaćen naziv za policijske službenike, vatrogasce, osoblje hitne medicinske pomoći i druge službe koje prve reagiraju na vanredne događaje.<ref name="LegalDefinitions">{{cite web |author=National Operations Center of Excellence |title=The Legal Definitions of "First Responder" |website=National Operations Center of Excellence |url=https://transportationops.org/research/legal-definitions-first-responder |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="firstnet">{{cite web |title=History |url=https://firstnet.gov/about/history |website=First Responder Network Authority |access-date=24. juli 2026}}</ref><ref name="nted">{{cite web |title=Who Do We Serve? |url=https://www.firstrespondertraining.gov/drupal/node/28 |website=National Training and Education Division, U.S. Department of Homeland Security |access-date=24. juli 2026}}</ref><ref name="usc">{{cite web |title=34 U.S. Code § 50902 – Definitions |url=https://uscode.house.gov/view.xhtml?edition=prelim&num=0&req=granuleid:USC-prelim-title34-section50902 |website=United States Code |access-date=24. juli 2026}}</ref> Tokom narednih decenija izraz je postao široko prihvaćen u međunarodnoj stručnoj literaturi, sistemima upravljanja vanrednim situacijama i pojedinim zakonodavstvima. Iako mnoge države koriste vlastite nazive za ove službe, izraz ''first responder'' često se upotrebljava kao opći međunarodni termin za službe koje prve odgovaraju na hitne događaje, uključujući sisteme organizirane kroz jedinstvene brojeve za hitne slučajeve, poput evropskog broja [[112 (broj za hitne slučajeve)|112]].<ref name="EC_112_Emergency">{{cite web |author=European Commission |title=112 - the EU's emergency phone number |website=Shaping Europe’s digital future |url=https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/112 |access-date=24. 7. 2026 |language=en}}</ref><ref name="MSB_Sistem112">{{cite web |author=Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine |title=Sistem 112 |website=Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine |url=https://msb.gov.ba/onama/struktura/zastita_spasavanje/hitni_slucajevi/default.aspx?id=4022&langTag=bs-BA |access-date=24. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.fcc.gov/pshs/first-responders.html|Federal Communications Commission – First Responders}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hitna medicinska pomoć]] [[Kategorija:Policija]] [[Kategorija:Vatrogastvo]] [[Kategorija:Civilna zaštita]] flw68lwp0mdgqde9xjngnn0gu8f42cy Kategorija:Sportisti iz Mostara 14 536177 3913526 2026-07-24T11:34:28Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Osobe iz Mostara po zanimanju|Sportisti]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Sportisti]] [[Kategorija:Sportisti po gradovima u Bosni i Hercegovini|Mostar]] 3913526 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Osobe iz Mostara po zanimanju|Sportisti]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Sportisti]] [[Kategorija:Sportisti po gradovima u Bosni i Hercegovini|Mostar]] gt3aboirtungenh0povvhhg0zd686a8 3913529 3913526 2026-07-24T11:40:24Z KWiki 9400 [[Kategorija:Osobe iz Mostara po zanimanju]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3913529 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sport u Mostaru|Sportisti]] [[Kategorija:Sportisti po gradovima u Bosni i Hercegovini|Mostar]] st4nxd6cq365yd1aqoyihl17t06z7wt