Film

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.13</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Film</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104</id>
    <revision>
      <id>3915423</id>
      <parentid>3824045</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3980" sha1="acol6z0mky5e93fj5q3ox3bbo9u3i4y" xml:space="preserve">[[Datoteka:Le_Voyage_dans_la_Lune_(1902).webm|thumbtime=6:15|mini|''[[Putovanje na Mjesec (film)|Film &quot;Putovanje na Mjesec]]'' &quot; (1902) smatra se prekretnicom u razvoju narativnih i naučnofantastičnih filmova.]]
'''Film''' ({{jez-en|film}} – kožica, opna, tanki sloj)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/film|title=FILM definition and meaning {{!}} Collins English Dictionary|date=1. 4. 2026|website=www.collinsdictionary.com|language=en|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=film|url=https://www.thefreedictionary.com/film|accessdate=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; jest vizualna projekcija u pokretu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://odlis.abc-clio.com/odlis_v.html|title=ODLIS V|website=odlis.abc-clio.com|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; koja je najčešće ozvučena. Razlika između filma i snimka je u tome što film gradi neko očekivanje koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja teče i zatim se ukaže brod je film). Filmska slika je ono što se pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.repfilms.com/manage-account/|title=Film Term Glossary – PCC Film Studies Program|website=www.repfilms.com|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kao i drugi oblici [[umjetnost]]i, film je namijenjen publici. Filmovi se gledaju u posebnom prostoru za projekciju ([[kino]]), ili bilo gdje drugo ([[video]]). Film se često spominje kao ''sedma umjetnost'', kao što je [[strip]] nazvan devetom umjetnošću. Film također ima i ''filmska izražajna sredstva'', kao što to imaju i ostale umjetnosti koje su nastale prije filma:''slikarstvo, balet, arhitektura, književnost, pozorište, muzika''. Izražajno sredstvo slikarstva su boje, baleta su pokreti, književnosti su riječi, pozorišta su likovi i događaji, muzike su tonovi, a arhitekture su građevinski materijal i prostor. Film se još naziva i ''univerzalnom umjetnošću ''jer sadrži izražajna sredstva ostalih 6 umjetnosti.

Filmsko djelo je cjelovit te društveno i doživljajno svrhovit filmski proizvod. Film i [[kinematografija|kinematografiju]] sistemski proučava društveno-naučna disciplina [[filmologija]].

Također pogledati [[spisak filmova]].

Film se može podijeliti na više oblasti, ali osnovna podjela je na:

* [[Dokumentarni film]]
* [[Igrani film]]
* [[Crtani film|Animirani film]]

== Distribucija ==
Film se može distribuirati na više načina. U prošlosti je postojao samo jedan način - [[kino]], dok u novije doba je tehnologija omogućila pohranjivanje filma na videokasete (pogotovo [[VHS]]) i [[DVD]] diskove, što je opet omogućilo iznajmljivanje i kupovinu filmova, koji se mogu gledati u privatnim domovima. [[Internet]] je dao nove mogućnosti za simultanu filmsku distribuciju putem &quot;[[ADSL]]-a iz video centra do domova pojedinaca.

== Filmski festivali i nagrade ==

* [[Filmski festivali]]
** [[Sarajevo Film Festival]]
** [[Kanski filmski festival]]
** [[Venecijanski filmski festival]]
** [[Berlinale]]
* [[Oskar]]
* [[Zlatna palma]]
* [[Zlatni lav]]
* [[Zlatni medvjed]]
* [[Zlatni globus]]

== Zanimanja ==

* [[Režiser]]
** [[Spisak režisera]]
* [[Scenarist]]
** [[Spisak scenarista]]
* [[Filmski producent]]
** [[Spisak producenata]]
* [[Snimatelj]]
* [[Glumci]]
** [[Spisak glumaca]]

== Spisak filmova ==
* [[Spisak filmova]]

== Također pogledajte ==
* [[Dokumentarni film]]
* [[Spisak filmova]]
* [[Kratki film]]
* [[Reklamni film]]
* [[Računarska animacija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline}}
* {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Film Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=4. 4. 2026}}
* {{Cite web|url=http://www.repfilms.com/manage-account/|title=Film Term Glossary – PCC Film Studies Program|website=www.repfilms.com|access-date=4. 4. 2026}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Film]]
[[Kategorija:Francuski izumi]]
[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Zabava]]</text>
      <sha1>acol6z0mky5e93fj5q3ox3bbo9u3i4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1063</id>
    <revision>
      <id>3915415</id>
      <parentid>3874873</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:15:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36282" sha1="i5b4pjwh92l907jwdmx8ztwc38b6hbx" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Kraljevina Danska
| izvorno_ime                    = ''Kongeriget Danmark'' {{Simboli jezika|da|danski}}
| ime_genitiv                    = Danske
| zastava                        = Flag_of_Denmark.svg
| grb                            = National coat of arms of Denmark.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = &quot;[[Der er et yndigt land]]&quot; (&quot;Postoji divna zemlja&quot;){{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Der er et yndigt land.ogg]]}}
| karta                          =  EU-Denmark.svg
| glavni_grad                    = [[Kopenhagen]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|55|43|N|12|34|E}}
| službeni_jezik                 = [[Danski jezik|danski]]
| državno_uređenje               = [[Ustavna monarhija]], [[Jednostavne države|Jednostavna država]], [[Parlamentarni sistem]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak danskih kraljeva|Kralj]]
| vladar_prva_vlast              = [[Frederik X, kralj Danske|Fridrik X]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Danske|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Mette Frederiksen]]
| nezavisnost                    = prvo spominjanje [[Spisak Danskih kraljeva|Danskog kralja]]
| nezavisnost_priznato           = [[737]].
| površina                       = 43.094
| procenat_vode                  = 1,6
| po_površini_na_svijetu         = 134.
| stanovnika                     = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;5,814,461&lt;ref name=&quot;factbook&quot;&gt;{{cite web|date=19. 1. 2012|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/da.html|title=Denmark|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=4. 2. 2012|archive-date=18. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150918223138/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/geos/da.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = Procjena 2019
| gustoća                        = 127.06
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 106
| bdp_ukupno                     = $299 biliona&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&amp;pr.y=16&amp;sy=2009&amp;ey=2012&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=128&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a=|title=Denmark|publisher=International Monetary Fund|access-date=18. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2018
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 = $51,643&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.930&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|title=Human Development Report 2010|year=2010|publisher=United Nations|access-date=5. 11. 2010|archive-date=21. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101121150504/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2018
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;27.6
| gini_godina                    = 2017
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Danska kruna|Kruna]] (DKK)
| vremenska_zona                 = [[CET]] ([[UTC]]+1)&lt;br /&gt; - ljeti [[CEST]] (UTC+2)
| najviša_tačka_ime              = [[Møllehøj]]
| najviša_tačka_metara           = 170,86
| najveće_jezero_ime             = [[Arresø]]
| najveće_jezero_površina        = 40
| najveća_rijeka_ime             = [[Gudenå]]
| najveća_rijeka_dužina          = 158
| internetski_nastavak           = [[.dk]]
| pozivni_broj                   = +45
}}

'''Danska'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Denmark|title=Denmark {{!}} History, Geography, Map, &amp; Culture {{!}} Britannica|date=23. 5. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; ({{jez-da|Danmark}}), zvanično '''Kraljevina Danska''' ({{jez-da|Kongeriget Danmark|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] koja se nalazi u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]]. To je najjužnija država [[Nordijska regija|nordijske regije]] koja se nalazi jugozapadno od [[Švedska|Švedske]] i južno od [[Norveška|Norveške]], a na jugu se graniči s [[Njemačka|Njemačkom]]. Kraljevina Danska je [[suverena država]] koja se sastoji od Danske i dvije autonomne [[konstitutivne države]] na sjeveru [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]: [[Farska ostrva|Farskih ostrva]] i [[Grenland]]a. Danska ima površinu od 43.094&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i populaciju od 5.699.200 stanovnika. Zemlja se sastoji od poluostrva [[Jutland]] i [[Spisak danskih ostrva|arhipelaga od 443 ostrva]], od kojih je 70 naseljeno. Ostrva se odlikuju ravnicama, [[Obradiva površina|obradivom površinom]], pješćanim obalama i [[Umjereni pojas|umjerenom klimom]].

[[Historija Danske|Kraljevina Danska]] je nastala u 10. stoljeću kao pomorska nacija koja se borila za kontrolu nad [[Baltičko more|Baltičkim morem]]. Danski vladari su bili i vladari [[Kalmarska unija|Kalmarske unije]] (ujedinjena država Danske, Švedske i Norveške) koja se raspala izlaskom Švedske iz unije 1523. godine. Danska i Norveška su ostale u uniji dok se nisu razišli 1814. godine. Nestankom Kalmarske unije, Danska je naslijedila Kalmarske kolonije Farska ostrva i Grenland. Početkom 17. stoljeća, bilo je nekoliko ustupaka teritorije; ovo je kulminiralo 1830-ih s naletom nacionalističkih pokreta koji su poraženi 1864. godine tokom [[Drugi šlezvički rat|Drugog šlezvičkog rata]]. Danska je bila neutralna za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Kao najveći industrijski izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovini 19. stoljeća, Danska sprovodi socijalnu i radno-tržišnu reformu početkom 20. stoljeća.

Sadašnji [[Ustav Danske]] je potpisan 5. juna 1849. godine, završavajući [[Apsolutna monarhija|apsolutnu monarhiju]] koja je započela 1660. godine. Uspostavlja se [[ustavna monarhija]] - trenutni monarh je kralj [[Frederik X, kralj Danske|Frederik X]] - koja je organizovana kao [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] demokratija. Vlada i nacionalni parlament imaju sjedište u [[Kopenhagen]]u, glavnom i najvećem gradu Danske. Danska je postala članica [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]] 1973. godine, zadržavajući svoju valutu [[Danska kruna|krunu]]. Članica je [[NATO|NATO-a]], [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]], [[OECD|OECD-a]], [[OSCE|OSCE-a]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i dio je [[Šengenska zona|Šengenske zone]].

Danci imaju visok [[životni standard]] i rangirani su visoko u brojnim nacionalnih performansama, uključujući obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaštitu građanskih sloboda, demokratsko upravljanje, prosperitet i [[Indeks ljudskog razvoja|ljudski razvoj]]. Danska je često rangirana kao jedna od najsretnijih zemalja na svijetu. Zemlja ima jedan od najvećih svjetskih prihoda po glavi stanovnika, i ima jednu od najviših svjetskih stopa poreza na dohodak građana. Velika većina danaca su članovi [[Danska crkva|Nacionalne crkve]], iako Ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti.

== Historija ==
{{glavni|Historija Danske}}

=== Prahistorija ===
U Danskoj su ljudi živjeli prije više od 100.000 godina,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Michaelsen|first=Karsten Kjer|title=Politikens bog om Danmarks oldtid, Politikens Forlag (1. bogklubudgave) (in Danish)|publisher=Gyldendals Bogklubber|year=2002|isbn=978-87-00-69328-9}}&lt;/ref&gt; ali izgleda da su bili prinuđeni napustiti to područje kada su ledenjaci pokrili Dansku tokom ledenog doba. Smatra se da ljudi neprekidno žive u Danskoj posljednjih 12.000 godina. Tokom nordijskog bronzanog perioda mrtvi su se sahranjivali ispod gomila. Postoji mnogo uzvišica stijena kao nadgrobnih spomenika iz tog doba.

Tokom predromanskog željeznog doba (od 4. do 1. stoljeća p. n. e) klima je postala hladnija i vlažnija, tako da se mnogi sele južno na područje današnje Njemačke. U to doba počinje se koristiti željezo. Postoje dokazi jakog keltskog kulturnog uticaja u tom periodu. Rimske provincije održavale su trgovačke veze sa stanovnicima Danske. Materijalna kultura tokom velikih seoba često se označava kao germansko željezno doba.

=== Srednji vijek ===
Početkom Vikinškog doba u 9. stoljeću, završava se prahistorija Danske. Od 8. do 11. stoljeća Vikinzi su nastanjivali Dansku. Oni su tada otkrili i naselili [[Island]], [[Farska ostrva]], [[Grenland]] i Vinland (današnji [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundland]]). Koristeći svoje velike vještine u brodogradnji i navigaciji, osvojili su dijelove [[Francuska|Francuske]], [[Britanska ostrva]] i [[Irska (ostrvo)|Irsku]]. Nakon ovih osvajanja, započeli su trgovinu stvarajući trgovačke puteve od Grenlanda na sjeveru do [[Konstantinopolj]]a na jugu preko ruskih i ukrajinskih rijeka, naročito rijeke [[Dnjepar]].

=== Pokrštavanje i osnivanje Danske ===
[[Datoteka:Scandinavia 1219.gif|mini|Skandinavija 1219. Kraljevstva Danske, Norveške i Švedske. Žuto je estonsko ostrvo, koje je zauzela Danska i teritorije koje je Danska zauzela u sjevernoj Njemačkoj]]
Danska se godinama sastojala od malih kraljevstava. [[Harald I, kralj Danske|Harald I]] je 980. uspostavio ujedinjeno kraljevstvo Dansku. Njemački misionari uspjeli su uvjeriti kralja [[Harald I, kralj Danske|Haralda I]] da prihvati [[kršćanstvo]]. Nova vjera zamijenila je staru normansku mitologiju. Nova religija donijela je kralju neke prednosti. Bio je priznat od [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Osim toga lako je mogao smijeniti protivnike ako su bili pripadnici stare religije. Crkva je doprinijela stabilnoj administraciji.

=== Kraljevski problemi ===
Danski kraljevi imali su sve više problema u uspostavljanju kontrole u kraljevstvu. Plemstvo i crkva postajali su sve jača opozicija. Krajem 13. stoljeća plemstvo je prisililo kralja da izda povelju, koja se smatra prvim danskim ustavom. I [[Hanza|Hanzi]] i grofovima Holsteina odgovarala je oslabljena Danska, pa grofovi Holsteina uspijevaju dobiti velike djelove Danske od kralja u zamjenu za novac. Teritoriju Skanije zauzima [[Švedska]].

=== Margareta i Kalmarska unija ===
Margareta I Danska bila je kći Valdemara IV Danskog. Udala se za Hakona VI Norveškog u pokušaju da se ujedine dva kraljevstva zajedno sa Švedskom, jer je Hakon bio povezan sa švedskom kraljevskom porodicom. Njen sin Olaf IV Norveški trebao je objediniti ti kraljevstva, ali je umro prerano, tako da je tokom života kraljice Margerete ujedinjena 1397. Danska, [[Norveška]] i [[Švedska]] u [[Kalmarska unija|Kalmarsku uniju]]. Švedska je tada obuhvatala i [[Island]], [[Grenland]], [[Finska|Finsku]] i [[Farska ostrva]].

=== Rano moderno doba ===
Reformacija, koja je poticala iz Njemačke od ideja [[Martin Luther|Martina Lutera]], imala je veliki uticaj na Dansku. Danska nacionalna crkva je luteranska. Reformacija je uvedena 1536. u Danskoj. Širenje [[Protestantizam|protestantizma]] bilo je moguće zbog kombinacije narodnog oduševljenja i želje za reformom crkve, ali i željom vlasti da se oslobodi ovisnosti od rimskih papa. To je omogućilo kralju da se domogne crkvenih posjeda. Uzimanjem crkvenih posjeda danski kralj je povećao kraljevske prihode za 300%.

Postojalo je veliko nezadovoljstvo katoličkom crkvom, a ranih 1530-ih narod je bio potaknut da napada manastire i crkve. Kada je umro Fridrih I Danski biskupi su odbili dozvoliti izbor novog legitimnog kralja Kristijana III Danskog, jer su se bojali da će odobriti [[luteranizam]]. Naoružani plemići i gradonačelnik [[Lübeck]]a prisilili su biskupe da prihvate novog kralja Kristijana III Danskog. Oduzeti su crkveni posjedi, a sveštenici su prisiljeni da prihvate luteranstvo. Danska je postala stroga luteranska zemlja. Nije dopuštala ni kalvinizam ni druga protestantska učenja.

=== Bogatstvo zahvaljujući oporezivanju trgovine kroz Oresund ===
Danska je postal bogata tokom [[16. vijek|16. stoljeća]], najviše zahvaljujući povećanom saobraćaju kroz Oresund. Oporezovala je svu trgovinu kroz Oresund, jer je kontrolirala obje strane moreuza. U to vrijeme jako je porasla trgovina žitom od Poljske prema Holandiji, a i ostatak Evrope je tada napredovao. [[Španija]] i [[Portugal]] dobijali su velike količine srebra u kolonijama, kojim su kupovali žito na [[Baltik]]u.

Danska je imala koristi i od Osamdesetogodišnjeg rata u Holandiji. Veliki broj vještih i obrazovanih izbjeglica iz ekonomski najrazvijenijeg dijela Evrope došao je u Dansku. To je pomoglo da se moderniziraju mnogi aspekti društva i da se uspostave jake trgovačke veze s Holandijom.

=== Apsolutizam ===
Zbog poraza u ratu sa Švedskom kralj Fridrih III Danski zahtijevao je od plemstva da kralj dobije više ovlasti i da plemstvo gubi izuzeća od oporezivanja. Time počinje razdoblje apsolutizma. Raspuštena je danska skupština i nije je više bilo nekoliko stoljeća. Vlast je reorganizirana, tako da je Danska postala centralizirana država. Kraljevski službenici dominiraju administracijom, a tradicionalna aristokratija izgubila je veliki dio moći. Modernizirani su zakoni i administracija. Standardizirani su utezi i mjere, kao i zemljišni katastar. Zemljišni katastar omogućava direktno oporezivanje.

=== Kolonijalizam ===
Danska je imala brojne kolonije u Skandinaviji od 17. do 20. stoljeća. Imala je kolonije na [[Grenland]]u i [[Island]]u, koje je držala unijom s Norveškom. Danska je prvu koloniju van Sjevernog Atlantika osnovala 1620. i to je bila Trankebar u Indiji. U Karibima Danska osniva 1671. Sankt Thomas, a 1718. Sent Džons. Sent Krua je 1733. kupila od Francuske. Danska istočnoindijska kompanija je imala sjedište u Trankebaru. Tokom najboljih vremena danska i švedska istočnoindijska kompanija uvozile su više čaja od Britanske istočnoindijske kompanije. Taj čaj su uglavnom (90%) krijumčarili u Britaniju zbog velike cijene. Obje skandinavske istočnoindijske kompanije propadaju tokom napoleonskih ratova.

=== 19. stoljeće ===
Dugo desetljeće mira došlo je do naglog kraja tokom Napoleonovih ratova. Britanija se osjetila ugroženom nakon potpisivanja vojnoneutralnog sporazuma 1794. između Danske i Švedske, kojima se kasnije pridružuju Pruska i Rusija. Britanska flota napala je Kopenhagen 1801, uništavajući veći dio danske mornarice. Danska je ipak uspjela ostati neutralna tokom Napoleonovih ratova do 1807. Britanska [[flota]] ponovo bombarduje Kopenhagen te godine, prouzrokujući velike civilne žrtve i materijalnu štetu. Zatim su zarobili cijelu dansku flotu i odvukli je u Britaniju što dovodi do [[Anglo-danski rat|Anglo-danskog rata]] (1807–1814).

Liberalni i nacionalni pokreti razvili su se tokom 1830-ih, a Danska postaje ustavna monarhija 5. juna 1849. Buržoazija zahtijeva svoj udio u vlasti, da bi spriječila krvave revolucije, koje su se zbivale svuda po Evropi. Kralj je ostao na čelu izvršne vlasti. Parlament je dobio zakonodavnu vlast. Uspostavljen je nezavisan sudski sistem. Dansko kraljevstvo sastojalo se od četiri dijela:

* ostrva
* Jutland
* vojvodstvo Schleswig u personalnoj uniji
* vojvodstvo Holstein u personalnoj uniji.[[Datoteka:Skitse til DEn grundlovgivende Rigsforsamling 1848.jpg|mini|Osnivači Danske (1860–1864)]]

Danci su tokom 18. i 19. stoljeća oba vojvodstva, Schleswig i Holstein, smatrali dijelom svoje države. Njemačka većina u ta dva vojvodstva nije imala isto mišljenje. Pojavio se pokret u tim područjima za odvajanje od Danske.

Prvi rat za Schleswig bio je potaknut ustavnim promjenama 1849. i završio je bez promjena, najviše zahvaljujući intervenciji Britanije i velikih sila. Danska se sukobljava s Prusijom i Austrijom 1864. i to je poznato kao Drugi rat za Schleswig. Danska je bila prisiljena predati Prusiji [[Schleswig-Holstein]] i postati neutralna zemlja.

Gubitak Schleswig-Holsteina postao je jako traumatičan događaj za nekad veliku državu Dansku. Najbogatije dijelove Danske su zauzeli Švedska i Njemačka, pa je Danska bila prinuđena razvijati svoja jako siromašna područja.

U Dansku prodiru socijalističke i internacionalističke ideje. Osniva se socijalističke novine. Počinju štrajkovi i zahtjevi za boljim uslovima rada i većim nadnicama. Vođe se hapse i osuđuju.

=== 20. stoljeće ===
Početkom 20. stoljeća lijeva partija Venstre preuzela je vlast, što je kralj odbijao dok nije bio prinuđen da prihvati. Kasnije je nova radikalna partija zajedno s partijom Venstre preuzela vlast. Tada žene 1915. dobijaju pravo glasa, danski kolonijalni posjedi u Karibima se prodaju SAD-u. Izvršene su značajne socijalne reforme i reforme zakona o radu, što je postavilo temelje kasnije države blagostanja.

Danska je bila neutralna u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Rat je imao efekt i na Dansku zbog finansijske nestabilnosti u Evropi. Kad je Njemačka poražena [[Versajski sporazum]] je zahtijevao da se pitanje Schleswiga riješi plebiscitom, pri čemu je bilo odlučeno da sjeverni Schleswig (sada južni Jutland) pripadne Danskoj. Kralj i dijelovi opozicije bili su nezadovoljni, jer predsjednik vlade nije iskoristio njemački poraz da se povrati veći dio Schleswiga. Kralj je smatrao da treba raspustiti vladu, ali uslijed toga stvorila se uskršnja kriza 1920. u Danskoj, koja je dovela do novog ustava, koji je smanjio ovlaštenja kralja.

Iako je Danska proglasila neutralnost, nacistička Njemačka je 9. aprila 1940. napala Dansku i držala je okupiranu sve do 5. maja 1945. Okupacijska vlast bila je dosta tolerantna, policija je bila pod danskom kontrolom, a koalicijska vlada vladala je sklapajući kompromise s Nijemcima. Tek 1943. koalicijska vlast više nije mogla da zadovolji njemačke zahtjeve, pa Nijemci preuzimaju punu kontrolu. Otada je počeo oružani otpor. Danski Jevreji sklonjeni su 1943. u Švedsku, kada je zaprijetilo da će Nijemci potpuno preuzeti kontrolu.

Poslije rata Danska je ukinula kolonijalni status Grenlanda. Napustila je politiku neutralnosti i postala je članica [[NATO]] saveza. Danska 1973. postaje članica [[Evropska unija|Evropske unije]].

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Danske}}
[[Datoteka:Lumby mølle.jpg|mini|250px|desno|Ravničarski dijelovi Danske]]

Dansku sačinjava poluostrvo [[Jutland]] ({{Jez-da|Jylland|linkovi=ne}}) i 405 ostrva, od kojih je 79 naseljeno. Zemlja se nalazi u [[Skandinavija|Skandinaviji]] i okružena je [[Baltičko more|Baltičkim morem]], Kattegatom i [[Sjeverno more|Sjeverni morem]], dok na jugu se graniči s [[Njemačka|Njemačkom]].
Dva najveća ostrva su [[Zeland]] ({{Jez-da|Sjælland|linkovi=ne}}) i [[Fyn]] (''Funen''). Glavni grad [[Kopenhagen]] ({{Jez-da|København|linkovi=ne}}) nalazi se na Zelandu i povezan je sa [[Švedska|Švedskom]] novoizgrađenim mostom Øresund.
Također je dobra povezanost ostrva trajektima. Danska je uglavnom ravničarska zemlja s najvišim vrhom Møllehøj (170,86 [[metar]]a nadmorske visine).

Zime su blage, a ljeta svježa. Osim glavnog grada drugi najznačajniji gradovi su: [[Aarhus]], [[Aalborg]] (na [[Jutland]]u) i [[Odense]] (na Funenu).

Oranice, pašnjaci i travnjaci zauzimaju približno 75% površine i zasijane su u prvom redu krmnim biljkama. Više od polovine izvozne vrijednosti čine proizvodi iz oblasti [[Stočarstvo|stočarstva]]. Između ostalog [[Danci]] izvoze živu stoku, meso, puter, jaja, [[sir]], [[med]] i [[mlijeko]]. Razvijen je i [[ribolov]].

== Vlada i politika ==
Godine 1849. Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, pošto je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (''primus inter pares''). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao Folketing, koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti.

Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine, ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ako parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspušta.

Danski monarh trenutno je kraljica [[Margareta II od Danske|Margareta II]].
Danskom upravlja izvršna vlast, Vlada, kojom formalno upravlja kraljica, ali realno premijer. Trenutna danska premijerka je [[Mette Frederiksen]]. Zakonodavnu vlast ima danski Parlament (''Folketinget'') kao i kralj (u praksi vlada). Državni način uprave u Danskoj je [[parlament]]arizam.

Danska je administrativno bila podijeljena u 13 oblasti (''amter'') i 270 komunu. Farska Ostrva i Grenland su također dio Kraljevine Danske. Obje zemlje imaju samoupravu. Tokom 2007. izvršena je velika komunalna reforma, gdje se više komuna ujedinilo, a pet velikih regija zamijenilo je postojeće oblasti.

== Vojska ==
[[Kraljevske danske zračne snage]] ({{Jez-da|Flyvevåbnet|linkovi=ne}}) jesu ratno zrakoplovstvo Kraljevine Danske te su grana Kraljevskih danskih oružanih snaga. Osnovna zadaća ovog ratnog zrakoplovstva jest osiguranje suvereniteta zračnog prostora Kraljevine Danske i njenih teritorija Grenlanda i Farskih otoka.

== Simboli ==

=== Zastava ===
Državna [[zastava Danske]], poznatija i kao ''Dannebrog'', crvene je boje s bijelim krstom koji spaja sve četiri strane zastave. Pri lijevoj strani je okomiti dio krsta. Ovaj dizajn danske zastave prihvaćen je i u drugim skandinavskim državama: [[Zastava Švedske|Švedskoj]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Zastava Finske|Finskoj]] i [[Zastava Islanda|Islandu]]. Za vrijeme dansko-norveške unije ''Dannebrog'' je bila i [[zastava Norveške]], s malim promjenama, sve dok Norveška nije prihvatila svoju sadašnju zastavu 1821. ''Dannebrog'' je najstarija državna zastava još uvijek u upotrebi; datira čak iz [[14. vijek]]a.

=== Grb ===
[[Grb Danske]] sastoji se od tri plava [[lav]]a na zlatnom štitu. Gotovo je identičan [[Grb Estonije|grbu Estonije]], a razlog potječe iz doba kralja Valdemara II i danske vladavine nad [[Estonija|Estonijom]] (1219–1346). Glavna razlika između ovih dvaju grbova jest u tome što kod danskog grba lavovi nose krunu.

=== Himna ===
&quot;[[Der er et yndigt land]]&quot; (''Postoji krasna zemlja'') jeste himna Danske. Ako je prisutna kraljevska porodica, kao himna se koristi &quot;Konge Christian stod ved højen mast&quot;.

Tekst je napisao Adam Gottlob Oehlenschläger 1819. s motom: &quot;Ille terrarum mihi praeter omnes Angulus ridet&quot; ([[Horacije]]).

Melodiju je napisao H. E. Krøyer 1835, a poslije Th. Laub i Carl Nielsen.

== Pasoš ==
[[Pasoš Danske]] javna je putna isprava koja se državljaninu Danske izdaje za putovanje i boravak u inostranstvu, kao i za povratak u zemlju. Za vrijeme boravka u inostranstvu, putna isprava služi njenom imaocu za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu. Pasoš se izdaje za neograničen broj putovanja.

Budući da je država članica Evropske unije, danski građani mogu putovati na teritoriji Evropske unije samo s ličnom kartom.

== Političke podjele ==
[[Datoteka:Copenhagen Kongens Nytorv.jpg|mini|250px|desno|[[Kopenhagen]], glavni grad Danske]]
{{Glavni|Regije Danske}}

Danska je do 2007. bila podijeljena na 15 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općinu (kommuner, jednina: kommune). Od 1. januara 2007. u Danskoj je sprovedena reforma administrativne podjele zemlje, u kojoj su nekadašnji okruzi zamijenjeni s pet novih regija, a broj općina smanjen je na 98.

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto;&quot;
|- style=&quot;background:#ccc;&quot;
! Bosanski naziv !! Izvorni naziv !! Glavni grad !! Najveći grad || Broj stanovnika&lt;br&gt;&lt;small&gt;(juli 2015)&lt;/small&gt; !! Površina&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)&lt;/small&gt;
|-
|| [[Regija glavnog grada]] || Hovedstaden || [[Hillerød]] || [[Kopenhagen]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.775.479 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 2.568,29
|-
|| [[Centralna Danska]] || Midtjylland|| [[Viborg]] || [[Aarhus]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.286.679 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 13.095,80
|-
|| [[Sjeverna Danska]]|| Nordjylland || [[Aalborg]] || [[Aalborg]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 583.471 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 7.907,09
|-
|| [[Zealand (regija)|Zealand]] ||Sjælland || [[Sorø]] || [[Roskilde]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 824.199 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 7.268,75
|-
|| [[Južna Danska]] ||Syddanmark || [[Vejle]] || [[Odense]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.208.520 || style=&quot;text-align:right;&quot;| 12.132,21
|-
| colspan=6 |'''Izvor:''' [http://www.noegletal.dk Brojke o regijama i općinama]
|}
{{clear}}

[[Grenland]] i [[Farska ostrva]] također pripadaju Danskoj, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom [[parlament]]u.

== Gradovi ==
{{Glavni|Spisak gradova u Danskoj}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; |'''Broj'''
| rowspan=&quot;2&quot; |'''Ime'''
|'''Stanovništvo'''
| rowspan=&quot;2&quot; |'''Regija'''
|-
|'''Procjena 2006.'''
|-
|1.
|[[Kopenhagen]]
|501.158
|Hovedstaden
|-
|2.
|[[Aarhus|Århus]]
|295.513
|Midtjylland
|-
|3.
|[[Aalborg]]
|193.529
|Nordjylland
|-
|4.
|[[Odense]]
|186.595
|Syddanmark
|-
|5.
|[[Esbjerg]]
|114.381
|Syddanmark
|-
|6.
|[[Vejle]]
|103.027
|Syddanmark
|-
|7.
|[[Randers]]
|92.500
|Midtjylland
|-
|8.
|[[Frederiksberg]]
|91.855
|Hovedstaden
|-
|9.
|[[Viborg]]
|90.518
|Midtjylland
|-
|10.
|[[Kolding]]
|86.468
|Syddanmark
|}

== Privreda ==
[[Datoteka:Lego Color Bricks.jpg|mini|[[Lego]] igračke proizvodi tvrtka Lego Group sa sjedištem u Billundu.]]
Danska ima razvijenu mješovitu ekonomiju koju Svjetska banka klasificira kao ekonomiju s visokim dohotkom. U 2017. bila je na 16. mjestu u svijetu po bruto nacionalnom dohotku (PPP) po stanovniku i 10. na nominalnom BND-u po glavi stanovnika. Njena se privreda izdvaja kao jedna od najslobodnijih u Indeksu ekonomske slobode i ekonomske slobode svijeta. Deseta je najkonkurentnija ekonomija na svijetu, a šesta u [[Evropa|Evropi]], prema Svjetskom ekonomskom forumu u svom izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2018. Danska je četvrti najviši omjer nosioca visokog obrazovanja u svijetu. Zemlja se nalazi na najvišem mjestu u svijetu po pravima radnika.

[[Bruto domaći proizvod|BDP]] po radnom satu bio je 13. najviši u 2009. Država ima nejednakost tržišnih prihoda blizu prosjeka [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], ali nakon poreza i javnih novčanih transfera nejednakost dohotka znatno je manja. Prema Eurostatu, danski Gini koeficijent za raspoloživi dohodak bio je sedmi najniži među zemljama Evropske unije u 2017. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, Danska ima najvišu svjetsku minimalnu plaću. Budući da Danska nema zakonske propise o minimalnoj plaći, dno visoke plaće pripisano je moći sindikata. Naprimjer, kao rezultat kolektivnog ugovora između sindikata 3F i grupe poslodavaca Horesta, radnici McDonald'sa i ostalih lanaca brze hrane zarađuju 20 $ na sat, što je više nego dvostruko od zarade njihovih kolega u SAD-u i imaju pristup plaćenom odmoru za pet sedmica, roditeljskom dopustu i mirovinskom planu. Gustoća unije u 2015. bila je 68%.

== Stanovništvo ==
U zemlji živi otprilike 5,5 miliona ljudi, od kojih gotovo četvrtina živi u Kopenhagenu.
U Danskoj se govori [[danski jezik]], koji pripada germanskoj jezičkoj grupi. Danski sačinjavaju mnogi [[dijalekt]]i, koji često jasno odaju iz kojeg kraja osobe dolaze.
Književni danski (''rigsdansk'') jest zvanični priznati danski jezik, koji se koristi na televiziji, radiju i u školstvu.
Pored danskog, govori se i [[Farska ostrva|farski]], [[grenland]]ski (inuit dijalekt), turski, njemački, ali i pakistanski i [[Bosanski jezik|bosanski]].

84,3% stanovnika pripadaju Danskoj narodnoj crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika luteranske crkve. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] crkvama, dok je 2% stanovništva [[islam]]ske vjeroispovijesti. U posljednje vrijeme u Danskoj je doživjela procvat stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.

Zbog rata na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bosanskohercegovačka dijaspora|bosanskohercegovačke izbjeglice]] počele su pristizati u ovu zemlju još 1992. U jeku rata u Bosni i Hercegovini, broj tih izbjeglica dostigao je brojku od 20.000 ljudi, dok se po nekim procjenama, sada nalazi približno 14.000 bosanskohercegovačkih građana u Danskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dijaspora.opcina-kljuc.ba/author/Admin/page/5/|title=Admin {{!}} Općina Ključ|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2024|archive-date=27. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527214227/https://dijaspora.opcina-kljuc.ba/author/Admin/page/5/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Copenhagen Opera side 2.jpg|mini|250px|desno|Operna dvorana u [[Kopenhagen]]u]]
[[Datoteka:Egeskov Slot spejling Edit 2.jpg|mini|desno|250px|Egeskov [[zamak]] u Danskoj]]
Vjerovatno najpoznatiji Danac jest pisac bajki [[Hans Christian Andersen]]. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof [[Søren Kierkegaard]], fizičar [[Niels Bohr]], književnica [[Karen Blixen]], astronom [[Tycho Brahe]] i filmski režiser [[Lars von Trier]].

=== Književnost ===
Danska književnost počinje s runskim natpisima oko 300. godine. Sačuvani su epitafi [[kralj]]evima, ratnicima i sveštenicima, naročito iz perioda 800–1100, a to su kratki sadržajni natpisi o bitkama, o ratničkim i pljačkaškim podvizima [[Vikinzi|Vikinga]]. Oko 1200. Sakso Gramatikus napisao je na [[Latinski jezik|latinskom]] jedno od najvećih djela [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] &quot;Gesta Danorum&quot;, historijsku hroniku o junačkim djelima [[Danci|Danaca]]. Poznata je zbirka koju je sastavio Svend Gruntvig, s 539 [[balada]] u 3.000 varijanti. U njima se veliča sloboda danskog [[narod]]a, a najpopularnija je o Nilsu Ebesenu, plemiću s Jutlanda, i njegovoj pobjedi nad [[njemačka|njemačkim]] tiraninom i grofom Halsteinom, koji je 1340. pošao da pokori Dansku. Prva štamparija osnovana je 1842. Humanista Kristijern Pedersen prevodi [[Biblija|Bibliju]] i Luterove pamflete protiv [[Katoličanstvo|katoličke]] crkve.

U stvaranju Andersa Areba koji prevodi psalme i piše religiozni ep &quot;Heksameron&quot; primjećuje se pozni uticaj [[renesansa|renesanse]]. Bording je pjesnik didaktičar i predstavnik barokne poezije, a najveći pjesnik [[17. vijek]]a Tomas Kingo piše [[Himna|himne]] i pastoralne poeme. Najznačajnije prozno djelo ''[[Spomen žalosti]]'' (''Jammers Minde'') napisala je princeza Leonora Kristina Ulfelt (1621–1698). Ludvig Holberg je tvorac danske komedije. Johan H stekao je ime najboljeg humoriste [[18. vijek]]a komedijom ''Ljubav bez čarapa''. [[Hans Christian Andersen]] donosi potpuno novi oblik u književnost, pisao je bajke i priče za djecu. [[Henrik Pontoppidan]] piše tri velika ciklusa romana i nastoji reći &quot;pravu istinu o svojim zemljacima&quot;.

Dva najveća pisca prve polovine [[19. vijek]]a su [[Martin Andersen Nexø]], pjesnik gradskog proleterijata, i [[Johannes Vilhelm Jensen]], esejista, pjesnik.

Od savremenih danskih pisaca poznati su dramatičari [[Kaj Munk]] i [[Kjeld Abell]], a od pjesnika [[Nis Petersen]] i [[Tove Ditlevsen]].

=== Muzika ===
Danska i njeni više okolnih [[Ostrvo|ostrva]] imaju širok raspon narodnih tradicija. Poznati kompozitor klasike u zemlji je [[Carl Nielsen]], posebno zapamćen po svojih šest simfonija i svom Wind kvintetu, dok se Kraljevski danski balet specijalizirao za rad danskog koreografa August Bournonville. Kraljevski danski orkestar jedan je od najstarijih svjetskih orkestara. [[Danci]] su se istakli kao džez-muzičari, a džez-festival u [[Kopenhagen]]u stekao je međunarodno priznanje. Moderna [[Pop-muzika|pop]] i [[Rock muzika|rock]] scena stvorila je nekoliko imena međunarodne slave, među kojima su, između ostalih, Aqua, Alphabeat, D-A-D, King Diamond, Kašmir, Lukas Graham, Mew, Michael Learns to Rock, MØ, Oh Land, The Raveonettes i Volbeat. Lars Ulrich, bubnjar benda Metallica, postao je prvi danski muzičar koji se predstavio u Kući slavnih rock and rolla.
[[Datoteka:Smørrebrød-01.jpg|mini|[[Smørrebrød]]]]

=== Gastronomija ===
Danska tradicionalna kuhinja, poput ostalih nordijskih zemalja i sjeverne [[Njemačka|Njemačke]], sastoji se uglavnom od [[Meso|mesa]], [[ribe]] i [[krompir]]a. Danska jela izrazito su sezonska, proizlazeći iz poljoprivredne prošlosti zemlje, zemljopisa i klima dugih, hladnih zima. Otvoreni sendviči na raženom [[Hljeb|kruhu]], poznatiji kao smørrebrød, koji su u svom osnovnom obliku uobičajena cijena za ručak, a mogu se smatrati nacionalnim specijalitetom kada se pripremaju i ukrašavaju raznim finim sastojcima. Topla jela tradicionalno se sastoje od mljevenog mesa, poput frikadellera (mesne kuglice od teletine i svinjetine) i hakkebøf (mljevene govedine paštete), ili od značajnijih jela od mesa i ribe, poput flæskesteg (pečena svinjetina s pucanjem) i kogt torsk (pečeni bakalar) sa senfom i umakom od senfa. Danska je poznata po svojim pivima Carlsberg i Tuborg, po akvavitima i gorčinama.

=== Sport ===
U Danskoj je [[sport]] omiljen,{{Izvor}} a njegovi građani učestvuju i gledaju široku paletu. Nacionalni sport je [[nogomet]], s preko 320.000 igrača u više od 1600 klubova. Danska se kvalificirala šest puta uzastopno za Evropsko prvenstvo između 1984. i 2004, a okrunjena je evropskim prvakom 1992. Druga značajna dostignuća uključuju osvajanje Kupa konfederacija 1995. i postizanje četvrtfinala Svjetskog kupa 1998. Značajni danski nogometaši uključuju Allana Simonsena, proglašenim za najboljeg igrača Evrope u 1977, Petera Schmeichela, proglašenog za &quot;najboljeg golmana svijeta&quot; 1992. i 1993, i Michaela Laudrupa, kojeg je Danski nogometni savez proglasio najboljim danskim igračem svih vremena.

== Također pogledajte ==
* [[Jutland]]
* [[Sjælland]]
* [[Farska ostrva]]
* [[Grenland]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Denmark}}
* [http://www.denmark.dk Zvanični sajt Danske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201211054513/http://www.denmark.dk/ |date=11. 12. 2020 }}
* [http://www.bo-k.dk/dk/ Stara Danska u Cyberspaceu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://web.archive.org/web/20191115133011/https://www.visitdenmark.com/ Danski turistički biro]
* [http://www.britannica.com/nations/denmark Enciklopedija Britannica o Danskoj]
* [https://web.archive.org/web/20060614183520/http://www.movingplanets.com/world/countries/denmark/ Danska na MovingPlanets]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Denmark:_Primary_Documents Historija Danske]
* [https://web.archive.org/web/20060316104537/http://www.world-gazetteer.com/s/p_dk.htm Spisak Danskih gradova]
* [https://web.archive.org/web/20081210104823/http://www.olddenmark.dk/ Informacije o Danskoj i Dancima]
* [http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=14785 Satelitski snimci Danske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080924134510/http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/images.php3?img_id=14785 |date=24. 9. 2008 }}
* [http://www.dst.dk/HomeUK.aspx Statistike o Danskoj]
* [http://www2.kms.dk/C1256AED004EA666/(AllDocsByDocld)/B825612735012CB1C1256AEF002C0B2C Ministarstvo okoliša Danske]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://web.archive.org/web/20060715140434/http://linkguider.ofir.dk/ Koristan vodič kroz Dansku]
* [http://www.seaaroundus.org/eez/summaryInfo.aspx?EEZ=208 Vodene površine danske]

{{Danska po temama}}
{{Države Evrope}}
{{EU}}
{{Mediteranska unija}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Danska| ]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]
[[Kategorija:Skandinavija]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1814.]]
[[Kategorija:Države članice Evropske unije]]</text>
      <sha1>i5b4pjwh92l907jwdmx8ztwc38b6hbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Borac Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1556</id>
    <revision>
      <id>3915460</id>
      <parentid>3913453</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:03:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evropski nastupi */</comment>
      <origin>3915460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24027" sha1="671e6y1p76ba4gosxr8721han7ojwcj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #d92c2c
| Ime kluba         = FK Borac Banja Luka
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Borac Banja Luka
| Grb               = FK Borac Banja Luka.svg
| veličina_grba     = 160px
| Nadimak           = ''Crveno-plavi''&lt;br&gt;''Krajiški ponos''&lt;br&gt;''Velikan iz Platonove''
| Osnovan           = 4. juli 1926.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Banja Luka]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#d92c2c}} {{colorbox|#2d4f9e}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija     =
| Liga              = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| Stadion           = [[Gradski stadion Banja Luka|GS Banja Luka]]
| Kapacitet         = 9.730&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadiona Banja Luka|url=http://www.borac-sport.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=16&amp;Itemid=109|website=borac-sport.com|access-date=7. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba     =
| Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} [[Zvjezdan Misimović]]
| Trener            = {{ZD|BiH}} [[Vinko Marinović]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            =
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 1. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [http://www.fkborac.net/ fkborac.net]
| Trenutna sezona   =
| uzorak_lr1   = _borac2021h
| uzorak_t1    = _borac2021h
| uzorak_dr1   = _borac2021h
| uzorak_š1    = _borac2021h
| uzorak_č1    =
| lijeva ruka1 = FF0000
| tijelo1      = FF0000
| desna ruka1  = FF0000
| šorc1        = 0000D8
| čarape1      = FF0000
| uzorak_lr2   = _borac2021a
| uzorak_t2    = _borac2021a
| uzorak_dr2   = _borac2021a
| uzorak_š2    = _borac2021a
| uzorak_č2    =
| lijeva ruka2 = FFFFFF
| tijelo2      = FFFFFF
| desna ruka2  = FFFFFF
| šorc2        = FFFFFF
| čarape2      = FFFFFF
| uzorak_lr3   = _borac2021t
| uzorak_t3    = _borac2021t
| uzorak_dr3   = _borac2021t
| uzorak_š3    = _borac2021t
| uzorak_č3    =
| lijeva ruka3 = 000000
| tijelo3      = 000000
| desna ruka3  = 000000
| šorc3        = 000000
| čarape3      = 000000
}}
'''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' je nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], i aktuelni je šampion.

Osnovan je 1926. godine, a obnovljen 22. juna 1945. godine, nakon četverogodisnje pauze (1941–1945) zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Najveći uspjesi kluba su osvajanje kupa Jugoslavije 1988. godine, osvajanje Mitropa kupa 1992. godine, osvajanje kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te osvajanje Premijer lige Bosne i Hercegovine. Tradicionalne boje kluba su crvena i plava. Domaće utakmice igra na [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]] u Banjoj Luci, a navijačka grupa koja prati ovaj klub nosi naziv Lešinari.

== Historija ==
[[Datoteka:FK-Borac-Banja-Luka.png|mini|lijevo|150p|Stari grb Borca]]
Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali se u gostioni ''Putnik'' u Banjoj Luci po dogovoru iz 1925. Osnivačka skupština kluba održana je 4. jula 1926. godine. Razgovoru su  prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika.

Po tome je klub dobio svoje prvo ime &quot;Radnički sportski klub Borac&quot; Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf-Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković, Mustafa Softić bio je prvi, a Nikola Kuković drugi sekretar, za blagajnike su izabrani: Milan Petrović (prvi), Dušan Balaban (drugi). U upravi su još bili: Vjekoslav Rotkvić, Miloš Jovanović, Omer Isović, Božidar Ilić, Aleksandar Kovač, Dušan Petrović, Milivoje Kovačević. Tom prilikom izabran je i Nadzorni odbor a njega su sačinjavali: Đoko Jovanović, predsjednik, Dragutin Volk, Branko Krivokuća, Milan Prica, Joup Zeba.

==Uspjesi==
===Domaći===
====Liga====
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci (4):''' [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
**Drugoplasirani (2): [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
* '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci (5):''' 2000/01, 2005/06, 2007/08, 2016/17, 2018/19. '''(rekord)'''
**Drugoplasirani (1): 1997/98.

====Kupovi====
* '''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1987/88.
**Drugoplasirani  (1): 1974.
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 2009/10.
**Drugoplasirani (3): 2003/04, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2020/2021.|2020/21]], 2023/24.
* '''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]]:'''
**Drugoplasirani (1): 2024.
* '''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup Republike Srpske]]:'''
**'''Prvaci  (8):''' 1994/95, 1995/96, 2008/09, 2010/11, 2011/12, 2022/23, 2024/25, 2025/26. '''(rekord)'''

===Evropski===
* '''[[Mitropa kup]]:'''
**'''Prvaci  (1):''' 1992.

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001/02.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/20.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 40
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 62
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 15/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 39
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 67
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 64
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 55
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 51
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 11/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 36
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 81
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 9/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 38
|-
|-
| [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva liga RS]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 80
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 67
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 58
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/12.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 78
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/12.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 81
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 1/10.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffd700;&quot; | 86
|}

== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Država
! Klub
! Domaćin
! Gost
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1975/1976.|1975/76.]]
|rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|LUX}}
|[[US Rumelange|Rumelange]]
|9–0
|5–1
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kolo
|{{flagicon|BEL}}
|[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|1–0
|0–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1988/1989.|1988/89.]]
|[[UEFA Kup pobjednika kupova]]
|1. kolo
|{{flagicon|SSSR}}
|[[FK Metalist Harkov|Metalist Harkov]]
|2–0
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[Mitropa kup 1992.|1992.]]
|rowspan=2|[[Mitropa kup]]
|1/2 finale
|{{flagicon|ITA}}
|[[US Foggia|Foggia]]
|2–2 (4–2) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Finale
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[BVSC Budapest]]
|1–1 (5–3) p.
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ŠVI}}
|[[FC Lausanne-Sport|Lausanne-Sport]]
|1–1
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011/12.]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|IZR}}
|[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|3–2
|1–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]]
|2–2
|1–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|CG}}
|[[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]]
|1–0
|{{n/a}}
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|POR}}
|[[Rio Ave FC|Rio Ave]]
|0–2
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|2021/22.
|[[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|RUM}}
|[[CFR Cluj]]
|2–1
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|SJI}}
|[[Linfield FC|Linfield]]
|0–0
|0−4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[B36 Tórshavn]]
|2–0
|1–3 (3–4) p.
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023/24.]]
|[[UEFA Konferencijska liga|UEFA Evropska konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AUT}}
|[[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|1–2
|0–1
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=12|2024/25.
|rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|ALB}}
|[[KF Egnatia|Egnatia]]
|1–0
|1–2 (4–1) p.
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|GRČ}}
|[[PAOK FC|PAOK]]
|0–1
|2–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2024/2025.|UEFA Evropska liga]]
|3. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|FAR}}
|[[KÍ Klaksvík|KÍ]]
|3–1
|1–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Doigravanje
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|1–1 (2–3) p.
|0–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=8|[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|UEFA Konferencijska liga]]
|rowspan=6|Ligaška faza
|{{flagicon|GRČ}}
|[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|1–1
|{{n/a}}
|rowspan=6|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[APOEL FC|APOEL]]
|{{n/a}}
|1–0
|-
|{{flagicon|ISL}}
|[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur]]
|{{n/a}}
|0–2
|-
|{{flagicon|AUT}}
|[[LASK]]
|2–1
|{{n/a}}
|-
|{{flagicon|IRS}}
|[[Shamrock Rovers FC|Shamrock Rovers]]
|{{n/a}}
|0–3
|-
|{{flagicon|KIP}}
|[[AC Omonia|Omonia]]
|0–0
|{{n/a}}
|-
|Nokaut-faza
|{{flagicon|SVN}}
|[[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]]
|1–0
|0–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|Osmina-finala
|{{flagicon|AUT}}
|[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
|1–1
|1–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025/26.]]
|[[UEFA Konferencijska liga]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|AND}}
|[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]
|1–4
|2–0
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=12|2026/27.
|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|UEFA Liga prvaka]]
|1. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|BUG}}
|[[PFC Levski Sofija|Levski Sofija]]
|1–1
|0–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=2|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|UEFA Konferencijska liga]]
|2. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|MOL}}
|[[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]]
|3–0
|3–3
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3. kvalifikacijska runda
|{{flagicon|BLR}}
|[[FC Maxline Vitebsk|ML Vitebsk]]
|
|
|
|}

== Stadion ==
[[Datoteka:Gradski stadion Banja Luka, Septembre 2012.jpg|thumb|262x262px|Stadion FK Borca]]
FK Borac svoje utakmice igra na banjalučkom [[Gradski stadion Banja Luka|Gradskom stadionu]].

Gradski stadion se nekada zvao Stadion Bana Kujundžića. Napravljen je kao domaći teren ekipi FK Krajišnik. Datum otvaranja stadiona je 5. septembar 1937. godine, vijest o svečanom otvaranju Stadiona Bana Kujundžića“ö prenijele su i tadašnje [[Vrbaske novine]].{{Izvor}} Na temeljima tog stadiona, na kom je drvene tribine konstruisao inžinjer Žarko Malić, ponikao je sadašnji Gradski stadion Banjaluka. FK Krajišnik je nakon Drugog svjetskog rata dobio današnji naziv i danas stadion služi kao domaći teren Fudbalskog kluba Borac.

== Navijači ==
Navijači Borca su poznati pod imenom ''Lešinari''. Oni prvenstveno prate domaće i gostujuće utakmice fudbalskog kluba, ali povremeno prate i [[OKK Borac Banja Luka|košarkaše]] i [[RK Borac Banja Luka|rukometaše]] Borca. Njihovi transparenti se prvi put na stadionu pojavljuju 18. novembra 1987. godine, na utakmici kupa između Borca i [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]]. Od sezone 2017/18. se nalaze na sjevernoj tribini, dok su prije toga bili smješteni na istočnoj tribini.

== Igrači ==
=== Trenutni sastav ===
''Posljednja izmjena: 26. juni 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Bojan Pavlović|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Filip Račić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dino Ćorić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Bojan Marković|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Almedin Ziljkić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Đorđe Ćosić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Siniša Dujaković|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=KAM|ime=Donald Molls|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Aleksandar Vojnović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Aleksandar Subić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Jovo Lukić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=SRB|ime=Dejan Bosančić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=David Čavić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=Stojan Vranješ|poz=V}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=SRB|ime=Dejan Meleg|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Đorđe Milojević|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=GRČ|ime=Panagiotis Moraitis|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=Goran Zakarić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Nikola Ćetković|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=CG|ime=Milan Vušurović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Amar Begič|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=BIH|ime=Enver Kulašin|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=–|nac=HRV|ime=Ante Živković|poz=V}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Poznati igrači ==
{{Glavni|Bivši nogometaši FK Borac Banja Luka}}
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Zlatan Arnautović]]
* {{ZD|JUG}} [[Suad Beširević]]
* {{ZD|JUG}} [[Milorad Ratković]]
* {{ZD|JUG}} [[Borče Sredojević]]
* {{ZD|JUG}} [[Mladen Klobučar]]
* {{ZD|JUG}} [[Abid Kovačević]]
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Kunić]]
* {{ZD|BIH}} [[Vladar Grujić]]
* {{ZD|BIH}} [[Miroslav Stevanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Vranješ]]
* {{ZD|BIH}} [[Bojan Puzigaća]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1960–1962)
* {{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1963)
* {{ZD|JUG}} [[Momčilo Spasojević]] (1963–1967)
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Detlinger]] (1967–1968)
* {{ZD|JUG}} [[Krešimir Arapović]] (1968–1970)
* {{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]] (1970–1972)
* {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]] (1972)
* {{ZD|JUG}} [[Miljenko Mihić]] (1975)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1977–1984)
* {{ZD|JUG}} [[Zoran Smileski]] (1984–1985)
* {{ZD|JUG}} [[Husnija Fazlić]] (1985–1988)
* {{ZD|JUG}} [[Josip Kuže]] (1988–1989)
* {{ZD|JUG}} [[Vladimir Popović|Vladica Popović]]
* {{ZD|JUG}} [[Marko Valok]]
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]]
* {{ZD|JUG}} [[Ivan Čabrinović]]
* {{ZD|JUG}} [[Stanko Poklepović]] (1989–1990)
* {{ZD|JUG}} [[Mirko Bazić]] (1990)
* {{ZD|JUG}} [[Boris Marović]] (1990)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (1990–1992)
* {{ZD|BIH|1992}} [[Nenad Gavrilović]]
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]] (2002)
* {{ZD|CG}} [[Nikola Rakojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]] (2003)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Vukša]] (2004)
* {{ZD|MAK}} [[Zoran Smileski]] (2005–2006)
* {{ZD|BIH}} [[Mihajlo Bošnjak]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Slavoljub Stojanović]] (2006)
* {{ZD|BIH}} [[Ilija Miljuš]] (2006)
* {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]] (2006–2007)
* {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2007–2008)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2009–2010)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Marić]] (2010)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2010–2011)
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]] (2011)
* {{ZD|BIH}} [[Velimir Stojnić]] (2011–2012)
* {{ZD|SRB}} [[Slaviša Božičić]] (2012)
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2012–2013)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2013–2014)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2014–2015)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2016–2017)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Tešić]] ''(privremeno)'' (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Željko Vranješ]] (2017)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Igor Janković]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] ''(privremeno)'' (2018)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] (2019–2020)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2020)
* {{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2020–2021)
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Milinković]] (2021)
* {{ZD|ŠVE}} [[Nemanja Miljanović]] (2021–2022)
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2022)
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]] (2022)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2022–2024)
* {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2024–2025)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2025–danas)
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fkborac.net Službena stranica]
* [http://www.borac-sport.com Stranica sportskog društva Borac]
* [https://web.archive.org/web/20150407000031/http://www.lesinari1987.net/ Stranica navijača Borca]

{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Borac u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Borac]]
[[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|Borac]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka|*]]
[[Kategorija:1926. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>671e6y1p76ba4gosxr8721han7ojwcj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3915361</id>
      <parentid>3915279</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T15:13:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3915361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44343" sha1="4rldar6qlm96q6jjonasden0yqhe151" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 200px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Jusuf Tanović]]
| Trener                      = [[David Muslera Rodríguez]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                =
| tijelo1                     =
| desna ruka1                 =
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       =
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       =
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   =
| uzorak_č3                   =
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       =
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
|1–1
|1–3
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

====[[UEFA Intertoto kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.057 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;.
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 30. jula 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=ŠPA|ime=[[Ángel Jiménez]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=POR|ime=[[Afonso Vitorino]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=SEN|ime=[[Yacouba Dabo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=  |nac=MEX|ime=[[Jorge Guzmán]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

====Igrači na posudbi====
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] do 30. juna 2027}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72.
|-
|II mjesto
|1970–71.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78.
|-
|II mjesto
|1953–54.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13.
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81.
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85.
|-
|1/4 finale
|1971–72.
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954)
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958)
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025)
*{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026)
*{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026)
*{{ZD|ŠPA}} [[David Muslera Rodríguez]] (2026–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]]
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
*Nijaz Brković
*Sanin Mirvić
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>4rldar6qlm96q6jjonasden0yqhe151</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HŠK Zrinjski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1567</id>
    <revision>
      <id>3915462</id>
      <parentid>3913455</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Utakmice */</comment>
      <origin>3915462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31541" sha1="debhwu1tm6xugftcl6mhe04zb16oxzp" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #da251c
| Boja2                       = #ffffff; border:1px solid #da251c
| Ime kluba                   = HŠK Zrinjski Mostar
| Puno ime                    = Hrvatski športski klub&lt;br/&gt;Zrinjski Mostar
| Grb                         = HŠK Zrinjski.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Plemići''
| Osnovan                     = 1905.
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#ffffff}} {{colorbox|#da251c}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]]
| Konfederacija               =
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion pod Bijelim Brijegom|Bijeli Brijeg]]
| Kapacitet                   = 7.255&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kapacitet Stadiona pod Bijelim Brijegom|url=http://www.hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski|website=hskzrinjski.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150815160808/http://hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski|archive-date=15. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Denis Lasić]]
| Trener                      = [[Simon Rožman]]
| Uspjesi                     =
| Nacionalni kupovi           =
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Stjepana Radića 45, &lt;br /&gt;88000 Mostar&lt;br /&gt;
| Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.hskzrinjski.ba/ hskzrinjski.ba]
| Trenutna sezona             =
| uzorak_lr1                  =
| uzorak_t1                   = _redrightsash
| uzorak_dr1                  =
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                = FFFFFF
| tijelo1                     = FFFFFF
| desna ruka1                 = FFFFFF
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = FF0000
| uzorak_lr2                  =
| uzorak_t2                   = _whiterightsash
| uzorak_dr2                  =
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č12                  =
| lijeva ruka2                = FF0000
| tijelo2                     = FF0000
| desna ruka2                 = FF0000
| šorc2                       = FF0000
| čarape2                     = FF0000
}}
{{Zrinjski}}
'''Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar''' bosanskohercegovački je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a. Osnovan je 1905. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

== Historija ==
Još 1896. ugledni mostarski Hrvati zatražili su da se osnuje sportsko društvo hrvatske omladine pod nazivom &quot;Hrvatski sokol”, što nije bilo dopušteno {{Izvor}}. Ipak, nešto manje od deset godina poslije, 1905. u prostorijama &quot;Hrvoja&quot;, hrvatska omladina na čelu s profesorom Kuštrebom osniva đački sportski klub koji 1912. prerasta u gimnazijski sportski klub &quot;Zrinjski&quot; Mostar. Uspješan rad i rezultati kluba bilježe se do 1914, kada mu se zabranjuje rad. Tek 1917. godine HŠK &quot;Zrinjski&quot; Mostar stapa se s Hrvatskim radničkim omladinskim sportskim klubom, koji je postojao pri Hrvatskoj radničkoj zadruzi. Objedinjeni klub dobio je novo ime &quot;Hercegovac&quot;.

=== Prvak Mostara 1923. ===
Zrinjski je postao prvak Mostara pobijedivši na svom terenu preko puta Stare bolnice jakog konkurenta jugoslavenski sportski klub rezultatom 1:0. Na jedinoj klupskoj fotografiji iz tog vremena zapisan je kompletan sastav: Smoljan, Vrančić, Vlaho, Bebek, Janjušić, Omerović, Golić, Miličević, Omeragić, Kučinović i Štimac. Vrijedne podatke o djelovanju kluba u razdoblju između dva svjetska rata pamti Ivan Rebac. Iako je Zrinjski bio omiljen kod građanstva, nije imao naklonost vlasti. Evo dva podatka koja to potvrđuju. Od petnaest fudbalera Zrinjskog samo je jedan bio zaposlen, za razliku od JŠK-a gdje su rijetki bili bez posla, a 1936. Zrinjskom je zbog hrvatskog grba zabranjen nastup u [[Dubrovnik]]u.

U četvrtom desetljeću 20. vijeka Zrinjski je često gostovao u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Na osnovi dvije sačuvane fotografije iz 1933. i 1934. za Zrinjski su tada igrali Šarac, Nuić, Mijan, Ćurković, Buhač, Komljenović, Novak, Boban, Šunjić, Vlak, Barbarić, Rotin i Rebac. Normalno da je spisak svih igrača teško kompletirati, ali sigurno da su dres ''plemića'' nosile desetine fudbalera u tom razdoblju.

Više u sjećanjima, nego u dokumentima, ostalo je zapamćeno da su predsjednici Zrinjskog bili Miško Mikulić, Drago Turkelj, Jakša Miljković, Blaška Slišković. [[Drugi svjetski rat]] poremetio je razvoj Zrinjskog. Tokom 1941. Zrinjski se zajedno sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] iz Sarajeva i Hrvojem iz Banje Luke priključio Prvoj hrvatskoj ligi koja je formirana spomenute godine nakon što je NDH bila primljena u članstvo [[FIFA]]-e. Iz tog razdoblja ostale su fotografije iz susreta Zrinjskog protiv splitskog Hajduka i zagrebačkog Građanskog. Također je ostao trag da je Zrinjski u Mostaru 1943. igrao protiv ''Muslimanskog omladinskog kluba Jedinstvo'' i pobijedio rezultatom 2:1.

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Zrinjski nastupa u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. U nezavršenom prvenstvu 1941. klub zauzima četvrto mjesto sa devet bodova. Godinu poslije u grupi D (grupa sa klubovima iz BiH) Zrinjski zauzima drugo mjesto iza sarajevskog [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-a]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=104&amp;Itemid=42 |title=Tabela prvenstva NDH od 1940. - 1944. na nogonet.hr |access-date=26. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070824205832/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=104&amp;Itemid=42 |archive-date=24. 8. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

=== Pola vijeka zabrane ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]] klubu je opet zabranjen rad. Tada je nova vlast zabranila svim sportskim i kulturnim udrugama s nacionalnim predznakom obnovu rada. Ova zabrana rada kluba je trajala punih 47 godina pa je tek 1992. svečano u [[Međugorje|Međugorju]] obnovljen rad &quot;Hrvatskog športskog kluba &quot;Zrinjski&quot; Mostar&quot;. Od obnavljanja rada, u junu 1992. HŠK &quot;Zrinjski&quot; se takmičio u tri različita prvenstva, ali uvijek u najkvalitetnijem rangu koji je u određenom razdoblju postojao.

== Uspjesi ==
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. '''(rekord)'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2023/2024.|2023/24]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]]
*'''[[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]]
*'''[[Prva liga Herceg-Bosen u nogometu|Prva liga Herceg-Bosne]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1993/94, 1997/98.

== Nastupi u Evropskim takmičenjima ==
Svoj prvi nastup u Evropi Zrinjski je zabilježio u ljeto 2000, kada je Zrinjski nastupio u prvom kolu [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kupa]] protiv [[Švedska|švedske]] [[Västra Frölunda IF|Västra Frölunde]]. U prvoj utakmici Zrinjski je izgubio 1:0, a u uzvratu u Mostaru bili su jako blizu prolaska u drugo kolo jer su vodili pogocima Miloša i Buhića, ali su u produžetku primili pogodak koji ih je izbacio.

U sezoni 2005/06. igrali su u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Nakon pobjede u gostima protiv [[Luksemburg|Luksemburškog]] prvaka [[F91 Dudelange|Dudelangea]] od 1-0 u uzvratu pod Bijelim Brijegom je doživljena prava katastrofa, Zrinjski je poražen sa 4-0 i tako je završio svoj izlet u Evropu.

U sezoni 2006/07. Zrinjski je izborio takmičenje u Intertoto kupu gdje su u prvom kolu pobijedili predstavnika [[Malta|Malte]] [[Marsaxlokk FC|FC Marsaxlokk]] ukupnim rezultatom 3-0, a u drugom kolu su ispali ukupnim rezultatom 4-2, nakon poraza na svom terenu od 3-1 protiv [[Izrael]]skog tima [[Maccabi Petah Tikva FC|Maccabi Petach Tikva]].

Sezonu 2007/08. Zrinjski je otvorio utakmicom protiv Partizana na [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijelom Brijegu]] u okviru [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. Nakon nereda koje su pokrenuli navijači Partizana utakmica je bila na rubu prekida, ali je ipak nastavljena a Zrinjski je izgubio 6-1.
U uzvratnoj utakmici u Beogradu, Zrinjski je izgubio 5-0. Međutim, Partizan je nedugo kasnije izbačen iz evropskih takmičenja zbog divljanja navijača, a Zrinjski je umjesto njega prošao dalje. Protivnik mu je bio [[FK Rabotnički]], a Zrinjski je izbačen ukupnim rezultatom 1-2.

U sezoni 2008/09. protivnici su mu bili [[FC Vaduz|Vaduz]], koji su izbacili, te [[SC Braga|Braga]], od koje su izgubili ukupnim rezultatom 0-3.

U sezoni 2009/10. ispali su od [[Slovačka|slovačkog]] [[ŠK Slovan Bratislava|Slovana]]. U prvoj utakmici ostvarili su pobjedu od 1-0, međutim, u drugoj su izgubili 4-0 i tako se oprostili od Evrope.

Sezona 2010/11. obilježena je pobjedama nad [[Kazahstan|kazastanskim]] [[FK Tobol|Tobolom]]&lt;ref&gt;http://www.mostar-info.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=574:zrinjsk-i-u-uzvratu-pobijedio-tobol&amp;catid=43:sport&amp;Itemid=69{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; i [[San Marino|sanmarinskim]] [[SP Tre Penne|Tre Penneom]], koji su izbacili zanimljivim rezultatom 13-3, u dvije utakmice&lt;ref&gt;http://www.19srpanj.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=644:zrinjski-s-13-pogodaka-potopioq-tre-penne-&amp;Itemid=135{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;, ali i ispadanjem od [[Danska|danskog]] [[Odense Boldklub|Odensea]], ukupnim rezultatom 3-5.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bhmagazin.com/sport/3265-odense-zrinjski-53-.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101201103023/http://www.bhmagazin.com/sport/3265-odense-zrinjski-53-.html |archive-date=1. 12. 2010 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Utakmice ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Klub
! Domaćin
! Gost
! Ukupno
!
|-
| [[UEFA Intertoto kup 2000.|2000.]]
| [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
| 1K
| {{flagicon|ŠVE}} [[Västra Frölunda IF|Västra Frölunda]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2005/2006.|2005/06]].
| [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]
| 1KV
| {{flagicon|LUX}} [[F91 Dudelange|Dudelange]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–4
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Intertoto kup 2006.|2006.]]
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
| 1K
| {{flagicon|MLT}} [[Marsaxlokk FC|Marsaxlokk]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2K
| {{flagicon|IZR}} [[Maccabi Petah Tikva FC|Maccabi Petah Tikva]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–4
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Kup UEFA 2007/2008.|2007/08.]]
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| 1KV
| {{flagicon|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–6
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–5
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–11
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2Q
| {{flagicon|MAK}} [[FK Rabotnički|Rabotnički]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09.]]
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| 1KV
| {{flagicon|LIH}} [[FC Vaduz|Vaduz]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 5–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2KV
| {{flagicon|POR}} [[SC Braga|Braga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]]
| [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]
| 2KV
| {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–4
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]]
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
| 1KV
| {{flagicon|KAZ}} [[FK Tobol|Tobol]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–2
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2KV
|{{flagicon|SMR}} [[SP Tre Penne|Tre Penne]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 9–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 13–3
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3KV
| {{flagicon|DAN}} [[Odense Boldklub|Odense]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–5
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–5
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]]
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
| 1KV
| {{flagicon|AND}} [[UE Santa Coloma]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2KV
| {{flagicon|BUG}} [[PFK Botev Plovdiv|Botev Plovdiv]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|| [[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014/15.]]
|| [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]
| 2KV
| {{flagicon|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–0
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16.]]
| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
| 1KV
| {{flagicon|ARM}} [[FK Širak|Širak]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17.]]
| [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]
| 2KV
| {{flagicon|POL}} [[Legia Varšava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18.]]
| [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]
| 2KV
| {{flagicon|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| 2018/19.
| [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|Liga prvaka]]
| 1KV
| {{flagicon|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1−1
| style=&quot;text-align:center; &quot;| 0−1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1−2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|Evropska liga]]
| 2KV
| {{flagicon|MLT}} [[Valletta FC|Valletta]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1−1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3−2
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|Evropska liga]]
| 3KV
| {{flagicon|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1−1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0−1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1−2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]]
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
| 1KV
| {{flagicon|MAK}} [[Akademija Pandev]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6–0
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2KV
| {{flagicon|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–2
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3KV
| {{flagicon|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]]
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
| 1KV
| {{flagicon|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–0
| {{n/a}}
| {{n/a}}
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2KV
| {{flagicon|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]]
| {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–2
| {{n/a}}
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3KV
| {{flagicon|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]]
| {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–2&lt;sup&gt;'''[[#1|1]]'''
| {{n/a}}
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| 2022/23.
| [[UEFA Liga prvaka 2022/2023.|Liga prvaka]]
| 1KV
| {{flagicon|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0−0
| style=&quot;text-align:center; &quot;| 0−1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0−1
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|Evropska konferencijska liga]]
| 2KV
| {{flagicon|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–2
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3KV
| {{flagicon|KAZ}} [[FK Tobol|Tobol]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| PO
| {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–2&lt;sup&gt;'''[[#2|2]]'''
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;7&quot;| 2023/24.
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|Liga prvaka]]
| 1KV
| {{flagicon|ARM}} [[FK Urartu|Urartu]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–3&lt;sup&gt;'''[[#3|3]]'''
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2KV
| {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|Evropska liga]]
| 3KV
| {{flagicon|ISL}} [[Breiðablik]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6–3
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| PO
| {{flagicon|AUT}} [[LASK]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|Evropska konferencijska liga]]
| rowspan=&quot;3&quot;| GF
| {{flagicon|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| 4/4.
| rowspan=&quot;3&quot;| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
|-
| {{flagicon|POL}} [[Legia Varšava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]]
| rowspan=&quot;3&quot;| [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| 2KV
| {{flagicon|SLO}} [[NK Bravo|Bravo]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–2
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3KV
| {{flagicon|BUG}} [[Botev Plovdiv]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–2
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| PO
| {{flagicon|POR}} [[Vitória SC|Vitória de Guimarães]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–3
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–7
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;11&quot;| 2025/26.
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Liga prvaka]]
| 1KV
| {{flagicon|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 4–1
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2KV
| {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–4
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–4
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Evropska liga 2025/2026.|Evropska liga]]
| 3KV
| {{flagicon|ISL}} [[Breiðablik]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3–2
| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| PO
| {{flagicon|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–0
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;7&quot;| [[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|Konferencijska liga]]
| rowspan=&quot;6&quot;| LF
| {{flagicon|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 5–0
| {{n/a}}
| rowspan=6 style=&quot;text-align:center;&quot;| 23/36.
| rowspan=6| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| {{flagicon|NJE}} [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]
| {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
|-
| {{flagicon|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]
| {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–6
|-
| {{flagicon|ŠVE}} [[BK Häcken|Häcken]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–1
| {{n/a}}
|-
| {{flagicon|POL}} [[Raków Częstochowa]]
| {{n/a}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
|-
| {{flagicon|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| {{n/a}}
|-
| Nokaut-faza
| {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|2026/27.]]
| [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| 2KV
| {{flagicon|ISL}} [[Valur]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–2
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 0–1
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2–3
| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; APOEL slavio sa 4–2 nakon izvođenja penala.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;2&quot;&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; Slovan Bratislava slavio sa 6–5 nakon izvođenja penala.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div id=&quot;3&quot;&gt;&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; &lt;small&gt; Zrinjski slavio sa 4–3 nakon izvođenja penala.&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;

== Navijači ==
Gotovo od obnavljanja Zrinjskog postoje i najvatreniji navijači Zrinjskog, [[Ultras - Mostar|Ultrasi]] koji su u aprilu 2004. u derbiju protiv Sarajeva proslavili desetu godišnjicu. Ultrasi su osnovani u aprilu 1994, kad je napravljen Inicijativni odbor Kluba navijača Zrinjskog, koji je imao za cilj da organizira skupštinu navijača. Godine 1997. održana je i prva službena skupština Kluba Navijača na kojoj je bilo prisutno preko 400 sudionika. Nakon te Skupštine jedna od udarnih podgrupa Ultras-a bila je ekipa navijača pod imenom &quot;Zrinjevci&quot;.

Ultrasi od 2000. dodjeljuju nagradu za najboljeg igrača sezone koja od sezone 2003/2004. nosi ime Filip Šunjić – Pipa u spomen na tragično preminulog navijača Zrinjskog. Dobitnici te nagrade do sada su bili [[Slaven Musa]], [[Ivica Matas]], [[Armando Marenzzi]], [[Luka Modrić]], [[Zoran Rajović]], [[Ivica Džidić]], [[Sulejman Smajić]], [[Mario Ivanković]], [[Krešimir Kordić]], [[Toni Šunjić]], [[Marin Aničić]], [[Igor Melher]], [[Pero Stojkić]], [[Anto Radeljić]], [[Vučina Šćepanović]], [[Daniel Graovac]], [[Slobodan Jakovljević]], [[Ognjen Todorović]] i [[Marin Galić]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Trofej FŠP |url= http://www.ultras-zrinjski.net/trofej-filip-sunjic-pipa/ |website=Klub navijača &quot;Ultras-Zrinjski&quot; Mostar |access-date=19. 6. 2020 |date=30. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

==Stadion==
HŠK Zrinjski svoje nogometne utakmice igra na [[Stadion pod Bijelim brijegom|Stadionu pod Bijelim brijegom]], koji je nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] dobio novo ime - Stadion HŠK Zrinjski. To je višenamjenski stadion koji je izgrađen 1971. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu igrati i noćne utakmice. Stadion može primiti 25.000 gledalaca i to je drugi stadion po kapacitetu u BiH. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istočnu (stajanje). U vrijeme izgradnje stadiona &quot;Pod Bijelim brijegom&quot; (1960-ih) HŠK Zrinjski je bio odlukom komunističkih vlasti zabranjen, te samim tim nije mogao igrati utakmice na stadionu, a 1993. [[FK Velež Mostar|FK Velež]] je primoran igrati utakmice na [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|Stadionu &quot;Rođeni&quot; u Vrapčićima]]. U posljednjem ratu u BiH veliki dio arhiva FK Veleža koji se nalazio u zgradi uprave je uništen , kao i mnogi trofeji, plakete i ostala vrijedna dokumentacija, a sam stadion pretrpio je nekolika granatiranja, Odlukama gradskih vlasti, HŠK Zrinjski igra na svom stadionu koji službeno nosi naziv &quot;Stadion HŠK Zrinjski&quot;.

==Dres==
U prvim godinama postojanja (prije Prvog svjetskog rata) Zrinjski je koristio crvene majice i bijele šorceve. Nakon Prvog svjetskog rata klub svoje utakmice igra u majicama sa kombinovanim crveno-bijelim okomitim prugama i u majicama sa kombinovanim crveno-bijelim vodoravnim prugama što je simbolizovalo boje hrvatskog grba. U tridesetim godinama dvadesetog stoljeća počinju se koristiti bijele majice s crvenom vodoravnom prugom i bijeli šorcevi te bijele majice s crvenom lentom i bijeli šorcevi kao domaći dresovi, a crvene majice s bijelom vodoravnom prugom i bijeli šorcevi te crvene majice s bijelom lentom i bijeli šorcevi kao gostujući dresovi.
U nogometnoj ligi NDH i prijateljskim utakmicama tokom drugog svjetskog rata klub je nastupao u majicama crvene boje s bijelim rukavima i šorcevima. Prve utakmice nakon obnavljanja rada kluba 1992. Zrinjski je igrao u dresovima identičnim onima od hrvatske nogometne reprezentacije dakle majicama sa crvenim i bijelim kockicama i bijelim šorcevima.
Od 1993. do 1995. klub koristi već viđene dresove, tj. majice s kombiniranim crveno-bijelim vodoravnim prugama i plave šorceve. Nakon 1995. počinje tradicija korištenja bijele majice s crvenom lentom i bijelih šorceva kao glavnog dresa. Ta tradicija je prekinuta u jesenskoj polusezoni 2005/06. Premijer lige BiH kada su nastupali u bijelim majicama i šorcevima. Zrinjski danas kao domaće dresove koristi bijele majice s crvenom lentom i bijele šorceve, a kao gostujuće crvene majice s bijelom lentom i crveni šorc.

==Nogometna škola==
Klub je od početka rada veliku pažnju poklanjao omladinskoj školi, kroz koju je prošao veliki broj igrača i koju uprava kluba štiti i podržava kako mladi igrači ne bi odlazili iz kluba. Mlade selekcije su, također, nastupale na velikom broju turnira, osvajale su titulu šampiona Herceg-Bosne, te plasirale se i u završno takmičenje za šampiona BiH.
Juniori Zrinjskog su u sezoni 2006/07. osvojili naslov šampiona Bosne i Hercegovine, a neki od tih igrača već su pronašli svoje mjesto i u prvoj momčadi kluba. Jedan od ponajboljih igrača te juniorske momčadi Zrinjskog je bio Ivan Peko, koji je iz Zrinjskog prešao u zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Juniori Zrinjskog su u sezoni 2008/09. osvojili Omladinski nogometni kup Bosne i Hercegovine. Pioniri Zrinjskog su osvojili naslov Omladinske nogometne lige Hercegovačko-neretvanskog kantona u sezoni 2008/09.

== Treneri ==
{{div col|colwidth=25em}}
* {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (1998–1999)
* {{ZD|BIH}} [[Vladimir Skočajić]] (2000)
* {{ZD|HRV}} [[Vjeran Simunić]] (2001)
* {{ZD|BIH}} [[Ivica Barbarić]] (2001–2003)
* {{ZD|BIH}} [[Franjo Džidić]] (2003)
* {{ZD|HRV}} [[Stjepan Deverić]] (2003–2004)
* {{ZD|BIH}} [[Franjo Džidić]] (2004–2005)
* {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2005–2007)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2007–2010)
* {{ZD|SLO}} [[Marijan Bloudek]] (2010)
* {{ZD|BIH}} [[Slaven Musa]] (2010–2012)
* {{ZD|BIH}} [[Draženko Bogdan]] ''(privremeno)'' (2012)
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Perić]] (2012–2013)
* {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] (2013–2014)
* {{ZD|HRV}} [[Mišo Krstičević]] (2015)
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Ivica Barbarić]] (2016–2017)
* {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2017–2018)
* {{ZD|HRV}} [[Ante Miše]] (2018)
* {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2018–2019)
* {{ZD|HRV}} [[Hari Vukas]] (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Nenad Gagro]] ''(privremeno)'' (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2019–2020)
* {{ZD|BIH}} [[Sergej Jakirović]] (2020–2022)
* {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] (2022–2023)
* {{ZD|HRV}} [[Mario Ivanković]] ''(privremeno)'' (2023–2024)
* {{ZD|CG}} [[Željko Petrović]] (2024)
* {{ZD|HRV}} [[Mario Ivanković]] (2024–2025)
* {{ZD|HRV}} [[Igor Štimac]] (2025–2026)
* {{ZD|SVN}} [[Simon Rožman]] (2026–danas)
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Mostarski derbi|Mostarski gradski derbi Velež - Zrinjski]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|HŠK Zrinjski Mostar}}
* [http://www.hskzrinjski.ba Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=73390/profile/index.html Zrinjski] na uefa.com

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = NK Zrinjski u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Zrinjski Mostar]]
[[Kategorija:Sport u Mostaru|Zrinjski]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1905.|Zrinjski Mostar]]
[[Kategorija:HŠK Zrinjski|*]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>debhwu1tm6xugftcl6mhe04zb16oxzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džemal Bijedić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1876</id>
    <revision>
      <id>3915475</id>
      <parentid>3897884</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T00:40:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodana kategorija: Političari iz Mostara</comment>
      <origin>3915475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7070" sha1="spjigbp7fgjv4bol516lx56wwi49mrz" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Džemal Bijedić
| slika              = Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|Premijer SFRJ]]
| vrijeme_na_vlasti  = 30. juli 1971 – 18. januar 1977.
| prethodnik         = [[Mitja Ribičič]]
| nasljednik         = [[Veselin Đuranović]]
| redoslijed2        = [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|Predsjednik SR Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 1967 – 30. juli 1971.
| prethodnik2        = [[Rato Dugonjić]]
| nasljednik2        = [[Hamdija Pozderac]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1917|04|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1977|01|18|1917|04|12}}
| mjesto_smrti       = [[Kreševo]], [[SFR Jugoslavija]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije]]
| supruga            = Razija Bijedić
| djeca              = Dragan, Azra i Milenko
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Beogradu]]
| vjera              = [[ateizam]]
| potpis             = 
| web_stranica       = 
}}
'''Džemal Bijedić''' (12. april 1917 – 18. januar 1977) bio je [[Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i društveno-politički radnik. Rođen u [[Mostar]]u, od oca Adema i majke Zarife, koji su se doselili iz [[Gacko|Gacka]], gdje je i odrastao kao potomak  trgovačke porodice.

== Biografija ==
=== Rane godine ===
Džemal Bijedić je osnovnu školu završio u Mostaru 1928. u okviru Vježbaonice Učiteljske škole, a zatim je pohađao Državnu realnu gimnaziju u Mostaru.
Kao gimnazijalac pokazuje zanimanje za [[Politika|politiku]] i postaje simpatizer komunističkog pokreta, kome se priključuje tokom studija na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Radio je u biblioteci &quot;Petar Kočić&quot; u [[Beograd]]u, te u &quot;Muslimanskoj biblioteci&quot; i &quot;Sportskom klubu Velež&quot; u Mostaru. Oktobra 1939. u Beogradu biva primljen u [[SKOJ]], a decembra 1939. u mostarskoj partijskoj organizaciji primljen je u članstvo [[KPJ]]. Četiri puta biva zatvaran u Mostaru od strane tadašnjih jugoslovenskih vlasti.
U januaru 1940. Džemal Bijedić je izabran za sekretara Mjesnog komiteta SKOJ-a u Mostaru (to je prvi mjesni komitet u tom gradu), a sredinom 1940. izabran je za sekretara Oblasnog komiteta SKOJ-a za Hercegovinu.

=== Drugi svjetski rat ===
[[File:Džemal Bijedić, lažna legitimacija.jpg|thumb|Džemal Bijedić, u uniformi domobranskog oficira - fotografija iz lažne legitimacije izdate na ime Ante Jukića.]]

[[Drugi svjetski rat]] ga je zatekao u Mostaru, gdje je nakon poraza i raspuštanja jugoslovenske vojske ubrzo bila uspostavljena vlast [[NDH]]. Za vrijeme Drugog svjetskog rata kao član Partije aktivno učestvuje u [[NOB]]-i.
Nakon strijeljanja sekretara Mjesnog komiteta KPJ za Mostar, Jusufa Čevre – koga su [[ustaše]] strijeljale 1. augusta 1941, Džemal Bijedić je sa skojevskog prešao na partijski rad. Ubrzo zatim je izabran za sekretara Mjesnog komiteta KPJ u Mostaru, da bi kasnije postao sekretar Okružnog komiteta KPJ za južnu Hercegovinu, koji je djelovao na neoslobođenoj teritoriji.
Za to vrijeme je u Mostaru živio u ilegali, ali je bio vrlo aktivan. Posebno se angažirao u akciji oslobađanja grupe Hrvata iz [[Ljubuški|Ljubuškog]] koji su se nalazili u mostarskom zatvoru, te oslobađanju sekretara Okružnog komiteta KP Hrvatske u [[Dubrovnik]]u Vinka Morđina Crnog.
U Mostaru je ostao do sredine 1942. godine, a nakon čega se prebacuje u [[Sarajevo]]. Za to vrijeme bio je aktivan u organiziranju ilegalnog partijskog rada u gradu, te slanju dobrovoljaca u partizanske jedinice na slobodnu teritoriju. U isto vrijeme u Sarajevo je došao i [[Avdo Humo]], član Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu koji je osnovao novi Mjesni komitet, a u julu 1942. godine za sekretara je bio postavljen Džemal Bijedić.
Tokom boravka u Sarajevu Bijedić je u političkom djelovanju pažnju obratio na: stabilizaciju stanja u SKOJ-u, pitanje organizacije, konspiracije i tačnosti u radu.
U aprilu 1943 izlazi iz Sarajeva, a ubrzo zatim se sa Šestom istočnobosanskom brigadom našao na Sutjesci sredinom juna 1943. godine. Prošavši [[Bitka na Sutjesci|golgotu Sutjeske]], on se sa istočnobosanskim partizanskim jedinicama probijao prema istočnoj Bosni.
Tu je uglavnom i proveo ostatak rata.

=== Politička aktivnost u SFRJ ===
Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Vlade NR Bosne i Hercegovine, potom 1948. načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KP BiH. Bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|predsjednik Saveznog izvršnog vijeća]] (SIV) 1971 godine. Tragično je preminuo [[18. januar]]a 1977. u avionskoj nesreći na letu za Sarajevo. Supruga Razija je poginula zajedno sa Džemalom. Iza sebe su ostavili troje djece: Dragana, Azru i Milenka.

== Uloga u politici BiH ==
Potpisnik letaka za borbu za autonomiju Bosne i Hercegovine u međuratnom periodu do 1941. Zalagao se za razvitak privrede, primjenu principa [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]], promociju [[SFRJ|Jugoslavije]] u inostranstvu i jačanje [[pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Organizator nove bosanskohercegovačke privredne reforme i infrastrukture, izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-ih godina djelimično ostvarenog kulturnog projekta &quot;hiljadu škola&quot;. Za kratko vrijeme susreće važnije svjetske državnike tog vremena: [[Mao Zedong]]a, [[Gerald Ford|Geralda Forda]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]].

== Također pogledajte ==
*[[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Džemal Bijedić}}
{{SFRJ portal}}

* [http://www.academia.edu/3568091/D%C5%BEemal_Bijedi%C4%87_-_Politi%C4%8Dka_biografija  Džemal Bijedić - Politička biografija]

{{Premijeri SFRJ}}
{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Bijedić, Džemal}}
[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 1977.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Jugoslavenski političari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Borci 6. proleterske brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ministri SFRJ]]
[[Kategorija:Predsjednici Saveznog izvršnog vijeća]]
[[Kategorija:Predsjednici Skupštine SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]</text>
      <sha1>spjigbp7fgjv4bol516lx56wwi49mrz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>30. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3018</id>
    <revision>
      <id>3915498</id>
      <parentid>3799587</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:29:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3915498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4441" sha1="rj2ysdoske6evscfou0gfnqturgqy4y" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''30. januar / siječanj (30. 1)''' jest 30. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 335 dana (336 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1018]] – [[Poljska]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]] potpisali [[Budišinski mir]].
* [[1595]] – Prvi put izvedeni [[Romeo i Julija]], [[Tragedija|tregedija]] [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]].
* [[1826]] – Otvoren je most Menaj između [[Vels]] i ostrva Anglsi, koji se smatra za prvi moderni viseći most.
* [[1847]] – Grad Yerba Buena u [[Kalifornija|Kaliforniji]] dobio naziv [[San Francisco]].
* [[1933]] – [[Adolf Hitler]] imenovan za njemačkog kancelara.
* [[1948]] – Otvorene [[zimske olimpijske igre]] u St. Moritzu, [[Švicarska]].
* [[1972]] – [[Krvava nedjelja]], [[Derry]] / [[Londonderry]], [[Sjeverna Irska]].
* [[1972]] – [[Pakistan]] izašao iz Commonwealtha u znak protesta zbog uključivanja Bangladeša u istu organizaciju.
* [[2000]] – [[Cijanid]] koji se izlio iz rumunskog rudnika Baja Mare u pritoke rijeke [[Tisa (rijeka)|Tise]], Lapoš i Samoš, a potom u [[Dunav]], izazvao ekološku katastrofu. U riječni sliv ispušteno 120 tona cijanida i 20.000 tona taloga koji sadrži [[Teški metal|teške metale]].
* [[2003]] – U Skupštini SR Jugoslavije ratifikovan Sporazum o dvojnom državljanstvu SRJ i Bosne i Hercegovine.

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1697]] – [[Johann Joachim Quantz]], njemački kompozitor

=== 18. vijek ===
* [[1721]] – [[Bernardo Bellotto]], italijanski slikar
* [[1781]] – [[Adelbert von Chamisso]], njemački pjesnik i botaničar

=== 19. vijek ===
* [[1845]] – [[José Domingo de Obaldía]], drugi predsjednik Paname
* [[1846]] – [[Francis Herbert Bradley]], engleski filozof
* [[1877]] – [[Sigfús Einarsson]], islandski kompozitor
* [[1882]] – [[Franklin D. Roosevelt]], američki političar i državnik, 32. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

=== 20. vijek ===
* [[1911]] – [[Paris Pişmiş]], armensko-meksička astronomkinja
* [[1924]] – [[Lloyd Alexander]], američki pisac SF-romana
* [[1925]] – [[Douglas Engelbart]], američki [[izumitelj]]
* [[1927]] – [[Olof Palme]], švedski političar
* [[1930]] – [[Gene Hackman]], američki glumac
* [[1934]] – [[Giovanni Battista Re]], kardinal Katoličke crkve
* [[1937]]
** [[Vanessa Redgrave]], britanska glumica
** [[Boris Spaski]], sovjetsko-francuski šahovski velemajstor
* [[1938]] – [[Islam Karimov]], uzbekistanski političar i diktator
* [[1941]] – [[Dick Cheney]], američki političar i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država
* [[1942]] – [[Heidi Brühl]], njemačka glumica i pjevačica
* [[1951]] – [[Phil Collins]], britanski kantautor i glumac
* [[1956]] – [[Darko Rundek]], hrvatski muzičar i pjevač
* [[1962]] – [[Abdullah II]], jordanski kralj
* [[1966]] – [[Andrej Skoč]], zamjenik Državne dume Ruske Federacije, filantrop
* [[1967]] – [[Sergej Čepikov]], sovjetski i ruski biatlonac
* [[1968]] – [[Felipe VI, kralj Španije|Felipe VI]], španski kralj
* [[1970]] – [[Đorđe Popović (političar)|Đorđe Popović]], bosanskohercegovački političar
* [[1973]]
** [[Jože Poklukar]], slovenski [[biatlon]]ac
** [[Matjaž Poklukar]], slovenski [[biatlon]]ac
* [[1974]] – [[Olivia Colman]], engleska glumica
* [[1975]] – [[Danijel Ljuboja]], bosanskohercegovački pozorišni glumac
* [[1976]] – [[Tom Clemens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1987]] – [[Amanda Lightfoot]], britanska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1649]] – [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]], kralj Škota, Engleske i Irske
* [[1948]]
** [[Mahatma Gandhi]], indijski političar i državnik, borac za ljudska prava
** [[Orville Wright]], američki pionir aviacije, konstruktor i graditelj aviona
* [[1993]] – [[Ahmet Obradović]], bosanskohercegovački režiser

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|30 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/30/ Na današnji dan (30. januar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060706151310/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/30/ |date=6. 7. 2006}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-30/ Na današnji dan (30. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-30]]</text>
      <sha1>rj2ysdoske6evscfou0gfnqturgqy4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prstenova družina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4008</id>
    <revision>
      <id>3915390</id>
      <parentid>3827621</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:51:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1245" sha1="0i9piy8500cesoksixmovvma3v8phj0" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Prstenova družina (višeznačnica)}}
'''Prstenova družina'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tolkiengateway.net/wiki/Fellowship_of_the_Ring|title=Fellowship of the Ring|date=9. 5. 2025|website=Tolkien Gateway|language=en|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; pojam je iz knjige [[Gospodar prstenova]] [[John Ronald Reuel Tolkien|J.R.R.Tolkiena]] i označava grupu likova koji su nakon sastanka rasa kod vilenjaka [[Elrond]]a u Rivendellu odlučili pomoći hobitu [[Frodo Baggins|Frodu Bagginsu]] da uništi ''[[Jedinstveni Prsten]]''. Ostali članovi Prstenove družine su hobiti [[Sam Gamgee]], [[Meriadoc Brandybuck (Merry)]] i [[Peregrin Took (Pippin)]], čarobnjak [[Gandalf]], ljudi [[Aragorn]] i [[Boromir]], vilenjak [[Legolas Greenleaf]] i patuljak [[Gimli]]. Jedini član kojeg je družina izgubila tokom svog putovanja u zemlju Mordor je [[Boromir]] koji je poginuo u napadu [[Orci (Tolkien)|orka]] kod Parth Galena. Družina se nakon toga razdvojila pa su Frodo i Sam otišli u Mordor, dok je ostatak družine učestvovao u bitkama rata za prsten.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Gospodar prstenova}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srednja zemlja]]

[[he:שר הטבעות#אחוות הטבעת]]</text>
      <sha1>0i9piy8500cesoksixmovvma3v8phj0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4225</id>
    <revision>
      <id>3915414</id>
      <parentid>3901523</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:15:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spisak visokih predstavnika */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15950" sha1="olrna4o8sjngyhf4n2wbx1d0i37c3r6" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Ured Visokog predstavnika za&lt;br&gt;Bosnu i Hercegovinu
| tijelo                     =
| oznaka                     = Emblem of OHR.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                =
| slikavel                   = 200px
| slika                      = Consul General Louis John Crishock, official portrait (cropped).jpg
| trenutno                   = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d.)}}
| trenutnood                 = 1. jula 2026.
| stil                       =
| prebivalište               = Emerika Bluma 1, [[Sarajevo]]&lt;br&gt;Jovana Dučića 25, [[Banja Luka]]&lt;br&gt;Svetog Save bb, [[Bratunac]]
| mandat                     = neodređeno
| osnivanje                  = 14. decembar 1995. {{Malo|([[Dejtonski sporazum]])}}
| prvi                       = {{ZD|Švedska}} [[Carl Bildt]]
| website                    = [http://www.ohr.int/bs/ ohr.int]
| prethodnik                 = {{ZD|Njemačka}} [[Christian Schmidt]]
| zamjenik                   = {{ZD|SAD}} [[Louis Crishock]] {{Small|([[Međunarodni supervizor za Brčko]])}}
| plata                      = € 20.000 mjesečno&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/da-li-je-inzkova-plata-24-000-eura-mjesecno-ohr-oglasio-o-pitanju-koje-je-cesta-tema-u-bh-javnosti-623560|title=Oslobođenje - Da li je Inzkova plata 24.000 eura mjesečno? OHR se oglasio o pitanju koje je česta tema u bh. javnosti|date=23. 1. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=21. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
| imenujega                  = [[Vijeće za provedbu mira]]&lt;br&gt;[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
| predlagač                  = [[Vijeće za provedbu mira]]
}}
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
'''Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu''' ({{jez-en|Office of the High Representative}} – OHR) jest vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Glavno sjedište OHR-a je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Visoki predstavnik, njegov Prvi zamjenik, te njihovi kabineti su također smješteni u Sarajevu. Pored njih u sarajevskom uredu također su smješteni Politički odjel, Ekonomska jedinica za tranziciju, Pravni odjel, Odjel za administrativno-finansijske poslove i kadrovska pitanja, te Pres-ured.

Postoje i dva regionalna ureda, u [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Mostar]]u, arbitražni ured u [[Brčko]]m, te satelitski ured u [[Bratunac|Bratuncu]]. Predstavništvo OHR-a u [[Bruxelles|Briselu]] koordinira sa međunarodnim organizacijama van Bosne i Hercegovine.

==Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu==
Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.

Mandat visokog predstavnika preciziran je u Aneksu 10, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u zemlji za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za provedbu mira ([[PIC]]), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat. Visoki predstavnik nema nadležnost nad vojnim Stabilizacijskim snagama ([[SFOR]]), koje su pod vođstvom [[NATO]]-a.

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor [[PIC]]-a, a imenovanje potvrđuje [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]], koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.

== Uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ==
U februaru 2008. [[Vijeće za provedbu mira]] (PIC) postavilo je uslove za zatvaranje OHR-a, tkz. ''&quot;Program 5+2&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/konferencija-za-medije-visokog-predstavnika-nakon-zasjedanja-upravnog-odbora-vijeca-za-implementaciju-mira/|title=Konferencija za medije Visokog predstavnika nakon zasjedanja upravnog odbora vijeća za implementaciju mira|date=27. 2. 2008|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj PIC-a i OHR-a jeste da [[Bosna i Hercegovina]] postane “mirna samoodrživa zemlja koja je nepovratno na putu evropske integracije”. U tom kontekstu, postoji nekoliko dugoročnih ciljeva koje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra suštinskim za stvaranje mirne i samoodržive zemlje. Najvažnijim pitanjima smatrati će se ciljevi koje organi BiH treba da realiziraju prije nego što tranzicija bude moguća. Sa dugačkog spiska poznatih prioriteta, izdvojili smo samo ona pitanja koja su ključna za tranziciju, tj. za zatvaranje OHR-a.

Ta pitanja su:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/program-52-2/|title=Program 5+2|website=Office of the High Representative|language=hr|access-date=6. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

* Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;
* Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
* Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;
* Fiskalna održivost{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava [[Uprava za indirektno oporezivanje|UINO]]-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|title=37th Report of the High Representative for Implementation of the Peace Agreement on Bosnia and Herzegovina to the Secretary-General of the United Nations|date=28. 2. 2011|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=28. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110228184044/http://www.ohr.int/other-doc/hr-reports/default.asp?content_id=44970|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Zaživljavanje vladavine prava{{Napomena|Završeno u maju 2010. godine, potrebno kontinuirano održavati.|naziv=napomena 1|grupa=napomene}} (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:

* potpisivanje [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP);{{Napomena|Potpisan 16. juna 2008, stupio na snagu 1. juna 2015.|naziv=napomena 2|grupa=napomene}}
* pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a, jer su od suštinskog su značaja prije tranzicije.

Dodatni nepisani uslov koji treba da se sprovede kroz konačni uslov &quot;procjene Upravnog odbora PIC-a&quot;, kasnije usvojene od [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i nekih zemalja [[Evropska unija|EU]]:&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://waz.euobserver.com/887/30781|title=waz.euobserver.com / EU to end visa regime for Bosnia in November|date=16. 9. 2010|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=16. 9. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100916041445/http://waz.euobserver.com/887/30781|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

* reforma ustava u skladu sa odlukom [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] iz decembra 2009.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira smatra da je zatvaranje OHR-a preduvjet za članstvo u EU, pa čak i za kandidatski status.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|title=Komunike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira|date=6. 6. 2015|website=web.archive.org|access-date=6. 10. 2022|archive-date=6. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150606104945/http://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=44118&amp;lang=bs|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==Spisak visokih predstavnika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | #
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Službenik&lt;br&gt;{{Malo|(životni vijek)}}
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; | Država
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! 1.
| [[Datoteka:Carl Bildt 2001-05-15.jpg|100px]]
| [[Carl Bildt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 14. decembar 1995.
| 18. juni 1997.
|{{ayd|1995|12|14|1997|6|18}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Švedska}}
|--
! 2.
| [[Datoteka:19990000 WESTENDORP.jpg|100px]]
| [[Carlos Westendorp]]&lt;br&gt;{{Malo|(1937–2026)}}
| 18. juni 1997.
| 18. august 1999.
|{{ayd|1997|6|18|1999|08|18}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Španija}}
|--
!3.
| [[Datoteka:Wolfgang Petritsch 2003.JPG|100px]]
| [[Wolfgang Petritsch]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1947)}}
| 18. august 1999.
| 27. maj 2002.
|{{ayd|1999|08|18|2002|05|27}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|--
! 4.
| [[Datoteka:Paddy Ashdown (2005) (cropped).jpg|100px]]
| [[Paddy Ashdown]]&lt;br&gt;{{Malo|(1941–2018)}}
| 27. maj 2002.
| 31. januar 2006.
|{{ayd|2002|5|27|2006|1|31}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|--
! 5.
| [[Datoteka:Visit of Christian Schwarz-Schilling to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Christian Schwarz-Schilling]]&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| 31. januar 2006.
| 2. juli 2007.
|{{ayd|2006|1|31|2007|7|2}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!6.
| [[Datoteka:Visit of Miroslav Lajčák to the EC (cropped).jpg|100px]]
| [[Miroslav Lajčák]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| 2. juli 2007.
| 26. mart 2009.
|{{ayd|2007|7|2|2009|3|26}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Slovačka}}
|-
!7.
| [[Datoteka:AFET Committee meeting - Inzko (cropped).jpg|100px]]
| [[Valentin Inzko]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1949)}}
| 26. mart 2009.
| 1. august 2021.
|{{ayd|2009|3|26|2021|8|1}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Austrija}}
|-
!8.
| [[Datoteka:Christian Schmidt 2024.jpg|100px]]
| [[Christian Schmidt]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1957)}}
| 1. august 2021.
| 1. juli 2026.
|{{ayd|2021|8|1|2026|7|1}}
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{ZID|Njemačka}}
|-
!–
|[[Datoteka:Consul General Louis John Crishock, official portrait (cropped).jpg|100px]]
|[[Louis Crishock]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/izjava-upravnog-odbora-vijeca-za-provedbu-mira-pic-sb/|title=Izjava Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1971)}}
| 1. juli 2026.
| ''trenutno''
|{{ayd|2026|7|1}}
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|}

== Spisak zamjenika visokog predstavnika ==
{{Glavni|Međunarodni supervizor za Brčko}}

=== Prvi zamjenici visokog predstavnika ===
Drugorangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosi titulu &quot;Prvi zamjenik visokog predstavnika&quot;. Dugi niz godina, pojedinac koji obavlja ovu poziciju je službenik Vlade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u većini slučajeva službenik službe vanjskih poslova [[State Department|State Deparment]]-a SAD-a. Prvi zamjenik visokog predstavnika također obnaša funkciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|Međunarodnog supervizora za Brčko]] od 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/o-ohr-u/visoki-predstavnik-i-zamjenici/|title=Visoki predstavnik i zamjenici|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika
|-
|1.
|[[Michael Steiner]]
|januar 1996.
|juli 1997.
|{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Jacques Paul Klein]]
|juli 1997.
|17. juli 1999.
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|3.
|[[Ralph Johnson]]
|17. juli 1999.
|17. juli 2001.
|-
|4.
|[[Donald Hays|Donald S. Hays]]
|17. juli 2001.
|mart 2006.
|-
|5.
|[[Lawrence Butler]]
|mart 2006.
|januar 2007.
|-
! colspan=&quot;5&quot; |Prvi zamjenik visokog predstavnika i [[Međunarodni supervizor za Brčko]]
|-
|6.
|[[Raffi Gregorian]]{{Efn|[[Raffi Gregorian]] je već preuzeo poziciju [[Međunarodni supervizor za Brčko|međunarodnog supervizora za Brčko]] u oktobru 2006. prije nego što je preuzeo drugu poziciju kao prvi zamjenika visokog predstavnika u januaru 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web | title= High Representative Appoints Raffi Gregorian as New Brčko Supervisor | url=https://www.ohr.int/high-representative-appoints-raffi-gregorian-as-new-brko-supervisor/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=3. 9. 2010 | access-date=26. 10. 2023 | quote=become the fifth Brčko Supervisor on 1 October}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | title= Raffi Gregorian - Curriculum Vitae | url=https://www.ohr.int/ohr_archive/raffi-gregorian-curriculum-vitae/ | work=High Representative for Bosnia and Herzegovina | publisher=[[Office of the High Representative]] | date=5. 10. 2006 | access-date=26. 10. 2023 | quote=appointed Brcko Supervisor and Deputy High Representative in September 2006}}&lt;/ref&gt;|naziv=Raffi|grupa=napomene}}
|januar 2007.
|31. juli 2010.
| rowspan=&quot;9&quot; |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
|7.
|[[Roderick W. Moore]]
|20. septembar 2010.
|21. oktobar 2013.
|-
|8.
|[[Tamir G. Waser]]
|21. oktobar 2013.
|august 2014.
|-
|9.
|[[David M. Robinson]]
|1. septembar 2014.
|2. septembar 2015.
|-
|10.
|[[Bruce G. Berton]]
|2. septembar 2015.
|oktobar 2017.
|-
|11.
|[[Dennis Walter Hearne|Dennis W. Hearne]]
|oktobar 2017.
|novembar 2018.
|-
|12.
|[[Michael Scanlan]]
|februar 2019.
|30. juni 2022.
|-
|13.
|[[Jonathan Mennuti]]
|30. juni 2022.
|13. august 2024.
|-
|14.
|[[Louis Crishock]]
|13. august 2024.
|''trenutno''
|}

=== Viši zamjenici visokog predstavnika ===
Bivši trećerangirani zvaničnik u Uredu visokog predstavnika nosio je titulu &quot;Viši zamjenik visokog predstavnika&quot;. Pojedinac koji je objavljao ovu funkciju bio je iz zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]] i bio je angažiran na pitanjima vezanim za reformu odbrane i obavještajnog sektora, poduzimanju napora usmjerenih na jačanje zajedničkih institucija, reformu javne uprave, reformu medija i uspostavu Javnog RTV sistema u skladu sa standardima EU, razvoju civilnog društva u BiH, kao i za pitanja koja se odnose na djecu i mlade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/visoki-predstavnik-pozdravlja-dolazak-ambasadora-martina-ney-a-na-funkciju-viseg-zamjenika-visokog-predstavnika/|title=Visoki predstavnik pozdravlja dolazak ambasadora Martina Ney-a na funkciju višeg zamjenika visokog predstavnika|date=7. 6. 2005|website=Office of the High Representative|language=bs-BA|access-date=3. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Ova pozicija je ukinuta nakon kraja mandata [[Peter Bas-Backer|Petera Bas-Backera]] u julu 2007.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Službenik
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Država
|-
!Od
!Do
|-
|1.
|[[Gerd Wagner]]
|juli 1997.
|septembar 1997.
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|2.
|[[Hanns Schumacher|Hanns H. Schumacher]]
|novembar 1997.
|juli 1999.
|-
|3.
|[[Matei Hoffmann]]
|oktobar 1999.
|oktobar 2000.
|-
|4.
|[[Mattias Sonn]]
|oktobar 2000.
|juli 2002.
|-
|5.
|[[Gerhard Schrömbgens|Gerhard E. Schrömbgens]]
|juli 2002.
|august 2003.
|-
|6.
|[[Bernard Fassier]]
|august 2002.
|decembar 2004.
|{{ZID|Francuska}}
|-
|7.
|[[Werner Wnendt]]
|august 2003.
|maj 2005.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Njemačka}}
|-
|8.
|[[Martin Ney]]
|juni 2005.
|februar 2006.
|-
|9.
|[[Peter Bas-Backer]]
|februar 2006.
|juli 2007.
|{{ZID|Nizozemska}}
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}
==Vanjski linkovi==
*[http://www.ohr.int/ Zvanični sajt]

{{Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu}}

[[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Visoki predstavnici za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Vanjska politika Evropske unije]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>olrna4o8sjngyhf4n2wbx1d0i37c3r6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oscar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4245</id>
    <revision>
      <id>3915389</id>
      <parentid>3827632</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:50:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16428" sha1="ox9na3msuva3e4rrtbsrc3lxdc3f5t4" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Oscar
| trenutne_nagrade   = 95. dodjela &quot;Oscara&quot;
| slika              =
| veličina_slike     =
| alt                =
| opis               =
| deskripcija        = izvrsnost u američkoj i međunarodnoj filmskoj industriji
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           =
| država             = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| organizator        = [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]]
| godina             = 16. maj 1929.
| web_stranica       = [http://oscar.go.com/ oscar.go.com]
}}
'''Oscar''' je popularno ime za '''Academy Award''',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oscars.org/sites/oscars/files/96o_complete_rules.pdf|title=96th Academy Awards® of Merit|publisher=[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230502004252/https://www.oscars.org/sites/oscars/files/96o_complete_rules.pdf|archive-date=2. 5. 2023|url-status=live|access-date=4. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; godišnju [[film]]sku nagradu koju dodjeljuje američka [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] ({{jez-en|Academy of Motion Picture Arts and Sciences}}, AMPAS). Za Oscara glasaju svi članovi akademije s pravom glasa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/oscars-2020-what-1917-pga-win-parasite-sag-win-means-best-picture-1271371/|title=Oscars: What the '1917' PGA Win and 'Parasite' SAG Win Mean for Best Picture|last=Feinberg|first=Scott|date=20. 1. 2020|website=[[The Hollywood Reporter]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230111050650/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/oscars-2020-what-1917-pga-win-parasite-sag-win-means-best-picture-1271371/|archive-date=11. 1. 2023|url-status=live|access-date=5. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Godine 2003. biračko tijelo je iznosilo 5816 osoba, od toga 1311 glumaca, koji čine najveći dio biračkog tijela. Glasanje nije obavezno, pa većina ljudi glasa samo u svojim kategorijama. Tako je za osvajanje Oscara u pojedinim kategorijama dovoljno tek nekoliko stotina glasova. Oskari se široko smatraju najprestižnijim nagradama u filmskoj industriji.&lt;ref&gt;Attributed to multiple references: {{blist|{{Cite news |last=Mifflin |first=Lawrie |date=22. 5. 1995 |title=More Awards Programs, More Winners, More Money |url=https://www.nytimes.com/1995/05/22/business/more-awards-programs-more-winners-more-money.html |url-access=limited |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130531221804/https://www.nytimes.com/1995/05/22/business/more-awards-programs-more-winners-more-money.html |archive-date=31. 5. 2013 |access-date=14. 3. 2024 |newspaper=[[The New York Times]] |issn=0362-4331 |quote=People love the Academy Awards — the celebrities, the music, the jokes and the suspense of the most prestigious awards program in show business.}}|{{Cite news |date=26. 2. 2017 |title=What are the Oscars and BAFTAs and what's the difference? |url=https://www.bbc.co.uk/newsround/25761294 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140120005827/https://www.bbc.co.uk/newsround/25761294 |archive-date=20. 1. 2014 |access-date=5. 4. 2022 |publisher=[[BBC News]] |quote=The Oscars are thought to be the most prestigious film awards in the world.}}|{{Cite news |last=Whipp |first=Glenn |date=9. 1. 2023 |title=Awards show power rankings, from worst to first |url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-09/ranking-awards-shows-oscars-golden-globes |url-access=limited |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230109142354/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-09/ranking-awards-shows-oscars-golden-globes |archive-date=9. 1. 2023 |access-date=14. 3. 2024 |newspaper=[[Los Angeles Times]] |issn=0458-3035 |quote=1. The Oscars}}|{{Cite news |last=Vega |first=Nicolas |date=26. 3. 2022 |title=The Oscar statuette is the most prestigious prize in Hollywood—here's why it's only worth $1 |url=https://www.cnbc.com/2022/03/26/why-oscar-statuettes-are-only-worth-1-dollar.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220326131849/https://www.cnbc.com/2022/03/26/why-oscar-statuettes-are-only-worth-1-dollar.html |archive-date=26. 3. 2022 |access-date=5. 4. 2022 |publisher=[[CNBC]] |quote=Winning an Academy Award is often considered the most prestigious honor you can receive in Hollywood.}}|{{Cite news |last=Rao |first=Sonia |date=16. 4. 2021 |title=Why do the Oscars matter? |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2021/04/16/oscars-academy-award-significance/ |url-access=limited |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416115445/https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2021/04/16/oscars-academy-award-significance/ |archive-date=16. 4. 2021 |access-date=12. 5. 2021 |newspaper=[[The Washington Post]] |issn=0190-8286 |quote=They are, after all, the most extravagant of award shows, considered important enough for an adjacent industry of publicists and marketing experts to devote months to campaigning, and entertaining enough for a broadcast television network to allocate hours of Sunday night airtime to the ceremony.}}|{{Cite web |last=Torres |first=Libby |date=21. 1. 2020 |title=The 18 best Oscar hosts of all time, ranked |url=https://www.businessinsider.com/best-oscars-hosts-all-time-2018-1 |url-access=limited |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180201000806/https://www.businessinsider.com/best-oscars-hosts-all-time-2018-1 |archive-date=1. 2. 2018 |access-date=14. 3. 2024 |website=[[Business Insider]] |quote=The Academy Awards are Hollywood's biggest night, and celebrate achievements in cinema by A-list stars and directors.}}|{{Cite web |last=Wilkinson |first=Alissa |date=2. 3. 2022 |title=The Oscars can't quite decide if they're about America or the whole world |url=https://www.vox.com/22949629/oscars-international-hollywood-global-drive-car-worst-person-parasite |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220302140959/https://www.vox.com/22949629/oscars-international-hollywood-global-drive-car-worst-person-parasite |archive-date=2. 3. 2022 |access-date=14. 3. 2024 |website=[[Vox (website)|Vox]] |quote=And are the Oscars, given out by Hollywood’s most prestigious professional association, the biggest prize in the world — or just in America?}}|{{Cite web |last=Kenyon |first=Sandy |date=6. 2. 2020 |title=Oscars campaigning: How do studios lobby for Academy Awards? |url=https://abc7news.com/entertainment-sandy-kenyon-oscars-academy-awards/5905688/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407184349/https://abc7news.com/entertainment-sandy-kenyon-oscars-academy-awards/5905688/ |archive-date=7. 4. 2020 |access-date=14. 3. 2024 |publisher=[[KGO-TV|ABC 7]] |quote=The Oscar has always been the most prestigious award in all of show business, but now it's also the most valuable.}}|{{Cite news |last=Davies |first=Hannah J. |date=28. 3. 2022 |title=Stage frights: five of the most shocking moments in Oscars history |url=https://www.theguardian.com/film/2022/mar/28/stage-frights-five-of-the-most-shocking-moments-in-oscars-history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328160417/https://www.theguardian.com/film/2022/mar/28/stage-frights-five-of-the-most-shocking-moments-in-oscars-history |archive-date=28. 3. 2022 |access-date=14. 3. 2024 |newspaper=[[The Guardian]] |issn=0261-3077 |quote=Will Smith isn’t the only actor to cause consternation at the world's most coveted film awards.}}|{{Cite web |last=Starkey |first=Adam |date=23. 1. 2023 |title=Who has won the most Oscars? |url=https://www.nme.com/news/film/who-won-most-oscars-3382332 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230124013232/https://www.nme.com/news/film/who-won-most-oscars-3382332 |archive-date=24. 1. 2023 |access-date=14. 3. 2024 |website=[[NME]] |quote=The Academy Awards, better known as the Oscars, is seen as the most prestigious award show in the film industry.}}|{{Cite web |last=Shrader |first=Natalie |date=14. 3. 2023 |title=14 UNCSA connections to 2023 Oscar-winning films |url=https://www.uncsa.edu/news/20230314-oscars-connections.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314203242/https://www.uncsa.edu/news/20230314-oscars-connections.aspx |archive-date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2024 |publisher=[[University of North Carolina School of the Arts]] |quote=The Academy Awards, better known as the Oscars, are regarded as the most prestigious and significant awards in the entertainment industry.}}}}&lt;/ref&gt;

Glavne kategorije nagrada dodeljuju se tokom holivudske ceremonije uživo u februaru ili martu. To je najstarija svjetska ceremonija dodjele nagrada za zabavu.&lt;ref name=&quot;history&quot;&gt;{{cite web |title=History of the Academy Awards |url=http://www.oscars.org/awards/academyawards/about/history.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100706040444/http://www.oscars.org/awards/academyawards/about/history.html |archive-date=6. 7. 2010 |website=Academy of Motion Picture Arts and Sciences}}&lt;/ref&gt; Prva dodjela Oskara održana je 1929.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Essex |first=Andrew |date=14. 5. 1999 |title=The Birth of Oscar |url=https://ew.com/article/1999/05/14/birth-oscar/ |magazine=[[Entertainment Weekly]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111215005/https://ew.com/article/1999/05/14/birth-oscar/ |archive-date=11. 11. 2013 |access-date=2. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Druga ceremonija, 1930, bila je prva koju je prenosio radio. Ceremonija iz 1953. bila je prva televizijska emisija.&lt;ref name=&quot;history&quot;/&gt; To je najstarija od četiri glavne godišnje američke nagrade za zabavu. Njegovi ekvivalenti – Emi za televiziju, Toni za pozorište i Grammy za muziku – napravljeni su po uzoru na Oskara.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Monush |first=Barry |date=9. 2. 2012 |title=The Lure of Oscar: A Look at the Mightiest of All Award Shows, the Academy Awards |url=https://www.paleycenter.org/p-the-mightiest-of-all-award-shows-the-academy-awards-2/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116212309/https://www.paleycenter.org/perspectives/hide-from-left-nav/p-the-mightiest-of-all-award-shows-the-academy-awards-2/ |archive-date=16. 11. 2020 |access-date=29. 10. 2019 |publisher=[[Paley Center for Media]]}}&lt;/ref&gt; Statueta Oskara prikazuje viteza, izvedena u stilu Art Deco.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nichols |first=Chris |date=25. 2. 2016 |title=Meet George Stanley, Sculptor of the Academy Award |work=[[Los Angeles (časopis)|Los Angeles Magazine]] |url=https://www.lamag.com/askchris/meet-george-stanley-sculptor-of-the-academy-award/ |url-status=live |access-date=6. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171107014733/https://www.lamag.com/askchris/meet-george-stanley-sculptor-of-the-academy-award/ |archive-date=7. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Kako je nagrada dobila ime Oscar ima više verzija. Prema jednoj, ime je smislila bibliotekarka Akademije ''Margaret Herrick''. Ona je vidjela kipić i rekla: ''It looks just like my uncle Oscar''! (''Izgleda baš kao moj ujak Oscar''!). Na prvoj dodjeli, 16. maja 1929, nije bilo neizvjesnosti jer su se pobjednici znali tri mjeseca unaprijed. U prvim godinama u takmičenje su ulazili filmovi koji su se prikazivali u zadnjih 12 mjeseci od 1. jula do 30. juna. Od 1934. u takmičenje ulaze filmovi koji su prikazani u [[Kino|kinima]] u proteklih 12 mjeseci kalendarske godine. U godini 1932–33. u kategoriju su ulazili filmovi prikazani u kinima u posljednjih 17 mjeseci. Danas, da bi film mogao ući u konkurenciju mora se prikazivati od 1. januara do 31. decembra, najmanje sedam dana u nekoliko kina u [[Los Angeles]]u. Oscar se dodjeljuje za filmove iz protekle godine.

Prve dvije godine Oscar su dodjeljivali samo najutjecajniji članovi Akademije. Od 1929. i 1930. dodjeljuju ga svi članovi Akademije. Godine 1937. glasalo je približno 15.000 radnika u filmskoj industriji, ali su nominacije objavili članovi akademije. Od 1957. Akademija odlučuje o nominacijama i o nagradama. Od 1957. do danas način dodjele se nije puno promijenio: članovi akademije, svaki u svojoj kategoriji, odlučuju tajnim glasanjem o 5 nominiranih za Oscara, a zatim biraju između nominiranih i pobjednika. Sva glasanja su tajna. Obično se nominacije objavljuju oko mjesec dana prije objave dobitnika. Godine 2004. nominacije su se objavile krajem januara, a dodjela je bila krajem februara. U ranim dodjelama Oscara u pojedinim kategorijama je znalo biti i više od 5 nominiranih za nagradu. Sa godinama broj filmskih kategorija za nagradu Oscar se povećavao.

Danas je noć u kojoj se dodjeljuje Oscar jedan je od najvećih medijskih događaja godine. Prvih nekoliko godina dodjela Oscara nije privlačila puno pažnje. Prvi direktan [[televizija|televizijski]] prijenos dodjele Oscara bio je 1953, a prvi u boji 1966.

Pravila o dodjeli Oscara mijenjaju se gotovo svake godine. Promjene pravila u zadnjih nekoliko godina uključuju:

* Od 2002. dodjeljuje se i Oscar za najbolji dugometražni [[animirani film]]
* Od 2001. film se ne smije prikazati na [[internet]]u prije nego što se prikaže u kinima, inače ne može ući u takmičenje za Oscara
* Od 2000. u nominaciju za najbolji film eventualnog Oscara mogu osvojiti najviše tri producenta za jedan film. Godine 1998. za film ''[[Zaljubljeni Shakespeare]]'' nagradu je primilo 5 producenata.

== Kategorije==

=== Trenutne kategorije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina uspostavljanja
!Kategorija
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |1927./28.
|[[Oscar za najbolji film]]
|-
|[[Oscar za najbolju režiju]]
|-
|[[Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu]]
|-
|[[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu]]
|-
|[[Oscar za najbolju fotografiju]]
|-
|[[Oscar za najbolju scenografiju]]
|-
|[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]
|-
|1929./30.
|[[Oscar za najbolje miksanje zvuka]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1931./32.
|[[Oscar za najbolji kratki animirani film]]
|-
|[[Oscar za najbolji kratki igrani film]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1934.
|[[Oscar za najbolju montažu]]
|-
|[[Oscar za najbolju originalnu muziku]]
|-
|[[Oscar za najbolju originalnu pjesmu]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1936.
|[[Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu]]
|-
|[[Oscar za najbolju sporednu žensku ulogu]]
|-
|1939.
|[[Oscar za najbolje vizualne efekte]]
|-
|1940.
|[[Oscar za najbolji originalni scenarij]]
|-
|1941.
|[[Oscar za najbolji kratki dokumentarni film]]
|-
|1942.
|[[Oscar za najbolji dokumentarni film]]
|-
|1947.
|[[Oscar za najbolji strani film]]
|-
|1948.
|[[Oscar za najbolju kostimografiju]]
|-
|1981.
|[[Oscar za najbolju šminku]]
|-
|2001.
|[[Oscar za najbolji animirani film]]
|-
|2025.
|[[Oscar za najbolji casting]]
|}

=== Bivše kategorije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina uspostavljanja
!Godina
!Kategorija
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |1927./28.
| rowspan=&quot;5&quot; |1927./28.
|[[Oscar za najbolju režiju komedije]]
|-
|[[Oscar za najbolju režiju drame]]
|-
|[[Oscar za najbolje inžinjerske efekte]]
|-
|[[Oscar za najbolji ispis titlova]]
|-
|[[Oscar za najbolju umjetničku i artističku produkciju]]
|-
|1956.
|[[Oscar za najbolju originalnu priču]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1931./32.
| rowspan=&quot;2&quot; |1935.
|[[Oscar za najbolju kratku komediju]]
|-
|[[Oscar za najboljeg asistenta režije]]
|-
|1935.
|1937.
|[[Oscar za najboljeg plesnog režisera]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |1936
| rowspan=&quot;2&quot; |1956.
|[[Oscar za najbolji kratki predmet – 1 kolut]]
|-
|[[Oscar za najbolji kratki predmet – 2 koluta]]
|-
|1937.
|[[Oscar za najbolji kratki film u boji]]
|-
|1963.
|2019.
|[[Oscar za najbolju montažu zvuka]]
|-
|1995.
|1998.
|[[Oscar za najbolju originalnu muziku]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://oscar.go.com/ Zvanični sajt]
* [http://www.oscars.org Academy of Motion Picture Arts and Sciences]
* {{IMDb event|0000003|Academy Awards}}
* [https://web.archive.org/web/20090208011732/http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/BasicSearchInput.jsp Zvanična baza Akademije filmskih umjetnosti i nauka]
* {{dmoz|Arts/Movies/Awards/Academy_Awards|Academy Awards}}.
* [http://www.time.com/time/archive/collections/0,21428,c_oscars,00.shtml &quot;Oscar Greats&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823023754/http://www.time.com/time/archive/collections/0,21428,c_oscars,00.shtml |date=23. 8. 2013 }} na time.com.{{Commonscat|Academy Awards}}

[[Kategorija:Film]]
[[Kategorija:Oscar|*]]</text>
      <sha1>ox9na3msuva3e4rrtbsrc3lxdc3f5t4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1. mart</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4698</id>
    <revision>
      <id>3915491</id>
      <parentid>3912987</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:15:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3915491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3679" sha1="f9en2drp1s31ighwxvnuda2t45ygbpq" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''1. mart / ožujak (1. 3)''' jest 60. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (61. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 305 dana.

== Događaji ==
* [[1958]] – U [[Austrija|austrijskom]] [[Saalfelden]]u počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u muškoj konkurenciji.
* [[1986]] – U [[Sapporo|Sapporu]] otvorene [[Zimske azijske igre 1986.|prve Zimske Azijske igre]].
* [[1992]] – Na [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumu za nezavisnost]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] građani se opredijelili za nezavisnost. Taj događaj se u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]] obilježava kao [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]].

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1810]] – [[Frédéric Chopin]], poljski pijanist i [[kompozitor]]
* [[1817]] – [[Giovanni Dupré]], italijanski skulptor
* [[1837]] – [[Ion Creangă]], rumunski književnik
* [[1858]] – [[Georg Simmel]], njemački sociolog
* [[1881]] – [[Petar Skok]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[lingvistika|lingvist]]
* [[1886]] – [[Oskar Kokoschka]], austrijski [[ekspresionizam|ekspresionistički]] [[slikar]]
* [[1891]] – [[Stanislav Vinaver]], srpski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1910]] – [[Archer John Porter Martin]], britanski [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]]
* [[1922]] – [[Yitzhak Rabin]], izraelski političar i državnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]]
* [[1927]] – [[Harry Belafonte]], američki pjevač
* [[1929]] – [[Georgi Markov]], bugarski književnik
* [[1931]] – [[Lamberto Dini]], italijanski političar i državnik
* [[1947]] – [[Ivo Banac]], hrvatski historičar
* [[1952]] – [[Hatidža Mehmedović]], aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja &quot;Majke Srebrenice&quot;
* [[1953]] – [[Ilona Koutny]], [[mađarska]] [[lingvistika|lingvistica]] i [[Esperanto|esperantistkinja]]
* [[1959]] – [[Safet Zajko]], brigadni general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[1968]] – [[Hugh Pritchard]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – [[Javier Bardem]], španski glumac
* [[1975]] – [[Maja Kulenović]], bosanskohercegovačka i kanadska umjetnica i slikarica
* [[1978]] – [[Jensen Ackles]], američki glumac
* [[1987]] – [[Kesha]], američka pjevačica i reperica
* [[1994]] – [[Justin Bieber]], [[Kanada|kanadski]] [[pjevač]] i [[glumac]]

=== 21. vijek ===
* [[2003]] – [[Maren Kirkeeide]], norveška [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1792]] – [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II]], njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj
* [[1911]] – [[Jacobus Henricus van 't Hoff]], nizozemski hemičar
* [[2000]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umjetnosti]]
* [[2012]] – [[Blagoje Adžić]], jugoslavenski general
* [[2014]] – [[Alain Resnais]], francuski režiser
* [[2021]] – [[Zlatko Kranjčar]], hrvatski nogometaš i trener
* [[2025]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik

== Praznici ==
* [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/1/ Na današnji dan (1. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-1/ Na današnji dan (1. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-01]]</text>
      <sha1>f9en2drp1s31ighwxvnuda2t45ygbpq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>28. mart</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725</id>
    <revision>
      <id>3915461</id>
      <parentid>3824105</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1976]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]</comment>
      <origin>3915461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3418" sha1="jnfmb9c2zjjxsgufmyrq0oa4sua3zqq" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''28. mart / ožujak (28. 3)''' jest 87. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (88. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 278 dana.

== Događaji ==
* [[193]] – Pretorijanska garda ubila [[Rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Pertinaks]]a i na aukciji prodala prijestolje [[Didije Julijan|Didiju Julijanu]].
* [[845]] – [[Vikinzi|Vikinški]] pljačkaši, vjerovatno pod vodstvom Ragnara Lodbroka, osvojili [[Pariz]], nakon čega su za grad tražili ogromnu otkupninu.
* [[1939]] – Snage pod vodstvom ''generalísima'' [[Francisco Franco|Franciska Franka]] zauzele [[Madrid]], čime je završen [[Španski građanski rat]].
* [[1964]] – [[Radio Caroline]] počeo, kao piratska radiostanica, emitiranje s broda usidrenom u međunarodnim vodama.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1868]] – [[Maksim Gorki]], ruski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1914]] – [[Bohumil Hrabal]], češki književnik
* [[1936]] – [[Mario Vargas Llosa]], [[peru]]anski pisac
* [[1943]] – [[Hristo Madžarov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac
* [[1944]] – [[Krunoslav Slabinac|Krunoslav Kićo Slabinac]], hrvatski pjevač i gitarist
* [[1962.]]
** [[Jure Franko]], jugoslavenski i [[Slovenija|slovenski]] [[alpsko skijanje|alpski skijaš]]
** [[Sabiene Karlsson]], [[švedska]] [[biatlon]]ka.
* [[1972]] – [[Nathalie Santer]], italijansko-belgijska biatlonka
* [[1973]] – [[Björn Kuipers]], nizozemski nogometni sudija
* [[1975]] – [[Ivona Juka]], hrvatsko-crnogorska režiserka
* [[1976]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]
* [[1986]] – [[Lady Gaga]], američka pjevačica, tekstopisac i muzičar
* [[1990]] – [[Mona Brorsson]], [[švedska]] [[biatlon]]ka 
* [[1994]] – [[Cheng Fangming]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1995.]] 
** [[Irina Kručinkina]], ruska i od 2018. bjeloruska [[biatlon]]ka
** [[Jelena Kručinkina]], ruska i od 2018. bjeloruska [[biatlon]]ka

=== 21. vijek ===
* [[2001]] – [[Hannah Auchentaller]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 20. vijek ===
* [[1938.|1938]] – [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaluddin Čaušević]], bosanskohercegovački teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevodilac, izdavač i jezikoslovac, četvrti po redu [[Reisul-ulema|reis-ul-ulema]] u razdoblju Kraljevine Jugoslavije
* [[1941]] – [[Virginia Woolf]], engleska književnica
* [[1943]] – [[Sergej Rahmanjinov]], ruski pijanist, dirigent i kompozitor
* [[1969]] – [[Dwight D. Eisenhower]], američki general, političar i predsjednik
* [[1972]] – [[Vera Nikolić Podrinska]], hrvatska slikarica i baronica
* [[1979]] – [[Mladen Pozajić]], hrvatski kompozitor, dirigent i muzički pedagog

=== 21. vijek ===
* [[2009]] – [[Maurice Jarre]], francuski kompozitor i dirigent

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|28 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/28/ Na današnji dan (28. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060703160216/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/28/ |date=3. 7. 2006}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-28/ Na današnji dan (28. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-28]]</text>
      <sha1>jnfmb9c2zjjxsgufmyrq0oa4sua3zqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Velež Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5507</id>
    <revision>
      <id>3915457</id>
      <parentid>3913450</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:47:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evropski nastupi */</comment>
      <origin>3915457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34164" sha1="ri9zoolpx0zvgsj33v0ifiqaqkanjpz" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = #FFFFFF
| Boja2                       = #EF0000
| Ime kluba                   = FK Velež Mostar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br/&gt;Velež Mostar&lt;br /&gt;
| Grb                         = FK Velež Mostar logo.svg
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Rođeni''
| Osnovan                     = {{Početni datum i godine|1922|6|26}}
| Lokacija                    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#EF0000}} {{colorbox|#FFFFFF}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]]
| Konfederacija               = UEFA
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|Rođeni]]
| Kapacitet                   = 7.000
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Admir Rahimić]]
| Trener                      = [[Ibrahim Rahimić]]
| Uspjesi                     =
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Adema Buća 6, &lt;br /&gt;88104 Mostar&lt;br /&gt;
| Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto
| Prethodna sezona            = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]])
| Webstranica                 = [https://fkvelez.ba/ fkvelez.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _pumafinal24r
| uzorak_t1                   = _pumafinal24r
| uzorak_dr1                  = _pumafinal24r
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                = EF0000
| tijelo1                     = EF0000
| desna ruka1                 = EF0000
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = EF0000
| uzorak_lr2                  = _pumaglory22w
| uzorak_t2                   = _pumaglory24w
| uzorak_dr2                  = _pumaglory22w
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = FF0000
| čarape2                     = FFFFFF
}}
{{Velež Mostar}}
'''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/prije-ii-svjetskog-rata/|title=Prije II Svjetskog rata|date=14. 10. 2019|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=18. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Član je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''&quot;Rođeni&quot;'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|&quot;Rođeni&quot;]] u [[Mostar]]u.

== Historija ==
Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922.

Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava.

Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca.

Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja.

Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić.

Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić.

Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao.

U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] &quot;Crnom Gorom&quot;, igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput &quot;Dolje [[fašizam]]!&quot;

U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu.

U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/crna-kronika/mostarska-nogometna-legenda-preminuo-franjo-vladic-kulje/225138/|title=MOSTARSKA NOGOMETNA LEGENDA Preminuo Franjo Vladić - Kulje|date=18. 6. 2024|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=18. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]].

=== U kupu, do finala ===
Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom  [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]].

U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da &quot;veležovci&quot; po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] s 3:1.

Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu.

Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibrahim Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1.

=== Velež u Evropi ===
&quot;Rođeni&quot; su osam puta izlazili na evropsku scenu: četiri puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], dva puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i dva puta u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Najuspješniji su bili u sezoni 1974/75, kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminisali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]] da bi s golom manjka (1:0, 0:2) ispali od [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić]], [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] s trenerom [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem.

Ostat će upamćen i dvoboj s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije.

Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Australija|Australiji]].

Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Poljska|Poljske]], [[Iran]]a, [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]. &quot;Rođeni&quot; su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta.

===Nogometna škola===
Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić.

== Stadion ==
Dugoročna budućnost kluba na [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|stadionu &quot;Rođeni&quot;]] pravno je osigurana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara od 12. oktobra 2012. godine kojom je Velež dobio pravo na korištenje cijelog stadionskog kompleksa bez naknade na period od 40 godina. Ovim sporazumom prava kluba su proširena izvan prvobitnih 8.000 kvadratnih metara samog terena na sve izgrađene tribine, pristupne puteve i pomoćne objekte. Višedecenijski ugovor pružio je Veležu stabilan institucionalni okvir neophodan za dobijanje UEFA-inih licenci za domaća i evropska takmičenja, te za pokretanje kapitalnih projekata poput ugradnje hibridnog travnjaka i izgradnje južne tribine.&lt;ref name=&quot;Jabuka.tv&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hercegovina.info&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

==Uspjesi==
{| valign=top
|-
|valign=top|
*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]]
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]]
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989.
*'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87.
*'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55.
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05.
|valign=top|
*'''[[Mitropa kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976.
*'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]'''
**Četvrtfinale '''(1)''': 1981.
|}

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 21. april 2025.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Đanis Gosto]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Adin Bajrić]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Dino Halilović]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Omar Pršeš]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Ante Hrkać]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HAI|ime=[[Frantz Pierrot]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Faris Ribić]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Elzio Lohan]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Tarik Šikalo]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Nermin Haskić]]|poz=N}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Nikola Savić (nogometaš)|Nikola Savić]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[St. Louis City FC|St. Louis Cityja]])''
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić (nogometaš)|Ivan Šarić]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Karlo Išasegi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=SLO|ime=[[Klemen Šturm]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Edo Vehabović]]|poz=V}} ''(vicekapiten)''
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BIH|ime=[[Osman Hadžikić]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Haris Jogunović]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=BIH|ime=[[Dženan Puce]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=[[Kenan Đuliman]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47|ime=[[Amar Milak]]|nac=BIH|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|ime=[[Arman Rebac]]|nac=BIH|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=65|ime=[[Omar Kuko]]|nac=BIH|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=70|ime=[[Nikola Srećković]]|nac=SRB|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=80|ime=[[Tino Blaž Lauš]]|nac=HRV|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Michael Ologo]]|nac=NIG|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Vasilije Đurić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Eldar Mehić]]|nac=BIH|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Samir Halilagić]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/22
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 69
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 17/20
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 45
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 58
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 63
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 64
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 16/16
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 9
|-
|[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
|[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 55
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 76
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 61
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 59
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/10
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 51
|}

== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align: center;&quot;
! width=&quot;60&quot;|Sezona
! width=&quot;150&quot;|Takmičenje
! width=&quot;30&quot;|Runda
! width=&quot;190&quot;|Protivnik
! width=&quot;30&quot;|Domaćin
! width=&quot;30&quot;|Gost
! width=&quot;90&quot;|Ukupno
|-
| [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]]
| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|2–4
| 3–5
|-bgcolor=#EEEEEE
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]]
| rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|1–3
| 3–3 (g. u g.)
|-bgcolor=#EEEEEE
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|1–0
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 2–1
|-bgcolor=#EEEEEE
| R3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|4–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|1–3
| 5–4
|-bgcolor=#EEEEEE
| ČF
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|1–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–2
| 1–2
|-
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]]
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|6–1
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 7–2
|-
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 2–2 (1–4 p.)
|-bgcolor=#EEEEEE
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]]
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|3–2
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|2–2
| 5–2
|-bgcolor=#EEEEEE
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Vitoša Sofija]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|4–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–2
| 4–5
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]]
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|5–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–3
| 5–3
|-
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–2
| 2–3
|-bgcolor=#EEEEEE
| rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]]
| rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|1–0
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|5–2
| 6–2
|-bgcolor=#EEEEEE
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|0–0
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|0–0
| 0–0 (4–3 p.)
|-bgcolor=#EEEEEE
| R3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–3
| 2–4
|-
| rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]]
| rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| KV1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| 4–2
|-
| KV2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC|AEK]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–1
| 2–2 (3–2 p.)
|-
| KV3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|1–4
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 2–5
|-bgcolor=#EEEEEE
| [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]]
| [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| KV2
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–1
| 0–2
|-
| [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]]
| [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| KV1
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AND}} [[Inter Club d'Escaldes|Inter d'Escaldes]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|1–5
| 2–6
|-bgcolor=#EEEEEE
| rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|2026/27.]]
| rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| KV1
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MOL}} [[FC Milsami|Milsami]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|1–0
| 2–1
|-bgcolor=#EEEEEE
| KV2
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SVK}} [[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–1
| 0–4
|}

== Poznati igrači ==
{{div col|3}}
*{{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]]
*{{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]]
*{{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]]
*{{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]]
*{{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]]
*{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]]
*{{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]]
*{{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]]
*{{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]]
*{{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]]
*{{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]]
*{{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]]
*{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]]
*{{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]]
*{{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]]
*{{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]]
*{{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]]
*{{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]]
*{{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]]
*{{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]]
*{{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]]
*{{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]]
*{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]]
*{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
*{{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]]
*{{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]]
*{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]]
*{{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]]
*{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]]
*{{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]]
*{{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]]
*{{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]]
*{{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]]
*{{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]]
*{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]]
*{{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]]
*{{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]]
*{{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]]
{{div col end}}

==Treneri==
{{div col|3}}
*{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Dragoslav Filipović]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982)
*{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983)
*{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990)
*{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990)
*{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992)
*{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996)
*{{ZD|BIH|1992}} [[Zijad Tojaga]] ''(privremeno)'' (1996)
*{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003)
*{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003)
*{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005)
*{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007)
*{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007)
*{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010)
*{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010)
*{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011)
*{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012)
*{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012)
*{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012)
*{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2012–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015)
*{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Zijad Tojaga]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016)
*{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2016–2019)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;
*{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022)
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2022–2023)
*{{ZD|HRV}} [[Dean Klafurić]] (2023–2024)
*{{ZD|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2024)
*{{ZD|TUR}} [[İrfan Buz]] (2024–2025)
*{{ZD|SRB}} [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] (2025)
*{{ZD|HRV}} [[Goran Sablić]] (2025)
*{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2025–danas)
{{div col end}}

== Navijači ==
[[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]]
Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]].

== Također pogledajte ==
* [[Mostarski derbi]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|FK Velež Mostar}}
{{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt]
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]]
* [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu''
* [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu''
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti &quot;Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti&quot;], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017.

{{FK Velež}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Prva liga FBiH}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:FK Velež]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]]
[[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ri9zoolpx0zvgsj33v0ifiqaqkanjpz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1688.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6148</id>
    <revision>
      <id>3915455</id>
      <parentid>3848590</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* [[Porođaj|Rođeni]] */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1153" sha1="fslahce1ot605uqq1p3ldnp9yfsptky" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1688.''' (MDCLXXXVIII) je bila prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru, 1688. godine Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 688. godina 2. milenija, 88. godina 17. stoljeća i 9. godina decenije 1680-ih. Od početka 1688. godine, gregorijanski kalendar je bio 10 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 1688. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[4. februar]] - [[Pierre Carlet de Marivaux]], francuski komediograf i romanopisac&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Marivaux {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=22. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[21. maj]] - [[Alexander Pope]], engleski književnik

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.history.com/a-year-in-history/1688 
* https://www.onthisday.com/date/1688 
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1688|1688.}}</text>
      <sha1>fslahce1ot605uqq1p3ldnp9yfsptky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kakanj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6163</id>
    <revision>
      <id>3915368</id>
      <parentid>3913117</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42392-15</username>
        <id>184191</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate ličnosti */</comment>
      <origin>3915368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33270" sha1="350chkw2p3doxyqpp122y2zicd4rher" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Kakanj (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Kakanj
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Općina Kakanj
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Kakanj.jpg
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Kakanj
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Coat of arms Kakanj.svg
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Kakanj.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Kakanj u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|07|23.4|N|18|06|47.6|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Mirnes Bajtarević&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Kakanj |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/94/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja           = 6.11
| površina_općine            = 376.98
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           = 384
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 1297
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 11796
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 37441
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 72 240
| pozivni_broj               = (+387) 32
| matični_broj_naselja       = 122742&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10448
| veb-sajt                   = {{URL|http://kakanj.gov.ba/v5/}}
| fusnote                    =
}}
'''Kakanj''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u krajnjem južnom dijelu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]], u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], a zauzima centralni položaj u sarajevsko-zeničkoj kotlini. Kakanj se nalazi sjeverno od [[Visoko]]g i jugoistočno od [[Zenica|Zenice]], a naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i dolinama njenih desnih pritoka.

== Historija ==
Područje Kaknja pripada među važnija arheološka i historijska područja [[Srednja Bosna|centralne Bosne]]: u njemu su potvrđeni značajni neolitski lokaliteti, srednjovjekovni spomenici i blizina kraljevskih središta [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] i [[Bobovac|Bobovca]], dok je od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] njegov razvoj snažno obilježila industrijska eksploatacija [[Ugalj|uglja]].&lt;ref name=&quot;ANUOkoliste&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf|title=Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|website=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja / Jahrbuch des Zentrums für Balkanforschung|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONSDvor&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1840?page=29&amp;return=|title=Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RMUHistorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://rmukakanj.ba/opce-informacije/|title=Opće informacije: Historija|website=RMU &quot;Kakanj&quot; d.o.o. Kakanj|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Prahistorija ===
Prostor Kaknja bio je naseljen još u [[Mlađe kameno doba|neolitu]]. U naučnoj literaturi područje centralne Bosne, uključujući i kakanjski kraj, navodi se kao jedno od važnih žarišta neolitskog razvoja, a naselje [[Okolište]] kod Kaknja ubraja se među najznačajnije lokalitete toga perioda; datirano je približno u vrijeme između 5200/5100. i 4700. godine p. n. e.&lt;ref name=&quot;ANUOkoliste&quot; /&gt;

S područjem Kaknja povezuje se i [[kakanjska kultura]], jedna od prepoznatljivih neolitskih pojava u Bosni. U radu o lokalitetu Donje Papratnice – Zagrebnice ističe se da se taj lokalitet nalazi u neposrednoj blizini Kaknja, u zoni eponimnog lokaliteta kakanjske kulture, što potvrđuje značaj kakanjskog prostora u prahistorijskim istraživanjima centralne Bosne.&lt;ref name=&quot;AcademiaPapratnica&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/4401304/Analiza_prahistorijski_kerami%C4%8Dkih_ulomaka_sa_lokaliteta_Donje_Papratnice_Zagrebnice_kod_Kaknja|title=Analiza prahistorijski keramičkih ulomaka sa lokaliteta Donje Papratnice – Zagrebnice kod Kaknja|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U mlađem [[Kameno doba|kamenom dobu]] područje Kaknja je bilo žarište razvitka [[neolit]]skih kultura, u nauci poznatih kao [[Kakanjska kultura]] i [[Butmirska kultura]]. Područje je imalo brojna naselja s brojnim stanovništvom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko obližnjih lokaliteta ([[Obre]] i Raskršće). Arheološko nalazište ''Obre II'' (Gornje polje) u cjelini ulazi u krug butmirske grupe.

=== Srednji vijek ===
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] prostor današnjeg Kaknja nalazio se u neposrednoj blizini jednog od najvažnijih političkih središta [[Bosansko kraljevstvo|bosanske države]]. [[Kraljeva Sutjeska]], koja administrativno pripada području Kaknja, poznata je po ostacima vladarskog dvora iz [[14. stoljeće|14]]. i [[15. stoljeće|15. stoljeća]], a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine to je područje proglasila nacionalnim spomenikom.&lt;ref name=&quot;KONSDvor&quot; /&gt;

Među najvažnijim srednjovjekovnim spomenicima kakanjskog kraja ističe se nekropola u [[Donja Zgošća|Donjoj Zgošći]]. U novijem naučnom radu o stupu iz Donje Zgošće navodi se da spomenik i pripadajući sljemenjak potječu s početka 15. stoljeća, te da se i dalje razmatra mogućnost njihove veze s članovima dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]].&lt;ref name=&quot;Mazrak2021&quot;&gt;{{cite journal|last=Mazrak|first=Ema|year=2021|title=The pillar from Donja Zgošća near Kakanj: analysis and interpretation of its iconographic content, historical and patronage context|journal=Hercegovina|issue=7|doi=10.47960/2712-1844.2021.7.7}}&lt;/ref&gt; Najugledniji primjer je [[Zgošćanski stećak]] pronađen u Kaknju i izložen je u botaničkom vrtu [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu.]]

Na prostoru općine nalazi se i historijsko područje Glavica u Bilješevu, također proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što svjedoči o gustoj mreži arheoloških i historijskih lokaliteta na širem kakanjskom području.&lt;ref name=&quot;KONSBiljesevo&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3347?return=|title=Glavica u Bilješevu, historijsko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralja Dabiše]], koji je vojvodi [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću]] darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u povelji od 15. aprila 1392. godine.&lt;ref&gt;„Азь Стефан Дабиша, по милости бога краль Срьблемь, Босни, Примори, Хльмьсци земли, Долнимь краемь,западнимь странамь, усорьски, соьлски и Подрину и кь тому ... всесрьдьчани и вазможни витезь и вирни нашь воевода Хрьвое,син воеводе Вулкца, и за ту негову службу вирну створи милость кралавство ми и с боголубимомь госпоиомь,сь благодарованомь ми кралицомь кyрь Еленомь реченому воеводи Хрьвою дасмо му наша дви сели господьски, и по сиихь нашихь листихь записасмо прьво село у Трьстивници у име Какань са всими правими меями, село у Лузиехь у име Храсть са всими правими мејами, нему и негови дитьци и нихь послиднему, да ѥ за племенити у вѣки вѣкомa“ (15.april 1392. godine), Đuro Šurmin, Hrvatski spomenici, Sveska I, Zagreb 1898, 95-98.&lt;/ref&gt; Kasnije se spominje u defteru [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime [[Donji Kakanj]]; Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih 100 godina Kakanj se ubrzano razvijao bez urbanog planiranja. U početku samo oko rudnika, a kasnije i oko obala rijeka [[Zgošća (rijeka)|Zgošće]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. To je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz [[Donji Kakanj|Donjeg Kaknja]] na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja [[Kraljeva Sutjeska]], [[Zgošća]] i [[Doboj (Kakanj)|Doboj]].

Tek pred kraj 14. vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata po [[Latinski jezik|latinskom]] nazivu ''{{jezik|la|Curia regis}}'' ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322–1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa [[Bobovac|Bobovcem]], vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je [[Austro-Ugarska]] dala ime 'Kraljeva Sutjeska', u starim dokumentima još iz 14. vijeka spominje se latinski naziv ''{{jezik|la|Curia bani}}'' što u prevodu znači banski dvor.

=== Osmanski period ===
Nakon osmanskog osvajanja Bosne, Kakanj se razvijao kao lokalno naselje i trgovište. Prema radu o stanovništvu starog Kaknja, današnji [[Donji Kakanj]] sa okolnim selima u osmanskim se katastarskim defterima iz 1520–1533, 1574. i 1604. godine javlja pod nazivom Bazar-Kakane, što upućuje na njegovu trgovačku funkciju za šire područje tadašnjih nahija.&lt;ref name=&quot;AcademiaBazarKakane&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/43639504/STANOVNI%C5%A0TVO_STAROG_KAKNJA_SA_OKOLNIM_NASELJIMA_OD_16_DO_19_STOLJE%C4%86A|title=Stanovništvo starog Kaknja sa okolnim naseljima od 16. do 19. stoljeća|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kakanj i u kasnijem osmanskom periodu zadržao ulogu središnjeg naselja za okolna sela, pa se njegova historija u tom razdoblju može pratiti kroz kontinuitet naseljenosti, lokalne privrede i demografskog razvoja.&lt;ref name=&quot;AcademiaBazarKakane&quot; /&gt;

=== Austro-Ugarska i industrijalizacija ===
Prelomni trenutak u historiji Kaknja nastupio je u vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske uprave]], kada je počela planska industrijska eksploatacija uglja. Prema podacima Rudnika mrkog uglja Kakanj, austrougarski stručnjaci započeli su 1898. godine istražne radove za industrijsku eksploataciju uglja na području današnjeg Kaknja.&lt;ref name=&quot;RMUHistorija&quot; /&gt;

Do kraja 1901. godine izgrađen je niz pratećih objekata i iskopano je devet hiljada tona uglja, dok se 1902. godina uzima kao početak zvaničnog egzistiranja rudnika. Upravo je razvoj rudnika odlučujuće uticao na preobražaj Kaknja iz lokalnog naselja u industrijsko središte, a rudarstvo je tokom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] postalo osnovni činilac urbanizacije, privrednog rasta i društvenog razvoja grada.&lt;ref name=&quot;RMUHistorija&quot; /&gt;

=== Savremeno doba ===
Savremeni razvoj Kaknja u velikoj je mjeri proistekao iz spoja industrijskog naslijeđa i historijskog okruženja. S jedne strane, rudarstvo i povezana industrija oblikovali su moderni urbani identitet grada; s druge strane, prisustvo lokaliteta kao što su [[Kraljeva Sutjeska]], Donja Zgošća i Bilješevo potvrđuje da je riječ o prostoru izuzetno slojevite historije, od prahistorije do novijeg vremena.&lt;ref name=&quot;KONSDvor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mazrak2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;KONSBiljesevo&quot; /&gt;

== Grb ==
Grb općine Kakanj je kroz historiju nekoliko puta mijenjan, a najnoviji grb ima historijska i geografska značenja. Kakanj je poznat po rudniku mrkog uglja, pa se zato rudarski hodnik našao na današnjem grbu. Veliki historijski značaj ima i kraljevski grad [[Bobovac]], čiji se zid i krov ističu na grbu. Općina Kakanj je bogata riječnim tokovima koji su se također našli na grbu. Veliki značaj imaju i nekropole stećaka u kojima je pronađen najpoznatiji stećak u Bosni i Hercegovini, Zgošćanski stećak.

== Geografija ==
==== Geografski položaj ====
{{Susjedne općine
 | S = [[Zavidovići]]
 | SZ = [[Zenica]]
 | SI = [[Zavidovići]]&lt;br&gt;[[Vareš]]
 | Z = [[Zenica]]
 | I = [[Vareš]]
 | J = [[Visoko]]
 | JZ = [[Busovača]]
 | JI = [[Vareš]]&lt;br&gt;[[Visoko]]
}}

=== Reljef ===
Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko-planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim bogatstvima, koja su još uvijek nedovoljno iskorištena.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Geološka građa ===
[[Geologija|Geološka]] građa izuzetno je složena sa terenom koji je izgrađen od različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih. Starost zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju formacije razne starosti, počevši od najstarijih [[Paleozoik|paleozojskih]], zatim [[Mezozoik|mezozojskih]] i mladih [[tercijar]]nih tvorevina. U zapadnom dijelu općine prisutna je [[Jura (geološko razdoblje)|jurska]] neraščlanjena vulkanogena – sedimentna formacija (pješčari, glinci, laporci, rožnjaci sa malo dijabaza i spilita), koja ima najveće površinsko rasprostranjenje u širokom pojasu od sjeverozapada do jugoistoka. Na zaravnjenim položajima su manje površine dubokih degradiranih i podzolno-pseudoglejnih obročnih tala. Oblici [[reljef]]a su različiti. Što je formacija više sastavljena od kompaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji oblici reljefa, a kod trošnijih stijena su blaži i zaobljeniji. Na ovom području se miješaju glinoviti proizvodi raspadanja, koji potječu od čistih [[krečnjak]]a i silicijskog praškastog materijala. Zbog toga su se na ovim stijenama obrazovala pretežno smeđa kisela plitka, srednje duboka tla i smeđa degradirana tla, dok su na manjem dijelu nastala &quot;aluvijalno–deluvijalna&quot; tla.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://kakanj.com.ba/v4/wp-content/uploads/2016/01/Nacrt-Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-Kakanj.pdf|title=Nacrt strategije razvoja poljoprivrede na području Kaknja|last=Ganić|first=Afan|date=22. 7. 2016|website=kakanj.gov.ba|publisher=Općina Kakanj|access-date=}}&lt;/ref&gt;

=== Hidrografija ===
Općina Kakanj koja je pretežno  brdsko-planinskog  karaktera sa umjerenom [[Kontinentalna klima|kontinentalnom klimom]], iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5&amp;nbsp;km, izuzev [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], su čiste i industrijski neopterećene. U gornjim dijelovima tokova rijeka Zgošće, Trstionice i Ribnice, ove rijeke (uključujući i rijeku Bijele vode) su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Na teritoriji općine se nalaze brojni potoci. Relativno lahka pristupačnost koritima ovih potoka i njihova nezagađenost daju pogodne uslove općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih potencijala. Voda se može koristiti na samom izvorištu, a također se može koristiti za proizvodnju flaširane vode. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://kakanj.com.ba/v4/wp-content/uploads/2016/01/Nacrt-Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-Kakanj.pdf|title=Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podrucju kakanja|last=Ganić|first=Afan|date=22. 7. 2016 |website=kakanj.gov.com|publisher=općina kakanj|access-date=}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
Na području općine Kakanj, preovladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsko-planinskom području koje graniči sa općinama [[Zavidovići]] i [[Vareš]] (koje je uglavnom pošumljeno), sa nadmorskim visinama od preko 1000 metara imamo subplaninsku klimu. Tu su prosječne godišnje temperature za nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800&amp;nbsp;mm, gdje su ljeta kratka i svježa, a zime duge i hladne. Iz podataka o klimi vidi se da područje općine Kakanj raspolaže sa dovoljno padavina, gdje godišnje prosječne količine padavina iznose 861&amp;nbsp;mm. Najveće količine padavina su u novembru i decembru, dok u ostalom dijelu godine, izuzev juna mjeseca, dosta su pravilno raspoređene. Količine padavina se povećavaju sa porastom [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], idući ka sjeveru prema brdsko-planinskom području. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10&amp;nbsp;°C. Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom od −2,3&amp;nbsp;°C, a najtopliji mjeseci su juli i august sa temperaturama od /redom/ 19,7 i 19,5&amp;nbsp;°C. Prosječna godišnja [[relativna vlažnost]] iznosi 81%. Ovako relativno visoke vrijednosti su posljedice blizine rijeke Bosne.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Mjesec
!I
!II
!III
!IV
!V
!VI
!VII
!VIII
!IX
!X
!XI
!XII
|-
|Srednja mjeseč mat.
temperaturat. (oC)
| -2.3
|1,3
|4,8
|11,1
|15,3
|18,1
|15,7
|19,5
|15,7
|10,8
|6,8
| -0,3
|-
|Suma padavina (mm)
|62
|54
|65
|63
|74
|89
|63
|67
|70
|54
|107
|93
|-
|Relativna vl. zraka (%)
|81
|78
|78
|74
|77
|72
|72
|75
|77
|80
|87
|66
|-
|Srednja mj. oblačnost
|6,8
|7,3
|7,9
|7,9
|8,5
|6,8
|6,5
|6,9
|6,4
|7,6
|6,8
|9,3
|-
|Broj dana sa maglom
|13
|16
|16
|9
|20
|9
|18
|26
|26
|12
|16
|20
|}

== Privreda ==
[[Datoteka:Kakanj (Kraftwerk).jpg|mini|[[Termoelektrana Kakanj]]]]
U Bosni i Hercegovini, Kakanj je jedan od značajnijih industrijskih centara. U gradu i njegovoj okolini postoji nekoliko značajnijih preduzeća: [[Termoelektrana Kakanj]], [[Tvornica cementa Kakanj]] i [[Rudnik mrkog uglja Kakanj]].

== Turizam ==
[[Datoteka:ŽFBH 441-307.jpg|mini|Tvornica cementa Kakanj u pozadini voza]]
Područje općine Kakanj je bogato kulturno-historijskim naslijeđem, koje još uvijek nije dovoljno istraženo ni iskorišteno. Tu se nalaze stara neolitska naselja u dolini rijeke Trstionice, a u samom centru grada pronađeno je paleolitsko naselje. Kakanj je poznat po ''Zgošćanskom stećku'' koji je prebačen ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i kamenoj kugli koja još uvijek nije dovoljno istražena. U blizini kraljevskog grada Bobovca nalazi se i Kraljeva Sutjeska, poznata po najstarijoj džamiji u Bosni i Hercegovini koju je izgradio sultan [[Mehmed II]]. Blizu džamije nalazi se i najstariji franjevački [[samostan Kraljeva Sutjeska]], poznat po iznimno bogatom knjižnom fondu i starim [[Orgulje|orguljama]]. Općina Kakanj ima značajno planinarsko izletište Bočica na kojemu je sagrađen planinarski dom na 925 metara nadmorske visine. Često ga posjećuju domaći planinari i planinari iz drugih općina. Tu se nalazi zimsko - ljetno izletište [[Ponijeri]], koje je opremljeno ski liftom i drugim pratećim infrastrukturnim objektima za skijanje. Danas je to izuzetno posjećeno mjesto, kako od strane građana općine Kakanj tako i turista iz drugih područja. Zbog velikih šumskih bogatstava i izuzetnog kvaliteta vazduha, ovo područje proglašeno je vazdušnom banjom. Za turizam ovog područja su značajni: močvara Bistrik, prašuma Gornja Trstionica i termomineralni izvor [[Banja Tičići]]. Kakanj je područje izuzetno bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, koje ima velike mogućnosti za upotpunjavanje turističke ponude općine Kakanj.

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Kaknju}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Kaknja|Spisak naseljenih mjesta u općini Kakanj}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Kakanj ===

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele      = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta  = Kakanj
| vrsta_naseljenog_mjesta = općina
| maticni_broj       = 10448
| admin_godina       = 2013
| g2013_izvor       = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor       = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57) |work=fzs.ba |access-date=12. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor       = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date=12. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor       = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date=12. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 37441
| g2013_bosnjaci           = 32341
| g2013_srbi               = 281
| g2013_hrvati             = 2973
| g2013_bosanci            = 380
| g2013_romi               = 851
| g2013_muslimani          = 148
| g2013_bosanciihercegovci = 114
| g2013_albanci            = 18
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_turci              = 5
| g2013_slovenci           = 13
| g2013_pravoslavci        = 3
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 172
| g2013_nepoznato          = 28
| g1991_ukupno             = 55950
| g1991_muslimani          = 30528
| g1991_srbi               = 4929
| g1991_hrvati             = 16556
| g1991_jugosloveni        = 2554
| g1981_ukupno             = 52127
| g1981_muslimani          = 27393
| g1981_srbi               = 5182
| g1981_hrvati             = 16016
| g1981_jugosloveni        = 2488
| g1981_slovenci           = 61
| g1981_crnogorci          = 113
| g1981_albanci            = 41
| g1981_madari             = 6
| g1981_romi               = 319
| g1981_makedonci          = 6
| g1971_ukupno             = 47580
| g1971_muslimani          = 25142
| g1971_srbi               = 6233
| g1971_hrvati             = 15479
| g1971_jugosloveni        = 301
| g1971_slovenci           = 113
| g1971_crnogorci          = 98
| g1971_albanci            = 51
| g1971_madari             = 14
| g1971_romi               = 12
| g1971_makedonci          = 5
| g1961_ukupno             = 38822
| g1961_muslimani          = 17678
| g1961_srbi               = 6204
| g1961_hrvati             = 12778
| g1961_jugosloveni        = 1814
| g1961_slovenci           = 116
| g1961_crnogorci          = 65
| g1961_albanci            = 69
| g1961_madari             = 24
| g1961_makedonci          = 6
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kakanj ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kakanj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 122742
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;/&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 11796
| g2013_bosnjaci           = 9408
| g2013_srbi               = 205
| g2013_hrvati             = 959
| g2013_bosanci            = 247
| g2013_romi               = 664
| g2013_muslimani          = 40
| g2013_bosanciihercegovci = 89
| g2013_albanci            = 14
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_crnogorci          = 2
| g2013_turci              = 1
| g2013_slovenci           = 13
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 105
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 12008
| g1991_muslimani          = 4977
| g1991_srbi               = 2053
| g1991_hrvati             = 2387
| g1991_jugosloveni        = 1841
| g1981_ukupno             = 8360
| g1981_muslimani          = 3224
| g1981_srbi               = 1337
| g1981_hrvati             = 1984
| g1981_jugosloveni        = 1266
| g1981_slovenci           = 49
| g1981_crnogorci          = 46
| g1981_albanci            = 18
| g1981_madari             = 2
| g1981_romi               = 287
| g1981_makedonci          = 4
| g1971_ukupno             = 5646
| g1971_muslimani          = 2053
| g1971_srbi               = 1026
| g1971_hrvati             = 2109
| g1971_jugosloveni        = 230
| g1971_slovenci           = 101
| g1971_crnogorci          = 49
| g1971_albanci            = 24
| g1971_madari             = 8
| g1971_romi               = 12
| g1971_makedonci          = 3
| g1961_ukupno             = 4552
| g1961_muslimani          = 938
| g1961_srbi               = 994
| g1961_hrvati             = 2060
| g1961_jugosloveni        = 366
| g1961_slovenci           = 91
| g1961_crnogorci          = 38
| g1961_albanci            = 28
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 1
}}

==== Popis stanovništva 2013. ====

U Kaknju živi 37.441 stanovnika, a od toga 18.651 muškaraca i 18.790 žena. Bošnjaka je 32.341 ili 86,37 %, Hrvata 2.973 ili 7,94 %, a Srba 281 ili 0,75 %. O nacionalnosti se nisu izjasnila 172 stanovnika ili 0,45 % a 1.646 ili 4,39% je ostalih, a 28 stanovnika nije dalo odgovor.
32.862 stanovnika je islamske vjeroispovijesti, 2.805 katoličke, 293 pravoslavne, 67 Agnostika, 140 ateista, a 267 stanovnika se nije izjasnilo. Ostalih je 987, a bez odgovora na ovo pitanje bilo je 20 ispitanika.
[[Bosanski jezik|Bosanskim jezikom]] u Kaknju govori 34.220 stanovnika, 2.369 [[Hrvatski jezik|hrvatskim]], 118 [[Srpski jezik|srpskim]], 706 ostalim, a 28 nije dalo odgovor na ovo pitanje.
U Kaknju je 8.107 neoženjenih/neudatih, 19.455 oženjenih/udatih, 652 razvedenih i 2.780 udovaca/udovica.
Broj žena koje nisu rađale je 4.161, sa jednim djetetom 1.964, sa 2 djeteta 4.863, sa tri 2.545, sa četiri 1.001 i sa pet i više 1.128. Sa zdravstvenim poteškoćama je 2.591 Kakanjaca. Od toga 994 ima probleme sa vidom, 590 probleme sa sluhom, 1.498 probleme sa kretanjem, 443 sa pamćenjem i koncentracijom, 421 sa održavanjem lične higijene, 320 sa sporazumijevanjem sa drugima, a 898 ima višestruke poteškoće.

U samom naseljenom mjestu ima 12.240 domaćinstava: 1.924 sa jednim članom, 2.844 sa 2 člana, 2.667 sa 3 člana, 3.099 sa 4 člana, 1.112 sa 5 članova, 414 sa 6 članova, 119 sa 7 članova i 61 sa 8 i više članova. Prosječan broj članova po domaćinstvu u Kaknju je 3,06.

1.132 je nepismenih ili u procentima 3,41 % stanovništva. 302 ispitanika bila su bez odgovora na ovo pitanje.
Bez ikakvog obrazovanja je 1.699 stanovnika, nepotpuno osnovno obrazovanje ima 3.704 stanovnika, 7.556 sa osnovnom školom, 15.259 sa srednjom školom 313 sa specijalizacijom poslije srednje škole. Višu školu i prvi stepen fakulteta ima 602 stanovnika a visoku školu, fakultet, akademiju ili univerzitet 1861 stanovnik.

U Kaknju je 10.409 kompjuterski pismenih lica. Lica koja djelimično poznaju rad na računaru je 7.906, a 14.630 kompjuterski nepismenih. Za 260 lica nepoznati su ovi podaci.
U ovom gradu je ukupno 30.994 radno sposobnih, od čega je 9.442 zaposlenih. Nezaposlenih je 3.600, ranije je radilo 1.579 a 2.021 je bez radnog iskustva.
Učenika i studenata (starosne dobi 15 i više godina) je 3.015, 5.456 penzionera, 7.102 lica koja obavljaju kućne poslove, 355 nesposobnih za rad i 2024 ostalih kategorija.
Ukupno ima 12.584 stambenih zgrada, od toga 9.800 sa jednim stanom, 2.371 sa 3 stana, 201 sa 3 stana, 92 sa 4 stana, 18 sa 5 stanova, 39 sa 6-10 stanova, 29 sa 11-20 stanova, 22 sa 21-30 stanova, 6 sa 31-50 i 6 sa 51 i više stanova.

Broj domaćinstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost je 5.490, a od toga onih koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost i prodaju na tržištu je 486.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://kaportal.ba/kakanj-u-brojkama-pogledajte-sta-je-pokazao-popis-u-kaknju/|title=Kakanj u brojkama: Pogledajte šta je pokazao Popis u Kaknju|last=Redakcija|language=bs-ba|access-date=22. 7. 2016|archive-date=5. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160805083637/http://kaportal.ba/kakanj-u-brojkama-pogledajte-sta-je-pokazao-popis-u-kaknju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
Poznatiji sportski klubovi su [[FK Rudar Kakanj|FK Rudar]] osnovan 1920. i [[FK Mladost Doboj Kakanj|FK Mladost]], koji se takmičio u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|Premijer ligi Bosne i Hercegovine 2017/18.]] Najuspješniji kakanjski klub je [[OK Kakanj|Odbojkaški klub Kakanj]], koji je najtrofejniji poslijeratni odbojkaški klub u Bosni i Hercegovini, sa osvojenih 12 titula [[Odbojkaška premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] i 14 titula osvajača Kupa Bosne i Hercegovine. Klub je više puta predstavljao Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvajaju se šahovski i kuglaški klub &quot;Rudar&quot;, koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima.

Od ostalih klubovu tu su još i:
* KK Kakanj
* ŽOK Kakanj
* OKI Kakanj
* RK Kakanj
* ŽRK Kakanj
* Judo klub Kakanj
* Teniski klub &quot;Kameni dvorac&quot;

== Poznate ličnosti ==
{{div col}}
* [[Salko Smajić]], jebač prve klase
* [[Rudi Čajavec]], Kakanjski pilot i narodni heroj iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
* [[Niko Lozančić]], nekadašnji predsjednik FBIH
* [[Fahrija Dautbegović|Fahrija Dautbegović - Faćo]], golman
* [[Kenan Hasagić]], golman
* [[Emir Hadžić]], nogometaš
* [[Ševal Zahirović]], nogometaš
* [[Ramiz Husić]], nogometaš
* [[Nermin Omić]], glumac
* [[Zijad Gračić]], glumac
* [[Mirza Mušija]], glumac
* [[Aida Redžepagić]], fotografkinja
* [[Irna Smaka]], mis Bosne i Hercegovine
* [[Dejan Lovren]], nogometaš
* [[Mladen Bartulović]], nogometaš
* [[Amar Jašarspahić]], pjevač
* [[Amel Tuka]], atletičar
* [[Denijal Ahmetović]], pjevač
* [[Senaid Hasić]], atletičar
* [[Raif Čehajić]], novinar i publicista
* [[Emil Kulović]], glumac
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Filozofski fakultet Sarajevo, 2012

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kakanj Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://kakanj.gov.ba/ Zvanični sajt općine Kakanj]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Općina Kakanj}}

[[Kategorija:Kakanj|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]]</text>
      <sha1>350chkw2p3doxyqpp122y2zicd4rher</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Posušje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7175</id>
    <revision>
      <id>3915374</id>
      <parentid>3897710</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22245" sha1="ew7d42hqzm156q80qk1j7eddl9uotcv" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Posušje
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Općina Posušje
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Posušje-panorama.jpg
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Panorama općine Posušje
| slika_zastava              = Flag of Posušje.svg
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Grb posusje.png
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Posušje.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Posušje u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|28|18.0|N|17|19|43.8|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovački]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Ante Begić&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Posušje |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/148/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]
| površina_naselja           = 12.81
| površina_općine            = 448.36
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           = 644
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 6267
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 20477
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 88 240
| pozivni_broj               = (+387) 39
| matični_broj_naselja       = 136158&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10731
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.opcina-posusje.ba/}}
| fusnote                    =
}}
'''Posušje''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]], jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Geografija ==
Posuški kraj obuhvata četiri stepeničasto poredane krške zaravni (Posuško i Virsko polje, Tribistovo, Rakitno te planinsko područje oko Blidinjskog jezera) i nalazi se na raskrižju putova: [[Mostar]] – [[Imotski]] – [[Split]], Mostar – [[Tomislavgrad]] – [[Livno]] te [[Ploče]] – [[Ljubuški]] – Grude – [[Prozor-Rama]] – [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] – [[Travnik]]. Kraj je brdsko-planinskog reljefa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mostarski.ba/upoznajmo-bih-opcina-posusje/|title=Upoznajmo BiH/Općina Posušje - Mostarski.ba|website=mostarski.ba|language=|access-date=12. 12. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Klima ==
[[Datoteka:Park-posušje08828.JPG|lijevo|mini|150x150piksel|Gradski park i zgrada općinske uprave]]
U donjem posuškom kraju prelamaju se izmijenjena jadranska i pretplaninska-martimna klima. Ljeta su vruća i sušna, a ljetne noći ugodne, sa srednjom julskom temperaturom od oko 20&amp;nbsp;°C. Zime su oštre i vjetrovite, snijeg pada svake zime, prosječna januarska temperatura je oko 1&amp;nbsp;°C, te prosječna godišnja 10,6&amp;nbsp;°C. Sjeverno od gradskog posuškog naselja prevladava pretplaninska-martimna klima, a na području Blidinja i planinska.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.opcina-posusje.ba/povijest-posusja/|title=Povijest i zemljopisni položaj|website=OPĆINA POSUŠJE|language=hr|access-date=12. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Posušja|Spisak naseljenih mjesta u općini Posušje}}

=== Općina Posušje ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Posušje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 10731
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 28. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 20477
| g2013_bosnjaci           = 2
| g2013_srbi               = 5
| g2013_hrvati             = 20424
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_albanci            = 8
| g2013_nisu_izjasnili     = 4
| g2013_nepoznato          = 30
| g1991_ukupno             = 17134
| g1991_muslimani          = 6
| g1991_srbi               = 9
| g1991_hrvati             = 16963
| g1991_jugosloveni        = 26
| g1981_ukupno             = 16455
| g1981_muslimani          = 15
| g1981_srbi               = 34
| g1981_hrvati             = 16298
| g1981_jugosloveni        = 74
| g1981_crnogorci          = 4
| g1981_slovenci           = 4
| g1981_albanci            = 8
| g1971_ukupno             = 16882
| g1971_muslimani          = 15
| g1971_srbi               = 58
| g1971_hrvati             = 16778
| g1971_jugosloveni        = 8
| g1971_crnogorci          = 3
| g1971_slovenci           = 6
| g1971_madari             = 1
| g1961_ukupno             = 15847
| g1961_muslimani          = 5
| g1961_srbi               = 74
| g1961_hrvati             = 15745
| g1961_jugosloveni        = 7
}}

=== Naseljeno mjesto Posušje ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Posušje
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 136158
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              =
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 6267
| g2013_bosnjaci           = 2
| g2013_srbi               = 5
| g2013_hrvati             = 6243
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_albanci            = 8
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 3913
| g1991_muslimani          = 4
| g1991_srbi               = 8
| g1991_hrvati             = 3838
| g1991_jugosloveni        = 26
| g1981_ukupno             = 2738
| g1981_muslimani          = 5
| g1981_srbi               = 13
| g1981_hrvati             = 2654
| g1981_jugosloveni        = 49
| g1981_crnogorci          = 2
| g1981_slovenci           = 3
| g1981_albanci            = 8
| g1971_ukupno             = 1629
| g1971_muslimani          = 4
| g1971_srbi               = 40
| g1971_hrvati             = 1573
| g1971_jugosloveni        = 7
| g1971_crnogorci          = 2
| g1971_slovenci           = 3
| g1961_ukupno             = 1436
| g1961_muslimani          = 3
| g1961_srbi               = 44
| g1961_hrvati             = 1384
| g1961_jugosloveni        = 4
}}

== Historija ==
Ime Posušja označuje sušni kraj, što je i bilo temeljno obilježje ovog kraja kroz vijekove.&lt;gallery&gt;
Datoteka:Blidinjsko jezero (23 ha, hl. max. 3,5 m) z Maleho Vranu.jpg|[[Blidinje jezero|Blidnje jezero]], najveće planinsko jezero u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
Datoteka:Masna Luka, pramen potoka Jasle u klastera.jpg|Masna luka, planina [[Čvrsnica]]
Datoteka:Posušje-crkva08847.JPG|Crkva Blažene djevice Marije
Datoteka:Posušje08887.JPG|Zgrada gimnazije fra [[Grgo Martić|Grge Martića]]
Datoteka:Posušje-park08825.JPG|Park
&lt;/gallery&gt;

=== Predhistorijsko doba ===
*[[Kameno doba]] - iz razdoblja starijeg ([[paleolit]]it) i srednjeg ([[mezolit]]) kamenog doba, iz doba pračovjeka izrazito lovca i sakupljača divljih plodova, na prostoru općine Posušje nisu pronađeni tragovi čovjeka. U razdoblju mlađeg ([[neolit]]) kamenog doba u južnoj [[Evropa|Evropi]] se znatno promijenio način života čovjeka, postao je ratar i stočar, gradi stalna naselja, javlja se [[keramika]]. Iz ovog razdoblja, i to iz njegovog starijeg podrazdoblja, na prostoru općine Posušje, postoje ostaci čovjeka, potiču sa lokaliteta Vukove njive, Iličinova lazina, Prataruše i Žukovička pećina u Viru. U mlađem neolitiku na ovim je prostorima dominirala [[hvarsko-lisičićka kultura]] a njeni ostaci na prostoru općine Posušje pronađeni su na lokalitetima: Brig uz Bagarušu, Mostina (Batin), Sridnji Brig (Gradac), Uža (Gradac i Vrijovički brig (Gradac). U razdoblju Bakra (2400 – 1800. p. n. e), u [[Hercegovina|Hercegovini]] je prevladavala tzv. &quot;vrpčasta keramika&quot;, takvoj su pripadali lokaliteti: Nečajno i Trostruka gradina između Posušja i Gruda.
*Metalno doba – Raspad neolitskih grupa i početak novog, metalnog doba, u našim je krajevima, uslovljen u prvom redu velikom seobom Indoeuropljana koja se desila u zadnjim vijekovima III. i na prijelazu u II. milenij p. n. e. Ova velika seoba se, kao i ostale i prije i kasnije, također odvijala u valovima, pa je njen treći i posljednji val, dovršio zauzimanje prostora između [[Sava|Save]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Od tog trenutka miješaju se kulture starosjedilaca i doseljenika, nastaju novi tipovi naselja, [[Gradine kod Posušja|gradine]], i izrazito zatvorene društvene zajednice. Kao tipičan primjer takve bronzanodobne kulture, izdvaja se, u ovim krajevima dominantna &quot;Cetinska kultura&quot; uglavnom u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], i u nekim segmentima dosta joj slična &quot;[[Posuška kultura]]&quot;, rasprostranjena uglavnom po Hercegovini, [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]], srednjoj i dijelu sjeverne Dalmacije.
*U [[bronzano doba]], može se slobodno reći, bujao je život na prostoru općine Posušje u prilog čemu svjedoče i brojni lokaliteti i naselja iz ovog razdoblja na prostoru općine, njih čak 32.
*[[Željezno doba]] (8. st.p.n.e – 9. g.n.e) je vrijeme završetka geneze i potpunog formiranja [[Iliri|Ilirskih]] plemenskih zajednica, njihovih doticaja putem trgovine sa Italskim poluotokom, Grcima, i brojnim i krvavim ratovima sa Rimljanima. Prostor općine Posušje zasigurno je pripadao ilirskom plemenu [[Dalmati]]. Dalmati su bili izrazito stočarski i ratnički narod, čvrst kao kamen na kojem su živjeli, u nizu ratova tokom II. i I. vijeka p. n. e, pružali su otpor velikoj Rimskoj državi. Ni Gaju Juliju Cezaru nije pošlo za rukom poraziti ih, tek je to uspjelo, prvom rimskom imperatoru Oktavijanu Augustu. Toliko su [[Dalmati]] zadivili svoje protivnike Rimljane da su kasnije čitavu pokrajinu, mnogo veću od Dalmatske zemlje, nazvali [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacijom]].
Iz razdoblja željeza na prostoru općine Posušje postoji čitav niz [[Gradine kod Posušja|gradina]], tipičnih naselja Dalmata, a preko današnjeg Posuškog i Virskog polja zasigurno je išao važan trgovački put od trgovačke luke [[Narona]] (Vid kod Metkovića) do glavnog Dalmatskog centra [[Delminium]] u Duvanjskom polju. U prilog ovoj činjenici svjedoči novac &quot;Drahma Dyrahija&quot; pronađen u Viru, a ugledni arheolog Zdravko Marić je ustvrdio da se u Viru nalazi jedno od najvažnijih kulturnih nalazišta cijele dalmatske zemlje. Drugi ugledni arheolog [[Borivoj Čović]], područje je Posušja, svrstao u &quot;centralno ilirsko područje&quot;.

=== Posušje u rimsko doba ===
[[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljani]] su kao praktičan narod, nakon što su zauzeli ove krajeve, svoja naselja razvijali u blizini prijašnjih ilirskih naselja. Naselja su povezivali svojim poznatim cestama čiji su rijetki ostaci danas vidljivi na prostoru općine Posušje. Kao siguran i potvrđen pravac dokumentirana je rimska cesta Gradac – Tribistovo – Poklečani – Petrovići. S druge strane po tvrdnjama arheologa Ballifa i [[Carl Patsch]]a, Vinjani su bili važno cestovno čvorište. Iz Vira, kao siguran ucrtan je cestovni smjer ispod Zavelima ka Vinici i dalje prema Aržanu.

U vrijeme Rima na prostoru čitave općine Posušje postoje naselja, utvrde i grobišta. Od naselja je, po svemu sudeći bio najvažniji Gradac, gdje su postojale dvije utvrde i naselje, te poznata [[Ranokršćanska bazilika u Gradcu|kasnoantička kršćanska bazilika]] (IV–V. vijek), dok je na prostoru Čitluka, u Dočićima, postojala rimska [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|Vila Rustika]]. Na prostoru [[Čitluk]]a, u blizini Orlovog kuka, također se nalazila rimska tvrđava kao i u Plišivici na Vinjanima, dok je u Viru takva utvrda bila na lokalitetu Gradina iznad Glavice. U Tribistovu su se nalazile dvije rimske utvrde kao i u Sutini u Rakitnu, dok je u Petrovićima postojala utvrda i bazilika. Na prostoru Zagorja su pak pronađeni novci careva Konstantina I. i Valensa.

=== Srednjovjekovna Bosna ===
U 7. vijeku su se na historijskoj pozornici pojavili [[Slaveni]], koji na jugu osnivaju svoje prve kneževine, a zatim u vrijeme [[Tomislav I Trpimirović|Tomislava]] i moćnu Kraljevinu Hrvatsku. Posušje je kao i čitava Hercegovina u ovo vrijeme pripadao [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevini Hrvatskoj]] o čemu između ostalog svjedoče i starohrvatski grobovi oko ranokršćanske bazilike u Gracu. Treba ipak upozoriti na mizerna istraživanja vezana za razdoblje ranog srednjeg vijeka u Posušju.
U kasnijim razdobljima, razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, Posušje je uglavnom pripadalo velikaškoj obitelji Nelipića iz [[Sinj]]a, a njihova vlast se vjerovatno nad ovim krajem povremeno mijenjala sa hrvatskom bosanskom vladarskom obitelji [[Kotromanići|Kotromanića]]. Tako se i ime Posušje u pisanim dokumentima prvi put spominje 1378. u opisu sabora koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nelipića kojeg je vlasništvo bilo i Posušje. Drugi put se Posušje spominje 1403. u jednom dokumentu vezanom za trgovačke odnose Dubrovčana i Bosne. Značajan je treći spomen Posušja iz 1408. u jednoj povelji bosanskog kralja Ostoje gdje se Posušje naziva Župom. Tom prilikom kralj je Ostoja Posušje darovao plemićkoj obitelji Radivojevićima. Kasnije vrijeme vezano je za slabe bosanske kraljeve i moćnog hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, te za otpor hrvatskog plemstva prema istom kralju. Feudalna anarhija razdirala je hrvatske krajeve, pa su Osmanlije prilično lako 1463. zauzeli Bosnu.

[[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] potpuno zauzeli su Hercegovinu 1482. padom Herceg – Novog, no, godina pada Posušja pod tursku vlast vezana je za godinu velike krbavske bitke, 1493. godinu.
Posljednje naselje Posušja koje je ujedno i posljednje u čitavoj Hercegovini palo pod Osmanlije jest Vir. Branitelji Vira imali su dobro utvrđen lanac odbrambenih tvrđava iznad Vira.

=== Osmansko doba ===
Prvi spomen Hercegovačkog sandžak potiče iz jedne vijesti s kraja februara 1470. godine, sa osmanskim osvajanjima širio se i prostor ovog sandžakata koji je bio u sastavu Rumelijskog ajaleta sve do 1580. kada je ušao u sastav tada novoosnovanog Bosanskog pašaluka i tako ostao do 1833. Sandžake su Osmanlije dalje dijelili na manje upravne oblasti, kadiluke i nahije. I u posuškom kraju zavedena je uprava kao i ostalim dijelovima Osmanskog Carstva, sva zemlja postala je vlasništvo sultana koji ju je dijelio svojim zaslužnicima. Iz tog razdoblja potječe i ime naselja Čitluk. Posuški kraj je za kasnijih oslobodilačkih ratova tokom 17. vijeka, postao graničnim područjem između Osmanskog Carstva i [[Venecija|Venecije]], i kao takav je zadobijao velike rane.

=== Austro-ugarsko doba i 20. vijek ===
[[Datoteka:Grgo Martic.jpg|lijevo|mini|161x161piksel|[[Grgo Martić]], rođen u Posušju]]
1878. godine, nakon hercegovačkog ustanka protiv Osmanlija u kojem je učestvovao i posuški kraj, i nakon Berlinskog kongresa, austrougarska vojska, koju su većim dijelom činili Hrvati, a vodili su je i generali [[Josip Filipović]] i [[Stefan Jovanović]], zauzela je Bosnu i Hercegovinu. Austrougarska je uspostavila najprije protektorat a zatim je 1908. izvršila i aneksiju Bosne i Hercegovine. [[Austro-Ugarska|Austrougarska]] vlast je radila na poboljšanju privrednih prilika u zemlji isto kao i na razvoju školstva. Tako je 1886/87. otvorena Osnovna škola Rakitno u Poklečanima, Osnovna škola u Viru počela je s radom školske 1903/04, nalazila se iznad Megdana, kasnije su otvarane škole u Posušju, Gracu i ostalim naseljima. Posebne zasluge za opismenjivanje posuškog stanovništva ima fra Didak Buntić. 1939. [[Sporazum Cvetković–Maček|sporazumom Cvetković-Maček]] stvorena je Banovina Hrvatska u koju je ušao i posuški kraj. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] 1941-1945, područje današnje općine Posušje podijeljeno je između dviju velikih župa; Velika župa Hum i Velika župa Lašva-Pliva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visitposusje.com/hr/povijest|title=Posušje kroz povijest {{!}} Visit Posušje|website=visitposusje.com|access-date=12. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Mokri-dolac08782.JPG|mini|180x180piksel|Stadion [[Mokri Dolac]], nogometnog kluba [[HŠK Posušje|Posušje]]]]
Na ovom području nalazi se dosta kulturno-historijskih spomenika, među kojima se ističu stare gradine iz [[neolit]]a i ilirskog doba, Rimska utvrda u Gracu, ostaci rimskih cesta, preko 20 latinskih natpisa na kamenu, Ranokršćanska bazilika iz IV. vijeka, otkrivena i konzervirana 1971–76, i skoro u svakom selu po najmanje jedna nekropola sa stećcima kao srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima.
U [[Rastovača (Posušje)|Rastovači]] kraj Posušja rođen je [[fra Grgo Martić]], poznati [[franjevci|franjevac]] i glasoviti pjesnik, koji se proslavio svojim Osvetnicima, Posvetnicima i Zapamćenjima. Glasovit je i njegov prosvjed, pročitan na Berlinskom kongresu: ”... čujemo da [[Srbija]] ište Bosnu za se, mi katolici uopće protiv toga ustajemo, budući da Srbija iza sedamdeset godina svoje uprave u svojoj zemlji nije napredovala, a drugo osobito što je tako intolerantna prema katoličanstvu, da dosada nije dozvolila izgraditi nijednu katoličku crkvu, nego i sada u Beogradu tiha se sveta misa služi u jednoj sobi u konzulatu austrijskom. Zato protestiramo”. U posuškom kraju rodio se i [[fra Petar Bakula]],  graditelj, pisac i znanstvenik. Ovaj je duhovnik napisao 27 djela, od kojih je najpoznatije Topografsko-historijsko šematizam franjevačke kustodije i apostolskog vikarijata u Hercegovini za godinu gospodnju 1867.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Posušje se nalaze sljedeći spomenici:
* [[Nekropola sa stećcima Donje Bare]], historijsko područje.
* [[Nekropola sa stećcima kraj potoka Ričine]], historijsko područje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=10 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Posušje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 1. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Župe ==
Danas se na području općine Posušje nalazi 7 župa od kojih u 4 djeluju svjetovni svećenici a u 3 franjevci. Vanjske granice župa uglavnom se poklapaju s administrativnim granicama općine Posušje.

== Turizam ==
Prirodne ljepote Posušja su: visoka planinska ljepotica [[Čvrsnica]] (2.228&amp;nbsp;m) s obroncima te endemima, među kojima se ističe Hendel-Mezettijeva mišjakinjica iz porodice karanfila, [[Blidinje jezero]] (1.200&amp;nbsp;m), [[Masna Luka]] s više bistrih planinskih izvora i prekrasnom jelovom i borovom šumom, akumulacija Tribistovo, Brina – zanimljiv krški te donedavno čovjeku nepristupačan kanjon Ričine – i izvor Žukovice u Zagorju. Područje oko Blidinjskog jezera nalazi se u sastavu Parka prirode. Pored toga ovaj se kraj nalazi u zaleđu Jadranskog mora i ima tipično planinsko područje oko Blidinjskog jezera s fascinirajućim planinskim obroncima te bogatim lovištem.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Posušje}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcina-posusje.ba/ Zvanični sajt općine Posušje]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zapadnohercegovački kanton}}
{{Općina Posušje}}

[[Kategorija:Posušje|*]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Zapadnohercegovačkom kantonu]]</text>
      <sha1>ew7d42hqzm156q80qk1j7eddl9uotcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1976.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7609</id>
    <revision>
      <id>3915463</id>
      <parentid>3830380</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:13:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[28. mart]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]</comment>
      <origin>3915463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8483" sha1="iof8x3fj1322ol89p0z4xsfbhzw8lj2" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1976. ([[Rimski brojevi|MCMLXXVI]])''' bila je prestupna godina koja je počeal u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1976. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 976. godina 2. milenija, 76. godina 20. stoljeća i sedma godina 1970-ih.

== Događaji ==
* [[31. januar]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u;
* [[4. april]] – [[Norodom Sihanouk]] abdicirao s pozicije vođe [[Kambodža|Kambodže]], nakon čega su ga uhvatili [[Crveni Kmeri]].
* [[28. juli]] – [[Zemljotres u Tangshanu 1976.|Zemljotres]] u kineskom [[Tangshan]]u, [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,6. Vjeruje se da je to bio zemljotres s najviše ljudskih žrtava u 20. vijeku. Procjenjuje se da je poginulo 242.769 ljudi, a neki izvori navode i više od 600.000 žrtava.&lt;ref&gt;Spignesi, Stephen J. (2005). ''Catastrophe!: The 100 Greatest Disasters of All Time''. {{ISBN|0-8065-2558-4}}&lt;/ref&gt;
* [[24. novembar]] – Zemljotres magnitude 7,3 [[Zemljotres u Çaldıranu i Muradiyi 1976.|pogodio]] krajnji istok [[Turska|Turske]] i odnio približno 5000 žrtava.&lt;ref&gt;M. Nafi Toksöz, Esen Arpat, Fuat Şaroglu (1977): ''East Anatolian earthquake of 24 November 1976'', Nature 270, 423 - 425, {{doi|10.1038/270423b0}}&lt;/ref&gt;

=== Datum nepoznat ===
* Grupa &quot;[[Rolling Stones]]&quot; svira dva koncerta u [[Zagreb]]u.
* Objavljen nulti broj časopisa ''[[Polet]]''. Zajednički nastup grupe mladih strip–autora, kasnije poznatih kao [[Novi kvadrat]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[8. januar]] – [[Tanja Divnić]], srbijanska glumica
* [[13. januar]] – [[Srđana Šimunović]], hrvatska glumica
* [[26. januar]] – [[Radka Popova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[29. januar]] – [[Hana Hegedušić]], hrvatska glumica

=== Februar ===
* [[24. februar]] – [[Petra Polnišová]], [[slovačka]] glumica i stand–up komičarka
* [[29. februar]] – [[Tomislav Mijatović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški trener

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Irina Tananajka]],  [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[8. mart]] – [[Aida Čorbadžić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] operska pjevačica
* [[22. mart]] – [[Reese Witherspoon]], američka glumica
* [[28. mart]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]
* [[29. mart]] – [[Jennifer Capriati]], američka [[tenis]]erka
* [[30. mart]] – [[Ioanna Kafetzi]], grčka sprinterica i skakačica u dalj

=== April ===
* [[1. april]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski [[košarka]]š
* [[5. april]] – [[Indrek Tobreluts]], estonski [[biatlon]]ac
* [[13. april]]
** [[Jonathan Brandis]], američki [[glumac]]
** [[Daria Lorenci Flatz]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica
* [[19. april]] – [[Natalija Moroz]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka
* [[24. april]] – [[Jevgenija Ropelj]], ruska i [[kirgistan]]ska biatlonka
* [[25. april]] – [[Vedrana Božinović]], bosanskohercegovačka glumica i novinarka

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Elvira Aljukić]], bosanskohercegovačka glumica.
* [[17. maj]] – [[Zsuzsanna Bekecs]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka

=== Juni ===
* [[4. juni]]
** [[Vedran Bosnić]], bosanskohercegovački košarkaš
** [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik
* [[9. juni]] – [[Antonija Stanišić]], hrvatska glumica
* [[17. juni]] – [[Pjotr Svidler]], [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[28. juni]] – [[Kateřina Holubcová]], češka biatlonka i svjetska prvakinja

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Petra Dugandžić]], hrvatska glumica
* [[19. juli]] – [[Benedict Cumberbatch]], [[UK|britanski]] [[glumac]]
* [[23. juli]] – [[Natalija Tereščenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[30. juli]] – [[Hidenori Isa]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[2. august]] – [[Kati Wilhelm]], njemačka biatlonka
* [[3. august]]  – [[Jelena Dubok]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka
* [[5. august]] – [[Damir Skomina]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]]
* [[26. august]] – [[Zemfira]], ruska rok-muzičarka
* [[27. august]] – [[Carlos Moyá]], [[Španija|španski]] [[tenis]]er

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Olena Ljašenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[Umjetničko klizanje|umjetnička klizačica]]
* [[13. septembar]]
** [[Tami Kiuru]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]
** [[Tamara Garbajs]], hrvatska glumica
* [[22. septembar]] – [[Ronaldo]], [[brazil]]ski [[nogomet]]aš
* [[23. septembar]]
** [[Sanna-Leena Perunka]], finska [[biatlon]]ka
** [[Katarina Čas]], slovenska glumica i TV voditeljica
* [[26. septembar]] – [[Michael Ballack]], [[Njemačka|njemački]] nogometaš

=== Oktobar ===
* [[8. oktobar]] – [[Armin Osmančević]], crtač
* [[10. oktobar]] – [[Katja Wüstenfeld]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka
* [[11. oktobar]]
** [[Emily Deschanel]], američka glumica
** [[Sandra Gugić]], austrijska književnica srpskog porijekla
* [[16. oktobar]] – [[Elma Tataragić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] scenaristica
* [[22. oktobar]] – [[Sofia Domeij]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]

=== Novembar ===
* [[13. novembar]]
** [[Albina Ahatova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijska pobjednica]] i četverostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]]
** [[Mie Takeda]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[21. novembar]] – [[Tomomi Ōtaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[18. decembar]] – [[Sun Ribo]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka.
* [[20. decembar]] – [[Hamdija Lipovača]], bosanskohercegovački [[političar]]

== Umrli ==
=== Januar===
* [[12. januar]] – [[Agatha Christie]], britanska književnica

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Werner Heisenberg]], njemački [[fizičar]]
* [[14. februar]] – [[Vera Šnajder]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[matematičar]]ka

=== Mart ===
* [[24. mart]] – [[Bernard Law Montgomery]], britanski feldmaršal

=== April ===
* [[5. april]] – [[Howard Hughes]], američki aeronautički inženjer, poslovni magnat, filmski producent i investitor
* [[19. april]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Maj ===
* [[26. maj]] – [[Martin Heidegger]], njemački filozof

=== Juni ===
* [[10. juni]] – [[Adolph Zukor]], režiser i producent, jedan od osnivača [[Paramount Pictures]]a

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma

=== August ===
* [[18. august]] – [[Enver Čolaković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Mao Zedong]], kineski političar, revolucionarni vođa i državnik
* [[26. septembar]] – [[Lavoslav Ružička]], hrvatski hemičar

=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]]
** [[Silvana Armenulić]], bosanskohercegovačka pjevačica novokomponovanih narodnih pjesama i sevdalinki
** [[Mirjana Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica i kantautorica sevdalinki
* [[28. oktobar]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Trofim Lisenko]] - [[SSSR|sovjetski]] [[Agronomija|agronom]] i [[Biologija|biolog]]

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i preduzetnica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Burton Richter]], [[SAD]]
** [[Samuel Ting]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[William Lipscomb]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Baruch Blumberg]], [[SAD]]
** [[D. Carleton Gajdusek]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Saul Bellow]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Betty Williams]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Mairead Corrigan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Milton Friedman]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1976|1976.}}</text>
      <sha1>iof8x3fj1322ol89p0z4xsfbhzw8lj2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915499</id>
      <parentid>3915463</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:30:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar */</comment>
      <origin>3915499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8573" sha1="re7t1hw55uhlxcyjf74zz0v71lzjrnx" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1976. ([[Rimski brojevi|MCMLXXVI]])''' bila je prestupna godina koja je počeal u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1976. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 976. godina 2. milenija, 76. godina 20. stoljeća i sedma godina 1970-ih.

== Događaji ==
* [[31. januar]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u;
* [[4. april]] – [[Norodom Sihanouk]] abdicirao s pozicije vođe [[Kambodža|Kambodže]], nakon čega su ga uhvatili [[Crveni Kmeri]].
* [[28. juli]] – [[Zemljotres u Tangshanu 1976.|Zemljotres]] u kineskom [[Tangshan]]u, [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,6. Vjeruje se da je to bio zemljotres s najviše ljudskih žrtava u 20. vijeku. Procjenjuje se da je poginulo 242.769 ljudi, a neki izvori navode i više od 600.000 žrtava.&lt;ref&gt;Spignesi, Stephen J. (2005). ''Catastrophe!: The 100 Greatest Disasters of All Time''. {{ISBN|0-8065-2558-4}}&lt;/ref&gt;
* [[24. novembar]] – Zemljotres magnitude 7,3 [[Zemljotres u Çaldıranu i Muradiyi 1976.|pogodio]] krajnji istok [[Turska|Turske]] i odnio približno 5000 žrtava.&lt;ref&gt;M. Nafi Toksöz, Esen Arpat, Fuat Şaroglu (1977): ''East Anatolian earthquake of 24 November 1976'', Nature 270, 423 - 425, {{doi|10.1038/270423b0}}&lt;/ref&gt;

=== Datum nepoznat ===
* Grupa &quot;[[Rolling Stones]]&quot; svira dva koncerta u [[Zagreb]]u.
* Objavljen nulti broj časopisa ''[[Polet]]''. Zajednički nastup grupe mladih strip–autora, kasnije poznatih kao [[Novi kvadrat]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[8. januar]] – [[Tanja Divnić]], srbijanska glumica
* [[13. januar]] – [[Srđana Šimunović]], hrvatska glumica
* [[26. januar]] – [[Radka Popova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[29. januar]] – [[Hana Hegedušić]], hrvatska glumica
* [[30. januar]]  – [[Tom Clemens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[24. februar]] – [[Petra Polnišová]], [[slovačka]] glumica i stand–up komičarka
* [[29. februar]] – [[Tomislav Mijatović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški trener

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Irina Tananajka]],  [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[8. mart]] – [[Aida Čorbadžić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] operska pjevačica
* [[22. mart]] – [[Reese Witherspoon]], američka glumica
* [[28. mart]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]
* [[29. mart]] – [[Jennifer Capriati]], američka [[tenis]]erka
* [[30. mart]] – [[Ioanna Kafetzi]], grčka sprinterica i skakačica u dalj

=== April ===
* [[1. april]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski [[košarka]]š
* [[5. april]] – [[Indrek Tobreluts]], estonski [[biatlon]]ac
* [[13. april]]
** [[Jonathan Brandis]], američki [[glumac]]
** [[Daria Lorenci Flatz]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica
* [[19. april]] – [[Natalija Moroz]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka
* [[24. april]] – [[Jevgenija Ropelj]], ruska i [[kirgistan]]ska biatlonka
* [[25. april]] – [[Vedrana Božinović]], bosanskohercegovačka glumica i novinarka

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Elvira Aljukić]], bosanskohercegovačka glumica.
* [[17. maj]] – [[Zsuzsanna Bekecs]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka

=== Juni ===
* [[4. juni]]
** [[Vedran Bosnić]], bosanskohercegovački košarkaš
** [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik
* [[9. juni]] – [[Antonija Stanišić]], hrvatska glumica
* [[17. juni]] – [[Pjotr Svidler]], [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[28. juni]] – [[Kateřina Holubcová]], češka biatlonka i svjetska prvakinja

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Petra Dugandžić]], hrvatska glumica
* [[19. juli]] – [[Benedict Cumberbatch]], [[UK|britanski]] [[glumac]]
* [[23. juli]] – [[Natalija Tereščenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[30. juli]] – [[Hidenori Isa]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[2. august]] – [[Kati Wilhelm]], njemačka biatlonka
* [[3. august]]  – [[Jelena Dubok]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka
* [[5. august]] – [[Damir Skomina]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]]
* [[26. august]] – [[Zemfira]], ruska rok-muzičarka
* [[27. august]] – [[Carlos Moyá]], [[Španija|španski]] [[tenis]]er

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Olena Ljašenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[Umjetničko klizanje|umjetnička klizačica]]
* [[13. septembar]]
** [[Tami Kiuru]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]
** [[Tamara Garbajs]], hrvatska glumica
* [[22. septembar]] – [[Ronaldo]], [[brazil]]ski [[nogomet]]aš
* [[23. septembar]]
** [[Sanna-Leena Perunka]], finska [[biatlon]]ka
** [[Katarina Čas]], slovenska glumica i TV voditeljica
* [[26. septembar]] – [[Michael Ballack]], [[Njemačka|njemački]] nogometaš

=== Oktobar ===
* [[8. oktobar]] – [[Armin Osmančević]], crtač
* [[10. oktobar]] – [[Katja Wüstenfeld]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka
* [[11. oktobar]]
** [[Emily Deschanel]], američka glumica
** [[Sandra Gugić]], austrijska književnica srpskog porijekla
* [[16. oktobar]] – [[Elma Tataragić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] scenaristica
* [[22. oktobar]] – [[Sofia Domeij]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]

=== Novembar ===
* [[13. novembar]]
** [[Albina Ahatova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijska pobjednica]] i četverostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]]
** [[Mie Takeda]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[21. novembar]] – [[Tomomi Ōtaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[18. decembar]] – [[Sun Ribo]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka.
* [[20. decembar]] – [[Hamdija Lipovača]], bosanskohercegovački [[političar]]

== Umrli ==
=== Januar===
* [[12. januar]] – [[Agatha Christie]], britanska književnica

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Werner Heisenberg]], njemački [[fizičar]]
* [[14. februar]] – [[Vera Šnajder]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[matematičar]]ka

=== Mart ===
* [[24. mart]] – [[Bernard Law Montgomery]], britanski feldmaršal

=== April ===
* [[5. april]] – [[Howard Hughes]], američki aeronautički inženjer, poslovni magnat, filmski producent i investitor
* [[19. april]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Maj ===
* [[26. maj]] – [[Martin Heidegger]], njemački filozof

=== Juni ===
* [[10. juni]] – [[Adolph Zukor]], režiser i producent, jedan od osnivača [[Paramount Pictures]]a

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma

=== August ===
* [[18. august]] – [[Enver Čolaković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Mao Zedong]], kineski političar, revolucionarni vođa i državnik
* [[26. septembar]] – [[Lavoslav Ružička]], hrvatski hemičar

=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]]
** [[Silvana Armenulić]], bosanskohercegovačka pjevačica novokomponovanih narodnih pjesama i sevdalinki
** [[Mirjana Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica i kantautorica sevdalinki
* [[28. oktobar]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Trofim Lisenko]] - [[SSSR|sovjetski]] [[Agronomija|agronom]] i [[Biologija|biolog]]

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i preduzetnica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Burton Richter]], [[SAD]]
** [[Samuel Ting]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[William Lipscomb]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Baruch Blumberg]], [[SAD]]
** [[D. Carleton Gajdusek]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Saul Bellow]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Betty Williams]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Mairead Corrigan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Milton Friedman]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1976|1976.}}</text>
      <sha1>re7t1hw55uhlxcyjf74zz0v71lzjrnx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1968.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7614</id>
    <revision>
      <id>3915492</id>
      <parentid>3914977</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:16:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mart */</comment>
      <origin>3915492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20632" sha1="fpurgfucmmlwdfncint4xektp64yi2d" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1968. ([[Rimski brojevi|MCMLXVIII]])''' je bila prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1968. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 968. godina 2. milenija, 68. godina 20. stoljeća i deveta godina 1960-ih.
== Događaji ==
* Objavljeni [[roman]]i ''[[Kad su cvetale tikve]]'' [[Dragoslav Mihajlović|Dragoslava Mihajlovića]] i ''[[Mirisi, zlato i tamjan]]'' [[Slobodan Novak|Slobodana Novaka]]. U centru pažnje je ''[[Filosofija palanke]]'' [[Radomir Konstantinović|Radomira Konstantinovića]].
* Plivačica [[Đurđica Bjedov]] osvojila zlato na [[Olimpijske igre 1968.|Olimpijskim igrama]] u [[Meksiko|Meksiku]].
* [[Jugoslavija]] postala prvak svijeta u [[vaterpolo|vaterpolu]].

=== Januar===
* [[1. januar]] – ''[[Politikin zabavnik]]'' prelazi na format časopisa.
* [[5. januar]] – Početak [[Praško proljeće|Praškog proljeća]], političkog oslobađanja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] od dominacije [[Sovjetski SAvez|Sovjetskog Saveza]].
* [[7. januar|7]]–[[10. januar]] – [[Tito]] u posjeti [[Afganistan]]u.
* [[15. januar]] – U zemljotresu na [[Sicilija|Siciliji]] poginula 231 osoba, a 262 povrijeđene.
* [[21. januar]] – [[Turska]] je prva članica [[NATO]]-a koja je službeno priznala grčki vojni režim.
* [[31. januar]] – [[Jugoslavija]] i [[Zapadna Njemačka|SR Njemačka]] obnovile diplomatske odnose prekinute [[1957.]] zbog priznanja DR Njemačke.

=== Februar ===
* [[6. februar]] – [[18. februar]] – [[Zimske olimpijske igre 1968.|Zimske olimpijske igre]] u [[Grenoble]]u ([[Francuska]])
* [[11. februar]] – U New Yorku otvoren [[Madison Square Garden]].
* [[19. februar]] - U [[SFRJ]] donosi se zakon o Opštenarodnoj odbrani i društvenoj samozaštiti (ONO i DSZ), čime se formira [[Teritorijalna odbrana]].
* [[februar]] – XVII sjednica CK SK BiH definira [[Muslimani (narod)|Muslimane]] kao narod SFRJ.
* [[februar]] – Rehabilitovani kosovski [[Albanci]] osuđeni na Prizrenskom procesu 1956.

=== Mart ===
* [[8. mart]] – &quot;Martovski događaji&quot; u [[Poljska|Poljskoj]] – studenti demonstriraju u Varšavi zbog zabrane jednog [[Adam Mickiewicz|Mickiewicz]]evog komada, policija ih rastura, ali okupljanja je tokom mjeseca bilo i u drugim gradovima.
* [[12. mart]] – [[Mauricijus]] stekao nezavisnost od britanske vlasti
* [[16. mart]]
** Jedna američka jedinica u sklopu američkih trupa u [[Vijetnam]]u napala je južnovijetnamsko selo My Lai i pobila, prema vijetnamskim podacima, 507 stanovnika, među njima i 246 beba i djece (javnost u SAD saznala u novembru 1969).
** [[Robert F. Kennedy]] ulazi u trku za [[Demokratska stranka SAD|demokratsku]] nominaciju.
* [[22. mart]] – [[Daniel Cohn-Bendit]] i još sedmorica okupirali administrativne kancelarije Univerziteta Nanterre – začetak majskih događaja.
* [[27. mart]] – Poginuo [[Jurij Gagarin]].

=== April ===
* [[3. april]] – Iz protesta protiv političkih i društvenih odnosa u Zapadnoj Njemačkoj četiri radikalna člana APO-a (izvanparlamentarne opozicije), među kojima i [[Andreas Baader]] i [[Gudrun Ensslin]] zapalili su u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]] dvije robne kuće.
* [[4. april]] – U [[Memphis]]u, u američkoj saveznoj državi [[Tennessee]] ubijen [[Martin Luther King]], borac za građanska prava i mir.
* [[5. april]] – U [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] je program demokratizacije svih društvenih područja potaknuo tzv. &quot;[[Praško proljeće]]&quot;.
* [[6. april]] – [[Eurosong 1968|Pjesma Eurovizije]]: pobijedila pjesma predstavnica Španije, jugoslavenski &quot;[[Dubrovački trubaduri]]&quot; (&quot;Jedan dan&quot;) sedmi.
* [[9. april|9]] – [[11. april]] – Konferencija progresivnih pokreta i organizacija mediteranskih zemalja (učestvuju i SKJ i SSRNJ).
* [[11. april]] – Pokušaj ubistva [[Rudi Dutschke]]-a, studentskog vođe u Zapadnoj Njemačkoj – studenti će blokirati distribuciju tabloida ''Bild-Zeitung'', kojeg su smatrali neprijateljskim.
* [[17. april]] – Osnovana [[Centralna banka Malte|centralna banka]] [[Malta|Malte]].
* [[22. april]] – XIV sjednica Predsjedništva i Izvršnog komiteta CK [[SK Srbije]] – &quot;pokrajina Kosovo i Metohija treba više da bude kategorija Federacije i da se jasnije izrazi kao sastavni dio federalizma&quot;.
* [[23. april|23]] – [[30. april]] – Studenti zatvorili [[Univerzitet Columbia]] protestujući protiv Vijetnamskog rata.
* [[29. april]] – Musical &quot;Kosa&quot; kreće na [[Broadway]]u.
* [[proljeće]] – Predloženo da se naziv pokrajine skrati u Kosovo, koristi oznaka &quot;[[Albanac]]&quot; a ne &quot;Šiptar&quot;, zvanični [[albanski jezik]] na Kosovu isti kao u Albaniji, tj. južni dijalekt.
* [[april]] – Mehmet Hoxha na sjednici SSRN Srbije: ako 370.000 Crnogoraca može imati republiku, može i 1,2 miliona Albanaca na Kosovu.

=== Maj ===
* [[2. maj]] – Sastanak Tito-[[Nicolae Ceaușescu|Ceaușescu]] u Beogradu, reafirmisana vjera u nemiješanje u unutrašnje stvari drugih država (u vezi sovjetskih pritisaka na Čehoslovačku.
* [[3. maj]] – Okupljanje studenata na pariskoj [[Sorbonne]]i, protestuju zbog zatvaranja Univerziteta Nanterre prethodnog dana.
* [[6. maj]] – Maj 1968. u Francuskoj: Sukob policije i studenata u [[Pariz]]u koji su protestovali zbog policijskog prisustva na Sorbonnei.
* [[12. maj|12]] – [[15. maj]] – Jugoslavenski ministar vanjskih poslova [[Marko Nikezić]] u [[Prag]]u podržava čehoslovačku politiku.
* [[13. maj]] – Francuska: jednodnevni generalni štrajk, milion ljudi maršira Parizom; narednih dana se i radnici pridružuju protestima (&quot;okupacije&quot; fabrika).
* [[19. maj]] – Izbori u Italiji: pobijedili demokršćani (+ 9 mandata), uspješni i komunisti (+ 27).
* [[29. maj]] – Francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] nakratko pobjegao u Nemačku, gdje se uvjerio u podršku armije (detalji otkriveni [[1982]]).
* [[29. maj|29]] – [[30. maj]] – XIV sjednica CK SK Srbije. [[Dobrica Ćosić]] na sjednici CK SK Srbije izjavio da se na Kosovu vrši teror nad Srbima i da kosovske vlasti ništa ne čine da bi to spriječile, kritikuje položaj Srbije u SFRJ. Historičar [[Jovan Marjanović]] kritikuje stvaranje &quot;vještačkih nacija&quot; aludirajući na proglašavanje Muslimana nacijom. CK se ogradio od ovih stavova, a ovaj događaj označio je početak Ćosićevog disidentstva. On i Marjanović su kasnije isključeni iz CK.
* [[30. maj]]
** Velike demonstracije u Parizu, De Gaulle raspustio parlament – raspisivanjem novih izbora okončana prijetnja revolucije u Francuskoj.
** U [[Njemačka|Njemačkoj]] doneseni Vanredni zakoni (''Notstandgesetze''), čime su okončana specijalna ovlašćenja Savezničkih sila iz 1949. (nemirni studenti se protivili njihovom donošenju).
* [[proljeće]] – Jaka proljećna suša u Jugoslaviji i okolnim zemljama – smanjeni prinosi u poljoprivredi.

=== Juni ===
* [[2. juni]] – Uvečer nemiri između brigadista i studenata u blizini Studentskog grada u [[Beograd]]u, milicija interveniše.
* [[3. juni]]
** [[Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji]]: Studenti krenuli u stari dio Beograda, milicija ih presreće kod nadvožnjaka i prebija; Rezolucija studentskih demonstracija: protiv socijalne nejednakosti, nezaposlenosti, birokratije i lošeg stanja na univerzitetu.
** Radikalna feministkinja Valerie Solanas upucala i ranila [[Andy Warhol]]a.
* [[4. juni]]
** Studenti u grupicama dolaze do svojih fakulteta širom Beograda, počinje štrajk, središte je na Filozofskom fakultetu. Među općim zahtjevima su: nezadovoljstvo zbog nejednakosti, nezaposlenosti, ometanja demokracije i samoupravljanja, zahtjevaju se demokratizacija i slobode. Univerzitet preimenovan u &quot;Crveni univerzitet Karl Marx&quot;. [[Stevo Žigon]] igra monolog iz drame &quot;Dantonova smrt&quot;.
** Predsjedništvo konferencije Saveza studenata Jugoslavije podržava većinu zahtjeva studenata i osuđuje brutalnost milicije i pisanje štampe (studente podržavaju i Predsjedništvo i IK CK SK Srbije, ali zahtjevi &quot;samo demokratskim putem&quot;).
* [[5. juni]] – Atentat na [[Robert Kennedy|Roberta Kennedyja]], američkog senatora i kandidata na stranačkim izborima za predsjedničku trku (umro rano sljedećeg dana).
* [[9. juni]] – [[Tito]] u TV obraćanju daje za pravo studentima, kraj protesta; Donesene &quot;Smjernice&quot; Predsjedništva i IK CK SKJ o najvažnijim zadacima SK u razvijanju sistema društveno-ekonomskih i političkih odnosa (bez efekta).
* [[5. juni|5]] – [[10. juni]] – U Italiji Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.: 1. [[Italija]], 2. [[Jugoslavija]] 3. [[Engleska]]. Finale Italija-Jugoslavija je igrano 8. 6. (1:1) i opet 10. 6. (2:0).
* [[23. juni|23]] i [[30. juni]] – Parlamentarni izbori u Francuskoj – degolistička Unija demokrata za Republiku odnijela ubjedljivu pobedu.
* [[juni]] – Šesti kongres jugoslavenskih sindikata u [[Beograd]]u.

=== Juli ===
* [[17. juli]] – Revolucija 17. jula – irački ogranak partije [[Baas]] dolazi na vlast, [[Saddam Hussein]] postaje potpredsjednik [[Irak]]a.

=== August ===
* [[8. august]] – [[Richard Nixon]] nominovan od [[Republikanska stranka SAD|republikanaca]] za predsjedničke izbore.
* [[9. august|9]] – [[11. august]] – Tito u posjeti [[Prag]]u.
* [[15. august]] – [[Rumunija|Rumunski]] lideri u posjeti Pragu.
* [[20. august|20]]/[[21. august]] – [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]]: trupe [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] (osim Rumunije) ušle u Čehoslovačku (Jugoslavija osuđuje intervenciju, podignuta borbena gotovost).
* [[24. august]] – Francuska detonirala svoju prvu [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]].
* [[31. august]] – [[1. septembar]] – Dva snažna potresa u istočnom [[Iran]]u, više hiljada mrtvih.

=== Septembar ===
* [[12. septembar]] – [[Albanija]] zbog invazije na Čehoslovačku napušta Varšavski pakt (ne učestvuje aktivno još od [[1962]]).
* [[14. septembar]] – Objavljena &quot;[[Zagrebačka Biblija]]&quot;, prvi hrvatski prijevod Biblije štampan u Hrvatskoj.
* [[26. septembar]] – Takozvana [[Brežnjevljeva doktrina]] dopušta državama [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] tek ograničen suverenitet.
* [[30. septembar]] – [[Boeing 747]] predstavljen javnosti (prvi let sljedećeg februara).
* Osnovana [[Korni grupa]], jedan od najznačajnijih pop rock sastava sa područja bivše [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslavije]].

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – Otvorena željeznička pruga [[Sarajevo]] – [[Ploče]] (dogodine elektrificirana).
* [[11. oktobar]] – Lansiran [[Apollo 7]], prvi s posadom.
* [[12. oktobar]] – [[Ekvatorijalna Gvineja]] nezavisna od [[Španija|Španije]].
* [[12. oktobar|12]] – [[27. oktobar]] – XIX [[Olimpijske igre]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Prije svega zbog nadmorske visine na kojima su se odvijale (2240 metara), postignuta su čak 34 svjetska rekorda. Učinak Jugoslavije: tri zlatne medalje ([[Miroslav Cerar]], [[Đurđica Bjedov]] i vaterpolisti), tri srebrne (Đurđica Bjedov, rvač [[Stevan Horvat]] i košarkaši) i dve bronzane (bokser [[Zvonimir Vujin]] i hrvač [[Branislav Simić]]).
* [[20. oktobar]] – [[Jacqueline Kennedy Onassis|Jacqueline Kennedy]], udovica ubijenog američkog predsjednika J. F. Kennedyja, udala se za grčkog multimilijardera i brodovlasnika [[Aristoteles Onassis|Onazisa]].
* [[29. oktobar]] – Na dražbi u pariskom hotelu Drouot za 885 njemačkih maraka prodan je pramen kose [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]] koji mu je 1815. na Elbi odrezao sluga.

=== Novembar ===
* [[3. novembar]] – Razoran zemljotres pogodio [[Bar]] u Crnoj Gori.
* [[5. novembar]] – U SAD je republikanski kandidat [[Richard Nixon|Richard Milhous Nixon]] pobjedio na predsjedničkim izborima. Na izborima za predstavnički dom i senat većinu su osvojili demokrati. Nixon je uspio približiti SAD Kini i SSSR-u te okončati vijetnamski rat.
* [[6. novembar]] – Počeli mirovni pregovori [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Vijetnam]]a u [[Pariz]]u.
* [[7. novembar]] – Jugoslavija druga na 18. [[šahovska olimpijada|šahovskoj olimpijadi]] u švicarskom [[Lugano|Luganu]] (SSSR prvi).
* [[12. novembar]] – Osnovan [[Fakultet političkih nauka]] u Beogradu.
* [[22. novembar]] – Izdat ''[[The Beatles (album)]]'' (poznat i kao &quot;Bijeli album&quot;).
* [[25. novembar]] – Plovidbu završava znameniti britanski putnički brod &quot;Queen Elizabeth&quot; da bi [[1970]]. bio otegljen u [[Hong Kong]] i poslužio kao ploveći univerzitet, ali ne zadugo, jer je već [[9. januar]]a [[1972]]. izgorio.
* [[novembar]] – Šesti kongres [[SK Srbije]], partija ima novo rukovodstvo – [[Marko Nikezić]] predsjednik (ranije savezni sekretar inostranih poslova), [[Latinka Perović]] sekretarica. Početak &quot;liberalne&quot; ere u SKSr. Naglašava se industrijski razvoj, modernizacija, tržište, nemiješanje u poslove drugih republika.
* [[27. novembar]] – U [[Priština|Prištini]] održane demonstracije na kojima su studenti [[albanci|albanske]] nacionalnosti tražili da [[Kosovo]] postane republika u okviru [[SFRJ]]; demonstracije i u Uroševcu, Gnjilanu, Podujevu, kao i zapadnoj Makedoniji. Razbijaju se izlozi i prevrću automobili, poginuo jedan demonstrant, povrijeđeno 10 pripadnika snaga reda.
* [[28. novembar]] – Tenkovi i jedinice JNA sprječavaju demonstracije za albanski Dan zastave.

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – CK [[SKJ]] podržao PKSK Kosova i Metohije i CKSK Srbije, uključujući aktivnosti protiv incidenata u novembru.
* [[22. decembar]] – [[Mao Tse-tung]] smatra da bi obrazovana urbana omladina u Kini trebala biti reedukovana na selu – početak pokreta &quot;Gore u planine i dolje u sela&quot;.
* [[24. decembar]] – [[Apollo 8]] u orbiti oko [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a: posada (Borman, Lovell, Anders) prvi su ljudi koji vide drugu stranu našeg satelita.
* [[26. decembar]] – Amandmani VII-XIX na [[Ustav SFRJ]] – daljnje sužavanje saveznih ovlaštenja. Autonomne pokrajine (&quot;Socijalističke Autonomne pokrajine&quot;) konstitutivni su elementi federacije i imaju svoj Vrhovni sud i ustavne zakone. Naziv &quot;Kosovo i Metohija&quot; skraćen u &quot;Kosovo&quot;.

== Rođeni ==
=== Datum nepoznat ===
* [[Barbara Nola]], hrvatska glumica

=== Januar===
* [[1. januar]] – [[Davor Šuker]], hrvatski nogometaš
* [[18. januar]] – [[Dragana Mirković]], srbijanska folk-pjevačica
* [[23. januar]] – [[Taina Murtomäki]], finska [[biatlon]]ka
* [[28. januar]]
** [[Indira Bajramović]], bosanskohercegovačka romska aktivistica
** [[Gintaras Jasinskas]], [[Litvanija|litvanski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Hillar Zahkna]], estonski [[biatlon]]ac
* [[5. februar]] – [[Sofia Ameli Gojić]], hrvatska operna pjevačica
* [[18. februar]] – [[Molly Ringwald]], američka glumica
* [[24. februar]] – [[Dariusz Kozłowski (biatlonac)|Dariusz Kozłowski]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[28. februar]] – [[Philip Reeve]], engleski književnik

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Hugh Pritchard]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[4. mart]] – [[Patsy Kensit]], britanska glumica
* [[6. mart]] – [[Moira Kelly]], američka glumica
* [[7. mart]] – [[Krystyna Liberda]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[8. mart]] – [[Irina Merkušina]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[9. mart]] – [[Jorge Larrionda]], urugvajski nogometni sudija
* [[10. mart]] – [[Alma Čardžić]], bosanskohercegovačka pjevačica
* [[30. mart]] – [[Céline Dion]], kanadska pjevačica

=== April ===
* [[8. april]] – [[Patricia Arquette]], američka glumica
* [[17. april]] – [[Jang Dong-lin]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac
* [[18. april]] – [[Olga Romasko]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[21. april]] – [[Stacey Wooley]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[28. april]] – [[Jelena Bacevič]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[29. april]] – [[Kolinda Grabar-Kitarović]], [[hrvatska]] političarka

=== Maj ===
* [[7. maj]] – [[Traci Lords]], američka porno-glumica
* [[8. maj]] – [[Nevzet Nanić]], komandir voda za specijalna djelovanja &quot;Gazije&quot;, brat [[Izet Nanić|Izeta Nanića]]
* [[9. maj]] – [[Nataša Pirc Musar]], slovenska [[pravo|pravnica]], [[novinarstvo|novinarka]] i [[političar]]ka
* [[14. maj]] – [[Sanja Domazet]], srbijanska spisateljica, novinarka i univerzitetska profesorica
* [[16. maj]] – [[Kenneth Rudd]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac
* [[20. maj]] – [[Milica Milša]], srbijanska glumica
* [[22. maj]] – [[Helena Mikołajczyk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[24. maj]] – [[Suada Dilberović]], prva žrtva opsade [[Sarajevo|Sarajeva]]
* [[28. maj]] – [[Kylie Minogue]], australska pjevačica i glumica

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[Jason Donovan]], australijski glumac i pjevač
* [[2. juni]] – [[Anne Briand]], francuska [[biatlon]]ka
* [[9. juni]] – [[Bilal Šuman]], bosanskohercegovački [[rukomet]]aš i trener
* [[13. juni]] – [[Ivan Sokolov]], nizozemski [[šah]]ovski [[velemajstor]] bosanskohercegovačkog porijekla
* [[26. juni]] – [[Paolo Maldini]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš
* [[27. juni]] – [[Timo Seppälä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[7. juli]] – [[Luiza Noskova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[9. juli]] – [[Elin Kristiansen]], [[norveška]] [[biatlon]]ka
* [[15. juli]] – [[Krasimir Videnov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac
* [[21. juli]] – [[Brandi Chastain]], američka nogometašica
* [[23. juli]]
** [[Elden Campbell]], [[SAD|američki]] [[košarka]]š
** [[Gary Payton]], američki košarkaš
* [[27. juli]] – [[Julian McMahon]], [[Australija|australsko]]-američki [[glumac]]

=== August ===
* [[2. august]] – [[Olaf Mihelson]], estonski [[biatlon]]ac
* [[8. august]] – [[Kristjan Oja]], estonski [[biatlon]]ac
* [[9. august]] – [[Gillian Anderson]], američko-britanska glumica
* [[23. august]] – [[Tom Hansen (biatlonac)|Tom Hansen]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[24. august]] – [[Aleksandar Seksan]], [[bosanskohercegovački]] filmski i pozorišni glumac

=== Septembar ===
* [[3. septembar]]  – [[Monica Jauca]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]
* [[13. septembar]]
** [[Medina Džanbegović]], bosanskohercegovačka pjesnikinja
** [[Emma Wiklund]], švedska glumica i model
* [[18. septembar]] – [[Toni Kukoč]], hrvatski košarkaš
* [[22. septembar]] – [[Inge Schneider]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka
* [[25. septembar]] – [[Will Smith]], američki glumac i reper
* [[28. septembar]] – [[Mika Häkkinen]], [[Finska|finski]] vozač i dvostruki svjetski prvak u [[Formula 1|Formuli 1]]

=== Oktobar ===
* [[8. oktobar]] – [[Emily Procter]], američka glumica
* [[14. oktobar]] – [[Gustavo Giró]], argentinski [[biatlon]]ac
* [[26. oktobar]]
** [[Robert Jarni]], hrvatski nogometaš
** [[Jon Åge Tyldum]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[30. oktobar]] – [[Emmanuelle Claret]], francuska [[biatlon]]ka

=== Novembar ===
* [[14. novembar]] – [[Svjetlana Pečorska]], sovjetska i ruska biatlonka

=== Decembar ===
* [[19. decembar]] – [[Inger-Kristin Berg]],  [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka
* [[27. decembar]] – [[Dubravka Mijatović]], srbijanska glumica

== Umrli ==
* [[20. mart]] – [[Carl Theodor Dreyer]], danski režiser
* [[1. april]] - [[Lev Landau|Lev Davidovič Landau,]] sovjetsko-azerbejdžanski fizičar
* [[4. april]] – [[Martin Luther King]], američki teolog, borac za ljudska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir
* [[28. juni]] – [[Otto Hahn]], njemački hemičar i fizičar
* [[19. august]] – [[George Gamow]], sovjetsko-američki polimat, teorijski fizičar i kosmolog
* [[8. oktobar]] – [[Beluš Jungić]], bosanskohercegovački kompozitor, dirigent i violončelist
* [[27. oktobar]] – [[Lise Meitner]], austrijska fizičarka
* [[28. novembar]] – [[Enid Blyton]], britanska književnica
* [[30. decembar]] – [[Trygve Lie]], norveški političar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Luis Alvarez]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Lars Onsager]], SAD
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Robert W. Holley]], SAD
** [[H. Gobind Korana]], SAD
** [[Marshall Warren Nirenberg]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Yasunari Kawabata]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[René Cassin]], [[Francuska]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|1968}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>fpurgfucmmlwdfncint4xektp64yi2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krivaja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7755</id>
    <revision>
      <id>3915396</id>
      <parentid>3846759</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:53:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8543" sha1="judfnkmok9pxq5pmcxp93jgctvmomyk" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Krivaja (višeznačnica)}}
{{Infokutija rijeka
| ime                      = Krivaja
| slika                    = Ušće Krivaje.jpg
| opis_slike               = Ušće Krivaje u [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] kod [[Zavidovići|Zavidovića]]
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija                 = [[Zeničko-dobojski kanton]]
| dužina_km                = 73,5
| izvor                    = spajanje [[Stupčanica|Stupčanice]] i [[Bioštica|Bioštice]] kod [[Olovo|Olova]]
| izvor_lat_d              = 44
| izvor_lat_m              = 7
| izvor_lat_s              = 33.13
| izvor_lat_NS             = N
| izvor_long_d             = 18
| izvor_long_m             = 34
| izvor_long_s             = 36.44
| izvor_long_EW            = E
| ušće                     = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] kod [[Zavidovići|Zavidovića]]
| ušće_lat_d               = 44
| ušće_lat_m               = 26
| ušće_lat_s               = 39.66
| ušće_lat_NS              = N
| ušće_long_d              = 18
| ušće_long_m              = 9
| ušće_long_s              = 17.14
| ušće_long_EW             = E
| ulijeva_se_u             = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]
| progresija               = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| sliv                     = [[Crnomorski sliv]]
| površina sliva_km2       = 1387
| riječni_sistem           = [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
| lijeve_pritoke           = [[Orlja]], Vojnica
| desne_pritoke            = Mala Maoča
| mapframe                 = yes
| mapframe-caption         = Tok Krivaje
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| mapframe-marker          = water
| veličina_slike           = 250
}}

'''Krivaja''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Cijelim tokom prolazi kroz [[Zeničko-dobojski kanton]], od [[Olovo (općina)|Olova]] do [[Zavidovići|Zavidovića]], kroz dolinu koja spaja planinske prostore [[Zvijezda (planina u Bosni i Hercegovini)|Zvijezde]], [[Konjuh]]a i šireg krivajskog bazena. Dužina toka je 73,5&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava River Basin Analysis Report|website=www.savacommission.org|access-date=15. 5. 2026|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055604/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Krivaja |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-krivaja/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tifran&quot;&gt;{{cite web |title=Krivaja |url=https://www.tifran.org/krivaja/ |website=Klub ekstremnih sportova Tifran |access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Krivaja ne izvire kao jedinstven vodotok, nego nastaje spajanjem [[Bioštica|Bioštice]] i [[Stupčanica|Stupčanice]] u Olovu.&lt;ref name=&quot;bistro&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{cite web |title=Krivaja |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/krivaja |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Bioštica i Stupčanica donose vode iz planinskog zaleđa istočne i centralne Bosne, pa Krivaja već od sastava ima izražen planinski karakter, hladnu vodu i relativno brz tok. Od Olova teče prema sjeverozapadu i zapadu, kroz naselja i lokalitete [[Boganovići]], [[Solun (Olovo)|Solun]], [[Čuništa]], [[Vozuća]], Brezik i [[Kovačići (Olovo)|Kovači]], a u Bosnu se ulijeva u Zavidovićima.&lt;ref name=&quot;bistro&quot;/&gt; Dolinom rijeke prolazi regionalna komunikacija Olovo – Zavidovići, što je historijski povezalo olovski i zavidovićki kraj i omogućilo razvoj naselja, šumske privrede i saobraćaja u krivajskoj dolini.

Riječni tok obilježavaju uske dolinske dionice, brzaci, šumovite obale i veći broj manjih pritoka. Desna pritoka Krivaje je [[Mala Maoča]], a među lijevim pritokama navode se [[Orlja]] i [[Vojnica]].&lt;ref name=&quot;bistro&quot;/&gt; U širem hidrološkom sistemu Krivaje važnu ulogu imaju i vode Bioštice, Stupčanice i Kaljine, koje oblikuju najveći dio izvorišnog sistema rijeke. Preko Bosne, [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a Krivaja pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].

== Prirodne osobine ==
[[Datoteka:Duboštica-Krivaja - panoramio.jpg|alt=Ušće rijeke Duboštice u Krivaju, 1 kilometar uzvodno od Careve Ćuprije.|lijevo|mini|Ušće rijeke Duboštice u Krivaju, 1 kilometar uzvodno od Careve Ćuprije.]]
Krivaja je poznata po bistroj vodi, šumovitom okruženju i relativno očuvanim riječnim staništima. U lokalnim ribolovnim opisima navodi se kao rijeka bogata [[Salmonidae|pastrmkom]], [[lipljen]]om, [[škobalj]]em, [[klijen]]om, [[Mrena|mrenom]], [[Plotica|ploticom]] i [[Glavatica|mladicom]].&lt;ref name=&quot;bistro&quot;/&gt; Zbog brzog toka i proljetnih vodostaja koristi se za [[rafting]], a međunarodni rafting na Krivaji održava se od 2001. u organizaciji zavidovićkog rafting kluba.&lt;ref name=&quot;tifran&quot;/&gt; Posebno su poznate dionice s bukovima i brzacima nizvodno od Olova, uključujući Čapljin buk, Pijavice i Buk.&lt;ref name=&quot;tifran&quot;/&gt;

Rijeka i njene sastavnice nalaze se u području bogatom [[šuma]]ma, naročito [[Crnogorična šuma|četinarskim]] i mješovitim šumskim kompleksima oko Konjuha i Zvijezde. Zbornik ''Rijeka Krivaja kroz prošlost'', objavljen 2016. u izdanju Instituta za istoriju u Sarajevu i Udruženja za modernu historiju, obuhvatio je radove o historijsko-geografskim istraživanjima Krivaje, srednjovjekovnom području rijeke, eksploataciji šuma u krivajskom bazenu, izgradnji željezničke pruge u dolini Krivaje i uticaju šumske privrede na urbanizaciju Zavidovića.&lt;ref name=&quot;zbornik&quot;&gt;{{cite book |editor=Aida Ramić |title=Rijeka Krivaja kroz prošlost: zbornik radova s Okruglog stola održanog 19. 9. 2014. godine u Olovu |publisher=Institut za istoriju; Udruženje za modernu historiju |location=Sarajevo |year=2016 |isbn=978-9958-649-25-7 |url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/Zbornik-radova-Krivaja-kroz-proslost.pdf |access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historijski značaj ==
Sliv rijeke Krivaje imao je važnu ulogu u historijskom razvoju olovskog i zavidovićkog prostora. U srednjem vijeku područje sliva bilo je povezano sa župom Krivajom, koja se u historiografiji razmatra kao jedna od teritorijalnih cjelina srednjovjekovne Bosne.&lt;ref name=&quot;zbornik&quot;/&gt;

U osmanskom i austrougarskom periodu krivajski kraj zadržao je značaj kao unutrašnji planinsko-rudarski i šumski prostor. Eksploatacija šuma u krivajskom bazenu i izgradnja željezničke pruge u dolini rijeke od kraja 19. stoljeća snažno su uticale na privredni razvoj Zavidovića i povezivanje doline s ostatkom Bosne.&lt;ref name=&quot;zbornik&quot;/&gt; Razvoj drvne industrije i saobraćajne infrastrukture učinio je Krivaju jednim od prostornih okvira modernizacije zavidovićkog kraja.

== Rekreacija i zaštita ==
Krivaja je jedna od poznatijih rijeka u Bosni i Hercegovini za rafting i sportski ribolov. Proljetni međunarodni rafting okuplja učesnike iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, a rijeka je pogodna za spust naročito pri većim vodostajima.&lt;ref name=&quot;tifran&quot;/&gt; Zbog bogatstva ribljeg fonda i očuvanih dijelova toka, važna je i za lokalna ribolovna društva i rekreativce.&lt;ref name=&quot;bistro&quot;/&gt; U novijim raspravama o zaštiti rijeka u Zeničko-dobojskom kantonu Krivaja se spominje među vodotocima na kojima su ranije planirani hidroenergetski zahvati, što je izazvalo reakcije ekoloških udruženja i zahtjeve za pažljivije vrednovanje prirodnih vrijednosti riječnog sistema.&lt;ref name=&quot;zenit&quot;&gt;{{cite web |title=Ekolozi traže izmjene Prostornog plana ZDK-a – planirano je 77 hidroelektrana |url=https://www.zenit.ba/ekolozi-traze-izmjene-prostornog-plana-zdk-a-planirano-je-77-hidroelektrana/ |website=Zenit.ba |date=23. 4. 2023 |access-date=15. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Zbog prirodnih, historijskih i rekreacijskih vrijednosti, Krivaja zauzima posebno mjesto u identitetu Olova, Vozuće i Zavidovića.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Geomorfologija Sjeveroistočne Bosne]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Krivaja (Bosnia and Herzegovina)|Krivaja}}{{Hidrografija BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Bosne]]</text>
      <sha1>judfnkmok9pxq5pmcxp93jgctvmomyk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1870.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7835</id>
    <revision>
      <id>3915403</id>
      <parentid>3827031</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:56:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2708" sha1="7i7ycm81t814p030754r9ydks221fft" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1870.''' (MDCCCLXX) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru, 1870. godina naše ere (CE) i godine nove ere (AD), 870. godina drugog milenija, 70. godina 19. vijeka i prva godina decenije 1870-ih. Početkom 1870. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}
[[Datoteka:Franco-Prussian War Collage.jpg|lijevo|mini|211x211piksel|19. juli: Početak Francusko-pruskog rata&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Franco-German War {{!}} History, Causes, &amp; Results {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/event/Franco-German-War|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=15. 12. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt;]]
{{Raščistiti}}

== 1870. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* [[1870-e]] - [[Valerija Mayerhoffer]], hrvatska klaviristkinja i muzička pedagoginja
* [[4. februar]] - [[Zlatica Belohlavek-Korač]],  bosanskohercegovačka i hrvatska muzička pedagoginja i kompozitorica
* [[7. februar]] - [[Alfred Adler]], [[Austrija|austrijski]] [[Psihologija|psiholog]]
* [[5. mart]] - [[Rosa Luxemburg]], [[njemačka]] političarka
* [[5. april]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki biolog
* [[6. maj]] - [[Safvet-beg Bašagić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[prevodilac]] i [[političar]]
* [[13. juni]] − [[Jules Bordet]], belgijski [[Imunologija|imunolog]] i [[Mikrobiologija|mikrobiolog]], dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1919.
* [[30. septembar]] - [[Jean Baptiste Perrin]], [[Francuska|francuski]] [[fizičar]] i [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1926.]]
* [[28. oktobar]] - [[Jozo Garić]] (krsnog imena Stjepan), [[Franjevci|franjevac]] i banjolučki rezidencijalni [[biskup]] od [[1912.]] do [[1946.]]
* [[30. novembar]] - [[Frano Supilo]], [[Hrvatska|hrvatski]] političar i publicist
* [[10. decembar]] - [[Adolf Loos]], [[Češka|češko]]-austrijski [[arhitekta]]

== Umrli ==

* [[9. juni]] – [[Charles Dickens]], [[Engleska|engleski]] [[pisac]] i društveni kritičar
* [[22. juli]] – [[Josef Strauss]], austrijski kompozitor i dirigent
* [[24. novembar]] - [[Comte de Lautréamont]], francuski pjesnik
* [[5. decembar]] - [[Alexandre Dumas (otac)]], francuski književnik

=== Datum nepoznat ===
* [[Eugène Rousseau (šahist)|Eugène Rousseau]], francuski [[šah]]ist

{{Commonscat|1870|1870.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>7i7ycm81t814p030754r9ydks221fft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1705.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8103</id>
    <revision>
      <id>3915452</id>
      <parentid>3845571</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:36:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Događaji */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2022" sha1="kfy681mu7zgzbqjqyt9olz311lepgh4" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1705.''' (MDCCV) je bila uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru, 1705. godina Common Ere (CE) i Anno Domini (AD), 705. godina 2. milenija, 5. godina 18. stoljeća i 6. godina decenije 1700-ih. Od početka 1705. godine, gregorijanski kalendar je bio 11 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

U švedskom kalendaru to je bila uobičajena godina koja počinje u nedjelju, jedan dan ispred julijanskog i deset dana iza gregorijanskog kalendara.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

* 8. januar – Prva opera Georga Friderica Handela, Almira, premijerno je izvedena u Hamburgu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Almira|title=britannica.com Almira}}&lt;/ref&gt;
* 31. januar – Hester, britanski jedrenjak s 28 topova i posadom od 70 članova, izgubljen je u Perziji.[potreban citat]
* 7. februar – Dvanaesta opsada Gibraltara: Maršal René de Froulay de Tessé iz francuske vojske dopunjuje španske snage markiza od Villadariasa i preuzima kontrolu nad strateški važnom tvrđavom, Okruglim tornjem, ali se snage povlače nakon kontranapada u kojem je ubijeno 200 njihovih vojnika prilikom ponovnog zauzimanja tornja.
* 25. februar – U Hamburgu je premijerno izvedena opera Nero Georga Friderica Handela.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lang|first=Paul Henry|url=https://books.google.com/books?id=9aK8AQAAQBAJ|title=George Frideric Handel|date=30. 4. 2012|publisher=Courier Corporation|isbn=978-0-486-14459-7|language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Battle_of_Warsaw_1705.PNG|mini|31. jula Bitka za Varšavu]]

== 1705. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.history.com/a-year-in-history/1705 
* https://www.onthisday.com/date/1705 
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1705|1705.}}


{{stub}}</text>
      <sha1>kfy681mu7zgzbqjqyt9olz311lepgh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poremećaji pamćenja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10252</id>
    <revision>
      <id>3915439</id>
      <parentid>3745634</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:25:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3505" sha1="clku8sgwy2pwmyhjy7qjyi48vu6dsws" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{preuređivanje}}
'''[[Pamćenje]]''' je proces u kojem su sadržana četiri procesa sposobnosti: zadržavanje, reprodukcija, prepoznavanje i ušteda pri ponovnom [[Učenje|učenju]]. Postoje dvije vrste pamćenja, i to:

*[[Mentalno zdravlje|mentalno]] - zadržavanje i obnavljanje intelektualnih doživljaja; i
*motorno - zadržavanje i obnavljanje naučenih pokreta

== Poremećaji pamćenja ==

Svaki čovjek se susreće u životu sa velikim brojem problema; on različito reaguje na neki problem i različito ga doživljava. U takvim situacijama čovjek se osjeća nesigurnim, neodlučnim i neraspoloženim. Sve ove sitacije izazivaju psihičke teškoće koje su uglavnom povremene i čovjek ih je u stanju savladati.
O poremećajima govorimo kada pojedinac za duže vrijeme ili trajno pokazuje poremećaje koje ne možemo smatrati korisnim i normalnim. Poremećaji mogu biti lakši ([[Neuroza|neuroze]] i [[Psihoneuroza|psihoneuroze]]) teži (psihoze ili [[Duševna bolest|duševne bolesti]]) a treću grupu čine karakterni poremećaji i [[Psihopatija|psihopatije]], a razlikujemo ih po stepenu svijesti pojedinca o sopstvenim smetnjama.

''Neurotska ličnost'' nije samo žrtva nekog neugodnog psihičkog doživljaja iz ranog djetinstva, nego je to ličnost koja nije imala mogućnosti rješavati sukobe svojih motiva. Moderna definicija neuroze kao poremećaja glasi: poremećaj koji predstavlja neprimjetno riješavanje dugotrajnih konfliktnih i frustrirajućih sitacija, čiji se uzroci najčešće pronalaze u djetinstvu. [[Terapija]] neuroze govori o tome da se ljudima pomogne kako bi oni sami sebi mogli pomoći.
Oblici neuroza:

* prisilna neuroza – ovakvi tipovi se ne mogu oslobositi npr. Imena, ritmova, melodija, ili neke normalne radnje izvode nenormalno često.
* neuroza straha – o strahu govorimo kada je vidljiv osjećaj tjeskobe i mučnog uzbuđenja. Svaki neurotičar pati od straha, a ako stah potpuno ovladava osobom govorimo o anksioznoj neurozi. Ako se javlja strah od određenih objekata ili sitacija, koje inače ne izazivaju strah, onda govorimo o fobijama.
* konverzivna neuroza – potisnuti sukobi, traume izražavaju se u tjelesnim simptomima npr. Paralliza, povraćanje, sljepilo. Sa vremenom mogu prerasti u organska oboljenja. Hipohondri je poseban oblik konvertivne neuroze (ličnosti kod kojih je naglašen strah od bolesti i mišljenje im je usmjereno na bolest koju kod sebe naslućuju).
* Psihovegetativni sindrom iscrpljenosti- psihičkog porijekla i obuhvata (iscrpljenost, brzo zamaranje, razdražljivost, [[glavobolja]], lupanje i bolovi [[Srce|srca]], [[Dijareja|proljevi]], [[vrtoglavica]], promjene raspoloženja isl).

Sve dok poremećenoj ličnosti uslovljen sukobom dopušta da se kontakt da vanjskim svijetom održi, govorimo o neuroti, čim se prekida taj kontakt govorimo o ''psihozi''. Ona potpuno zahvata čovjeka. Psihotičar ima bolesno &quot;ja&quot;. Pokazalo se da je šizofrenija moguća samo uz uslov poremećenog djetinjstva.
Ako u fazi odrastanja dođe do dodatnih opterećenja kod osobe, koja je imala naizgled stabilan život, a ne može da riješi konfliktne situacije dolazi do raspadanja cjelokupne ličnosti.
== Također pogledajte ==
*[[Opažanje (percepcija) i poremećaji opažanja]]
*[[Mišljenje i poremećaji mišljenja]]
* [[Volja i poremećaji volje i voljne djelatnosti]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Neurologija]]</text>
      <sha1>clku8sgwy2pwmyhjy7qjyi48vu6dsws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11774</id>
    <revision>
      <id>3915338</id>
      <parentid>3903369</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:16:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31188" sha1="s27b69c498kzhr385tw6h3bci1q4uvl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bananavarieties.jpg|thumb|desno|Četiri varijeteta ploda banana]]
[[Datoteka:Banana farm Chinawal.jpg|thumb|desno|Farma banana u [[Chinawal]], Indija]]
'''Banana''' jest jestivo [[voće]], u strogo [[botanika|botaničkom]] smislu spada u bobice&lt;ref name=&quot;purdue1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Armstrong&quot; /&gt;, a [[plod]] je nekoliko vrsta velikih biljnih vrsta [[cvjetnica]] iz roda [[Musa (rod)|Musa]].&lt;ref name=&quot;MW&quot; /&gt; (U nekim zemljama, banane koje se koriste za kuhanje nazivaju se ''plantani''.) Ovo voće je različite veličine, boje i čvrstoće, ali je uglavnom izduženo i zakrivljeno. Ima meko tijelo, bogato [[škrob]]om, a kora im može biti zelena, žuta, crvena ili smeđa, kada sazrije. Banane rastu u grozdovima, viseći na vrhu [[biljke]]. Gotovo sve moderne jestive banane bez sjemena ([[Partenokarpija|partenokarpične]]) porijeklom su od dvije divlje vrste: ''[[Musa acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana]]''. [[Binomna nomenklatura|Naučna (binomna)]] imena većine kultiviranih banana su ''Musa acuminata'', ''Musa balbisiana'' i ''Musa'' × ''paradisiaca'' za hibrid ''Musa acuminata'' × ''M.&amp;nbsp;balbisiana'', u zavisnosti od njihove [[genom]]ske konstitucije. Starije binomno ime ''Musa sapientum'' danas se više ne koristi.

{{Hranjiva vrijednost
| name=Banana, sirova, jestivi dijelovi
| kJ=371
| protein=1.09 g
| fat=0.33 g
| carbs=22.84 g
| fiber=2.6 g
| sugars=12.23 g
| iron_mg=0.26
| calcium_mg=5
| magnesium_mg=27
| phosphorus_mg=22
| potassium_mg=358
| zinc_mg=0.15
| vitC_mg=8.7
| pantothenic_mg=0.334
| vitB6_mg=0.367
| folate_ug=20
| thiamin_mg=0.031
| riboflavin_mg=0.073
| niacin_mg=0.665
| vitA_ug = 3
| right=1
| source_usda=1
| note=Jedna banana je 100–150 g.
}}

Vrste iz roda ''Musa'' su porijekom iz tropskih područja [[Indonezija|Indonezije]], [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]] i [[Australija|Australije]], a smatra se da je po prvi put uzgajana na [[Papua Nova Gvineja|Papua Novoj Gvineji]].&lt;ref name=&quot;apscience&quot; /&gt;{{sfn|Nelson|Ploetz|Kepler|2006}} Prema podacima FAO, razne vrste banane rastu u najmanje 107 zemalja svijeta,&lt;ref name=&quot;fao&quot; /&gt; uglavnom zbog plodova, a nešto manje zbog vlakana, vina, [[pivo|piva]] ili kao [[ukrasna biljka]].

U svjetskim okvirima, ne postoji oštro razgraničenje između pojmova ''banane'' i ''plantani''. Naročito u Americi i Evropi, ''banana'' se obično odnosi na mehke, slatke banane, pogotovo one iz grupe ''Cavendish'', koje su glavni izvozni proizvod iz zemalja izvoznica banana. Nasuprot tome, sorte iz roda ''Musa'' sa čvršćim plodovima, sa većim udjelom škroba, nazivaju se ''plantani''. U drugim područjima, kao što je [[Jugoistočna Azija]], rastu i upotrebljavaju se mnoge druge sorte i vrste banana, tako da takva dvostrana distinkcija nije korisna niti je lokalni jezici tog područja imaju.

Pojam ''banana'' se također koristi i kao uobičajeno ime za biljke koje daju ovo voće.&lt;ref name=&quot;MW&quot; /&gt; On se može proširiti i na druge članove iz roda ''Musa'' poput ''[[Musa coccinea]]'' (crvenocvjetna banana), ''[[Musa velutina]]'' (roza banana) i ''Fe'i'' banane. Pojam se također ponekad koristi i za vrste iz roda ''[[Ensete]]'', kao što su ''[[Ensete glaucum]]'' (sniježna banana) i ekonomski važna vrsta ''[[Ensete ventricosum]]'' (lažna banana). Oba ova roda su klasificirana u porodicu banana, [[Musaceae]].

== Opis ==
[[Datoteka:M. acuminata x balbisiana.JPG|thumb|150px|lijevo|Cvjetovi biljke banane, djelomično otvoreni.]]
[[Datoteka:M. acuminata x balbisiana female flower detail.jpg|thumb|150px|lijevo|Ženski [[Cvijet|cvjetovi]] (koji se mogu razviti u plod) imaju latice i druge dijelove cvijeta na vrhu ovarija.]]
[[Datoteka:Bananas white background DS.jpg|thumb|150px|lijevo|Cavendish banane su najčešći tip banana u prodaji.]]
Biljka banana je jedna od najvećih zeljastih biljaka cvjetnica.&lt;ref name=&quot;PicqINIB00&quot; /&gt; Cjelokupni nadzemni dio biljke raste iz strukture koja se obično naziva ''lukovica''.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=5–9}} Biljke su obično visoke i prilično čvrste te se zbog toga greškom zovu i ''stablo'', a ono što izgleda kao [[stablo]] je zapravo ''lažno stablo'' odnosno ''pseudostablo''. Banane rastu na različitim tipovima [[Tlo|zemljišta]], a ono mora biti duboko najmanje 60&amp;nbsp;cm, da se brzo i lahko cijedi (drenažno) i da nije kompaktno (zbijeno).{{sfn|Stover|Simmonds|1987|p=212}} Listovi biljke banane sastavljeni su iz &quot;peteljke&quot; (lisne drške) i lisne ploče. Baza lisne drške se širi gradeći ''korice''. Čvrsto zbijene baze listova sačinjavaju pseudostablo, koje sâmo drži cjelokupnu nadzemnu biljku. Rubovi ''korica'' prilikom rasta se spajaju, postajući cjevasti. Kad novi izrastu iz središta lažnog stabla, rubovi starih se šire prema vani.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=13–17}} Kultivirane banane su dosta različite po visini u zavisnosti od sorte i uslova rasta. Većina sorti je oko 5 m visoka, a raspon im se kreće od ''patuljastog Cavendisha'' visokog oko 3 m do ''Gros Michel'' koji raste oko 7 m i više.{{sfn|Nelson|Ploetz|Kepler|2006|p=26}}{{sfn|Ploetz|Kepler|Daniells|Nelson|2007|p=12}}

Listovi su spiralno postavljeni a mogu narasti do 2,7 m dugi i 60&amp;nbsp;cm široki.&lt;ref name=&quot;purdue1&quot;/&gt; Njih vrlo lahko može potrgati jak [[vjetar]], što rezultira da biljka poprimi karakterističan izgled sličan paprati ili palmi.&lt;ref name=&quot;Greenearth&quot; /&gt;

Kada biljka odraste, stabljika prestane proizvoditi novo lišće i počinje formirati [[cvat]]. Razvija se stabljika koja raste unutar ''lažne'', a na sebi nosi nedozrele cvati sve dok napokon ne dosegne vrh biljke.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=9–13}} Svaka pseudostabljika obično proizvede jedan cvat, također poznat i kao ''bananino srce''. (U rijetkim slučajevima naraste više od jednog cvata, u jednom slučaju na [[Filipini]]ma naraslo ih je pet&lt;ref name=&quot;ABS_CBN&quot;/&gt;). Nakon [[Oplodnja|oplodnje]], pseudostabljika odumire, ali se oko njene baze ravijaju izdanci, tako da je biljka u suštini višegodišnja. U plantažnom sistemu uzgoja ovih biljaka, dopušta se razvoj samo jednog izdanka jer se time održava razmak između njih.{{sfn|Stover|Simmonds|1987|pp=244–247}} Cvat banane sadrži mnogo sitnih cvjetića (koje mnogi pogrešno nazivaju latice), između redova cvati. Ženski cvjetovi (koji se mogu razviti u [[plod]]ove) javljaju se u redovima u gornjem dijelu stabljike (bliže lišću) a redovi muških cvjetova su niže. [[Ovarij]] je ''inferioran'' tj. malehne latice i drugi dijelovi cvijeta se nalaze na vrhu ovarija.{{sfn|Office of the Gene Technology Regulator|2008}}

Plod banane se razvija iz ''bananinog srca'', u velikim, prema dolje okrenutim, visećim grozdovima, koji mogu sadržavati do 20 plodova. Viseći ''klasteri'' su poznati i kao ''svežanj'' a obuhvata 3 do 20 grozdova, koji mogu težiti 30 do 50&amp;nbsp;kg. Pojedinačni plod (''banana'' ili ''prst'') ima u prosjeku 125 g. Plod je opisa na ''bobica sa kožom'' odnosno ''korom''.&lt;ref name=&quot;Smit77&quot; /&gt; Oko mehkog ploda nalazi se vanjski zaštitni sloj ([[koža]], kora) s brojnim dugim, tankim nitima (floemima), koji se pružaju duž ploda između kože i jestivog unutrašnjeg dijela. Unutrašnji dio običnih žutih jestivih varijeteta može se uzduž podijeliti na tri sekcije koje odgovaraju unutrašnjim dijelovima tri karpele, nakon što se ručno deformira neotvoreni plod.&lt;ref name=&quot;Wark04&quot; /&gt; U kultiviranim varijetetima, sjeme banane je smanjeno ili potpuno odsutno, njegovi ostaci su vidljivi u vidu malehnih crnih tačkica u unutrašnjosti ploda.&lt;ref name=&quot;Simm62&quot; /&gt;

Banane su prirodno sasvim neznatno [[radioaktivnost|radioaktivne]],&lt;ref name=&quot;Brod78&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ChemAbout&quot; /&gt; više od većine drugog voća, zbog visokog sadržaja [[kalij]]a i male količine kalijevog [[izotop]]a &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;K, koji se javlja u prirodnoj smjesi kalija.&lt;ref name=&quot;CassWu07&quot; /&gt; U [[nuklearna fizika|nuklearnom]] žargonu i komunikaciji ponekad se koristi pojam ''ekvivalentna doza banane'' za usporedbu nivoa radijacije i izloženosti.&lt;ref name=&quot;ETR&quot; /&gt;

== Etimologija ==
Smatra se da je riječ &quot;''banana''&quot; [[zapadna Afrika|zapadnoafričkog]] porijekla, moguće od riječi ''banaana'' iz jezika wolof, a koja je u gotovo sve svjetske jezike došla preko [[španski jezik|španskog]] ili [[portugalski jezik|portugalskog]].&lt;ref name=&quot;OEtymD&quot; /&gt;

== Taksonomija ==
[[Datoteka:Banana Tree 01.jpg|desno|thumb|''Drvo'' banane sa voćem i cvatom.]]
[[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Musa (rod)|Musa]]'' prvi je opisao [[Carl von Linné|Carl Linné]] 1753. godine.&lt;ref name=&quot;WCSP_Musa&quot; /&gt; Pretpostavlja se da je Linne naziv roda dao po imenu [[Antonius Musa|Antoniusa Muse]], carskog fizičara rimskog cara [[Oktavijan August|Augusta]] ili je Linne adaptirao [[arapski jezik|arapsku riječ]] za bananu, {{Ar|موز}}, ''mauz''.&lt;ref name=&quot;HyamPank95&quot; /&gt; Rod ''Musa'' svrstan je u porodicu [[Musaceae]]. APG III sistem stavlja porodicu Musaceae u red [[Zingiberales]], koji je dio klade monokotiledonih biljaka cvjetnica. Rod ''Musa'' sadrži oko 70 vrsta, koliko ih navodi Svjetski spisak odabranih biljnih porodica sa stanjem iz januara 2013.&lt;ref name=&quot;WCSP_Musa&quot;/&gt; Neke od tih vrsta daju jestive plodove, dok druge se uzgajaju kao ukrasne biljke.&lt;ref name=&quot;Bail16&quot; /&gt;

Klasifikacija kultiviranih banana je dugo vremena predstavljala izazov za taksonome. Linne je prvobitno stavio banane u dvije zasebne vrste u zavisnosti da li se one koriste u ishrani. Imenom ''Musa sapientum'' je označio banane koje se jedu kao slatko voće, a sa ''Musa paradisiaca'' označio je plantane. Kasnije, dodana su druga imena vrstama. Međutim, ovaj pristup se pokazao neadekvatnim da obuhvati ogroman broj varijeteta koji postoje u Jugoistočnoj Aziji, kao primarnom središtu rasprostranjenosti ovog roda. Mnogim ovim varijetetima data su imena za koja se kasnije ispostavilo da su sinonimi.{{sfn|Valmayor|Jamaluddin|Silayoi|Kusumo|2000}}

U seriji studija objavljenih od 1947. i kasnije, Ernest Cheesman je dokazao da su Linneove vrste ''Musa sapientum'' i ''Musa paradisiaca'' zapravo varijeteti i potomci dvije divlje vrste koje proizvode pravo sjeme: ''[[Musa acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana]]'', a obje vrste prvi je opisao [[Luigi Aloysius Colla]].&lt;ref name=&quot;DRC&quot; /&gt; On je predložio odbacivanje Linneovih prijedloga vrsta u korist nove klasifikacije banana u skladu sa tri morfološki različitih grupa varijeteta. Kao prvu vrstu predložio je one koji ispoljavaju botaničke osobine ''Musa balbisiana'', kao drugu one koje odgovaraju botaničkim osobinama vrste ''Musa acuminata'', te treće sa osobinama koje kombiniraju osobine prethodne dvije vrste.{{sfn|Valmayor|Jamaluddin|Silayoi|Kusumo|2000}} Istraživači Norman Simmonds i Ken Shepherd predložili su 1955. nomenklaturni sistem koji bi bio zasnovan na [[genom]]u. Ovaj sistem eliminira gotovo sve poteškoće i nedoslijednosti ranijih klasifikacija banana zasnovanih na naučnim imenima kultiviranih varijeteta. I pored ovog, prvobitna imena se i dalje koriste od strane nekih naučnika i institucija, što često dovodi do zabuna.&lt;ref name=&quot;DRC&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Porc02&quot; /&gt;

Trenutno prihvaćena [[binomna nomenklatura|naučna imena]] za većinu grupa kultiviranih banana su '''''Musa acuminata''''' &lt;small&gt;Colla&lt;/small&gt; i '''''Musa balbisiana''''' &lt;small&gt;Colla&lt;/small&gt; za vrste od kojih su potekle i '''''Musa'' × ''paradisiaca''''' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; za hibrid ''M. acuminata'' × ''M. balbisiana''.&lt;ref name=&quot;WCSP_Mp&quot;/&gt;

[[Datoteka:Nedravazhakola.jpg|desno|thumb|Varijetet banane koji se uzgaja u indijskoj saveznoj državi [[Kerala]], lokalno poznat i kao ''nendran'']]
[[Taksonomija|Taksonomski]] sinonimi vrste ''M.'' × ''paradisica'' uključuju sljedeće:
* Veliki broj imena [[podvrsta]] i varijeteta od ''M.'' × ''paradisiaca'', uključjući ''M. p.'' subsp. ''sapientum'' &lt;small&gt;(L.) Kuntze&lt;/small&gt;
* ''Musa'' × ''dacca'' &lt;small&gt;Horan.&lt;/small&gt;
* ''Musa'' × ''sapidisiaca'' &lt;small&gt;K.C.Jacob, nom. superfl.&lt;/small&gt;
* ''Musa'' × ''sapientum'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;, te veliki broj njegovih varijeteta, uključujući ''M.'' × ''sapientum'' var. ''paradisiaca'' &lt;small&gt;(L.) Baker, nom. illeg.&lt;/small&gt;

Općenito, moderne klasifikacije sorti banana slijede Simmondsov i Shepherdov sistem. Odomaćene sorte su razvrstane u grupe na osnovu broja [[hromosom]]a koji imaju i vrste od kojih su nastali. Tako ''latundan banana'' je uvrštena u grupu AAB, što znači da je triploidna i izvedena iz vrsta ''M. acuminata'' (A) i ''M. balbisiana'' (B). Više o spisku sorti koje su klasificirane po ovom sistemu može se naći u članku [[spisak sorti banana]].

U 2012. tim naučnika je objavio da su uspjeli dobiti nacrt sekvence genoma banane ''[[Musa acuminata]]''.&lt;ref name=&quot;dHon12&quot; /&gt;

== Historija uzgajanja ==
=== U antička vremena ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; margin:1em&quot;
|+ Proizvodnja banana i plantana po državama (2011)
! država !! miliona&lt;br&gt;tona !! postotak&lt;br&gt;svjetske&lt;br&gt;proizvodnje
|-
|{{ZID|Indija}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|29,7||style=&quot;text-align:right;&quot;|20%
|-
|{{ZID|Uganda}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|11,1|| style=&quot;text-align:right;&quot;|8%
|-
|{{ZID|Kina}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|10,7|| style=&quot;text-align:right;&quot;|7%
|-
|{{ZID|Filipini}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|9,2|| style=&quot;text-align:right;&quot;|6%
|-
|{{ZID|Ekvador}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|8,0|| style=&quot;text-align:right;&quot;|6%
|-
|{{ZID|Brazil}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|7,3|| style=&quot;text-align:right;&quot;|5%
|-
|{{ZID|Indonezija}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|6,1|| style=&quot;text-align:right;&quot;|4%
|-
|{{ZID|Kolumbija}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|5,1|| style=&quot;text-align:right;&quot;|4%
|-
|{{ZID|Kamerun}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|4,8|| style=&quot;text-align:right;&quot;|3%
|-
|{{ZID|Tanzanija}}|| style=&quot;text-align:right;&quot;|3,9|| style=&quot;text-align:right;&quot;|3%
|-
|sve ostale države|| style=&quot;text-align:right;&quot;|49,6|| style=&quot;text-align:right;&quot;|34%
|-
|'''Ukupno svijet'''|| style=&quot;text-align:right;&quot;|'''145,4'''|| style=&quot;text-align:right;&quot;|100%
|}

[[Datoteka:Banana ancestors (Musa acuminata and Musa balbisiana) original range.png|thumb|lijevo|Prvobitna rasprostranjenost predaka današnjih jestivih banana. Vrsta ''[[Musa acuminata]]'' je prikazana zelenom a ''[[Musa balbisiana]]'' narandžastom bojom.&lt;ref name=&quot;LangMare04&quot; /&gt;]]
Farmeri u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] i [[Papua Nova Gvineja|Papui Novoj Gvineji]] su prvi [[Domestikacija|odomaćili]] i uzgajali banane. Nedavni [[arheologija|arheološki]] i paleontološki dokazi iz močvare Kuk u provinciji Zapadno gorje, Papua [[Nova Gvineja]], sugeriraju da uzgajanje banana seže daleko u prošlost, najmanje do 5000 p. n. e. a moguće i do 8000 p. n. e.&lt;ref name=&quot;apscience&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Denh03&quot; /&gt; Postoji i mogućnost da su se i druge vrste banana, nezavisno od ove, kasnije odomaćile širom Jugozapadne Azije. Stoga je ovo područje centar primarne rasprostranjenosti banana. Područja sekundarne rasprostranjenosti pronađena su u Africi, što daje naznake o dugoj historiji uzgoja banana u tom području.{{sfn|Ploetz|Kepler|Daniells|Nelson|2007|p=7}}

[[Datoteka:Bananas Muslim world.JPG|thumb|lijevo|Stvarna i moguća rasprostranjenost banana tokom islamske vlasti (od 700 do 1500.)&lt;ref name=&quot;Wats83&quot; /&gt;]]
Otkrića [[fitolit]]a u [[Kamerun]]u koji su datirani u 1. milenij p. n. e.&lt;ref name=&quot;Mbid00&quot; /&gt; pokrenuli su, do danas ne zaključenu, raspravu o datumu početka uzgoja banana u Africi. Postoje određeni lingvistički dokazi da su banane u to vrijeme bile poznate na [[Madagaskar]]u.&lt;ref name=&quot;Zell05&quot; /&gt; Raniji dokazi su upućivali da uzgajanje banana u Africi nije počelo prije druge polovije 6. vijeka.&lt;ref name=&quot;Lejj05&quot; /&gt; Međutim, postoje mogućnosti da su banane donesene barem na Madagaskar, ali ne i na istočnoafričku obalu tokom jedne faze malagaške kolonizacije ostrva iz Jugoistočne Azije oko 400. godine n.e.&lt;ref name=&quot;Rand09&quot; /&gt;

Banane su također bile prisutne i u pojedinim područjima širom [[Bliski istok|Bliskog istoka]], u godinama početka širenja [[islam]]a. [[Širenje islama]] dovelo je do velikog širenja uzgoja banana. Postoje brojne reference u islamskoj literaturi počev od 9. vijeka gdje se spominju banane (kao što su poeme i [[hadis]]i). Početkom 10. vijeka, banane su spomenute u tekstovima sa područja današnje [[Palestina|Palestine]] i [[Egipat|Egipta]]. Odatle, one se šire u sjevernu Afriku i muslimansku [[Andaluzija|Andaluziju]]. Tokom Srednjeg vijeka, banane koje su rasle oko [[Granada|Granade]] smatrale su se među najkvalitetnijim u arapskom svijetu.&lt;ref name=&quot;Wats83&quot; /&gt; Muslimanski osvajači donose bananu u Palestinu oko [[650te|650tih]]. Danas, potrošnja banana je značajno porasla u islamskim zemljama tokom mjeseca [[Ramazan]]a.&lt;ref name=&quot;thefinancialexpress-bd&quot; /&gt;

Zasigurno se zna da su banane rasle u kršćanskom kraljevstvu [[Kipar]] u kasnom srednjem vijeku. Italijanski putopisac Gabriele Capodilista pozitivno piše 1458. o proizvodnji banana na farmama episkopije, u blizini današnjeg grada [[Limassol]], a navodi i opise samih plantaža.&lt;ref name=&quot;Jenn92&quot; /&gt; Banane u Ameriku donijeli su [[portugal]]ski moreplovci, koji su ovo voće prenijeli iz zapadne Afrike u 16. vijeku.&lt;ref name=&quot;Botgard&quot; /&gt;

=== Uzgoj danas ===
Sve kultivirane sorte banana koje se danas u svijetu uzgajaju, vode porijeklo od dvije divlje vrste: ''Musa acuminata'' i ''Musa balbisiana''. Iako su prvobitne divlje banane sadržavale veliko sjeme u sebi, danas se u ljudskoj upotrebi koriste diploidne ili poliploidne sorte i varijeteti sa sićušnim sjemenom (od kojih su neki i hibridi).&lt;ref name=&quot;Cast09&quot; /&gt; Ove sorte razmnožavaju se aseksualno, putem izdanaka. U kontroliranim uslovima, svakoj biljci se omogućava da proizvede dva izdanka istovremeno, jedan za rast plodova odmah, a drugi ''nasljednik'' koji će davati plodove za 6 do 8 mjeseci. Životni vijek plantaža banana iznosi 25 godina pa i više, pri čemu se individualne biljke ili mjesta sadnje mogu neznatno pomijerati od svog početnog položaja, zavisno od lateralnog formiranja [[rizom]]a.

{{Raščistiti}}
== Reference ==
{{refspisak|3|refs=
&lt;ref name=&quot;purdue1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/banana.html |title=Banana from 'Fruits of Warm Climates' by Julia Morton |publisher=Hort.purdue.edu |access-date=16. 4. 2009 |archive-date=15. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090415160027/http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/banana.html |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Armstrong&quot;&gt;{{cite web |url=http://waynesword.palomar.edu/fruitid1.htm |author=Armstrong, Wayne P. |title=Identification Of Major Fruit Types |work=Wayne's Word: An On-Line Textbook of Natural History |access-date=17. 8. 2013 |archive-date=20. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111120221956/http://waynesword.palomar.edu/fruitid1.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MW&quot;&gt;{{cite web |title=Merriam-Webster Online Dictionary |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/banana?show=0&amp;t=1357340585 |access-date=4. 1. 2013|ref=harv }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;apscience&quot;&gt;{{cite web |title=Tracing antiquity of banana cultivation in Papua New Guinea |publisher=The Australia &amp; Pacific Science Foundation |url=http://www.apscience.org.au/projects/PBF_02_3/pbf_02_3.htm |access-date=29. 8. 2007 |archive-date=29. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070829105533/http://www.apscience.org.au/projects/PBF_02_3/pbf_02_3.htm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fao&quot;&gt;{{cite web |title=FAOSTAT: ProdSTAT: Crops |publisher=Food and Agriculture Organization |date=2005 |url=http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567 |access-date=9. 12. 2006 |archive-date=19. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619130038/http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;PicqINIB00&quot;&gt;{{Cite book |date=2000 |editor=Picq; Claudine, INIBAP |title=Bananas |edition=engl. |location=Montpellier |publisher=International Network for the Improvement of Banana and Plantains/International Plant Genetic Resources Institute |url=http://www.musalit.org/pdf/info09.1_en.pdf |access-date=31. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130411222515/http://www.musalit.org/pdf/info09.1_en.pdf |archive-date=11. 4. 2013 |url-status=dead }} {{ISBN|978-2-910810-37-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Greenearth&quot;&gt;{{cite web|publisher=Greenearth |url=http://www.bananaplants.net/banananinfo.html |title=Banana Plant Growing Info |access-date=20. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ABS_CBN&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.abs-cbnnews.com/classified-odd/05/13/08/banana-plant-five-hearts-instant-hit-negros-occ |title=Banana plant with five hearts is instant hit in Negros Occ |last=Angolo |first=A. |publisher=ABS-CBN Broadcasting Corporation |date=15. 5. 2008 |access-date=17. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Smit77&quot;&gt;{{Cite book|last=Smith|first=James P.|date=1977|title=Vascular Plant Families|url=https://archive.org/details/vascularplantfam00smit|location=Eureka, Kalif.|publisher=Mad River Press}} {{ISBN|978-0-916422-07-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wark04&quot;&gt;{{Cite web |last=Warkentin |first=Jon |year=2004 |title=How to make a Banana Split |publisher=University of Manitoba |url=http://umanitoba.ca/outreach/crystal/Grade%209/Cluster%201/S1-1-07%20-%20How%20to%20make%20a%20Banana%20Split%20-%20Demonstration%20and%20Investigation.doc |access-date=21. 7. 2014 |format=Microsoft Word |archive-date=29. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140729203916/http://umanitoba.ca/outreach/crystal/Grade%209/Cluster%201/S1-1-07%20-%20How%20to%20make%20a%20Banana%20Split%20-%20Demonstration%20and%20Investigation.doc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simm62&quot;&gt;{{cite journal |first=N.W. |last=Simmonds |date=1962 |title=Where our bananas come from |journal=New Scientist |volume=16 |issue=307 |pages=36–39 |publisher=Reed Business Information |url=http://books.google.com/books?id=ooQ6YhL3rtMC&amp;lpg=PA1&amp;pg=PA36#v=onepage&amp;q&amp;f=false |access-date=11. 6. 2011 |ref=harv }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Brod78&quot;&gt;{{Cite book|last=Brodsky |first=Allen B |year=1978 |title=CRC Handbook on Radiation Measurement and Protection |publication-place=West Palm Beach, FL |publisher=CRC Press |volume=1 |at=str. 620 Tabela A.3.7.12}} {{ISBN|978-0-8493-3756-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ChemAbout&quot;&gt;{{cite web|url=http://chemistry.about.com/b/2011/07/10/bananas-are-radioactive.htm|title=Bananas Are Radioactive|publisher=About.com|access-date=5. 9. 2014|archive-date=10. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140710141329/http://chemistry.about.com/b/2011/07/10/bananas-are-radioactive.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CassWu07&quot;&gt;{{cite web|author=Stephen, Cass; Corinna, Wu|url=http://discovermagazine.com/2007/jun/life-is-rad |title=Everything Emits Radiation—Even You: The millirems pour in from bananas, bomb tests, the air, bedmates... |work=Discover: Science, Technology, and the Future |date=4. 6. 2007|access-date=5. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ETR&quot;&gt;{{cite web|url=http://enochthered.wordpress.com/category/banana-dose/ |title=banana dose « Physical Insights |publisher=Enochthered.wordpress.com |date=25. 7. 2007|access-date=2. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OEtymD&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=banana |title=Banana |work=Online Etymology Dictionary |access-date=5. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WCSP_Musa&quot;&gt;{{Cite web|title=World Checklist of Selected Plant Families |publisher=Kraljevski botanički vrtovi, Kew |url=http://apps.kew.org/wcsp/|access-date=6. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HyamPank95&quot;&gt;{{Cite book |last=Hyam |first=R.; Pankhurst, R.J. |date=1995 |title=Plants and their names: a concise dictionary |url=https://archive.org/details/plantstheirnames0000hyam |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |pages=str. 329}} {{ISBN|978-0-19-866189-4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bail16&quot;&gt;{{cite book |first=Liberty Hyde |last=Bailey |title=The Standard Cyclopedia of Horticulture |date=1916 |url=http://books.google.com/books?id=uZMDAAAAMAAJ&amp;pg=PA2076 |pages=str. 2076–2079 |publisher=Macmillan}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;DRC&quot;&gt;{{cite web|author=D.R. Constantine|url=http://www.users.globalnet.co.uk/~drc/mparadisiaca.htm|title=Musa paradisiaca|access-date=5. 9. 2014|archive-date=5. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080905010528/http://www.users.globalnet.co.uk/~drc/mparadisiaca.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Porc02&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.plantnames.unimelb.edu.au/Sorting/Musa.html|title= Sorting Musa names|author=Michel H. Porcher|date=19. 7. 2002 |publisher=Univerzitet u Melbourneu|access-date=11. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WCSP_Mp&quot;&gt;{{Cite web|title=World Checklist of Selected Plant Families |publisher=Kraljevski botanički vrt Kew |url=http://apps.kew.org/wcsp/namedetail.do?name_id=254888|access-date=6. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dHon12&quot;&gt;{{Cite journal|last=d’Hont |first=A. L.; Denoeud, F.; Aury, J. M.; Baurens, F. C. ''et.al.''|title=The banana (Musa acuminata) genome and the evolution of monocotyledonous plants|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2012-08-09_488_7410/page/212 |journal=Nature |date=2012|pages=213–217 |volume=488 |issue=7410 |lastauthoramp=yes }} {{doi|10.1038/nature11241}} {{Cite pmid|22801500}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LangMare04&quot;&gt;{{cite book |chapter=Tracking the banana: its significance in early agriculture |first=Edmond; Pierre, de Maret; Jon G., Hather (ur.)|last=de Langhe|title=The Prehistory of Food: Appetites for Change |publisher=Routledge |date=2004 |page=str. 372 |url=http://books.google.com/books?id=DMgKW9HleFoC&amp;lpg=PP1&amp;pg=PA372}} {{ISBN|978-0-203-20338-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Denh03&quot;&gt;{{Cite journal |last=Denham |first=T.P.; Haberle, S.G.; Lentfer, C. ''et.al.''|date=2003 |title=Origins of Agriculture at Kuk Swamp in the Highlands of New Guinea |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-07-11_301_5630/page/188 |journal=Science |issue=5630 |pages=189–193|ref=harv}} {{doi|10.2307/3834782}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wats83&quot;&gt;{{Cite book|last=Watson|first=Andrew |date=1983 |title=Agricultural innovation in the early Islamic world |location=New York |publisher=Cambridge University Press|page=54}} {{ISBN|978-0-521-24711-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mbid00&quot;&gt;{{cite journal|title=Evidence for banana cultivation and animal husbandry during the first millennium BCE in the forest of southern Cameroon |last=Mbida |first=V.M.; Van Neer, W.; Doutrelepont, H.; Vrydaghs, L.|date=2000 |journal=Journal of Archeological Science |url=http://www.clas.ufl.edu/users/krigbaum/6930/mbida_etal_JAS_2000.pdf|volume=27|issue=2|page=151}} {{doi|10.1006/jasc.1999.0447}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zell05&quot;&gt;{{cite journal|title=Herkunft, Diversität und Züchtung der Banane und kultivierter Zitrusarten |first=Friedrich J. |last=Zeller |date=2005 |journal=Journal of Agriculture and Rural Development in the Tropics and Subtropics, Supplement 81 |url=http://www.uni-kassel.de/upress/online/frei/978-3-89958-116-4.volltext.frei.pdf |access-date=5. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Lejj05&quot;&gt;{{cite journal |title=Africa's earliest bananas? |first=B. Julius |last=Lejju; Peter, Robertshaw; David, Taylor |date=2005 |journal=Journal of Archeological Science |url=http://www.inibap.org/pdf/phytoliths_en.pdf |access-date=27. 12. 2014 |archive-date=2. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071202120538/http://www.inibap.org/pdf/phytoliths_en.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rand09&quot;&gt;{{cite book|last=Randrianja |first=Solofo; Stephen, Ellis|title=Madagascar: A Short History|url=https://archive.org/details/madagascarshorth0000rand |publisher=University of Chicago Press |date=2009}} {{ISBN|978-1-85065-947-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thefinancialexpress-bd&quot;&gt;{{cite web|author=Jasim Uddin Haroon |date=10. 9. 2008|title=Banana consumption on rise during Ramadan|work=The Financial Express|url=http://www.thefinancialexpress-bd.com/old/2008/09/10/45131.html|access-date=5. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Jenn92&quot;&gt;{{cite book|first=Ronald |last=Jennings |title=Christians and Muslims in Ottoman Cyprus and the Mediterranean World, 1571–1640 |location=New York |publisher=NYU Press |year=1992 |page=189}} {{ISBN|978-0-8147-4181-8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Botgard&quot;&gt;{{cite web|author=Arthur C. Gibson|url=http://www.botgard.ucla.edu/html/botanytextbooks/economicbotany/Musa/index.html|title=Bananas and plantains|publisher=UCLA|access-date=5. 9. 2014|access-date=27. 12. 2014|archive-url=https://www.webcitation.org/6C3gSxUtN?url=http://www.botgard.ucla.edu/html/botanytextbooks/economicbotany/Musa/index.html|archive-date=10. 11. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cast09&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.damninteresting.com/the-unfortunate-sex-life-of-the-banana |title=The Unfortunate Sex Life of the Banana |author=Matt Castle |date=24. 8. 2009|publisher=DamnInteresting.com}}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
*{{Cite book |last=Valmayor |first=Ramón V.; Jamaluddin, S.H.; Silayoi, B.; Kusumo, S.; ''et.al.'' |date=2000 |title=Banana cultivar names and synonyms in Southeast Asia |location=Los Baños, Filipini |publisher=International Network for Improvement of Banana and Plantain – Asia and the Pacific Office |url=http://kukr.lib.ku.ac.th/Fulltext_kukr/KU0222075c.pdf |access-date=8. 1. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6DWPTd1hm?url=http://kukr.lib.ku.ac.th/Fulltext_kukr/KU0222075c.pdf |archive-date=8. 1. 2013 |lastauthoramp=yes |ref=harv |url-status=dead }} {{ISBN|978-971-91751-2-4}}
*{{Cite book |last=Nelson |first=S.C.; Ploetz, R.C.; Kepler, A.K. |date=2006 |chapter=''Musa'' species (bananas and plantains) |editor-last=Elevitch |editor-first=C.R |title=Species Profiles for Pacific Island Agroforestry |publication-place=Hōlualoa, Hawai'i |publisher=Permanent Agriculture Resources (PAR) |url=http://agroforestry.net/tti/Musa-banana-plantain.pdf |access-date=10. 1. 2013 |lastauthoramp=yes |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20140228051958/http://agroforestry.net/tti/Musa-banana-plantain.pdf |archive-date=28. 2. 2014 |url-status=dead }}
*{{Cite book|last=Stover|first=R.H.|author2=Simmonds, N.W.|date=1987|title=Bananas|edition=3. izd.|location=Harlow, Engleska |publisher=Longman|ref=harv}} {{ISBN|978-0-582-46357-8}}
*{{Cite book |last=Ploetz |first=R.C. |author2=Kepler, A.K.; Daniells, J.; Nelson, S.C.|date=2007 |chapter=Banana and Plantain: An Overview with Emphasis on Pacific Island Cultivars |editor=Elevitch, C.R|title=Species Profiles for Pacific Island Agroforestry |location=Hōlualoa, Hawaii |publisher=Permanent Agriculture Resources (PAR) |url=http://agroforestry.net/tti/Banana-plantain-overview.pdf |access-date=10. 1. 2013|ref=harv }}
* {{Cite book|last=Office of the Gene Technology Regulator|date=2008|title=The Biology of ''Musa'' L. (banana)|publisher=Australian Government|url=http://www.ogtr.gov.au/internet/ogtr/publishing.nsf/content/banana-3/$FILE/biologybanana08.pdf|access-date=30. 1. 2013|lastauthoramp=yes|ref=harv|archive-date=3. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121203022848/http://www.ogtr.gov.au/internet/ogtr/publishing.nsf/content/banana-3/$FILE/biologybanana08.pdf|url-status=dead}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline}}

[[Kategorija:Liliopsida]]
[[Kategorija:Voće]]</text>
      <sha1>s27b69c498kzhr385tw6h3bci1q4uvl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charles Dickens</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12587</id>
    <revision>
      <id>3915401</id>
      <parentid>3827104</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10380" sha1="a5vg2r20e1xmcx456tdrayzt6roo0rc" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Charles Dickens
| slika           = Dickens Gurney head.jpg
| opis_slike      = Portrait od [[Jeremiah Gurney]], 1867–1868
| puno_ime        = Charles John Huffam Dickens
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1812|02|07}}
| mjesto_rođenja  = [[Portsmouth]], [[Engleska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1870|06|09|1812|02|07}}
| mjesto_smrti    = [[Higham]], [[Kent]], [[Engleska]]
| zanimanje       = Pisac
| jezik           = Engleski
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = {{Plainlist|
* [[Božićna priča]]
* [[Oliver Twist]]
* [[David Copperfield (roman)|David Copperfield]]
}}
| supružnik       = Catherine Thomson Hogarth
| djeca           = {{Plainlist|
* Charles Dickens Jr.
* Mary Dickens
* Kate Perugini
* Walter Landor Dickens
* Francis Dickens
* Alfred D'Orsay Tennyson Dickens
* Sydney Smith Haldimand Dickens
* Henry Fielding Dickens
* Dora Annie Dickens
* Edward Dickens
}}
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        =  
}}
'''Charles John Huffam Dickens''' (7. februar 1812 – 9. juni 1870) bio je [[Engleska|engleski]] [[pisac]] i društveni kritičar. Stvorio je neke od najboljih svjetskih poznatih izmišljenih likova i smatra se najvećim romanopiscem viktorijanskog doba.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Black|first=Joseph Laurence|title=&quot;Charles Dickens&quot;. In Black, Joseph Laurence (ed.). The age of romanticism. The Victorian era. The twentieth century and beyond.|publisher=The Broadview Anthology of British Literature.|year=2007|isbn=978-1-55111-869-7|pages=735|archive-date=19. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Njegova djela su bila popularna za vrijeme njegovog života, a do dvadesetog stoljeća kritičari i naučnici su ga propoznali kao književnog genija. Njegovi [[roman]]i i [[kratke priče]] uživaju veliku popularnost.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mazzeno|first=Laurence W.|title=The Dickens industry: critical perspectives 1836–2005. Studies in European and American literature and culture. Literary criticism in perspective|url=https://archive.org/details/dickensindustryc0000mazz|publisher=Camden House|year=2008|isbn=978-1-57113-317-5|pages=[https://archive.org/details/dickensindustryc0000mazz/page/76 76]|archive-date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chesterton|first=G. K.|title=Charles Dickens: A Critical Study|url=https://archive.org/details/charlesdickenscr0000gilb|publisher=Kessinger Publishing|year=2005|isbn=978-1-4179-1996-3|pages=[https://archive.org/details/charlesdickenscr0000gilb/page/100 100]–126|archive-date=19. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

Rođen u Portsmouthu, Dickens je napustio školu u 12. godini kako bi počeo raditi kao pomoćnik u fabrici laštila, jer je njegov otac otišao u zatvor zbog dugovanja. Uprkos nedostatku formalnog obrazovanja, dvadeset godina je uređivao sedmični časopis, te napisao 15 romana, pet novela i stotine kratkih priča i fantastičnih tekstova. Snažno se borio za prava djece na obrazovanje i druge društvene reforme.&lt;ref name=&quot;bio&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.biography.com/authors-writers/charles-dickens|title=Charles Dickens - Books, Children &amp; Quotes|date=4. 3. 2020|website=Biography|language=en-US|access-date=15. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;

Književni uspjeh započeo je serijskom publikacijom ''Pickwickovci'' (''Pickwick Papers)'' iz 1836, izdavačkim fenomenom, uglavnom zahvaljujući uvođenju lika Sam Weller u četvrtu epizodu, čime je pokrenut Pickwick serijal i spin-off. Za nekoliko godina Dikens je postao međunarodna književna slavna ličnost, poznata po svom humoru, [[Satira|satiri]] i oštrom zapažanju karaktera i društva. Njegovi romani, većinom objavljeni u mjesečnim ili sedmičnim obrocima, bili su pioniri u serijskom izdavanju narativne fikcije, koja je postala dominantan viktorijanski način za objavljivanje romana.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Grossman|first=Jonathan H.|title=Charles Dickens's Networks: Public Transport and the Novel|url=https://archive.org/details/charlesdickenssn0000gros|publisher=Oxford University Press|year=2012|isbn=978-0-19-964419-3|location=Oxford|pages=[https://archive.org/details/charlesdickenssn0000gros/page/n69 54]|archive-date=19. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Lodge|first=David|title=Consciousness and the Novel|url=https://archive.org/details/consciousnessnov00lodg|publisher=Harvard University Press|year=2002|isbn=978-0-674-00949-3|location=Harvard, Massachusetts|pages=[https://archive.org/details/consciousnessnov00lodg/page/n135 118]}}&lt;/ref&gt; Završnice romana u nastavcima u njegovim publikacijama držali su čitaoce u neizvjesnosti.&lt;ref name=&quot;NewYorker&quot;&gt;{{cite magazine |title=Tune in next week |url=https://www.newyorker.com/magazine/2012/07/30/tune-in-next-week |magazine=The New Yorker |date=2. 12. 2017 |access-date=2. 12. 2017 |archive-date=1. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201040341/https://www.newyorker.com/magazine/2012/07/30/tune-in-next-week |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Format izdanja omogućio je Dikensu da procijeni reakciju svoje publike i često je modificirao svoju radnju i razvoj karaktera na osnovu takvih povratnih informacija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na primjer, kada je kiropodista njegove žene izrazio uznemirenost zbog načina na koji se činilo da gospođica Mowcher u ''Davidu Copperfieldu'' odražava njezine nedostatke, poboljšao je lik pozitivnim osobinama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ziegler|first=Alan|title=The Writing Workshop Note Book: Notes on Creating and Workshopping|publisher=Counterpoint Press|year=2007|isbn=978-1-933368-70-2|pages=46-47|archive-date=18. 10. 2015}}&lt;/ref&gt; Njegove radnje su bile pažljivo konstruisane i često je u svoje narative utkao elemente iz aktuelnih događaja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Stone|first=Harry|title=Dickens's working notes for his novels|publisher=University of Chicago Press|year=1987|isbn=978-0-226-14590-7|location=Chicago|pages=267-268|archive-date=20. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Mase nepismenih siromašnih pojedinačno bi plaćale pola penija da im čitaju svaku novu mjesečnu epizodu, otvarajući i inspirirajući novu klasu čitalaca.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hauser|first=Arnold|title=The Social History of Art: Naturalism, impressionism, the film age. The Social History of Art. Vol. 4.|publisher=Routledge|year=1999|isbn=978-0-415-19948-3|location=London|pages=116|archive-date=17. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegova novela ''Božićna pjesma'' iz 1843. ostaje posebno popularna i nastavlja da inspiriše adaptacije u svim umjetničkim žanrovima. ''Oliver Twist'' i ''Velika očekivanja'' također su često adaptirani i, kao i mnogi njegovi romani, evociraju slike ranog viktorijanskog Londona. Njegov roman iz 1859. Priče o dva grada (radnja u Londonu i Parizu) njegovo je najpoznatije djelo historijske fikcije. Najpoznatija slavna ličnost svog doba, preduzeo je, kao odgovor na potražnju javnosti, niz javnih čitalačkih turneja u kasnijem dijelu svoje karijere.&lt;ref name=&quot;Garratt&quot;&gt;{{cite news |title=Hearing voices allowed Charles Dickens to create extraordinary fictional worlds |url=https://www.theguardian.com/books/2014/aug/22/charles-dickens-hearing-voices-created-his-novels |access-date=7. 9. 2019 |work=The Guardian |archive-date=17. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181117223546/https://www.theguardian.com/books/2014/aug/22/charles-dickens-hearing-voices-created-his-novels |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Termin Dickensian se koristi da opiše nešto što podsjeća na Dikensa i njegove spise, kao što su loši društveni ili radni uslovi ili komično odbojni likovi.&lt;ref&gt;[http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/Dickensian &quot;Oxford Dictionaries&amp;nbsp;– Dickensian&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140126014426/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/Dickensian|date=26. 1. 2014}}. [[Oxford University Press]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dickensian meaning in the Cambridge English Dictionary |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/dickensian |publisher=Cambridge University Press |access-date=19. 2. 2021 |archive-date=14. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180714022519/https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/dickensian |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Rođen je 7. februara 1812. u [[Portsmouth]]u, kao drugo od osmero djece Johna Dickensa (1785–1851) i Elizabeth Dickens, rođene Barrow (1789–1863). Godine 1816. preselili su se u Chatham, Kent, gdje su mladi Dikens i njegova braća i sestre imali bolje uslov za normalno odrastanje. Dikens je bio bolešljivo dijete, te sklon grčevima, što ga je sprječavalo da se bavi sportom uprkos njegovoj velikoj želji za istim. To je nadoknađivao strastvenim hobijima kao što je čitanje, uključujući knjige poput [[Robinson Crusoe]], [[Tom Jones (knjiga)|Tom Jones]], [[Peregrine Pickle]] i [[Hiljadu i jedna noć]]. Godine 1822. porodica Dikens se preselila u [[Camden Town]], jedno siromašno naselje u [[London]]u. Do tada se finansijska situacija pogoršala zbog dugovanja u kojima je bio Charlesov otac usljed učestalog kockanja. To je vremenom ostavilo značajne posljedice na mladog Dikensa i njegovu porodicu. Na kraju je John poslan u zatvor zbog istih dugova 1824. godine, kada je Charles imao samo 12 godina. Nakon toga je stanovao je kod simpatične porodične prijateljice Elizabeth Roylance, koja je kasnije inspirisala lik gospođe Pipchin u Dickensovom romanu (&quot;Dombey and Son&quot;) iz 1847. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biography.com/authors-writers/charles-dickens|title=Charles Dickens: Influential 19th Century British Author|date=4. 12. 2025|website=Biography|language=en-US|access-date=7. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
[[Datoteka:Charles Dickens2.jpg|mini|Charles Dickens]]
* &quot;[[Oliver Twist]]&quot; 
* &quot;[[David Copperfield (roman)|David Copperfield]]&quot; 
* &quot;[[Martin Chuzzlewit]]&quot; 
* &quot;[[Stara prodavaonica rijetkosti]]&quot; 
* &quot;[[Cvrčak na ognjištu]]&quot; 
* &quot;[[Veliko očekivanje]]&quot; 
* &quot;[[Božićna priča]]&quot;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/dickens_charles.shtml Charles Dickens (1812 - 1870)] [[BBC]] History {{Simboli jezika|en|Engleski}}

{{Wikicitat|Charles Dickens}}

{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Dickens, Charles}}
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1812.]]
[[Kategorija:Umrli 1870.]]</text>
      <sha1>a5vg2r20e1xmcx456tdrayzt6roo0rc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Medresa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13258</id>
    <revision>
      <id>3915370</id>
      <parentid>3812826</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3956" sha1="s5ubx6l7ubzcg4p2beuvssy9avjc4ir" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Registan - Sherdor madrasa.jpg|mini|250px|Medresa u [[Samarkand]]u, [[Uzbekistan]]]]
{{Fikh}}
'''Medresa''' (arapski: مدرسة, mn. مدارس, madāris) je arapska riječ za škole kao obrazovne institucije, svjetovne ili vjerske (bilo koje vjere), bilo za osnovno, više ili visoko obrazovanje. U zemljama izvan arapskog svijeta, riječ se obično odnosi na određenu vrstu vjerske škole ili fakulteta za proučavanje islamskih nauka, kao primarnog kursa.

U arhitektonskom i istorijskom kontekstu, termin se općenito odnosi na određenu vrstu više i visoke obrazovne institucije na kojoj se izučavalo islamsko pravo i pravna praksa (fikh), kao i drugi predmeti islamskih i humanističkih nauka. Porijeklo ove vrste institucija uveliko se pripisuje '''Abu Aliju Hasanu ibn Aliiju Tusiju''' poznatijem kao '''Nizamu al-Mulku''', seldžučkom veziru iz 11. vijeka, koji je izgradio čitavu mrežu zvaničnih medresa &quot;Nizamija&quot; na Bliskom Istoku. Odatle se izgradnja medresa proširila na veći dio muslimanskog svijeta u narednih nekoliko stoljeća, često usvajajući slične modele arhitektonskog dizajna kao i programa rada.

=== Etimologija ===
Riječ medresa potiče od trokonsonantnog semitskog korijena د-ر-س D-R-S 'učiti', koristeći ''wazn'' (morfološki oblik ili šablon) مفعل(ة); mefʻal(eh), što znači &quot;mjesto gdje se nešto radi&quot;. Prema tome, medresa doslovno znači &quot;mjesto gdje se odvija učenje i poučavanje&quot; ili &quot;mjesto učenja&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/madrasah|title=madrasah {{!}} School, Education, History, &amp; Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=21. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Riječ je također prisutna kao posuđenica sa istim općim značenjem u mnogim jezicima pod utjecajem arapskog jezika, kao što su: urdu, pandžabi, bengalski, paštu, beluči, perzijski, turski, azerbejdžanski, kurdski, indonežanski, somalijski i bosanski.

Hebrejska srodna riječ '''''midraša''''' takođe ima značenje ''mesta učenja,'' ali je dobila mistične i religiozne konotacije.

== Medrese u Bosni i Hercegovini ==
Medrese su bile srednje i više škole koje se grade u Bosni i Hercegovini od početka XV stoljeća. To su bile konfesijske škole za muslimansko stanovništvo. Građene su na inicijativu pojedinaca kao njihove zadužbine – [[vakuf]]i. Osnivači osiguravali su sredstva za plaće profesora, zatim stipendije učenicima, a obavezno i sredstva za održavanje i popravak objekta.
 
U medresama se učio arapski jezik, tumačenje [[Kur'an]]a, islamske tradicije, [[šerijatsko pravo]], logika i filozofija. Potpuna nastava trajala je od 12 do 16 godina.

Koncipirane su na principu škole internatskog tipa i sastoje se od dvorišta, sobe za učenike i jedne velike prostorije koja služi kao predavaonica, a naziva se dershana. Neke medrese iz XVI i XVII stoljeća dosljedno podržavaju arhitekturu osmanskih medresa sa kupolama, jer gradili su ih graditelji osmanskog carstva. Većina su uglavnom prilagođene mjesnoj tradiciji građenja. 
[[Datoteka:Gazi Husrev-begova medresa 2015.jpg|mini|Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo, osnovana 1537. godine]]

*[[Gazi Husrev-begova medresa]]
*[[Behram-begova medresa]]
*[[Karađoz-begova medresa]]
*[[Medresa Osman ef. Redžović]]
*[[Elči Ibrahim-pašina medresa]]
*[[Medresa Džemaluddin ef. Čaušević]]

== Medrese u Srbiji ==
*[[Beogradska islamska srednja medresa]]
*[[Gazi Isa-begova medresa]]
*[[Bakije Hanume medresa u Prijepolju]]

== Medrese u Hrvatskoj ==
*[[Medresa Dr. Ahmed Smajlović]]

== Također pogledajte ==
* [[Islamska arhitektura]]
* [[Islamske nauke]]
* [[Mekteb]]

== Literatura ==
* Madžida Bećirbegović,  Orijentalni Institut u Sarajevu, 1999 -Prosvjetni objekti islamske arhitekture  u Bosni iI Hercegovini
 
{{Commonscat|Madrasahs}}
{{Islamska arhitektura}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Medrese|*]]
[[Kategorija:Historija pedagogije]]</text>
      <sha1>s5ubx6l7ubzcg4p2beuvssy9avjc4ir</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klinička psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15039</id>
    <revision>
      <id>3915433</id>
      <parentid>3848176</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:19:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1627" sha1="2i1dhuot9h43idp3xi10l537jhq0g04" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
'''Klinička psihologija''' je disciplina unutar [[primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]], koja se bavi evaluacijom individualnih sposobnosti i crta ličnosti, s naročitim naglaskom na  [[patološka reakcija|patološke reakcije]], odnosno [[ponašanje]] koje se smatra [[aberantna|aberantnim]], ili je posljedica neke [[bolest]]i.

Smatra se da je apliciranje postignuća iz oblasti psihologije praktično započelo na Univerzitetu Pennsylvania 1896. Tada je Univerzitet vodio kliniku na čije čelo je postavio [[Lightner Witmer|Lightner Witmera.]]

U svom radu klinički psiholozi se koriste velikim brojem tehnika, u prvom redu kliničkim intervjuom, te psihološkim testovima sposobnosti i upitnicima ličnosti.

Klinička psihologija je najsličnija [[psihijatrija|psihijatriji]] (koja je jedna od brojnih grana [[medicina|medicine]]), jer se bavi psihološkim [[Bolest|bolestima]] promatranim s biološkog aspekta. Danas je klinička psihologija veoma aktuelna jer obuhvata [[psihoterapija|psihoterapiju]] i [[Rehabilitacija|rehabilitaciju]], koje su veoma bitne za liječenje tzv. modernih bolesti (liječenje od [[Stres|stresa]], razne [[Ovisnost|ovisnosti]], poremećaji u prehrani - [[anoreksija]], [[bulimija]] i sl.)

== Također pogledajte ==

*[[Psihologija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Clinical psychologists}}
* [http://testovi.50webs.com Testovi ličnosti online]{{Mrtav link}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Klinička psihologija| ]]
[[Kategorija:Nauke o ponašanju]]
[[Kategorija:Zanimanja u zdravstvu]]</text>
      <sha1>2i1dhuot9h43idp3xi10l537jhq0g04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ledeno doba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16930</id>
    <revision>
      <id>3915395</id>
      <parentid>3827395</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:53:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21083" sha1="7oetvfeur9jrt26iqig8vxukswfnjfu" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Ledeno doba (višeznačnica)}}
'''Ledena doba''' važan je dio [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] prošlosti u kojem su nastali mnogi [[Reljef (geografija)|reljefni]] oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i [[čovjek]]. Ledeno doba je igralo veliku ulogu te imalo posebnu važnost za čovjekov život, migracije te rasprostranjenost živog svijeta kakvog mi danas poznajemo. Neposredno nakon ledenog doba formirali su se [[Klima|klimatski pojasevi]].

Danas se [[led]] nalazi u ledenjacima planinskih predjela ili u ledenim pokrivačima na [[Sjeverni pol|sjevernom]] i [[Južni pol|južnom polu]].

[[Datoteka:Gletscher.jpg|mini|300p|Glečeri iz ledenog doba ([[Aljaska]])]]

== Period pojavljivanja ledenih doba ==

Tokom geološke prošlosti poznata su razdoblja za vrijeme kojih je dolazilo do zaleđivanja kontinenata, '''glacijacije''' (stvaranja ledenjaka) i naglog zahlađenja. Te promjene su se kroz Zemljinu prošlost dogodile nekoliko puta i poznate su pod nazivom ''Ledeno doba''.

Smatra se da su prva ledena doba, tačnije tri najznačajnija, nastupila u ''[[prekambrij]]u'' (prije 940 i 615 miliona godina). Zatim je uslijedilo ledeno doba u ''[[Devon (period)|devonu]]'' (prije oko 400 miliona godina), te u ''[[Gornji karbon|gornjem karbonu]] i [[Perm (period)|permu]]'' (otprilike prije 295 miliona godina). Tragova tih starih oledbi ima vrlo malo, ali neki su pronađeni u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Sjeverna Amerika|Americi]] i [[Australija|Australiji]]. Na tim područjima pronađeni su [[tiliti]] (morenski materijali) koji su bili naneseni u višim predjelima, ali su u kasnijim razdobljima mnogim geološkim promjenama bili dislocirani.

Po prostornom razmještaju naslaga tilita može se potvrditi činjenica kako su one na ta područja stigle pomicanjem [[kontinent|kontinenata]] ili drugim složenim geološkim procesima. Poznato je kako na nekim od tih područja danas vlada vrlo topla ili čak tropska [[klima]], te kako na njima nema tragova novijeg ledenog doba. Pod novijim ledenim dobom smatra se ono iz [[pleistocen]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.history.com/articles/ice-age|title=Ice Age - Definition &amp; Timeline|last=Editors|first=HISTORY com|date=11. 3. 2015|website=HISTORY|language=en|access-date=12. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Uzroci pojavljivanja ledenih doba ==

Vremenom su se stvorile mnoge teorije ili grupe teorija o nastanku ledenih doba.

'''Prva grupa''' bila je ona koja je uzroke ledenih doba tražila u [[svemir]]u, [[Sunce|Suncu]] i međusobnom položaju [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i Sunca.

* Jedna od teorija iz te grupe bila je da prostor kroz koji je putovao [[Sunčev sistem]] nije uvijek bio jednake temperature i da je do razlika u temperaturi došlo zbog gasova i prašine u pojedinim područjima. Tu teoriju podupiru i neka savremena naučna dostignuća.
* Druga teorija je bila da je Sunce promjenjiva [[zvijezda]] koja u nekim razdobljima isijava više, a nekima manje topline.
* Iduća teorija bila je da je za tako drastične [[klimatske promjene]] bilo odgovorno premještanje Zemljinih polova.

'''Druga grupa''' teorija uzroke ledenih doba tražila je na samoj Zemlji.

* Jedni su smatrali da je do ledenih doba došlo zbog promjene smjera strujanja toplih, a posebno hladnih [[Morska struja|morskih struja]].
* Drugi su pak smatrali kako porijeklo ledenih razdoblja leži u promjeni visine kontinenata što je uticalo na pravac [[vjetar|vjetrova]] i [[padavina]].

Pristalice '''treće grupe''' teorija smatrali su kako se uzrok ledenih doba krije u [[atmosfera|atmosferi]] Zemlje. Pretpostavljaju kako atmosferski uslovi mogu drastično uticati na dizanje i spuštanje temperature. Posebno važnu ulogu ima količina [[Ugljik-dioksid|ugljendioksida]] i prašine u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Smanjenjem količine ugljendioksida snizila bi se temperatura na Zemljinoj površini, dok bi povećana količina čestica prašine onemogućavala dolazak Sunčevih zraka do Zemlje i tako smanjila temperaturu unutar atmosfere.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mpic.de/4827181/what-caused-the-ice-ages|title=What caused the ice ages?|website=www.mpic.de|language=en|access-date=12. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;

Sve navedene teorije vrlo su stare (nastale su uglavnom u 19. vijeku) i većina njih je u potpunosti odbačena. Međutim, sve teorije, pa i one koje se još uvijek smatraju mogućima sadrže u sebi mnoge nelogičnosti i ne daju nam odgovore na veliki broj pitanja.
 
Sedamdesetih godina 19. vijeka i hrvatski geolog [[Gjuro Pilar]] iznio je svoju teoriju o nastanku ledenih doba. Prema njoj su uzroci glacijacije primarno povezani sa periodičnom ''perturbacijom'', tj. narušavanjem pravilnog kretanja Zemlje. Po Pilaru, glavni faktor koji je uticao na uspostavljanje glacijacije bio je [[zrak]], odnosno promjene [[Energija vjetra|energije vjetrova]] kao posljedica prije navedenih perturbacija.

O tačnosti ove teorije, kao uostalom i svih drugih teorija, može se diskutovati i pitanje je hoće li se pravi razlozi ledenih doba ikada moći sa sigurnošću utvrditi.

== Posljednje ledeno doba ==

Posljednje ledeno doba nastupilo je u ne tako davnoj geološkoj prošlosti, tačnije u [[kvartar]]u - prije otprilike ''2,4 miliona godina''. Svoj je vrhunac doživjelo u [[pleistocen]]u,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.astronomija.org.rs/sunev-sistem-74117/planete-43591/zemlja-90410/klima/16071-ledena-doba|title=Ledena doba|website=www.astronomija.org.rs|access-date=22. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; koji se dijeli na [[Glacijalni proces|glacijale]] i interglacijale.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://geol.pmf.hr/~jsremac/link/26_pleistocen.HTML|title=Jasenka Sremac|website=geol.pmf.hr|access-date=22. 4. 2025}}&lt;/ref&gt; '''Glacijali''' su bili ledena razdoblja u kojima se kontinentalni led širio daleko na jug, te se uporedo s tim snježna granica spuštala mnogo niže nego što je danas.

U kvartaru je sveukupno bilo pet glacijala i to hronološkim redom : 
# Donau
# Ginc 
# Mindel
# Ris i 
# Virm.

Ti glacijali dobili su imena po rijekama u području [[Alpe|Alpa]] (Günz, Mindel i Riss) te jezeru Würm.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Donau je dobio ime po rijeci [[Dunav]], no postojanje tog glacijala je upitno.

U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] su bila četiri glacijala i to redom:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

# Nebrascan
# Kansas
# Illinois i 
# Wisconsin.

Dobili su imena po američkim državama.

U [[Njemačka|Njemačkoj]] su bila samo tri glacijala, koji su nazvani po rijekama:

# Elster
# Saale i 
# Weichsel.

Službeni i općeprihvaćeni nazivi glacijala su oni koji potiču od naziva alpskih rijeka, dok se ostali nazivi koriste na lokalnom nivou (Njemačka, SAD) za imenovanje glacijala koji su na tom području trajali približno paralelno s alpskim glacijalima. Glacijali su bili različitog trajanja i isto tako različitog intenziteta. To isto vrijedi i za svaki '''interglacijal'''. To su bila razdoblja između dva glacijala u kojima je temperatura bila viša, a led se povlačio u visoke sjeverne predjele. Neki naučnici tvrde da mi živimo u jednom takvom razdoblju, te da će nakon određenog broja godina ponovno nastupiti glacijal.

== Rasprostranjenost leda tokom posljednjeg ledenog doba ==

Budući da je posljednje ledeno doba bilo u razmjerno bliskoj prošlosti (s obzirom na ostala), mnogim istraživanjima utvrđen je manje-više tačan prostor koji je bio prekriven ledom.

U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] led se širio u blizini [[Hudsonov zaliv|Hudsonovog zaljeva]] i prekrivao cijelu istočnu [[Kanada|Kanadu]], [Sjedinjene Američke Države|Novu Englesku i velika prostranstva Srednjeg zapada (područje država [[Illinois]], [[Indiana]], [[Iowa]], [[Kansas]], [[Michigan]], [[Minnesota]], [[Missouri|Missoury]], [[Nebraska]], [[Sjeverna Dakota]], [[Južna Dakota]], [[Ohio]] i [[Wisconsin]]). Ledeni pokrivač na tom prostoru bio je prosječne debljine oko 1500 metara.

Drugi ledeni pokrivač na tom kontinentu širio se iz centra koji se nalazio u kanadskim [[Stjenovite planine|Stjenovitim planinama]] i drugim visokim dijelovima na zapadu Sjeverne Amerike. Prekrivao je dijelove [[Aljaska|Aljaske]], cijelu zapadnu Kanadu te dijelove država [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Idaho]] i [[Montana]]. U [[Evropa|Evropi]] se led širio iz centra koji se nalazio u [[Skandinavija|Skandinaviji]] i na [[Baltik]]u. Prekrivao je [[Škotska|Škotsku]], najveći dio [[Velika Britanija|Britanskih ostrva]], [[Danska|Dansku]], [[Finska|Finsku]] i velika područja sjeverne [[Njemačka|Njemačke]], [[Poljska|Poljske]] i [[Rusija|Rusije]]. Manja ledena kapa kojoj je centar bio u [[Alpe|Alpama]] prekrila je [[Švicarska|Švicarsku]] te dijelove [[Austrija|Austrije]], [[Italija|Italije]] i [[Francuska|Francuske]].
 
Osim na dva već spomenuta kontinenta, led je bio prisutan i na većini ostalih, ali u manjim količinama. Ledene površine prekrivale su [[Argentina|Argentinu]] do 40° južne geografske širine, dijelove [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], te također područja [[Himalaje]] i [[Kamčatka|Kamčatke]] u [[Azija|Aziji]]. Jedino u [[Afrika|Africi]] nisu zabilježeni tragovi posljednje oledbe.

Sveukupno, za vrijeme posljednjeg ledenog doba, led je prekrivao 24 miliona kvadratnih kilometara Zemljine površine koja je danas bez leda. Samo na evropskom kontinentu ležalo je u to doba 70 miliona kubnih kilometara leda.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Da bi se stvorile tako velike količine leda, iz [[okean]]a je izvučeno toliko vode da se razina svjetskog mora spustila za oko 180 metara. Zbog toga su mnoga današnja ostrva bila sastavni dio kopna (npr. [[Britanska ostrva]]).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na prostorima morskih prolaza nastale su prevlake koje su bitno uticale na rasprostranjenost životinjskih vrsta i čovjeka.

== Geološke promjene za vrijeme posljednjeg ledenog doba ==

Raspored kontinenata i okeana u [[kvartar]]u bio je gotovo identičan današnjem. Razlike su bile jedino u klimi i visini reljefa. Na njih su djelovali mnogi geološki procesi (npr. tektonskim promjenama sve današnje planine postižu današnju visinu). No, najvažnije promjene, posebno klimatske, vezane su uz pojavu ledenih doba. Klimatske promjene su znatno uticale na riječne sisteme. Izmjene toplih i hladnih razdoblja odražavala je tekuća voda. Povremeno bi imala veću snagu zahvaljujući kojoj je [[Erozija|erodirala]] tlo (razarački djelovala na njega) te tako povećala svoje korito. To se događalo za vrijeme interglacijala, dok bi za vrijeme glacijala, kada bi većina tekuće vode prešla u led, imala snagu koja je bila dovoljna samo za odnošenje raznog materijala koji se onda taložio u riječnim dolinama. Za vrijeme glacijacije, iznad velikih, ledom prekrivenih kontinentalnih prostora, formiralo se dugotrajno polje visokog atmosferskog [[pritisak|pritiska]], [[anticiklona]], a putanje vlažnih okeanskih zračnih masa potisnute su prema jugu. To je u područjima koja nisu bila pod direktnim uticajem sjevernih ledenih pokrova uspostavilo izrazito vlažna razdoblja - '''pluvijale'''. Neka od tih područja, tokom ledenog doba bogata padavinama, danas su velike [[Pustinja|pustinje]]. Takođe, izmjena toplih i hladnih razdoblja uzrokovala je povremeno širenje i povlačenje ledenih pokrova i pojedinačnih ledenjaka. To je doprinijelo stvaranju brojnih reljefnih oblika, te taloženju glacijalnih sedimenata ('''[[Morena|morene]]''').

U Evropi se najdeblje glacijalne naslage nalaze u [[Holandija|Holandiji]] (do 600 metara). U [[Bosna i Hercegovina|BiH]] ima ga u području brojnih planina kao što su [[Bjelašnica]], [[Visočica (planina)|Visočica]], [[Čabulja]], [[Velež (planina)|Velež]], [[Šator]], [[Troglav]] i dr. Morenskog materijala također ima dosta u [[Slovenija|Sloveniji]] u Radovljiškoj kotlini, u Kranjskom i Sorškom polju, u Ljubljanskom polju te u dolini Soče. Morena ima i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na [[Durmitor]]u i [[Prokletija|Prokletiji]], u [[Makedonija|Makedoniji]] na planinama [[Šara]] i [[Korab (planina)|Korab]], te u [[Srbija|Srbiji]] na [[Kopaonik]]u, te [[Stara planina|Staroj]] i [[Suva planina|Suvoj planini]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je glacijalni materijal prisutan na Rujanskoj Kosi i na Krasnom polju na [[Velebit]]u.

Osim na ovim prostorima glacijalni materijal nalazimo na svim mjestima gdje su bili prisutni pleistocenski ledeni pokrovi i ledenjaci.

== Život u vrijeme posljednjeg ledenog doba ==

Živi svijet u ledeno doba najviše su obilježile promjene. [[Životinje]] su često mijenjale [[Biotop|stanište]], tražeći bolje životne uslove. Te su seobe bile moguće za vrijeme glacijala kada se spuštao nivo mora te je bio otvoren put do [[ostrvo|ostrva]] ili čak drugih kontinenata. Zajednice živog svijeta također su prolazile kroz mnoge [[evolucija|evolucijske]] promjene prilagođavajući se na taj način životnim uslovima.

== Biljni svijet ==

[[Vegetacija]] karakteristična za ledena doba bila je [[tundra]], koja je rasla uz rubne dijelove ledenjaka i bila vrlo otporna na hladnoću. Vrlo čest bio je [[sobov lišaj]] te [[mahovina|mahovine]]. Drveća u obliku kakav mi poznajemo nije bilo. Međutim, postojala su ˝drvca˝ - polegli patuljasti grmovi bijelih cvjetova – ''sitnolistasta fresnica'', te poleglo razgranato drvce visoko do 1m, gusto, dlakavih grančica i sitnog, gotovo okruglog lišća - ''[[patuljasta breza]]''. Podalje od rubova leda prostirale su se hladne [[stepa|stepe]]. To su biljne zajednice raznih vrsta trava, prošarane grmljem i rijetkim šumarcima. Protezale su se od istoka do zapada Amerike, te od francuske obale [[Atlantski okean|Atlantika]] preko srednje Evrope do dalekih krajeva istočnog [[Sibir]]a. Još južnije nalazili su se različiti tipovi šuma u kojima su najzastupljeniji [[breza (biljka)|breza]] i [[bor (drvo)|bor]]. Osim te dvije vrste bili su tu još [[obična lijeska|lijeska]], [[brijest]], [[smreka]], [[jasen]], [[jela]], [[grab (drvo)|grab]], [[hrast]], [[joha]] i [[Lipa (biljka)|lipa]]. Granice između navedenih vegetacijskih pojasa nisu bile strogo određene već su se pomicale zavisno od toga je li bilo razdoblje glacijala ili interglacijala.

== Životinjski svijet ==
 
Životinje koje su naseljavale Zemljinu površinu tokom ledenog doba vrlo su zanimljive i neobične. U mnogobrojnoj grupi životinja posebno su se isticali [[sisari]]. Oni su u ledenom dobu bili rasprostranjeni u svim klimatskim pojasima. Zahvaljujući svojim fiziološkim osobinama sisavci su se mogli prilagoditi najrazličitijim životnim uslovima, čak i onim najkritičnijim uz rubove kontinentskog leda.

Jedan od najimpresivnijih sisavaca ledenog doba bio je ''[[vunasti mamut]]'' (Mammuthus primigenius). Živio je u posljednjem glacijalu ledenog doba, za vrijeme najvećeg zahlađenja.

Osim mamuta na prostorima tundre i hladne stepe Evrope i Azije živio je i ''[[vunasti nosorog]]'' (Coelodonta antiquitatis), jedini nosorožac koji se ikada prilagodio hladnim klimatskim prilikama.

U istim krajevima kao mamute i nosoroge nalazimo i ''[[sob]]ove'' (Rangifer tarandus). Živi primjerci sobova postoje i danas i to na područjima [[Island]]a, [[Norveška|Norveške]], [[Finska|sjeverne Finske]], sjeverne [[Rusija|Rusije]] i uopće [[Arktik|Arktičke]] regije svijeta.

U područjima tundre također je boravilo i ''[[mošusno govedo]]'' (Ovibos moschatus), koje i danas živi u najhladnijim prostorima [[Kanada|Kanade]], na [[Grenland]]u, [[Island]]u i u sjevernoj [[Norveška|Norveškoj]].

Još jedna životinja koja je boravila u hladnim predjelima je ''[[polarna lisica]]'' (Alopex lagopus). Ovaj grabljivac i danas živi u hladnijim područjima.

Na prostorima južnije od tundre, na područjima stepe također su živjele razne životinje. Jedna od njih bila je ''[[stepski bizon]]'' (Bison priscus), predak današnjih bizona.

Vrlo česta životinja u stepskim travnatim područjima bilo je ''[[izumrlo govedo]]'' (Bos primigenius). Bilo je vrlo slično današnjem domaćem govedu, ali mnogo veće.

Jedna od najzanimljivijih životinja tih prostora bio je ''[[veliki jelen]]'' (Megaceros gigantens). Pripadao je jednoj od najvećih vrsta jelena koja je ikad živjela na Zemlji. Imao je ogromne lopataste rogove, raspona i do četiri metra, a svaki je rog bio oko 40 kilograma težak. Ta vrsta izumrla je prije desetak hiljada godina.

Još neke od životinja koje su živjele na stepskom području ledenog doba su [[glodari]], ''[[stepska zviždarka]], [[saiga antilopa]], [[divlji konj]], [[los]]'' i mnoge druge životinje. Sve one i danas postoje, a nalazimo ih u hladnijim područjima Sjeverne Amerike i [[Evroazija|Evroazije]].

Pojedini sisavci ledenog doba su problem nepovoljnih klimatskih uslova rješavali tako što su veći dio godine provodili u [[pećina]]ma. Neke od tih životinja su ''[[pećinski medvjed]]'' (Ursus Spaeleous), ''[[pećinska hijena]]'' i ''[[pećinski lav]]''. Sve te životinje su sa završetkom ledenih doba izumrle.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Osim sisavaca, za vrijeme ledenog doba živjele su i mnoge ptice, insekti i mekušci (puževi).

== Čovjek ==

Pojava humanizacije, tj. nastajanja čovjekolikih stvorenja starija je od kvartara, no pojava [[čovjek]]a manje-više sličnog današnjem vezana je uz pleistocen. Od samog početka tog razdoblja žive razne vrste [[Hominidi|hominida]] (čovjekovih predaka) koje se vjerovatno nadovezuju na neogenski ''rod Ramapithecus''.

Ljudima najbliži bili su hominidi ''[[Australopitek|Australopithecinae]]'' koji su živjeli već u [[neogen]]u, a izumrli na početku pleistocena. Prema pretpostavkama živjeli su na području Afrike.

Najnapredniji među njima bio je [[Homo habilis]], koji se javlja na početku pleistocena. Taj hominid kretao se dvonožno i izrađivao je primitivno oružje koje je dobijao grubom obradom kamena (odvaljivanjem ili otkidanjem).

Ovo je bila prva etapa [[Hominizacija|hominizacije]]. Nakon toga počinje druga etapa. U njoj se pojavljuju razni oblici hominida koji se u novije vrijeme uvrštavaju u ''rod [[Homo (rod)|Homo]]''. Razlikuju se [[Homo erectus erectus]], [[Homo erectus pekinensis]], [[Homo erectus rhodesiensis]], [[Homo erectus heidelbergensis]] i drugi. Svi oni pripadaju ''rodu Archantropi''. Specifičnost ovih hominida je u tome što su bili prvi te vrste na evroazijskom kontinentu. To potvrđuje već spomenutu činjenicu kako su se i ljudi, kao i životinje, preko zaleđenih prostora u doba glacijala širili na ona područja koja su u toplijim razdobljima bila odvojena morem i na taj način nedostupna.

[[Homo erectus]] počinje koristiti pećine za svoje stalnije boravke, poznaje [[Vatra|vatru]], izrađuje bolje i modernije oruđe te sve više promatra život svog plijena (životinje) i podređuje mu svoj život, prateći velika krda za vrijeme njihovih seobi. Pretpostavlja se da su se pri komunikaciji koristili i nekom vrstom primitivnog jezika. Nalazište Homo erectusa nalazi se i u Hrvatskoj - u pećini Šandalji kod [[Pula|Pule]].

U trećoj etapi javlja se grupa ''Palaeoanthropi''. Njihova nalazišta prisutna su u Evropi i Aziji. Nalazi se spominju pod različitim imenima.

Vrsti [[Homo praeneanderthalensis]] pripisuju se nalazišta u [[Krapina|Krapini]], Ehringsdorfu u Njemačkoj, Saccopastore u Italiji i Ganovce u [[Slovačka|Slovačkoj]].

Vrsti [[Homo neanderthalensis]] pribrajaju se nalazišta Neandertal kod [[Düsseldorf]]a, Spy u [[Belgija|Belgiji]], [[Gibraltar]], Le Moustier, La Chapelle-Aux-Saints u [[Francuska|Francuskoj]] i Tešik Tašu u [[Uzbekistan]]u. Danas su te obje vrste poznate pod jednim imenom - ''[[Homo sapiens neanderthalensis]]''.

== Završetak ledenih doba ==

Kraj ledenih doba karakterizira povećanje temperature i povlačenje ledenjaka i ledenih pokrova. Uz ta dva procesa također dolazi do podizanja razine mora i nastajanja ostrva i [[Zaliv|zaljeva]]. Završetak posljednjeg ledenog doba definisan je otprilike 14 000 godina prije nove ere.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Tada se led povukao u svoje sadašnje granice i formirali su se klimatsko-vegetacijski pojasi kakve danas poznajemo. Nakon pleistocena nastupio je [[holocen]], u kojem živimo i danas.

== Također pogledajte ==
* [[Snježna grudva Zemlja]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ice age}}
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/ice/ Cracking the Ice Age] sa '''PBS'''
* [http://glacialtheory.net Development of the glacial theory, 1800-1870] Razvoj glacijalne teorije
* [https://web.archive.org/web/20081022085754/http://www.moraymo.us/uplift_overview.php Pregled Uplift-Weathering hipoteze]
* [http://ice.tsu.ru/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=43&amp;Itemid=88&amp;limitstart=5 Eduard Y. Osipov ., Oleg M. Khlystov. Glaciers and meltwater flux to Lake Baikal during the Last Glacial Maximum.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312054118/http://ice.tsu.ru/index.php?id=43&amp;itemid=88&amp;layout=blog&amp;limitstart=5&amp;option=com_content&amp;view=category |date=12. 3. 2016 }}

[[Kategorija:Ledena doba| ]]
[[Kategorija:Glaciologija]]
[[Kategorija:Historija nauke]]</text>
      <sha1>7oetvfeur9jrt26iqig8vxukswfnjfu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frank Capra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17548</id>
    <revision>
      <id>3915419</id>
      <parentid>3824238</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:16:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2923" sha1="hawjbk9n10tb4ms0ceu62fu0v3dg4vz" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Frank Capra
| slika              = Frank Capra.JPG
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = Francesco Rosario Capra
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1897|5|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Palermo]], [[Italija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1991|09|03|1897|05|18}}
| mjesto_smrti       = [[La Quinta]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| nacionalnost       = Amerikanac
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Filmski režiser, scenarist i producent
| godine_aktivnosti  = 1922–1964.
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = ''[[Dogodilo se jedne noći]]'' (1934) &lt;br&gt; ''[[Gospodin Smith ide u Washington]]'' (1939) &lt;br&gt; ''[[Divan život]]'' (1946) 
}}
'''Frank Capra''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]] [[Italijani|italijanskog]] porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.afi.com/laa/frank-capra/|title=Frank Capra|website=American Film Institute|language=en|access-date=5. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Poslije školovanja odlazi u [[vojska|vojsku]], a nakon demobilizacije izdržava se kao akviziter i igrajući profesionalno [[poker]]. Karijeru je počeo 1922. kao režiser kratkometražnog filma ''&quot;Daščara fultaškog ribara&quot;''. Nakon potpisivanja ugovora s filmskom kompanijom ''[[Columbia Pictures]]'', Capra je snimio filmove koji će ga 1930-ih svrstati u grupu vodećih američkih i svjetskih režisera. To su bili filmovi: ''[[Platinasta ljepotica]]'', ''[[Dama za jedan dan]]'', te vjerovatno njegov najbolji film ''[[Gospodin Smith ide u Washington]]''. Izvanredna komedija ''[[Dogodilo se jedne noći]]'' postigla je velik uspjeh u svijetu.

Svim svojim junacima Capra je usadio i dio svoje ličnosti: jednostavnost i naivnost vjere u ljudsko poštenje, te smisao za [[humor]] i bezgraničnu upornost. Danas mu mnogi kritičari predbacuju naivnost, ali mu niko ne poriče iskrenost, talent i uvjerljivost. Nagrađen je s 4 ''[[Oscar]]a'', a [[1982]]. dobio je priznanje za životno djelo ''[[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]]''.

== Filmografija ==
* ''[[Dogodilo se jedne noći]]''
* ''[[Izgubljeni horizont]]''
* ''[[Divan život]]''
* ''[[Šešir pun čuda]]'' 
* ''[[Mr. Deeds ide u grad]]''

== Također pogledajte ==
*[[Režiser]]
**[[Spisak režisera]]
*[[Oskar]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Frank Capra}}
{{Wikicitat|Frank Capra}}
*{{Imdb name|id=0001008|name=Frank Capra}}

{{Oscar za režiju}}
{{Oscar - domaćini ceremonije}}
{{Zlatni globus režija}}
{{AFI-jeva nagrada za životno djelo}}
{{Zlatni lav - nagrada za životno djelo}}{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Capra, Frank}}
[[Kategorija:Rođeni 1897.]]
[[Kategorija:Umrli 1991.]]
[[Kategorija:Biografije, Palermo]]
[[Kategorija:Američki režiseri]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]]</text>
      <sha1>hawjbk9n10tb4ms0ceu62fu0v3dg4vz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nijaz Abadžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18448</id>
    <revision>
      <id>3915522</id>
      <parentid>3850329</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3265" sha1="6emidiculf1ioxb3exzj4bzc18kd9fj" xml:space="preserve">'''Nijaz Abadžić''' ([[Brčko|Palanka - Brčko]], [[1935.|15. mart 1935]] - [[Sarajevo]], [[4. januar]] [[2006]]),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/7509-nijaz-abadi-rodom-iz-palanke-pionir-ekolokog-pokreta-u-bih|title=Nijaz Abadžić rodom iz Palanke, pionir ekološkog pokreta u BiH|website=dzematrahic.ba|language=en-GB|access-date=16. 11. 2023|archive-date=16. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231116102611/https://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/7509-nijaz-abadi-rodom-iz-palanke-pionir-ekolokog-pokreta-u-bih|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; bosanskohercegovački novinar, publicista i urednik Federalne televizije BiH
Profesionalno se bavio [[novinarstvo]]m od [[1960]]. godine i postao poznat po praćenju [[ekologija|ekologije]] i po znanstveno-popularnoj publicistici. U svojoj 30-godišnjoj karijeri proizveo je preko 350 televizijskih emisija i dokumentarnih filmova, preko 2100 članaka i četiri knjige. Pokretač je i autor prve agrarne televizijske serije u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] &quot;Zelena panorama&quot; ([[1973]]) i autor prve stalne ekološke tv serije u nekadašnjoj JRT mreži &quot;Živjeti s prirodom&quot; ([[1981]]).

U okupiranom Sarajevu [[1994]]. osniva ekološku fondaciju &quot;Fondeko&quot;, u aprili [[1996]]. pokreće i uređuje prvu stalnu ekološku radijsku emisiju u BiH, a u julu [[1997]]. pokreće popularno-znanstvenu reviju o prirodi, čovjeku i ekologiji &quot;Fondeko svijet&quot;, čiji je glavni i odgovorni urednik.

Dobitnik je 13 domaćih i devet međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima je i Povelja časti [[UN|Ujedinjenih naroda]] &quot;Global 500&quot; [[1989]]. godine, najveće svjetsko priznanje za zasluge u zaštiti životne sredine. Njegova serija o pčeli i apiterapiji &quot;Krilati farmaceuti&quot; ([[1976]]) prevedena je na sedam jezika i za nju je dobio zlatnu medalju Međunarodne organizacije &quot;[[Apimondia]]&quot;.
== Djela ==
=== Dokumentarne serije ===
*Živjeti s prirodom
*U susret budućnosti
*Malo dobrog - malo lijepog
*Prijatelji zdravlja
*Priče s planine
*Njeno veličanstvo: Voda
*Istina o nikotinu
*Zelena panorama
=== Knjige ===
*Tajne pčelinjeg meda
*Pčele i zdravlje
*Medena apoteka
*Doba ekologije 
== Nagrade ==
*Povelja časti [[UN|Ujedinjenih naroda]] &quot;Global 500&quot; (1989)
*Zlatna medalja Međunarodne organizacije &quot;Apimondia&quot;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{wikicitat|Nijaz Abadžić}}
* [https://web.archive.org/web/20070927110131/http://www.global500.org/ViewLaureate.asp?ID=491 www.global500.org]
* [https://bhpcelar.com/bosna-i-hercegovina/o-liku-i-djelu-nijaza-abadzica-novinara-i-eksperta-pcelarstva-koji-je-umro-bas-na-danasnji-dan/ Članak o Abadžiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191018093357/https://bhpcelar.com/bosna-i-hercegovina/o-liku-i-djelu-nijaza-abadzica-novinara-i-eksperta-pcelarstva-koji-je-umro-bas-na-danasnji-dan/ |date=18. 10. 2019 }} na ''bhpcelar.com''
* http://www.yugopapir.com/2014/06/carl-sagan-na-globalnom-forumu-u-moskvi.html

{{DEFAULTSORT:Abadžić, Nijaz}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]
[[Kategorija:Biografije, Brčko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>6emidiculf1ioxb3exzj4bzc18kd9fj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Materija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20772</id>
    <revision>
      <id>3915393</id>
      <parentid>3827454</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:52:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3959" sha1="sjs7s3xvjxdfkw1rh3mtwz9ixcsygiz" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Materija (višeznačnica)}}
[[Datoteka:Hydrogen_discharge_tube.jpg|mini|[[Vodik]] u svom [[Plazma (fizika)|plazma]] stanju je najzastupljenija obična materija u svemiru.]]
'''Materija''' je sva i svaka objektivna [[realnost]] koja postoji nezavisno od ljudske svijesti i koja se na razne načine odražava u njoj. Materija se u strukturnom pogledu predstavlja u dva osnovna oblika: kao određena [[masa]], tj. skup [[čestica]], i kao elektromagnetska energija, tj. [[valovi]].

U [[Klasična fizika|klasičnoj fizici]] i općoj [[Hemija|hemiji]], '''materija''' je svaka supstanca koja ima [[Masa|masu]] i zauzima prostor jer ima [[Zapremina|zapreminu]].&lt;ref name=&quot;Penrose&quot;&gt;{{Cite book|last=R. Penrose|title=The Philosophy of Vacuum|date=1991|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-824449-3|editor-last=S. Saunders|editor-link=Simon Saunders|pages=21–26|chapter=The mass of the classical vacuum|author-link=Roger Penrose|editor-last2=H.R. Brown|editor-link2=Harvey Brown (philosopher)|chapter-url=https://books.google.com/books?id=ZU1LL4IbDKcC&amp;pg=PA21}}&lt;/ref&gt; Svi svakodnevni predmeti koji se mogu dodirnuti u konačnici su sastavljeni od [[atom]]a, koji su sastavljeni od [[Subatomske čestice|subatomskih čestica]] koje međusobno djeluju. U svakodnevnoj, kao i u naučnoj upotrebi, ''materija'' općenito uključuje [[atom]]e i sve što je od njih sastavljeno, te sve čestice (ili [[Spisak čestica|kombinacije čestica]]) koje se ponašaju kao da imaju i [[Masa mirovanja|masu mirovanja]] i [[Zapremina|zapreminu]]. Međutim, ne uključuje [[čestice bez mase]] poput [[foton]]a, ili druge energetske pojave ili valove poput [[svjetlost]]i ili [[Toplota|topline]].&lt;ref name=&quot;Penrose&quot; /&gt; {{Rp|21}}&lt;ref name=&quot;mcgrawhill&quot;&gt;{{cite encyclopedia|title=Matter (physics)|url=http://www.accessscience.com/abstract.aspx?id=410600&amp;referURL=http%3a%2f%2fwww.accessscience.com%2fcontent.aspx%3fid%3d410600|encyclopedia=McGraw-Hill's Access Science: Encyclopedia of Science and Technology Online|access-date=24. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110617073828/http://www.accessscience.com/abstract.aspx?id=410600&amp;referURL=http%3A%2F%2Fwww.accessscience.com%2Fcontent.aspx%3Fid%3D410600|archive-date=17. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Materija postoji u različitim [[Agregatno stanje|stanjima]] (također poznatim kao [[Faza (materija)|faze]] ). To uključuje klasične svakodnevne faze kao što su [[Čvrsto stanje|čvrsto]], [[Tečnost|tekuće]] i [[plin]]ovito – na primjer, [[voda]] postoji kao [[led]], tekuća voda i plinovita [[para]] – ali su moguća i druga stanja, uključujući [[Plazma (fizika)|plazmu]], [[Bose–Einstein kondenzat|Bose-Einsteinove kondenzate]], [[Fermionski kondenzat|fermionske kondenzate]] i [[Kvark-gluon plazma|kvark-gluonsku plazmu]].&lt;ref name=&quot;RHIC&quot;&gt;{{cite press release|date=18. 4. 2005|url=http://www.bnl.gov/bnlweb/pubaf/pr/pr_display.asp?prid=05-38|title=RHIC Scientists Serve Up &quot;Perfect&quot; Liquid|publisher=[[Brookhaven National Laboratory]]|access-date=15. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kosmološka konstanta]]
* [[Tamna materija]]
* [[Atomizam]]
* [[Materijalizam]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==

* [http://www.visionlearning.com/library/module_viewer.php?mid=49&amp;l=&amp;c3= Visionlearning Module on Matter]
* [https://web.archive.org/web/20090227150154/http://www.newuniverse.co.uk/Matter.html Matter in the universe] How much Matter is in the Universe?
* [http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/970213.html NASA on superfluid core of neutron star]
* [http://profmattstrassler.com/articles-and-posts/particle-physics-basics/mass-energy-matter-etc/matter-and-energy-a-false-dichotomy/ Matter and Energy: A False Dichotomy] – Razgovori o nauci s teorijskim fizičarem [[Matt Strassler]]&lt;nowiki/&gt;om
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Matter}}
{{FizikaPortal}}
{{Stub-fiz}}
{{Priroda}}

[[Kategorija:Materija]]
[[Kategorija:Fizička tijela]]</text>
      <sha1>sjs7s3xvjxdfkw1rh3mtwz9ixcsygiz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Havaji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22069</id>
    <revision>
      <id>3915399</id>
      <parentid>3892645</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:54:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14431" sha1="ez1o0p9jiuy2w7mcq59us9nydswknjd" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Havaji (višeznačnica)}}
{{Geokutija|Savezna država
| ime = Havaji
| izvorno_ime =Hawaii 
| drugo_ime = ''State of Hawaii'' {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;br/&gt;''Mokuʻāina o Hawaiʻi'' {{Simboli jezika|haw|havajski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| etimologija =
| službeni_naziv =
| moto = Ua Mau ke Ea o ka ʻĀina i ka Pono
| nadimak = The Aloha State
| slika =
| opis_slike =
| zastava  = Flag of Hawaii.svg
| simbol = Seal of the State of Hawaii.svg | simbol_vrsta = Grb
| država = SAD
| zastava_države = da
| glavni_grad = [[Honolulu]]
| širina_stepeni_glavnog_grada = 21| širina_minuta_glavnog_grada = 18| širina_sekundi_glavnog_grada = 32| širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 157| dužina_minuta_glavnog_grada = 49| dužina_sekundi_glavnog_grada = 34| dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviša_lokacija = Mauna Kea
| najviša_visina = 4207,3 
| najniža = 
| najniža_lokacija = [[Tihi okean]]
| najniža_visina = 0
| dužina = 2450
| širina = -
| površina = 28311
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 41,2%
| stanovništvo = 1446146 | stanovništvo_datum = procjena 2024
| stanovništvo_gustoća = 82,6
| osnovan = 50. savezna država
| datum = 21. august 1959.
| vlada = 
| lider = [[David Ige]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Demokratska stranka (SAD)|D]]
| vremenska_zona = HAST, [[UTC]]-10
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = HI
| pozivni broj =
| kod = US-HI | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Hawaii in United States (zoom) (US50) (-grid).svg
| opis_karte = Položaj Havaja na karti SAD-a 
| web_stranica = [http://www.hawaii.gov www.hawaii.gov]
| bilješka =
|slika_veličina=}}
'''Havaji''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Hawaii'', [[havajski jezik|havajski]] ''Hawaiʻi'') su najveća ostrvska država koja se nalazi u sklopu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] od [[1959]]. godine kao 50. [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]]. Nalaze se u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] i oni su jedina država SAD-a koja se nalazi u Okeaniji, jedina država SAD-a koja nije u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i jedina država SAD-a koja se u potpunosti sastoji od [[Ostrvo|ostrva]]. Ukupna površina ove države iznosi 10 430&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Obuhvata skoro cijeli vulkanski havajski arhipelag kojem pripadaju stotine ostrva raspoređenih na oko 2 400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Samo 13% stanovništva je autohtono od ukupno 1 446 146, a milion je stalno naseljeno na ostrvima. Najveći i glavni grad je [[Honolulu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/havaji-jezik-kultura-i-zanimljivosti/|title=Havaji – jezik, kultura i zanimljivosti|date=21. 9. 2021|website=Udruženje mreža za izgradnju mira|language=bs-BA|access-date=11. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Havajske otoke je 1778. otkrio [[James Cook]] na svom trećem putovanju brodovima ''Resolution'' i ''Discovery'', nazvavši ih Otoci Sandwich po lordu Sandwichu. Upravo su ga tamo ubili domoroci. Kamehameha I., vladar otoka Hawaii, 1795. je ujedinio sve otoke i postavio temelje državne organizacije. Uredio je upravu, organizirao odbranu i potaknuo razvoj trgovine, posebno sandalovine. Za vladavine Kamehamehe II. i III. (1819-1854) jača strani utjecaj: provodi se kristijanizacija, otvaraju se škole i naglo raste privreda, posebno proizvodnja šećera i prihodi od lova na kitove. Kamehameha III. objavio je 1839. Deklaraciju o pravima, Edikt o toleranciji i 1840. prvi ustav. Samostalnost Havaja priznale su SAD 1842., a zatim [[Francuska]] i [[Engleska]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://pomorska.lzmk.hr/Natuknica?id=2742|title=Pomorska enciklopedija|website=pomorska.lzmk.hr|access-date=11. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Nakon smrti Kamehamehe V., posljednjeg potomka dinastije, vlast prelazi na Lunalila, a potom na Davida Kalakauu (1874–1891), za čije vladavine otoci dolaze pod sve jači američki utjecaj. SAD dobivaju brojne koncesije, uključujući ekskluzivno pravo korištenja [[Pearl Harbor]]a. Za vladavine njegove sestre Liliuokalani dolazi do političkih napetosti i kraljica je prisiljena povući se; 1894. proglašena je republika sa vlastitim ustavom. Ovi događaji doveli su do priključenja Havajskih otoka Sjedinjenim Američkim Državama, što je formalizirano 1897. Godine 1900. Havaji postaju američki teritorij, a značajnu ulogu imali su i tokom Drugog svjetskog rata, posebno u vezi s napadom na Pearl Harbor.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Ime države ===
Država Havaji je svoje ime dobila po imenu najvećeg ostrva u arhipelagu – Hawai’i. Havajsko objašnjenje imena Hawai’i koje se može često čuti jeste da je nazvano po legendarnom liku iz havajske [[Mitologija|mitologije]], Hawai’iloa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Riječ Hawai’i je slična proto-polinežanskoj riječi sawaiki sa izmijenjenim značenjem i znači domovina. Srodne riječi Hawai’i se nalaze i u drugim polinežanskim jezicima, uključujući i maorski (hawaiki), rarotogan (‘Avaiki) i samoanski (Savai’i). Neki lingvisti smatraju da srodne riječi Hawaii u polinežanskim jezicima označavaju dom, ali na havajskom jeziku nemaju značenje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Geografija ==

Izolirani arhipelag u središtu Tihog okeana, oko 4.100&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Los Angeles]]a i oko 6.300&amp;nbsp;km jugoistočno od Tokija. Sastoji se od 8 glavnih ostrva (Oahu, Havaji, Maui, Kauai, Molokai, Lanai, Kahoolawe i Niihau) i više manjih ostrvca. Havaji predstavljaju najduži ostrvski lanac na svijetu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Glavno ostrvo [[arhipelag]]a je Veliko ostrvo, koje je ujedno i najveće od osam ostrva koja čine Havajski arhipelag. Glavni grad ostrva je [[Hilo]]. Nekada naseljen pretežno ribarima i farmerima, danas je univerzitetski i administrativni centar Havaja. Drugi grad po veličini je [[Kona]], koji je poznat po proizvodnji [[kahva|kafe]].

=== Klima ===
Klima određenog područja može biti kompozitna ili frekvencijska distribucija različitih vrsta vremenskih prilika. Izuzetne karakteristike havajske klime jesu blage temperature u toku čitave godine, umjerenu vlažnost, postojanost sjeveroistočnih [[Pasati|pasata]], značajne razlike u padavinama na kratkim udaljenostima, te rijetke, ali jake oluje.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.weather.gov/hfo/climate_summary|title=Climate of Hawai`i|last=US Department of Commerce|first=NOAA|website=www.weather.gov|language=EN-US|access-date=2. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Okean]] vlaži zrak i djeluje kao džinovski termostat, obzirom da se sama njegova temperatura minimalno mijenja u poređenju s temperaturom velikih kopnenih masa. Sezonski raspon temperatura površine mora u blizini Havaja iznosi samo oko 6 stepeni Celzijusa, od najniže temperature koja iznosi 73 ili 74 stepena između kraja februara i marta, pa do najviše temperature koja iznosi približno 80 stepeni krajem septembra. Varijacija između noći i dana je jedan, eventualno dva stepena.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wrcc.dri.edu/|title=Western Regional Climate Center|website=wrcc.dri.edu|access-date=2. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Vulkani i vodopadi ===
Osim što su poznati po odličnoj klimi i ljubaznom stanovništvu kojim privlače goste, Havaji su popularni i zbog svojih vulkana. Vulkani često izazivaju odseljavanje stanovništva. Lokalno havajsko stanovništvo poštuje božicu vatre Pele koja se pojavljuje u mnogo oblika. Jedan od njih je i vulkanska lava, a drugi su bijeli pas, starica te djevojka. Pele obitava u havajskim kraterima, a mnogobrojni posjetitelji u njima joj ostavljaju darove – kovanice, cvijeće, ali i svinjske glave, te pečene piliće. A sve to da bi se njihova božica udobrovoljila i što rjeđe im slala vatru, dim i pepeo. Najpoznatiji vulkani na Havajima su: [[Mauna Loa]], [[Mauna Kea]] i Kilauea. Jedna od najfascinantinijih čuda ovdje je [[vulkan]] [[Kilauea]] koji još uvijek izbacuje [[Lava|lavu]] i zahvaljujući kojem ostrvo još uvijek raste. Vulkan je proglašen [[Nacionalni park|Nacionalnim parkom]] [[1916]] i nalazi se u blizini Hila na istočnoj strani ostrva. Zadnja velika erupcija je bila prije nekoliko godina i pomela jedno naselje (Kalapana beach).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.soest.hawaii.edu/earthsciences_archive/HCV/haw_volc.html|title=Hawaii Center for Volcanology {{!}} Hawaiian Volcano General Information|website=www.soest.hawaii.edu|access-date=11. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Vodopadi su reljefni ukras ostrva i neki od njih su ušli u [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisovu knjigu rekorda]] zbog svoje visine. To je prirodna ljepota po kojoj su Havaji manje poznati. Uglavnom se većina nalazi u unutrašnjosti ostrva koja obiluje bujnom [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]]. Neke vrste su endemične i ne mogu se naći u botaničkim baštama.

== Stanovništvo ==

Havaji su [[2000]]. godine imali 1.211.537 stanovnika, od čega su čak 41.6% (503.868) azijskog porekla (Japanci 201.764; Filipinci 170.635; Kinezi 56.600; Korejci 23.637). Iste te godine na njima živi 113.539 Polinežana (uključujući 80.137 Havajčana), 22.003 Afro-Amerikanaca, 3.535 doseljenih Indijanaca s Aljaske, 87.699 Latino-Amerikanaca (Meksikanci, Portorikanci, Kubanci) i 212.229 strano-rođenih građana. Domaće stanovništvo očuvalo je svoj etnički i kulturni identitet, na čemu i danas pomno rade.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Kultura ==

Na havajsku kulturu snažno su utjecale [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]], [[Istočna Azija|istočnoazijske]] i autohtone havajske tradicije. Havaji predstavljaju najsjevernije područje [[Polinezija|polinežanskog trougla]] u južnom i centralnom [[Tihi okean|Pacifiku]]. Iako tradicionalna havajska kultura u savremenom havajskom društvu postoji tek u tragovima, širom ostrva prisutni su pokušaji obnove starih običaja i ceremonija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kultura je izuzetno zanimljiva i privlači pažnju turista, a među predmetima se posebno ističu oni napravljeni od polumekog drveta zvanog Mya-Ma. To su uglavnom muzički instrumenti, različite posude, oruđe i oružje. Na Havajima je mnogo veća primjena [[Tradicijska medicina|alternativne medicine]] nego što je to slučaj na zapadu, a Havajčani uobičajeno upražnjavaju svoju havajsku alternativnu medicinu. Čuvaju svoj jezik, kulturu i običaje, i doprinose očuvanju šarenolikog Havajskog kulturnog života.

=== Muzika i ples ===
Muzika i ples čine važan dio autohtone havajske kulture. Tradicionalni hula ples, koja se izvodi uz ritam pjevanja ''oli'' i prateće [[Muzički instrument|instrumente]] poput ''ipu heke'' (velike izdubljene tikve), služi kao način odavanja počasti bogovima i božicama, očuvanja historije i porodične tradicije, ali i zabavljanja poglavica. Novije, savremenije verzije hula plesa izvode se uz pratnju [[Gitara|gitare]] ili [[ukulele]]. Zapravo, upravo su Havajci osmislili poseban stil sviranja gitare koji prati ovaj oblik plesa.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Također čuven je trbušni ples koji se izvodi uz pratnju muzike izvedene Mya-Ma instrumentima. Za njega starije generacije Havajčana pričaju da je to ples koji održava zdravlje zbog pokretanja tijela kojim se masira snažno trbušna duplja i samim tim obezbjeđuje savršeno zdravlje.

=== Hrana ===
Havajska kuhinja predstavlja spoj različitih namirnica koje su na ostrva donijeli migranti iz raznih dijelova svijeta, od najranijih Polinežana i tradicionalne domaće kuhinje, do sastojaka američkog, japanskog, kineskog, polinežanskog, portorikanskog, filipinskog, korejskog i portugalskog porijekla. [[Voće]], [[povrće]], razno bilje i namirnice životinjskog porijekla uvoze se iz cijelog svijeta za potrebe havajske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]. ''Poi'', skrobno jelo napravljeno od taroa, jedno je od najpoznatijih tradicionalnih specijaliteta ovih ostrva. Mnogi lokalni restorani nude tzv. “plate lunch”, svečani obrok koji obično sadrži dvije kašike kuhane riže, pojednostavljenu verziju američke makarona-salate i niz dodataka, poput pljeskavica, jajeta na oko, ''loco moco'' umaka, japanskog ''tonkatsu'' prženog mesa ili popularnog tradicionalnog ''lu’au'' obroka, koji uključuje ''kalua'' svinjetinu i ''laulau''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Turizam ===
Havaji su odredište ogromnog broja turista i vulkanologa, te su odavno stekli status svjetskog kultnog odmarališta. Svake godine stanovnici Havaja ostvaruju ogroman prihod u vrijednosti stotina milijardi dolara zahvaljujući “prodaji” svog mora, sunca, palmi i izuzetno povoljne tropske klime.

Zbog razvijenog turizma stanovništvo se bavi isključivo [[Turizam|turizmom]] i [[ugostiteljstvo]]m. Zanimljivo je da ne postoji bijela kuga i da se stanovništvo stalno povećava. Havajčani imaju za jedan od svojih nacionalnih sportova zanimljivo, sumo hrvanje. Temperature su tokom godine konstantno visoke, s tim što je ljeti temperatura 32 celzijusa a zimi preko 40 celzijusa što ovo predivno ostrvo čini najpogodnijim za posjećivanje zimi. Ostrvo je tokom proteklih 100 godina natjeralo, zbog svojih mnogobrojnih pogodnosti, invenstitore naročito iz Sjedinjenih Država da ulože ogromne svote novca u njegov razvoj.

Havaji su također stalno poprište surferskih takmičenja, i u tu svrhu je namijenjena čuvena Waikiki plaža, jedna od najljepših plaža na svijetu. Nastala je prirodnim putem ali je kasnije dograđivana zbog ogromne navale turista. Oko plaže izgrađeni su lanci hotela, Hilton, Hajat i drugi. Na njoj se održavaju čuvena surf takmičenja i tokom cijele godine turisti su u mogućnosti da gledaju bravure surf majstora.

Havajska obala je cijenjena od strane surfera zbog visokih talasa koji ponekad dostižu i visinu od 8 metara ali to je i mač sa dve oštrice zato što talasi znaju da opustoše obalu, naročito udruženi sa čestim uraganima.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://turistplus.hr/havaji-zanimljivosti-i-znamenitosti/ Egzotični Havaji: 20 čuda prirode, povijesti i kulture]
* [https://www.gohawaii.com/hawaiian-culture Hawaiian Culture &amp; History]

{{Države Okeanije}}
{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}

[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Havaji]]
[[Kategorija:Američka ostrva|Havaji]]
[[Kategorija:Havaji| ]]
[[Kategorija:Ostrva u Tihom okeanu|Havaji]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]</text>
      <sha1>ez1o0p9jiuy2w7mcq59us9nydswknjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ugljikohidrati</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24401</id>
    <revision>
      <id>3915440</id>
      <parentid>3840886</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:26:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7950" sha1="6qfkjqq0h5nikx8o5q2bpfk3mucf7md" xml:space="preserve">'''Ugljikohidrati''' su složeni organski spojevi&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Carbohydrates {{!}} Health and Medicine {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; bogati [[energija|energijom]] koje proizvode biljke uz pomoć reakcije [[fotosinteza|fotosinteze]].

[[Datoteka:Scan of ordinary sugar crystals.jpg|desno|frame|250p|Pogled na kristale šećera pod povećalom]]

==Poremećaji u probavi ugljikohidrata==
U nekim poremećajima&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medlineplus.gov/carbohydratemetabolismdisorders.html|title=Carbohydrate Metabolism Disorders|website=medlineplus.gov|access-date=15. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; razgradnje šećera dolazi do sličnih posljedica kao kod nedostatka saharaze i izomaltaze. Razlika je u tome što se kod nedostatka laktaze dijareja javlja odmah nakon rođenja, jer novorođenče unosi laktozu putem majčinog mlijeka.

Idiopatska laktozurija je teži poremećaj od nedostatka laktaze. Nastaje zbog oštećenja sluznice crijeva, zbog čega se laktoza umjesto normalne razgradnje resorbuje u krv, a zatim se izlučuje putem bubrega.

Kod urođene malapsorpcije glukoze i galaktoze razgradnja [[škrob]]a, laktoze i maltoze u probavnom traktu je normalna, ali problem nastaje u procesu njihove resorpcije. Glukoza i galaktoza se inače brzo upijaju jer se tokom resorpcije fosforilišu. Kada je taj proces usporen, ove materije dospijevaju u debelo crijevo, gdje ih bakterije razgrađuju u mliječnu kiselinu, što izaziva dijareju.

Nedostatak probave škroba vezan je za [[enzim]] α-amilazu, čija se proizvodnja prilagođava prisustvu škroba u ishrani. Kod novorođenčadi ovaj enzim u početku nedostaje, ali se kod većine djece počinje stvarati kada počnu jesti škrobnu hranu. Kod neke djece sinteza amilaze kasni, pa se škrob razgrađuje djelovanjem crijevnih bakterija, što dovodi do stvaranja mliječne kiseline i pojave dijareje. Trajni nedostatak ovog enzima nije opisan, a problemi nestaju kada se započne sinteza α-amilaze.

Sekundarni uzroci poremećene probave i resorpcije ugljikohidrata uključuju bolesti pankreasa, poput pankreatitisa, nekroze ili cistične fibroze. U tim stanjima dolazi do smanjenog lučenja α-amilaze u dvanaesnik, što dovodi do slabije razgradnje škroba i fermentativnih smetnji u [[Probava|probavi]]. Kod infektivnog enterokolitisa, zbog oštećenja sluznice tankog crijeva, smanjuje se aktivnost enzima koji razgrađuju disaharide, pa se ugljikohidrati slabije iskorištavaju.

== Fotosinteza ==
Složen proces pri kojemu se iz [[ugljik]]ovog dioksida i [[voda|vode]] uz pomoć sunčeve [[svjetlost]]i i [[hlorofil]]a iz [[hloroplast]]a proizvode [[kisik]] i [[šećer]]. Proces se odvija u zelenom dijelu [[biljke]] (gdje ima hlorofila) a sastoji se od niza reakcija koje pospješuju prirodni katalizatori ([[enzimi]]). Produkt fotosinteze je jednostavni ugljikohidrat '''[[glukoza]]''' C&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;.

== Sastav i podjela ==
=== Sastav ===
Građeni su od [[ugljik]]a, [[vodik]]a i [[kisik]]a, a kod većine je omjer vodika i kisika 2 : 1, upravo kao kod vode. Zato su i dobili naziv ugljiko'''hidrati''' kao spojevi ugljika s [[voda|vodom]].

=== Podjela ===
Iako svi ugljikohidrati imaju isti hemijski sastav, razlikuju se složenošću građe svojih [[molekula]]. Dijele sa na:
* jednostavne [[šećer]]e ili [[monosaharidi|monosaharide]] (npr. [[glukoza|glukozu]] i fruktozu)
* složene [[šećer]]e:
** [[oligosaharidi]] (građeni od 2 - 10 molekula monosaharida, npr. disaharidi - [[saharoza]], [[laktoza]]).
** [[polisaharidi]] (građeni od velikog broja molekula monosaharida (više od 10) npr. [[škrob]], [[celuloza]])

Najrasprostranjeniji u [[priroda|prirodi]] su jednostavni šećeri [[glukoza]] i [[fruktoza]].

== Monosaharidi ==
{{Glavni|Monosaharidi}}
Monosaharidi su spojevi slatkog okusa, topljivi su u vodi ali ne podliježu hidrolizi.

Glukoza i fruktoza imaju istu hemijsku formulu '''C&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;''' ali se razlikuju po strukturi koja im daje i različita svojstva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vedantu.com/jee-main/chemistry-difference-between-glucose-and-fructose-structure|title=Difference Between Glucose and Fructose Structure with Diagram|website=VEDANTU|language=en|access-date=6. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Glukoza ===
{{Glavni|Glukoza}}
[[Datoteka:Mosel white grapes.jpg|mini|150p|Glukozu nalazimo u grožđu]]
Glukoza je najrasprostranjeniji monosaharid u [[priroda|prirodi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/medicine-and-dentistry/monosaccharide|title=Monosaccharide - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=6. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Može se naći u [[krv]]i svih [[sisavci|sisara]], a i u medu i grožđu. [[molekula|Molekule]] glukoze grade (u većem broju) molekule složenijih ugljikohidrata kao što su ''škrob'' i ''celuloza''.

Glukoza ima vrlo sladak okus, lako je [[topljivost|topljiva]] u [[voda|vodi]] a također je i neophodna za održavanje [[život]]a  jer kada se razgradi u [[citoplazma|citoplazmi]] žive [[ćelija|ćelije]] ona oslobađa velike količine [[energija|energije]] potrebne za mnoge [[život]]ne funkcije.
Redukcione osobine monosaharida, se dokazuju reakcijom sa Fehlingovim reagensom ([Cu(NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;](OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, pomiješan s rastvorom K, Na-tartarata). Rezultat ove [[redoks]] reakcije je nastanak crvenog taloga Cu&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O i glukonske kiseline.

=== Fruktoza ===
{{Glavni|Fruktoza}}
[[Datoteka:Fruit Stall in Barcelona Market.jpg|mini|150p|desno|Fruktozu (voćni šećer) nalazimo u voću]]
Vrlo sladak [[šećer]] koji je dobro topljiv u [[voda|vodi]]. Nalazi se u voću u smjesi s glukozom pa se zato naziva i '''voćni šećer''' ili ''fruktoza''. U [[tkivo|tkivu]] se razgrađuje brže od glukoze (pa je zato i vrlo popularna u [[sport]]aškim pićima ili ljudima oboljelim od dijabetesa).

== Disaharidi ==
{{Glavni|Disaharidi}}
Disaharidi su građeni od dva monosaharida. Najvažniji disaharidi su [[saharoza]], [[laktoza]] i [[maltoza]].

=== Saharoza ===
{{Glavni|Saharoza}}
Saharoza se sastoji od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze. Šećer iz šećerne trske, jednako kao i šećer iz šećerne repe (kristalni šećer) sastoji se od saharoze.

== Polisaharidi ==
{{Glavni|Polisaharidi}}
Polisaharidi su makromolekularni spojevi sastavljeni od velikog broja monosaharida. Imaju vitalnu ulogu u deponovanju energije i strukturnom integritetu organizma. Npr. [[glikogen]] je oblik deponovanja glukoze. [[Škrob]] je hranljiva rezerva u biljkama. [[Celuloza]] je najčešći organski spoj u biosferi.

== Također pogledajte ==
* [[Fermentacija]]
* [[Makromolekula]]
* [[Ishrana]]
* [[Fotosinteza]]
* [[Šećer]]

{{Glavni|Škrob}}
{{Glavni|Celuloza}}

{{Commonscat|Carbohydrates}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20130629185521/http://www2.ufp.pt/~pedros/bq/carb_en.htm Ugljikohidrati, uključujući interaktivne modele i animacije] (Potreban je [https://web.archive.org/web/20060320002451/http://www.mdl.com/products/framework/chime/ MDL Chime])
* [https://web.archive.org/web/20050124032405/http://www.chem.qmw.ac.uk/iupac/2carb/ Zajednička komisija IUPAC-IUBMB za biohemijsku nomenklaturu (JCBN): Nomenklatura ugljikohidrata]
* [http://arquivo.pt/wayback/20160516074319/http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/carbhyd.htm Detalji o ugljikohidratima]
* [http://biochemweb.fenteany.com/carbohydrates.shtml Ugljikohidrati i glikozilacija – Virtuelna biblioteka biohemije, molekularne biologije i ćelijske biologije]
* [http://www.functionalglycomics.org/ Funkcionalni glikomični prolaz], saradnja između [[Konzorcija za funkcionalnu glikomiku]] i [[Grupe za izdavaštvo Nature]]
{{Ugljikohidrati}}
{{Prehrambena hemija}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ugljikohidrati]]
[[Kategorija:Ishrana]]</text>
      <sha1>6qfkjqq0h5nikx8o5q2bpfk3mucf7md</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damask</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32643</id>
    <revision>
      <id>3915376</id>
      <parentid>3894960</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Novi vijek */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9534" sha1="jgd82htby6idk2eifsfbm4pa44mpwdf" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                         = Damask
| izvorno_ime                 =
| drugo_ime                   = دمشق
| kategorija                  = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija                 =
| službeni_naziv              =
| moto                        =
| nadimak                     =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                       = Syria, Panorama of Damascus city.jpg
| opis_slike                  = Panorama Damaska
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                     = 
| simbol                      = Damascus-Seal.jpg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                      = Sirija
| zastava_države              = da
| administrativna_podjela1    =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| nadmorska_visina            = 680
| širina_stepeni              = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni              = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =W
| najviši                     =
| najviša_visina              = 
| najniža                     =
| najniža_visina              =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                    = 105
| površina_zemlje             =
| površina_vode               =
| površina_urban              =
| površina_metro              =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo                = 1.711.000| stanovništvo_datum =2009
| stanovništvo_urban          =
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_opcina         =
| stanovništvo_gustoca        = 
| stanovništvo_urban_gustoca  = 
| stanovništvo_opcina_gustoca = 
| stanovništvo_metro_gustoca  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                     = 
| vlada                       =
| gradonačelnik               = [[Bishr Al Sabban]]
| gradonačelnik_partija       =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona              = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC+2]] | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST          = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj              = 
| pozivni broj                = 
| kod                         =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                       = Syria location map3.svg
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      = 18| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 23| širina_SJ = S
| karta_lokacija_y      = 60| dužina_minuta = 52| dužina_sekundi = 25| dužina_IZ = I
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica                = [http://www.damascus.gov.sy/ damascus.gov.sy]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                    =
}}
'''Damask''' ([[arapski jezik|arapski]] (službeno): دمشق ''Dimašk'', (neslužbeno) ''aš-Šam'' الشام) je glavni grad [[Sirija|Sirije]] i drugi grad po veličini nakon [[Halep]]a. Smatra se da je to najduže kontinuirano naseljen grad na svijetu. Glavni je kulturni i religijski grad [[Levant]]a. Prema procjeni iz 2009. u gradu je živjelo 1.711.000 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cbssyr.org/yearbook/2009/chapter2-EN.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110213040755/http://www.cbssyr.org/yearbook/2009/chapter2-EN.htm |archive-date=13. 2. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Smješten u jugozapadnom dijelu države, Damask je centar velikog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] u kojem živi oko 2,6 miliona stanovnika (2004).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cbssyr.org/General%20census/census%202004/pop-man.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130310211017/http://www.cbssyr.org/General%20census/census%202004/pop-man.pdf |archive-date=10. 3. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Damask prije nove ere ===
[[Datoteka:DamascusRomanArch.jpg|mini|lijevo|250p|Rimski luk u Damasku]]
Za Damask se tvrdi da je najstariji u kontinuitetu nastanjeni grad svijeta, mada se za istu titulu vatreno bori i Halep (Haleb, حلب). U hijeroglifskim tablicama nađenim u Egiptu spominje se &quot;Dimaška&quot; kao jedan od osvojenih gradova u 15. vijeku prije nove ere. U iskopinama u dvorištu Umajad džamije su pronađeni predmeti iz trećeg milenija prije nove ere. Ime Dimaška se nalazi u arhivama Elbe, a pronađeno je i na tablicama u [[Mari]] (2500. p. n. e).

Za Damask su se vodile mnogobrojne bitke tokom rane historije, počevši od [[izrael]]skog cara [[David]]a, [[Asirci|Asiraca]] (732. p. n. e), [[Nabukodonozor]]a (oko 600. p. n. e), preko [[Perzijanci|Perzijanaca]] (530. p. n. e) do [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]] (koji je osvojio grad 333. p. n. e) Grčki uticaj je oslabio kada su [[Nabatejci]] pokorili grad 85. p. n. e. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su uskoro protjerali Nabatejce (64. p. n. e) i Sirija je postala rimska provincija (Syria). Damask je u rimsko doba bio veoma važan grad i postao je i vojna baza vojska koje su se borile protiv Perzijanaca. [[Hadrijan]] je proglasio metropolis u 2. vijeku.

=== Damask između religija ===
[[Datoteka:StJohnTheBaptistShrine Damascus 1943.jpg|mini|295x295px|Grob glave sv. Ivana Krstitelja]]
U Damasku je Saul od Tarzusa prešao u kršćanstvo i postao [[Sveti Pavao|apostol Pavle]]. Do kraja 4. vijeka nove ere većina stanovništva je primila [[kršćanstvo]]. Hram [[Jupiter]]a je postao katedrala posvećena [[Ivan Krstitelj|svetom Ivanu Krstitelju]], čija glava i danas leži u grobu unutar [[Velika džamija u Damasku|Velike džamije u Damasku]]. Sa dolaskom [[islam]]a, Damask je postao važan centar kao sjedište [[Emevije|Emevijskog]] halifata, u periodu od 661. do 750. godine, Grad je naglo rastao i kršćanska katedrala pretvorena je u džamiju. Kada su [[Abasidi]] prevladali i preselili halifat u [[Bagdad]], Damask je opustio.

=== Srednji vijek, turska i mongolska osvajanja ===
Grad su osvojili Turci [[Seldžuci]] (1076), nakon čega su ga [[Krstaški ratovi|Križari]] bezuspješno pokušali preoteti 1148, prije nego je on 1154. konačno pao u ruke [[Nuredini|Nuredina]] (Nur ad Din, Nur ad-Din), generala turskog porijekla. Mnogi spomenici u današnjem gradu potiču iz vremena njegovog nasljednika, [[Salahudin]]a (Salah ad Din, Salah ad-Din), kada je Damask bio prijestolnica ujedinjenog Egipta i Sirije.

[[Mongoli]] su se kasnije uselili u grad, ali su ubrzo bili izbačeni od strane egipatskih Turaka [[Memluci|Memluka]] 1260. Tokom memlučkog perioda, roba iz Damaska je poznata širom svijeta i privukla je mnogo trgovaca iz Evrope. Ovo je vodilo ka drugoj najezdi Mongola pod [[Tamerlan]]om, kada je grad opustošen, a svi umjetnici i naučnici deportirani u [[Samerkand]]. Memluci su se ubrzo vratili i nastavili izgradnju grada.

Sa početkom četverostoljetne otomanske vladavine gradom (1516) bogatstvo Damaska se smanjuje i grad postaje tek mala provincijska prijestolnica unutar velikog carstva. Jedina kratka pauza u otomanskoj vladavini bila je u periodu 1831-1840, kada je grad ponovo postao glavni grad egipatske Sirije, pod vladavinom Muhameda Ali Paše. Zapadne sile su interevenirale u strahu od kolapsa [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], i natjerale generala Ibrahim Pašu da se povuče iz Sirije.

=== Novi vijek ===
Do 1878. brojnost stanovništva se popela na 150.000, a u gradu je postojao dobro izgrađen prijevozni sistem. 1908. grad je imao mrežu [[tramvaj]]skog prijevoza i željeznicom je bio povezan sa [[Bejrut]]om i [[Medina|Medinom]]. Turske i njemačke snage su koristile Damask kao bazu tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Kada su ih pobijedili [[Arapska liga]] i [[Saveznici]], postavljena je prva, kratkotrajna vlada 1919. [[Francuska|Francuzi]] su dobili mandat od [[Društvo naroda|Lige Naroda]] i okupirali grad i zemlju u periodu 1920-1945. Susreo ih je val nezadovoljstva i otpora, tako da su 1925. čak uveli bombardiranje kao metodu ubijanja otpora. Potpuna nezavisnost je stečena 1946. kada su se francuske i britanske trupe povukle i Damask je postao glavni grad nezavisne države [[Sirija|Sirije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://oi-idb-static.uchicago.edu/multimedia/2380/simons_topographical_lists_1937.pdf|title=simons_topographical_lists_1937}}&lt;/ref&gt;

Godine 1979, Damask je upisan na [[UNESCO|UNESCO-ov]] popis mjesta svjetske baštine u Aziji, a od 1999. Sirija je zakonom o zaštiti starina provela zaštitu Starog dijela grada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/news/1038|title=Ancient City of Damascus|website=whc.unesco.org|access-date=11. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; Zbog ratnih sukoba, 20. juna 2013. UNESCO stavlja svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/news/1038|title=Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger|website=whc.unesco.org|access-date=11. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Sirija]]
* [[Bliski istok|Bliski Istok]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.damascus-online.com/ Damask online]
* [http://www.ancientroute.com/cities/Damascus.htm Historija Damaska]
* [https://web.archive.org/web/20060208061815/http://www.syriantours.net/Maps/Cities/damascus_big.jpg Karta centra Damaska]
* [https://web.archive.org/web/20051125043946/http://souria.com/ep/index.asp Interaktivni plan Damaska]
* [http://www.oldamascus.com/ Oldamascus.com] o Damasku

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commons|Category:Damascus|Damask}}
{{Glavni gradovi azijskih država}}

[[Kategorija:Gradovi u Siriji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Siriji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]]</text>
      <sha1>jgd82htby6idk2eifsfbm4pa44mpwdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Badminton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35048</id>
    <revision>
      <id>3915537</id>
      <parentid>3832682</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T11:57:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3915537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9285" sha1="rnt1rjflttz2pgcfrgs3nab98ykvwjx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Badminton Peter Gade.jpg|mini|desno|200p|Igrač badmintona]]
'''Badminton'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.twinkl.de/teaching-wiki/badminton|website=www.twinkl.de|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; je [[igra]] slična [[tenis]]u i igraju je dva ili četiri igrača. Iako je badminton raširen vid [[rekreacija|rekreacije]], on je ujedno i standardni [[Olimpijske igre|olimpijski sport]]. 


=== Odrednice ===
Igrač - Bilo koja osoba koja igra badminton.

Meč - Osnovna badmintonska utakmica, između po jednoga ili po dvoje igrača sa svake strane.

Pojedinačni meč - Meč u kojem je po jedan igrač na svakoj od suparničkih strana.

Parski meč - Meč u kojem su po dva igrača na svakoj od suparničkih strana.

Servisna strana - Strana koja ima pravo na servis.

Primateljska strana - Strana nasuprotna servisnoj strani.

Poen - Odsječak od jednoga ili više udaraca koji započinje servisom i traje sve dok je loptica u igri.

== Kratka historija badmintona ==
Iako se vjeruje da su neke varijante ove igre stare i 2000 godina, prva pisana pravila potiču iz [[19. vijek|19-tog vijeka]]. [[1877]] je osnovan prvi badminton klub (Bath Badminton Club u [[Engleska|Engleskoj]]), a [[1893]], je engleski badminton savez objavio prva prava pravila te igre, koja u osnovnim crtama dosta sliče danas važećim pravilima.

Međunarodna badmintonska federacija ili kraće IBF (od [[engleski jezik|engleskog]] naziva ''International Badminton Federation'') je osnovana [[1934]]. Ta organizacija i danas određuje pravila i organizira natjecanja.

Badminton je uveden u program Olimpijskih igara na [[OI 1992.|Igrama u Barceloni 1992]].

== Osnovna pravila i oprema ==
[[Datoteka:Shuttlecocks Yonex Aerosensa 20.jpg|mini|desno|100p|Loptice za badminton]]
Badminton se igra reketom i posebnom lopticom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.badmintonbible.com/rules/simple|title=Simple rules for beginners {{!}} Badminton Bible|website=www.badmintonbible.com|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; Za razliku od drugih sportova s reketom (kao što je npr. [[tenis]] ili [[stolni tenis]]) kod kojih se igra okruglom lopticom, ovdje se koristi pernata duguljasta loptica koja je napravljena od 16 guščjih pera zabodenih u pluteni čep. Loptica može dostići brzinu i do 300 km/h, ali samo na djelić sekunde. Danas se često koristi i plastična loptica, koja oblikom oponaša pernatu, S obziorm da na lopticu jako utiče strujanje zraka ili vjetar, natjecateljski mečevi se održavaju isključivo u zatvorenom prostoru.

[[Datoteka:Heads of badminton raquets.jpg|mini|desno|150p|Moderni reketi za badminton]]
Osnovni cilj igre je reketom udariti jednom lopticu na način da pređe preko mreže i padne u polje protivnika prije nego li je on stigne vratiti natrag. Zato je potrebno da igrač badmintona precizno udara lopticu reketom, ali istovremeno bude brz kada treba vratiti lopticu upućenu od strane protivnika. Poen se dakle osvaja ako je loptica upućena u protivnikov dio teren a da je on ne uspije vratiti jednim udarcem reketom prije pada, ili ako protivnik uputi lopticu izvan označenog terena. Iako je teren relativno malen, za natjecateljski badminton potrebno je biti tehnički ali i kondiciono vrlo spreman, jer prosječni igrač može tokom jednog meča pretrčati i do 4 [[kilometar]]a.

Postoje četiri kategorije: singl (pojedinačno, za muške i žene), ženski i muški parovi, mješoviti parovi te ekipno takmičenje.

Svaka strana terena sa suprotnih strana mreže je podijeljena uzdužno na dvije polovine. Na svakoj polovini je servisno polje, iz kojeg igrač servira gađajući pritom dijagonalno suprotno polje protivnika. Nakon servisa kojim se mora pogoditi servisno polje, tokom igre je moguće gađati cijeli protivnikov teren. Kod igre parova teren je nešto širi, ali je servisno polje kraće nego kod singlova. Kod pojedinačne igre igrač servira iz svog desnog servisnog polja ako ima paran broj poena, odnosno iz lijevog ako ima neparan broj osvojenih pojena u tom trenutku igre. Prvi servis u setu ima igrač kojeg se odredi ždrijebom, bacanjem novčića ili bacanjem loptice na način da loptica svojim užim krajem pokaže na stranu koja prva servira. Nakon toga uvijek servira strana koja je osvojila prethodni poen. U igri parova igrači se postavljaju na terenu na način da je jedan na lijevoj, a drugi na desnoj uzdužnoj polovini njihovog polja. Nakon što par osvoji poen na servis protivnika, prvi servira igrač u desnom polju. Nakon osvojenog poena na svoj servis parovi mijenjaju mjesta, dok par koji izgubi poen ostaje na pozicijama na kojima jest. 

== Teren ==
[[Datoteka:Badminton_court_3d_small.png|desno|mini|250p|Igralište za badminton]]
Badminton se igra na označenom terenu na kojem se na sredini nalazi mreža. Teren je veličine 5,18x13,40 [[metar]]a (za singl) i 6,1x13,40 m (za parove). Mreža se nalazi na visini od 1,55 m. Badminton je također moguće igrati bez mreže i označena polja, kao zabavu ali je tada nemoguće pratiti bodovanje.

== Reket ==
Okvir reketa ne smije prelaziti 680 mm cijele dužine ni 230 mm cijele širine, a reket se sastoji od glavnih dijelova opisanih u pravilima 4.1.1 do 4.1.5 te prikazanih na crtežu C. Držak je onaj dio reketa čija je namjena da ga igrač drži. Ožičje je onaj dio reketa čija je namjena da njime igrač udara lopticu. Glava obrubljuje ožičje. Vrat spaja držak s glavom (prema pravilu 4.1.5) Rašlje (ako postoje) spajaju vrat s glavom. 

Reket ne smije imati nikakvih dodatnih sastavnica ni produžetaka, osim onih koji služe samo i upravo tome da ograniče ili sprječe habanje i deranje, odnosno titranje, odnosno da raspodjele težinu, odnosno da uzicom osiguraju položaj drške u igračevoj šaci, a koji veličinom i smještajem odgovaraju takvoj namjeni; te 
ne smije imati nikakvu napravu koja bi omogućavala igraču da bitno promijeni oblik reketa.

== Mreža ==
Mreža treba biti ravno i sastavljeno od unakrsno raspoređenih žica koje su ili naizmjenično prepletene ili svezane na mjestima gdje se križaju. Raspored žica treba biti jednolik, tako da su u središtu jednako guste kao i na bilo kojem drugom dijelu; te ožičje ne smije prelaziti 280 mm cijele dužine ni 220 mm cijele širine. Međutim, žice se mogu protegnuti i na prostor koji bi inače pripadao rašljama, pod uvjetom da širina tako protegnutoga ožičja ne prelazi 35 mm i pod uvjetom da cijela dužina ožičja ne prelazi 330 mm.

== Način bodovanja ==
Od jula [[2006]]. godine službeno je prihvaćen način bodovanja kod kojeg se boduje svaka izmjena udaraca. Igra se na dva dobivena seta, dakle u jednom meču maksimalno tri. Set osvaja igrač (ili par) koji prvi dođe do 21 osvojenog poena, ali s barem dva razlike. Kod eventualnog rezultata 20:20 igra se sve dok jedna strane ne osvoji dva poena više od druge (npr. 25:23) ili dok jedna strana ne dođe do 30. Dakle, maksimalni rezultat u jednom setu je 30:29.

Prije se koristio tzv. stari način bodovanja, kod kojeg je momčad mogla osvojiti poen samo na svoj servis. Po tim pravilima igralo se do 15 bodova u setu, odnosno kod žena do 11 bodova. Također se igralo na dva dobivena seta, dakle maksimalno tri u meču.

== Loptica ==
2.1 Loptica može biti sačinjena od prirodnih i/ili umjetnih tvari. Od kakve god tvari da je sačinjena, loptica mora imati opća letna svojstva slična onima koja ima loptica sačinjena od prirodnih pera sa plutenom bazom prekrivenom tankom kožnom presvlakom.

2.2 Loptica treba imati 16 pera učvršćenih u bazu.

2.3 Pera se mjere od vrha baze do kraja pera i svako pero mora biti iste dužine. Ova dužina može biti između 62 mm i 70 mm.

2.4 Vrhovi pera trebaju oblikovati krug promjera 58 mm do 68 mm.2.5 Pera trebaju biti čvrsto vezana koncem ili drugim prikladnim sredstvom.

2.6 Baza treba biti promjera 25 mm do 28 mm te zaobljenoga donjeg dijela.

2.7 Loptica treba težiti od 4,74 g do 5.50 g.

2.8 Loptice koje nisu pernate:

2.8.1 Prirodna pera nadomještena su košuljicom ili umjetnim nadomjestkom pera.

2.8.2 Baza je opisana u pravilu 2.6.

2.8.3 Mjere i težina trebaju biti kao u pravilu 2.3, 2.4, i 2.7. Međutim, zbog razlike u specifičnoj težini i drugim svojstvima umjetnih tvari u usporedbi s perima, prihvatljiva su odstupanja do 10%.

2.9 Pod uvjetom da se ne odstupa od uobičajenoga oblika, brzine i leta loptice, savezi u članstvu IBF-s mogu izvršiti preinake gore navedenih odrednica tamo gdje atmosferski uvjeti bilo zbog nadmorske visine bilo zbog klime, čine standardnu lopticu neprikladnom. 

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070929134044/http://www.internationalbadminton.org/archivescontent.asp?pageid=%7B4B7714F9-45C1-4199-B1B7-5B62C57FAE1A%7D IBF - službene stranice]
* {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Badminton {{!}} Sports and Leisure {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-07-31}}
* {{Cite web|url=https://www.britannica.com/sports/badminton|title=Badminton {{!}} History, Olympics, Rules, Equipment, &amp; Champions {{!}} Britannica|date=2026-07-28|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2026-07-31}}

{{commonscat|Badminton}}
{{Olimpijski sportovi}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Sport]]</text>
      <sha1>rnt1rjflttz2pgcfrgs3nab98ykvwjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Interpol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35174</id>
    <revision>
      <id>3915398</id>
      <parentid>3866712</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:54:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6570" sha1="0j6ztlxny26r3knwvoo5lzlsp9ynhq1" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Interpol (višeznačnica)}}
'''Interpol''' ili Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija poznata i kao ''ICPO'' osnovana je [[1923]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interpol.int/en|title=INTERPOL {{!}} The International Criminal Police Organization|website=www.interpol.int|language=en|access-date=23. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; u svrhu međunarodne kriminalističko-policijske saradnje. Riječ Interpol, prvobitno tek [[telegraf]]ska adresa ove organizacije, službeno je postala dijelom njena imena [[1956]]. godine.

Interpol je treća najveća [[međunarodne organizacije|međunarodna organizacija]] na svijetu nakon [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] i [[FIFA|FIFE]] - trenutno u njenom radu učestvuje 186 država članica. Finansira se godišnjim prilozima država članica, od kojih godišnje prima oko 40 miliona € (manje nego [[Europol|EUROPOL]], koji prima oko 60 miliona). Sjedište organizacije je u [[Lyon]]u, [[Francuska]], a trenutno je predsjednik Interpola Jackie Selebi, načelnik južnoafričke policije. Trenutni sekretar, amerikanac Ronald K. Noble, prvi je neevropljanin na tom položaju.

Zbog politički neutralne uloge koju izvršava, [[Ustav]] Interpola ne dozvoljava sudjelovanje u unutardržavnim kriminalističkim akcijama, te razrješavanju [[politički zločin|političkih]], [[vojni zločin|vojnih]], [[vjerski zločin|vjerskih]] ili [[rasni zločin|rasnih]] [[zločin]]a. Rad Interpola usredotočen je na javnu sigurnost, [[antiterorizam]], suzbijanje [[organizirani kriminal|organiziranog kriminala]], [[krijumčarenje|krijumčarenja]], trgovanja ljudima, [[pranje novca|pranja novca]], dječije [[pornografija|pornografije]], finansijskog i high-tech zločina, te [[korupcija|korupcije]].

Od [[oktobar|oktobra]] [[2001]]. godine Interpol zapošljava 224 zaposlenika iz 54 države, od čega 112 policajaca i 112 civila. Istog mjeseca, Interpol je počeo tranziciju s rada ''od 9 do 5'' u organizaciju koja djeluje ''24-7'', dakle non-stop, povećavajući tako djelotvornost. Godine [[2005]]. Generalni sekretarijat Interpola zaposlio je 502 uposlenika iz 78 država. Žene čine 42 procenta zaposlenika. Interpolovu oficijelnu web stranicu posjeti oko 2.2 miliona ljudi mjesečno.

Godine 2005. više od 3.500 ljudi uhapšeno je ili locirano djelovanjem Interpola.

== Zemlje članice Interpola ==
{|style=&quot;width:100%;&quot;
|valign=top width=25%|
* {{ZD|AFG}} [[Afganistan]]
* {{ZD|ALB}} [[Albanija]]
* {{ZD|ALŽ}} [[Alžir]]
* {{ZD|AND}} [[Andora]]
* {{ZD|ANG}} [[Angola]]
* {{ZD|ATG}} [[Antigva i Barbuda]]
* {{ZD|ARG}} [[Argentina]]
* {{ZD|ARM}} [[Armenija]]
* {{ZD|ARU}} [[Aruba]]
* {{ZD|AUS}} [[Australija]]
* {{ZD|AUT}} [[Austrija]]
* {{ZD|AZE}} [[Azerbejdžan]]
* {{ZD|BAH}} [[Bahami]]
* {{ZD|BHR}} [[Bahrein]]
* {{ZD|BAN}} [[Bangladeš]]
* {{ZD|BAR}} [[Barbados]]
* {{ZD|BEL}} [[Belgija]]
* {{ZD|BLZ}} [[Beliz]]
* {{ZD|BEN}} [[Benin]]
* {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]]
* {{ZD|BOC}} [[Bocvana]]
* {{ZD|BOL}} [[Bolivija]]
* {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]
* {{ZD|BRA}} [[Brazil]]
* {{ZD|BRU}} [[Brunej]]
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska]]
* {{ZD|BFA}} [[Burkina Faso]]
* {{ZD|BDI}} [[Burundi]]
* {{ZD|BUT}} [[Butan (država)|Butan]]
* {{ZD|CAR}} [[Centralnoafrička Republika]]
* {{ZD|CG}} [[Crna Gora]]
* {{ZD|ČAD}} [[Čad]]
* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka]]
* {{ZD|ČIL}} [[Čile]]
* {{ZD|DAN}} [[Danska]]
* {{ZD|DMN}} [[Dominika]]
* {{ZD|DOM}} [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|DŽI}} [[Džibuti]]
* {{ZD|EGI}} [[Egipat]]
* {{ZD|EKV}} [[Ekvador]]
* {{ZD|EKG}} [[Ekvatorijalna Gvineja]]
* {{ZD|SAL}} [[El Salvador]]
* {{ZD|ERI}} [[Eritreja]]
* {{ZD|EST}} [[Estonija]]
* {{ZD|ETI}} [[Etiopija]]
* {{ZD|FIDŽ}} [[Fidži]]
* {{ZD|FIL}} [[Filipini]]
|valign=top width=25%|
* {{ZD|FIN}} [[Finska]]
* {{ZD|FRA}} [[Francuska]]
* [[Gabon]]
* [[Gambija]]
* [[Gana]]
* [[Grčka]]
* [[Grenada]]
* [[Gruzija]]
* [[Gvajana]]
* [[Gvatemala]]
* [[Gvineja]]
* [[Gvineja Bisau]]
* [[Haiti]]
* [[Holandija]]
* [[Holandski Antili]]
* [[Honduras]]
* [[Hong Kong]]
* [[Hrvatska]]
* [[Indija]]
* [[Indonezija]]
* [[Irak]]
* [[Iran]]
* [[Irska]]
* [[Island]]
* [[Istočni Timor]]
* [[Italija]]
* [[Izrael]]
* [[Jamajka]]
* [[Japan]]
* [[Jemen]]
* [[Jordan]]
* [[Južna Afrika]]
* [[Južna Koreja]]
* [[Kajmanska ostrva]]
* [[Kambodža]]
* [[Kamerun]]
* [[Kanada]]
* [[Katar]]
* [[Kazahstan]]
* [[Kenija]]
* [[Kina]]
* [[Kipar]]
* [[Kirgistan]]
* [[Kolumbija]]
* [[Komori]]
* [[Kosta Rika]]
* [[Kuvajt]]
|valign=top width=25%|
* [[Laos]]
* [[Latvija]]
* [[Lesoto]]
* [[Libanon]]
* [[Liberija]]
* [[Libija]]
* [[Lihtenštajn]]
* [[Litvanija]]
* [[Luksemburg]]
* [[Makao]]
* [[Madagaskar]]
* [[Mađarska]]
* [[Malavi]]
* [[Malezija]]
* [[Maldivi]]
* [[Mali]]
* [[Malta]]
* [[Maršalska Ostrva]]
* [[Mauritanija]]
* [[Mauricijus]]
* [[Meksiko]]
* [[Moldova]]
* [[Monako]]
* [[Mongolija]]
* [[Maroko]]
* [[Mozambik]]
* [[Mjanmar]]
* [[Namibija]]
* [[Nauru]]
* [[Nepal]]
* [[Niger]]
* [[Nigerija]]
* [[Nikaragva]]
* [[Norveška]]
* [[Novi Zeland]]
* [[Njemačka]]
* [[Obala Slonovače]]
* [[Oman]]
* [[Pakistan]]
* [[Panama]]
* [[Papua Nova Gvineja]]
* [[Paragvaj]]
* [[Peru]]
* [[Poljska]]
* [[Portugal]]
* [[Rumunija]]
* [[Rusija]]
|valign=top width=25%|
* [[Republika Kongo]]
* [[Republika Makedonija]]
* [[Ruanda]]
* [[San Marino]]
* [[Sao Tome i Principe]]
* [[Saudijska Arabija]]
* [[Sejšeli]]
* [[Senegal]]
* [[Sijera Leone]]
* [[Singapur]]
* [[Sirija]]
* [[Sjedinjene Američke Države]]
* [[Slovačka]]
* [[Slovenija]]
* [[Somalija]]
* [[Srbija]]
* [[Sveta Lucija]]
* [[Sveti Kristofor i Nevis]]
* [[Sveti Vincent i Grenadini]]
* [[Sudan]]
* [[Surinam]]
* [[Svazi]]
* [[Švedska]]
* [[Švicarska]]
* [[Španija]]
* [[Šri Lanka]]
* [[Tadžikistan]]
* [[Tajland]]
* [[Tanzanija]]
* [[Togo]]
* [[Tonga]]
* [[Trinidad i Tobago]]
* [[Tunis]]
* [[Turkmenistan]]
* [[Turska]]
* [[Uganda]]
* [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Ukrajina]]
* [[Urugvaj]]
* [[Uzbekistan]]
* [[Venecuela]]
* [[Vijetnam]]
* [[Zambija]]
* [[Zelenortska Republika]]
* [[Zimbabve]]
|}

== Zemlje koje nisu članice ==
* [[Kiribati]]
* [[Mikronezija]]
* [[Palau]]
* [[Samoa]]
* [[Sjeverna Koreja]]
* [[Solomonska Ostrva]]
* [[Tuvalu]]
* [[Vanuatu]]
* [[Vatikan]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.interpol.int/ Službena stranica organizacije Interpol]
*[http://icpoinfo.tripod.com/ Neslužbena stranica s informacijama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051102112058/http://icpoinfo.tripod.com/ |date=2. 11. 2005 }}{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]</text>
      <sha1>0j6ztlxny26r3knwvoo5lzlsp9ynhq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crna smrt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35483</id>
    <revision>
      <id>3915340</id>
      <parentid>3903772</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:17:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */</comment>
      <origin>3915340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7666" sha1="5pbbarqltc1lhqof24ifpnn7mvilktz" xml:space="preserve">[[File:1346-1353_spread_of_the_Black_Death_in_Europe_map.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:1346-1353_spread_of_the_Black_Death_in_Europe_map.svg|mini|Širenje{{Mrtav link}} bolesti na Bliskom istoku i Evropi (1346–1353)]]
'''Crna smrt''' bila je [[pandemija]] koja je harala pogotovo [[Evropa|Evropom]] u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], krajem 1340, odnjevši živote između 75 i 200 miliona ljudi, odnosno trećinu tadašnje evropske populacije.&lt;ref name=&quot;ABC/Reuters&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.abc.net.au/science/articles/2008/01/29/2149185.htm|title=Black death 'discriminated' between victims (ABC News in Science)|publisher=Australian Broadcasting Corporation|author=ABC/Reuters|date=29. 1. 2008|access-date=3. 11. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Health: De-coding the Black Death&quot;&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/1576875.stm|title=Health: De-coding the Black Death|publisher=BBC|date=3. 10. 2001|access-date=3. 11. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Black Death's Gene Code Cracked&quot;&gt;{{cite news|url=http://archive.wired.com/medtech/health/news/2001/10/47288|title=Black Death's Gene Code Cracked|work=Wired|date=3. 10. 2001|access-date=12. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Vjeruje se da je za pandemiju kriva bila [[bakterija]] ''[[Yersinia pestis]]'', za koju se smatra da je kriva iza nekoliko drugih [[kuga]] (septične, pneumonične i one najčešće – bubonske).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs267/en/|title=Plague|date=oktobar 2017|website=World Health Organization|access-date=8. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je kuga odnijela 30% do 60% Evropskog stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Austin Alchon|first=Suzanne|title=A pest in the land: new world epidemics in a global perspective|url=https://books.google.com/books?id=YiHHnV08ebkC&amp;pg=PA21|publisher=University of New Mexico Press|year=2003|page=21|isbn=978-0-8263-2871-7}}&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
Većina naučnika smatra da je Crna smrt bila pandemija [[Kuga|kuge]], dok neki smatraju da je bio virus sličan eboli. Crna smrt je vjerovatno nastala negdje u srednjoj ili [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] 1334,&lt;ref&gt;https://edition.cnn.com/2019/11/23/asia/plague-china-history-intl-hnk-scli/index.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bramanti|first=Barbara|last2=Stenseth|first2=Nils Chr|last3=Walløe|first3=Lars|last4=Lei|first4=Xu|date=2016|title=Plague: A Disease Which Changed the Path of Human Civilization|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/27722858|journal=Advances in Experimental Medicine and Biology|volume=918|pages=1–26|doi=10.1007/978-94-024-0890-4_1|issn=0065-2598|pmid=27722858}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Wade|first=Nicholas|url=https://www.nytimes.com/2010/11/01/health/01plague.html|title=Europe’s Plagues Came From China, Study Finds|date=31. 10. 2010|work=The New York Times|access-date=1. 3. 2020|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; da bi se potom polahko širila na zapad [[Put svile|Putem svile]]. Godine [[1346]]. stigla je do [[Egipat|Egipta]], [[Sirija|Sirije]] i zatim [[Krim]]a, a [[1347]]. do [[Konstantinopolj]]a, [[Sicilija|Sicilije]] i zatim [[Južna Evropa|južne Evrope]]. Godine 1348. stigla je do [[Francuska|Francuske]], [[Holandija|Holandije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Engleska|Engleske]], a [[1349]]. do [[Skandinavija|Skandinavije]] i [[Rusija|Rusije]].

Zbog svoje velike smrtnosti, Crna smrt je izazvala opću paniku. Ljudi nisu znali odakle [[bolest]] dolazi niti kako je zaustaviti. Tražeći uzrok, mnogi su vjerovali da je Crna smrt Božija kazna. Međutim, pošto [[Crkva]] nije mogla da objasni i zaustavi bolest, mnogi su postali ravnodušni prema njoj i živjeli po filozofiji da treba živjeti što bolje dok te bolest ne pogodi, ignorišući tako savjete ljekara o izbirljosti što se tiče hrane i pića i izbjegavanja suvišnog kontakta s ljudima. Neki su tvrdili da je uzrok bolesti natprirodan i da se prenosi vjetrom, pa je trebalo ostati u kućama i zatvarati prozore. Neki su krivili Jevreje, što je dovelo do njihovog progonjenja.

Ista bolest se ponovo vratila u nekoliko navrata: sve do 1700. godine. kuga u [[Italija|Italiji]] 1629-1631, Velika kuga u Londonu (1665–1666), Velika kuga u Beču (1679), Velika kuga u Marseillu 1720–1722 i 1771. kuga u Moskvi. Iz Evrope je nestala u 18 vijeku.

== Također pogledajte ==

* [[Španska groznica]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Dalje čitanje ==

* {{Cite book|first=Dorsey|last=Armstrong|title=The Black Death: The World's Most Devastating Plague|publisher=The Great Courses|year=2016|asin=B01FWOO2G6|url=http://www.thegreatcourses.com/courses/the-black-death-the-worlds-most-devastating-plague.html|ref=harv|access-date=14. 3. 2020|archive-date=18. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018203714/http://www.thegreatcourses.com/courses/the-black-death-the-worlds-most-devastating-plague.html|url-status=dead}}
* {{cite book|first=Ole Jørgen|last=Benedictow|title=Black Death 1346–1353: The Complete History|year=2004|isbn=978-1-84383-214-0|authorlink=Ole Jørgen Benedictow|url=https://books.google.com/books?id=ZtjwPOB7aMkC|ref=harv}}
* {{Cite book|first=J. P.|last=Byrne|title=The Black Death|publisher=London: Greenwood Publishing Group|year=2004|isbn=978-0-313-32492-5|url=https://books.google.com/books?id=yw3HmjRvVQMC|ref=harv}}
* Cantor, Norman F. (2001). ''In the Wake of the Plague: The Black Death and the World It Made'', New York, Free Press. 
* Cohn, Samuel K. Jr., (2002). ''The Black Death Transformed: Disease and Culture in Early Renaissance Europe'', London: Arnold. 
* {{Cite book|first=Dorothy|last=Crawford|title=Deadly Companions: How Microbes Shaped Our History|publisher=Oxford University Press|year=2018|url=https://global.oup.com/academic/product/deadly-companions-9780198815440?cc=us&amp;lang=en&amp;|ref=harv}}
* {{Cite book|first=Francis Aidan|last=Gasquet|title=The Great Pestilence AD&amp;nbsp;1348 to 1349: Now Commonly Known As the Black Death|year=1893|url=https://books.google.com/books?id=CORQjhbgW9QC|isbn=978-1-4179-7113-8|ref=harv}}{{Mrtav link}}
* {{Cite book|last=Hecker|first=J.F.C.|title=Epidemics of the Middle Ages|editor=B.G. Babington (trans)|publisher=London: Trübner|year=1859|url=https://archive.org/stream/epidemicsofmiddl00heck|ref=harv}}
* Herlihy, D., (1997). ''The Black Death and the Transformation of the West'', Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. 
* {{cite book|last1=Horrox|first1=Rosemary|title=The Black Death|url=https://archive.org/details/blackdeathmanche00rose|date=1994|publisher=Manchester University Press|location=Manchester|isbn=978-0-7190-3498-5}}
* {{Cite book|title=Plagues and Peoples|url=https://archive.org/details/plaguespeoples0000mcne|last=McNeill|first=William H.|year=1976|publisher=Anchor/Doubleday|isbn=978-0-385-11256-7|ref=harv}}
* Scott, S., and Duncan, C. J., (2001). ''Biology of Plagues: Evidence from Historical Populations'', Cambridge: Cambridge University Press. 
* Shrewsbury, J. F. D., (1970). ''A History of Bubonic Plague in the British Isles'', London: Cambridge University Press. 
* Twigg, G., (1984). ''The Black Death: A Biological Reappraisal'', London: Batsford. 
* {{Cite book|title=The Black Death|url=https://archive.org/details/blackdeath0000phil_q4v2|last=Ziegler|first=Philip|year=1998|publisher=Penguin Books|isbn=978-0-14-027524-7|ref=harv}} 1st editions 1969.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Black Death}}

* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34434 Kuga] – Mrežno izdanje ''Hrvatske enciklopedije''

[[Kategorija:Medicinske katastrofe]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Zarazne bolesti]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]

[[ja:ペスト#14世紀の大流行]]</text>
      <sha1>5pbbarqltc1lhqof24ifpnn7mvilktz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koreja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35619</id>
    <revision>
      <id>3915397</id>
      <parentid>3827336</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:53:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4122" sha1="0z87xhw49rzpl646r22t3sczbaid8um" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Koreja (višeznačnica)}}
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Koreja
| izvorno_ime                    = Hangug (한국), Chosun (조선) ili Kolia (코리아)
| genitiv                        = 
| razdoblje                      =
| država_prije1                  = 
| država_prije_zastava1          = 
| država_prije2                  = 
| država_prije_zastava2          = 
| država_prije3                  = 
| država_prije_zastava3          = 
| država_prije4                  = 
| država_prije_zastava4          =
| država_prije5                  =
| država_prije_zastava5          =
| država_poslije1                 = 
| država_poslije_zastava1         = 
| država_poslije2                 = 
| država_poslije_zastava2         = 
| država_poslije3                 = 
| država_poslije_zastava3         = 
| država_poslije4                 =
| država_poslije_zastava4         = 
| država_poslije5                 = 
| država_poslije_zastava5         = 
| zastava                        =
| grb                            =
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Koreas on the globe (Japan centered).svg
| glavni_grad                    = 
| glavni_grad_koordinate          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 = 
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               =
| vrsta_vlasti                   = 
| godina_prve_vlasti             = 
| vladar_prva_vlast              = 
| godina_druge_vlasti            = 
| vladar_druga_vlast             = 
| godina_treće_vlasti            = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       = 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = 
}}
'''Koreja'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Korea|title=Korea - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=30. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; ({{Jez-ko|한국}} u Južnoj Koreji ili {{Jez-ko|조선}}  u Sjevernoj Koreji) je [[poluostrvo]] u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]]. Od 1945. [[Podjela Koreje|podijeljena]] je na ili blizu [[38. paralela (sjever)|38. paralele]], sada poznate kao [[Korejska demilitarizovana zona|Korejska demilitarizirana zona]]. Godine 1948. dvije države su proglasile nezavisnost, obje su tvrdile da imaju [[suverenitet]] nad cijelom Korejom: [[Južna Koreja]] (Republika Koreja) koja je činila njenu južnu polovinu i [[Sjeverna Koreja]] (Demokratska Narodna Republika Koreja) koja je činila njenu sjevernu polovinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.freedomanatomy.com/en/temi/korean-peninsula-and-east-asia/|title=Korean Peninsula and East Asia|website=Freedom Anatomy|language=it-IT|access-date=30. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Region se sastoji od '''Korejskog poluostrva''', [[Jeju ostrvo|ostrva Jeju]] i manjih ostrva u blizini poluostrva. Poluostrvo graniči s [[Kina|Kinom]] na sjeveru i [[Rusija|Rusijom]] na sjeveroistoku, preko rijeka [[Yalu rijeka|Amnok]] i [[Rijeka Tumen|Duman]]. Od [[Japan]]a je na jugoistoku odvojena [[Korejski moreuz|Korejskim moreuzom]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikisource-inline |list =
** {{Cite Collier's|wstitle=Korea|noicon= x |short=x}}
** {{Cite Americana|wstitle=Korea|year=1920|noicon= x |short=x}}
}}

* {{Službeni sajt|http://www.korea.net/||name=The Republic of Korea}}
* {{dmoz |Regional/Asia/Regions/Korean_Peninsula|Korea}}
{{Normativna kontrola}}
{{stub-hist}}
{{Wikivoyage|South Korea}}
{{Wikivoyage|North Korea}}
{{Wikirječnik|Korea}}
{{Commonscat|Korea}}

[[Kategorija:Južna Koreja]]
[[Kategorija:Sjeverna Koreja]]</text>
      <sha1>0z87xhw49rzpl646r22t3sczbaid8um</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jednjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36719</id>
    <revision>
      <id>3915442</id>
      <parentid>3897139</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:28:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6955" sha1="h14p8pk5d6i3lfol2ojigqt6ofnlbaz" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Tractus intestinalis esophagus.svg|mini|desno|250px|Ljudski probavni sistem sa označenim jednjakom]]
'''Jednjak''' ({{lat|Oesophagus}}) je [[Mišić|mišićno]]-[[Sluznica|sluzokožni]] kanal kod [[Kičmenjaci|kičmenjaka]], dužine oko 25&amp;nbsp;cm, prečnika oko 2&amp;nbsp;cm, kojim se hrana transportuje od [[ždrijelo|ždrijela]] do [[želudac|želuca]]. Pripada [[Probavni sistem|probavnom sistemu]].

== Položaj ==

Nalazi se ispred [[kičmeni stub|kičmenog stuba]], i silazi najprije kroz vrat, zatim kroz zadnji dio [[mediastinum]]a i svoj otvor na [[dijafragma|dijafragmi]] (''hiatus esophageus''), završava s ulaznim otvorom [[želudac|želuca]] (''cardia''). U sagitalnoj ravni je konkavan prema naprijed, jer u gornjem dijelu prati krivinu kičmenog stuba, a u donjem gradi krivinu oko luka [[Aorta|aorte]], koja prolazi ispred grudnog dijela jednjaka.

Sastoji se od tri dijela:

* '''Vratni dio''' je početni dio i od manubrijuma [[Grudna kost|grudne kosti]] prelazi u grudni dio. Dužine je oko 5&amp;nbsp;cm. Između jednjaka i pretkičmenih mišića nalazi se retroezofagealni prostor, koji omogućava pokrete jednjaka pri gutanju. Ispred jednjaka je [[dušnik]], a između jednjaka i dušnika prolaze povratni grkljanski živci (''n. laringeus recurrens''). Bočno leže režnjevi [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]], [[Karotidna arterija|karotidne arterije]], unutrašnje [[Jugularna vena|jugularne vene]] i oba nerva vagusa (svaki sa po jedne strane).
* '''Grudni dio''' jednjaka je dug oko 15–20&amp;nbsp;cm i to je njegov najduži dio. Podijeljen je na gornji i donji grudni dio.
[[Datoteka:Illu esophagus.jpg|mini|lijevo|250px|Dijelovi jednjaka]]
Gornji grudni dio se nalazi u gornjem medijastinumu. Ovaj dio se nalazi iza [[Dušnik|dušnika]] i iznad luka [[Aorta|aorte]]. Lijevi glavni [[Bronhi|bronh]] pritišće jednjak sa prednje strane i stvara na njemu srednje suženje. Između zadnje strane jednjaka i [[Kičmeni stub|kičmenog stuba]], sa mišićima nalazi se retroezofagealni prostor. Zadnju stranu ukršta [[grudni limfni kanal]] (''ductus thoracicus''). Lijevu stranu jednjaka dodiruje luk aorte, stvara na njemu srednje suženje i potiskuje ga udesno. Sa lijeve strane jednjaka nalazi se lijeva zajednička karotidna arterija, također ovom stranom u žlijebu između jednjaka i dušnika prolazi i lijevi povratni grkljanski nerv. Lijeva strana jednjaka dodiruje i lijevu [[Plućna maramica|plućnu maramicu]]. Desna strana jednjaka se nalazi iza dušnika i dodiruje desnu plućnu maramicu. U okolini jednjaka se nalaze brojni paratrahealni [[limfni čvorovi]].

Donji grudni dio nalazi se ispod račvanja dušnika i iza [[Srčana maramica|srčane maramice]], tako da je sa prednje strane prekriven njom i preko nje dodiruje [[lijeva srčana predkomora|lijevu srčanu pretkomoru]] i [[Srčana komora|komoru srca]]. Desna [[plućna arterija]] također prolazi ispred jednjaka nešto iznad [[perikard|srčane maramice]]. U donjem dijelu prednjom stranom jednjaka silazi lijevi nerv vagus, dok desni vagus silazi zadnjom stranom jednjaka. Aortni luk se podvlači ispod jednjaka i prelazi na njegovu zadnju stranu. U nivou dijafragme grudna aorta je sasvim pozadi jednjaka. Zadnja strana jednjaka je i u kontaktu sa grudnim limfnim kanalom i venom azigos.

* '''Trbušni dio''' počinje otvorom dijafragme kroz koji prolazi jednjak (''hiatus oesophageus''). Ovaj dio je kratak, 2–4&amp;nbsp;cm, lijevkastog oblika i obuhvaćen je mišićima dijafragme, koja imaju ulogu sfinktera (zatvarača) jednjaka. Završava se ušćem u [[želudac]] (''ostium cardiacum'').

== Građa ==
[[Datoteka:Illu esophageal layers.jpg|mini|desno|250px|Građa zida jednjaka]]
Zid jednjaka je izgrađen iz 3 sloja.

* Vezivni sloj (lat: ''tunica adventitia''), je spoljašnji sloj koji labavo vezuje jednjak za okolne strukture. Ovaj sloj građen je pretežno iz vezivnog tkiva.
* Mišićni sloj (lat: ''tunica muscularis''), je srednji sloj zida. Spolja se nalaze uzdužna mišićna vlakna, a unutra kružna. U gornjoj trećini jednjaka su mišićna vlakna poprečno-prugasta, a u donje 2/3 [[glatki mišić|glatka]].
* Sluzokoža jednjaka (lat: ''tunica mucosa''), je unutrašnji sloj. Sačinjena je od pločasto-slojevitog epitela, i uzdužno je naborana.

Pošto je jednjak građen samo od mišićnog, vezivnog tkiva i sluzokože relativno je mekanog sastava i na mjestu kontakta sa drugim [[organi]]ma gradi odgovarajuća suženja (lat: ''angustitiae esophagi''). Gornje suženje se zove još i krikoidno (lat: ''angustitia cricoidea'') jer je [[grkljan]] u ovom dijelu potisnut prstenastom hrskavicom (lat: ''cartilago cricoidea'') grkljana. Ovo suženje nalazi se na samom početku jednjaka, a njegov prečnik je ovdje oko 14&amp;nbsp;mm. U srednjem dijelu jednjaka nalazi se drugo suženje, aortikobronijalno suženje (lat: ''angustitia aorticobronchialis''), izazvano pritiskom luka aorte i lijevog glavnog [[Bronhi|bronha]], koje prolaze ispred njega. Ovdje je kalibar jednjaka oko 16–17&amp;nbsp;mm. U donjem dijelu jednjaka prilikom prolaska kroz dijafragmu (prečagu), nastaje i treće suženje jednjaka, dijafragmatično suženje (lat: ''angustitia diaphragmatica''). Jednjak je ovdje širok oko 15–17&amp;nbsp;mm.

== Krvni sudovi i nervi jednjaka ==

* [[Arterija|Arterije]] jednjaka su male, mnogobrojne i odvajaju se iz susjednih većih arterija. Gornje grane za jednjak dolaze i donje štitne arterije (lat: ''a. thyroidea inferior''), srednje grane se izdvajaju iz [[Grudna aorta|grudne aorte]], donje grane potiču iz arterija [[Dijafragma|dijafragme]] (lat: ''a. phrenica superior et inferior''), dok je trbušni dio snabdjeven iz lijeve želudačne arterije (lat: ''a. gastrica sinistra''). Arterije jednjaka obrazuju međusobno brojne spojeve ([[anastomoze]]).
* [[Vene]] jednjaka obrazuju podsluzokožne i periezofagealne spojeve, a zatim se ulivaju u veće okolne vene. Vene grudnog dijela završavaju se u bronhijalne, međurebarne vene, a trbušnog dijela u lijevoj želudačnoj veni.
* Gornji poprečno-prugasti mišić jednjaka inerviše povratni grkljanski [[nerv]] i nervni splet ždrijela (lat: ''plexus pharingeus''). Donji glatki mišić inerviše [[parasimpatikus|parasimpatički]] vagus, a [[simpatikus|simpatički]] grane simpatičkog stabla i grudnih i donjeg vrtanog gangliona.

== Oboljenja ==
[[Datoteka:Tumor Esophagus.JPG|mini|desno|200px|Tumor na jednjaku]]
* [[Refluks želudačnog soka]]
* [[Ahalazija]]
* [[Rak jednjaka]]
* [[Divertikulumi jednjaka]]
* [[Ezofagealno-trahealna fistula]]
* [[Variksi jednjaka]]
* [[Perforacija jednjaka]]
* [[Zapaljenje jednjaka]] (ezofagitis)
* [[Strikture jednjaka]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060419054159/http://education.yahoo.com/reference/gray/subjects/subject?id=245#1 Grejeva anatomija]

{{probava}}
{{Commonscat|Esophagus}}

[[Kategorija:Probavni sistem]]
[[Kategorija:Organi]]
[[Kategorija:Glava i vrat]]</text>
      <sha1>h14p8pk5d6i3lfol2ojigqt6ofnlbaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štitasta žlijezda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37252</id>
    <revision>
      <id>3915407</id>
      <parentid>3704980</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:09:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8888" sha1="kmed3dmqgx1jy7fs5d2xtiknye8548d" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Illu_thyroid_parathyroid.jpg|mini|300p|Štitna i paraštitne žlijezde]]
'''Štitna ili tireoidna žlijezda''' je [[žlijezda]] sa endokrinim lučenjem, koja se nalazi u [[Vrat|vratnom]] predjelu i sekretuje hormone [[tiroksin]] i [[Trijodotironin|trijodtironin]], koji regulišu [[metabolizam]] svih ostalih [[Tkivo|tkiva]]. C [[Ćelija|ćelije]] štitne žlijezde sekretuju [[hormon]] [[kalcitonin]], čija je uloga u regulaciji koncentracije [[kalcij]]a u [[krv]]i i ima antagonističko dejstvo [[Parathormon|parathormonu]], koga luče [[Paraštitna žlijezda|paraštitne]] žlijezde.

== Položaj i građa ==
Štitna žlijezda je u obliku štita ili [[leptir]]a i nalazi se u vratnom dijelu neposredno ispod [[Grkljan|grkljana]], a ispred i sa strana dušnika. Pričvršćena je za tireoidnu hrskavicu grkljana i pokreće se prilikom gutanja. Sastoji se od dva režnja, lijevog i desnog, koji su povezani suženjem (lat: ''isthmus''). Ponekad postoji i treći, piramidalni režanj (lat: ''lobus pyramidalis'') u srednjem dijelu žlijezde. U svakom režnju nalazi se veliki broj folikula, koji su funkcionalne jedinice.

Folikuli su obloženi bazalnom membranom na kojoj se nalazi jedan red kockastih epitelnih ćelija, koje sekretuju u unutrašnjost folikula supstancu koloid. Koloid sadrži [[glikoprotein]] velike molekularne mase, tireoglobulin. Razlaganjem ove molekule nastaju hormoni štitne žlijezde. Između kockastih, epitelnih ćelija nalaze se i C-ćelije (parafolikularne ćelije), koje sekretuju [[kalcitonin]].

Štitna žlijezda je jedna od većih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njena težina je oko 10-20 g. Neposredno iza štitne žlijezde sa obje strane prolazi povratni grkljanski živac (lat: ''n. laringeus recurrens''), bočno leži također sa obje strane zajednička karotidna arterija (lat: ''a. carotis comunis''), unutrašnja jugularna vena (lat: ''vena jugulsris interna'') i živac vagus (lat: ''n. vagus''). Ispred je mišićni sloj prednje strane vrata.

== Krvni sudovi ==

Svaki režanj štitne žlijezde snabdijevaju 2 para [[arterija]]: gornja (lat: ''a. thyroidea superior'') i donja štitna arterija (lat: ''a. thyroidea inferior''). Gornja štitna arterija potiče iz vanjske karotidne arterije (lat: ''a. carotis externa''), dok donja štitna arterija potiče iz potključne arterije (lat: ''a. cubclavia dextra et sinistr''a). [[Vena|Vene]] štitne žlijezde se ulivaju u gornju šuplju venu (lat: ''vena cava superior'').

U odnosu na svoju masu štitna žlijezda spada u najbolje prokrvljene organe u tijelu (oko 1% minutnog volumena srca ili 160 mL/min/100g tkiva).

== Embrionalni razvoj ==

Tkivo štitne žlijezde se za vrijeme embronalnog razvoja spušta od korjena [[jezik]]a do svoje krajnje lokacije ispred dušnika, štitasto-jezičkim kanalim (lat: ''canalis tyreoglossus''). Nekada mogu postojati ostaci tkiva štitne žlijezde u oblasti korjena jezika ili u kanalu niz koji se štitna žlijezda spušta.
== Hormoni štitne žlijezde ==

Štitna žlijezda stvara i sekretuje u krv hormone: tiroksin, tironin i kalcitonin.

* Tironin (T3) je aktivna forma hormona (oko 5 puta je aktivniji od tiroksina). Tironin nastaje iz aminokiseline [[tirozin]] i sadrži 3 atoma [[jod]]a. Poluživot ovog hormona je kratak, oko 1 dan. Štitna žlijezda ga proizvodi u manjoj mjeri, a uglavnom nastaje u periferiji iz tiroksina, koji pod uticajm enzima dejodaza gubi 1 atom joda, tako da nastaje tironin. Gotovo sav tironin vezan je za [[Proteini|proteine]]: prealbumin, [[albumin]] i tiroksin-vezujući globulin u krvi, svega 0,4% ovog hormona je slobodno i samo taj oblik je aktivni hormon.
* Tiroksin (T4), također nastaje iz aminikiseline tirozin, ali posjeduje 4 [[atom]]&lt;nowiki/&gt;a joda. Štitna žlijezda u najvećoj mjeri sekretuje ovaj hormon. Vrijeme poluživota je oko 6 dana, i nalazi se u krvi još više vezan za proteine: prealbumin, albumin, tiroksin-vezujući globulin, nego tironin, slobodno je svega 0,04%. Iz njega dejodacijom nastaje aktivni oblik tironin.

Za stvaranje ova dva hormona potreban je jod, koji se unosi hranom iz vanjske sredine. Nedeljna potreba za jodom je oko 1&amp;nbsp;mg. U nekim krajevim je koncentracija joda u zemlji i samim tim hrani nedovoljna, pa se kuhinjska so jodira. Jod se apsorbuje iz crijeva i dospijeva u cirkulaciju. Ćelije folikula štitaste žlijezde posjeduju transportni mehanizam (natrij-jod sintransport), kojim se jod uzima u kockaste (epitelne) ćelije ove žljezde i oksidira do elementarnog joda uz pomoć enzima peroksidaza. U ćelijama folikula u endoplazmatičnom retikulumu i goldžijevom kompleksu se iz aminokiseline tirozin stvara tireoglobulin, čija molekula sadrži oko 70 molekula tirozina. Zatim se oksidirani jod uz pomoć enzima jodaze vezuje za tireoglobulin. Ovakav tiroglobulin se deponije u sredini folikula u vidu koloida. Iz tiroglobulina se kasnije u kockastim ćelijama otcjepljuju manji segmenti koji se sekretuju u krv u vidu tiroksina i tironina, također i tireoglobulin se sekretuje u manjoj količini.
	
* Kalcitonin je peptidni hormon koji igra ulogu u regulisanju metabolizma kalcija. On smanjuje koncentraciju kalcija u krvi tako što podstiče njegovu ugradnju u kosti u vidu kalcijfosfata.

== Uloga hormona štitne žlijezde i njihova regulacija ==

Proizvodnja i sekrecija tiroksina i tironina leže pod kontrolom tireo stimulišućeg hormona ([[Tireostimulišući hormon|TSH]]) hipofize. TSH stimuliše sintezu i oslobađanje ovih hormona, ali i on stoji pod kontrolom tireotropina ([[Tireotropin oslobađajući hormon|TRH]]), hormona hipotalamusa, koji stimuliše lučenje TSH. Tiroksin i tironin mehanizmom negativne povratne sprege smanjuju lučenje TRH i TSH i na taj način se prekida dalja sinteza hormona štitne žlijezde. Kada im koncentracija u krvu opadne, odblokira se lučenje TRH i TSH i tako omogućava proizvodnja tiroksina i tironina. Također i TSH djeluje mehanizmom negativne povratne sprege na hipotalamus (TRH).

Tiroksin i tironin se vezuju receptore u jedru ćelije što dovodi do intenzivne transkripcije velikog broja [[gen]]a strukturnih i transportnih proteina. Promjene se ostvaruju na nivou čitavog [[Organizam|organizma]]. Ovi hormoni dovode do:

* povećanja bazalnog metabolizma usljed čega je potrošnja energije povećana, sinteza proteina i rast mladih osoba se također ubrzavaju,
* povećava se i aktivnost endokrinih žlijezda, sekrecija [[insulin]]a, [[glukokortikoid]]a...
* Povećava se broj i veličina [[Mitohondrije|mitohondrija]] u većini ćelija u tijelu. To je direktno povezano sa povećanjem aktivnosti i potrošnjom enrgije, jer mitohondrije stvaraju [[Adenozin trifosfat|ATP]].
* Povećava se aktivnosti natrijsko-kalijske pumpe.
* Podstiče se rast i razviak [[Mozak|mozga]] u fetalnom priodu i tokom prvih nekoliko godina života. Nedostatak tiroksina u ovom periodu može izazvati mentalnu zaostalost (retardaciju).
* Povećava se razgranja glukoze-glikoliza, ali i njeno stvaranje-glukoneogeneza,
* razgrađuju se [[masti]] iz masnog tkiva i povećava količina slobodnih masnih kiselina u krvi,
* U srcu dolazi do povećanja njegovog rada (minutni volumen srca se povećava), povećava se frekvenca i snaga srca.
* Povećana sekrecija ovih hormona može dovesti do nervoze i drugih psihičkih poremećaja.
* Umjerena koncentracija tiroidnih hormona povećava snagu mišićne kontrakcije, a povišena koncentracija ovih hormona dovodi na mišićima do pojave tremora (podrhtavanja) i slabljenja mišića.
* Ovi hormoni potrebni su i za normalnu seksualnu funkciju.

== Poremećaji funkcije štitne žlijezde ==

[[Gušavost]] (struma) označava povećanje štitne žlijezde. Ovo povećanje žlijezde može biti praćeno njenom smanjenom, normalnom i povećanom funkcijom. Povećanje funkcije zove se [[hipetireoidizam]], a smanjenje [[hipotireoidizam]]. I jedan i drugi poremećaj može biti:

* primaran (ako je poremećaj na nivou štitne žlijezde) 
* sekundaran (ako je poremećaj na nivou hipofize) 
* tercijaran (ako je poremećaj na nivou hipotalamusa).

== Hipotireoidizam ==

* [[Hashimotov tireoiditis]]
* [[De Quervainov tireoiditis]]
* [[Tireoiditis]] (zapaljenje štitne žlijezde)
* [[jatrogeni hipotireoidizam]]
* Hipotireoidizam izazvan raznim medikamentima
* Endemski kretenizam

== Hipertireoidizam ==

* [[Bazedovljeva bolest]]
* Tireoiditis (u početnoj fazi)
* [[Adenom štitne žlijezde]]
* [[Karcinom štitne žlijezde]]
* Tireotoksična kriza

== Literatura ==
* H.Renz-Polster S.Krautzig J.Braun Basislehrbuch Innere Medizin Urban&amp;Fischer {{ISBN|3-437-41052-0}}
* Arthur C. Guyton John E. Hall Medicinska fiziologija savremena administracija Beograd 1999 {{ISBN|6-387-0599-9}}

{{Commonscat|Thyroid}}

[[Kategorija:Štitasta žlijezda]]
[[Kategorija:Žlijezde]]
[[Kategorija:Glava i vrat]]
[[Kategorija:Endokrini sistem]]</text>
      <sha1>kmed3dmqgx1jy7fs5d2xtiknye8548d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropola stećaka Boljuni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37444</id>
    <revision>
      <id>3915505</id>
      <parentid>3634896</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7551" sha1="dgp1bjblmn4eftzctv606l1efsy2qzx" xml:space="preserve">[[File:Boljuni 6 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|Nekropola Boljuni]]
'''Nekropola stećaka Boljuni''' nalazi se u naselju [[Bjelojevići (Stolac)|Bjelojevići]], 15 kilometara od [[Stolac|Stoca]], prema [[Hutovo blato|Hutovom blatu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Na području Boljuna živjeli su pripadnici donjevlaškog plemena Boljuna, naročito na području Bjelojevića. Početak [[Nekropola|nekropole]] potječe iz druge polovine 14, najveći je dio stećaka iz 15, a mlađi stećci pripadaju 16. stoljeću.
== Opis ==
U nekropoli je 269 [[stećak]]a. Smještena je u ravnici, ispod seoskih kuća i raspoređena u dvije grupe, na rastojanju otprilike 400 metara. Uz samu nekropolu nalazi se tzv. Grčki bunar u narodu poznat kao Neveš voda.&lt;ref name=&quot;herak&quot;&gt;[https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959/10-1959.pdf [[Šefik Bešlagić]], Uređenje nekropole stećaka u Boljunima]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Prema oblicima najviše je sanduka (176), potom ploča (82), pa sljemenjaka (12) i četiri krstače. Od tog su broja ukrašena 92 stećka (34%). Na boljunskim stećcima najčešći je ukras [[krst]], a potom povijena lozica s trolistom, [[štit]] s [[mač]]em, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd. Izvorni motivi Boljuna jesu [[lav]], žena s djetetom u naručju, stilizirane rozete, fantastične životinje u vidu [[gušter]]a i kolo s kolovođom koji jaše na [[jelen]]u.&lt;ref name=&quot;Bešlagić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title=  ''Stećci – kultura i umjetnost'' |author= Šefik Bešlagić |publisher = &quot;Veselin Masleša&quot;, 1971, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Natpisi ===
Po mnogim segmentima proučavanja stećaka, ova nekropola spada u najzanimljivije. S 19 očuvanih natpisa zauzima najznačajnije mjesto među [[nekropola]]ma u Bosni i Hercegovini. Boljunski su natpisi pisani narodnim jezikom s elementima crkvenoslavenskog književnog jezika. Pismo je [[Ćirilica]].

Tu se nalazi grob čuvenog vojskovođe [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića Kosače]], gospodara [[Hum]]a i vojskovođe bosanskog kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]], koji je prvi pobijedio [[Osmanlije]] kod Bileće 27. kolovoza 1388. godine, te sudjelovao kao vojskovođa u [[Bitka na Kosovu|bici na Kosovu polju 1389.]] i preminuo 1392. godine. Na njegovom grobu uklesano je:

''{{citat|a se leži dobri junakь i čoek vlatko vuković piše semoradь}}''

Pošto je spomenik pisao Semorad, stećak u obliku krstače na kojem je natpis, podignut je naknadno, kao uzglavni spomenik uz ploču postavljenu ranije.

Na nadgrobnoj kamenoj ploči je i natpis:&lt;ref name=&quot;Vego&quot;&gt;{{Cite web |url= https://pdfcookie.com/documents/marko-vego-zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-bosne-i-hercegovine-2-j267k6y1pgl4 |title=Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II - r.b.: 62-69 |work= Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine . Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

''{{Citat|A se leži Radosav Heraković. Kamen sječe Grubač. Molitva, Bože, pomiluj me milošću tvojom}}''

Na jednoj nadgrobnoj kamenoj ploči je i natpis:&lt;ref name=&quot;Vego&quot;/&gt;

''{{Citat|A se leži Vlač (Vlađ). Piše Smorad, siče Vuk na oca}}''

Vrijedno je spomenuti i stećak Bogavca i Taraha Boljunovića, umrlih prije 1477, koji ima ukrase na svim uspravnim stranama i natpise na istočnoj i zapadnoj strani:&lt;ref name=&quot;Vego&quot;/&gt;
  
''{{Citat|A se leže Bogavac i Tarah Boljunović iz Jame. Legoh na svojoj plemenitoj Golubači i da je zemlja laka, blaga}}''

Zanimljiv je stećak sa likom majke koja u naručju drži dijete.&lt;ref&gt;[https://stolac.gov.ba/boljuni-nekropola-stecaka/ Boljuni - nekropola stećaka - Grad Stolac]&lt;/ref&gt; Na ovoj nekropoli djelovala su dvojica istaknutih umjetnika: [[Grubač]] i [[Semorad]]. Smatra se da su Boljuni bili važan [[Klesari stećaka|klesarski]], tj. umjetnički centar. 
== Nacionalni spomenik ==
Historijsko područje nekropola stećaka Boljuni I i II proglašeno je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=599 |title=Nekropola stećaka Boljuni I i II |publisher=kons.gov.ba |access-date=13. 8. 2016 |archive-date=6. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506170141/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=599 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Svjetska baština ==
Nekropola Boljuni nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola [[stećak]]a koje su 2016. godine proglašene [[svjetska baština|Svjetskom baštinom]]  [[UNESCO]]-a. Na listi su 20 nekropole u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], po 3 u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a 2 u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |title=Državna komisija |access-date=1. 10. 2022 |archive-date=17. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200117193937/http://www.unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/Default.aspx?id=14274 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U obrazloženju se, između ostalog, navodi:

:''Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne [[Kršćanstvo|hrišćanske]] zajednice ([[Pravoslavna crkva]], [[Katolička crkva]] i [[Crkva bosanska]]).&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1504/ |title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards |work=UNESCO, WORLD HERITAGE LIST |access-date= 13. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;'' 
Radio Sarajevo je 13.10.21. objavio:

Nažalost, još jedan vandalistički čin u Stocu. Razvaljene su info-table i ograde na [[UNESCO]] lokalitetu Boljuni koje je postavila JU Radimlja Stolac.&lt;ref&gt;[https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/uzasne-slike-iz-stoca-unistene-info-table-i-ograda-na-unesco-ovom-lokalitetu-boljuni/433468 Užasne slike iz Stoca: Uništene info-table i ograda na UNESCO-ovom lokalitetu Boljuni -  Radiosarajevo.ba - 13.10.21.]&lt;/ref&gt;

== Fotografije ==
Marinko Šutalo, na čelu nevladine organizacije Neveš, predstavio je javnosti nekropolu stećaka Boljuni kroz fotomonografiju.
&lt;gallery&gt;
File:Boljuni 1 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg
File:Boljuni 2 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg
File:Boljuni 3 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg
File:Boljuni 4 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg|Stećak [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića]]
File:Boljuni 5 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg|spomenik u obliku velikog krsta sa pločom vlaškog primićura Heraka.&lt;ref name=&quot;herak&quot;/&gt; 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)]]

== Literatura ==
* [[Šefik Bešlagić]], ''Uređenje nekropole stećaka u Boljunima''
* Šeﬁk Bešlagić, ''Leksikon stećaka'', biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 2004, str. 304.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Boljuni necropolis}}
* http://www.slobodnaevropa.org/content/tajna-boljuni-stecci-istrgnuti-od-zaborava/24895918.html

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

{{DEFAULTSORT:B,}}
[[Kategorija:Stećci u Stocu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Stocu]]
[[Kategorija:Stećci svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stećci sa natpisom]]</text>
      <sha1>dgp1bjblmn4eftzctv606l1efsy2qzx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Natpisi na stećcima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39001</id>
    <revision>
      <id>3915489</id>
      <parentid>3846577</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15802" sha1="2xnvc3gdnjg4z3jkn5ntytjvon4p1sl" xml:space="preserve">[[File:Stecak ugradjen u crkvu u Rogatici.jpg|mini|desno|Stećak u obliku ploče sa natpisom, uzidan u vanjski zid pravoslavne crkve u [[Rogatica|Rogatici]]. Donešen je iz sela Blaževića - ''{{Citat|Se pisa...U ime oca i sina i svetog duha a se leži dobri Bogdan dobrog Domša Ozrinovića sin. U to doba umrijeh, nisam se ogriješio ni u dobru ni u zlu, i ko me znaše svi me žaljaše. Htio sam biti junak ali me smrt snađe. Ostavih oca veoma tužna i posilio svoj mojoj družini i bih među njima obljubljen. Pođoh mojim svima.&lt;ref name=&quot;Vego&quot;/&gt;}}'']]
'''Natpisi na stećcima''' predstavljaju jedan od najorginalnijih tokova pisane riječi narodnoga jezika na području koje pokriva sadašnja [[Bosna i Hercegovina]]. Lapidarna pismenost se razvija tokom čitavog srednjeg vijeka, počevši od kraja 10. ili početka 11. ([[Humačka ploča]]), pa sve do [[15. vijek]]a, a nastavlja se i u doba osmanske vladavine.&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Doba srednjovjekovne bosanske države u:   KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |access-date=9. 2. 2016  }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Stećci sa natpisima ==

Po raznim brojanjima, [[stećak]]a ima oko 60.000, no onih s natpisima je daleko manji broj. [[Marko Vego]] je u svojoj reprezentativnoj zbirci [[epigrafika|epigrafike]] naveo oko 400 natpisa.&lt;ref name=&quot;Vego I&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/35947164/Marko_Vego_Zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_Bosne_i_Hercegovine_I |title=Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj |work= www.academia.edu |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Manji je broj iz 12. i 13., dok je većina iz 14. i [[15. vijek]]a. Osim najstarijih, najveći je dio pisan [[Bosančica|bosančicom]], a gnomskim iskazima o životu i ljudskoj sudbini neki dosižu i umjetničku vrijednost (koja je inspirirala [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]], bosanskohercegovačkog pjesnika i sastavljača antologije starih bosanskih tekstova).&lt;ref name=&quot;Vego&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, IV, br.211 |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1964 |access-date= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Epitafi ==

[[Epitaf]]i su natpisi na stećcima/nadgrobnim spomenicima - predstavljaju jedan vid orginalnog stvaralaštva u srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti i idu u sami vrh južnoslavenske epigrafike. Pisani su [[Bosančica|bosančicom]], iznimno poluoblom bosanskom glagoljicom.&lt;ref name=&quot;Bešlagić&quot;/&gt;

Umjetnost stećaka razvija se unutar najširih granica srednjovjekovne bosanske države u periodu od 13. pa sve do 16. vijeka, sa kulminacijom u 15. vijeku. Najstarija žarišta ove pismenosti nalaze se u starom [[Hum]]u i srednjoj (banskoj) Bosni, a kao treći centar spominje se okolina Vidoške, u kojo je prvi epitaf pronađen tek početkom 13. vijeka. Najveći broj natpisa sa ovog područja nalazi se u [[Boljuni]]ma  jugozapadno od [[Radimlja|Radmilje]] i  [[Stolac|Stoca]]. Značajni srednjovjekovni tekstovi na kamenu javljaju se i u okolini  [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]] (središte humske vlastele), u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]], u Podrinju (jugiistočna Bosna) od [[Foča|Foče]] do [[Vlasenica|Vlasenice]] i [[Srebrenica|Srebrenice]]. U najnovije vrijeme veći broj epitafa nađen je na području srednjovjekovnih župa [[Usora]] i [[Soli (mjesto)|Soli]], te u [[Posavina|Posavini]] oko [[Koraj]]a i [[Bijeljina|Bijeljine]]. Među nekropolama uzdvajaju se: [[Radimlja]] kod Stoca, nekropola u Boljunima kod Stoca, blizu [[Nevesinje|Nevesinja]], na [[Blidinje]]m jezeru u zapadnoj Hercegovini, te u Bjelosavljevićima kod [[Sokolac|Sokoca]] na Glasincu, na Gvoznom polju kod [[Kalinovik]]a i na Ravanjsim vratima kod [[Kupres]]a. Vremenom su mnogi natpisi oštećeni ili uništeni, pa ih je stoga vrlo teško ili nemoguće rekonstruisati.&lt;ref name=&quot;Stećci kultura&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost  |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Jezičke osobine i jezičko-stilski tipovi ==

Natpisi su pisani strogo utvrđenim pravilima i dostojanstvenim stilom. Oni daju nam odgovore na pitanje odnosa između onoga što se smatra klasičnom redakcijom [[staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]] i onog što se smatra jezikom nadgrobnih spomenika. Jezik natpisa je narodni, većinom štokavsko - [[ikavica|ikavski]] (rjeđe [[jekavica|jekavski]]), uz dosta čakavizama (stoga katkad karakteriziran kao šćakavski, ili štokavsko-čakavski idiom), te određeni broj crkvenoslavizama.

Jezičke osobine:

* prodor žive narodne riječi ugrađen u pisani jezik tog doba
* potreba za zbijenošću, jasnošću i jednostavnošću izraza (sa što menje riječi trebalo je više reći, što je rezultiralo izrazitom [[poetika|poetikom]])
* visok stepen ujednačenosti zapadnoštokavskih osobina
* bosanski pisani manir: ikavizam, neizvršeno [[jotovanje]], grupa re umjesto ro, grupa va (&lt;vb)
* karakteristična leksika (ase, se, jere, hotjeh, tagdi, vele, tko, sije, tuždi, sade)

Premda stećke kao cjelinu odlikuju zajedničke srednjovjekovne jezičke osobine, ipak se uočavaju dva osnovna jezičko-stilska tipa:

* hercegovački – istočnoštokavske osobine sa lokalnim jezičkim crtama
* srednjobosanski, zapadnobosanski i zapadnohercegovački tip – odlike zapadne štokavštine

Dakle, i u jeziku ovih natpisa dolazi do diferenciranja, ali isto tako je očita teritorijalna međudijalekatska ujednačenost u rasponu od nekoliko vjekova na jezičkom i palografskom nivou, što svjedoči o pisanom maniru srednjovjekovnog [[bosanski jezik|bosanskog književnog jezika]] koji je razvijen zaključno sa 15. vijekom.

Ostavljajući po strani njihovu estetsku vrijenost, ovi su natpisi nesumnjiv argument da se bosanska pisana riječ vezuje za jedan širi kulturni proces – [[pismenost]] koja je stvarana za potrebe ovoga prostora. Nijedna historija književnog jezika ne odbacuje [[spomenik]]e imali oni književne elemente ili ne, ali ipak se vodi računa o tome da se neki natpisi ne mogu promatrati u istoj ravni sa spomenicima koji samo prenose golu informaciju.

Postavljanje stećaka je nastvaljeno i jedno vrijeme u [[Osmanlijsko carstvo|osmanskom dobu]] ([[nišani]] kao arhitektonska evolucija stećaka, pokoji nišan sadrži i natpis ispisan bosančicom), što svjedoči o kontinuitetu razvoja bosanske tradicije i jezika.

Epitafi i [[epigraf]]i jedan su od načina da se prikaže lapidarna pismenost i oblikovanje bosančice. Danas je od 20 do 30 dobro istraženih stećaka. Problem objavljivanja ovih natpisa je u fotografiji tih tekstova, njihovoj transkripciji i transliteraciji, koje su vrlo složene.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |title=Lejla Nakaš - Pismo natpisa stećaka, Godišnjak ANUBiH 47, 2018, s.177 |access-date=6. 3. 2020 |archive-date=28. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328133311/http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Time su se bavili Marko Vego i Šefik Bašlagić, a što se tiče objavlljivanja ovih spomenika najveću zaslugu ima [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]].

Stećci u sebi sadrže ponajviše elemenata književnog govorenja – više negoli u administrativnoj pismenosti. Takva tradicija nastavlja se i u osmansko doba kao lapidarna pismenost i pisani jezik upravo ima svoj kontinuitet u lapidarnosti pisanog jezika, jer ona sama po sebi nikad nije mogla spadati u [[književnost]], jer klesanje u [[kamen]]u se ne poima kao književni rad. Dakle, srednjovjekovna lapidarana pismenost nastavlja se kroz čitav osmanski period, jednako kao i srednjovjekovna administrativna pismenost koja se nastavlja kroz [[Bosanska krajina|krajišnička]] pisma. Ipak, za razliku od krajišničkih pisama koja se dosljedno pišu na svome jeziku i na grafiji tog prostora, osmanska epigrafika ogleda se u pisanju na [[arapski jezik|arapskom]] i [[turski jezik|turskom jeziku]] na izvornom arapskom pismu.
== Kamenoresci ==
Na kraju treba spomenuti kovače i dijake koji su u jednu ruku i originalni pisci, odnosno pjesnici bosanskog književnog jezika: Prodon i Miogost u srednjoj Bosni, Veseoko Kukulamović i Vukašin u području Lašve i Jajca, Bratjen u Travuniji, Semorad, Miogost, Grubač i Krilić iz okoline Stoca – tvorci najautentičnijih stećaka i njihovih epitafa u [[Radimlja|Radimlji]], Nikola Dragojević i Dragoje u Podrinju, Ugarak u Vrhbosni (današnje [[Sarajevo]]).

== Evidentirani natpisi ==
Do sada je evidentiran veliki broj nadgrobnih spomenika – 323, a natpisi o kojima se najviše zna su slijedeći:

# Natpis iz Arhanđelova iz prve polovine 13. vijeka, jedan od najstarijih natpisa
# Natpis iz Malog Čajna iz 13. vijeka pronađen u [[Gračanica|Gračanici]], a danas se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]]
# Natpis iz Jušića kod [[Ulog]]a (od 1353. do 1378.)
# [[Stup iz Zgošće|Natpis iz Donje Zgošće]] kod [[Kakanj|Kaknja]], jedan od najljepših stećaka u obliku stupa koji je pisan prije 1377.&lt;ref name=&quot;emamazrak&quot;&gt;{{Cite web|url= https://hrcak.srce.hr/file/381365 |title= Ema Mazrak: Stupac iz Donje Zgošće kod Kaknja: analiza i interpretacija ikonografskih sadržaja, historijskoga i naručiteljskoga konteksta |work= Univerzitet u Sarajevu, Akademija likovnih umjetnosti |access-date= 31. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
# Natpis iz Veličana u [[Popovo polje|Popovom polju]] (od 1377. do 1391.)
# Natpis iz Milavića s kraja 14. vijeka nađen na prostoru između [[Miljevina|Miljevine]] i [[Foča|Foče]]
# [[Stećci u Lađevinama|Natpisi iz sela Lađevine]] kod [[Rogatica|Rogatice]], pisani krajem 14. ili početkom 15. vijeka za vojvode [[Vlatko Lađević|Vlatka Lađevića]] i [[Miotoš]]a, danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju&lt;ref name=&quot;anubih&quot;&gt;{{Cite web  |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&amp;isAllowed=y  |title= Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin  |work= ANUBiH - Godišnjak, 2021  |access-date= 9. 2. 2017  |archive-date= 17. 8. 2022  |archive-url= https://web.archive.org/web/20220817104138/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&amp;isAllowed=y  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
# Natpis iz Čevina iz druge polovine 14. vijeka na području srednje Bosne
# Natpis iz Vrpolja iz druge polovine 14. vijeka pronađen u selu Ljubomiru kod Trebinja
# Natpis iz Humskog iz 14. vijeka nađen u selu Humsko kod Foče
# Natpis u Podgradinju iz 14./15. vijeka na prostoru srednje Bosne
# Natpis iz Troskota 14./15. vijeka na hercegovačkom prostoru
# [[Natpis Vignja Miloševića|Natpis iz Kočerina]] kod [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] s početka 15. vijeka&lt;ref&gt;[https://www.siroki.com/koeerinska-ploea-osvrt/ Kočerinska ploča – osvrt - www.siroki.com]&lt;/ref&gt; 
# Natpis iz Gradice s početka 15. vijeka iz okoline [[Konjic]]a
# Natpis iz Ričice s početka 15. vijeka iz [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]]
# Natpis iz Slatine kod [[Banja Luka|Banje Luke]] iz 1471.
# [[Nekropola stećaka Boljuni|Natpisi iz Boljuna]] iz 1477, šire područje [[Stolac|Stoca]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Boljuni%20BH%20komp.pdf |title=Nekropola Boljuni |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 10. 2016 |archive-date=10. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240610112949/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Boljuni%20BH%20komp.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;herak&quot;&gt;[https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959/10-1959.pdf [[Šefik Bešlagić]], Uređenje nekropole stećaka u Boljunima]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
# Natpis iz Han Podbrdice iz 15. vijeka, okolina Stoca  &lt;ref name=&quot;Bešlagić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# Natpis iz Đurđevca i Zgunje, srednji tok Drine &lt;ref name=&quot;Novi natpisi&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/009.pdf |title=Šefik Bešlagić: NOVOPRONAĐENI NATPISI NA STEĆCIMA |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
# [[Nekropola stećaka Radimlja|Natpisi u Radimlji]] kod [[Ošanjići|Ošanjića]], [[Stolac]]&lt;ref name=&quot;Vego I&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Radimlja%20BH%20komp.pdf |title=Nekropola Radimlja |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=22. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240422223937/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Radimlja%20BH%20komp.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
# [[Nekropola Zabrđe u Lepenici|Natpis iz Zabrđa]] kod [[Kiseljak]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2476 |title=Stećci u Zabrđu kod Kiseljaka |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 12. 2016 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211002810/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2476 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
# [[Nekropole stećaka u Ljubinju|Natpisi iz Vlahovića]] i [[Ubosko]]g kod [[Ljubinje|Ljubinja]]&lt;ref name=&quot;Vlahovići&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3284 |title= Nekropola sa stećcima i Pravoslavna crkva svetog kneza Lazara |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 3. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170103003605/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3284 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
# [[Stećci u Banovići Selu|Natpis iz Banova sela]] kod [[Banovići|Banovića]]&lt;ref name=&quot;Banovići&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2574 |title= Stećci u Banovići selu |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 2. 12. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181202070836/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2574 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Alojz Benac]], Stećci, Prosveta, Beograd, 1963;
* [[Šefik Bešlagić]], Boljuni, Starinar XII /1961., Beograd, 1961., 175.-205. sa kompletnom literaturom,
* S. Pudarić, Program zaštite i uređenja nekropole stećaka u Boljunima, Slovo Gorčina, Stolac 1988./89., 16.-17.,
* [[Marko Vego]],Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika, GZM, NS (A), XVIII, Sarajevo, 1963
* [[Marian Wenzel]], Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1964.
* Alojz Benac, Radimlja, Sarajevo ,1950.
* B. Hrabak, Prilog datovanju hercegovačkih stećaka, Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII/1953., Sarajevo, 325.-328.

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
{{Commons|Category:Stećci in Bosnia and Herzegovina}}

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}

[[Kategorija:Stećci sa natpisom| ]]
[[Kategorija:Stećci u Rogatici]]
[[Kategorija:Stećci]]</text>
      <sha1>2xnvc3gdnjg4z3jkn5ntytjvon4p1sl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čelenka (heraldika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56074</id>
    <revision>
      <id>3915337</id>
      <parentid>3494981</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:08:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3915337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4829" sha1="rrrqb0zemq74pybh0u8mjeazo5112se" xml:space="preserve">{{Heraldički_elementi}}
'''Čelenka''' je komponenta [[Heraldika|heraldičkog]] prikaza koji se sastoji od elementa koji se nosi na vrhu [[Kaciga (heraldika)|kacige]]. Potječući od dekorativnih skulptura koje su [[Vitez (vojnik)|vitezovi]] nosili na turnirima i, u manjoj mjeri, u bitkama, čelenke su postali isključivo slikovni nakon 16. stoljeća (era koju heraldici nazivaju &quot;papirnom heraldikom&quot;).

Uobičajeno heraldičko dostignuće sastoji se od [[Štit (heraldika)|štita]], iznad kojeg se nalazi kaciga, na kojoj se nalazi grb, a njegova baza je okružena krugom od uvijene tkanine poznatim kao [[Vijenac (heraldika)|vijenac]]. Upotreba grba i vijenca nezavisno od ostatka [[Potpuni heraldički grb|potpunog heraldičkog grba]], praksa koja je postala uobičajena u eri papirne heraldike, dovela je do toga da se termin &quot;grb&quot; često, ali pogrešno, koristi za označavanje grba prikazanog na štitu ili za potpuni heraldički grb u cjelini.

== Porijeklo ==
Čelenke su postojale u raznim oblicima od davnina: rimski oficiri nosili su lepeze od perja ili konjske dlake, koje su bile postavljene uzdužno ili poprečno ovisno o rangu nosioca,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Crest|url=http://etymonline.com/index.php?term=crest&amp;allowed_in_frame=0|last=Harper|first=Douglas|publisher=Online Etymology Dictionary}}&lt;/ref&gt; a vikinške kacige često su bile ukrašene krilima i životinjskim glavama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Legionary Helmets of the Roman Period|url=http://www.roman-empire.net/articles/article-006.html|last=Dickson|first=Iain|publisher=Illustrated History of the Roman Empire|access-date=2015-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150914073451/http://www.roman-empire.net/articles/article-006.html|archive-date=2015-09-14|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvi put su se pojavili u heraldičkom kontekstu u obliku metalnih lepeza koje su nosili vitezovi u 12. i 13. stoljeću. One su prvenstveno bile dekorativne, ali su možda služile i praktičnoj svrsi smanjenjem ili odbijanjem udaraca protivničkog oružja (možda su im rubovi postali nazubljeni).&lt;ref&gt;{{harvnb|Barron|1911|p=314}}&lt;/ref&gt; Ove lepeze su uglavnom bile jedne boje, a kasnije su se razvile tako da su ponavljale cijeli ili dio grba prikazanog na štitu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Fox-Davies|1909|p=327}}&lt;/ref&gt;

Čelenka je kasnije razvijena izrezivanjem figure prikazane na njemu, kako bi se formirao metalni obris; ovo se krajem 13. i početkom 14. stoljeća razvilo u trodimenzionalnu skulpturu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Scott-Giles|1954|pp=150–1}}&lt;/ref&gt; Obično su bile napravljene od tkanine, kože ili papira preko drvenog ili žičanog okvira,&lt;ref&gt;{{harvnb|Eve|1907|p=126}}&lt;/ref&gt; i obično su bile u obliku životinje; popularna su bila i krila, rogovi, ljudske figure i ukrasi od perja. Vjerovatno su se nosile samo na turnirima, a ne u bitkama: ne samo da su dodavale već znatnoj težini kacige, već su ih protivnici mogli koristiti i kao ručku za povlačenje glave nosioca prema dolje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Eve|1907|p=120}}&lt;/ref&gt;

Vezlice, remeni ili zakovice korištene su za pričvršćivanje čelenke na kacigu,&lt;ref name=&quot;Fox-Davies 1909 336&quot;&gt;{{harvnb|Fox-Davies|1909|p=336}}&lt;/ref&gt; a spoj je bio prekriven krugom od uvijene tkanine poznatim kao vijenca ili vijenac, ili krunom u slučaju visokorangiranih plemića.&lt;ref&gt;{{harvnb|Scott-Giles|1954|p=154}}&lt;/ref&gt; Vijenci nisu ušli u redovnu upotrebu u Britaniji sve do 15. stoljeća,&lt;ref&gt;{{harvnb|Barron|1911|p=315}}&lt;/ref&gt; i još uvijek su rijetke na kontinentu, gdje su grbovi obično prikazani kao da se nastavljaju u plašt.&lt;ref&gt;{{harvnb|Fox-Davies|1909|p=385}}&lt;/ref&gt; Čelenke su ponekad bile postavljene i na krznenu kapu poznatu kao chapeau, kao na kraljevskom grbu Engleske.

=== Reference===
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
{{refbegin}}
*{{Cite EB1911|wstitle= Heraldry |volume= 13 |last=Barron |first=Oswald|author-link=Oswald Barron|date=1911  | pages = 311&amp;ndash;330 }}
*{{cite book|title=Heraldry as Art: an Account of its Development and Practice, Chiefly in England|url=https://archive.org/details/heraldryasartacc00eveg|date=1907|last=Eve|first=George|author-link=George Eve|location=London|publisher=B. T. Batsford}}
*{{cite book|title=A Complete Guide to Heraldry|url=https://archive.org/details/completeguidetoh00foxdrich|date=1909|last=Fox-Davies|first=Arthur|author-link=Arthur Charles Fox-Davies|location=London|publisher=T. C. &amp; E. C. Jack}}
*{{cite book|title=Boutell's Heraldry|date=1954|last=Scott-Giles|first=Charles|author-link=Wilfrid Scott-Giles|location=London|publisher=Frederick Warne and Co. Ltd}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.woodezine.com/06_2004/0604_carver.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215121940/http://www.woodezine.com/06_2004/0604_carver.html |date=15. 12. 2018 }}
* http://www.heraldicsculptor.com/gartcres.html

[[Kategorija:Simboli]]</text>
      <sha1>rrrqb0zemq74pybh0u8mjeazo5112se</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57907</id>
    <revision>
      <id>3915430</id>
      <parentid>3823874</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:19:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2456" sha1="hreroey3f976p9hhn2kqgjjc2h5asct" xml:space="preserve">[[Datoteka:Libyen-oase1.jpg|mini|215x215px|desno|Oaza u [[Libija|libijskom]] dijelu [[Sahara|Sahare]]]]
'''Oaza'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.surfertoday.com/environment/what-is-an-oasis|title=What is an oasis?|last=Pinto|first=Luís M.|website=Surfertoday|language=en-us|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; (kasnolatinski ''oasis'', koptski ''ouahe'') je površinom ograničeno područje gdje postoji dovoljna količina [[voda|vode]] za bujnu vegetaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/desert|title=Desert|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U užem smislu riječi, odnosi se na takva područja u [[pustinja]]ma, gdje ima važnu ulogu za život kako [[biljke|biljki]] tako i [[životinje|životinja]].

Oaza je zeleno ostrvo u sušnom okolišu, najčešće u pustinjama. Može biti nastanjena, ali i nenastanjena, s intenzivnom [[poljoprivreda|poljoprivredom]], ali i samo s nekoliko [[palme|palmi]]. Ako je nastanjena, obradive površine se obično umjetno [[navodnjavanje|navodnjavaju]]. Poljoprivreda je najčešće organizirana na način, da se ista obradiva površina istovremeno koristi za više [[kultura (poljoprivreda)|kultura]]. Između i ispod najviših [[stablo|stabala]], uglavnom palmi [[datula]] koje su najviše, sade ili siju se druge kulture, kao [[narandža|narandže]], [[kukuruz]] i niz drugih korisnih biljki. Polja u oazama su najčešće [[kvadrat]]na, oivičena kanalima za navodnjavanje. Naselja su uz rub navodnjavanih površina, a obrada je vrlo radno intenzivna.

* Vrste oaza

Oaze se razlikuju pojavnim oblikom vode u njima.
* Oaza s podzemnom vodom
* Arteška oaza
* Oaza s dubokim bunarima
kao i nekoliko vrsta oaza do kojih su ljudi na razne načine doveli vodu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Oasis}}
* [https://web.archive.org/web/20100414111119/http://www.yallaev.de/wueste.html Pustinja i oaze]
* [https://web.archive.org/web/20070930061814/http://www.ssg-itzehoe.de/becker/oasen/oasen-dateien/index.htm Svijet oaza]
* [https://web.archive.org/web/20070611114117/http://www.geowiss.uni-hamburg.de/i-geogr/data/Libyen_Reader_fertig.pdf Rad univerziteta u Hamburgu o oazama i srodnim temama]
* https://edu-arctic.pl/en/articles/the-oases-of-antarctica
{{Forme_Zemljine_površine}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Oaze| ]]
[[Kategorija:Lakustrinski oblici reljefa]]
[[Kategorija:Putne stanice]]</text>
      <sha1>hreroey3f976p9hhn2kqgjjc2h5asct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Tunisa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58116</id>
    <revision>
      <id>3915369</id>
      <parentid>3897621</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:33:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1042" sha1="81zw0gg3g2dt8ck8ps8vcym8zox3u5g" xml:space="preserve">{{Infokutija zastava|naslov=Zastava Tunisa|slika=Flag of Tunisia (1959–1999).svg|usvojena=1835.|proporcije=2:3}}

'''[[Zastava]] [[Tunis]]a''' je prvi put usvojena [[1831]]. u vrijeme [[beg]]a Hasana I. Nakon toga je došlo do manjih izmjena. Ova zastava nije korištena tokom kolonijalizacije [[Francuska|Francuske]] a nakon sticanja nezavisnosti opet je usvojena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/tunisia/flag|title=Tunisia Flag|date=17. 4. 2026|website=World Population Review|access-date=24. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sastoji se od crvene podloge na kojoj se u sredini nalazi bijeli krug sa crvenim [[polumjesec i zvijezda|polumjesecom i zvijezdom]]. Ovo je simbol povezanosti sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] kojega su bili dio, ali i tradiocionalni simbol [[islam]]a. Također se smatra da ovaj simbol donosi sreću.

== Također pogledajte ==

* [[Grb Tunisa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Zastave Afrike}}

{{Commonscat|Flags of Tunisia}}

[[Kategorija:Zastave država|Tunis]]
[[Kategorija:Tunis]]</text>
      <sha1>81zw0gg3g2dt8ck8ps8vcym8zox3u5g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60877</id>
    <revision>
      <id>3915352</id>
      <parentid>3808011</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:25:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Basivity</username>
        <id>158109</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Slike */</comment>
      <origin>3915352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21843" sha1="n33k5dcta6vt44u0n0s9n0oy4qkxef1" xml:space="preserve">{{tren}}
{{Infokutija put
| ime                = Autoput A1
| oznaka             = A1-BIH-2014.svg
| karta              = Autoput A1 (BiH).svg
| opis_karte         =
| druge_oznake       = E73-BIH-2014.svg
| druge_oznake_2     = E761-BIH-2014.svg
| vrsta              = [[Autoput]]
| dužina             = 334
| nadležnost         = [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]]&lt;br/&gt;[[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi RS]] (Odžak-Doboj Jug)
| vrijeme_gradnje    = 2001. -
| početak            = [[Svilaj]]
| čvorovi            = 
&lt;table style=&quot;width:100%;&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td&gt;
{{Autoput A1}}
&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;
| kraj               = [[Bijača]]
| vrsta_teritorije   = Država
| teritorija         = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi            = [[Doboj]], [[Zenica]], [[Kakanj]], [[Visoko]], [[Sarajevo]], [[Mostar]]
|dovršeno=140,67 km|U izgradnji=44,87 km}}

'''Autoput A1''' je [[autoput]] u izgradnji u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], koji je dio panevropskog [[Evropski put E73|koridora Vc]] i evropskog međunarodnog puta [[Evropski put E73|E73]]. Planirana dužina autoputa je 334&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;VC&quot;&gt;[http://www.jpautoceste.ba/20130922711/koridor-vc-autocesta Koridor Vc - Autocesta na službenoj stranici JP Autoceste BiH]&lt;/ref&gt;, a do sada (''stanje: decembar 2025.)'' je izgrađeno u dvije dionice ukupno 140,67&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt; a 48,87&amp;nbsp;km je u izgradnji, a planirana je izgradnja još 144,46&amp;nbsp;km . Autoput se gradi proširivanjem dijelova magistralnih cesta [[Magistralna cesta M15|M5]] i [[magistralna cesta M17|M17]]. Zbog komplicirane konfiguracije terena, gradnja je usporena zbog mnogobrojnih tunela i mostova te slabe finansijske situacije u Bosni i Hercegovini. Izgradnjom autoputa će se povezati [[Mađarska]] i istočna [[Hrvatska]] sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

== Izgradnja ==
Autoput A1 je definiran 1997. kao dio [[Koridor Vc|koridora Vc]], jednog od deset osnovnih koridora [[CEMT]]-a na konferenciji ministara prometa evropskih zemalja u [[Helsinki]]ju.&lt;ref&gt;[http://www.jpautoceste.ba/20130312676/koridor-vc Koridor Vc na službenoj stranici JP Autoceste BiH]&lt;/ref&gt; Projekat izgradnje autoputa A1 kroz Bosnu i Hercegovinu je podijeljen na četiri dijela (lota):
* Lot 1: Granica sa Hrvatskom [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine|GP Svilaj]] – [[Doboj Jug]] ([[Karuše]])
* Lot 2: [[Doboj Jug]] ([[Karuše]]) – [[Sarajevo]] jug ([[Tarčin]])
* Lot 3: [[Sarajevo]] jug ([[Tarčin]]) – [[Mostar]] sjever
* Lot 4: [[Mostar]] sjever – Granica sa Hrvatskom [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine|GP Bijača]] 
Izgradnja je počela 2001. radovima na dionici [[Jošanica]] - [[Podlugovi]], u dužini od 11,5&amp;nbsp;km koja je završena 2003. godine,

=== Finansiranje ===

Izgradnja autoputa se finansira sredstvima budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, [[Evropska investicijska banka|Evropske investicijske banke]] (EIB), [[Kuvajtski fond za arapski razvoj|Kuvajtskog fonda za arapski razvoj]] (KFAED), [[Evropska banka za obnovu i razvoj|Evropske banke za obnovu i razvoj]] (EBRD), [[Javno preduzeće Autoceste Bosne i Hercegovin|Javnog preduzeća Autoceste Bosne i Hercegovine]] i [[Evropska centralna banka|Evropske centralne banke]] (ECB), a vrše se pregovori sa [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC]]-om o finansiranju nekih dionica.&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt;

=== Projekat ===
Veći dio projektne dokumentacije, kao i vođenje izradbenih radova na mostovima i tunelima, urađen je od strane bosanskohercegovačke firme [[ŽGP]] sa sjedištem u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ŽGP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.zgp.ba/Projekti.html |title=Projekti ŽGP na službenoj stranici ŽGP-a |access-date=9. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131209194540/http://www.zgp.ba/Projekti.html |archive-date=9. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Izvedbeni radovi ===
Izvedbene radove na pojedinim dionicima sprovedene su od sljedećih firmi: [[ŽGP|ŽGP Sarajevo]]&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ŽGP&quot;/&gt;, [[GP Put Sarajevo]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gpput.ba/bs/aktualni-projekti/izgradnja-autoceste-na-koridoru-vc-dionica-vlakovo-tar%C4%8D-poddionica-lepenica-0 |title=Aktualni projekti na službenoj stranici GP Put Sarajevo |access-date=9. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150212064727/http://gpput.ba/bs/aktualni-projekti/izgradnja-autoceste-na-koridoru-vc-dionica-vlakovo-tar%C4%8D-poddionica-lepenica-0 |archive-date=12. 2. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Step Sarajevo]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.step.ba/bs/reference |title=Cestovna infrastruktura |access-date=9. 6. 2014 |archive-date=13. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140513010055/http://www.step.ba/bs/reference |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Euroasfalt]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.euro-asfalt.ba/projekti.php#projekt=7 |title=A1 - Dionica Gorica - Bilješevo - tunel Vijenac |access-date=9. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803235929/http://www.euro-asfalt.ba/projekti.php#projekt=7 |archive-date=3. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Hidrogradnja]],&lt;ref&gt;[http://www.hidrogradnja.ba/index.php?type=0&amp;a=19 Projekti u toku u Bosni i Hercegovini]&lt;/ref&gt;, [[Niskogradnja]],&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt; [[Cengiz İnşaat]]&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt; iz Turske, austrijski [[Strabag]],&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt;, slovenski [[SCT]]&lt;ref&gt;[http://www.poslovni.hr/after5/mediji-u-bih-sumnjaju-da-je-slovenski-sct-namjestio-natjecaj-51556 slovenski SCT]&lt;/ref&gt; i češki [[OHLŽS]].&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt; U izgradnji su učestvovale i mnoge druge firme ujedinjene u konzorcije.

=== Održavanje ===
Upravljanje i održavanje autoputa povjereno je [[Javno preduzeće Autoceste Bosne i Hercegovine|Javnom preduzeću Autoceste Bosne i Hercegovine]].

== Trasa ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
! align=center colspan=3| Autoput A1
|-
| align=&quot;left&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Left arrow.svg|8px]] [[Đakovo]] {{Poznaka|HRV|E|73|veličina=30px|tekst=da}} {{Poznaka|HRV|A|5|veličina=30px|tekst=da}}  
|-
{{Granični prijelaz|{{ZD|HRV}} [[Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine|GP Svilaj]] [[Datoteka:Zeichen 123.svg|25px|]] |0,0}}
|-
{{Most|[[Sava]] [[Datoteka:Zeichen 123.svg|25px|]] |  ---,-|0,0}}
|-
{{Putarina| [[Svilaj]] |-,--}}
|-
{{Izlaz|1| [[Svilaj]] {{Poznaka|BIH|M|14-1|veličina=30px}}  -&gt; [[Brod (općina)|Brod]] |(-) 0,0}}
|-
{{Izlaz|2| [[Odžak]] |9,5}}
|-
{{Izlaz|3| [[Vukosavlje]] {{Poznaka|BIH|M|14-1|veličina=30px}} -&gt; [[Modriča]]  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|16,5}}
|-
{{Izlaz|4| [[Podnovlje]]  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|32,8}}
|-
{{Izlaz|5| [[Johovac]] {{Poznaka|BIH|M|17-2|veličina=30px}}  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|46,4}}
|-
{{Izlaz|6| [[Rudanka]] {{Poznaka|BIH|M|16-1|veličina=30px}} {{Poznaka|BIH|M|17|veličina=30px}} -&gt; [[Doboj|Doboj-Sjever]]  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|53,1}}
|-
{{tunel|ukupno 2003m|-|-m  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|7| [[Karuše]] {{Poznaka|BIH|M|4|veličina=30px}} -&gt; [[Doboj Jug]], [[Tešanj|Tešanj-sjever]]   &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|63,1}}
|-
{{tunel|ukupno 245 m|-|-m  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|8| [[Medakovo]], [[Tešanj|Tešanj-jug]]  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|67,5}}
|-
{{tunel|Crni vrh|2605|2605m  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|9| [[Ozimica]] {{Poznaka|BIH|M|17|veličina=30px}}  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|88,4}}
|-
{{tunel|ukupno 5505 m|-|-m  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|10| [[Poprikuše]]  &lt;small&gt; [[Nemila|Poprikuše]] &lt;/small&gt;|101,4}}
|-
{{tunel Bosna|ukupno 4580 m|-|-m  &lt;small&gt; &lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|11| [[Nemila]]  &lt;small&gt; -&gt; [[Nemila|Poprikuše]] &lt;/small&gt;|109,4}}
|-
{{tunel|ukupno 4890 m|-|-m  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|12| [[Gračanica]] -&gt; [[Zenica|Zenica-Sjever]]  &lt;small&gt; [[Datoteka:Zeichen 123.svg|25px|]] &lt;/small&gt;|122,0}}
|-
{{tunel|ukupno 2050 m|-|-m  &lt;small&gt; [[Datoteka:Zeichen 123.svg|25px|]] &lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|13| [[Drivuša]] -&gt; [[Zenica|Zenica-Jug]]  &lt;small&gt; [[Datoteka:Zeichen 123.svg|25px|]] &lt;/small&gt;|130,3}}
|-
{{tunel| 1. mart (staro ime ''Vijenac'') |2964|2964m|---,-}} &lt;ref name=&quot;otvaranje&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/162845/karic-tunel-prvi-mart-je-uspjeh-bh-gradevinarstva |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140825221717/http://radiosarajevo.ba/novost/162845/karic-tunel-prvi-mart-je-uspjeh-bh-gradevinarstva |archive-date=25. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
{{Izlaz|14| [[Lašva (Zenica)|Lašva]]  {{Poznaka|BIH|E|761|veličina=30px}} {{Poznaka|BIH|M|5|veličina=30px}} -&gt; [[Travnik]] |136,2}}
|-
{{Izlaz|15| [[Kakanj]] |144,6}}
|-
{{Izlaz|15|[[Dobrinje (Visoko)]] |168,6}}
|-
{{Izlaz|16|[[Visoko]]|161,4}}
|-
{{Most|Bosna 5|---|---,-}}
|-
{{Most|Bosna 4|---|---,-}}
|-
{{Most|Bosna 3|---|---,-}}
|-
{{Izlaz|17|[[Ilijaš]]|169,8}}
|-
{{Odmorište|[[Podlugovi]] (18)|168,6}}
|-
{{Most|Bosna 2|---|---,-}}
|-
{{Most|Bosna 1|---|---,-}}
|-
{{Putarina|Jošanica|-,--}}
|-
{{Izlaz|19|Jošanica M5/E761-&gt; [[Sarajevo]]; M18-&gt; [[Tuzla]]|180,3|Jošanica|---,-}}
|-
{{Most| Vijadukt Ostrik|140|---,-}}
|-
{{tunel| Ostrik|270|270|---,-}}
|-
{{Most| Vijadukt Rječica|90|---,-}}
|-
{{tunel| Ožega|400|400|---,-}}
|-
{{Most| Vijadukt Reljevo|170 und 190|---,-}}
|-
{{Most| [[Bosna (rijeka)|Bosna]] 1|90|90|--,-}}
|-
{{Most| Bosna 2|70|---,-}}
|-
{{Izlaz|19| Butila-&gt;u pravcu [[Sarajevo]] 1|---,-}}
|-
{{Most| Vijadukt Bojnik|190|---,-}}
|-
{{tunel| Treševine|165|165m |---,-}}
|-
{{Izlaz|20| Vlakovo-&gt;u pravcu [[Sarajevo]] 2 &lt;br&gt;(2,2km)  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Putarina|Vlakovo|-,--}}
|-
{{tunel|ukupno 2195 m|-|-m|---,-}}
|-
{{Izlaz|21|Lepenica (+9,6 km)|---,-}}
|-
{{tunel|ukupno 3800 m|-|-m|---,-}}
|-
{{Izlaz|22|Tarčin M17 (+19,1 km)|---,-}}
|-
{{tunel| ---|-|-m  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 23|Konjic  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 24|Čelebići  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 25|[[Jablanica]] M16.2  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{tunel|Prenj|6.500|6.500m  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 26|Salakovac  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 27|Potoci  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 28|[[Mostar]]-sjever  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 29|Mostar-jug M6.1  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 30|[[Buna (Hercegovina)|Buna]] M17.3  &lt;small&gt;(u planu)&lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 31|[[Počitelj]] M6  &lt;small&gt; [[Datoteka:Zeichen 123.svg|25px|]] &lt;/small&gt;|---,-}}
|-
{{Izlaz|(-) 32|Zvirovići M6 -&gt; [[Međugorje]] |---,-}}
|-
{{Putarina| [[Bijača]] |-,--}}
|-
{{Granični prijelaz |[[Bijača]] | 340,0}}
|-
| align=&quot;left&quot; |  [[Datoteka:HR_A10.jpg|30p]] [[Autoput A10 (Hrvatska)|Hrvatski autoput A10 u pravcu Ploča]]
|}

== Cestarina ==

Na završenoj dionici od [[Lučani|Lučana]] do [[Jošanica|Jošanice]], za vožnju autoputom se naplaćuje cestarina. Visina cestarine je ovisna o kategoriji vozila i kreće se od 1,20 [[KM]] do 21,60 [[KM]]. Cestarina se može platiti gotovinom, u domaćoj ili stranoj valuti, kreditnim karticama, [[virman]]om ili sistemom beskontaktne elektronske naplate.&lt;ref name=&quot;CJ&quot;/&gt; Pravilnikom o sistemu naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji FBiH (“Službene novine Federacije BiH“, br. 29/11 i 76/13), određene su grupe vozila koje su oslobođene plaćanja (Vozila [[Crveni križ|Crvenog križa]], vozila [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga BIH]], Vozila [[MUP]]-a...)&lt;ref name=&quot;CJ&quot;/&gt;
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! align=center colspan=5| Cestarina ([[KM]])&lt;br&gt;&lt;small&gt;Naplatno mjesto Sarajevo sjever (Jošanica)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CJ&quot;&gt;[http://www.jpautoceste.ba/images/cjenovnik.pdf Cjenovnik]&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=2| Ulaz !! colspan=4| Kategorija
|-
! &lt;tt&gt;I&lt;/tt&gt; || &lt;tt&gt;II&lt;/tt&gt; ||&lt;tt&gt;III&lt;/tt&gt; ||  &lt;tt&gt;IV&lt;/tt&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Podlugovi]] || 1,20 || 2,40 || 3,60 || 4,80
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Visoko]] || 2,20 || 4,40 || 6,60 || 8,80
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Kakanj]] || 4,20 || 8,40 || 12,50 || 16,70
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Lučani]] || 5,40 || 10,80 || 16,20 || 21,60
|}

== Dionice ==

{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot; width=55%
|-
! Dionica
! Dužina (km)
! Početak radova
! Puštena u saobraćaj
! Troškovi izgradnje i nadzora ([[€]])&lt;ref name=&quot;VC&quot;/&gt;
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Svilaj]] - [[Odžak]] 
| 10,7
| septembar 2013. 
| decembar 2017.&lt;br&gt;(samo lokalno stanovništvo)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/svilaj-odzak|title=Svilaj – Odžak|last=|first=|date=|website=jpautoceste.ba|publisher=JP Autoceste FBiH|access-date=29. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;
| 86.600.000
|-
|[[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]] - [[Drivuša]]
|11
|septembar 2014.
|juli 2021.
(neuspješno novembar 2020.)
|225.000.000
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Drivuša]] - [[Gorica]]
| 3 
| septembar 2010.
| 25. august 2014.
| 32.910.000
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Gorica]] - [[Bilješevo]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Tunel 1. mart - stari naziv ''Vijenac'')&lt;/small&gt; 
| 3,5 
| april 2011. 
| 25. august 2014. 
| 68.800.000
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Bilješevo]] - [[Kakanj]] 
| 9 
| septembar 2010. 
| maj 2013. 
| 62.870.000
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Kakanj]] -  [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]]
| 9  
|
| 2008. 
|rowspan=4| 170.000.000
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]] - [[Visoko]] 
| 7,6 
|
| 2007.
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Visoko]] - [[Podlugovi]] 
| 8,5 
|
| 2006. 
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Podlugovi]] - [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] 
| 11,5 
| 
| 2003.
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] - [[Butila]]
| 5,8 
| 
| 26. juni 2014. 
| 59.500.00
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Butila]] - [[Vlakovo]] 
| 3
| juli 2013. 
| 26. juni 2014. 
| 23.000.000
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |  [[Vlakovo]] - [[Lepenica (Kiseljak)|Lepenica]] 
| 10,2 
| januar 2013. 
| septembar/oktobar 2014. 
| 182.640.000
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Lepenica (Kiseljak)|Lepenica]] - [[Suhodol]] 
| 5,5 
| august 2012. 
| septembar/oktobar 2014. 
| 77.770.000
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Suhodol]] - [[Tarčin]] 
| 4,6 
| maj 2012. 
| septembar/oktobar 2014. 
| 118.490.000
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Zvirovići]] - [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] 
| 5 
| maj 2012. 
| 16. septembar 2014. 
| 63.430.000
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; | [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] - [[Bijača]] 
| 4,1
| septembar 2011. 
| juni 2013&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/bih/otvoreno-novih-pet-kilometara-autoceste-bijaca-kravice-vrijednih-56-miliona-km/130620051&lt;/ref&gt; 
| 30.730.000
|}

== Trenutni radovi ==
18. maja 2018.  započela je izgradnja dionice Buna - Počitelj &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/buna-pocitelj/|title=Buna - Počitelj|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=25. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

27. novembra 2018. započela je izgradnja dionice tunel Zenica – Donja Gračanica (sjeverna sekcija)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/tunnel-zenica-donja-gracanica/|title=Tunel Zenica - Donja Gračanica (sjeverna sekcija)|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=25. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

20. juna 2019. je započela izgradnja dionice Počitelj - Zvirovići &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/pocitelj-zvirovici/|title=Počitelj - Zvirovići|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=25. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

19. augusta 2019. je započela izgradnja dionice Vranduk - Ponirak &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/vranduk-ponirak/|title=Vranduk - Ponirak|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=25. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

29. oktobra 2019. je započela izgradna dionice Ponirak - Vraca &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/ponirak-vraca/|title=Ponirak - Vraca|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=25. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

24. augusta 2020. započela je izgradnja dionice Tarčin - Ivan  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/tarcin-ulaz-u-tunel-ivan/|title=Tarčin - Ivan (LOT 1)|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=25. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

16. novembra 2020. je započela izgradnja dionice Poprikuše - Nemila &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/poprikuse-nemila/|title=Poprikuše - Nemila|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=25. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Detaljnije o autoputu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpautoceste.ba/autocesta-a1/|title=Autocesta A1|website=JP Autoceste FBiH|language=bs-BA|access-date=26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; ==

=== Svilaj – Odžak ===
Dionica Svilaj – Odžak je duga 10,7&amp;nbsp;km i strateški je važna ne samo za poboljšanje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu saradnju i bolju komunikaciju s EU.

Izgradnja ove dionice koštala je 69,2 miliona eura sa PDV-om, a radovi su finansirani iz kredita Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), grant i vlastitih sredstva JP Autoceste FBiH.

Projekat je sufinasirala Evropska unija bespovratnim sredstvima u visini od 17,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Radove su izvodili austrijski Strabag i bh. kompanije Euro-asfalt i ŽGP, dok je konsultant bio Aecom Inocsa S.L.U. iz Španije.

Na dionici od značajnih objekata nalaze se četiri natputnjaka, tri potputnjaka, tri prolaza za divljač, dvije petlje, odmorište, čeono naplatno mjesto i dva mosta.

=== Tunel Zenica – Donja Gračanica ===
Ukupna dužina poddionice Tunel Zenica – Donja Gračanica nakon izmjene trase iznosi 2,7&amp;nbsp;km. Svi radovi su završeni a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji.

Na ovoj poddionici izgrađeni su sljedeći objekti: tunel Hum, vijadukt na petlji, vijadukt Jelovik i vijadukt Donja Gračanica, petlja Zenica sjever i objekt naplate cestarine.

U sklopu ove poddionice izgradnja priključna saobraćajnica koja spaja Grad Zenicu sa Koridorom Vc.

=== Zenica sjever - Zenica jug ===
Ovaj dio autoceste na Koridoru Vc, nazvan tzv. Zenička obilaznica, sastoji se od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica ukupne dužine 11 kilometara.

Izgradnjom Zeničke obilaznice povezani su Zenica sjever i Zenica jug na autoputu.

Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 miliona eura, a sredstva su osigurana putem međunarodnih financijskih institucija (KFAED, EBRD, OPEC) kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Radove na izgradnji poddionica u sklopu Zeničke obilaznice izvodile su ugledne domaće i strane kompanije.

Na poddionici Drivuša – Klopče radove je izvodila domaća kompanija Hering d.d. Široki Brijeg, poddionicu Klopče – Donja Gračanica gradio je konzorcij kompanija koji čine Euro – Asfalt d.d. Sarajevo i Strabag Austria, dok je radove na poddionici Donja Gračanica – Tunel Zenica izvodila turska firma Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S.

Na poddionicama je izgrađeno 13 objekata, što znači da se blizu 50% dionice nalazi pod objektima. Ugrađeno je preko 340.000 m3 betona i 37.000 tona armature.

=== Međugorje – Bijača ===
Autocesta od Međugorja do Bijače spaja se s hrvatskom autocestom Dalmatinom, što znači da je Međugorje za sada jedini grad u BiH koji je povezan na međunarodnu autocestovnu mrežu.

Na ovoj dionici nalaze se dva mosta Studenčica i Trebižat, vijadukt Pavlovići i tunel Bijela Vlaka.

=== Buna – Počitelj ===
Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2&amp;nbsp;km.

Ova poddionica pozicionirana je između poddionice tunel Kvanj – Buna na sjevernoj i poddionice Počitelj – Zvirovići na južnoj strani.

Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbine i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.

Trasa je prolaskom pored naselja Stanojevići i Kevčići presjekla putnu komunikaciju, zbog čega su izgrađeni natputnjaci Grabovina i Kevčići, a na djelu trase pored Bivoljeg Brda izgrađen je potputnjak istoimenog naziva. Od ostalih objekata na trasi se nalaze dva prolaza za životinje, kao i dvostrano odmorište Rotimski potok.

== Slike ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|Izlaz Visoko (prema Sarajevu)
Datoteka:Autocesta a1 koridor 5c izlaz ilijas.jpg|Izlaz Ilijaš (prema Sarajevu)
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Autoput A2 (Bosna i Hercegovina)]]
* [[Autoput A3 (Bosna i Hercegovina)]]
* [[Autoput A4 (Bosna i Hercegovina)]]
* [[Spisak autoputeva i brzih cesta u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|A1 (Bosnia and Herzegovina)}}
* [[:n:bs:Završeni radovi na novoizgrađenoj sekciji Dobrinje - Visoko na autocesti Zenica-Sarajevo|Autoput A1 na Wikivijestima]]
* [http://www.sarajevo-x.com/clanak/070530130 Odluka o promjenu naziva M-5 u A-1]
* [https://www.motorways-exits.com/europe/bih/bosnia_and_hercegovina.html Informacije u autoputevima i brzim cestama u Bosni i Hercegovini]
* [https://web.archive.org/web/20130603141118/http://www.bosnie-herzegovina.net/frames.html?%2Fwegen.html Kratke informacije u cestama u BiH]
* [http://www.jpautoceste.ba Autoceste FBiH]
* [https://web.archive.org/web/20160409044057/http://www.autoputevirs.com/aprs/DefaultLang.aspx?lang=cir JP Autoputovi Republike Srpske]

{{Autoputevi u BiH}}

[[Kategorija:Autoputevi u Bosni i Hercegovini|A1]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Autoputevi Republike Srpske]]</text>
      <sha1>n33k5dcta6vt44u0n0s9n0oy4qkxef1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krkonoše</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62769</id>
    <revision>
      <id>3915424</id>
      <parentid>3837949</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:18:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2067" sha1="jov12t3sgar4rzae2yy812ogbv4xgh7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Czarny Grzbiet.jpg|mini|200px|desno|Krkonoše]]
'''Krkonoše''' ([[češki jezik|češ.]] ''Krkonoše'', [[poljski jezik|pol]]. ''Karkonosze'') su planine na granici [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]] u regiji [[Sudeti]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Krkonoše (Giant Mountains) {{!}} Geology {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Najviši vrh je [[Snežka]], koji je istovremeno najviši vrh [[Češka|Češke]]. Ime planine dolazi od [[Germani|germanskog]] plemena Corconti, koje je opisao grčki geograf [[Ptolomej]]. Na planini je izvor rijeke [[Laba|Labe]] (Elbe). Turistički su značajne mnoge [[toplice]] (najznačajnije su Janské Lázne) i [[mlin]]ovi. Postoji i [[Nacionalni park]] Krkonoše&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.staff.amu.edu.pl/~zbzw/ph/pnp/kark.htm|title=Karkonoski National Park|website=www.staff.amu.edu.pl|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; (granični park i u Češkoj i u Poljskoj), koji je upisan na listu biosfere [[UNESCO]]-a.
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.giant-mountains.info/ Web stranica Krkonoša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429170747/http://www.giant-mountains.info/|date=29. 4. 2007}} {{jez-en|}}
* [http://www.krkonose.eu/ Službena turistička web stranica Krkonoša] {{jez-en|}}
* [http://www.krnap.cz/ Službena web stranica Nacionalnog parka Krkonoše] {{jez-cs}}
* [http://www.kpnmab.pl/ Službena web stranica Narodnog parka Krkonoše] {{jez-pl}}
* [http://www.riesengebirgsverein.de/homepage/das-riesengebirge.html/ Klub Riesengebirge] {{jez-de}}
* [http://www.mtbtreks.com/mountain-biking-pictures-sudety-karkonosze-national-park-poland/ Gigantske planine na biciklu – Fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230407131540/http://www.mtbtreks.com/mountain-biking-pictures-sudety-karkonosze-national-park-poland/ |date=7. 4. 2023 }}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Planine u Češkoj]]
[[Kategorija:Planine u Poljskoj]]</text>
      <sha1>jov12t3sgar4rzae2yy812ogbv4xgh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Address Resolution Protocol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65725</id>
    <revision>
      <id>3915404</id>
      <parentid>3826772</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:58:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1893" sha1="9t13ynj8tv9ifr578ea5h2xr67akamm" xml:space="preserve">{{IPnačini}}
'''ARP - (Address Resolution Protocol)''' je [[TCP/IP]] protokol koji se koristi da pretvori [[Internet protokol|IP]] adresu u fizičku adresu, tzv. [[DLC]] (Data Link Control) adresu, kao što je Ethernet adresa. [[Host]] (čvor) u mreži koji želi dobiti neku fizičku adresu emituje (broadcast) ARP zahtjev (request) u [[TCP/IP]] mrežu. Čvor na mreži koji ima adresu iz zahtjeva, u odgovoru šalje svoju fizičku ([[hardver]]) adresu.

ARP je protokol koji IP protokol koristi da bi utvrdio odnos izmedu IP mrežnih adresa i fizičkih adresa koje koristi [[DLL]] protokol. Gledajuci [[OSI]]-ISO strukturu, ARP funkcionira nešto ispod trećeg sloja i obično se koristi u [[Ethernet]] mrežama.&lt;ref name=&quot;IANA&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iana.org/assignments/arp-parameters/arp-parameters.xhtml|title=Address Resolution Protocol (ARP) Parameters|website=www.iana.org|access-date=16. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &quot;TCP&quot;&gt;W. Richard Stevens, ''TCP/IP Illustrated, Volume 1: The Protocols'', Addison Wesley, 1994, ISBN 0-201-63346-9.&lt;/ref&gt;

== Radni opseg ==
[[Datoteka:ARP_Spoofing.svg|mini|lijevo|250px|ARP spoofing: Uspješan &quot;ARP spoofing&quot; napad dozvoljava napadaču da izvrši &quot;a man-in-the-middle&quot; napad.]]
Protokol za razrješavanje adresa (ADP) je protokol koji sesastoji od zahtjeva i odgovora. Njegove poruke direktno su obrađene protokolom sloja veze. Prenosi se unutar granica jedne podmreže i nikada se ne usmjerava.&lt;ref name= &quot;TCP&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.rkimr.epn.ba/ Računarske komunikacije i mreže računara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130419020945/http://rkimr.epn.ba/ |date=19. 4. 2013 }}
* http://tools.ietf.org/html/rfc826
* http://arpon.sourceforge.net/
* https://web.archive.org/web/20090903074149/http://sid.rstack.org/arp-sk/
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mrežni protokoli]]</text>
      <sha1>9t13ynj8tv9ifr578ea5h2xr67akamm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Maldiva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66214</id>
    <revision>
      <id>3915451</id>
      <parentid>3833943</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:35:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1282" sha1="mppw2a9e963sqh0bk48tg5y6ik505bv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Maldives.svg|mini|desno|236x236px|Zastava Maldiva]]

'''[[Zastava]] [[Maldivi|Maldiva]]'''&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Flag of the Maldives {{!}} Meaning, Colors &amp; History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/flag-of-the-Maldives|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=8. 12. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt; je crvene boje sa velikim zelenim pravoglom u sredini s bijelim [[polumjesec]]om. Službeno je usvojena [[25. juni|25. juna]] [[1965]]. Crvena predstavlja [[krv]] nacionalnih heroja, u prošlosti, budućnosti i sadašnjosti, koji žrtvuju i zadnju kap krvi za odbranu svoje države. Zeleni pravougao predstavlja [[palma|palme]] na ostrvima, a bijeli polumjesec [[Islam]].

== Također pogledajte ==

* [[Grb Maldiva]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.worldatlas.com/articles/flag-of-maldives-design-colors-and-symbols.html
* https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/archives/2022/field/flag-description {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251114190225/https://www.cia.gov/the-world-factbook/about/archives/2022/field/flag-description |date=14. 11. 2025 }}

{{Zastave Azije}}
{{Commonscat|Flags of Maldives}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Zastave država|Maldivi]]
[[Kategorija:Maldivi]]</text>
      <sha1>mppw2a9e963sqh0bk48tg5y6ik505bv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konjunktivitis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66458</id>
    <revision>
      <id>3915412</id>
      <parentid>3744122</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:14:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4983" sha1="8mfwfk0abpivglzi7asvwhbj30vi6ht" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pink eye.jpg|mini|desno|Oko sa virusim konjuktivitisom]]
'''Konjunktivitis''' (Conjunctivitis) je pojam kojim se označava [[upala]] spojnice, (vežnjače, ili [[Vežnjača|konjunktive]]) [[oka]].

[[Konjunktiva]], vežnjača ili spojnica, je zapravo sluzokoža građena u vidu vreće, pa se govori o konjunktivalnoj vreći (sakusu). Njen je vrh otvoren i predstavlja otvor između kapaka, a dno vreće je u stvari [[rožnjača]], providni dio oka. Konjunktiva prekriva kapke s unutrašnje strane (konjunktiva kapaka ili tarsusa), zatim pravi nabor između kapka i očne [[Jabučica (oko)|jabučice]] (konjunktiva forniksa), a treći dio prekriva očnu jabučicu (konjunktiva bulbusa, conjunctiva bulbi). Kod pojedinih oblika konjunktivitisa ( u daljem tekstu k.) nekad je upala više izražena na pojedinom dijelu konjunktive, nego na drugom, a nekad je svugdje ista.

U principu možemo govoriti o iritaciji i o upali konjunktive.

[[Iritacija]] je reakcija vežnjače na neke spoljne štetne faktore. Uklanjanjem iritativnog sredstva prestaje i reakcija sluznice. Dugotrajna iritacija međutim može dovesti do trajne reakcije sluznice, pa onda govorimo o hronicnoj upali. Iritaciju izazivaju različiti fizički i hemijski agensi, kao što su prašina, vjetar, hladnoća, oštri mirisi, prejako i neprikladno svjetlo, različita isparavanja, trljanje očiju rukama, itd.. Iritirano oko se crveni, suzi ili svrbi. Iritacija konjunktive se ne liječi, nego se moraju izbjeći ili umanjiti iritativni faktori. Kao akutna pomoć mogu poslužiti kapi koje sadrže sredstva za sužavanje krvnih žila, pa crveno oko od tih kapi pobijeli i subjektivne se smetnje smanje, ali samo privremeno. Duža upotreba ovih kapi (Benil, Proculin, Visine itd. ) je štetna.

[[Upala]] konjunktive je izazvana uzročnicima biološkog porijekla, dakle [[Bakterija|bakterijama]], [[Virusna bolest|virusima]] ili [[Patogene gljivice|gljivicama]], istina ovim zadnjim veoma rijetko. Iritacija oka može predstavljati put ka infekciji. Znaci upale su crvenilo spojnice, suzenje, smetnje pri gledanju u svjetlo, zatvaranje očiju, te pojačana sekrecija, sluzava (mukozna) ili čak gnojna ili sukrvičava. Veliki broj konjunktivitisa nastaje kao izraz alergicne reakcije napr. na [[polen]], i ovi se konjunktivitisi javljaju ili pogorsavaju u odredjeno doba godine, najcesce u proljece (conjunctivitis vernalis).

Neki oblici konjunktivitisa su specifični, imaju posebne simptome i uzročnika, a najveći broj je nespecifičan, to jest teško prepoznatljivog uzročnika i sa sličnim simptoma za veoma veliku grupu različitih uzročnika. Tako je gonoroični konjunktivitis kod novorođenčadi jasan po tome što se pojavljuje nekoliko dana poslije poroda, a karakterizira ga gnojna masivna sekrecija. Uzrok je [[gonoreja]] (triper) majke, od koje se dijete zarazi pri prolazu kroz vaginu. Danas je ovaj oblik rijedak, a prije se prevenirao ukapavanjem svakom djetetu odmah po rođenju kapi srebrenog nitrata u oči.

Mi ovdje nećemo ulaziti u pojedine kliničke oblike. Rećićemo da su danas najčešći uzročnici [[virusi]], da su te upale prelazne i da mogu izazvati komplikacije na rožnjači u vidu tačkastih epitelijalnih keratitisa. Poseban oblik konjunktivitisa je trahom, kojega izaziva [[Chlamydia trachomatis]]. [[Hlamidije]] su po građi između virusa i [[bakterija]]. To je opasna bolest jer upala se proširi na rožnjaču i izazove mutnine u njoj, pa se od trahoma može oslijepiti. Ranije je u Evropi bilo trahoma, ali je on eradiciran, i danas ga ima u Africi i Aziji.

Oko oboljelo od konjunktivitisa se nikad ne zatvara vatom ili gazom, jer bi se tako stvorili povoljniji uslovi za razvoj bakterija. Ako postoji sekrecija onda se takvo oko ispira mlakim fiziološkim rastvorom, 3% rastvorom borne kiseline, ili kamilicom.U oko se ukapavaju antibiotske kapi, otprilike svaka 2 sta, a pred [[spavanje]] se u oči stavlja antibiotska mast. Akutni konjunktivitis prođe za nekoliko dana, a ako duže traje treba misliti na komplikacije na rožnjači. Ko ima konjunktivitis ne smije dolaziti u blizak kontakt sa drugima, mora često prati ruke i obavezno koristiti samo svoj ručnik. Očne kapi smije koristiti samo jedno lice, i mora paziti na rok trajanja, i način ukapavanja (vidi raniji post). Kupanje u bazenima može izazvati posebnu vrstu konjunktivitisa (bazenski konjunktiivtis). Alergicni konjunktivitis se lijeci posebnim kapima protiv [[alergije]].

Hronični konjnktivitisi, koji dugo traju, obično traže pregled kod specijaliste. Uzroci mogu biti veoma različiti, od raznih iritacija, nekorigovanih očnih grešaka, trljanja očiju, [[avitaminoza]], opštih bolesti, itd. Ponekad je potrebnan [[mikrobiološki pregled]] brisa iz oka.

Konjunktivitis je često udružen sa upalama rubova kapaka ([[blepharitis]]), ili sa upalama rožnjače ([[keratitis]]).
{{Commonscat|Conjunctivitis}}

[[Kategorija:Oftalmologija]]
[[Kategorija:Upale]]</text>
      <sha1>8mfwfk0abpivglzi7asvwhbj30vi6ht</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Himen (biologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66475</id>
    <revision>
      <id>3915444</id>
      <parentid>3712370</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:30:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1096" sha1="pktpzub8vc1rdpvroayukd2siy086sm" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

[[Datoteka:Hymen.jpg|thumb|250px|a hymen]]

[[Datoteka:Hymen05.jpg|thumb|250px| Ostaci himena]]

{{drugo značenje|naslov=himen|Himen}}
'''Himen''' je dio vanjskih ženskih [[Spolni organi|spolnih]] organa. Nalazi se izvan same [[vagina|vagine]], odnosno u njenom početnom dijelu. On predstavlja tanki sloj [[Tkivo|tkiva]] koji prekriva otvor [[Vagina|vagine]]. To se dešava zbog toga što tokom fetalnog razvoja ne postoji vaginalni otvor, tako da se prilikom njegovog formiranja sloj koji ga je prekrivao nepravilno podjeli prije rođenja i tada nastaje himen.

Neke djevojčice se rađaju bez njega jer se kod njih potpuna podjela dogodila u [[materica|materici]]. Mnoge djevojčice ga nesvjesno pocjepaju tokom jahanja [[konj]]a, sportskih aktivnosti, stavljanja [[tampon]]a ili [[masturbiranje|masturbiranja]]. Pri tom one ne moraju da znaju da se to dogodilo jer može biti malo ili nimalo [[Krv|krvi]] ili bolova prilikom njegovog pucanja. Ostaci himena su obično prisutni dok žena ne rodi prvo djete vaginalnim putem.

[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]</text>
      <sha1>pktpzub8vc1rdpvroayukd2siy086sm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazofilni granulociti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67135</id>
    <revision>
      <id>3915446</id>
      <parentid>3804752</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:31:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="927" sha1="nl4f8pkex4664fh68sbha83z277tyi6" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:PBBasophil.jpg|mini|desno|300px|Bazofil na krvnom razmazu]]
'''Bazofilni granulociti''' ili '''bazofili''' predstavljaju najmanje brojne [[leukociti|leukocite]], okruglastog oblika sa rijetkim citoplazmatičnim nastavcima na površini. [[Jedro (biologija)|Jedro]] je potkovičastog oblika i ekscentrično postavljeno. Granule su krupne i boje se baznim [[Boja|bojama]] (metilensko plavo ili azuri) pa ćelije pokazuju bazofiliju. U granulama se nalaze materije kao u [[mastociti]]ma, kakve su npr. [[heparin]], [[histamin]] i dr. Osim po strukturi slični su sa [[Mastocit|mastocitima]] i po funkciji pa tako učestvuju u trenutnim [[alergijskim reakcijama]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{krv}}
{{Imunološki sistem}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Basophils}}

[[Kategorija:Krv]]
[[Kategorija:Granulociti]]
[[Kategorija:Ljudske ćelije]]
[[Kategorija:Citologija]]</text>
      <sha1>nl4f8pkex4664fh68sbha83z277tyi6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Sjevernih Marijanskih ostrva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68848</id>
    <revision>
      <id>3915450</id>
      <parentid>3822491</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2242" sha1="63it0mjyugvz0xbn0jl957jembyui3v" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of the Northern Mariana Islands.svg|mini|desno|300px|Zastava Sjevernomarijanskih ostrva]]

'''[[Zastava]] [[Commonwealth]]a [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernih Marijanskih ostrva]]''' usvojena je 1. jula 1985. Drugim ustavom Sjevernih Marijana. Prvobitno je dizajnirana tokom 1985. a kasnije iste godine, završen je nacrt zastave na posljednjoj ustavnoj konvenciji. 
Zastava se sastoji od tri simbola:    
* [[bijela]] zvijezda u sredini predstavlja [[Sjedinjene Američke Države]]. 
* iza zvijezde nalazi se tradicionalni sivi &quot;latte&quot; kamen, koji predstavlja narod [[Čamoro (narod)|Čamoro]] 
* raznobojni vijenac od cvijeća predstavlja narod [[Karolinci|Karolince]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.indexmundi.com/northern_mariana_islands/flag_description.html|title=Northern Mariana Islands Flag description - Government|website=www.indexmundi.com|language=en|access-date=29. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Australia - Oceania :: Northern Mariana Islands — The World Factbook - Central Intelligence Agency|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/|access-date=2. 6. 2020|website=www.cia.gov|archive-date=6. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241006065620/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/northern-mariana-islands/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.graphicmaps.com/northern-mariana-islands/flag|title=Northern Mariana Islands's Flag - GraphicMaps.com|website=www.graphicmaps.com|access-date=29. 5. 2019|archive-date=29. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190529100421/https://www.graphicmaps.com/northern-mariana-islands/flag|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historijske zastave ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of the United Nations.svg|1947-1965 ([[zastava Ujedinjenih Nacija]])
Datoteka:Flag of the Trust Territory of the Pacific Islands.svg|1965-1972
Datoteka:Flag of the Northern Mariana Islands (1976–1989).svg|1976-1989
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Grb Sjevernih Marijanskih ostrva]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Flags of the Northern Mariana Islands}}

{{Zastave Okeanije}}

[[Kategorija:Zastave teritorija|Sjeverna Marijanska ostrva]]
[[Kategorija:Sjeverna Marijanska ostrva]]</text>
      <sha1>63it0mjyugvz0xbn0jl957jembyui3v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neutralizacija (hemija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72380</id>
    <revision>
      <id>3915392</id>
      <parentid>3849492</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:52:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1127" sha1="1rwyfi17faqcxm56nm7qgktn7dl4l1c" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Neutralizacija (višeznačnica)}}
'''Neutralizacija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/bitesize/articles/z9gnn9q|title=What is a neutralisation reaction?|website=BBC Bitesize|language=en-GB|access-date=26. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; je [[hemijska reakcija]] u kojoj [[kiselina]] i [[Baza (hemija)|baza]] reaguju i daju [[soli|so]] i [[voda|vodu]]. Drugim riječima, neutralizacija je nastajanje molekule vode od [[hidronijum]] iona (H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;O&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) i [[hidroksid]] iona (OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;).
: &lt;math&gt;H_3O^{+} +OH^{-} \longrightarrow 2 \ H_2O&lt;/math&gt;

Reakcija neutralizacije je egzotermna (oslobađa [[toplota|toplotu]]).

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://chem.libretexts.org/Bookshelves/Physical_and_Theoretical_Chemistry_Textbook_Maps/Supplemental_Modules_(Physical_and_Theoretical_Chemistry)/Acids_and_Bases/Acid_Base_Reactions/Neutralization|title=Neutralization|date=2. 10. 2013|website=Chemistry LibreTexts|language=en|access-date=26. 5. 2026}}
{{Normativna kontrola}}{{Stub-hem}}

[[Kategorija:Hemijske reakcije]]
[[Kategorija:Hemija kiselina i baza]]</text>
      <sha1>1rwyfi17faqcxm56nm7qgktn7dl4l1c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pijesak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72772</id>
    <revision>
      <id>3915391</id>
      <parentid>3827556</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:51:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3186" sha1="3iq801aygzoh9j6652y6xgdl61i646b" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Pijesak (višeznačnica)}}
[[Datoteka:00065_sand_collage.jpg|mini|Prikaz pijeska: staklo, dina, kvarc, vulkanski, biogeni koral, ružičasti koral, vulkanski, granat, olivin. Uzorci su iz [[Pustinja Gobi|pustinje Gobi]], [[Estonija|Estonije]], [[Havaji|Havaja]] i kopnenog dijela Sjedinjenih Američkih Država. (1×1 cm svaki) &lt;ref name=&quot;sand-collage&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sandatlas.org/sand-types/|title=Sand types|last=Siim Sepp|publisher=sandatlas.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20190813235728/http://www.sandatlas.org/sand-types/|archive-date=13. 8. 2019|url-status=live|access-date=17. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Kalabrien Ricadi Sandwellen 2129.jpg|mini|Pijesak|203x203piksel]]
'''Pijesak''' je prirodni granularni [[materijal]] sačinjen od fino razdijeljenih čestica [[stijene|stijena]] i [[mineral]]a.

Pijesak je granularni materijal sastavljen od fino usitnjenih mineralnih čestica. Pijesak ima različite sastave, ali se obično definira veličinom zrna. Zrna pijeska su manja od šljunka i grublja od mulja. Pijesak se također može odnositi na teksturnu klasu tla ili tip tla, tj. tlo koje sadrži više od 85 posto čestica veličine pijeska po masi.&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://sis.agr.gc.ca/cansis/publications/manuals/1976-glossary/pub1459_report.pdf|title=Glossary of terms in soil science.|date=1976|publisher=Agriculture Canada|isbn=978-0662015338|location=Ottawa|page=35|access-date=11. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190214063705/http://sis.agr.gc.ca/cansis/publications/manuals/1976-glossary/pub1459_report.pdf|archive-date=14. 2. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ako se odnosi na termin u geologiji, to je materijal čiji je dijametar od 0.0625 [[milimetar|mm]] do 0.004&amp;nbsp;mm. Pijesak je najvećim dijelom sačinjen od [[silicijum dioksid]]a SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, najčešće u formi [[kvarc]]a. Sastav pijeska je varijabilan i može sadržavati: [[muskovit]], [[cirkon]], [[rutil]], [[apatit]], [[granat]], [[magnetit]], [[turmalin]], itd.

== Također pogledajte ==
* [[Plaža]]

{{Commonscat|Sand}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20091201183346/http://www.beaufortcountylibrary.org/htdocs-sirsi/beachsan.htm ''Beach Sand: What It Is, Where It Comes From and How It Gets Here''] - Beaufort County Library
* {{cite NSRW|wstitle=Sand}}

; Uticaji vađenja pijeska

* [https://www.newyorker.com/magazine/2017/05/29/the-world-is-running-out-of-sand The World Is Running Out Of Sand] - ''New York Times''
* [https://www.nytimes.com/2017/03/01/magazine/sand-mining-india-how-to-steal-a-river.html Sand Mining In India Rivers Causing Problems] - ''New York Times''
* [https://www.bbc.com/news/magazine-41123284 How Demand For Sand Is Killing Rivers In Africa] - BBC
* [http://www.bbc.com/capital/story/20160502-even-desert-city-dubai-imports-its-sand-this-is-why Dubai Imports Sand] - BBC
* [https://www.reuters.com/business/environment/sand-crisis-looms-world-population-surges-un-warns-2022-04-26/ Sand crisis looms as world population surges, U.N. warns] - Reuters
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Građevinski materijali]]
[[Kategorija:Pijesak| ]]</text>
      <sha1>3iq801aygzoh9j6652y6xgdl61i646b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72823</id>
    <revision>
      <id>3915429</id>
      <parentid>3823875</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:19:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1727" sha1="74jd54pqvrfk4o46ds2pkhcwebegb9u" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|Otok}}
[[Datoteka:Zečevo Island off the Soline Peninsula (Hvar).jpg|mini|Ostrvo Zečevo pokraj [[Hvar (ostrvo)|Hvara]]]]
[[Datoteka:Wyspa_Konwaliowa.jpg|mini|Ostrvo u Poljskoj]]
'''Ostrvo'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/Depts/los/convention_agreements/texts/unclos/part8.htm|title=PREAMBLE TO THE UNITED NATIONS CONVENTION ON THE LAW OF THE SEA|website=www.un.org|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; ili '''otok''' predstavlja dio kopna okružen sa svih strana vodom. Po pravilu je manji od [[kontinent]]a, a veći od [[hrid]]i (stijene, grebena). Može se nalaziti u [[jezero|jezeru]] ili [[more|moru]], a ako je riječ o riječnom ostrvu tada se govori o [[Ada (riječno ostrvo)|adi]].

== Definicija ==
Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama '''Međunarodne hidrografske organizacije''' (''International Hydrographic Organization'') ostrvo je dio kopna potpuno okružen morem.

Podjela po površini:
* '''ostrvo''' je dio kopna potpuno okružen morem površine preko 1&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* '''ostrvce''' je kopno potpuno okruženo morem površine od 0.01 do 1&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* '''hridi''' i '''grebeni''' su površina manjih od 0.01&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Također pogledajte ==
* [[Ostrva po broju stanovnika]]
* [[Najveća ostrva]]
* [[Ostrva u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Islands}}
* https://legacy.iho.int/iho_pubs/standard/S-4/S4_V4-8-0_Oct_2018_EN.pdf

{{Forme Zemljine površine}}‎{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ostrva| ]]
[[Kategorija:Obalni i okeanski oblici reljefa]]
[[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]]
[[Kategorija:Lakustrinski oblici reljefa]]
[[Kategorija:Okeanografska terminologija]]</text>
      <sha1>74jd54pqvrfk4o46ds2pkhcwebegb9u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotlaničko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73322</id>
    <revision>
      <id>3915427</id>
      <parentid>3852038</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:18:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2261" sha1="r169y6kr4bdcfyt0atmrphxqu2vo06y" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
| ime             = Kotlaničko jezero
| slika           = Kotlanicko jezero.jpg
| lokacija        = [[Zelengora]]
| koordinate      = {{coord|43.3615|N|18.4838|E|display=inline,title}}
| površina        = 
| zapremina       = 
| dubina          = 10
| nadmorska_visina= 1.514
| širina          = 0.2
| dužina          = 0.4
| vrsta           = 
| pritoke         =
| otječe          =
| države          = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
}}
'''Kotlaničko jezero''' je prirodno jezero na [[Zelengora|Zelengori]]. Smješteno je na 1.514 metara nadmorske visine. Dugo je 400, široko 200 metara. Najveća dubina jezera je 10 metara.

Jezero je okruženo visokim vrhovima Zelengore (''Domoš'', ''Prutača'', ''Klek'', ''Zimovica'') i smješteno u cirk nastao ledničkim djelovanjem. Bogato je [[riba|ribom]] i [[jezerska zlatovčica|jezerskom zlatovčicom]]. U jezeru živi dragocjena vrsta endemične životinje [[Vodozemci|vodozemac]] - triton. Jezero napajaju izvori, a voda otiče u jedan ponor.&lt;ref&gt;* http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305085302/http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf |date=5. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;
Nalazi se u sklopu [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.camo.ch/blago-bih/prirodna-bogastva/jezera/|title=Jezera|publisher=camo.ch|access-date=7. 2. 2017|archive-date=26. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170226134939/http://www.camo.ch/blago-bih/prirodna-bogastva/jezera/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Cite journal|last=Gnjato|first=Slobodan|last2=Narancic|first2=Biljana|last3=Antoniades|first3=Dermot|last4=Pienitz|first4=Reinhard|last5=Alibert|first5=Marie|last6=Gnjato|first6=Obren|date=1. 12. 2025|title=Recent environmental changes in alpine Lake Kotlaničko as revealed by sedimentary diatom assemblages (Dinaric Alps, Bosnia and Herzegovina)|url=https://doi.org/10.1007/s10933-025-00372-0|journal=Journal of Paleolimnology|language=en|volume=73|issue=6|pages=471–483|doi=10.1007/s10933-025-00372-0|issn=1573-0417}}
{{Normativna kontrola}}{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>r169y6kr4bdcfyt0atmrphxqu2vo06y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Parkinsonova bolest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77404</id>
    <revision>
      <id>3915410</id>
      <parentid>3773464</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:11:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1464" sha1="aq5fau1rw4fchfreewdw2gvnv6nxvq5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Parkinsonova bolest''' je [[bolest]] poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja [[dopamin]]a u dijelu [[mozak|mozga]] koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji).
[[Bolest]] je nazvana po liječniku iz [[London]]a dr. [[James Parkinson|Jamesu Parkinsonu]], koji je [[1817]]. godine prvi opisao [[Simptom|simptome]] bolesti.

== Opis bolesti ==
==== Primarni simptomi ====
* [[Tremor]] (drhtanje)
* Rigor (ukočenost)
* [[Bradikinezija]] (usporenost pokreta)
* Posturalna nestabilnost (slaba ravnoteža)
* Smetnje u [[Kretanje|kretanju]]

==== Sekundarni simptomi ====
* [[Depresija]]
* [[Konstipacija]] (zatvor)
* [[Inkontinencija]]
* [[Disfagija]] (problemi gutanja)
* [[Demencija]]
* [[Mikrografija]]
* [[Seboreja]] [[Koža|kože]] i vlasišta
* Smetnje u govoru
* [[Hipotenzija]] (niski [[krvni tlak]])
* Poremećaji u spavanju

Od nje boluju i neke slavne ličnosti bokser [[Muhammad Ali]] i glumac [[Michael J. Fox]] koji godišnje izdvaja milione na istraživanje [[matična ćelija|matičnih ćelija]] kako bi se našao [[lijek]] za ovu bolest. Od nje je bolovao i pokojni [[Ivan Pavao II.|papa Ivan Pavao II]].

{{Commonscat|Parkinson's disease}}

[[Kategorija:Neurologija]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]
[[Kategorija:Parkinsonova bolest]]
[[Kategorija:Bolesti nepoznate etiologije]]
[[Kategorija:Citoskeletni defekti]]
[[Kategorija:Gerijatrija]]
[[Kategorija:Neurodegenerativni poremećaji]]</text>
      <sha1>aq5fau1rw4fchfreewdw2gvnv6nxvq5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915479</id>
      <parentid>3915410</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T06:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3915479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66502" sha1="8upxcg6hxzhitfruenz79yegq7hvy20" xml:space="preserve">'''Parkinsonova bolest''' je [[Neurodegenerativna bolest|neurodegenerativna]] [[bolest]] prvenstveno [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]], koja utiče i na [[Motorni sistem|motorne]] i na nemotorne sisteme. Motorni simptomi, zajednički nazvani parkinsonizam, uključuju [[tremor]], sporost u započinjanju pokreta (bradikinezija), ukočenost i poteškoće u održavanju ravnoteže (posturalna nestabilnost). Nemotorni simptomi poput poremećaja [[Autonomni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]] (disautonomija), [[Poremećaj sna|poremećaja sna]], smanjene sposobnosti [[Čulo mirisa|čula mirisa]] (anosmija) i promjena u ponašanju ili [[Mentalni poremećaj|neuropsihijatrijski problemi]], poput [[Kognitivni deficit|kognitivnog oštećenja]], [[Psihoza|psihoze]] i [[anksioznost]]i, mogu se pojaviti u bilo kojoj fazi bolesti. Simptomi se obično razvijaju postepeno, a nemotorni problemi postaju sve češći kako bolest napreduje.

Parkinsonova bolest nema jedan uzrok; već genetski i okolišni faktori međusobno djeluju kako bi utjecali na kritične ćelijske procese.{{sfn|Ben Shaul|Frenkel|Gurevich|2024}}{{sfn|Beheshti|2025}} Parkinsonova bolest uključuje postepeno propadanje i gubitak [[neuron]]a koji proizvode dopamin u području [[Mozak|mozga]] koje se naziva [[Supstancija nigra]] i drugim srodnim ćelijskim grupama u moždanom deblu.{{Sfn|Ramesh|Arachchige|2023|pp=200–201, 203}} Pogrešno savijeni [[Bjelančevine|proteini]], poput [[alfa-sinuklein]]a, agregiraju se i formiraju nakupine koje se nazivaju [[Lewyjevo tijelo|Lewyjeva tijela]], ako se ne uklone iz ćelija putem sistema ćelijske degradacije. Akumulacija proteina stimuliše oslobađanje proinflamatornih molekula od strane [[Mikroglija|mikroglije]], zaštitni odgovor koji može uzrokovati neuroinflamaciju, daljnje oštećenje neurona i poremećaj metaboličkih sistema, ako ostane hroničan.{{Sfn|Ramesh|Arachchige|2023|pp=200–201, 203}}

Dijagnoza se prvenstveno zasniva na [[Znakovi i simptomi|znakovima i simptomima]], obično povezanim s motorikom, koji se identificiraju [[Neurološki pregled|neurološkim pregledom]]. [[Medicinsko snimanje|Medicinske tehnike snimanja]] poput [[PET sken|PET skeniranja]] mogu podržati dijagnozu. Bolest se obično manifestuje kod osoba starijih od 60 godina, sa oko jednim posto pogođenih. Kod osoba mlađih od 50 godina, stanje se naziva &quot;Parkinsonova bolest s ranim početkom&quot;.

Nije poznat lijek za Parkinsonovu bolest, a liječenje se fokusira na ublažavanje simptoma. Početni tretman obično uključuje [[Levodopa|levodopu]], [[Inhibitori monoaminooksidaze|MAO-B inhibitore]] ili [[Dopaminski agonist|dopaminske agoniste]]. Kako bolest napreduje, ovi lijekovi postaju manje efikasni i mogu uzrokovati nevoljne pokrete mišića. Dijeta i rehabilitacijske terapije mogu pomoći u poboljšanju simptoma. Duboka stimulacija mozga se koristi za upravljanje teškim motoričkim simptomima kada su lijekovi neefikasni. Malo je dokaza o tretmanima koji se bave nemotoričkim simptomima, poput poremećaja spavanja i nestabilnosti raspoloženja. Očekivano trajanje života za osobe s Parkinsonovom bolešću je gotovo normalno, ali je smanjeno kod ranog početka.

[[Bolest]] je nazvana po liječniku iz [[London]]a dr. [[James Parkinson|Jamesu Parkinsonu]], koji je 1817. prvi opisao [[simptom]]e bolesti.

== Opis bolesti ==
==== Primarni simptomi ====
* [[Tremor]] (drhtanje)
* Rigor (ukočenost)
* [[Bradikinezija]] (usporenost pokreta)
* Posturalna nestabilnost (slaba ravnoteža)
* Smetnje u [[Kretanje|kretanju]]

==== Sekundarni simptomi ====
* [[Depresija (raspoloženje)|Depresija]]
* [[Zatvor (probava)|Konstipacija]] (zatvor)
* [[Inkontinencija]]
* [[Disfagija]] (problemi gutanja)
* [[Demencija]]
* [[Mikrografija]]
* [[Seboreja]] [[Koža|kože]] i vlasišta
* Smetnje u govoru
* [[Hipotenzija]] (niski [[krvni tlak]])
* Poremećaji u spavanju

Od nje boluju i neke slavne ličnosti bokser [[Muhammad Ali]] i glumac [[Michael J. Fox]] koji godišnje izdvaja milione na istraživanje [[matična ćelija|matičnih ćelija]] kako bi se našao [[lijek]] za ovu bolest. Od nje je bolovao i pokojni [[Papa Ivan Pavao II]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
==== Knjige ====
{{Refbegin|20em}}
* {{cite book |last1=Batzu |first1=L. |last2=Podlewska |first2=A. |last3=Gibson |first3=L. |last4=Chaudhuri |first4=K. R. |last5=Aarsland |first5=D. |title=Translational Approaches to Unravelling Non-Motor Symptoms of Parkinson's Disease |chapter=A general clinical overview of the non-motor symptoms in Parkinson's disease: Neuropsychiatric symptoms |series=International Review of Neurobiology |date=2024 |volume=174 |pages=59–97 |doi=10.1016/bs.irn.2023.11.001 |pmid=38341232 |isbn=978-0-323-99183-4 }}
* {{Cite book |title=Parkinson's Disease |vauthors=Bhattacharyya KB |date=2017 |publisher=International Review of Neurobiology |veditors=Bhatia KP, Chaudhuri KR, Stamelou M |pages=1–23 |chapter=Chapter One – Hallmarks of Clinical Aspects of Parkinson's Disease Through Centuries}}
* {{cite book |last1=Bernat |first1=James L. |last2=Beresford |first2=Richard |title=Ethical and Legal Issues in Neurology |date=2013 |publisher=Newnes |isbn=978-0-444-53504-7 |url=https://books.google.com/books?id=YTY3AAAAQBAJ |language=en}}
* {{Cite book |title=Ferri's differential diagnosis: a practical guide to the differential diagnosis of symptoms, signs, and clinical disorders |vauthors=Ferri FF |date=2010 |publisher=Elsevier/Mosby |isbn=978-0-3230-7699-9 |edition=2nd |chapter=Chapter P}}
* {{Cite book |title=Handbook of Clinical Neurology |vauthors=Lanska DJ |date=2010 |publisher=History of Neurology |series=3 |volume=95 |pages=501–546 |chapter=Chapter 33: The history of movement disorders |doi=10.1016/S0072-9752(08)02133-7 |pmid=19892136|isbn=978-0-444-52009-8 }}
* {{Cite book |title=Physical Rehabilitation |vauthors=O'Sullivan SB, Schmitz TJ |publisher=F.A. Davis |year=2007 |isbn=978-0-8036-1247-1 |edition=5th |chapter=Parkinson's Disease}}
* {{Cite book |title=Lange Clinical Neurology |vauthors=Simon RP, Greenberg D, Aminoff MJ |publisher=McGraw-Hill |year=2017 |isbn=978-1-2598-6172-7 |edition=10th}}
* {{Cite book |url=https://exonpublications.com/index.php/exon/issue/view/9 |title=Parkinson's Disease: Pathogenesis and Clinical Aspects |date=December 2018 |publisher=Codon Publications |isbn=978-0-9944-3816-4 |veditors=Stoker TB, Greenland JC |ref=none}}
** {{cite book |last1=Greenland |first1=Julia C. |last2=Barker |first2=Roger A. |title=Parkinson's Disease: Pathogenesis and Clinical Aspects |chapter=The Differential Diagnosis of Parkinson's Disease |date=2018 |pages=109–128 |doi=10.15586/codonpublications.parkinsonsdisease.2018.ch6 |pmid=30702839 |isbn=978-0-9944381-6-4 }}
* {{Cite book |title=Parkinson's Disease |publisher=Royal College of Physicians |year=2006 |isbn=978-1-8601-6283-1 |editor-last=The National Collaborating Centre for Chronic Conditions |location=London |pages=113–133 |chapter=Non-motor features of Parkinson's disease |chapter-url=http://guidance.nice.org.uk/CG35/Guidance/pdf/English |archive-url=https://web.archive.org/web/20100924153546/http://guidance.nice.org.uk/CG35/Guidance/pdf/English |archive-date=24 September 2010 |url-status=live|ref={{Harvid|The National Collaborating Centre for Chronic Conditions}}}}
{{Refend}}

==== Članci ====
{{Refbegin|20em}}
* {{Cite journal |vauthors=Aarslanda D, Krambergera MG |date=2015 |title=Neuropsychiatric Symptoms in Parkinson's Disease |journal=Journal of Personalized Medicine |volume=5 |issue=3 |pages=659–667 |doi=10.3233/JPD-150604 |pmid=26406147}}
* {{Cite journal |vauthors=Abusrair AH, Elsekaily W, Bohlega S |date=13 September 2022 |title=Tremor in Parkinson's Disease: From Pathophysiology to Advanced Therapies |journal=Tremor and Other Hyperkinetic Movements |volume=12 |issue=1 |article-number=29 |doi=10.5334/tohm.712 |pmc=9504742 |pmid=36211804 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ahlskog JE |date=July 2011 |title=Does vigorous exercise have a neuroprotective effect in Parkinson disease? |journal=Neurology |volume=77 |issue=3 |pages=288–294 |doi=10.1212/wnl.0b013e318225ab66 |pmc=3136051 |pmid=21768599}}
* {{Cite journal |vauthors=Alfaidi M, Barker RA, Kuan W |date=2024 |title=An update on immune-based alpha-synuclein trials in Parkinson's disease |journal=Journal of Neurology |volume=272 |issue=1 |article-number=21 |doi=10.1007/s00415-024-12770-x |pmid=39666171 |pmc=11638298}}
* {{Cite journal |vauthors=Almikhlafi MA |date=January 2024 |title=A review of the gastrointestinal, olfactory, and skin abnormalities in patients with Parkinson's disease |journal=Neurosciences |volume=29 |issue=1 |pages=4–9 |pmc=10827020 |pmid=38195133}}
* {{cite journal |last1=Anwar |first1=L |last2=Ahmad |first2=E |last3=Imtiaz |first3=M |last4=Ahmad |first4=M |last5=Faisal Aziz |first5=M |last6=Ibad |first6=T |title=The Impact of Diet on Parkinson's Disease: A Systematic Review. |journal=Cureus |date=September 2024 |volume=16 |issue=9 |article-number=e70337 |doi=10.7759/cureus.70337 |doi-access=free |pmid=39469346 |pmc=11513219}}
* {{Cite journal |vauthors=Armstrong MJ, Okun MS |date=February 2020 |title=Diagnosis and Treatment of Parkinson Disease: A Review |journal=JAMA |volume=323 |issue=6 |pages=548–560 |doi=10.1001/jama.2019.22360 |pmid=32044947 |bibcode=2020JAMA..323..548A}}
* {{Cite journal |vauthors=Ascherio A, Schwarzschild MA |date=2016 |title=The epidemiology of Parkinson's disease: risk factors and prevention |journal=Lancet Neurology |volume=15 |issue=12 |pages=1257–1272 |doi=10.1016/S1474-4422(16)30230-7 |pmid=27751556}}
* {{cite journal |vauthors=Atalar MS, Oguz O, Genc G |date=2023 |title=Hypokinetic Dysarthria in Parkinson's Disease: A Narrative Review |journal=The Medical Bulletin of Sisle Etfal Hospital |volume=57 |issue=2 |pages=163–170 |doi=10.14744/SEMB.2023.29560 |pmid=37899809 |pmc=10600629}}
* {{Cite journal |vauthors=Bandres-Ciga S, Diez-Fairen M, Kim JJ, Singleton AB |date=April 2020 |title=Genetics of Parkinson's disease: An introspection of its journey towards precision medicine |journal=Neurobiology of Disease |volume=137 |pages=1–9 |article-number=104782 |doi=10.1016/j.nbd.2020.104782 |pmid=31991247 |pmc=7064061}}
* {{cite journal |last1=Bantounou |first1=Maria Anna |last2=Shoaib |first2=Khalisah |last3=Mazzoleni |first3=Adele |last4=Modalavalasa |first4=Harsh |last5=Kumar |first5=Niraj |last6=Philip |first6=Sam |title=The association between type 2 diabetes mellitus and Parkinson's disease; a systematic review and meta-analysis |journal=Brain Disorders |date=September 2024 |volume=15 |article-number=100158 |doi=10.1016/j.dscb.2024.100158 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Barichella M, Cereda E, Pezzoli G |date=October 2009 |title=Major nutritional issues in the management of Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=24 |issue=13 |pages=1881–1892 |doi=10.1002/mds.22705 |pmid=19691125 |hdl=2434/67795 |hdl-access=free}}
* {{cite journal |last1=Beheshti |first1=I |title=Exploring Risk and Protective Factors in Parkinson's Disease. |journal=Cells |date=14 May 2025 |volume=14 |issue=10 |page=710 |doi=10.3390/cells14100710 |doi-access=free |pmid=40422213 |pmc=12110598}}
* {{cite journal |last1=Ben Shaul |first1=T |last2=Frenkel |first2=D |last3=Gurevich |first3=T |title=The Interplay of Stress, Inflammation, and Metabolic Factors in the Course of Parkinson's Disease. |journal=International Journal of Molecular Sciences |date=19 November 2024 |volume=25 |issue=22 |article-number=12409 |doi=10.3390/ijms252212409 |doi-access=free |pmid=39596474 |pmc=11594997}}
* {{Cite journal |vauthors=Ben-Shlomo Y, Darweesh S, Llibre-Guerra J, Marras C, Luciano MS, Tanner C |date=2024 |title=The epidemiology of Parkinson's disease |journal=The Lancet |volume=403 |issue=10423 |pages=283–292 |doi=10.1016/S0140-6736(23)01419-8 |pmid=38245248 |pmc=11123577}}
* {{Cite journal |vauthors=Bereczki D |date=2010 |title=The description of all four cardinal signs of Parkinson's disease in a Hungarian medical text published in 1690 |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=16 |issue=4 |pmid=19948422 |pages=290–293 |doi=10.1016/j.parkreldis.2009.11.006}}
* {{Cite journal |vauthors=Bidesi NS, Andersen IV, Windhorst AD, Shalgunov V, Herth MM |date=November 2021 |title=The role of neuroimaging in Parkinson's disease |journal=Journal of Neurochemistry |volume=159 |issue=4 |pages=660–689 |doi=10.1111/jnc.15516 |pmid=34532856 |pmc=9291628}}
* {{Cite journal |vauthors=Biundo R, Weis L, Antonini A |date=September 2016 |title=Cognitive decline in Parkinson's disease: the complex picture |journal=npj Parkinson's Disease |volume=2 |number=16018 |article-number=16018 |doi=10.1038/npjparkd.2016.18 |pmid=28725699 |pmc=5516581}}
* {{Cite journal |vauthors=Blonder LX |date=2018 |title=Historical and cross-cultural perspectives on Parkinson's disease |journal=Journal of Complementary and Integrative Medicine |volume=15 |issue=3 |pmid=29738310 |pages=1–15 |article-number=20160065 |doi=10.1515/jcim-2016-0065 |url=https://uknowledge.uky.edu/sbcoa_facpub/92}}
* {{cite journal |vauthors=Boettcher L, Bonney P, Smitherman A, Sughrue M |title=Hitler's parkinsonism |journal=Neurosurgical Focus |volume=39 |issue=1 |pages=E8 |date=2015 |doi=10.3171/2015.4.FOCUS1563 |pmid=26126407}}
* {{Cite journal |vauthors=Bollu PC, Sahota P |date=2017 |title=Sleep and Parkinson Disease |journal=Missouri Medicine |volume=114 |issue=5 |pages=381–386 |pmc=6140184 |pmid=30228640}}
* {{Cite journal |vauthors=Bologna M, Paparella G, Fasano A, Hallett M, Berardelli A |date=December 2019 |title=Evolving concepts on bradykinesia |journal=Brain |volume=143 |issue=3 |pages=727–750 |doi=10.1093/brain/awz344 |pmid=31834375 |pmc=8205506}}
* {{Cite journal |vauthors=Bologna M, Truong D, Jankovic J |date=2022 |title=The etiopathogenetic and pathophysiological spectrum of parkinsonism |journal=Journal of the Neurological Sciences |volume=433 |pages=1–8 |article-number=120012 |doi=10.1016/j.jns.2021.120012 |pmid=34642022}}
* {{Cite journal |last1=Boonstra |first1=Jackson Tyler |last2=Michielse |first2=Stijn |last3=Temel |first3=Yasin |last4=Hoogland |first4=Govert |last5=Jahanshahi |first5=Ali |title=Neuroimaging Detectable Differences between Parkinson's Disease Motor Subtypes |journal=Movement Disorders Clinical Practice |date=2020 |volume=8 |issue=2 |pages=175–192 |doi=10.1002/mdc3.13107 |pmid=33553487 |pmc=7853198}}
* {{Cite journal |vauthors=Borghammer P |date=January 2018 |title=How does parkinson's disease begin? Perspectives on neuroanatomical pathways, prions, and histology |journal=Movement Disorders |volume=33 |issue=1 |pages=48–57 |doi=10.1002/mds.27138 |pmid=28843014}}
* {{Cite journal |vauthors=Borsche M, Pereira SL, Klein C, Grünewald A |date=February 2021 |title=Mitochondria and Parkinson's Disease: Clinical, Molecular, and Translational Aspects |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=11 |issue=1 |pages=45–60 |doi=10.3233/JPD-201981 |pmid=33074190 |pmc=7990451}}
* {{cite journal |url=http://www.aan.com/elibrary/neurologynow/?event=home.showArticle&amp;id=ovid.com:/bib/ovftdb/01222928-200602020-00003 |title=Muhammad Ali's Message: Keep Moving Forward |date=April 2006 |journal=Neurology Now |vauthors=Brey RL |volume=2 |issue=2 |page=8 |doi=10.1097/01222928-200602020-00003 |doi-broken-date=25 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927022505/http://www.aan.com/elibrary/neurologynow/?event=home.showArticle&amp;id=ovid.com%3A%2Fbib%2Fovftdb%2F01222928-200602020-00003 |archive-date=27 September 2011 |access-date=22 August 2020 |url-access=subscription}}
* {{Cite journal |vauthors=Bronstein JM, Tagliati M, Alterman RL, Lozano AM, Volkmann J, Stefani A, Horak FB, Okun MS, Foote KD, Krack P, Pahwa R, Henderson JM, Hariz MI, Bakay RA, Rezai A, Marks WJ, Moro E, Vitek JL, Weaver FM, Gross RE, DeLong MR |date=February 2011 |title=Deep brain stimulation for Parkinson disease: an expert consensus and review of key issues |journal=Archives of Neurology |volume=68 |issue=2 |page=165 |doi=10.1001/archneurol.2010.260 |pmc=4523130 |pmid=20937936 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Brooks DJ |date=April 2010 |title=Imaging approaches to Parkinson disease |journal=Journal of Nuclear Medicine |volume=51 |issue=4 |pages=596–609 |doi=10.2967/jnumed.108.059998 |pmid=20351351}}
* {{Cite journal |vauthors=Brundin P, Melki R |date=October 2017 |title=Prying into the Prion Hypothesis for Parkinson's Disease |journal=Journal of Neuroscience |volume=37 |issue=41 |pages=9808–9818 |doi=10.1523/JNEUROSCI.1788-16.2017 |pmid=29021298 |pmc=5637113}}
* {{cite journal |vauthors=Caballol N, Martí MJ, Tolosa E |title=Cognitive dysfunction and dementia in Parkinson disease |journal=Mov. Disord. |volume=22 |issue=Suppl 17 |pages=S358–66 |date=September 2007 |pmid=18175397 |doi=10.1002/mds.21677}}
* {{Cite journal |vauthors=Calabresi P, Mechelli A, Natale G, Volpicelli-Daley L, Di Lazzaro G, Ghiglieri V |date=2023 |title=Alpha-synuclein in Parkinson's disease and other synucleinopathies: from overt neurodegeneration back to early synaptic dysfunction |journal=Cell Death &amp; Disease |volume=14 |issue=3 |article-number=176 |doi=10.1038/s41419-023-05672-9 |pmid=36859484 |pmc=9977911}}
* {{Cite journal |vauthors=Caproni S, Colosimo C |date=February 2020 |title=Diagnosis and Differential Diagnosis of Parkinson Disease |journal=Clinical Geriatric Medicine |volume=36 |issue=1 |pages=13–24 |doi=10.1016/j.cger.2019.09.014 |pmid=31733693}}
* {{Cite journal |vauthors=Casey G |date=August 2013 |title=Parkinson's disease: a long and difficult journey |journal=Nursing New Zealand |volume=19 |issue=7 |pages=20–24 |pmid=24195263}}
* {{Cite journal |vauthors=Chen R, Gu X, Wang X |date=April 2022 |title=α-Synuclein in Parkinson's disease and advances in detection |journal=Clinica Chimica Acta; International Journal of Clinical Chemistry |volume=529 |pages=76–86 |doi=10.1016/j.cca.2022.02.006 |pmid=35176268}}
* {{cite journal |vauthors=Chua WY, Wang JD, Chan CK, Chan L, Tan E |date=September 2024 |title=Risk of aspiration pneumonia and hospital mortality in Parkinson disease: A systematic review and meta-analysis |journal=European Journal of Neurology |volume=31 |issue=12 |article-number=e16449 |doi=10.1111/ene.16449 |pmid=39236309 |doi-access=free |pmc=11555015}}
* {{Cite journal |vauthors=Coffey RJ |date=2009 |title=Deep brain stimulation devices: a brief technical history and review |journal=Artificial Organs |volume=33 |issue=3 |pages=208–220 |doi=10.1111/j.1525-1594.2008.00620.x |pmid=18684199}}
* {{Cite journal |vauthors=Coleman C, Martin I |date=16 December 2022 |title=Unraveling Parkinson's Disease Neurodegeneration: Does Aging Hold the Clues? |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=12 |issue=8 |pages=2321–2338 |doi=10.3233/JPD-223363 |pmc=9837701 |pmid=36278358}}
* {{Cite journal |vauthors=Connolly BS, Lang AE |date=April 2014 |title=Pharmacological treatment of Parkinson disease: a review |journal=JAMA |volume=311 |issue=16 |pages=1670–1683 |doi=10.1001/jama.2014.3654 |pmid=24756517}}
* {{cite journal |vauthors=Corcoran J, Kluger BM |date=September 2023 |title=Prognosis in chronic progressive neurologic disease: a narrative review |journal=Annals of Palliative Medicine |volume=12 |issue=5 |pages=952–962 |doi=10.21037/apm-22-1338 |doi-access=free |pmid=37691335}}
* {{Cite journal |vauthors=Corrà MF, Vila-Chã N, Sardoeira A, Hansen C, Sousa AP, Reis I, Sambayeta F, Damásio J, Calejo M, Schicketmueller A, Laranjinha I, Salgado P, Taipa R, Magalhães R, Correia M, Maetzler W, Maia LF |date=January 2023 |title=Peripheral neuropathy in Parkinson's disease: prevalence and functional impact on gait and balance |journal=Brain |volume=146 |issue=1 |pages=225–236 |doi=10.1093/brain/awac026 |pmc=9825570 |pmid=35088837}}
* {{Cite journal |vauthors=Costa V, Prati JM, de Oliveira BS, Brito TS, da Rocha F, Gianlorenço T, Carolyna A |date=November 2024 |title=Physical Exercise for Treating the Anxiety and Depression Symptoms of Parkinson's Disease: Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Journal of Geriatric Psychiatry and Neurology |volume=37 |issue=6 |pages=415–435 |doi=10.1177/08919887241237223 |pmid=38445606}}
* {{Cite journal |vauthors=Crooks S, Carter G, Wilson CB, Wynne L, Stark P, Doumas M, Rodger M, O'Shea E, Mitchell G |date=2023 |title=Exploring public perceptions and awareness of Parkinson's disease: A scoping review |journal=PLOS ONE |volume=18 |issue=9 |article-number=e0291357 |bibcode=2023PLoSO..1891357C |doi=10.1371/journal.pone.0291357 |pmc=10503766 |pmid=37713383 |doi-access=free}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Crotty GF, Schwarzschild MA |date=2020 |title=Chasing Protection in Parkinson's Disease: Does Exercise Reduce Risk and Progression? |journal=Frontiers in Aging Neuroscience |volume=12 |article-number=186 |doi=10.3389/fnagi.2020.00186 |doi-access=free |pmid=32636740 |pmc=7318912}}
* {{Cite journal |vauthors=de Bie RM, Clarke CE, Espay AJ, Fox SH, Lang AE |date=March 2020 |title=Initiation of pharmacological therapy in Parkinson's disease: when, why, and how |journal=Lancet Neurology |volume=19 |issue=5 |pages=452–461 |doi=10.1016/S1474-4422(20)30036-3 |pmid=32171387}}
* {{Cite journal |vauthors=Delic V, Beck KD, Pang KC, Citron BA |date=April 2020 |title=Biological links between traumatic brain injury and Parkinson's disease |journal=Acta Neuropathologica Communications |volume=8 |issue=1 |article-number=45 |doi=10.1186/s40478-020-00924-7 |pmc=7137235 |pmid=32264976 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Deliz JR, Tanner CM, Gonzalez-Latapi P |date=2024 |title=Epidemiology of Parkinson's Disease: An Update |journal=Current Neurology and Neuroscience Reports |volume=24 |issue=6 |pages=163–179 |doi=10.1007/s11910-024-01339-w |pmid=38642225}}
* {{Cite journal |vauthors=De Miranda BR, Goldman SM, Miller GW, Greenamyre JT, Dorsey ER |author5-link=Ray Dorsey |date=April 2022 |title=Preventing Parkinson's Disease: An Environmental Agenda |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=12 |issue=1 |pages=45–68 |doi=10.3233/JPD-212922 |pmid=34719434 |pmc=8842749}}
* {{Cite journal |vauthors=Dickson DW |date=January 2018 |title=Neuropathology of Parkinson disease |journal=Parkinsonism and Related Disorders |volume=46 |issue=S1 |pages=S30–S33 |doi=10.1016/j.parkreldis.2017.07.033 |pmid=28780180 |pmc=5718208}}
* {{Cite journal |vauthors=Dodet P, Houot M, Leu-Semenescu S, Corvol JC, Lehéricy S, Mangone G, Vidailhet M, Roze E, Arnulf I |date=February 2024 |title=Sleep disorders in Parkinson's disease, an early and multiple problem |journal=npj Parkinson's Disease |volume=10 |issue=1 |article-number=46 |doi=10.1038/s41531-024-00642-0 |pmc=10904863 |pmid=38424131}}
* {{cite journal |vauthors=Dommershuijsen LJ, Darweesh SK, Ben-Shlomo Y, Kluger BM, Bloem BR |date=October 2023 |title=The elephant in the room: critical reflections on mortality rates among individuals with Parkinson's disease |journal=npj Parkinson's Disease |volume=9 |issue=1 |article-number=145 |doi=10.1038/s41531-023-00588-9 |pmid=37857675 |pmc=10587193}}
* {{Cite journal |vauthors=Dorsey ER, Bloem BR |date=January 2024 |title=Parkinson's Disease Is Predominantly an Environmental Disease |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=14 |issue=3 |pages=103–115 |doi=10.3233/JPD-230357 |pmid=38217613 |pmc=11091623}}
* {{Cite journal |vauthors=Dorsey ER, De Miranda BR, Horsager J, Borghammer P |date=April 2024 |title=The Body, the Brain, the Environment, and Parkinson's Disease |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=14 |issue=3 |pages=363–381 |doi=10.3233/JPD-240019 |pmid=38607765 |pmc=11091648}}
* {{Cite journal |vauthors=Dorsey ER, Sherer T, Okun MS, Bloem BR |date=2018 |title=The Emerging Evidence of the Parkinson Pandemic |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=8 |issue=s1 |pmid=30584159 |pages=S3–S8 |doi=10.3233/JPD-181474 |pmc=6311367}}
* {{Cite journal |vauthors=Elbers RG, Verhoef J, van Wegen EE, Berendse HW, Kwakkel G |date=October 2015 |title=Interventions for fatigue in Parkinson's disease |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |type=Review |volume=2015 |issue=10 |article-number=CD010925 |doi=10.1002/14651858.CD010925.pub2 |pmc=9240814 |pmid=26447539 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ernst M, Folkerts AK, Gollan R, Lieker E, Caro-Valenzuela J, Adams A, Cryns N, Monsef I, Dresen A, Roheger M, Eggers C, Skoetz N, Kalbe E |date=1 January 2023 |title=Physical exercise for people with Parkinson's disease: a systematic review and network meta-analysis |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2024 |issue=4 |article-number=CD013856 |doi=10.1002/14651858.CD013856.pub3 |pmc=9815433 |pmid=38588457}}
* {{Cite journal |vauthors=Fabbri M, Rascol O, Foltynie T, Carroll C, Postuma RB, Porcher R, Corvol JC |date=2024 |title=Advantages and Challenges of Platform Trials for Disease Modifying Therapies in Parkinson's Disease |journal=Movement Disorders |volume=39 |issue=9 |pages=1468–1477 |doi=10.1002/mds.29899 |pmid=38925541}}
* {{Cite journal |vauthors=Fahn S |date=2008 |title=The history of dopamine and levodopa in the treatment of Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=23 |issue=S3 |pages=S497–S508 |doi=10.1002/mds.22028 |pmid=18781671}}
* {{cite journal |vauthors=Fereshtehnejad SM, Zeighami Y, Dagher A, Postuma RB |date=July 2017 |title=Clinical criteria for subtyping Parkinson's disease: biomarkers and longitudinal progression |journal=Brain |volume=140 |issue=7 |pages=1959–1976 |doi=10.1093/brain/awx118 |pmid=28549077}}
* {{Cite journal |vauthors=Ferrell B, Connor SR, Cordes A, Dahlin CM, Fine PG, Hutton N, Leenay M, Lentz J, Person JL, Meier DE, Zuroski K |date=June 2007 |title=The national agenda for quality palliative care: the National Consensus Project and the National Quality Forum |journal=Journal of Pain and Symptom Management |volume=33 |issue=6 |pages=737–744 |doi=10.1016/j.jpainsymman.2007.02.024 |pmid=17531914 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Georgoula |first1=M |last2=Ntavaroukas |first2=P |last3=Campbell |first3=BJ |last4=Papoutsopoulou |first4=S |title=Review article: the role of epigenetics as an underlying regulator of the immune responses in Parkinson's disease |journal=Epigenetics Reports |date=31 December 2024 |volume=2 |issue=1 |pages=1–14 |doi=10.1080/28361512.2024.2401340 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ghoche R |date=December 2012 |title=The conceptual framework of palliative care applied to advanced Parkinson's disease |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=18 |issue=Suppl 3 |pages=S2–S5 |doi=10.1016/j.parkreldis.2012.06.012 |pmid=22771241}}
* {{Cite journal |vauthors=Goetz CG |date=2011 |title=The history of Parkinson's disease: early clinical descriptions and neurological therapies |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine |volume=1 |issue=1 |article-number=a008862 |doi=10.1101/cshperspect.a008862 |pmid=22229124 |pmc=3234454}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Gonzalez-Latapi P, Bayram E, Litvan I, Marras C|author3-link=Irene Litvan|date=May 2021 |title=Cognitive Impairment in Parkinson's Disease: Epidemiology, Clinical Profile, Protective and Risk Factors |journal=Behavioral Sciences |volume=11 |issue=5 |page=74 |doi=10.3390/bs11050074 |pmc=8152515 |pmid=34068064 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Grotewolda N, Albina RL |date=2024 |title=Update: Protective and risk factors for Parkinson disease |journal=Parkinsonism and Related Disorders |volume=125 |pages=1–12 |article-number=107026 |doi=10.1016/j.parkreldis.2024.107026 |pmid=38879999 |pmc=11846500}}
* {{cite journal |vauthors=Gupta R, Kim C, Agarwal N, Lieber B, Monaco EA |title=Understanding the Influence of Parkinson Disease on Adolf Hitler's Decision-Making during World War II |journal=World Neurosurgery |volume=84 |issue=5 |pages=1447–1452 |date=2015 |doi=10.1016/j.wneu.2015.06.014 |pmid=26093359}}
* {{Cite journal |vauthors=Guridi J, Lozano AM |date=1997 |title=A brief history of pallidotomy |journal=Neurosurgery |volume=41 |issue=5 |pages=1169–1180 |doi=10.1097/00006123-199711000-00029 |pmid=9361073}}
* {{Cite journal |vauthors=Hansen D, Ling H, Lashley T, Holton JL, Warner TT |date=April 2019 |title=Review: Clinical, neuropathological and genetic features of Lewy body dementias |journal=Neuropathology and Applied Neurobiology |volume=45 |issue=7 |pages=635–654 |doi=10.1111/nan.12554 |pmid=30977926}}
* {{Cite journal |vauthors=Heim B, Krismer F, De Marzi R, Seppi K |date=August 2017 |title=Magnetic resonance imaging for the diagnosis of Parkinson's disease |journal=Journal of Neural Transmission |volume=124 |issue=8 |pages=915–964 |doi=10.1007/s00702-017-1717-8 |pmid=28378231 |pmc=5514207}}
* {{Cite journal |vauthors=Heinzel S, Berg D, Gasser T, Chen H, Yao C, Postuma RB |date=October 2019 |title=Update of the MDS research criteria for prodromal Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=34 |issue=10 |pages=1464–1470 |doi=10.1002/mds.27802 |pmid=31412427 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Henchcliffe C, Parmar M |year=2018 |title=Repairing the Brain: Cell Replacement Using Stem Cell-Based Technologies |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=8 |issue=s1 |pages=S131–S137 |doi=10.3233/JPD-181488 |pmc=6311366 |pmid=30584166}}
* {{Cite journal |vauthors=Henderson MX, Trojanowski JQ, Lee VM |date=September 2019 |title=α-Synuclein pathology in Parkinson's disease and related α-synucleinopathies |journal=Neuroscience Letters |volume=709 |pages=1–10 |article-number=134316 |doi=10.1016/j.neulet.2019.134316 |pmid=31170426 |pmc=7014913}}
* {{Cite journal |vauthors=Hitti FL, Yang AI, Gonzalez-Alegre P, Baltuch GH |date=September 2019 |title=Human gene therapy approaches for the treatment of Parkinson's disease: An overview of current and completed clinical trials |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=66 |pages=16–24 |doi=10.1016/j.parkreldis.2019.07.018 |pmid=31324556}}
* {{cite journal |vauthors=Jasutkar HG, Oh SE, Mouradian MM |title=Therapeutics in the Pipeline Targeting α-Synuclein for Parkinson's Disease |journal=Pharmacological Reviews |date=January 2022 |volume=74 |issue=1 |pages=207–237 |doi=10.1124/pharmrev.120.000133 |pmid=35017177 |pmc=11034868}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Jing X, Yang H, Taximaimaiti R, Wang X |date=2023 |title=Advances in the Therapeutic Use of Non-Ergot Dopamine Agonists in the Treatment of Motor and Non-Motor Symptoms of Parkinson's Disease |journal=Current Neuropharmacology |volume=21 |issue=5 |pages=1224–1240 |doi=10.2174/1570159X20666220915091022 |pmid=36111769 |pmc=10286583}}
* {{Cite journal |vauthors=Kobylecki C |date=July 2020 |title=Update on the diagnosis and management of Parkinson's disease |journal=Clinical Medicine |volume=20 |issue=4 |pages=393–398 |doi=10.7861/clinmed.2020-0220 |pmid=32675145 |pmc=7385761}}
* {{Cite journal |vauthors=Koh J, Ito H |date=January 2017 |title=Differential diagnosis of Parkinson's disease and other neurodegenerative disorders |journal=Nihon Rinsho. Japanese Journal of Clinical Medicine |volume=75 |issue=1 |pages=56–62 |pmid=30566295}}
* {{cite journal |last1=Langeskov-Christensen |first1=M |last2=Franzén |first2=E |last3=Grøndahl Hvid |first3=L |last4=Dalgas |first4=U |title=Exercise as medicine in Parkinson's disease. |journal=Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry |date=16 October 2024 |volume=95 |issue=11 |pages=1077–1088 |doi=10.1136/jnnp-2023-332974 |pmid=38418216}}
* {{Cite journal |vauthors=Langston JW |date=March 2017 |title=The MPTP Story |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=7 |issue=1 |pages=S11–S19 |doi=10.3233/JPD-179006 |pmid=28282815 |pmc=5345642}}
* {{cite journal |last1=Lappin |first1=JM |title=Rare but relevant: Methamphetamine and Parkinson's disease. |journal=Addiction |date=April 2025 |volume=120 |issue=4 |pages=797–800 |doi=10.1111/add.16695 |pmid=39434702}}
* {{cite journal |last1=Lau |first1=K |last2=Kotzur |first2=R |last3=Richter |first3=F |title=Blood–brain barrier alterations and their impact on Parkinson's disease pathogenesis and therapy |journal=Translational Neurodegeneration |date=29 July 2024 |volume=13 |issue=1 |page=37 |doi=10.1186/s40035-024-00430-z |doi-access=free |pmid=39075566 |pmc=11285262 |language=en |issn=2047-9158}}
* {{Cite journal |vauthors=Lees AJ |date=2007 |title=Unresolved issues relating to the shaking palsy on the celebration of James Parkinson's 250th birthday |journal=Movement Disorders |volume=22 |issue=S17 |pages=S327–S334 |doi=10.1002/mds.21684 |pmid=18175393}}
* {{Cite journal |vauthors=Leta V, Urso D, Batzu L, Lau YH, Mathew D, Boura I, Raeder V, Falup-Pecurariu C, van Wamelen D, Chaudhuri KR |date=2022 |title=Viruses, parkinsonism and Parkinson's disease: the past, present and future |journal=Journal of Neural Transmission |volume=129 |issue=9 |pages=1119–1132 |doi=10.1007/s00702-022-02536-y |pmid=36036863 |pmc=9422946}}
* {{Cite journal |vauthors=Leta V, Klingelhoefer L, Longardner K, Campagnolo M, Levent HÇ, Aureli F, Metta V, Bhidayasiri R, Chung-Faye G, Falup-Pecurariu C, Stocchi F, Jenner P, Warnecke T, Ray Chaudhuri K, ((International Parkinson and Movement Disorders Society Non-Motor Parkinson's Disease Study Group)) |date=May 2023 |title=Gastrointestinal barriers to levodopa transport and absorption in Parkinson's disease |journal=European Journal of Neurology |volume=30 |issue=5 |pages=1465–1480 |doi=10.1111/ene.15734 |pmid=36757008 |hdl=11577/3511466 |hdl-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Lewis PA, Plun-Favreau H, Rowley M, Spillane J |date=2020 |title=Pierre D. and the first photographs of Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |volume=35 |issue=3 |pages=389–391 |doi=10.1002/mds.27965 |pmid=31975439 |pmc=7155099}}
* {{Cite journal |vauthors=LeWitt PA, Fahn S |date=April 2016 |title=Levodopa therapy for Parkinson disease: A look backward and forward |journal=Neurology |volume=86 |issue=14 |pages=S3–S12 |doi=10.1212/WNL.0000000000002509 |pmid=27044648}}
* {{Cite journal |vauthors=Li G, Ma J, Cui S, He Y, Xiao Q, Liu J, Chen S |date=2019 |title=Parkinson's disease in China: a forty-year growing track of bedside work |journal=Translational Neurodegeneration |volume=8 |issue=1 |article-number=22 |doi=10.1186/s40035-019-0162-z |doi-access=free |pmid=31384434 |pmc=6668186}}
* {{Cite journal |vauthors=Li T, Le W |date=February 2020 |title=Biomarkers for Parkinson's Disease: How Good Are They? |journal=Neuroscience Bulletin |volume=36 |issue=2 |pages=183–194 |doi=10.1007/s12264-019-00433-1 |pmid=31646434 |pmc=6977795}}
* {{Cite journal |vauthors=Lieberman A |date=April 1996 |title=Adolf Hitler had post-encephalitic Parkinsonism |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=2 |issue=2 |pages=95–103 |doi=10.1016/1353-8020(96)00005-3 |pmid=18591024}}
* {{Cite journal |vauthors=Limousin P, Foltynie T |date=April 2019 |title=Long-term outcomes of deep brain stimulation in Parkinson disease |journal=Nature Reviews Neurology |volume=14 |issue=4 |pages=234–242 |doi=10.1038/s41582-019-0145-9 |pmid=30778210 |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10068818/}}
* {{Cite journal |vauthors=Lin J, Pang D, Li C, Ou R, Yu Y, Cui Y, Huang J, Shang H |date=2024 |title=Calcium channel blockers and Parkinson's disease: a systematic review and meta-analysis |journal=Therapeutic Advances in Neurological Disorders |volume=17 |pages=1–8 |article-number=17562864241252713 |doi=10.1177/17562864241252713 |pmid=38770432 |pmc=11104025}}
* {{Cite journal |vauthors=Lister T |date=May 2020 |title=Nutrition and Lifestyle Interventions for Managing Parkinson's Disease: A Narrative Review |journal=Journal of Movement Disorders |volume=13 |issue=2 |pages=97–104 |doi=10.14802/jmd.20006 |pmid=32498495 |pmc=7280935}}
* {{cite journal |last1=Liu |first1=T |last2=Li |first2=J |last3=Wu |first3=H |last4=Qiao |first4=J |last5=Wei |first5=J |title=Unraveling Parkinson's disease: The mystery of mitochondria and the role of aging. |journal=Genes &amp; Diseases |date=10 June 2025 |volume=13 |issue=2 |article-number=101719 |doi=10.1016/j.gendis.2025.101719 |pmid=41439139 |pmc=12719679}}
* {{cite journal |last1=Lozano |first1=Christopher S. |last2=Tam |first2=Joseph |last3=Lozano |first3=Andres M. |title=The changing landscape of surgery for Parkinson's Disease |journal=Movement Disorders |date=January 2018 |volume=33 |issue=1 |pages=36–47 |doi=10.1002/mds.27228 |pmid=29194808}}
* {{Cite journal |vauthors=Louis ED |date=1997 |title=The shaking palsy, the first forty-five years: a journey through the British literature |journal=Movement Disorders |volume=12 |issue=6 |pages=1068–1072 |doi=10.1002/mds.870120638 |pmid=9399240}}
* {{cite journal |vauthors=Matthews W |title=Ali's Fighting Spirit |date=April 2006 |journal=Neurology Now |volume=2 |issue=2 |pages=10–23 |s2cid=181104230 |url=https://www.brainandlife.org/articles/ali-s-fighting-spirit |url-access=subscription}}
* {{Cite journal |vauthors=McDonnell MN, Rischbieth B, Schammer TT, Seaforth C, Shaw AJ, Phillips AC |date=May 2018 |title=Lee Silverman Voice Treatment (LSVT)-BIG to improve motor function in people with Parkinson's disease: a systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Rehabilitation |volume=32 |issue=5 |pages=607–618 |doi=10.1177/0269215517734385 |pmid=28980476}}
* {{Cite journal |vauthors=Menšíková K, Matěj R, Colosimo C, Rosales R, Tučková L, Ehrmann J, Hraboš D, Kolaříková K, Vodička R, Vrtěl R, Procházka M, Nevrlý M, Kaiserová M, Kurčová S, Otruba P, Kaňovský P |date=January 2022 |title=Lewy body disease or diseases with Lewy bodies? |journal=npj Parkinson's Disease |volume=8 |issue=1 |article-number=3 |doi=10.1038/s41531-021-00273-9 |pmid=35013341 |pmc=8748648}}
* {{Cite journal |vauthors=Morris HR, Spillantini MG, Sue CM, Williams-Gray CH |date=January 2024 |title=The pathogenesis of Parkinson's disease |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10189143 |journal=Lancet |volume=403 |issue=10423 |pages=293–304 |doi=10.1016/s0140-6736(23)01478-2 |pmid=38245249}}
* {{Cite journal |vauthors=Moustafa AA, Chakravarthy S, Phillips JR, Gupta A, Keri S, Polner B, Frank MJ, Jahanshahi M |date=September 2016 |title=Motor symptoms in Parkinson's disease: A unified framework |journal=Neuroscience &amp; Biobehavioral Reviews |volume=68 |pages=727–740 |doi=10.1016/j.neubiorev.2016.07.010 |pmid=27422450 |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/1511483/}}
* {{Cite journal |vauthors=Mirelman A, Bonato P, Camicioli R, Ellis TD, Giladi N, Hamilton JL, Hass CJ, Hausdorff JM, Pelosin E, Almeida QJ |date=April 2019 |title=Gait impairments in Parkinson's disease |journal=Lancet Neurology |volume=17 |issue=7 |pages=697–708 |doi=10.1016/S1474-4422(19)30044-4 |pmid=30975519}}
* {{cite journal |last1=Moosa |first1=Shayan |last2=Martínez-Fernández |first2=Raul |last3=Elias |first3=W. Jeffrey |last4=del Alamo |first4=Marta |last5=Eisenberg |first5=Howard M. |last6=Fishman |first6=Paul S. |title=The role of high-intensity focused ultrasound as a symptomatic treatment for Parkinson's disease |journal=Movement Disorders |date=September 2019 |volume=34 |issue=9 |pages=1243–1251 |doi=10.1002/mds.27779 |pmid=31291491}}
* {{cite journal |vauthors=Murueta-Goyena A, Muiño O, Gómez-Esteban JC |date=April 2024 |title=Prognostic factors for falls in Parkinson's disease: a systematic review |journal=Acta Neurologica Belgica |volume=124 |issue=2 |pages=395–406 |doi=10.1007/s13760-023-02428-2 |pmid=38015306 |pmc=10965733}}
* {{cite journal |vauthors=Murueta-Goyena A, Muiño O, Gómez-Esteban JC |date=March 2017 |title=Dementia in Parkinson's disease |journal=Journal of the Neurological Sciences |volume=374 |pages=26–31 |doi=10.1016/j.jns.2017.01.012 |pmid=28088312}}
* {{cite journal |last1=Nemzer |first1=B |last2=Al-Taher |first2=F |last3=Abshiru |first3=N |last4=Mejia |first4=E |title=Coffee and Coffee By-Products as Multifunctional Foods and Ingredients |journal=Annual Review of Food Science and Technology |date=16 December 2025 |volume=17 |doi=10.1146/annurev-food-052924-114847 |pmid=41401514 |language=en}}
* {{Cite journal |vauthors=Niemann N, Billnitzer A, Jankovic J |date=January 2021 |title=Parkinson's disease and skin |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=82 |pages=61–76 |doi=10.1016/j.parkreldis.2020.11.017 |pmid=33248395}}
* {{cite journal |vauthors=Okada Y, Ohtsuka H, Kamata N, Yamamoto S, Sawada M, Nakamura J, Okamoto M, Narita M, Nikaido Y, Urakami H, Kawasaki T, Morioka S, Shomoto K, Hattori N |title=Effectiveness of Long-Term Physiotherapy in Parkinson's Disease: A Systematic Review and Meta-Analysis |journal=J Parkinsons Dis |volume=11 |issue=4 |pages=1619–1630 |date=2021 |pmid=34366377 |pmc=8609713 |doi=10.3233/JPD-212782}}
* {{Cite journal |vauthors=Olfatia N, Shoeibia A, Litvanb I |date=2019 |title=Progress in the treatment of Parkinson-Plus syndromes |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=59 |pages=101–110 |doi=10.1016/j.parkreldis.2018.10.006 |pmid=30314846}}
* {{cite journal |vauthors=Osborne JA, Botkin R, Colon-Semenza C, DeAngelis TR, Gallardo OG, Kosakowski H, Martello J, Pradhan S, Rafferty M, Readinger JL, Whitt AL, Ellis TD |title=Physical Therapist Management of Parkinson Disease: A Clinical Practice Guideline From the American Physical Therapy Association |journal=Phys Ther |volume=102 |issue=4 |date=April 2022 |article-number=pzab302 |pmid=34963139 |pmc=9046970 |doi=10.1093/ptj/pzab302}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Palakurthi B, Burugupally SP |date=September 2019 |title=Postural Instability in Parkinson's Disease: A Review |journal=Brain Sciences |volume=9 |issue=239 |page=239 |doi=10.3390/brainsci9090239 |doi-access=free |pmid=31540441 |pmc=6770017}}
* {{Cite journal |vauthors=Palma JA, Kaufmann H |date=March 2018 |title=Treatment of autonomic dysfunction in Parkinson disease and other synucleinopathies |journal=Movement Disorders |volume=33 |issue=3 |pages=372–390 |doi=10.1002/mds.27344 |pmc=5844369 |pmid=29508455}}
* {{cite journal |vauthors=Palma JA, Kaufmann H |title=Orthostatic Hypotension in Parkinson Disease |journal=Clin Geriatr Med |volume=36 |issue=1 |pages=53–67 |date=February 2020 |pmid=31733702 |pmc=7029426 |doi=10.1016/j.cger.2019.09.002}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{cite journal |vauthors=Pardo-Moreno T, García-Morales V, Suleiman-Martos S, Rivas-Domínguez A, Mohamed-Mohamed H, Ramos-Rodríguez JJ, Melguizo-Rodríguez L, González-Acedo A |title=Current Treatments and New, Tentative Therapies for Parkinson's Disease |journal=Pharmaceutics |date=February 2023 |volume=15 |issue=3 |page=770 |doi=10.3390/pharmaceutics15030770 |doi-access=free |pmid=36986631 |pmc=10051786 |hdl=10481/81647 |hdl-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Parmar M, Grealish S, Henchcliffe C |date=February 2020 |title=The future of stem cell therapies for Parkinson disease |journal=Nature Reviews. Neuroscience |volume=21 |issue=2 |pages=103–115 |doi=10.1038/s41583-019-0257-7 |pmid=31907406 |doi-access=}}
* {{Cite journal |vauthors=Pfeiffer RF |date=October 2020 |title=Autonomic Dysfunction in Parkinson's Disease |journal=Neurotherapeutics |volume=17 |issue=4 |pages=1464–1479 |doi=10.1007/s13311-020-00897-4 |pmid=32789741 |pmc=7851208}}
* {{Cite journal |vauthors=Pasricha TS, Guerrero-Lopez IL, Kuo B |date=March 2024 |title=Management of Gastrointestinal Symptoms in Parkinson's Disease: A Comprehensive Review of Clinical Presentation, Workup, and Treatment |journal=Movement Disorders |volume=58 |issue=3 |pages=211–220 |doi=10.1097/MCG.0000000000001961 |pmid=38260966 |pmc=10855995}}
* {{better source needed|date=December 2025}} {{cite journal |last1=Peña-Zelayeta |first1=L |last2=Delgado-Minjares |first2=KM |last3=Villegas-Rojas |first3=MM |last4=León-Arcia |first4=K |last5=Santiago-Balmaseda |first5=A |last6=Andrade-Guerrero |first6=J |last7=Pérez-Segura |first7=I |last8=Ortega-Robles |first8=E |last9=Soto-Rojas |first9=LO |last10=Arias-Carrión |first10=O |title=Redefining Non-Motor Symptoms in Parkinson's Disease. |journal=Journal of Personalized Medicine |date=26 April 2025 |volume=15 |issue=5 |page=172 |doi=10.3390/jpm15050172 |doi-access=free |pmid=40423044 |pmc=12112995}}
* {{Cite journal |vauthors=Poewe W, Seppi K, Tanner CM, Halliday GM, Brundin P, Volkmann J, Schrag AE, Lang AE |date=March 2017 |title=Parkinson disease |journal=Nature Reviews. Disease Primers |volume=3 |issue=1 |article-number=17013 |doi=10.1038/nrdp.2017.13 |pmid=28332488}}
* {{cite journal |vauthors=Polymeropoulos MH, Lavedan C, Leroy E, Ide SE, Dehejia A, Dutra A, Pike B, Root H, Rubenstein J, Boyer R, Stenroos ES, Chandrasekharappa S, Athanassiadou A, Papapetropoulos T, Johnson WG, Lazzarini AM, Duvoisin RC, Di Iorio G, Golbe LI, Nussbaum RL |title=Mutation in the alpha-synuclein gene identified in families with Parkinson's disease |journal=Science |volume=276 |issue=5321 |pages=2045–2047 |date=June 1997 |pmid=9197268 |doi=10.1126/science.276.5321.2045 |bibcode=1997Sci...276.2045P}}
* {{Cite journal |vauthors=Prajjwal P, Kolanu ND, Reddy YB, Ahmed A, Marsool MD, Santoshi K, Pattani HH, John J, Chandrasekar KK, Hussin OA |date=2024 |title=Association of Parkinson's disease to Parkinson's plus syndromes, Lewy body dementia, and Alzheimer's dementia |journal=Health Science Reports |volume=7 |issue=4 |article-number=e2019 |doi=10.1002/hsr2.2019 |pmid=38562616 |pmc=10982460}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Prenger MT, Madray R, Van Hedger K, Anello M, MacDonald PA |date=2020 |title=Social Symptoms of Parkinson's Disease |journal=Parkinson's Disease |volume=2020 |article-number=8846544 |doi=10.1155/2020/8846544 |pmc=7790585 |pmid=33489081 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ramazzina I, Bernazzoli B, Costantino C |date=March 2017 |title=Systematic review on strength training in Parkinson's disease: an unsolved question |journal=Clinical Interventions in Aging |volume=12 |pages=619–628 |doi=10.2147/CIA.S131903 |pmc=5384725 |pmid=28408811 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Ramesh SD, Arachchige AS |date=2023 |title=Depletion of dopamine in Parkinson's disease and relevant therapeutic options: A review of the literature |journal=AIMS Neuroscience |volume=10 |issue=3 |pages=200–231 |doi=10.3934/Neuroscience.2023017 |pmid=37841347 |pmc=10567584}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Rietdijk CD, Perez-Pardo P, Garssen J, van Wezel RJ, Kraneveld AD |date=February 2017 |title=Exploring Braak's Hypothesis of Parkinson's Disease |journal=Frontiers in Neurology |volume=8 |page=37 |doi=10.3389/fneur.2017.00037 |doi-access=free |pmid=28243222 |pmc=5304413}}
* {{Cite journal |vauthors=Rizzo G, Copetti M, Arcuti S, Martino D, Fontana A, Logroscino G |date=February 2016 |title=Accuracy of clinical diagnosis of Parkinson disease: A systematic review and meta-analysis |journal=Neurology |volume=86 |issue=6 |pages=566–576 |doi=10.1212/WNL.0000000000002350 |pmid=26764028}}
* {{Cite journal |vauthors=Robakis D, Fahn S |date=June 2015 |title=Defining the Role of the Monoamine Oxidase-B Inhibitors for Parkinson's Disease |journal=CNS Drugs |volume=29 |issue=6 |pages=433–441 |doi=10.1007/s40263-015-0249-8 |pmid=26164425}}
* {{Cite journal |vauthors=Rose KN, Schwarzschild MS, Gomperts SN |date=2024 |title=Clearing the Smoke: What Protects Smokers from Parkinson's Disease? |journal=Movement Disorders |volume=39 |issue=2 |pages=267–272 |doi=10.1002/mds.29707 |pmid=38226487 |pmc=10923097}}
* {{cite journal |last1=Sakowski |first1=SA |last2=Koubek |first2=EJ |last3=Chen |first3=KS |last4=Goutman |first4=SA |last5=Feldman |first5=EL |title=Role of the Exposome in Neurodegenerative Disease: Recent Insights and Future Directions. |journal=Annals of Neurology |date=April 2024 |volume=95 |issue=4 |pages=635–652 |doi=10.1002/ana.26897 |pmid=38411261 |pmc=11023772}}
* {{Cite journal |vauthors=Salles PA, Tirapegui JM, Chaná-Cuevas P |date=22 March 2024 |title=Genetics of Parkinson's disease: Dominant forms and GBA |journal=Neurology Perspectives |volume=4 |issue=3 |article-number=100153 |doi=10.1016/j.neurop.2024.100153 |doi-access=free}}
* {{cite journal |vauthors=Schiess N, Cataldi R, Okun MS, Fothergill-Misbah N, Dorsey ER, Bloem BR, Barretto M, Bhidayasiri R, Brown R, Chishimba L, Chowdhary N, Coslov M, Cubo E, Di Rocco A, Dolhun R, Dowrick C, Fung VS, Gershanik OS, Gifford L, Gordon J, Khalil H, Kühn AA, Lew S, Lim SY, Marano MM, Micallef J, Mokaya J, Moukheiber E, Nwabuobi L, Okubadejo N, Pal PK, Shah H, Shalash A, Sherer T, Siddiqui B, Thompson T, Ullrich A, Walker R, Dua T |date=September 2022 |title=Six Action Steps to Address Global Disparities in Parkinson Disease: A World Health Organization Priority |journal=JAMA |volume=79 |issue=9 |pages=929–936 |doi=10.1001/jamaneurol.2022.1783 |pmid=35816299 |hdl=10576/33335 |url=https://repository.ubn.ru.nl//bitstream/handle/2066/282658/282658.pdf}}
* {{Cite journal |last=Schulz-Schaeffer |first=WJ |date=2010 |title=The synaptic pathology of alpha-synuclein aggregation in dementia with Lewy bodies, Parkinson's disease and Parkinson's disease dementia |journal=Acta Neuropathologica |volume=120 |issue=2 |pages=131–143 |doi=10.1007/s00401-010-0711-0 |pmid=20563819 |pmc=2892607}}
* {{Cite journal |vauthors=Schweitzer JS, Song B, Herrington TM, Park TY, Lee N, Ko S, Jeon J, Cha Y, Kim K, Li Q, Henchcliffe C, Kaplitt M, Neff C, Rapalino O, Seo H, Lee IH, Kim J, Kim T, Petsko GA, Ritz J, Cohen BM, Kong SW, Leblanc P, Carter BS, Kim KS |date=May 2020 |title=Personalized iPSC-Derived Dopamine Progenitor Cells for Parkinson's Disease |journal=The New England Journal of Medicine |volume=382 |issue=20 |pages=1926–1932 |doi=10.1056/NEJMoa1915872 |pmc=7288982 |pmid=32402162}}
* {{cite journal |vauthors=Seppi K, Ray Chaudhuri K, Coelho M, Fox SH, Katzenschlager R, Perez Lloret S, Weintraub D, Sampaio C |title=Update on treatments for nonmotor symptoms of Parkinson's disease—an evidence-based medicine review |journal=Movement Disorders |date=February 2019 |volume=34 |issue=2 |pages=180–198 |doi=10.1002/mds.27602 |pmid=30653247 |pmc=6916382}}
* {{cite journal |vauthors=Shaheen N, Shaheen A, Osama M, Nashwan AJ, Bharmauria V, Flouty O |date=October 2024 |title=MicroRNAs regulation in Parkinson's disease, and their potential role as diagnostic and therapeutic targets |journal=npj Parkinson's Disease |volume=10 |issue=3 |article-number=186 |doi=10.1038/s41531-024-00791-2 |pmid=39369002 |pmc=11455891}}
* {{cite journal |last1=Siddiqi |first1=S |last2=Ortiz |first2=Z |last3=Simard |first3=S |last4=Li |first4=J |last5=Lawrence |first5=K |last6=Redmond |first6=M |last7=Tomlinson |first7=JJ |last8=Schlossmacher |first8=MG |last9=Salmaso |first9=N |title=Race and ethnicity matter! Moving Parkinson's risk research towards diversity and inclusiveness. |journal=npj Parkinson's Disease |date=7 March 2025 |volume=11 |issue=1 |page=45 |doi=10.1038/s41531-025-00891-7 |pmid=40050644 |pmc=11885646}}
* {{Cite journal |vauthors=Singh A, Tripathi P, Singh S |date=2021 |title=Neuroinflammatory responses in Parkinson's disease: relevance of Ibuprofen in therapeutics |journal=Inflammopharmacology |volume=29 |issue=1 |pages=5–14 |doi=10.1007/s10787-020-00764-w |pmid=33052479}}
* {{Cite journal |vauthors=Sousa-Santos PE, Pozzobon PM, Teixeira IL |date=2024 |title=Frederic Lewy: how the two World Wars changed his life, work, and name |journal=Arquivos de Neuro-Psiquiatri |volume=82 |issue=3 |pages=001–002 |doi=10.1055/s-0044-1779692 |pmid=38467394 |pmc=10927365}}
* {{Cite journal |vauthors=Stefani A, Högl B |date=January 2020 |title=Sleep in Parkinson's disease |journal=Neuropsychopharmacology |volume=45 |issue=1 |pages=121–128 |doi=10.1038/s41386-019-0448-y |pmid=31234200 |pmc=6879568}}
* {{Cite journal |vauthors=Suwijn SR, van Boheemen CJ, de Haan RJ, Tissingh G, Booij J, de Bie RM |date=2015 |title=The diagnostic accuracy of dopamine transporter SPECT imaging to detect nigrostriatal cell loss in patients with Parkinson's disease or clinically uncertain parkinsonism: a systematic review |journal=EJNMMI Research |volume=5 |article-number=12 |doi=10.1186/s13550-015-0087-1 |pmc=4385258 |pmid=25853018 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Sveinbjornsdottir S |date=October 2016 |title=The clinical symptoms of Parkinson's disease |journal=Journal of Neurochemistry |volume=139 |issue=Suppl 1 |pages=318–324 |doi=10.1111/jnc.13691 |pmid=27401947 |bibcode=2016JNeur.139..318S |doi-access=free}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Tambasco N, Romoli M, Calabresi P |date=October 2018 |title=Levodopa in Parkinson's Disease: Current Status and Future Developments |journal=Current Neuropharmacology |volume=16 |issue=8 |pages=1239–1252 |doi=10.2174/1570159X15666170510143821 |pmid=28494719 |pmc=6187751}}
* {{Cite journal |vauthors=Tan E, Chao Y, West A, Chan L, Poewe W, Jankovic J |date=April 2020 |title=Parkinson disease and the immune system - associations, mechanisms and therapeutics |journal=Nature Reviews Neurology |volume=16 |issue=6 |pages=303–318 |doi=10.1038/s41582-020-0344-4 |pmid=32332985}}
* {{cite journal |vauthors=Tanner CM, Ostrem JL |title=Parkinson's Disease |journal=New England Journal of Medicine |date=August 2024 |volume=391 |issue=5 |pages=442–452 |doi=10.1056/NEJMra2401857 |pmid=39083773}}
* {{Cite journal |vauthors=Tofani M, Ranieri A, Fabbrini G, Berardi A, Pelosin E, Valente D, Fabbrini A, Costanzo M, Galeoto G |date=October 2020 |title=Efﬁcacy of Occupational Therapy Interventions on Quality of Life in Patients with Parkinson's Disease: A Systematic Review and Meta-Analysis |journal=Movement Disorders |volume=7 |issue=8 |pages=891–901 |doi=10.1002/mdc3.13089 |pmid=33163559 |pmc=7604677}}
* {{Cite journal |vauthors=Toffoli M, Vieira SR, Schapira AH |date=June 2020 |title=Genetic causes of PD: A pathway to disease modification |journal=Neuropharmacology |volume=170 |pages=1–13 |article-number=108022 |doi=10.1016/j.neuropharm.2020.108022 |pmid=32119885 |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10095601/}}
* {{cite journal |vauthors=Tolosa E, Garrido A, Scholz SW, Poewe W |date=May 2021 |title=Challenges in the diagnosis of Parkinson's disease |journal=Lancet Neurology |volume=20 |issue=5 |pages=385–397 |doi=10.1016/S1474-4422(21)00030-2 |pmid=33894193 |pmc=8185633}}
* {{cite journal |last1=Tumas |first1=V |last2=Aureliano |first2=MJ |last3=Rieder |first3=CRM |last4=Schuh |first4=AFS |last5=Ferraz |first5=HB |last6=Borges |first6=V |last7=Soares |first7=MC |last8=Boone |first8=DL |last9=Silva |first9=CCD |last10=Costa |first10=MC |last11=Silva |first11=DJD |last12=Carmo |first12=AVD |last13=Mikael |first13=LR |last14=Santos-Lobato |first14=BL |last15=Rosso |first15=ALZ |last16=Vilaça |first16=CO |last17=Braga-Neto |first17=P |last18=Gomes |first18=ABF |last19=Carvalho |first19=CGM |last20=Letro |first20=GH |last21=Nicaretta |first21=DH |last22=Coletta |first22=MVD |last23=Barbosa |first23=ER |last24=Cury |first24=RG |last25=Cardoso |first25=FEC |last26=Camargos |first26=ST |last27=Mata |first27=IF |title=Modifiable risk factors associated with the risk of developing Parkinson's disease: a critical review. |journal=Arquivos de Neuro-psiquiatria |date=March 2025 |volume=83 |issue=3 |pages=001–010 |doi=10.1055/s-0045-1805075 |pmid=40107260 |pmc=11922612}}
* {{Cite journal |vauthors=Ugrumov M |date=June 2020 |title=Development of early diagnosis of Parkinson's disease: Illusion or reality? |journal=CNS Neuroscience &amp; Therapeutics |volume=26 |issue=10 |pages=997–1009 |doi=10.1111/cns.13429 |pmid=32597012 |pmc=7539842}}
* {{cite journal |vauthors=Van Laar AD, Van Laar VS, San Sebastian W, Merola A, Elder JB, Lonser RR, Bankiewicz KS |date=2021 |title=An Update on Gene Therapy Approaches for Parkinson's Disease: Restoration of Dopaminergic Function |journal=Journal of Parkinson's Disease |volume=11 |issue=S2 |pages=S173–S182 |doi=10.3233/JPD-212724 |pmid=34366374 |pmc=8543243}}
* {{Cite journal |vauthors=Varden R, Walker R, O'Callaghan A |date=2024 |title=No trend to rising rates: A review of Parkinson's prevalence studies in the United Kingdom |journal=Parkinsonism &amp; Related Disorders |volume=128 |pmid=38876845 |pages=1–6 |article-number=107015 |doi=10.1016/j.parkreldis.2024.107015 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Vázquez-Vélez GE, Zoghbi HY |date=July 2021 |title=Parkinson's Disease Genetics and Pathophysiology |journal=Annual Review of Neuroscience |volume=44 |pages=87–108 |doi=10.1146/annurev-neuro-100720-034518 |pmid=34236893}}
* {{cite journal |last1=Vincent |first1=B |last2=Shukla |first2=M |title=The Common Denominators of Parkinson's Disease Pathogenesis and Methamphetamine Abuse. |journal=Current Neuropharmacology |date=2024 |volume=22 |issue=13 |pages=2113–2156 |doi=10.2174/1570159X21666230907151226 |pmid=37691228 |pmc=11337683}}
* {{Cite journal |vauthors=Wallace ER, Segerstrom SC, van Horne CG, Schmitt FA, Koehl LM |date=2022 |title=Meta-Analysis of Cognition in Parkinson's Disease Mild Cognitive Impairment and Dementia Progression |journal=Neuropsychology Review |volume=32 |issue=1 |pages=149–160 |doi=10.1007/s11065-021-09502-7 |pmid=33860906}}
* {{Cite journal |vauthors=Weil RS, Schrag AE, Warren JD, Crutch SJ, Lees AJ, Morris HR |date=July 2016 |title=Visual dysfunction in Parkinson's disease |journal=Brain |volume=146 |issue=139 |pages=2827–2843 |doi=10.1093/brain/aww175 |pmid=27412389 |pmc=5091042}}
* {{cite journal |vauthors=Weintraub D, Mamikonyan E |title=The Neuropsychiatry of Parkinson Disease: A Perfect Storm |journal=Am J Geriatr Psychiatry |volume=27 |issue=9 |pages=998–1018 |date=September 2019 |pmid=31006550 |pmc=7015280 |doi=10.1016/j.jagp.2019.03.002}}
* {{Cite journal |vauthors=Wilcox SK |date=January 2010 |title=Extending palliative care to patients with Parkinson's disease |journal=British Journal of Hospital Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=26–30 |doi=10.12968/hmed.2010.71.1.45969 |pmid=20081638}}
* {{unreliable source?|date=February 2025}} {{Cite journal |vauthors=Wu S, Schekman RW |date=September 2024 |title=Intercellular transmission of alpha-synuclein |journal=Frontiers in Molecular Neuroscience |volume=17 |pages=1–12 |article-number=1470171 |doi=10.3389/fnmol.2024.1470171 |doi-access=free |pmid=39324117 |pmc=11422390}}
* {{cite journal |vauthors=Yang W, Hamilton JL, Kopil C, Beck JC, Tanner CM, Albin RL, Dorsey ER, Dahodwala N, Cintina I, Hogan P, Thompson T |date=July 2020 |title=Current and projected future economic burden of Parkinson's disease in the U.S. |journal=npj Parkinson's Disease |volume=6 |article-number=15 |doi=10.1038/s41531-020-0117-1 |pmid=32665974 |pmc=7347582}}
* {{cite journal |last1=Ye |first1=Q |last2=Wen |first2=Y |last3=Al-Kuwari |first3=N |last4=Chen |first4=X |title=Association Between Parkinson's Disease and Melanoma: Putting the Pieces Together. |journal=Frontiers in Aging Neuroscience |date=2020 |volume=12 |article-number=60 |doi=10.3389/fnagi.2020.00060 |doi-access=free |pmid=32210791 |pmc=7076116}}
* {{Cite journal |vauthors=Ye H, Robak LA, Yu M, Cykowski M, Shulman JM |date=January 2023 |title=Genetics and Pathogenesis of Parkinson's Syndrome |journal=Annual Review of Pathology: Mechanisms of Disease |volume=18 |pages=95–121 |doi=10.1146/annurev-pathmechdis-031521-034145 |pmid=36100231 |pmc=10290758}}
* {{Cite journal |vauthors=Zhu J, Cui Y, Zhang J, Yan R, Su D, Zhao D, Wang A, Feng T |date=2024 |title=Temporal trends in the prevalence of Parkinson's disease from 1980 to 2023: a systematic review and meta-analysis |journal=The Lancet: Healthy Longetivity |volume=5 |pmid=38876845 |pages=e464–e479 |doi=10.1016/j.parkreldis.2024.107015 |doi-access=free}}
* {{Cite journal |vauthors=Zhu M, Li M, Ye D, Jiang W, Lei T, Shu K |date=March 2016 |title=Sensory symptoms in Parkinson's disease: Clinical features, pathophysiology, and treatment |journal=Journal of Neuroscience Research |volume=94 |issue=8 |pages=685–692 |doi=10.1002/jnr.23729 |pmid=26948282}}
{{Refend}}

==== Veb izvori ====
{{Refbegin|20em}}
* {{Cite web |year=2026 |title=Our history |url=https://parkinsonseurope.org/who-we-are/our-history/ |access-date=27 January 2026 |publisher=Parkinson's Europe |ref={{Harvid|Parkinson's Europe}}}}
* {{Cite web |title=About PDF |url=http://www.pdf.org/en/about_pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515204903/http://www.pdf.org/en/about_pdf |archive-date=15 May 2011 |access-date=24 July 2016 |publisher=Parkinson's Disease Foundation |ref={{Harvid|Parkinson's Disease Foundation}}}}
* {{Cite web |title=American Parkinson Disease Association: Home |url=http://www.apdaparkinson.org/userND/index.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510165933/http://www.apdaparkinson.org/userND/index.asp |archive-date=10 May 2012 |access-date=9 August 2010 |publisher=American Parkinson Disease Association |ref={{Harvid|American Parkinson Disease Association}}}}
* {{cite news |vauthors=Macur J |title=For the Phinney Family, a Dream and a Challenge |url=https://www.nytimes.com/2008/03/26/sports/othersports/26cycling.html |newspaper=The New York Times |access-date=25 May 2013 |date=26 March 2008 |quote=About 1.5 million Americans have received a diagnosis of Parkinson's disease, but only 5 to 10 percent learn of it before age 40, according to the National Parkinson Foundation. Davis Phinney was among the few. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106025145/http://www.nytimes.com/2008/03/26/sports/othersports/26cycling.html |archive-date=6 November 2014}}
* {{cite web |title=Michael's Story |url=https://www.michaeljfox.org/michaels-story |website=The Michael J. Fox Foundation for Parkinson's Research |access-date=7 May 2023 |ref={{Harvid|The Michael J. Fox Foundation for Parkinson's Research}}}}
* {{Cite web |title=National Parkinson Foundation – Mission |url=http://www.parkinson.org/About-Us/Mission |archive-url=https://web.archive.org/web/20101221103201/http://parkinson.org/About-Us/Mission |archive-date=21 December 2010 |access-date=28 March 2011 |ref={{Harvid|National Parkinson Foundation}}}}
* {{cite web |url=https://www.parkinson.org/understanding-parkinsons/statistics/notable-figures |title=Notable Figures with Parkinson's |publisher=Parkinson's Foundation |access-date=22 November 2023 |ref={{Harvid|Parkinson's Foundation}}}}
* {{Wikicite|reference ={{Cite web |title=Parkinson's Disease |url=https://www.ninds.nih.gov/health-information/disorders/parkinsons-disease#:~:text=Parkinson's%20disease%20(PD)%20is%20movement,the%20body%2C%20or%20impaired%20balance. |access-date=2 September 2024 |publisher=National Institute of Neurological Disorders and Stroke}}|ref={{Harvid|National Institute of Neurological Disorders and Stroke}}}}
* {{Cite web |date=1 April 2009 |title=Parkinson's – 'the shaking palsy' |url=http://www.gsk.com/infocus/parkinsons.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514151652/http://www.gsk.com/infocus/parkinsons.htm |archive-date=14 May 2011 |publisher=GlaxoSmithKline |ref={{Harvid|GlaxoSmithKline}}}}
* {{Wikicite|reference ={{Cite web |title=Symptoms of PD |url=https://med.stanford.edu/parkinsons/symptoms-PD.html |access-date=2 September 2024 |website=Stanford Parkinson's Community Outreach |publisher=Stanford University School Medicine}}|ref={{Harvid|Stanford University School Medicine}}}}
* {{cite web |url=http://davisphinneyfoundation.org/dpf/who-we-are/ |title=Who We Are |publisher=Davis Phinney Foundation |access-date=18 January 2012 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120111054225/http://davisphinneyfoundation.org/dpf/who-we-are/ |archive-date=11 January 2012 |ref={{Harvid|Davis Phinney Foundation}}}}

{{Refend}}

==== Novine ====
{{Refbegin}}
* {{cite news |url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/apr/11/michael-j-fox-parkinsons |title='It's the gift that keeps on taking' |date=11 April 2009 |vauthors=Brockes E |work=The Guardian |access-date=25 October 2010 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131008000425/http://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/apr/11/michael-j-fox-parkinsons |archive-date=8 October 2013}}
* {{cite news |last1=Burleson |first1=Nate |last2=Breen |first2=Kerry |date=9 November 2023 |title=Michael J. Fox talks funding breakthrough research for Parkinson's disease |url=https://www.cbsnews.com/news/michael-j-fox-parkinsons-research-funded-by-his-foundation/ |work=CBS News |access-date=23 November 2023}}
* {{cite news |url=http://www.time.com/time/specials/2007/time100/article/0,28804,1595326_1615754_1615882,00.html |title=Michael J. Fox |date=3 May 2007 |vauthors=Davis P |work=The Time 100 |publisher=[[Time (magazine)|Time]] |location=New York |access-date=2 April 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110425013526/http://www.time.com/time/specials/2007/time100/article/0,28804,1595326_1615754_1615882,00.html |archive-date=25 April 2011}}
* {{Cite magazine |date=18 January 1960 |title=Education: Joy in Giving |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,828597,00.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110220012106/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,828597,00.html |archive-date=20 February 2011 |access-date=2 April 2011 |magazine=Time |ref={{Harvid|Time 1960}}}}
{{Refend}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Heim |first1=B |last2=Poewe |first2=W |title=Unmet needs in the pharmacological management of motor symptoms in Parkinson's disease. |journal=Journal of Parkinson's Disease |date=23 July 2025 |article-number=1877718X251352416 |doi=10.1177/1877718X251352416 |pmid=40702823|doi-access=free }}

{{Commonscat|Parkinson's disease}}

[[Kategorija:Neurologija]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]
[[Kategorija:Parkinsonova bolest]]
[[Kategorija:Bolesti nepoznate etiologije]]
[[Kategorija:Citoskeletni defekti]]
[[Kategorija:Gerijatrija]]
[[Kategorija:Neurodegenerativni poremećaji]]</text>
      <sha1>8upxcg6hxzhitfruenz79yegq7hvy20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78561</id>
    <revision>
      <id>3915458</id>
      <parentid>3903934</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:51:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Žene */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54963" sha1="sjetr8v9hkqv1zi7f0vjelk9hnspg2t" xml:space="preserve">[[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]]
[[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]]
'''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:
* '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m
* '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m
* '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta.
Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''.

Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;/&gt;, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a.

Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}&lt;/ref&gt;

== Olimpijski bazeni (50 m) ==
''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024.

=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|20.88  
|{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]]
|20. 3. 2026.
|{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&amp;t=3s &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]] 
|46.40 
|{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]]
|31. 7. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:42.00
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|28. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:40.07
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|26. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:32.12
|{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-1500m slobodno  
|[[1500 m slobodno]]
|14:30.67
|{{ZD|SAD}} [[Bobby Finke]]
|4. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Results|url=https://olympics.com/OG2024/pdf/OG2024/SWM/OG2024_SWM_C73A1_SWMM1500MFR-----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Men's 1500m Freestyle Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=2-3g4Jrncq8|publisher= NBC Sports|date=4. 8. 2024|access-date=8. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[50 m leđno]]
|23.80
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|51.60
|{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]]
|20. lipnja 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:51.92
|{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]]
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m prsno]]
|25.95
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|56.88
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|4. 8. 2018.
|{{ZD|VB}} [[Glasgow]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:05.48
|{{ZD|CHN}} [[Qin Haiyang]]
|28. 7. 2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=omegatiming.com|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=-3mYrnBZFKg&amp;t=13s|work= World Aquatics|date=28. 7. 2023|access-date=10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|22.27
|{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]]
|1. 7. 2018.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|49.45
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|31. 7. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &amp;#8203;]
|-
|[[200 m delfin]]
|1:50.34
|{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]]
|21. 6. 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false &amp;#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} 
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:52.69
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|30. 7. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:02.50
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&amp;t &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:08.24
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (47.51)&lt;br/&gt;[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)&lt;br/&gt;[[Cullen Jones]] (47.65)&lt;br/&gt;[[Jason Lezak]] (46.06)
|11. 8. 2008.
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:58.55
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (1:44.49)&lt;br/&gt;[[Ricky Berens]] (1:44.13)&lt;br/&gt;[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)&lt;br/&gt;[[Ryan Lochte]] (1:44.46)
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:26.78
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)&lt;br/&gt;[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (49.03)&lt;br/&gt;[[Zach Apple]] (46.95)
|1. 8. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|23.55   
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|28. 6. 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://fin2026.microplustiming.com/export/NU_2026_06_26-28_Roma/NU/pdf/CLS-ASF-50SL-FIN-ALL.pdf?x=02:08:36|publisher=microplustiming.com|date=28. 6. 2026|accessdate=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 50m Freestyle Final|url=https://www.youtube.com/watch?v=fDWbVDfHRu0|publisher=microplustiming.com|date=28. 6. 2026|accessdate=30. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m slobodno]]
|51.68   
|{{ZD|NED}} [[Marrit Steenbergen]]
|27. 6. 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marrit Steenbergen obara svjetski rekord na 100m slobodno.|url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/marrit-steenbergen-world-record-100-meter-freestyle|publisher= nbcsports.com|date=227. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:52.23
|{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|AUS}} [[Brisbane]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:54.18
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|7. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &amp;#8203;]
|- 
|[[800 m slobodno]]
|8:04.12
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|3. 5. 2025.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&amp;t=515s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:20.48
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|16. 5. 2018.
|{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m leđno]]
|26.86
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|20. 10. 2023.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=uCUDOekEEiM &amp;#8203;]  
|- 
|[[100 m leđno]]
|57.13
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|18. 06. 2024.
|{{ZD|USA}} [[Indianapolis]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|2:03.14
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|10. 03. 2023.
|{{ZD|AUS}} [[Sidnej]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &amp;#8203;]
|- 
|[[50 m prsno]]
|29.16
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|30.07.2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &amp;#8203;] 
|-
|[[100 m prsno]]
|1:04.13
|{{ZD|SAD}} [[Lily King]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:17.55
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]]
|23. 4. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ &quot;Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|24.43
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|5. 7. 2014.
|{{ZD|ŠVE}} [[Borås]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[100 m delfin]]
|54.33
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|3. 5. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&amp;t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture &amp; Stories|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m delfin]]
|2:01.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|5. 7. 2026.
|{{ZD|CAN}} [[Montreal]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://results.swimming.ca/2026_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_5F.pdf|publisher=swimming.ca|date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=5uE7Psy6lO0|publisher=World Aquatics |date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|2:05.70  
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|9. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025|archive-date=10. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250610134218/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &amp;#8203;]
|- 
|[[400 m mješovito]]
|4:23.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|11. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617221404/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:29.69
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] &lt;br/&gt; (51.69)[[Shayna Jack]]&lt;br/&gt;(52.29)[[Meg Harris]]&lt;br/&gt;(51.90)[[Emma McKeon]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:37.50
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]&lt;br /&gt;(1:55.63)[[Shayna Jack]]&lt;br /&gt;(1:55.80)[[Brianna Throssell]]&lt;br /&gt;(1:52.41)[[Ariarne Titmus]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:49.34
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]  (57.57)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (1:04.27)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (54.98)&lt;br/&gt;[[Torri Huske]] (52.52)
|3. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &amp;#8203;] 
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] 
|3:18.48
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (46,91)&lt;br /&gt;[[Patrick Sammon]] (46,70)&lt;br /&gt;[[Kate Douglass]] (52,43)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52,44)
|2. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:37.43
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (52.08)&lt;br/&gt;
[[Nik Fink]] (58.29)&lt;br/&gt;
[[Gretchen Walsh]] (55.18)&lt;br/&gt;
[[Torri Huske]] (51.88)
|3. 8. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Swimming – Mixed 4×100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/ru/paris-2024/results/swimming/mixed-4-x-100m-medley-relay/fnl-000100--|website=Olympics.com|date=3. 8. 2024|access-date=4. 8. 2024 }}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/video/@artemzagrebelny?z=video142497057_456239297%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|}

== Kratki bazeni (25 m) ==
=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[50 m slobodno]]
|19.90
|{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m slobodno]]
|44.84
|{{ZD|AUS}} [[Kyle Chalmers]]
|29. 10. 2021.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500120101EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf|last=FINA|author-link=FINA|publisher=[[Omega Timing]]|date=29. 10. 2021|access-date=21. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;  
|- 
|[[200 m slobodno]]
|1:38.61
|{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&amp;tab=all&amp;z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &amp;#8203;]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:32.25
|{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]]
|15. 11. 2012.
|{{ZD|FRA}} [[Angers]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:20.46
|{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]]
|10. 12. 2023.
|{{ZD|RUM}} [[Otopeni]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf
|publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &amp;#8203;]
|-14:06.88   Njemačka 21. decembar 2021. Svjetsko prvenstvo  ,    .
|[[1500 m slobodno]]
|14:06.88
|{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]]
|21. 12. 2021.
|{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m leđno]] 
|22.11
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|23. 11. 2022.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Results|url=https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|publisher=russwimming.ru|date=6. 11. 2014|access-date=25. 11. 2022|archive-date=23. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221123162409/https://russwimming.ru/upload/live/4R_SC_2022/ResultList_123F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/465037289100724 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|48.16
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:45.12
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
| [[50 m prsno]] 
| 24.95 
| {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] 
| 27. 12. 2021.
| {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|55.28
|{{ZD|BJE}} [[Ilja Šimanovič]]
|26. 11. 2021.
|{{ZD|NED}}[[Eindhoven]] 
|&lt;ref&gt;[[International Swimming League|ISL]] (26 November 2021). [https://www.omegatiming.com/File/00011500170103EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf &quot;ISL Match 16 Eindhoven (NED): Men's 100m Breaststroke Results&quot;]. ''[[Omega Timing]]''. Retrieved 24-01-2025.&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|1:59.52
|{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[50 m delfin]]
|21.32
|{{ZD|ŠVI}} [[Noè Ponti]]
|11. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Men's 50m Butterfly Final. Results |url=https://www.worldaquatics.com/competitions/3433/world-aquatics-swimming-championships-25m-2024/results?event=3d9d1963-af7e-4e9e-9c96-eb6c15e6f643 |publisher=worldaquatics.com |date=11. 12. 2024|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239335%2Ff4223416b279b8f632%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m delfin]]
|47.68
|{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m delfin]] 
|1:46.85
|{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]]
|22. 10. 2022.
|{{ZD|JPN}} [[Tokio]]
|[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &amp;#8203;​]
|-
|[[100 m mješovito]]
|49.28
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|22. 11. 2020.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:48.88 
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|1. 11. 2024.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &amp;#8203;]
|-
|[[400 m mješovito]]
|3:54.51
|{{ZD|JAP}} [[Daiya Seto]]
|20. 12. 2019.
|{{ZD|SAD}} [[Las Vegas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m Individual Medley Results|page=6|url=https://cdn.swimswam.com/wp-content/uploads/2019/12/ISL-Vegas-Day-1-Complete-Result.pdf|date=20. 12. 2019|access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=20. 12. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |title=WORLD RECORD {{!}} Daiya Seto Men's 400m Individual Medley {{!}} ISL {{!}} FULL RACE {{!}} Las Vegas |publisher=[[International Swimming League]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813070649/https://www.youtube.com/watch?v=m1x5rHvuLLY |archive-date=13. 8. 2020 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:21.80
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (20.43)&lt;br/&gt;[[Ryan Held]] (20.25)&lt;br/&gt;[[Jack Conger]] (20.59)&lt;br/&gt;[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53)
|14. 12. 2018.
|{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:01.66
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (45.05)&lt;br/&gt; [[Luke Hobson]] (45.18)&lt;br/&gt; [[Kieran Smith]] (46.01)&lt;br/&gt; [[Chris Guiliano]] (45.42)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:40.51
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Luke Hobson]] (1:38.91)&lt;br/&gt;[[Carson Foster]] (1:40.77)&lt;br/&gt;[[Shaine Casas]] (1:40.34)&lt;br/&gt;[[Kieran Smith]] (1:40.49)
|13. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &amp;#8203;]
|-
| [[4 × 50 m mješovito]]
| 1:29.72 
| {{ZID|Italija}}&lt;br/&gt;[[Lorenzo Mora]] (22.65)&lt;br/&gt;[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)&lt;br/&gt;[[Matteo Rivolta]] (21.60)&lt;br/&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.52) 
| 17. 12. 2022.
| {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:18.68
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (49.31)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (55.15)&lt;br/&gt;[[Andrej Minakov]] (48.80)&lt;br/&gt;[[Jegor Kornjev]] (45.42)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &amp;#8203;]
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|22.83
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}}[[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=25. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239033 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|50.19
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|19. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &amp;#8203;] 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:49.36
|{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]]
|24. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[400 m slobodno]]
|3:50.25 
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &amp;#8203;]
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:54.00
|{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&amp;t=4s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:08.24
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|29. 10. 2022.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &amp;#8203;]
|-
|[[50 m leđno]]   
|25.23
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080202EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=18. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239026 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]
|54.02 r
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=26. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239034 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]   
|54.02 =
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] 
|18. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=24. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239372%2F95216bcdf9baad493b%2Fpl_post_142497057_1589 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|1:57.33
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&amp;t=3s &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m prsno]]
|28.37 sf
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|12. 10. 2013.
|{{ZD|RUS}} [[Moskva]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|6. 12. 2014.
|{{ZD|KAT}} [[Doha]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|26. 8. 2016.
|{{ZD|FRA}} [[Chartres]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[200 m prsno]]
|2:12.50
|{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m delfin]]
|23.72
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|11. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Carmel
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|52.71
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &amp;#8203;]
|- 
|[[200 m delfin]]
|1:59.32
|{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]]
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m mješovito]]
|55.98 
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|18. 10. 2024.
|{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]  
|- 
|[[200 m mješovito]]
|2:01.63 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:15.48
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:32.50
|{{ZID|Nizozemska}}&lt;br/&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)&lt;br/&gt;[[Maaike de Waard]] (23.16)&lt;br/&gt;[[Kim Busch]] (23.47)&lt;br/&gt;[[Femke Heemskerk]] (22.82)
|12. 12. 2020.
|{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:25.01
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.95)&lt;br/&gt;[[Katharine Berkoff]] (51.38)&lt;br/&gt;[[Alex Shackell]] (52.01)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (50.67)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:30.13
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Alex Walsh]] (1:53.25)&lt;br/&gt;[[Paige Madden]] (1:53.18)&lt;br/&gt;[[Katie Grimes]] (1:53.39)&lt;br/&gt;[[Claire Weinstein]] (1:50.31)
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m mješovito]]
|1:42.35
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)&lt;br/&gt;[[Chelsea Hodges]] (29.11)&lt;br/&gt;[[Emma McKeon]] (24.43)&lt;br/&gt;[[Madison Wilson]] (23.32)
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:40.41
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)&lt;br/&gt;[[Lilly King]] (1:03.02)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (52.84)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.53)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &amp;#8203;]
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]]
|1:27.26
|{{ZID|Italija}}&lt;br /&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.97) &lt;br /&gt;[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)&lt;br /&gt;[[Silvia Di Pietro]] (23.07) &lt;br /&gt;[[Sara Curtis ]](22.71) 
|4. 12. 2025.
|{{ZD|POLJ}} [[Lublin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|1:35.15
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (22.37) &lt;br/&gt;[[Nic Fink]] (24.96) &lt;br/&gt; [[Kate Douglass]] (24.09) &lt;br/&gt; [[Torri Huske]] (23.73) 
|14. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley  Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:30.47
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (48.90)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (54.86)&lt;br/&gt;[[Arina Surkova]] (55.63)&lt;br/&gt;[[Darja Klepikova]] (51.08)
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &amp;#8203;]
|}

== Galerija ==
Neki od trenutnih svjetskih rekordera:
&lt;gallery widths=&quot;170&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|&lt;center&gt;[[Yannick Agnel]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|&lt;center&gt;[[Therese Alshammar]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|&lt;center&gt;[[Mireia Belmonte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|&lt;center&gt;[[César Cielo Filho]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Matt Grevers.jpg|&lt;center&gt;[[Matt Grevers]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Grant Hackett]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|&lt;center&gt;[[Femke Heemskerk]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|&lt;center&gt;[[Katinka Hosszú]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|&lt;center&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|&lt;center&gt;[[Katie Ledecky]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|&lt;center&gt;[[Amaury Leveaux]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|&lt;center&gt;[[Jason Lezak]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Ryan Lochte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|&lt;center&gt;[[Rūta Meilutytė]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|&lt;center&gt;[[Aaron Peirsol]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Federica Pellegrini]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|&lt;center&gt;[[Michael Phelps]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Rebecca Soni]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|&lt;center&gt;[[Cameron van der Burgh]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|&lt;center&gt;[[Sun Yang]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Olimpijski rekordi u plivanju]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Plivanje]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi]]</text>
      <sha1>sjetr8v9hkqv1zi7f0vjelk9hnspg2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bad Godesberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79609</id>
    <revision>
      <id>3915534</id>
      <parentid>3805923</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T11:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2323" sha1="d0hko8oafcqhx68uq8mfvati1ugwkdl" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
  |Grb                     = DEU Bad Godesberg COA.svg
  |Karta                   = Bonn-Bad Godesberg.png
  |Država                  = {{ZD|NJE}} [[Njemačka]]
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Njemačke savezne pokrajine|Savezna pokrajina]]
  |SrednjiNivoVlasti       = [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
  |Općina                  = 
  |Stanovništvo            = 70525
  |StanovništvoGodina      = 2004
  |StanovništvoUrban       = 
  |StanovništvoUrbanGodina = 
  |StanovništvoMetro       = 
  |StanovništvoMetroGodina = 
  |StanovništvoProcjena    = 
  |StanovništvoGodina2     = 
  |Površina                = 31.97
  |Nadmorska visina        = 46-195
  |Pozivni broj            = 
  |Poštanski broj          = 53173-53179
  |VrstaNaselja            = 
  |Načelnik                = Annette Schwolen-Flümann
  |NačelnikIzabran         = 
  |NačelnikTitula          = 
  |NačelnikStranka         = CDU
  |Web                     = www.godesberg.de
  |Slika                   = Godesburg 2 db.jpg
  |SlikaInfo               = Zidine starog Godesberga
}}
'''Bad Godesberg''' je općinski distrikt grada [[Bonn]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bonn.de/bonn-erleben/besichtigen-entdecken/bad-godesberg.php|title=Bad Godesberg|website=City of Bonn|language=en-US|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; Od [[1949]]. do [[1999]], dok je Bonn bio glavni grad [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], većina ambasada je bilo smješteno u Bad Godesbergu. Neke zgrade se i danas koriste kao konzulati.

== Geografija ==

Bad Godesberg se nalazi na zapadnoj obali rijeke [[Rajna|Rajne]].

== Partnerski gradovi ==

* {{ZD|FRA}} [[Saint-Cloud]], [[Francuska]]
* {{ZD|ITA}} [[Frascati]], [[Italija]]
* {{ZD|UK}} [[Windsor and Maidenhead]], [[UK]]
* {{ZD|BEL}} [[Kortrijk]], [[Belgija]]
* {{ZD|TUR}} [[Yalova]], [[Turska]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.godesberg.de/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070702064916/http://www.godesberg.de/ |date=2. 7. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20071203064734/http://www.bonn.de/rat_verwaltung_buergerdienste/stadtbezirke/bad_godesberg/index.html?lang=en Bad Godesberg na zvaničnoj stranici grada Bonna]
{{Commons|Bad Godesberg}}

{{stub-geog}}

[[Kategorija:Bonn]]</text>
      <sha1>d0hko8oafcqhx68uq8mfvati1ugwkdl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naša stranka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82262</id>
    <revision>
      <id>3915348</id>
      <parentid>3913461</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T13:49:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Markonixbg</username>
        <id>121510</id>
      </contributor>
      <comment>Sređena tabela i pojednostavljen članak.</comment>
      <origin>3915348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22398" sha1="b438g1ipealb5ecehrjozwyv4wjjon8" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski         = Naša stranka
| izvorno_ime          = 
| logo                 = Nasa stranka21 Logo.svg
| teskt                = 
| skraćenica           = NS
| predsjednik          = [[Sabina Ćudić]]
| predsjednik_osnivač  = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik       = 
| predsjedavajući      = 
| generalni_sekretar   = [[Ćamil Osmanagić]]
| sekretar             = 
| glasnogovornik       = 
| osnivač              = [[Danis Tanović]]&lt;br&gt;[[Dino Mustafić]]
| osnovana             = 5. april 2008.
| raspuštena           = 
| prethodnik           = &lt;!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--&gt;
| nastala_iz           = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik           = &lt;!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--&gt;
| spojena_u            = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan               = &quot;Moja, tvoja, naša zemlja.&quot;
| himna                = 
| sjedište             = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa               = Branilaca Sarajeva 5
| novine               = 
| mladi_ogranak        = Forum mladih
| ženski_ogranak       = 
| seniorski_ogranak    = 
| broj članova         = 
| politička_pozicija   = [[Politički centar|Centar]]{{Nedostaje referenca}}&lt;br&gt;[[Lijevi centar]]{{Nedostaje referenca}}
| ideologija           = [[Liberalizam]]&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nordsieck|first=Wolfram|title=Parties and Elections in Europe|publisher=Books on Demand|year=2022|isbn=9783756218882|pages=62}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Građanski nacionalizam]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/long-road-new-government-liberals-it-first-time|title=Bosnia and Herzegovina: Long road to new government – Liberals in it for the first time|website=www.freiheit.org|language=en|access-date=30. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Sekularizam]]{{Nedostaje referenca}}&lt;br&gt;[[Antinacionalizam]]&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Toquet|first=Helena|title=Multi-Ethnic Parties in Bosnia-Herzegovina|publisher=University of Leuven|pages=456}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Antiklerikalizam]]{{Nedostaje referenca}}&lt;br&gt;[[Proeuropejstvo]]{{Nedostaje referenca}}&lt;br&gt;[[Atlantizam]]{{Nedostaje referenca}}
| religija             = 
| nacionalno_članstvo  = [[Trojka (koalicija)|Trojka]] {{Malo|(od 2020)}}
| regionalno_članstvo  = 
| evropsko_članstvo    = [[Savez liberala i demokrata za Evropu]]
| međunarodno_članstvo = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| prazna_oznaka2       = 
| prazni_podaci2       = 
| boje                 = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
| sestrinske_stranke   = 
| skupština1           = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]]
| broj_mandata1        = {{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
| skupština2           = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]]
| broj_mandata2        = {{Infokutija stranka/mandati|5|98|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
| skupština3           = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata3        = {{Infokutija stranka/mandati|4|80|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
| skupština4           = [[Skupština Brčko distrikta]]
| broj_mandata4        = {{Infokutija stranka/mandati|2|31|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
| skupština5           = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]]
| broj_mandata5        = {{Infokutija stranka/mandati|8|289|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
| skupština6           = [[Spisak gradonačelnika i načelnika Bosne i Hercegovine|(Grado)načelnici]]
| broj_mandata6        = {{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}}
| skupština7           = 
| broj_mandata7        = 
| skupština8           = 
| broj_mandata8        = 
| zastava              = 
| veb-sajt             = {{URL|nasastranka.ba}}
}}
'''Naša stranka''' ('''NS''') je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] socijalno liberalna i [[multietničnost|multietnička]]&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/948603256|title=State-building and democratization in Bosnia and Herzegovina|date=2016|publisher=Routledge|others=Soeren Keil, Valery Perry|isbn=978-1-315-61069-6|location=London|oclc=948603256}}&lt;/ref&gt; [[politička stranka]] osnovana 5. aprila 2008. Osnova njenog osnivanja bila je borba protiv dominacije nacionalističkih stranaka. Od njenog osnivanja, stranka je prošla kroz značajne promjene i danas predstavlja građansku, socijalno liberalnu alternativu sa jasnim programom koji počiva na [[Liberalizam|liberalnim]] načelima, socijalnoj pravdi i [[Zelena politika|zelenim politikama]]. Osnivači su [[režiser]]i [[Danis Tanović]] i [[Dino Mustafić]]. Naša stranka je 4. juna 2016. postala članica [[Savez liberala i demokrata za Evropu|Saveza liberala i demokrata za Evropu]].

==Historija==
===2008.===
Stranka se prvi put pojavila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] godine, kada je kandidat Naše stranke osvojio načelničko mjesto u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Značajan broj glasova zabilježen je i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Stranka je na tim lokalnim izborima osvojila i vijećničke pozicije u Sarajevu, [[Gračanica (FBiH)|Gračanici]], [[Vareš]]u, [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] i [[Kladanj|Kladnju]].
&lt;ref&gt;{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&amp;Lang=3|website=www.izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=27. 4. 2019|format=PDF}}&lt;/ref&gt;

===2010.===
Naša stranka na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010. godine]] nije doživjela značajniji uspjeh, iako se računalo na veliki broj glasova od strane građana koji nisu izlazili na izbore ili nisu podržavali stranke iz nacionalističkog bloka. Za loše rezultate stranke se spominjala koalicija sa [[Nova socijalistička partija|Novom socijalističkom partijom]] na čelu sa [[Zdravko Krsmanović|Zdravkom Krsmanovićem]], kao i loše vođenje izborne kampanje, ali i dobri rezultati SDP BiH. Stranka je podbacila u većini izbornih jedinica i osvojila dva mandata u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], koja su pripala Predragu Kojoviću i Danisu Tanoviću. Predsjednik Naše stranke Bojan Bajić i generalni sekretar Fadil Šero su nakon ovog izbornog neuspjeha preuzeli odgovornost i podnijeli ostavku.

===2011–2015.===
Na kongresu održanom 2011. za predsjednika stranke je izabran [[Dennis Gratz]]. Naša stranka je predstavila novi smjer nazvan &quot;Treći put&quot;, ali i dalje zadržavši socijal-liberalizam kao ideološko opredjeljenje, te multinacionalno članstvo kao temelj rada stranke. Novo rukovodstvo stranke predvođeno Dennisom Gratzom je u periodu nakon 2011. prolazilo kroz teške trenutke, pokušavajući da stabilizira stranku nakon izbornog neuspjeha 2010. i napuštanja velikog broja razočaranih članova i aktivista. Novo rukovodstvo je također moralo finansijski stabilizirati stranku poslije dugova nastalih u prethodnoj kampanji.

Naša stranka je na lokalnim izborima 2012. napravila rezultat koji se danas smatra prekratnicom u postojanju stranke, jer su rezultati tih izbora omogućili dalje širenje i rast stranke. Stranka je dobila vijećnike u općinama Gračanica (Mirsad Čamdžić), [[Doboj Istok]] (Halil Mujić), Vareš (Elvir Rožajac), [[Ilidža]] (Elvis Vreto), Centar (Varja Nikolić, Amela Kuskunović i Amra Zulfikarpašić), [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] (Vedran Grebo i Vibor Handžić), [[Novo Sarajevo]] (Vildana Bešlija, Robert Pleše i Sanja Lazar) i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (Vernes Ćosić i Amela Topuz).

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014.]] Naša stranka ostvaruje najbolji rezultat od svog osnivanja, i predsjednik stranke Dennis Gratz biva direktno izabran u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U Skupštinu Kantona Sarajevo izabrani su Predrag Kojović, [[Sabina Ćudić]] i [[Edin Forto]]. Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke je ubrzo nakon održanih izbora sazvao izborni kongres Naše stranke, i obznanio da se neće kandidovati za drugi mandat.

===2015–2019.===
Na trećem Kongresu Naše stranke u martu 2015. godine za predsjednika, trećeg od osnivanja stranke, izabran je Predrag Kojović, a potpredsjednike Nasiha Pozder, Edin Forto i Sabina Ćudić. Izbor Predraga Kojovića, jednog od najpoznatijih članova Naše stranke koji je bio dio rukovodstva stranke od samog početka, je za mnoge bio očekivan.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] godine Naša stranka je prvi put imala kandidata za [[predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Dana 21. aprila 2018. potvrđeno je da je kandidat stranke, koji predstavlja Hrvate, [[Boriša Falatar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi|title=&quot;Boriša Falatar: Zaslužujemo bolje, i naša zemlja i svi mi {{!}} Naša stranka&quot;|access-date=26. 6. 2021|archive-date=27. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627005653/https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na izborima je Falatar osvojio samo 3,74%, odnosno 16.036 glasova. Stranka je osvojila 48.401 glas za [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]], te 50.947 glasova za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Federacije BiH]].

===2019–2021.===
Na četvrtom Kongresu Naše stranke 2019. godine za predsjednika je reizabran Predrag Kojović, a potpredsjednike Mirsad Čamdžić, Srđan Mandić i Irma Baralija.

===2021–danas===
Dana 25. juna 2021. Pedrag Kojović podnio je ostavku na poziciji predsjednika Naše stranke. Razlog podnošenja ostavke je taj što je nezadovoljan odnosima i u stranci i unutar &quot;Trojke&quot;, te radom određenih ministara stranke u Vladi [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Ostavku je prvobitno podnijela i potpredsjednica stranke [[Irma Baralija]], ali se ubrzo predomislila, pa je ostavku ipak povukla.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/661703/predrag-kojovic-podnio-ostavku-u-nasoj-stranci|title=Predrag Kojović podnio ostavku u Našoj stranci|date=25. 6. 2021|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Ipak, dana 28. juna, na sjednici Predsjedništva Naše stranke odlučeno je da Kojović ostane predsjednik do vanrednog kongresa stranke zakazanog za septembar 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kojovic-ostaje-na-celu-nase-stranke-do-kongresa-u-septembru/210628129|title=Kojović ostaje na čelu Naše stranke do kongresa u septembru|date=28. 6. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Konačno, na vanrednom kongresu održanog 4. septembra, Edin Forto je izabran za novog predsjednika Naše stranke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/edin-forto-je-novi-predsjednik-nase-stranke/210904053|title=Edin Forto je novi predsjednik Naše stranke|date=4. 9. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=4. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Rukovodstvo i struktura==
Najviši politički organ Naše stranke između dva kongresa je Glavni odbor. Članove Glavnog odbora bira kongres, a rukovodstvo odbora biraju članovi na prvoj sjednici odbora. Najviši izvršni organ stranke je Predsjedništvo, kojim predsjedava predsjednik stranke. Stranka također ima Nadzorni odbor koji odgovara isključivo kongresu Naše Stranke, a nadzire rad i poslovanje stranke. Regionalni odbori su izvršna i politička tijela Naše stranke srednjeg nivoa, dok općinski odbori predstavljaju najmanju organizacionu jedinicu u Našoj stranci. Za koordinaciju i organizaciju svih tijela i organa, kao i finansijsko poslovanje, je zadužen Sekretarijat Naše stranke.

====Predsjednik NS====
[[Sabina Ćudić]] je trenutna predsjednica Naše stranke, izabrana na vanrednom Kongresu 2025. godine. Ćudić je peta osoba na toj poziciji od osnivanja stranke. Poziciju predsjednika su prije nje vršili Bojan Bajić (2008–2010), koji je podnio ostavku nakon loših izbornih rezultata 2010, [[Dennis Gratz]] (2011–2015), Predrag Kojović (2015–2021) i [[Edin Forto]] (2021–2025). U periodu između ostavke Bojana Bajića, i preuzimanja funkcije predsjednika od strane Dennisa Gratza, vršilac dužnosti predsjednika Naše stranke bio je Boris Divković (2010–2011).

====Predsjedništvo NS====
Predsjedništvo NS je najviše izvršno tijelo stranke kojim predsjedava predsjednik NS.

Trenutni sastav Predsjedništva čine:

[[Sabina Ćudić]] ''(predsjednica NS)'', Nihad Uk ''(predsjednik Glavnog odbora)'', Behija Kulović, Vildana Bešlija i Alen Girt ''(potpredsjednici NS)'', Ćamil Osmanagić ''(Generalni sekretar)'', Faris Šehović, Nasiha Pozder, Predrag Kojović, Mirsad Čamdžić, Amir Purić i Jasmina Ibrahimpašić.

==Spisak predsjednika==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!#
!Portret
!Ime i prezime
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
|-
|1.
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|[[Bojan Bajić]]
|5. april 2008.
|26. mart 2011.
|-
|2.
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|[[Dennis Gratz]]
|26. mart 2011.
|16. maj 2015.
|-
|3.
|[[Datoteka:Predrag Kojović (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Predrag Kojović]]
|16. maj 2015.
|4. septembar 2021.
|-
|4.
|[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Edin Forto]]
|4. septembar 2021.
|11. oktobar 2025.
|-
|5.
|[[Datoteka:Sabina Ćudić.jpg|bez okvira|90px]]
|[[Sabina Ćudić]]
|11. oktobar 2025.
|''Trenutno''
|}

'''Aktuelni parlamentarci i članovi izvršne vlasti Naše stranke''' predstavljaju izabrane i imenovane zvaničnike [[Naša stranka|Naše stranke]] koji obavljaju funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou u Bosni i Hercegovini, kao i rukovodioce javnih institucija i preduzeća koji su imenovani na prijedlog ili kao kadrovi ove političke stranke.&lt;ref name=&quot;NS-zvanicnici&quot;&gt;[https://www.nasastranka.ba Naša stranka – Zvanična stranica]&lt;/ref&gt;

== Parlamentarna i izvršna vlast ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Nivo
! Oblast
! Ime
! Funkcija
! Institucija
! Reference

|-
| Bosna i Hercegovina
| Zakonodavna
| [[Sabina Ćudić]]
| zastupnica
| [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.parlament.ba|title=Parlamentarna skupština BiH}}&lt;/ref&gt;

|-
| Bosna i Hercegovina
| Zakonodavna
| [[Predrag Kojović]]
| zastupnik
| Predstavnički dom PSBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.parlament.ba|title=Parlamentarna skupština BiH}}&lt;/ref&gt;

|-
| Bosna i Hercegovina
| Zakonodavna
| [[Mia Karamehić-Abazović]]
| zastupnica
| Predstavnički dom PSBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.parlament.ba|title=Parlamentarna skupština BiH}}&lt;/ref&gt;

|-
| Bosna i Hercegovina
| Izvršna
| [[Edin Forto]]
| ministar komunikacija i prometa
| [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba|title=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Bosna i Hercegovina
| Izvršna
| [[Duška Jurišić]]
| zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice
| Vijeće ministara BiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba|title=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| [[Dragan Mioković]]
| zastupnik
| Predstavnički dom Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| [[Mirjana Marinković-Lepić]]
| zastupnica
| Predstavnički dom Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| Mirsad Čamdžić
| zastupnik
| Predstavnički dom Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| Amir Purić
| zastupnik
| Predstavnički dom Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| Marko Cvitanović
| zastupnik
| Predstavnički dom Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| Vildana Bešlija
| delegatkinja
| Dom naroda Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| Vibor Handžić
| delegat
| Dom naroda Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| Sanela Klarić
| delegatkinja
| Dom naroda Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Zakonodavna
| Miomirka Melank
| delegatkinja
| Dom naroda Parlamenta FBiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Izvršna
| [[Nasiha Pozder]]
| federalna ministrica okoliša i turizma
| Vlada Federacije BiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Izvršna
| Amir Hasičević
| federalni ministar trgovine
| Vlada Federacije BiH
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Zakonodavna
| Vibor Handžić
| zastupnik
| Skupština Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba|title=Skupština Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Zakonodavna
| Vildana Bešlija
| zastupnica
| Skupština Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba|title=Skupština Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Zakonodavna
| Sanela Klarić
| zastupnica
| Skupština Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba|title=Skupština Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Zakonodavna
| Miomirka Melank
| zastupnica
| Skupština Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba|title=Skupština Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Izvršna
| [[Nihad Uk]]
| premijer
| Vlada Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba|title=Vlada Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Izvršna
| [[Darja Softić Kadenić]]
| ministrica pravde i uprave
| Vlada Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba|title=Vlada Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Izvršna
| Pavle Krstić
| ministar
| Vlada Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba|title=Vlada Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Izvršna
| Mladen Pandurević
| ministar
| Vlada Kantona Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba|title=Vlada Kantona Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Tuzlanski kanton
| Zakonodavna
| Amra Nadarević Vodenčarević
| zastupnica
| Skupština Tuzlanskog kantona
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://skupstina.tk.gov.ba|title=Skupština Tuzlanskog kantona}}&lt;/ref&gt;

|-
| Tuzlanski kanton
| Zakonodavna
| Amila Hodžić
| zastupnica
| Skupština Tuzlanskog kantona
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://skupstina.tk.gov.ba|title=Skupština Tuzlanskog kantona}}&lt;/ref&gt;

|-
| Zeničko-dobojski kanton
| Zakonodavna
| Behija Kulović
| zastupnica
| Skupština Zeničko-dobojskog kantona
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://zdk.ba|title=Skupština Zeničko-dobojskog kantona}}&lt;/ref&gt;

|}

== Rukovodioci javnih institucija i preduzeća ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Nivo
! Ime
! Funkcija
! Institucija
! Reference

|-
| Federacija BiH
| [[Goran Valka]]
| vršilac dužnosti predsjednika Uprave
| [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]]
| &lt;ref&gt;{{cite web
 |url=https://www.oieiek.ba/
 |title=Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju
 |publisher=Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju
 |access-date=2026-07-30
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news
 |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH: Kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK
 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek
 |work=Dnevni avaz
 |publisher=Avaz-roto press d.o.o.
 |date=2026-04-10
 |access-date=2026-07-30
 }}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Halil Subašić
| direktor
| Federalni zavod za MIO/PIO
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fzmiopio.ba|title=Federalni zavod za MIO/PIO}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Slobodan Kadijević
| v.d. izvršnog direktora
| Međunarodni aerodrom Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sarajevo-airport.ba|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|-
| Federacija BiH
| Senad Hubjer
| direktor Regionalne direkcije Goražde
| BH Telecom
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bhtelecom.ba|title=BH Telecom}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Admir Bukva
| generalni direktor
| KJP ZOI '84
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://zoi84.ba|title=ZOI '84}}&lt;/ref&gt;

|-
| Kanton Sarajevo
| Vedran Tuce
| direktor
| Narodno pozorište Sarajevo
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nps.ba|title=Narodno pozorište Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

|}

== Statistika ==

* Parlamentarna skupština BiH – 3 zastupnika
* Vijeće ministara BiH – 2 funkcije
* Parlament FBiH – 5 zastupnika i 4 delegata
* Vlada Federacije BiH – 2 ministra
* Skupština Kantona Sarajevo – 4 zastupnika
* Vlada Kantona Sarajevo – premijer i 3 ministra
* Skupština Tuzlanskog kantona – 2 zastupnice
* Skupština Zeničko-dobojskog kantona – 1 zastupnica
* Rukovodioci javnih institucija i preduzeća – 6

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Službeni sajt}}

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2008.]]
[[Kategorija:Naša stranka|*]]
[[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Trojka (koalicija)]]</text>
      <sha1>b438g1ipealb5ecehrjozwyv4wjjon8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bad Blumau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86173</id>
    <revision>
      <id>3915535</id>
      <parentid>3157760</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T11:52:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1719" sha1="hpmf8desthv95zbadvwoy3acji2c32q" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Austriji
  | grb                    = AUT Bad Blumau COA.jpg
  | širina_stepeni         = 47| širina_minuta = 7 | širina_sekundi = 0 | širina_SJ = N
  | dužina_stepeni         = 16| dužina_minuta = 3 | dužina_sekundi = 0 | dužina_IZ = E
  | savezna_pokrajina      = [[Datoteka:Flag of Steiermark.svg|23px|border]] [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]]
  | okrug                  = [[Hartberg-Fürstenfeld]]
  | nadmorska_visina       = 284
  | pozivni broj           = 03383
  | matični broj           = 62202
  | karta_lokacija         = Austrija
  | poštanski_broj         = 8283
  | vrsta                  = Općina
  | gradonačelnik          = Franz Handler
  | gradonačelnik_partija  = ÖVP
  | web_stranica           = {{URL|www.bad-blumau-gemeinde.at}}
  | slika                  = Hundertwasser Therme Blumau1.jpg
  | opis_slike             = Detalj na ulazu u terme u Bad Blumau
}}
'''Bad Blumau''' je općina u okrugu [[Hartberg-Fürstenfeld]] u [[Austrija|austrijskoj]] saveznoj pokrajini Štajerskoj. Općina je smještena 10 km sjeverno od grada [[Fürstenfeld (grad)|Fürstenfeld]]a. Općina je poznata po termama, projektovanim po planovima austrijskog arhitekte [[Friedensreich Hundertwasser|Friedensreicha Hundertwassera]].

[[Datoteka:Bad_Blumau_Panorama.jpg|mini|420px|lijevo|Terme Bad Blumau]]
[[Datoteka:Therme_Bad_Blumau_Aussentherme.jpg|mini|420px|lijevo|Terme Bad Blumau]]

&lt;!--[[Datoteka:Bad Blumau im Bezirk FF.png|Položaj općine Bad Blumau u okrugu Fürstenfeld |mini|250px|desno]]--&gt;

{{Raščistiti}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|Bad Blumau}}

{{Okrug Hartberg-Fürstenfeld}}
{{Pokrajina Štajerska}}
{{Pokrajine Austrije}}

{{stub-grad}}</text>
      <sha1>hpmf8desthv95zbadvwoy3acji2c32q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krajnici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87494</id>
    <revision>
      <id>3915447</id>
      <parentid>3782145</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:33:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2025" sha1="dv9jhcm33lpmfguwru4ttaavsorvcwx" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Throat with Tonsils 0011J.jpeg|mini|Od vrha prema dnu: Tvrdo nepce, mehko nepce, resica, krajnik, jezik]]
[[Datoteka:Tonsillectomy tonsils.JPEG|mini|Krajnici izvađeni hirurškim zahvatom]]

'''Krajnici''', '''tonzile''' ili '''glandule''' su dio [[limfni sistem|limfnog sistema]] i nalaze se na obje strane [[Bol u grlu|grla]]. Najčešće postajemo svjesni krajnika kada se [[infekcija|inficiraju]] i osjetimo [[bol]] u [[grlo|grlu]]. [[Infekcija]] krajnika je [[patologija|patološko]] stanje i naziva se [[tonzilitis]].

Kao i drugi dijelovi [[Limfni sistem|limfnog]] sistema, tonzile su dio [[imuni sistem|imunog sistema]] i pomažu u odbrani protiv [[infekcija]]. Tvrdi se da imaju ulogu u spriječavanju infekcija [[ždrijelo|ždrijela]] i gornjeg [[respiratorni trakt|respiratornog trakta]] zbog svog strateškog položaja na samom početku trakta. Oni su prva linija odbrane od [[mikroorganizam]]a prisutnih u zraku i drugih štetnih tvari.

== Vrste ==

Razlikujemo tri grupe tonzila:

* nepčane tonzile - [[latinski jezik|lat.]] ''tonsilla palatina'' 
* ždrijelna tonzila - lat. ''tonsilla pharygeus'' 
* jezična tonzila - lat. ''tonsilla lingualis''

== Veličina i komplikacije ==
Tonzile, svoju najveću veličinu dostižu oko puberteta i nakon toga postepeno atrofiraju. U proporcionalnom odnosu s prečnikom grla mlađe djece tonzile su najveće. Uklanjanje tonzila preporučuje se kada otežavaju protok zraka ili gutanje, a naročito kod gnojnih [[angina]] jer tada postaju još veće. Kod starijih pacijenata, [[asimetrija]] u veličini tonzila može upućivati na infekciju [[virus]]om ili [[tumor]].

Uklanjanjem tonzila odstranjeno tkivo se ne obnavlja. Nedostatak tonzila ponekad može oslabiti ukupnu odbrambenu sposobnost imunog sistema. Naravno, hirurško odstranjivanje u slučajevima iz prethodnog paragrafa je opravdano ili preporučljivo te nephodno kod malignih oboljenja.
{{Commonscat|Tonsils}}

[[Kategorija:Limfni sistem]]
[[Kategorija:Imunološki sistem]]</text>
      <sha1>dv9jhcm33lpmfguwru4ttaavsorvcwx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915478</id>
      <parentid>3915447</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T06:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>sitne ispravke</comment>
      <origin>3915478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2042" sha1="aikcuicehagkgfiwtu79nt1d1gkberr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Throat with Tonsils 0011J.jpeg|mini|Od vrha prema dnu: Tvrdo nepce, mehko nepce, resica, krajnik, jezik]]
[[Datoteka:Tonsillectomy tonsils.JPEG|mini|Krajnici izvađeni hirurškim zahvatom]]

'''Krajnici''', '''tonzile''' ili '''glandule''' su dio [[limfni sistem|limfnog sistema]] i nalaze se na obje strane [[Grlo|grla]]. Najčešće postajemo svjesni krajnika kada se [[infekcija|inficiraju]] i osjetimo [[bol u grlu]]. [[Infekcija]] krajnika je [[patologija|patološko]] stanje i naziva se [[tonzilitis]].

Kao i drugi dijelovi [[Limfni sistem|limfnog]] sistema, tonzile su dio [[Imunološki sistem|imunološkog sistema]] i pomažu u odbrani protiv [[infekcija]]. Tvrdi se da imaju ulogu u spriječavanju infekcija [[ždrijelo|ždrijela]] i gornjeg [[Respiratorni sistem|respiratornog sistema]] zbog svog strateškog položaja na samom početku trakta. Oni su prva linija odbrane od [[mikroorganizam]]a prisutnih u zraku i drugih štetnih tvari.

== Vrste ==

Razlikujemo tri grupe tonzila:

* nepčane tonzile - [[latinski jezik|lat.]] ''tonsilla palatina'' 
* ždrijelna tonzila - lat. ''tonsilla pharygeus'' 
* jezična tonzila - lat. ''tonsilla lingualis''

== Veličina i komplikacije ==
Tonzile, svoju najveću veličinu dostižu oko puberteta i nakon toga postepeno atrofiraju. U proporcionalnom odnosu s prečnikom grla mlađe djece tonzile su najveće. Uklanjanje tonzila preporučuje se kada otežavaju protok zraka ili gutanje, a naročito kod gnojnih [[angina]] jer tada postaju još veće. Kod starijih pacijenata, [[asimetrija]] u veličini tonzila može upućivati na infekciju [[Virus (biologija)|virusom]] ili [[tumor]].

Uklanjanjem tonzila odstranjeno tkivo se ne obnavlja. Nedostatak tonzila ponekad može oslabiti ukupnu odbrambenu sposobnost imunog sistema. Naravno, hirurško odstranjivanje u slučajevima iz prethodnog paragrafa je opravdano ili preporučljivo te nephodno kod malignih oboljenja.
{{Commonscat|Tonsils}}

[[Kategorija:Limfni sistem]]
[[Kategorija:Imunološki sistem]]</text>
      <sha1>aikcuicehagkgfiwtu79nt1d1gkberr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nermina Kurspahić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96270</id>
    <revision>
      <id>3915509</id>
      <parentid>3683208</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T09:40:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5627" sha1="dth4gl1nynhrj2bu64mmetjl73rtnxh" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Nermina Kurspahić
| slika = 
| veličina_slike = 
| opis = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1956|6|3}}
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2019|08|29|1956|6|3}}
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost = 
| druga_imena = 
| zanimanje = književnica
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}
'''Nermina Kurspahić''' (3. juni 1956 – Sarajevo, 29. august 2019) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] intelektualka, publicistkinja, esejistica, književna, pozorišna i likovna kritičarka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/kurspahic-nermina|title=Kurspahić, Nermina - Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=13. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
U Sarajevu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]], također u Sarajevu, na Odsjeku za komparativnu književnost i teatrologiju. Na istom fakultetu studirala je [[arapski jezik|arapski]] i [[engleski jezik|engleski]] jezik i [[književnost]]. Pohađala je i postdiplomske studije iz Teorije književnosti na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]].

Još od vremena studija piše i objavljuje tekstove, zatim književnu, pozorišnu i likovnu kritiku, eseje i studije. Njeni su tekstovi objavljivani u časopisima i publikacijama širom bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: &quot;Maske&quot; iz [[Ljubljana|Ljubljane]], &quot;[[Scena]]&quot; iz [[Novi Sad|Novog Sada]], &quot;[[Ladus]]&quot; iz Beograda, &quot;[[Oko (časopis)|Oko]]&quot; iz [[Zagreb]]a, &quot;[[Borba (novine)|Borba]]&quot;, &quot;[[Oslobođenje]]&quot;, &quot;[[Književne novine]]&quot;, &quot;Lica&quot;, a također i u [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Engleska|Engleskoj]], [[Meksiko|Meksiku]].

Kurspahić bila je i glavna i odgovorna urednica najstarijeg i najuglednijeg magazina za umjetnost, kulturu, nauku i društvena pitanja u BiH, [[Odjek (časopis)|Odjek]]. Magazin je upravo zahvaljujući njoj izlazio i za vrijeme [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]].

Kurspahić bila je članica P.E.N. Centra BiH i Društva pisaca BiH, a angažirana je i u Međunarodnoj asocijaciji likovnih kritičara AIC. Dobitnica je [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] 2005.&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=28|title = Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 2005. godinu|last = |first = |date = 2005|website = sarajevo.ba|access-date = |archive-url = https://web.archive.org/web/20160304202233/http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=28|archive-date=4. 3. 2016|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Preminula je 29. augusta 2019. u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://analiziraj.ba/preminula-nermina-kurspahic-publicistkinja-esejistica-i-knjizevnica-dobitnica-sestoaprilske-nagrade-sarajeva/|title=Preminula Nermina Kurspahić, publicistkinja, esejistica i književnica, dobitnica Šestoaprilske nagrade Sarajeva|last=Analiziraj.ba|date=29. 8. 2019|website=Analiziraj.ba|language=bs-BA|access-date=13. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminula-nermina-kurspahic-485901|title=Oslobođenje - Preminula Nermina Kurspahić|date=29. 8. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=13. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
*Hijatus, knjiga eseja (ZID, Sarajevo, 1994)
*Iščezavanje plavih jahača, roman (IPC Sarajevo, 1995)
*Sarajevski ratni pogledi, knjiga političko-kulturoloških eseja (OKO, Sarajevo, 1996)
*Skoro će i tebi kraj, knjiga poezije (LJILJAN/ZID, Sarajevo, 1999)
*Likovna kazivanja, likovni eseji (SVJETLOST, Sarajevo, 2001)
*Kisele kiše i druge drame (Connectum, Sarajevo, 2005)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url = http://penbih.ba/wp/clanovi/nermina-kurspahic/|title = NERMINA KURSPAHIĆ|last = |first = |date = |website = penbih.ba|access-date = }}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
*SOROS-eva nagrada za &quot;Iščezavanje plavih jahača&quot; (1996)
*[[Nagrada &quot;Alija Isaković&quot;|Prva nagrada „Alija Isaković“]] za najbolji originalni dramski tekst &quot;All on board&quot; (Preporod, Sarajevo, 2005)
*Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2005)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.preporod.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=397&amp;Itemid=63 &quot;Svaka žena mora biti gospodar svoga identiteta&quot;, intervju dat za Preporod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080606212317/http://www.preporod.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=397&amp;Itemid=63 |date=6. 6. 2008 }}
*[https://web.archive.org/web/20100218174122/http://www.bhdani.com/arhiva/239/intervju.shtml &quot;Patnja nas ničemu nije naučila&quot;, intervju dat Magazinu BH Dani]
*[http://www.c3.hu/ican.artnet.org/ican/text837b.html?id_text=59 &quot;Art in spite of Everything&quot;, International Contemporary Art Network]
*[https://web.archive.org/web/20100308191958/http://www.penbih.ba/kojeko/kurspahic.htm P.E.N. Centar BiH, Nermina Kurspahić]

{{DEFAULTSORT:Kurspahić, Nermina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Alija Isaković&quot;]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]</text>
      <sha1>dth4gl1nynhrj2bu64mmetjl73rtnxh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak arhitekata supervisokih zgrada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97420</id>
    <revision>
      <id>3915476</id>
      <parentid>3753875</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T05:18:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SounderBruce</username>
        <id>120995</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Columbia center from smith tower.jpg]] → [[File:Columbia Center from Smith Tower (2026).jpg]] new image from same angle</comment>
      <origin>3915476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6979" sha1="ostje65657n1vy0l2bcyavhp6acshle" xml:space="preserve">{{Siroče|23|02|2012}}
Ovaj članak je '''spisak [[arhitekta|arhitekata]]''' koji su dizajnirali završene ili nebodere u procesu završavanja visine preko 300m ('''[[super-visoko]]''').

*[[Bregman + Hamann Architects]] ([[Kanada]])
**[[First Canadian Place]], [[Toronto]], [[Kanada]]
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:First Canadian Place.JPG|&lt;center&gt;Eureka Tower&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

*[[Ellerbe Becket]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
**[[Kingdom Centre]], [[Rijad]], [[Saudijska Arabija]]


*[[Fender Katsalidis Architects]] ([[Australija]])
**[[Eureka Tower]], [[Melbourne]], [[Australija]]
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:EurekaTower DSCN12211.jpg|&lt;center&gt;Eureka Tower&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Dennis Lau &amp; Ng Chun Man Architects]] ([[Hong Kong]])
** [[Central Plaza, Hong Kong|Central Plaza]], [[Hong Kong]], Hong Kong
** [[CITIC Plaza]], Guangzou, Kina
** [[The Center]], Hong Kong, Hong Kong
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:中環廣場.JPG|&lt;center&gt;Central Plaza&lt;/center&gt;
Datoteka:Guangzhou citic plaza3.jpg|&lt;center&gt;CITIC Plaza&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;The Center&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

*[[Chester L. Lindsey]]
**[[Columbia Center]], [[Seattle]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Columbia Center from Smith Tower (2026).jpg|&lt;center&gt;Columbia Center&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[C. Y. Lee]]&lt;ref name=&quot;C. Y. Lee&quot;&gt;{{cite web
| url = http://www.architectureweek.com/2005/0302/building_1-1.html
| title = Taiwan on Top
| access-date = 21. 12. 2008
| archive-date = 25. 9. 2017
| archive-url = https://web.archive.org/web/20170925033914/http://www.architectureweek.com/2005/0302/building_1-1.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
** [[Tuntex Sky Tower]], [[Kaohsiung]], [[Republika Kina|Tajvan]]
** [[Taipei 101]], [[Tajpei]], Tajvan
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kaohsiung 85 Sky Tower.JPG|&lt;center&gt;Tuntex Sky Tower&lt;/center&gt;
Datoteka:31-January-2004-Taipei101-Complete.jpg|&lt;center&gt;Taipei 101&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Low Yat Construction]] ([[Malezija]])
**[[Empire Tower (Malezija)|Empire Tower]], [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]]
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:KL-EmpireTower.JPG|&lt;center&gt;Empire Tower&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[I. M. Pei]]
** [[JPMorgan Chase Tower (Houston)|JPMorgan Chase Tower]], [[Houston]], SAD
** [[Toranj banke Kine, Hong Kong|Toranj banke Kine]], Hong Kong, Hong Kong
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:JPMorgan Chase Tower from base.jpg|&lt;center&gt;JPMorgan Chase Tower&lt;/center&gt;
Datoteka:HK Bank of China Tower View.jpg|&lt;center&gt;Toranj banke Kine&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[César Pelli]] (César Pelli &amp; Associates Architects, SAD)
**[[International Finance Centre|2 International Finance Centre]], Hong Kong, Hong Kong


* [[Plan Architects]] ([[Thailand]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emporis.com/en/cd/cm/?id=planarchitectsco-undefined-undefined|title=Plan Architects Co.|publisher=[[Emporis]]|access-date=12. 4. 2009|archive-date=7. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070507222417/http://www.emporis.com/en/cd/cm/?id=planarchitectsco-undefined-undefined|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
** [[Baiyoke Tower II]], [[Bangkok]], [[Tajland]]
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bangkok Baiyoke Tower.jpg|&lt;center&gt;Baiyoke Tower II&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Kevin Roche]] (Kevin Roche John Dinkeloo i saradnici, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
** [[Bank of America Plaza (Atlanta)|Bank of America Plaza]], [[Atlanta]], SAD
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bankofamerica-atlanta.jpg|&lt;center&gt;Bank of America Plaza&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Shreve, Lamb i Harmon]] (SAD)
**[[Empire State Building]], [[New York]], SAD
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Empire State Building by David Shankbone.jpg|&lt;center&gt;Empire State Building&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Skidmore, Owings i Merrill]] (SAD)
**[[John Hancock Center]], Chicago, Sjedinjene Američke Države
**[[Jin Mao Tower]], [[Šangaj]], [[Narodna republika Kina|Kina]]
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:John Hancock Center June 6 08 sunlight.jpg|&lt;center&gt;John Hancock Center&lt;/center&gt;
Datoteka:Jin Mao Tower.jpg|&lt;center&gt;Jin Mao Tower&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Adrian Smith (arhitekta)|Adrian Smith]] ([[Adrian Smith + Gordon Gill Architecture]], SAD)&lt;ref name=&quot;Adrian Smith&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.smithgill.com/#/team/partners/adrian_smith | title = Adrian Smith FAIA, RIBA|access-date=21. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;
** [[AT&amp;T Corporate Center]], [[Chicago]], SAD
** Jin Mao Tower, Šangaj, Kina
** [[Burj Dubai]], [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] ('''u završnici''')
** [[Trump International Hotel and Tower (Chicago)|Trump International Hotel and Tower]], Chicago, Sjedinjene Američke Države ('''u završnici''')
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:20070415 AT&amp;T Corporate Center.JPG|&lt;center&gt;AT&amp;T Corporate Center&lt;/center&gt;
Datoteka:Jin Mao Building-2005.JPG|&lt;center&gt;Jin Mao Tower&lt;/center&gt;

Datoteka:Trump hotel chicago.jpg|&lt;center&gt;Trump International Hotel i Tower (u izgradnji)&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Edward Durell Stone]]&lt;ref name=&quot;Edward Durell Stone&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.albany.edu/~ec494772/EDStone/EDStone.html|title=Edward Durell Stone|access-date=12. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326004822/http://www.albany.edu/~ec494772/EDStone/EDStone.html|archive-date=26. 3. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
** [[Aon Center (Chicago)|Aon Center]], Chicago, SAD
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;Datoteka:2006-06-07 840x1500 chicago aon building.jpg|&lt;center&gt;Aon Center&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[Marshall Strabala]] ([[Gensler]], SAD)&lt;ref name=&quot;Marshall Strabala&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.e-architect.co.uk/architects/marshall_strabala.htm | title = Marshall Strabala Architect | access-date = 21. 12. 2008 | archive-date = 12. 9. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130912024525/http://www.e-architect.co.uk/architects/marshall_strabala.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
** [[Greenland Square Zifeng Tower|Nanjing Greenland Financial Center]], [[Nanjing]], China ('''u završnici''')
** Burj Dubai, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati ('''u završinici''', napustili projekt 2006. godine)
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Nanjing Greenland Financial Center UC.jpg|&lt;center&gt;Nanjing Greenland Financial Center (u izgradnji, septembar 2008.)&lt;/center&gt;
Datoteka:20060829 Burj Dubai.jpg|&lt;center&gt;Burj Dubai (u izgradnji, 29. august 2006.)&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

* [[William Van Alen]]
** [[Chrysler Building]], New York City, SAD
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:ChryslerBuilding.JPG|&lt;center&gt;Chrysler Building&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

*Hazel W.S. Wong Norr Group Consultants
**[[Emirates Office Tower]], Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati
**[[Jumeirah Emirates Towers Hotel]], Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati


* [[Tom Wright (britanski arhitekta)|Tom Wright]] ([[Atkins (kompanija)|Atkins]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]])
** [[Burj Al Arab]], Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati


== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Neboderi]]
[[Kategorija:Spisak najviših zgrada]]
[[Kategorija:Arhitektonski spiskovi]]</text>
      <sha1>ostje65657n1vy0l2bcyavhp6acshle</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Clash</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97942</id>
    <revision>
      <id>3915420</id>
      <parentid>3824211</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:16:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5069" sha1="qcxk2o7ocbk26c5r8gpf3yv2x2sg781" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = The Clash
| slika                = Clash 21051980 12 800.jpg
| opis                 = The Clash 1980. godine
| pozadina             = skupina
| porijeklo            = [[London]], Engleska
| žanr                 = {{flatlist|
* [[pank-rok]]
* [[novovalna muzika|novi val]]
* {{nowrap|[[post-pank]]}}
* [[reggae]]
* [[eksperimentalni rok]]
}}
| karijera             = 1976–1986
| izdavač              = {{flatlist|
* [[Columbia Records|CBS]]
* [[Epic Records|Epic]]
* [[Sony Music]]
}}
| povezani_umjetnici   = {{flatlist|
* [[Big Audio Dynamite]]
* [[Havana 3am]]
* [[The Latino Rockabilly War]]
* [[The Mescaleros]]
* [[Carbon/Silicon]]
}}
| veb-sajt             = {{URL|theclash.com}}
| bivši_članovi        = * [[Joe Strummer]]
* [[Mick Jones (gitarista)|Mick Jones]]
* [[Paul Simonon]]
* [[Topper Headon]]
* [[Terry Chimes]]
* [[Keith Levene]]
* [[Rob Harper]]
* [[Pete Howard]]
* [[Nick Sheppard]]
* Vince White
}}
'''The Clash''' je bila engleska rok-grupa osnovana u [[London]]u 1976. godine. Nazvani &quot;Jedini bend koji je važan&quot;, smatraju se jednim od najuticajnijih izvođača u originalnom talasu britanskog [[pank-rok]]a. Njihova muzika spaja elemente [[reggae]]a, [[Dub muzika|duba]], [[fank]]a, [[ska]] i [[rockabillyja]]. Grupa je također doprinijela [[post-pank]] i [[Novi val|novovalnim]] pokretima koji su uslijedili. Veći dio svoje muzičke karijere, Clash su činili glavni vokal i ritam gitarista [[Joe Strummer]], glavni gitarista i vokal [[Mick Jones (gitarista)|Mick Jones]], basista [[Paul Simonon]] i bubnjar [[Nicky Headon|Nicky &quot;Topper&quot; Headon]].

The Clash je postigao kritički i komercijalni uspjeh u Ujedinjenom Kraljevstvu izdavanjem svog debitantskog albuma ''[[The Clash (album)|The Clash]]'' (1977) i drugog albuma ''[[Give 'Em Enough Rope]]'' (1978). Njihov treći album ''[[London Calling]]'', koji je objavljen u Velikoj Britaniji u decembru 1979, donio im je popularnost u Sjedinjenim Državama, gdje je objavljen sljedećeg mjeseca. Deceniju kasnije, ''[[Rolling Stone (časopis)|Rolling Stone]]'' je proglasio ''London Calling'' najboljim albumom 1980-ih. Nakon nastavka muzičkog eksperimentisanja na svom četvrtom albumu ''[[Sandinista!]]'' (1980), grupa je postigla daljnji komercijalni uspjeh izdavanjem albuma ''[[Combat Rock]]'' (1982), koji uključuje hit &quot;[[Rock the Casbah]]&quot;, koji se nalazi među 10 najboljih na američkim listama, što je albumu pomoglo da postigne dvostruki platinasti tiraž.

Godine 1982, Headon je napustio grupu zbog unutrašnjih sukoba oko njegove sve veće ovisnosti o heroinu, a Jones je otišao sljedeće godine. S novom postavom, grupa je objavila svoj posljednji album ''[[Cut the Crap]]'' 1985, prije nego što se raspao nekoliko sedmica kasnije.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Clash star Strummer dies|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2600669.stm|date=27. 12. 2002|access-date=5. 4. 2026|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2003, ubrzo nakon smrti Joea Strummera, grupa, uključujući originalnog bubnjara [[Terry Chimes|Terryja Chimesa]], primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]]. Godine 2004. ''Rolling Stone'' rangirao je Clash na 28. mjesto na svojoj listi &quot;100 najvećih umjetnika svih vremena&quot;.&lt;ref name=&quot;rollingstone.com-30_the_clash&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/5702/31963/32154|title=The Clash by The Edge|date=15. 4. 2004|work=Rolling Stone Issue 946|archive-url=https://web.archive.org/web/20101207053013/http://www.rollingstone.com/music/lists/5702/31963/32154|archive-date=7. 12. 2010|url-status=dead|access-date=5. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Članovi ==

=== Glavna postava ===
* [[Joe Strummer]] - vokali, gitara (1976.-1986.)
* [[Mick Jones]] - vokali, gitara (1976.-1983.)
* [[Paul Simonon]] - vokali, bas-gitara (1976.-1986.)
* [[Topper Headon]] - bubnjevi (1977.-1982.)

=== Ostali članovi ===
* [[Terry Chimes]] (poznat još i kao Tory Crimes) - bubnjevi (1976., 1977., 1982.-1983.) 
* [[Keith Levene]] - gitara (1976.)
* [[Rob Harper]] - bubnjevi (1976.-1977.)

Pojavljuju se u zadnjoj postavi, na albumu ''[[Cut The Crap]]'', poslje izlaska Jonesa iz benda:

* [[Nick Sheppard]] - vokali, gitara (1983.-1986.)
* [[Vince White]] - gitara (1983.-1986.)
* [[Pete Howard]] - bubnjevi (1983.-1986.)

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===

* ''[[The Clash (album)|The Clash]]'' (1977)
* ''[[Give 'Em Enough Rope]]'' (1978)
* ''[[London Calling]]'' (1979)
* ''[[Sandinista!]]'' (1980)
* ''[[Combat Rock]]'' (1982)
* ''[[Cut the Crap]]'' (1985)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|The Clash}}
* [https://web.archive.org/web/20120508174123/http://www.theclashonline.com/ The Clash Online]
* [http://clashphotorockers.free.fr Clash Photo Rockers]
* [http://lyriki.com/index.php?title=The_Clash Clash lyrics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311050104/http://lyriki.com/index.php?title=The_Clash |date=11. 3. 2007}}

{{Grammy za životno djelo}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:The Clash| ]]
[[Kategorija:Britanske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>qcxk2o7ocbk26c5r8gpf3yv2x2sg781</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjački ljiljan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98072</id>
    <revision>
      <id>3915488</id>
      <parentid>3915236</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:05:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5163" sha1="5mkpbw7cqlfpfkvce5vdjblppvbss5p" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}

{{Nedostaju izvori}}{{Preuređivanje}}

'''Bošnjački ljiljan''' ili '''zlatni ljiljan''' [[Heraldika|heraldički]] je i historijski [[simbol]] koji se vezuje za [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnu Bosnu]]. Prisutan je i na [[Novac|novcu]], [[pečat]]ima, [[zastava]]ma, [[grb]]ovima, [[Stećak|stećcima]], raznim ukrasnim predmetima i sl. Kao simbol počeo se upotrebljavati u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj bosanskoj državi]], u vrijeme [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]], koja je za simbol uzela bosanski ljiljan.&lt;ref&gt;Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva; Portreti velikana bosanske historije (Odlomak Kralj Tvrtko I). Godina 1995.&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Zlatni Ljiljan.svg|100px|mini|desno]]
[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|alt=|mini|242x242piksel|Grb dinastije Kotromanić]]
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|200p|mini|desno|Zastava Republike Bosne i Hercegovine (1992-1998)]]
[[Datoteka:Coat of arms of Gradačac.svg|mini|200p|Grb [[Gradačac|Gradačca]], primjer današnje upotrebe ljiljana na općinskim grbovima]]
U modernom periodu simbol je korišten na [[Grb Republike Bosne i Hercegovine|grbu]] i [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastavi Republike Bosne i Hercegovine]] (1992–1998), a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.

Porijeklo ljiljana u grbu [[Dinastija|dinastije]] Kotromanića u [[Historiografija|historiografiji]] se često dovodi u vezu s heraldičkom tradicijom [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], posebno s [[Anjou (dinastija)|anžuvinskim]] simbolima, imajući u vidu političke i dinastičke veze srednjovjekovne Bosne s [[Ugarska|Ugarskom]]&lt;sup&gt;(kojom?)&lt;/sup&gt; u 14. stoljeću. Istovremeno, ne postoji jedinstven historiografski stav o direktnom porijeklu ovog motiva, a pojedini autori ukazuju na složenost političkih odnosa između Tvrtka I Kotromanića i anžuvinske krune u ranoj fazi njegove vladavine.

Grb zlatnih ljiljana kraljevske porodice Kotromanić sastoji se od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi s bijelom lentom. Dolaskom [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] na područje [[Balkan]]a i padom dinastije Kotromanić i sam grb je izašao iz upotrebe.

Pojava ljiljana u heraldičkom grbu dinastije Kotromanića tumačena je u različitim historiografskim pristupima unutar šire evropske tradicije heraldike. Simbol fleur‑de‑lis bio je raširen u zapadnoevropskoj heraldici srednjeg vijeka, gdje se javljao na grbovima i zastavama više dinastija i država, što ukazuje na moguć utjecaj evropskih heraldičkih sklonosti na aristokratsku simboliku u Bosni. Nema jedinstvenog historiografskog [[konsenzus]]a o direktnom porijeklu motiva ljiljana u bosanskom grbu, a pojedini autori smatraju da se njegovo značenje može razumjeti u kontekstu složenih političkih i kulturnih odnosa u 14. stoljeću.

Sa botaničke strane gledišta, [[lilium bosniacum]] je vrsta ljiljana autohtona za područje Bosne i Hercegovine, ali taksonomska veza između ove biljne vrste i srednjovjekovnog heraldičkog simbola ne može se potvrditi kao direktni izvor motivacije za njegovu upotrebu u srednjovjekovnoj heraldici.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, Jr., ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Noel Malcolm, ''Bosnia: A Short History'', Macmillan, 1994.&lt;/ref&gt;

== Moderna upotreba ==
Godine 1992. grb zlatnih ljiljana vraćen je u upotrebu nakon stjecanja nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine. [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Njena zastava]] sastojala se od grba sa zlatnim ljiljanima na bijeloj podlozi. Ovo je bila i zastava [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], uz dodatak ukrštenih zlatnih mačeva. Grb je uklesivan na mezarjima i grobovima bošnjačkih boraca.

Zastava Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. zamijenjena je aktuelnom 1998. nakon što [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] nije uspjela postići saglasnost o zajedničkom državnom simbolu u postdejtonskom ustavnom okviru. Pozivajući se na ovlasti predviđene Aneksom 10 [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] i [[bonske ovlasti]], visoki predstavnik [[Carlos Westendorp]] 4. februara 1998. nametnuo je Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine, čime je uvedena nova državna zastava.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-imposing-the-law-on-the-flag-of-bih/|title=Decision imposing the Law on the Flag of BiH – Office of the High Representative|date=1998|language=en-GB|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sest-ljiljana-vezenih-u-zlatu-koja-je-simbolika-prve-zastave-bosne-i-hercegovine/240504009|title=Šest ljiljana vezenih u zlatu: Koja je simbolika prve zastave Bosne i Hercegovine|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Ljiljan (simbol)]]
* [[Zlatni ljiljan]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Bošnjaci}}

[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>5mkpbw7cqlfpfkvce5vdjblppvbss5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksitimija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115684</id>
    <revision>
      <id>3915406</id>
      <parentid>3905496</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */</comment>
      <origin>3915406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27796" sha1="6miaguccaswfx5yhcoczrbw2kt384wv" xml:space="preserve">'''Aleksitimija''' ([[Grčki jezik|grč.]] λέξις - riječ, govor, i θυμός - duša, kao centar osjećanja i misli) jest termin koji je 1973. skovao psihoterapeut Peter Sifneos &lt;ref name=&quot;Bar-On&quot;&gt;Bar-On &amp; Parker (2000), str. 40–59.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Taylor1&quot;&gt;Taylor (1997), str. 28–31.&lt;/ref&gt; da opiše stanje nedostatka razumijevanja, procesuiranja i opisivanja [[emocija]].

== Klasifikacija == 
Aleksitimija se smatra osobinom ličnosti koja osobe dovodi u opasnost od drugih [[medicina|medicinskih]] i psihičkih poremećaja, istovremeno smanjujući vjerovatnost da će ta osoba reagirati na konvencionalne tretmane za druge uvjete, odnosno stanja.&lt;ref name=&quot;Haviland MG&quot;&gt;Haviland MG, Warren WL, Riggs ML (2000). &quot;An observer scale to measure alexithymia&quot;. Psychosomatics 41 (5): 385–92. doi:10.1176/appi.psy.41.5.385. PMID 11015624. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/41/5/385#R26732 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070917023432/http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/41/5/385#R26732 |date=17. 9. 2007}}. Preuzeto: 10. 8. 2007.&lt;/ref&gt; Ona nije klasificirana kao duševni poremećaj u [[DSM]]-u (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne bolesti). To je dimenzionalna [[osobina]] ličnosti koja u stepenu ozbiljnosti varira od osobe do osobe. Mjerenje tog stepena može se obaviti raznim upitnicima, kao što su ''Torontska aleksitimijska ljestvica'' (TAS-20), ''Bermond-Vorstov upitnik za aleksitimiju'' (BVAQ)&lt;ref&gt;Vorst HCM, Bermond B (February 2001). &quot;Validity and reliability of the Bermond-Vorst Alexithymia Questionnaire&quot;. Personality and Individual Differences, Volume 30, Number 3, str. 413–434(22) DOI: 10.1016/S0191-8869(00)00033-7&lt;/ref&gt; ili ''Observer Alexithymia Scale'' (OAS)&lt;ref name=&quot;Haviland MG&quot;/&gt; 
Aleksitimiju definiraju&lt;ref name=&quot;Taylor2&quot;/&gt;: 
# teškoće u identificiranju osjećánjā i pravljenju razlike između osjećánjā i tjelesnih odraza emotivnog uzbuđenja;
# teškoće u opisivanju osjećaja drugim ljudima;
# sužen imaginativni proces, što dokazuje niska razina fantaziranja;
# kognitivni stil koji je vanjski orijentiran i vezan za podražaje.

U istraživanjima na općoj populaciji utvrđeno je da na stepen aleksitimije utječe dob, ali ne i [[spol]]; stope aleksitimije kod zdravih ispitanika otkrivene su u sljedećim odnosima: 8,3% (dvije od 24 osobe), 4,7% (dvije od 43), 8,9% (16 od 179) i 7% (četiri od 56). Tako je više studija pokazalo da je stopa učestalosti aleksitimije niža od 10%.&lt;ref&gt;Fukunishi I, Berger D, Wogan J, Kuboki T (1999). &quot;Alexithymic traits as predictors of difficulties with adjustment in an outpatient cohort of expatriates in Tokyo&quot;. Psychological reports 85 (1): 67–77. doi:10.2466/PR0.85.5.67-77. PMID 10575975. http://www.japanpsychiatrist.com/Abstracts/Expats1.html. Preuzeto: 10. 8. 2007.&lt;/ref&gt; Manje čest nalaz sugerira da možda postoji veća učestalost aleksitimije kod muškaraca nego kod žena, što može objasniti poteškoće kod nekih muškaraca u &quot;opisivanju osjećaja&quot;, ali ne i u &quot;identificiranju osjećaja&quot;, u kojem muškarci i žene pokazuju slične sposobnosti.&lt;ref&gt;Salminen JK, Saarijärvi S, Aärelä E, Toikka T, Kauhanen J (1999). &quot;Prevalence of alexithymia and its association with sociodemographic variables in the general population of Finland&quot;. Journal of psychosomatic research 46 (1): 75–82. doi:10.1016/S0022-3999(98)00053-1. PMID 10088984.&lt;/ref&gt;

Koncept aleksitimije u jakom je obrnutom odnosu s konceptima [[psihologija|psihološke]] mislenosti&lt;ref&gt;Taylor &amp; Taylor (1997), str. 77–104.&lt;/ref&gt; i emocionalne [[inteligencija|inteligencije]]&lt;ref&gt;Taylor (1997), str. 38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Parker JDA, Taylor GJ, Bagby RM (2001). &quot;The Relationship Between Emotional Intelligence and Alexithymia&quot;. Personality and Individual Differences 30, 107–115.&lt;/ref&gt; i M. Bagby i G. Taylor tvrde da postoji &quot;snažna empirijska podrška tome da je aleksitimija prije stabilna osobina ličnosti nego posljedica psihološkog problema&quot;.&lt;ref name=&quot;Taylor3&quot;&gt;Taylor (1997), str. 37.&lt;/ref&gt; Ostala mišljenja se razlikuju i mogu pokazati dokaze da to može ovisiti o stanju.&lt;ref name=&quot;Honkalampi&quot;&gt;Honkalampi K, Hintikka J, Laukkanen E, Lehtonen J, Viinamäki H (2001). &quot;Alexithymia and depression: a prospective study of patients with major depressive disorder&quot;. Psychosomatics 42 (3): 229–34. doi:10.1176/appi.psy.42.3.229. PMID 11351111. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/42/3/229.&lt;/ref&gt;
 
Bagby i Taylor također sugeriraju da možda postoje dvije vrste aleksitimije: primarna, koja je trajna psihološka osobina i ne mijenja se s vremenom, i sekundarna, koja je zavisna od stanja i nestaje nakon što se promijenila stresna situacija koja ju je izazvala. Ove dvije manifestacije aleksitimije zovu se još i aleksitimija osobine i aleksitimija stanja.&lt;ref name=&quot;Taylor3&quot;/&gt;

== Opis ==
Tipični nedostaci mogu uključivati probleme s identificiranjem, opisivanjem i bavljenjem vlastitim osjećajima, često obilježene nedostatkom razumijevanja osjećaja drugih ljudi, zatim teškoće u pravljenju razlike između osjećánjā i tjelesnih odraza emotivnog uzbuđenja&lt;ref name=&quot;Taylor3&quot;/&gt;, brkanje fizičkih osjećaja, često povezano s emocijama, manjak snova ili [[fantazija]] zbog sužene mašte i konkretno, realistično, logično razmišljanje, često uz isključenje emocionalne reakcije na probleme. Oni koji imaju aleksitimiju sanjaju vrlo logične i realne snove, kao što su odlazak u prodavnicu ili uzimanje obroka.&lt;ref&gt;H. Krystal, &quot;Alexithymia and psychotherapy&quot;, ''American journal of psychotherapy'', 33 (1), 1979, 17–31; PMID 464164.&lt;/ref&gt; Klinička ispitivanja sugeriraju da su upravo strukturna obilježja snova ono što najbolje karakterizira aleksitimiju, više nego sposobnost da ih se sjetimo.&lt;ref name=&quot;Bar-On&quot;/&gt;

Neki aleksitimični pojedinci mogu predstavljati kontradikciju navedenim karakteristikama jer mogu iskusiti hroničnu [[disforija|disforiju]] ili manifestirati ispade plača ili bijesa.&lt;ref&gt;Nemiah et al. (1970), str. 432–433.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krystal (1988), str. 246; McDougall (1985), str. 169–170.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor (1997), str. 29, 246–247.&lt;/ref&gt; Međutim, ispitivanje obično otkriva da su oni prilično nesposobni opisati svoje osjećaje ili budu zbunjeni pitanjima koja se odnose na specifičnost osjećaja.&lt;ref name=&quot;Taylor2&quot;/&gt;

Po mišljenju Henryja Krystala, pojedinci koji pate od aleksitimije razmišljaju operativno i mogu izgledati superprilagođeni za stvarnost. U psihoterapiji, međutim, kognitivna uznemirenost postaje očita jer su pacijenti skloni tome da prepričaju trivijalne, hronološki poredane akcije, reakcije i događaje iz svakodnevnog života s monotonim detaljima.&lt;ref&gt;Krystal (1988) str. 246–247.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;C. J. Nemiah, &quot;Alexithymia and Psychosomatic Illness&quot;, ''Journal of Continuing Education'', 39, 1978, 25–37.&lt;/ref&gt; Općenito, tim osobama nedostaje imaginacije, intuicije, empatije i fantazije za ispunjenje nagona, naročito u odnosu na predmete. Umjesto toga izgledaju orijentirani prema stvarima i čak tretiraju sebe kao [[robot]]e. Ti problemi ozbiljno ograničavaju njihovu reakciju na [[psihoanaliza|psihoanalitičku]] psihoterapiju; psihosomatske bolesti ili zloupotreba [[droga]] često se pogoršaju ako oni uđu u program psihoterapije.&lt;ref name=&quot;Taylor2&quot;&gt;Taylor (1997), str. 29.&lt;/ref&gt;

Česta zabluda o aleksitimiji jest da su &quot;zaražene&quot; osobe potpuno nesposobne verbalno izraziti emocije i da čak mogu ne uspjeti prepoznati da ih doživljavaju. Čak i prije kovanja termina Sifneos je primijetio (1967) da su pacijenti često spominjali stvari kao što su tjeskoba ili [[depresija]]. Razlikovni faktor bila je njihova nemogućnost da odu dalje od uobičajenih ograničenih pridjeva kao što su &quot;sretan&quot; ili &quot;nesretan&quot; kad opisuju ta osjećanja.&lt;ref&gt;P. E. Sifneos, &quot;Clinical Observations on some patients suffering from a variety of psychosomatic diseases&quot;, ''Acta Medicina Psychosomatica'', 7, 1967, 1–10.&lt;/ref&gt; Ključna stvar jest da aleksitimičari imaju vrlo slabo izdiferencirane osjećaje, što ograničava njihovu mogućnost da ih razlikuju i opišu drugima.&lt;ref name=&quot;Bar-On&quot;/&gt; To doprinosi osjećaju emocionalnog odmaka od sebe i otežanosti povezivanja s drugima, što aleksitimiju čini negativno povezanom sa zadovoljstvom životom čak i kada su depresija i drugi zbunjujući faktori pod kontrolom.&lt;ref&gt;A. K. Mattila, O. Poutanen, A. M. Koivisto, R. K. R. Salokangas, M. Joukamaa, &quot;Alexithymia and Life Satisfaction in Primary Healthcare Patients&quot;, ''Psychosomatics'', 48, decembar 2007, 523-529.&lt;/ref&gt;

== Pitanja vezana za međuljudske odnose == 
Po mišljenju Vanheulea, Desmeta i Megancka (2006), aleksitimija stvara međuljudske probleme jer te osobe izbjegavaju bliske emotivne veze, ili, kad zaista formiraju vezu s drugima, skloni su se u njoj postaviti ili kao zavisni ili dominantni ili bezlični član, &quot;tako da veza ostane površna&quot;&lt;ref name=&quot;Vanheule&quot;&gt;S. Vanheule, M. Desmet, R. Meganck, S. Bogaerts (), &quot;Alexithymia and interpersonal problems&quot;, ''Journal of clinical psychology'', 63 (1), 2007, 109–117; doi:10.1002/jclp.20324; PMID 17016830.&lt;/ref&gt; O neodgovarajućoj &quot;diferencijaciji&quot; između sebe i ostalih kod aleksitimičara pisali su Blaustein i Tuber (1998) te Taylor i drugi (1997).&lt;ref&gt;J. P. Blaustein, S. B. Tuber, &quot;Knowing the Unspeakeable&quot;, ''Bulletin of the Menninger Clinic'', 62, 1998, 351–365; Taylor (1997), str. 26-46.&lt;/ref&gt;

U jednoj studiji velika grupa aleksitimičara popunila je 64-eročlani ''Inventar međuljudskih problema'' (IIP-64), iz kojeg je izvučen zaključak da su &quot;dva međuljudska problema znatno i čvrsto povezana s aleksitimijom: hladno / distancirano te nesamopouzdano društveno funkcioniranje. Sve ostale stvari iz IIP-64 nemaju znatne veze s aleksitimijom.&quot;&lt;ref name=&quot;Vanheule&quot;/&gt;

Sifneos je istraživao i haotične međuljudske odnose.&lt;ref&gt;Sifneos PE (1996). &quot;Alexithymia: past and present&quot;. The American journal of psychiatry 153 (7 Suppl): 137–42. PMID 8659637.&lt;/ref&gt; Zbog inherentnih teškoća u identificiranju i opisivanju vlastitih i tuđih emocionalnih stanja, aleksitimija negativno utječe na zadovoljstvo u vezi kod parova.&lt;ref&gt;Yelsma P, Marrow S (2003). &quot;An Examination of Couples' Difficulties With Emotional Expressiveness and Their Marital Satisfaction&quot;. Journal of Family Communication 3 (1): 41–62. doi:10.1207/S15327698JFC0301_03.&lt;/ref&gt;

Jedna studija iz 2008. pokazala je da je aleksitimija u suodnosu s umanjenim razumijevanjem i pokazivanjem naklonosti u vezi i da ta umanjenost doprinosi slabijem mentalnom zdravlju, slabijem osjećaju blagostanja u vezi i nižem kvalitetu veze.&lt;ref&gt;Colin Hesse &amp; Kory Floyd: Affectionate experience mediates the effects of alexithymia on mental health and interpersonal relationships, Journal of Social and Personal Relationships, Vol. 25, No. 5, 793-810 (2008) DOI: 10.1177/0265407508096696&lt;/ref&gt;

Neki pojedinci koji rade za organizacije u kojima je kontroliranje emocija norma mogu pokazati [[ponašanje]] nalik aleksitimiji, a da ne budu aleksitimični. S vremenom, međutim, nedostatak samoizražavanja postaje dio njihovog svakodnevnog života i na kraju završe tako što izgube originalni vlastiti [[identitet]].&lt;ref&gt;Manfred F.R. Kets de Vries (2001) &quot;Struggling with the Demon: Perspectives on Individual and Organizational Irrationality&quot;&lt;/ref&gt;

== U tjelesnoj ili duševnoj bolesti == 
Aleksitimija se često događa zajedno s drugim poremećajima, s reprezentativnim omjerom od 85% slučajeva iz spektra [[autizam|autističnih]] poremećaja,&lt;ref&gt;Hill E, Berthoz S, Frith U (2004). &quot;Brief report: cognitive processing of own emotions in individuals with autistic spectrum disorder and in their relatives&quot;. Journal of Autism and Developmental Disorders 34 (2): 229–235. doi:10.1023/B:JADD.0000022613.41399.14. PMID 15162941.&lt;/ref&gt; 40% kod [[PTSP]]-a,&lt;ref&gt;Shipko S, Alvarez WA, Noviello N (1983). &quot;Towards a teleological model of alexithymia: alexithymia and post-traumatic stress disorder&quot;. Psychotherapy and psychosomatics 39 (2): 122–6. PMID 6878595.&lt;/ref&gt; 63% kod neurotične [[anoreksija|anoreksije]], 56% kod [[bulimija|bulimije]],&lt;ref&gt;Cochrane CE, Brewerton TD, Wilson DB, Hodges EL (1993). &quot;Alexithymia in the eating disorders&quot;. The International journal of eating disorders 14 (2): 219–22. doi:10.1002/1098-108X(199309)14:2&lt;219::AID-EAT2260140212&gt;3.0.CO;2-G. PMID 8401555.&lt;/ref&gt; 45% kod većeg depresivnog poremećaja,&lt;ref name=&quot;Honkalampi&quot;/&gt; 34% kod [[panični poremećaj|paničnog poremećaja]]&lt;ref&gt;Cox BJ, Swinson RP, Shulman ID, Bourdeau D (1995). &quot;Alexithymia in panic disorder and social phobia&quot;. Comprehensive psychiatry 36 (3): 195–8. doi:10.1016/0010-440X(95)90081-6. PMID 7648842.&lt;/ref&gt; i 50% kod [[ovisnost|ovisnika]].&lt;ref&gt;Taylor GJ, Parker JD, Bagby RM (1990). &quot;A preliminary investigation of alexithymia in men with psychoactive substance dependence&quot;. The American journal of psychiatry 147 (9): 1228–30. PMID 2386256.&lt;/ref&gt;

Istraživanja pokazuju da se aleksitimija preklapa s [[Aspergerov sindrom|Aspergerovim sindromom]]. U studiji iz 2004. Uta Frith uočila je preklapanje, kao i to da je barem polovina onih iz grupe s Aspergerovim sindromom na testu TAS-20 dobila rezultate koji bi ih svrstali u ozbiljno pogođene osobe.&lt;ref&gt;Frith U (2004). &quot;Emanuel Miller lecture: confusions and controversies about Asperger syndrome&quot;. Journal of child psychology and psychiatry, and allied disciplines 45 (4): 672–86. doi:10.1111/j.1469-7610.2004.00262.x. PMID 15056300. Studija na koju se Frith obraća jest: Hill E, Berthoz S, Frith U (2004). &quot;Brief report: cognitive processing of own emotions in individuals with autistic spectrum disorder and in their relatives&quot;. Journal of Autism and Developmental Disorders 34 (2): 229–235. doi:10.1023/B:JADD.0000022613.41399.14. PMID 15162941.&lt;/ref&gt; Fitzgerald i Bellgrove naveli su da &quot;Aspergerov sindrom, kao i aleksitimiju, također karakteriziraju smetnje u [[govor]]u i [[jezik]]u i društvenim odnosima i vezama&quot;.&lt;ref&gt;Fitzgerald M, Bellgrove MA (2006). &quot;The overlap between alexithymia and Asperger's syndrome&quot;. Journal of autism and developmental disorders 36 (4): 573–6. doi:10.1007/s10803-006-0096-z. PMID 16755385. PMC 2092499. http://www.springerlink.com/content/238u61255x78m843/{{Mrtav link}}. Preuzeto: 11. 4. 2007.&lt;/ref&gt; Hill i Berthoz složili su se s Fitzgeraldom i Bellgroveom izjavivši da &quot;postoji određeni [[Čulo vida|vid]] preklapanja između aleksitimije i Aspergerovog sindroma&quot;. Ukazali su i na studije koje su otkrile oslabljenu vještinu tzv. ''teorije uma'' u aleksitimiji, neuroanatomski dokaz koji ukazuje na zajedničku [[etiologija|etiologiju]] i slične nedostatke u društvenim vještinama.&lt;ref&gt;Hill E, Berthoz S (May 2006). &quot;Response to 'Letter to the Editor: The Overlap Between Alexithymia and Asperger's syndrome', Fitzgerald and Bellgrove, Journal of Autism and Developmental Disorders, 36(4)&quot;. Journal of Autism and Developmental Disorders 36 (8): 1143–1145. doi:10.1007/s10803-006-0287-7. PMID 17080269.&lt;/ref&gt; Tačna priroda preklapanja još je neizvjesna. Aleksitimične osobine u Aspergerovom sindromu mogu biti povezane s depresijom ili [[anksioznost|tjeskobom]]; faktori posredovanja nisu poznati i moguće je da je aleksitimija predispozicija za tjeskobu.&lt;ref&gt;Tani P, Lindberg N, Joukamaa M, et al. (2004). &quot;Asperger syndrome, alexithymia and perception of sleep&quot;. Neuropsychobiology 49 (2): 64–70. doi:10.1159/000076412. PMID 14981336.&lt;/ref&gt;

Aleksitimija je povezana s određenim poremećajima ličnosti,&lt;ref&gt;Schizotypal, dependent and avoidant disorders are particularly indicated: Vidi: Taylor (1997), str. 162–165.&lt;/ref&gt; ovisničkim poremećajima,&lt;ref&gt;Li CS, Sinha R (1 March 2006). &quot;Alexithymia and stress-induced brain activation in cocaine-dependent men and women&quot;. Journal of psychiatry &amp; neuroscience : JPN 31 (2): 115–21. PMID 16575427. PMC 1413961. http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1413961 {{Webarchive|url=https://archive.today/20130801115242/http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1413961 |date=1. 8. 2013 }}. Preuzeto: 17. 12. 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lumley MA, Downey K, Stettner L, Wehmer F, Pomerleau OF (1994). &quot;Alexithymia and negative affect: relationship to cigarette smoking, nicotine dependence, and smoking cessation&quot;. Psychotherapy and psychosomatics 61 (3–4): 156–62. PMID 8066152.&lt;/ref&gt; nekim poremećajima tjeskobe&lt;ref&gt;Jones BA (1984). &quot;Panic attacks with panic masked by alexithymia&quot; (PDF). Psychosomatics 25 (11): 858–9. PMID 6505131. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/reprint/25/11/858 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717124520/http://psy.psychiatryonline.org/cgi/reprint/25/11/858 |date=17. 7. 2011 }}. Preuzeto: 17. 12. 2006.&lt;/ref&gt; i seksualnim poremećajima,&lt;ref&gt;Michetti PM, Rossi R, Bonanno D, Tiesi A, Simonelli C (2006). &quot;Male sexuality and regulation of emotions: a study on the association between alexithymia and erectile dysfunction (ED)&quot;. Int. J. Impot. Res. 18 (2): 170–4. doi:10.1038/sj.ijir.3901386. PMID 16151475. http://www.nature.com/ijir/journal/v18/n2/full/3901386a.html. Preuzeto: 2. 2. 2007.&lt;/ref&gt; kao i s nekim tjelesnim bolestima, kao što su [[hipertenzija|povišen krvni pritisak]],&lt;ref&gt;Jula A, Salminen JK, Saarijärvi S (1 April 1999). &quot;Alexithymia: a facet of essential hypertension&quot;. Hypertension 33 (4): 1057–61. PMID 10205248. http://hyper.ahajournals.org/cgi/content/full/33/4/1057. Preuzeto: 17. 12. 2006.&lt;/ref&gt; [[upalna bolest crijeva]]&lt;ref&gt;Verissimo R, Mota-Cardoso R, Taylor G (1998). &quot;Relationships between alexithymia, emotional control, and quality of life in patients with inflammatory bowel disease&quot;. Psychotherapy and psychosomatics 67 (2): 75–80. doi:10.1159/000012263. PMID 9556198.&lt;/ref&gt; i funkcionalna [[dispepsija]].&lt;ref&gt;Jones MP, Schettler A, Olden K, Crowell MD (2004). &quot;Alexithymia and somatosensory amplification in functional dyspepsia&quot;. Psychosomatics 45 (6): 508–16. doi:10.1176/appi.psy.45.6.508. PMID 15546828. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/45/6/508 {{Webarchive|url=https://archive.today/20120713032715/http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/45/6/508 |date=13 Juli 2012 }}. Preuzeto: 17. 12. 2006.&lt;/ref&gt; Također je povezana sa psihosomatskim poremećajima, kao što su [[migrena|migrenske glavobolje]], krstobolja, [[sindrom iritacije crijeva]], [[astma]], mučnina, [[alergija|alergije]] i [[fibromijalgija]] (bol u mišićima i [[Vezivno tkivo|vezivnom tkivu]]).&lt;ref name=&quot;Taylor4&quot;&gt;Taylor (1997), str. 216–248.&lt;/ref&gt;

Nemogućnost moduliranja emocija može poslužiti kao objašnjenje zašto su neki aleksitimičari skloni tome da tenziju uzrokovanu neprijatnim događajem otpuste kroz impulsivne činove ili kompulzivno ponašanje, kao što je prejedanje,&lt;ref name=&quot;Taylor5&quot;&gt;Taylor (1997), str. 190–216.&lt;/ref&gt; zloupotreba droga,&lt;ref&gt;Taylor (1997), str. 166–190.&lt;/ref&gt; perverzno [[seks]]ualno ponašanje ili samoizgladnjivanje zbog neurotične anoreksije.&lt;ref name=&quot;Taylor5&quot;/&gt; Neuspjeh da se emocije kognitivno reguliraju može rezultirati produženom napetošću [[autonomni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]] i neuroendokrinih sistema, što može dovesti do somatskih bolesti.&lt;ref name=&quot;Taylor4&quot;/&gt; Aleksitimičari također pokazuju ograničenu mogućnost da dožive pozitivne emocije, što je Krystala i Sifneosa povuklo da mnoge od ovih osoba opišu kao nehedonistične.&lt;ref name=&quot;Taylor1&quot;/&gt;

== Uzroci == 
Nejasno je šta uzrokuje aleksitimiju, ali je predloženo nekoliko teorija. Postoji dokaz i za [[gen]]etičku osnovu (što znači da su neki ljudi predisponirani da razviju aleksitimiju), ali i za uzroke iz okoline.

[[Datoteka:Corpus callosum.png|mini|desno|250px|''Corpus callosum'' (žuljevito tijelo; obojeno crvenom); ako je ono smanjeno, mogu nastati smetnje u prijenosu emocionalnih informacija između moždanih hemisfera]]
Rane studije donijele su dokaz da možda postoji deficit u transferu između moždanih hemisfera kod aleksitimičara, tj. emocionalne informacije iz desne hemisfere ne prenose se adekvatno do centra za govor u lijevoj hemisferi, što može nastati zbog smanjenog žuljevitog tijela (''corpus callosum''), a što je često prisutno kod [[psihijatrija|psihijatrijskih]] pacijenata koji su pretrpjeli teško zlostavljanje u [[djetinjstvo|djetinjstvu]].&lt;ref&gt;Hoppe KD, Bogen JE (1977). &quot;Alexithymia in twelve commissurotomized patients&quot;. Psychotherapy and psychosomatics 28 (1–4): 148–55. PMID 609675.&lt;/ref&gt; Neuropsihološka studija iz 1997. pokazala je da aleksitimija može nastati zbog poremećaja desne hemisfere [[mozak|mozga]], koja je uveliko odgovorna za procesuiranje emocija.&lt;ref&gt;Jessimer M, Markham R (1997). &quot;Alexithymia: a right hemisphere dysfunction specific to recognition of certain facial expressions?&quot;. Brain and cognition 34 (2): 246–58. doi:10.1006/brcg.1997.0900. PMID 9220088.&lt;/ref&gt; U dodatku na to, drugi neuropsihološki model sugerira da aleksitimija može biti povezana s disfunkcijom [[prednji cingularni korteks|prednjeg cingularnog korteksa]].&lt;ref&gt;Lane RD, Ahern GL, Schwartz GE, Kaszniak AW (1997). &quot;Is alexithymia the emotional equivalent of blindsight?&quot;. Biol. Psychiatry 42 (9): 834–44. doi:10.1016/S0006-3223(97)00050-4. PMID 9347133.&lt;/ref&gt; Ove studije imaju, ipak, neke nedostatke i empirijski dokaz o uzroku aleksitimije ostaje neuvjerljiv.&lt;ref&gt;Tabibnia G, Zaidel E (2005). &quot;Alexithymia, interhemispheric transfer, and right hemispheric specialization: a critical review&quot;. Psychotherapy and psychosomatics 74 (2): 81–92. doi:10.1159/000083166. PMID 15741757.&lt;/ref&gt; Joyce McDougall prigovorila je što se snažan fokus stavlja na neurofiziološko na račun [[psihologija|psihološkog]] objašnjenja nastanka i djelovanja aleksitimije te uvela alternativni termin &quot;disafektacija&quot; za psihogenu aleksitimiju.&lt;ref&gt;McDougall (1989), str. 93, 103&lt;/ref&gt; Prema njenim riječima, disafektirana osoba morala je u nekom trenutku &quot;doživjeti osjećaj koji je zaprijetio da napadne njen osjećaj integriteta i identiteta&quot;, na što je ta osoba odgovorila primjenom psihološke odbrane kako bi uništila i izbacila sve emocionalne predstave iz [[svijest]]i.&lt;ref&gt;McDougall (1989), str. 93–94&lt;/ref&gt; Slična linija tumačenja uzeta je koristeći se metodama fenomenologije.&lt;ref&gt;Maclaren K (2006). &quot;Emotional Disorder and the Mind-Body Problem: A Case Study of Alexithymia&quot;. Chiasmi International 8: 139–55.&lt;/ref&gt;

McDougall je primijetila da su sva dojenčad (eng. &quot;infants&quot;) rođena s nemogućnošću da identificiraju, organiziraju i govore o svojim emocionalnim iskustvima (riječ ''infant'' potječe iz latinske riječi sa značenjem &quot;onaj koji ne govori&quot;) i da su &quot;zbog njihove nezrelosti neizbježno aleksitimična&quot;.&lt;ref name=&quot;McDougall&quot;&gt;McDougall (1985), str. 161&lt;/ref&gt; Na osnovu ove činjenice McDougall je 1985. predložila mišljenje da bi aleksitimični dio odrasle osobe mogao biti &quot;izuzetno zaostala i infantilna psihička struktura&quot;.&lt;ref name=&quot; McDougall&quot;/&gt; Prvi jezik dojenčeta jesu neverbalni izrazi lica. Majčino emotivno stanje važno je u određivanju pravca u kojem bi se [[dijete]] moglo razvijati. Zanemarivanje ili ravnodušnost prema različitim promjenama u dječijim izrazima lica i bez odgovarajuće povratne informacije može proizvesti &quot;nestanak&quot; izraza lica koje [[dijete]] manifestira. Sposobnost roditelja da reflektiraju svijest o sebi na dijete još je jedan važan činilac. Ako odrasla osoba nije u stanju prepoznavati i razlikovati emocionalne izraze kod djece, to može utjecati na sposobnost djeteta da razumije emocionalne izraze.&lt;ref name=&quot;Bar-On&quot;/&gt;

Iako su uključeni i [[neurologija|neurološki]] i genetički i faktori iz okoline, uloga posljednjih dvaju u razvoju aleksitimije još je nejasna.&lt;ref name= ReferenceA&gt;{{cite journal | vauthors = Jørgensen MM, Zachariae R, Skytthe A, Kyvik K. | title = Genetic and environmental factors in alexithymia: a population-based study of 8,785 Danish twin pairs | journal = Psychotherapy and Psychosomatics | volume = 76 | issue = 6 | pages = 369–375 | year = 2007 | pmid = 17917473 | doi = 10.1159/000107565 | s2cid = 5879112}}&lt;/ref&gt; Rezultati iz uzorka [[Danska|danskih]] blizanaca zasnovanog na velikoj populaciji sugeriraju da genetički faktori imaju primjetan i sličan utjecaj na sve aspekte aleksitimije. Iako sugeriraju umjereni utjecaj zajedničkih faktora iz okoline, rezultati su u skladu s općim nalazom prema kojem su utjecaji iz okoline na većinu psihičkih osobina prvenstveno nezajedničkog nego zajedničkog tipa. Jedan [[hipoteza|hipotetski]] utjecaj iz sredine jest povreda glave; osobe koje pretrpe traumatsku povredu mozga imaju šest puta višu vjerovatnoću da će ispoljiti aleksitimiju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Williams C, Wood RL |title= Alexithymia and emotional empathy following traumatic brain injury |journal=J Clin Exp Neuropsychol |pages=1–11 |pmid=19548166 |doi= 10.1080/13803390902976940 |url=http://www.psychologytoday.com/blog/mouse-man/201001/traumatic-brain-injury-leads-problems-emotional-processing |date=3. 1. 2010 |access-date=4. 1. 2010 |volume=32 |issue=3}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Aspergerov sindrom]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Aspergerov sindrom]]

== Reference ==
# {{cite book |last1=Bar-On |first1=Reuven |last2=Parker |first2=James D. A. |year=2000 |title=The Handbook of Emotional Intelligence: Theory, Development, Assessment, and Application at Home, School, and in the Workplace |location=San Francisco, California |publisher=Jossey-Bass |isbn=0787949841 |url=https://archive.org/details/handbookofemotio0000unse_i1e3 }}
# {{cite book |author=Krystal, H. |year=1988 |title=Integration and Self Healing: Affect, Trauma, Alexithymia |url=https://archive.org/details/integrationselfh0000krys_w5f5 |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=0881630705}}
# Linden W., Wen F., Paulhaus D. L. (1994). Measuring alexithymia: reliability, validity, and prevalence. In: J. Butcher, C. Spielberger (Eds.). ''Advances in Personality Assessment''. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
# McDougall, J. (1989). ''Theaters of the Body: A Psychoanalytic Approach to Psychosomatic Illness'', Norton.
# {{cite book |author=McDougall, J |year=1985 |title=Theatres of the Mind: Truth and Illusion on the Psychoanalytic Stage |url=https://archive.org/details/theatersofmindil0000mcdo |publisher=Basic Books |location=New York}}
# Nemiah C. J., Freyberger H., Sifneos P. E., &quot;Alexithymia: A View of the Psychosomatic Process&quot; in O.W. Hill (1970) (ed), ''Modern Trends in Psychosomatic Medicine'', Vol 2.
#{{cite book |last1=Taylor |first1=Graeme J. |last2=Bagby |first2=R. Michael |last3=Parker |first3=James D. A. |year=1997 |title=Disorders of Affect Regulation: Alexithymia in Medical and Psychiatric Illness |url=https://archive.org/details/disordersofaffec0000tayl |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=052145610X}}
# Taylor G. J. &amp; Taylor H. S. (1997). Alexithymia. In: M. McCallum &amp; W. E. Piper (Eds.) ''Psychological mindedness: A contemporary understanding''. Munich: Lawrence Erlbaum Associates

== Vanjski linkovi == 
* [http://search.dmoz.org/cgi-bin/search?search=Alexithymia+questionnaire Online alexithymia questionnaire]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}} at the [[Open Directory Project]]
* [http://search.dmoz.org/cgi-bin/search?search=Alexithymia+Depot Alexithymia depot]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}} at the [[Open Directory Project]]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Agnozija]]
[[Kategorija:Spoznavanje]]
[[Kategorija:Neuropsihologija]]
[[Kategorija:Osobine ličnosti]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja]]
[[Kategorija:Psihologija ličnosti]]
[[Kategorija:Autizam]]</text>
      <sha1>6miaguccaswfx5yhcoczrbw2kt384wv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Georgetown (Ascension)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126665</id>
    <revision>
      <id>3915445</id>
      <parentid>3852994</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:31:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2614" sha1="3w7aiba3g37dh6fnc3t4b2u3pisu676" xml:space="preserve">[[Datoteka:SH-Ascension.png|mini|desno|230px|Pozicija Georgetown-a, na mapi ostrva Ascension]]
Georgetown&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ascension.gov.ac/lifestyle-and-employment/living-here-2|title=Living Here – Ascension Island Government|language=en-GB|access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; je glavni grad ostrva [[Ascension]], na zapadnoj obali ostrva.
U središtu grada je crkva St Mary's, koja je dio Anglikanske Dioceze ostrva Sveta Helena i bivši &quot;Exiles Club&quot;, koji je bio jedno od mjesta originalnih kasarni Kraljevske mornarice iz vremena Napoleonovog egzila na [[Sveta Helena|Svetu Helenu]] u ranom 19. vijeku. Pored crkve, tu je i atletska staza, mali supermarket, ispostava Kraljevske pošte, zalogajnica (slično fast-food-u), hotel, policijska stanica, bolnica, zubna hirurgija i biblioteka. U mjestu nema škole, već učenici putuju do sela  Two Boats, udaljenog 3 milje, u unutrašnjosti.

Brdo koje nadvisuje grad se zove Cross Hill, na kojem se nalazi utvrda sa nekoliko viktorijanskih topova i parom Mark I pomorskih topova (BL 5,5 inča), koji su prvobitno bili na brodu HMS Hood (Her ili His) Majesty's Ship); kasnije su korišteni da odbiju napad njemačke podmornice U-Boat, tokom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], sa iznenađujuće velikim uspjehom jer Nijemci nisu više pristupali ostrvu. Postoji još jedna stara utvrda na drugoj strani grada, u kojoj je smješten muzej.

Grad je centar kulture ostrva Ascension. On obično ugošćava lokalne atletske susrete kao i početak godišnje utrke &quot;dew pond&quot;&lt;ref&gt;&quot;dew pond&quot; je vještačko jezerce za napajanje stoke, obično na vrhu nekog brda&lt;/ref&gt; od morske obale do najviše tačke na ostrvu, na Green Mountain (Zelena planina).  Aktivnosti povodom Dana Ascension-a (kojima se proslavlja otkriće Ascension-a) se također odvijaju ovdje ili i nedalekom selu Two Boats village. Po podacima iz 2008., tu živi oko 450 stanovnika. Nedaleka Long Beach (Dugačka plaža) je važno mjesto gdje džinovska Zelena kornjača leže jaja.

Geografske koordinate grada su
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://oceanwide-expeditions.com/faq/what-is-the-capital-of-ascension-island|title=What is the Capital of Ascension Island?|website=oceanwide-expeditions.com|language=en|access-date=9. 4. 2026}}
* {{Cite web|url=https://www.ascension.gov.ac/|title=Ascension Island Government|language=en-GB|access-date=9. 4. 2026}}
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Georgetown, Ascension Island}}

{{coord|7|55|43|S|14|24|42|W|display=title|region:SH-AC_type:city(560)_source:dewiki}}

[[Kategorija:Ascension]]</text>
      <sha1>3w7aiba3g37dh6fnc3t4b2u3pisu676</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Imunomodulator</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129735</id>
    <revision>
      <id>3915437</id>
      <parentid>3833038</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:20:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3915437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="913" sha1="4aacgauwd54iqk3c9i9qna1q7cl44jv" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Imunomodulator''' je supstanca (npr. lijek) koji ima efekat na [[imuni sistem]]. Postoje dva tipa efekata: imunostimulacija i imunosupresija.

* Imunosupresanti prvenstveno imaju potiskujući efekat.
* Imunostimulanti prvenstveno imaju stimulišući efekat.

Većina lijekova međutim neme efekta na samo jedan biološki [[Receptor prepoznavanja uzorka|receptor]], tako da jedan imunomodulator može istovremeno biti imunosupresant i imunostimulant, na različitim ciljevima u okviru [[imunski sistem|imunog sistema]].

Proizvodi koji se ne sastoje od jednog hemijskog entiteta, kao što su biljni ekstrakti i nečisti proizvodi, mogu imati ispoljiti još veći pluralitet efekata. Mnoge vrste [[biljka|biljaka]], u zavisnosti od primijenjenih ekstrakcionih uslova, imaju imunomodulatorne efekte.

== Vanjski linkovi ==
* {{MeSH|Immunomodulators}}

{{stub-med}}

[[Kategorija:Imunologija]]</text>
      <sha1>4aacgauwd54iqk3c9i9qna1q7cl44jv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bošnjački ljiljan</title>
    <ns>1</ns>
    <id>132497</id>
    <revision>
      <id>3915364</id>
      <parentid>3915312</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T17:13:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bošnjački ljiljan? */ odgovor</comment>
      <origin>3915364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11889" sha1="trtjsso3pdz15vhh2enfjkenyqp5eab" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>trtjsso3pdz15vhh2enfjkenyqp5eab</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915366</id>
      <parentid>3915364</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T19:51:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bošnjački ljiljan? */ odgovor</comment>
      <origin>3915366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12115" sha1="2cqxssx41zkjszip8i0g4nsaohq56qd" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>2cqxssx41zkjszip8i0g4nsaohq56qd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915367</id>
      <parentid>3915366</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:18:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bošnjački ljiljan? */ odgovor</comment>
      <origin>3915367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13160" sha1="m7uhidwn2utcbtg5mho62wq7oapth8g" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>m7uhidwn2utcbtg5mho62wq7oapth8g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915377</id>
      <parentid>3915367</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bošnjački ljiljan? */ odgovor</comment>
      <origin>3915377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15789" sha1="o9ztua09dipsjvdk36c8chx4tgtvh9p" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>o9ztua09dipsjvdk36c8chx4tgtvh9p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915487</id>
      <parentid>3915377</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:05:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19045" sha1="6qjlz5es42ki365l1rid58jc78xwzso" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>6qjlz5es42ki365l1rid58jc78xwzso</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915494</id>
      <parentid>3915487</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bošnjački ljiljan? */ odgovor</comment>
      <origin>3915494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19422" sha1="0hxgjk53tz6jpa017vwk4pxxxnuzsor" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>0hxgjk53tz6jpa017vwk4pxxxnuzsor</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915513</id>
      <parentid>3915494</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:05:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bošnjački ljiljan? */ odgovor</comment>
      <origin>3915513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19554" sha1="2szyyjn2ygdi01d2pi8lwt8in1iwljx" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>2szyyjn2ygdi01d2pi8lwt8in1iwljx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915532</id>
      <parentid>3915513</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:59:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zaključak */ odgovor</comment>
      <origin>3915532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22392" sha1="591gjp35py4fzb5e3n5uejf7ex9051g" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)
:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>591gjp35py4fzb5e3n5uejf7ex9051g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915533</id>
      <parentid>3915532</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T11:13:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bošnjački ljiljan? */</comment>
      <origin>3915533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22426" sha1="bfws9z2nge866ukt1fdk4vl22l23j81" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. 

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)

:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>bfws9z2nge866ukt1fdk4vl22l23j81</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137668</id>
    <revision>
      <id>3915511</id>
      <parentid>3899487</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T09:54:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42312-20</username>
        <id>184204</id>
      </contributor>
      <comment>povukla sam imena kustosa iz infokutije</comment>
      <origin>3915511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6521" sha1="53xty8iz8dfed11boqceo84pulzvlqh" xml:space="preserve">{{Infokutija muzej
| slika           = Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine 2026.png
| osnovan         = 11. oktobar 1946.
| lokacija        = Zelenih beretki 8, [[Sarajevo]] [[Bosna i Hercegovina]]
| vrsta           = Muzej
| veb-sajt        = https://ugbih.ba/
| logo            = Umjetnicka galerija BiH LOGO.jpg
| kolekcija_veličina = 6000
| direktor        = Strajo Krsmanović
| logo_opis       = Logotip na bosanskom jeziku
}}

'''Umjetnička galerija [[Bosna i Hercegovina|BiH]]''' je najstarija bosanskohercegovačka muzejska institucija koja se bavi zaštitom i promocijom kulture i likovne umjetnosti&lt;ref&gt;[http://ugbih.ba/udi/o-nama/ Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine - O nama]&lt;/ref&gt; osnovana je 11. oktobra 1946. u [[Sarajevo|Sarajevu]] odlukom Vlade [[Narodna republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike BiH]]. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom postavkom.

Primarni zadatak i obaveza UGBiH je da prikuplja i otkupljuje djela naših i stranih likovnih umjetnika, te da izlaganjem tih djela i organiziranjem izložbi utiče na razvoj [[umjetnost]]i i da se javnost upoznaje o likovnoj umjetnosti. Galerija je po osnivanju preuzela kolekciju Galerije slika Državnog muzeja ([[Zemaljski muzej]] BiH) koju je činilo više od šesto djela, uglavnom slika i crteža. Na vijest o osnivanju Umjetničke galerije, slikar i grafičar [[Branko Šotra]] skupio je u [[Beograd]]u 83 djela jugoslavenskih umjetnika i poklonio ih galeriji.

Tokom 65 godina postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus Umjetničke galerije BiH narastao je na gotovo 6.000 umjetničkih djela što je čini jedinstvenom institucijom na prostoru Bosne i Hercegovine.

Bogati fundus galerije podijeljen je u nekoliko kolekcija&lt;ref&gt;[http://ugbih.ba/istrazi/kolekcije/ Kolekcija UGBiH]&lt;/ref&gt;: 
* [[Umjetnost u Bosni i Hercegovini|Bosanskohercegovačka umjetnost]] 
* Međunarodna kolekcija donacija 
* Kolekcija djela iz bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] 
* [[Ikona|Ikone]] 
* Kolekcija švicarskog umjetnika  [[Ferdinand Hodler|Ferdinanda Hodlera]] 
* Kolekcija fotografija i novih medija 
* Likovni arhiv „Nada“.

Među vrijednim likovnim djelima nalaze se i slike velikana bosanskohercegovačke likovne umjetnosti, [[Mica Todorović|Mice Todorović]], [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]], [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], [[Bekir Misirlić|Bekira Misirlića]], [[Roman Petrović|Romana Petrovića]], [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], [[Behaudin Selmanović|Behaudina Selmanovića]] i drugih.

U okviru Galerije nalazi se i restauratorsko-konzervatorska radionica (koja je opremljena najsavremenijom opremom u BiH) i specijalizirana biblioteka koja sadrži oko 10.000 bibliotečkih jedinica iz oblasti historije umjetnosti, teorije umjetnosti, [[estetika|estetike]], [[historija|historije]], [[filozofija|filozofije]] itd.

Tokom rata iz UGBiH, nestalo je 51 umjetničko djelo.&lt;ref&gt;[http://ugbih.ba/istrazi/nestala-djela/ UGBiH - Nestala djela]&lt;/ref&gt;

Zgrada u kojoj se nalazi Umjetnička galerija izgrađena je oko 1912. kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo [[Josip Vancaš|Josipa Vancaša]]. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije. Period nakon rata u UGBiH obilježen je velikim radovima na sanaciji ratne štete kao i potpunoj rekonstrukciji cijelog objekta uz potporu inozemnih donatora: Svjetske banke, Švicarske, Portugala, Njemačke i UN-a. Obnovljena je fasada, depo slika, uređen je galerijski prostor koji je obogaćen i novom Švicarskom galerijom na drugom spratu.

Umjetnička galerija BiH je jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja, pored koje su i [[Zemaljski muzej]] BiH, [[Kinoteka Bosne i Hercegovine|Kinoteka BiH]], [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH]], [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijski muzej BiH]], [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH]], [[Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH]]. Ove institucije imaju neriješen pravni status. Umjetnička galerija BiH, zbog nedostatka novčanih sredstava i podrške, zatvorila je svoja vrata za javnost 11. septembra 2011. nakon 65. godina bogatog i neprekinutog djelovanja. Imenovanjem Straje Krsmanovića na mjesto vršioca dužnosti direktora, Galerija je otvorena u augustu 2012. godine i od tada radi redovno, ali njen pravni status i dalje ostaje neriješen.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Iva Despić - Seljak.jpg|Iva Despić - Seljak
Kolekcija srpske crkvene umjetnosti, Umjetnička galerija BiH.jpg|Kolekcija srpske crkvene umjetnosti
Uroš Predić - Studija devojke, 1881.jpg|[[Uroš Predić]] - Studija devojke, 1881
Vladislav Titelbach - Svadbeni običaji u Srbiji, 1893.jpg|[[Vladislav Titelbah]] - Svadbeni običaji u Srbiji, 1893
Leo Arndt - Knez sa Sokoca, 1896.jpg|[[Leo Arndt]] - Knez sa Sokoca, 1896.
Nikolaj Konstatinovič Rerih - Zmaj (1896), Ilustracija (1895), Vila na moru (sredina).jpg|[[Nikolaj Rerih]] - Zmaj (1896), Ilustracija (1895), Vila na moru (sredina)
Vlaho Bukovac - Slijepac, 1903.jpg|[[Vlaho Bukovac]] - Slijepac, 1903
Roman Petrović - Autoportret, 1909-1923.jpg|[[Roman Petrović]] - Autoportret, 1909-1923
Todor Švrakić - Iz stare crkve, 1913.jpg|[[Todor Švrakić]] - Iz stare crkve, 1913
Roman Petrović - Kula u Vitini, 1918.jpg|Roman Petrović - Kula u Vitini, 1918
Todor Švrakić - Slavoluk, 1919.jpg|Todor Švrakić - Slavoluk, 1919
Todor Švrakić - Predvorje džamije, prije 1930.jpg|Todor Švrakić - Predvorje džamije, prije 1930
Roman Petrović - Besprizorni (dijete na ulici), 1933.jpg|Roman Petrović - Besprizorni (dijete na ulici), 1933
Todor Švrakić - Planinski pejzaž.jpg|Todor Švrakić - Planinski pejzaž
Ludwig Kuba - Seljaci iz okoline Pirota.jpg|[[Ludvig Kuba]] - Seljaci iz okoline Pirota
Nepoznati autor - Manastir Lovnica, akvarel i olovka.jpg|Nepoznati autor - Manastir Lovnica, akvarel i olovka
Špiro Bocarić - Pod džamijom.jpg|[[Špiro Bocarić]] - Pod džamijom
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Wikicitat|Seid Hasanefendić}}
* [http://www.ugbih.ba/ Službena stranica Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine]
* [https://web.archive.org/web/20101011114729/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=117 Grad Sarajevo]

{{Muzeji u Bosni i Hercegovini}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Galerije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Umjetnost u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>53xty8iz8dfed11boqceo84pulzvlqh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nezuk (Sapna)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141679</id>
    <revision>
      <id>3915516</id>
      <parentid>3588339</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4207" sha1="khjjyrpwrxtatjx05gtpdxhaei6efdp" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Nezuk
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                       = [[Sapna]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.471917
| dužina_stepeni               = 18.969140
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 1022
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 171280&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=9. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11312
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Nezuk u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Nezuk''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Sapna]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Nezuk se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Zvornik]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Nezuk
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 171280
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127) |work=fzs.ba |access-date= 9. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1022
| g2013_bosnjaci           = 1012
| g2013_srbi               = 5
| g2013_bosanci            = 5
| g1991_ukupno             = 989
| g1991_muslimani          = 901
| g1991_srbi               = 83
| g1991_jugosloveni        = 5
| g1981_ukupno             = 924
| g1981_muslimani          = 790
| g1981_srbi               = 129
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1971_ukupno             = 720
| g1971_muslimani          = 547
| g1971_srbi               = 170
| g1971_hrvati             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinasapna.ba/ Zvanični sajt općine Sapna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. 5. 2015 }}

{{Općina Sapna}}</text>
      <sha1>khjjyrpwrxtatjx05gtpdxhaei6efdp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brdo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145961</id>
    <revision>
      <id>3915434</id>
      <parentid>3823814</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:19:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1529" sha1="jdoy682smabnq9um8bdgbgfw1urx8r2" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
[[Datoteka:Thorn_Tree_Sossusvlei_Namib_Desert_Namibia_Luca_Galuzzi_2004a.JPG|mini|Pješčana dina]]
[[Datoteka:Međimurske gorice u rano proljeće (Jurovčak, 2012).JPG|mini|Brdovito područje sjeverozapadnog [[Međimurska županija|Međimurja]] sa brojnim vinogradima i šumarcima]]
'''Brdo''' je zemljišni oblik i uzvisina koja se formira u odnosu na ostatak okolnog nižeg terena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/hill|title=Hill|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; To je uzvisina ne veća od 500 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.apps.geomatics.gov.nt.ca/arcgis/rest/services/GNWT/BiologicEcologic_LCC/MapServer/83|title=Layer: Level II EcoRegions (ID: 83)|website=www.apps.geomatics.gov.nt.ca|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Obzirom da nisu tako visoka, često su prekrivena biljkama cijelom svojom površinom. Sve uzvisine više od 500 metara nazivamo [[planina]]ma.

Nastanak brda može biti prirodan ili vještački. Prirodnim putem brda nastaju [[erozija|erozijom]], vulkanskom aktivnošću, [[zemljotres]]om, kao i pomoću [[vjetar|vjetra]], a primjer za to su pješčane dine u pustinjama. I čovjek je odgovoran za nastajanje pojedinih brda. Najbolji primjer za to su deponije smeća.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.thoughtco.com/difference-between-hill-and-mountain-4071583
{{Forme_Zemljine_površine}}
{{Commonscat|Hills}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Brda| ]]</text>
      <sha1>jdoy682smabnq9um8bdgbgfw1urx8r2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinski lanac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146089</id>
    <revision>
      <id>3915426</id>
      <parentid>3823996</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:18:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2557" sha1="8wtor3ys0gueu0w830hw4f93wit38kb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aerial photo of the Andes.jpg|mini|281x281px|[[Andi]], najduži planinski lanac na svijetu]]

'''Planinski lanac'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eionet.europa.eu/gemet/en/concept/5409|title=mountain range|website=www.eionet.europa.eu|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; je velika masa koja se sastoji od [[planina]] s [[planinski vrh|vrhovima]] ili bez njih, usko povezanih po poziciji, smjeru, formaciji i dobu nastanka. Izraz ''planinski lanac'' nekad se koristi kako bi se kombiniralo nekoliko geoloških funkcija koje su geografski (regionalno) u vezi.

Planinski lanci obično su segmentirani po [[visoravan|visoravnima]] ili planinskim prijevojima i [[dolina]]ma. Pojedinačne planine u jednom planinskom lancu ne moraju nužno imati ista geološka obilježja, iako najčešće imaju.

Najduži planinski lanac na svijetu jesu [[Andi]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Andes {{!}} Geology {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; koji se prostiru zapadnom obalom [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i imaju dužinu od nevjerovatnih 7200&amp;nbsp;km. [[Himalaji]] su planinski lanac koji sadrži najviše svjetske vrhove, a među njima i najviši, [[Mount Everest]] (8848 m), koji se nalazi na granici [[Nepal]]a i [[NR Kina|Kine]].

=== Klima ===
Planinski lanci određuju [[klima|klimu]] u područjima u kojima se nalaze. Kad [[voda]] [[vodena para|ispari]] iz [[more|mora]] i krene prema planinskim vrhovima, tokom dolaska u viša područja rashladit će se i tako proizvoditi [[kiša|kišu]] ili [[snijeg]], ali kad taj zrak pređe planinu i pođe se spuštati, bit će suh i, prema tome, neće donijeti kišu na drugu stranu planinskog lanca. Najbolji primjer za to vidimo na Himalajima. Kad [[monsun]]i krenu puhati s [[Indijski okean|Indijskog okeana]] prema [[Indija|Indiji]] i [[sjever]]u, visoki planinski vrhovi Himalaja neće dozvoliti oblacima da pređu sjeverno ka [[Tibet]]u. Zbog toga to područje sjeverno od Himalaja rijetko dobija kišu i suho je. Donji dio zapadne obale Južne Amerike prekriva [[pustinja]]. Razlog tome jeste planinski lanac Anda, koji ne propuštaju vodenu paru koja dolazi s [[istok]]a, s [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.mindat.org/glossary/mountain_range|title=Mindat.org mountain range|website=www.mindat.org|access-date=4. 4. 2026}}
{{Forme Zemljine površine}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Planine]]
[[Kategorija:Planinski lanci]]</text>
      <sha1>8wtor3ys0gueu0w830hw4f93wit38kb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hajduci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168694</id>
    <revision>
      <id>3915378</id>
      <parentid>3895204</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:40:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* U Bosni i Hercegovini */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3754" sha1="l143axjfa020dtwfg3qdr78jco5y5lx" xml:space="preserve">{{About||druge upotrebe|Hajduk (višeznačnica)}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}'''Hajduci''' su u narodnom epskom pjesništvu romantizirani [[gerila|gerilski]] odmetnici, prikazani kao borci protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Hajduci (od arap. hajdud - skrenuti s pravog puta) su bili odmetnici, pljačkaši i borci za slobodu na Balkanu, u zemljama pod turskom vlašću.[[Datoteka:Hajduk_Veljko_Petrovic.jpg|mini|202x202px|Hajduk [[Veljko Petrović]]]]

Hajduci su se odmetali u šume, odakle su napadali Turke i uzimali plijen. Bili su organizovani u hajdučke družine, na čijem čelu se nalazio harambaša (arambaša), koji je nosio skupocjenije odijelo i najčešće je biran zbog svoje starosti ili umještva. Hajdučki pokret naziva se hajdučijom ili hajdukovanjem. Lokalni seljaci koji su skrivali hajduke, snabdevali ih i davali obavještajne podatke nazivali su se jataci.

U jezicima drugih naroda se naziva ''haiduc'' (rumunski) ''hajdúk'' (mađarski) ''hajduku'' (albanski), ''хајдук/hajduk'' (srpski), ''ајдук (ayduk)'' (makedonski), ''хайдут (haydut)'' (bugarski), ''aiducco'' (italijanski), ''haïdouk'' (francuski), ''haydut'' (turski), ''hajduk'', ''Հայդուկ'' (armenski), ukrajinski ''hajdamak'' i ''opryšok'' (''гайдамак, опришок''), הײַדאַמאַק (''haydamak'') (jidiš), ''hajduk'' i ''hejduk'' (češki).

Veliki broj hajduka iz [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]] i okolnog područja učestvovao je u [[Prvi srpski ustanak|Prvom]] i [[Drugi srpski ustanak|Drugom srpskom ustanku]] 1804.

== U Bosni i Hercegovini ==
[[Datoteka:Petar Popović Pecija.jpg|mini|204x204piksel|[[Petar Popović Pecija]], hajduk i vođa Pecijine (Doljanske) bune u Potkozarju 1858.]]
U Bosni i Hercegovini hajduci su takođe učestvovali u bunama protiv Turaka, često predvodeći pobunjeničke snage. [[Romanija]] se smatra &quot;hajdučkom planinom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://seesrpska.com/hajduci-sa-romanije-izmedju-mita-i-stvarnosti|title=HAJDUCI SA ROMANIJE - IZMEĐU MITA I STVARNOSTI|website=seesrpska.com|language=en|access-date=19. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Zbog svojih prirodnih odlika, slabe naseljenosti i gustih gora često je bila neprohodna turskim snagama, te je predstavljala prirodnu bazu za hajdučko sklonište. Najpoznatiji srpski hajduk koji je hajdukovao (četovao) po Srbiji i Hercegovini u 16.vijeku bio je [[Starina Novak]], kasnije i vojskovođa u vojsci vlaškog kneza [[Mihajlo Hrabri|Mihajla Hrabrog]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://seesrpska.com/sta-se-pisalo-o-romaniji-1928-godine|title=ŠTA SE PISALO O ROMANIJI 1928. GODINE?|website=seesrpska.com|language=en|access-date=19. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hajduk [[Petar Popović Pecija]] bio je na čelu dvije bune u Potkozarju u 19.vijeku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://p-portal.net/petar-pecija-srpski-robin-hud|title=Petar Pecija: srpski Robin Hud|date=15. 9. 2024|website=P-portal|language=hr|access-date=19. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Dok je hajdučki harambaša Hercegovac [[Pero Tunguz]] napadom na jedan turski karavan otpočeo [[Hecegovački ustanak 1875]]. (poznat kao Nevesinjska puška).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/rts/dijaspora/srbija-na-vezi/5727365/secanje-na-harambasu-peru-tunguza.html|title=Sećanje na harambašu Peru Tunguza|website=РТС|language=sr|access-date=19. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[HNK Hajduk Split]]
* [[Uskoci]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20060621010338/http://www.metaweb.com/wiki/wiki.phtml?title=Stephenson:Neal:Quicksilver:391:Haiduks_(Professorbikeybike)

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]]</text>
      <sha1>l143axjfa020dtwfg3qdr78jco5y5lx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Bottom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170620</id>
    <revision>
      <id>3915438</id>
      <parentid>3848547</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:22:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1364" sha1="heup6tt11qvlb5woj2fk4rab5aocf0h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Saba_School_of_Medicine.jpg|mini|The Bottom]]
'''The Bottom'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sabatourism.com/about-saba/|title=About Saba {{!}} Saba Tourism|date=21. 6. 2018|language=en|access-date=19. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; (hol. Botte), je administrativno središte ostrva [[Saba]], koje je u sastavu Karipske Nizozemske u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Osnovali su ga holandski kolonisti 1632. godine i nazvali ga „Botte“ („posuda“). Ubrzo su na ostrvu preovladali engleski i škotski gusari, pa pod njihov uticajem grad dobija ime „The Bottom“. U Bottomu se nalaze tri anglikanske crkve i univerzitet. Stanovništvo je malobrojno, svega 462 osobe. Svakog ljeta se održava tradicionalni [[karneval]].
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* http://www.sabatourism.com/generalinfo.html
* {{Cite web|url=https://www.thedailyherald.sx/islands/public-entity-saba-thankful-for-safe-and-enjoyable-carnival|title=Public Entity Saba thankful for ‘safe and enjoyable’ Carnival|last=Department|first=Graphics|date=3. 8. 2018|website=The Daily Herald|language=en-gb|access-date=22. 5. 2026}}
* {{Cite web|url=https://www.sabatourism.com/about-saba/|title=About Saba {{!}} Saba Tourism|date=21. 6. 2018|language=en|access-date=22. 5. 2026}}
{{Glavni_gradovi_sjevernoameričkih_država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Karibi]]</text>
      <sha1>heup6tt11qvlb5woj2fk4rab5aocf0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172890</id>
    <revision>
      <id>3915484</id>
      <parentid>3903904</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T07:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29532" sha1="olxktnlcdpt6b67q3tyh7gsdgl5eb72" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za najbolju knjigu u protekloj godini
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Srbija]]
| organizator        = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = Plaketa, povelja i novčani iznos
| godina             = {{Početni datum i godine|1967|1|1}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Aleksandar Jerkov]] (2023)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa.

== Historija ==
Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Predsjednici Skupštine &quot;Fonda Isidore Sekulić&quot; bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;: Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA &quot;ISIDORA SEKULIĆ&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.&lt;/ref&gt;

Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=534553%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot; za roman &quot;Hamam Balkanija&quot;|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда &quot;Исидора Секулић&quot; за роман &quot;Хамам Балканија&quot;|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Pisac !! Djelo
!Reference
|-
|2024.
|[[Sanja Savić Milosavljević]]
|''Martin udio''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Aleksandar Jerkov]]
|''Istina (srpske) književnosti''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot; уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Dragan Stojanović]]
|''Tripl Dablin''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jovica Aćin]]
|''Banja i druge poslednje priče''
|&lt;ref&gt;[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Slobodan Mandić]]
|''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade &quot;Isidora Sekulić&quot; Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Nina Savić]]
|''Vlasnik svega našeg''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Вести&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza''
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper &amp; Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid''  
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada &quot;Isidora Sekulić&quot;|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' 
|&lt;ref name=&quot;Вести&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] ''   
|
|-
| 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' 
|&lt;ref name=&quot;„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу&quot;&gt;{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.&lt;/ref&gt;
|-
| 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' 
|
|-
| 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' 
|
|-
| 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne''   
|
|-
| 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most''  
|
|-
| 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&amp;lang=cir&amp;sub=1237779%3F|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' 
|
|-
| 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja''  
|
|-
| 2002. || [[Boris Miljković]] ||  ''Čaj na Zameleku'' 
|
|-
| 2001. || [[Milovan Stanković]] ||  ''Sve o porodici Fuler'' 
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).&lt;/ref&gt;
|-
| 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga''   
|&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).&lt;/ref&gt;
|-
| 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek''    
|
|-
| 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože''   
|
|-
| 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' 
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu''   
|
|-
| 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći''     
|
|-
| 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti''
|
|-
| 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen''  
|
|-
| 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]''      
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama''   
|
|-
| 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike''   
|
|-
| 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti''    
|
|-
| 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara''  
|
|-
| 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]''  
|
|-
| 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] ||  ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije''   
|
|-
| 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu''  
|
|-
| 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora''   
|
|-
| 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' 
|
|-
| 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela''     
|
|-
| 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom''
|
|-
| 1981. || [[Nikola Milošević]] || &lt;small&gt; odbio da primi nagradu &lt;/small&gt;
|
|-
| 1980. || [[Radoslav Bratić]] ||  ''Sumnja u biografiju''   
|
|-
| 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak''    
|
|-
| 1978. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1977. || colspan=&quot;2&quot; {{n/a|nije dodijeljena}}
|
|-
| 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu''   
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Награда &quot;Исидора Секулић&quot;|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1976. || [[Dragomir Brajković]] ||  ''Krvava svadba u Brzavi''     
|
|-
| 1976. || [[Mirjana Pavlović]] ||  ''Zajednički imenitelj''   
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1975. || [[Mirko Magarašević]] ||  ''Senke besmrtnosti''    
|
|-
| 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi''    
|
|-
| 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak''     
|
|-
| 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama''     
|
|-
| 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' 
|
|-
| 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia''   
|
|-
| 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki''     
|
|-
| 1973. || [[Mitko Madžunkov]] ||  ''Ubij govorljivog psa''  
|
|-
| 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]''   
|
|-
| 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto''   
|
|-
| 1971. || [[Svetozar Vlajković]] ||  ''Neko drugo leto''     
|&lt;ref&gt;[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.&lt;/ref&gt;
|-
| 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva''     
|
|-
| 1971. || [[Aleksandar Petrov]] ||  ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo''  
|
|-
| 1970. || [[Božidar Milidragović]] ||  ''Umetnik Zolt''   
|
|-
| 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' 
|
|-
| 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija''   
|
|-
| 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] ||  ''Lepa Jelena''    
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao''    
|
|-
| 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike''
|
|-
| 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti''  
|
|-
| 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi''   
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|-
| 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici''    
|&lt;ref&gt;Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.&lt;/ref&gt;
|-
| 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen''    
|&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Srpska književnost}}

[[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]]
[[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]]</text>
      <sha1>olxktnlcdpt6b67q3tyh7gsdgl5eb72</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kaizen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173020</id>
    <revision>
      <id>3915432</id>
      <parentid>3823872</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2054" sha1="3dj74l1dhu17y43we10zlimhnecvamv" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
[[file:Kaizen-2.svg|thumb|Kaizen napisan japanskim pismom]]
Termin '''kaizen'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://flowdit.com/kaizen-meaning-process-and-methods/|title=Understanding Kaizen: Meaning, Process &amp; Methods for Improvement|last=Reis|first=Arne|date=3. 5. 2024|website=flowdit|language=en-US|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; („unaprijeđenje“ ili „promjena nabolje“) je riječ usvojena iz [[Japanski jezik|japanskog jezika]] koja se odnosi na filozofiju ili praksu usmjerenu ka kontinuiranom poboljšanju i napretku sfera proizvodnje, inženjeringa i poslovanja. Ovaj princip se također primjenjuje i u medicini, psihijatriji, bankarstvu i drugim državnim i privatnim sektorima. Kaizen je prvi put implementiran u nekoliko japanskih preduzeća tokom oporavka zemlje poslije Drugog svjetskog rata, a od tada se proširio i na poslovanje širom svijeta.
Japanska riječ ''kaizen'' znači prosto poboljšanje, te nisu bitni dodaci ili japanska filozofija. Riječ se odnosi na svako poboljšanje, bilo jednokratno ili kontinuirano, veliko ili malo.

Kaizen je suštinski svakodnevna aktivnost, čiji cilj prevazilazi jednostavno poboljšanje produktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shingijutsu-global.com/kaizen/|title=What is kaizen{{!}}Shingijutsu Global Consulting{{!}}Gemba Kaizen Consulting &amp; Training based on TPS (Toyota Production System)|website=sgc|language=en|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; To je proces koji, kada se uradi pravilno, humanizuje radno mjesto, eliminiše pretjerano težak rad ''muri'' (無理) i uči ljude kako da vrše ispitivanja sopstvenog rada (koristeći naučne metode) i eliminišu škart u procesa poslovanja. Filozofija kaizena može se definisati kao vraćanje misaonog toka u automatizovano proizvodno okruženje.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.researchgate.net/publication/334314269_Kaizen_as_a_global_business_philosophy_for_continuous_improvement_of_business_performance
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Poslovanje]]
[[Kategorija:Japan]]</text>
      <sha1>3dj74l1dhu17y43we10zlimhnecvamv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173365</id>
    <revision>
      <id>3915431</id>
      <parentid>3823873</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:19:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3463" sha1="45jmty8t623i1jsf03uyku4dls0518b" xml:space="preserve">[[Datoteka:echinochloa_crus-galli_2006.08.27_15.00.29-p8270054.jpg|desno|mini|Koštan ''(Echinochloa crus-galli)''|190x190piksel]]
[[Datoteka:Elymus.repens.jpg|desno|mini|Pirika ''(Agropyron repens)''|192x192piksel]]
[[Datoteka:Convolvulus arvensis.jpg|mini|Slak ''(Convolvulus arvensis)''|lijevo|190x190piksel]]
[[Datoteka:Amaranthus_retroflexus_full1.jpg|desno|mini|Štir ''(Amaranthus retroflexus)''|250x250piksel]]

'''Korov'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://agriculture.gov.tt/publications/what-is-a-weed/|title=What is a Weed?|last=Mohammed|first=Josanna|date=13. 5. 2020|website=Ministry of Agriculture and Fisheries|language=en-GB|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; ([[mađarski jezik|mađ.]] kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/immunology-and-microbiology/weed|title=Weed - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Agrostemma githago 120605.jpg|mini|lijevo|Kukolj ''(Agrostemma githago)'', korov koji se spominje u Bibliji.|186x186piksel]]

== Svojstva ==
Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i [[klima]]tskim uslovima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine [[herbicid]]a.

== Utjecaj ==
Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane).

Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta.

== Vrste ==
Česti su najčešći višegodišnji korovi: [[pirika]] ''(Agropyron repens)'', [[slak]] ''(Convolvulus arvensis)'', divlji [[sirak]] ''(Sorghum halepense)'', [[maslačak]] ''(Taraxacum officinale)'', [[troskot]] ''(Cynodon dactylon)'', a jednogodišnji: [[štir]] ''(Amaranthus retroflexus)'', [[loboda]] ''(Chenopodium album)'', dvornik ''(Polygonum persicaria)'', [[ambrozija]] ''(Ambrosia artemisiifolia)'', muhar zeleni i sinji ''(Setaria viridis'' i ''Setaria glauca)'', koštan ''(Echinochloa crus-galli)'', svračica ''(Digitaria sanguinalis)'', slakoperka ''(Apera spica-venti)''.&lt;ref&gt;Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-6036-36-3}}&lt;/ref&gt;.
== Također pogledajte ==
* [[Gigantski svinjski korov]]
* [[Svinjski korov]]
* [[Ambrozija]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.dunaipoly.hu/uploads/2016-02/20160202200313-rosalia-handbook-ver2-6xtoafsq.pdf
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Weeds (plants)}}

[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Poljoprivreda]]</text>
      <sha1>45jmty8t623i1jsf03uyku4dls0518b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niskoenergetska kuća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>175547</id>
    <revision>
      <id>3915530</id>
      <parentid>3873947</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:33:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9522" sha1="69a7xvjdn14jmmdkqmfv13elhy4r8cg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Thermal insulation.jpg|mini|250px|desno|Toplotna izolacija je vrlo važan dio niskoenergetske kuće.]]
[[Datoteka:Passivhaus thermogram gedaemmt ungedaemmt.png|mini|250px|[[Termografija|Termografski]] snimak [[Toplotno zračenje|toplinskog zračenja]] prozora i zidova dviju građevina: niskoenergetske ili pasivne kuće (desno) i ''obične'' kuće (lijevo).|lijevo]]
[[Datoteka:Passive house shema hr.svg|mini|238x238px|desno|U pasivnim kućama su korištene razne metode i tehnologije toplotne izolacije.]]
[[Datoteka:UKHomePerformanceRatingChartsVertical.png|mini|380x380px|Energetska iskaznica zgrada.|lijevo]]

'''Niskoenergetska kuća''' je [[kuća]] koja troši maksimalno 30 [[Vatsat|kWh]]/[[kvadratni metar|m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] [[Godina|god]]. [[energija|energije]] za [[grijanje]]. Takve se kuće zovu i '''trolitarske kuće'''. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da će takva kuća na grijanje trošiti otprilike 3 [[litra|l.]]/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje lož ulja, 3 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;godišnje [[prirodni plin|prirodnog plina]] ili 6&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje drvenih peleta. Smanjenje gubitaka toplote niskoenergetske kuće ostvaruje se na sljedeće načine:
*  orijentacija kuće prema [[jug]]u
*  odvajanje toplotnih zona kuće (dnevna soba prema [[jug]]u, ostave na [[sjever]])
*  kompaktna konstrukcija
*  vrlo dobra [[toplotna izolacija]] cijele vanjske površine kuće
*  [[prozor]]i sa 3-slojnim staklom i toplotnim karakteristikama stakla U&lt;sub&gt;g&lt;/sub&gt;=0,4-0,6&amp;nbsp;W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;K, s tim da toplotni parametar okvira prozora U&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt; mora biti niži od 0,8&amp;nbsp;W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;K;
*  niskotemperaturni sistem grijanja
*  kontrolisana ventilacija prostorija sa rekuperacijom
Kako bi povećali dobitke energije preporučuje se:
*  aktivno korištenje [[Sunčeva energija|sunčeve energije]] pomoću [[sunčev toplovodni kolektor|sunčevih toplovodnih kolektora]] (topla voda) i [[fotonaponska ploča|fotonaponskih ploča]] ([[električna struja]]) i
*  [[Pasivna sunčeva arhitektura|pasivno korištenje sunčeve energije]] preko velikih staklenih površina okrenutih na jug.&lt;ref&gt;[http://www.pvc-stolarija.hr/fileadmin/user_upload/prirucniksavjetnici.pdf] &quot;Toplinska zaštita zgrada&quot;, Tečaj za energetske savjetnike, www.pvc-stolarija.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

U [[Njemačka|Njemačkoj]], prema dostupnim podacima postoji preko 150 000 različitih [[pasivna kuća|pasivnih kuća]], kako pojedinačnih domaćinstava i kuća u nizu, ili manjih stambenih zgrada. U Njemačkoj realiziran je sistem poticanja pasivne gradnje kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, a koji uključuje povoljne [[kredit]]e i dodatne mjere poticanja.

U [[Austrija|Austriji]] je tako, do sada realizirano oko hiljadu pasivnih kuća, a prva u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je sagrađena u Brestovju blizu [[Zagreb]]a. Ukupna cijena gradnje pokazala se 20% višom nego u slučaju klasične gradnje, a nakon isteka perioda [[Amortizacija duga|amortizacije]] postignute uštede trebale bi se pokazati drastičnima.

Zbog velikih razlika u državnim standardima, niskoenergetska kuća napravljena po standardima jedne države ne mora biti niskoenergetska po standardima druge države. U Njemačkoj niskoenergetska kuća ([[Njemački jezik|njem]]. ''Niedrigenergiehaus'') ima ograničenje u potrošnji energije za grijanje prostorija od 50 kWh/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje. U [[Švicarska|Švicarskoj]] je termin niskoenergetska kuća definiran MINERGIE standardom – za grijanje prostorija ne smije se koristiti više od 42 kWh/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje. Trenutno se kod prosječne niskoenergetske kuće u tim državama dostiže otprilike polovina tih iznosa, odnosno između 30 kWh/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje i 20 kWh/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje za grijanje prostorija. U Hrvatskoj se prilikom definisanja niskoenergetske kuće uzima vrijednost od 40 kWh/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; godišnje za grijanje prostorija. Ova vrijednost bi u praksi morala na jugu biti i znatno niža zbog povoljnije klime.

==Pasivna kuća==
{{Glavni|Pasivna kuća}}

Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''jednolitarske kuće''. Prema jednostavnom proračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;god. lož ulja, 1,5 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;god. prirodnog plina ili 3&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sistemom grijanja, nego potrebu za toplotom namiruju preko složenog sistema ventilacije sa rekuperacijom i topliotnom pumpom. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:&lt;ref&gt;[http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/kuca.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111216073618/http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/kuca.pdf|date=16 Decembar 2011}} &quot;Koncept i idejni projekt energetski samostojeće ekološke kuće kao elementa autonomnog solarnog sela za seoski turizam na otocima&quot;, Energetski institut Hrvoje Požar, www.eihp.hr, 2003.&lt;/ref&gt;
*  veoma debela toplotna izolacija omotača kuće (fasade, krov, pod)
*  kontrolisana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja
*  prozori sa 3-slojnim staklom, U&lt;sub&gt;g&lt;/sub&gt;=0,4-0,6&amp;nbsp;W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;K, s tim da toplotni parametar okvira prozora U&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt; mora biti niži od 0,8&amp;nbsp;W/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;K; Obično se ovakva svojstva stakla ostvaruju sa staklima punjenim kombinacijom [[argon]]a (Ar) i [[kripton]]a (Kr), gdje se odnos Ar/Kr određuje po kupovnoj cijeni kriptona. Generalno veći udjel kriptona omogućava nižu vrijednost U&lt;sub&gt;g&lt;/sub&gt;, a zbog visoke kupovne cijene, udjel se smanjuje, a debljina ugrađenih stakala se neznatno povećava. Ukupna vrijednost provodljivosti prozora U&lt;sub&gt;g&lt;/sub&gt; se može poboljšati ugrađivanjem u trostruko staklo posebno visokolegiranih metalnih ramova obavijenih tamnom plastičnom masom. 
*  nepostojanje konvencionalnog sistema grijanja zbog vrlo niskih toplotnih gubitaka

==Energetska iskaznica zgrada==
Tehnički propis o uštedi toplotne energije i toplotnoj zaštiti zgrada, koji je na snazi od 30. juna 2006. godine, u Republici Hrvatskoj propisuje obavezu izrade Certifikata o potrebnoj toploti za grijanje zgrade. Ovaj dokument je jedan od neophodnih koraka u realizaciji sistema koji će omogućiti stvarno smanjenje potrošnje energije. Zahvaljujući obavezi posjedovanja Energetskog certifikata zgrada, koji izrađuju ovlaštene institucije, postignute su značajne uštede energije u zemljama Evropske unije, a time i značajno smanjenje [[Zagađenje okoline|zagađenja okoline]].

U državama Evropske unije (EU) potrošnje energije u zgradama iznosi 41 % od ukupne potrošnje energije. Na [[prijevoz]] otpada 28 %, a na industriju 31 % potrošnje energije. Zato je povećanje energetske efikasnosti u zgradama jedan od najisplativijih načina smanjenja troškova za energiju kao i smanjenje štetnih emisija u okolinu. U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda. Dakle, u državama EU potrošnja goriva za grijanje zgrada sudjeluje s 25 % u ukupnoj emisiji [[ugljik dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]. Nadalje, posljednjih je godina u velikom broju zemalja EU primijećen trend porasta godišnje energetske potrošnje, pri čemu je u nekim zemljama taj porast značajan. U [[Grčka|Grčkoj]] je potrošnja energije u zgradama javne namjene u 2000. godini iznosila 170 % potrošnje iz 1990. godine.&lt;ref&gt;[http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810123534/http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf|date=10. 8. 2014}} &quot;Energetska učinkovitost u zgradarstvu&quot;, HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

Prema planu energetskog razvoja Republike Hrvatske do godine 2010., energetski izvori bit će tekuća [[Gorivo|goriva]] (do 42 %), [[zemni plin]] (do 32 %), te snaga vode i [[ugalj|uglja]] (do 24 %). Očekuje se da će udio obnovljivih izvora godine 2010. porasti za 5,0 %. U ukupnoj emisiji [[sumpor dioksid]]a (SO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) u RH energetski sektor sudjeluje s 99,1 %, u ukupnoj emisiji [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]] (NO&lt;sub&gt;X&lt;/sub&gt;) s 96,7 % te u ukupnoj emisiji [[ugljik monoksid]]a (CO) s 90,8 %.

== Također pogledajte ==
* [[Toplotni solarni kolektor]]
* [[Solarni sistemi za hlađenje]]
* [[Toplotna provodljivost]]
* [[Održivost]]

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Commonscat|Low-energy buildings}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://bigee.net/ bigEE - Your guide to energy efficiency in buildings]
* [http://task40.iea-shc.org/ IEA research program &quot;Net Zero Energy Solar Buildings&quot;]
* [http://www.ecbcs.org IEA Energy Conservation in Buildings and Community Systems Programme.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190405054704/http://www.ecbcs.org/ |date=5. 4. 2019 }}
* [http://www.commonfire.org/green Common Fire Foundation] overview of green building and information on the net-zero-energy Greenest Building in the Eastern US
* [https://web.archive.org/web/20100407123201/http://www.greenbuildingsolutions.org/s_greenbuilding/doc.asp?CID=2150&amp;DID=9058 Article on Low-Energy Housing]

=== {{anchor|External links - examples}}Primjeri ===

* [http://batchgeo.com/map/net-zero-energy-buildings World Map of international known Net Zero Energy Buildings]
* [https://sites.google.com/site/lowenergyhome/ Building of low energy houses with Insulating Concrete Forms]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Obnovljiva energija]]
[[Kategorija:Kuće]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>69a7xvjdn14jmmdkqmfv13elhy4r8cg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bra–ket notacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257665</id>
    <revision>
      <id>3915421</id>
      <parentid>3824054</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:17:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4464" sha1="5etne3vpt70kppnttqkklzqpuo01pgu" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Kvantna mehanika}}
U [[fizika|fizici]], '''Dirakova notacija'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hastewire.com/blog/what-is-bra-ket-notation-a-clear-guide-for-beginners|title=What is Bra-Ket Notation? A Clear Guide for Beginners|website=hastewire.com|language=en|access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; (također '''bra-ket''' ili '''bra i ket notacija''') standardna je [[matematička notacija]] za zapis vektora (kvantnih stanja), [[linearni funkcional|linearnih funkcionala]] i ostalih sličnih objekata iz [[linearna algebra|linearne algebre]] i teorije [[vektorski prostor|vektorskih prostora]].

Izraz ''bra-ket'' ili ''bra i ket'' potiče od [[engleski jezik|engleske]] riječi {{jezik|en|''bracket''}} (''[[zagrada]]'') i odnosi se na činjenicu da skalarni proizvod vektora ''x'' i ''y'' u ovoj notaciji ima oblik &lt;math&gt;\lang x|y \rang&lt;/math&gt;. Vektor &lt;math&gt;\lang x |&lt;/math&gt; se naziva ''bra'', a vektor &lt;math&gt;| y \rang&lt;/math&gt; ''ket''. Ovakvu konvenciju je u [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] uveo [[Paul Dirac]], a ime dolazi od engleske riječi ''bracket''.

==Definicija==
U osnovi Dirakove notacije stoji [[Riesz–Fischerova teorema]]. Za svaki vektor ''x'' iz unitarnog vektorskog prostora ''V'' postoji njemu dualan vektor iz [[dualni prostor|dualnog prostora]] ''V''*. U jednom [[baza (linearna algebra)|bazisu]] vektor ''x'' je predstavljen brojnom kolonom iz prostora 
&lt;math&gt;\mathbb{F}^n&lt;/math&gt;, njemu dualan vektor &lt;math&gt;x^\dagger&lt;/math&gt; je predstavljen vrstom 
&lt;math&gt;\mathbb{F}^{1n}&lt;/math&gt; čiji su elementi [[kompleksno konjugovan broj|kompleksno konjugovane]] vrijednosti iz kolone vektora ''x''. U slučaju [[linearno preslikavanje|operatora]], situacija je slična — u istom bazisu 
međusobno dualni operatori, ''A'' iz &lt;math&gt;\mathcal{L}(V,V)&lt;/math&gt; i ''A''* iz 
&lt;math&gt;\mathcal{L}(V^*, V^*)&lt;/math&gt; reprezentuju se adjunovanim matricama &lt;math&gt;\mathcal{A}&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\mathcal{A}^\dagger&lt;/math&gt;.{{Napomena|Simbol &lt;math&gt;\dagger&lt;/math&gt; označava transponovanje i kompleksno konjugovanje.}}
U Dirakovoj notaciji, vektor iz ''V'' je ''ket'' vektor 
&lt;math&gt;|x\rang&lt;/math&gt;, dok je njegov dualni vektor iz ''V''* ''bra'' vektor &lt;math&gt;\lang x|&lt;/math&gt;.

== Također pogledajte ==
*[[Ajnštajnova notacija]]
*[[Tenzor]]

==Napomene==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite book|author=Feynman, Leighton and Sands|title=The Feynman Lectures on Physics Vol. III|publisher= Addison-Wesley|year=1965|isbn=0-201-02115-3}}
*{{cite book | last = Milošević | first = Ivanka | title = Vektorski prostori i elementi vektorske analize | origyear = 1997 | url = http://bmw.ff.bg.ac.rs/Katedre/QMF/pdf/i1-6.pdf | format = PDF | access-date=2. 12. 2010| edition =  | publisher = Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu | location = Beograd | id =  }}
*Richard Fitzpatrick, [https://web.archive.org/web/20080426095458/http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/lectures.html &quot;Quantum Mechanics: A graduate level course&quot;], The University of Texas at Austin.
** 1. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node7.html Ket space]
** 2. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node8.html Bra space]
** 3. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node9.html Operators]
** 4. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node10.html The outer product]
** 5. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node11.html Eigenvalues and eigenvectors]
* Robert Littlejohn, [http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/0708/notes/hilbert.pdf Lecture notes on &quot;The Mathematical Formalism of Quantum mechanics&quot;, including bra–ket notation.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719144611/http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/0708/notes/hilbert.pdf |date=19. 7. 2011 }}
* http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=2031476 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=2031476 |date=3. 12. 2013 }}
* http://portal.acm.org/citation.cfm?id=774918
* http://portal.acm.org/citation.cfm?id=774919
* http://cab.unime.it/journals/index.php/AAPP/article/view/407
* http://web.math.hr/glasnik/vol_40/no2_08.html&lt;nowiki/&gt;{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kvantna mehanika|Bra–ket notacija]]
[[Kategorija:Teorija informacije|Bra–ket notacija]]
[[Kategorija:Linearna algebra|Bra–ket notacija]]
[[Kategorija:Matematička notacija|Bra–ket]]</text>
      <sha1>5etne3vpt70kppnttqkklzqpuo01pgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lukovica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262420</id>
    <revision>
      <id>3915394</id>
      <parentid>3845574</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:52:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1438" sha1="55f1h8isrfu0z4sohhqbchy4nlpf4kp" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Lukovica (višeznačnica)}}
'''Lukovica'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mastergardener.tennessee.edu/chapter-3-basic-botany-plant-physiology-and-plant-classification/|title=Chapter 3- Basic Botany, Plant Physiology, and Plant Classification {{!}} Master Gardener Program|last=ainglebu|date=17. 9. 2024|language=en-US|access-date=14. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; je skraćeno [[podzemno stablo]] pokriveno sočnim ljuspama, koje su, zapravo, preobraženi [[list]]ovi, i u kojima su nagomilane organske [[Materija|materije]]. Kod nekih vrsta listovi su pripijeni uz [[stablo]], a kod nekih su manje ili više odvojeni. Kod većine lukovica spoljašnje ljuspe su suhe, široke, čvrste i obuhvataju unutrašnje ljuspe, te imaju samo zaštitnu ulogu. U gornjem dijelu lukovice nalazi se pupoljak. Kod nekih lukovica pupoljci se nalaze u pazuhu ljuspi i svaka ljuspa obuhvata svoj pupoljak, te na taj način gradi kćerku lukovicu. &lt;br /&gt;
Po obliku, lukovice mogu biti loptaste-okrugle, jajaste, izdužene.

[[Datoteka:Amaryllisbulb.jpg|thumb|right|250px|Lukovica [[Amarilis]]a]]
{{Commonscat|Bulbs}}

== Također pogledajte ==
*[[Podzemno stablo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://albertaplantid.ca/botanizing-glossary/|title=Botanizing Glossary {{!}} Project: Plant ID|language=en-US|access-date=14. 5. 2026}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Baštenske biljke]]</text>
      <sha1>55f1h8isrfu0z4sohhqbchy4nlpf4kp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FC Schalke 04</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266907</id>
    <revision>
      <id>3915435</id>
      <parentid>3839150</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:19:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Igrači */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6763" sha1="h37jrnpzd54azpv4psuf4ieanlswudd" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #0000FF
| Ime kluba         = '''FC Schalke 04'''
| Puno ime          = Fußballclub Gelsenkirchen-Schalke 04 e.V.
| Grb               = FC Schalke 04 Logo.svg
| Nadimak           = ''Die Königsblauen''
| Osnovan           = 1904.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Gelsenkirchen]]&lt;br/&gt;[[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[2. Bundesliga]]
| Stadion           = [[Veltins-Arena]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/arenaaufschalke/ |title=Veltins-Arena |work=stadiumguide.com|access-date= 23. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 62.273
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Matthias Tillmann
| Menadžer          = [[Miron Muslić]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 14. mjesto
| Prethodna sezona  = [[2. Bundesliga 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica       = [https://schalke04.de/en/ schalke04.de]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1                  = _schalke2526h
| uzorak_t1                   = _schalke2526h
| uzorak_dr1                  = _schalke2526h
| uzorak_š1                   = _schalke2526h
| uzorak_č1                   = _3_stripes_white
| lijeva ruka1                = 0000Dc
| tijelo1                     = 0000Dc
| desna ruka1                 = 0000Dc
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 0000Dc
| uzorak_lr2                  = _schalke2526a
| uzorak_t2                   = _schalke2526a
| uzorak_dr2                  = _schalke2526a
| uzorak_š2                   = _schalke2526a
| uzorak_č2                   = _adidasonwhitel
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 003AA6
| čarape2                     = 003AA6
}}
'''FC Schalke 04''' [[Njemačka|njemački]] je nogometni klub iz [[Gelsenkirchen]]a ([[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]). Takmiči se u [[Bundesliga|drugoj Bundesligi]], drugom rangu njemačkog nogometa.

==Historija==
Osnovan je 4. maja 1904. kao ''Westfalia Schalke''. Na početku boje kluba su bile crvena i žuta. Dvije decenije kasnije ekipa je uzela današnje ime i boje, a ubrzo su uslijedile najbolje godine u historiji kluba. Od 1933. do 1942. Schalke 04 ušao je u devet finala prvenstva Njemačke i osvojio pet titula prvaka, uz jedan kup.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uspjeha nije bilo mnogo, a jedina titula osvojena je 1958. Pet godina kasnije Schalke 04 je bio jedan od 16 osnivača Bundeslige. 1980-ih godina tri puta ispada iz Bundeslige.

==Uspjesi==
*'''Prvenstvo Njemačke''' / '''[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1934, 1935, 1937, 1939, 1940, 1942, 1958.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (10)''': 1933, 1938, 1941, 1971/72, 1976/77, 2000/01, 2004/05, 2006/07, 2009/10, 2017/18.
*'''[[2. Bundesliga]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1981/82, 1990/91, 2021/22, 2025/26.
*'''[[DFB-Pokal]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5)''': 1937, 1971/72, 2000/01, 2001/02, 2010/11.
*'''[[DFL-Superkup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2011.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1996/97.
*'''[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]:'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2003, 2004.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 24. mart 2026.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://schalke04.de/en/funktion/team-en/|title=Team Archives|website=Fußball|language=en-US|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=NJE|ime=[[Loris Karius]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ARG|ime=[[Felipe Sánchez]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=AUS|ime=[[Dylan Leonard]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=TUR|ime=[[Hasan Kuruçay]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=NJE|ime=[[Timo Becker (nogometaš, rođen 1997)|Timo Becker]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NJE|ime=[[Ron Schallenberg]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Christian Gomis (nogometaš, rođen 2000)|Christian Gomis]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=MLI|ime=[[Moussa Sylla (nogometaš, rođen 1999)|Moussa Sylla]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Edin Džeko]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=FRA|ime=[[Bryan Lasme]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=NJE|ime=[[Janik Bachmann]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=DAN|ime=[[Emil Højlund]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=SEN|ime=[[Moussa N'Diaye (nogometaš, rođen 2002)|Moussa N'Diaye]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ŠVI|ime=[[Adrian Gantenbein]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=GHA|ime=[[Christopher Antwi-Adjei]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=TUR|ime=[[Kenan Karaman]]|poz=N}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=AUT|ime=[[Dejan Ljubičić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NJE|ime=[[Kevin Müller (nogometaš)|Kevin Müller]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=NJE|ime=[[Soufiane El-Faouzi]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ALŽ|ime=[[Adil Aouchiche]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=[[Nikola Katić]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=ČEŠ|ime=[[Tomáš Kalas]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=NJE|ime=[[Finn Porath]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=NJE|ime=[[Anton Donkor]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=NJE|ime=[[Luca Podlech]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NJE|ime=[[Vitalie Becker]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=NJE|ime=[[Johannes Siebeking]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=NJE|ime=[[Max Grüger]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=NJE|ime=[[Peter Remmert]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=NJE|ime=[[Henning Matriciani]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=43|nac=TUR|ime=[[Mertcan Ayhan]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=TOG|ime=[[Zaid Tchibara]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|FC Schalke 04}}
* {{službeni sajt|https://schalke04.de/en/}} {{en simbol}}
* [http://www.weltfussball.de/teams/bayer-leverkusen/ FC Schalke 04] na weltfussball.de {{de simbol}}

{{Bundesliga}}
{{Osvajači DFB-Pokala}}

[[Kategorija:FC Schalke 04|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1904.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]]</text>
      <sha1>h37jrnpzd54azpv4psuf4ieanlswudd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350392</id>
    <revision>
      <id>3915523</id>
      <parentid>3780190</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:19:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3915523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18860" sha1="0accwpynx6n50hv8c8o3x3deioriv0a" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Bjorndalen-Trondheim09.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Ole Einar Bjørndalen]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]]
| datum           = 8. februar 2014.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 31
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2014
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Ole Einar Bjørndalen]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Dominik Landertinger]]
| srebro_NOK      = AUT
| bronza          = [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]
| bronza_NOK      = CZE
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – sprint (muškarci)|2010.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – sprint (muškarci)|2018]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}}
{{Biatlon na ZOI 2014.}}

'''Takmičenje u [[Biatlon#Discipline|sprintu]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&amp;nbsp;km udaljenoj od Sočija [[8. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:30 sati po lokalnom vremenu.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 10 kilometara. Trče se 3 kruga po 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 87 takmičara iz 31 zemlje.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|AUS}} [[Australija na ZOI 2014.|Australija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FIN}} [[Finska na ZOI 2014.|Finska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|JAP}} [[Japan na ZOI 2014.|Japan]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja na ZOI 2014.|Južna Koreja]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KIN}} [[Kina na ZOI 2014.|Kina]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska na ZOI 2014.|Mađarska]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|POLJ}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; - domaćin
* {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SRB}} [[Srbija na ZOI 2014.|Srbija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠPA}} [[Španija na ZOI 2014.|Španija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UK}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 24 ||align=left|{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|Norveška}}  ||align=left| 24:33.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| 
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 15 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|Austrija}}  ||align=left| 24:34.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +0.9
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]|| 40 ||align=left|{{flagathlete|[[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]|Češka}}  ||align=left|  24:39.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +4.7 
|-
| 4 || 48 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|Rusija}}  ||align=left|  24:39.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +6.4 
|-
| 5 || 65 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Philippe Leguellec]]|Kanada}}  ||align=left|  24:43.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +9.7 
|-
| 6 || 39 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Fourcade]] |Francuska}} || align=left | 24:45.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +12.4
|-
| 7 || 30 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Eder]] |Austrija}}  ||align=left| 24:47.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +13.7
|-
| 8 || 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Ondřej Moravec]] |Češka}}  ||align=left| 24:48.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +14.6
|-
| 9 || 29 ||align=left|{{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]] |Norveška}}  ||align=left| 25:02.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +29.3
|-
| 10 || 72 ||align=left|{{flagathlete|[[Jakov Fak]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:06.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +33.0
|-
| 11 || 37 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Windisch]] |Italija}}  ||align=left| 25:07.6 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +34.1
|-
| 12 || 75 ||align=left|{{flagathlete|[[Lukas Hofer]] |Italija}}  ||align=left| 25:08.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +35.3
|-
| 13 || 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Nathan Smith]] |Kanada}}  ||align=left|  25:09.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +36.2
|-
| 14 || 57 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Guillaume Béatrix]] |Francuska}}  ||align=left| 25:12.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +38.6
|-
| 15 || 55 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Schempp]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:16.4 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +42.9
|- bgcolor=pink
| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} (16)|| 8||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Ustjugov]]|Rusija}}&lt;ref name=&quot;Ustyugov&quot;&gt;{{cite web|title= IBU anti-doping hearing panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215170333/https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|archive-date=15. 2. 2020|url= https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|url-status=dead|website= Biathlon World |publisher= International Biathlon Union |date=15. 2. 2020|access-date= 1. 9. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt; ||align=left| 25:19.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +45.6
|-
| 17 || 35 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrejs Rastorgujevs]] |Latvija}}  ||align=left| 25:20.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +46.7
|-
| 18 || 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Fredrik Lindström]] |Švedska}}  ||align=left| 25:21.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +47.5
|-
| 19 || 43 ||align=left|{{flagathlete|[[Tim Burke]] |SAD}}  ||align=left| 25:23.3 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +49.8
|-
| 20 || 32 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Sumann]] |Austrija}}  ||align=left| 25:25.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +52.0
|-
| 21 || 62 ||align=left|{{flagathlete|[[Erik Lesser]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:26.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +53.2
|-
| 22 || 31 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrij Derizemlja]] |Ukrajina}}  ||align=left| 25:29.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +55.5
|-
| 23 || 51 ||align=left|{{flagathlete|[[Brendan Green]] |Kanada}}  ||align=left| 25:31.7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +58.2
|-
| 24 || 70 ||align=left|{{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]] |Švedska}}  ||align=left| 25:35.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:02.4
|-
| 25 || 36 ||align=left|{{flagathlete|[[Björn Ferry]] |Švedska}}  ||align=left| 25:36.4 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;|| +1:02.9
|-
| 26 || 54 ||align=left|{{flagathlete|[[Klemen Bauer]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:40.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;|| +1:07.2
|-
| 27 || 68 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]] |Rusija}}  ||align=left| 25:43.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:09.5
|-
| 28 || 46 ||align=left|{{flagathlete|[[Dmitrij Mališko]] |Rusija}}  ||align=left| 25:48.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:15.0
|-
| 29 || 19 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Čepeljin]] |Bjelorusija}} ||align=left| 25:49.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:16.2
|-
| 30 || 13 ||align=left|{{flagathlete|[[Cornel Puchianu]] |Rumunija}} ||align=left| 25:50.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:17.2
|-
|31 || 27 ||align=left|{{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|Češka}}||align=left|25:51,7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +1:18,2
|-
|32 ||77 ||align=left|{{flagathlete|[[Artem Prima]]|Ukrajina}}||align=left|25:57,6||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:24,1
|-
|33 ||50 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Novikov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:00,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:27,3
|-
|34 ||38 ||align=left|{{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|Njemačka}}||align=left|26:01,2||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:27,7
|-
|35 ||26 ||align=left|{{flagathlete|[[Lowell Bailey]]|SAD}}||align=left|26:04,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,6
|-
|36 ||64 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Fourcade]]|Francuska}}||align=left|26:04,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,7
|-
|37 ||21 ||align=left|{{flagathlete|[[Matej Kazar]]|Slovačka}}||align=left|26:04,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:31,3
|-
|38 ||69 ||align=left|{{flagathlete|[[Daniel Mesotitsch]]|Austrija}}||align=left|26:06,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:33,1
|-
|39 ||52 ||align=left|{{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|Norveška}}||align=left|26:10,1||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+1:36,6
|-
|40 ||14 ||align=left|{{flagathlete|[[Serafin Wiestner]]|Švicarska}}||align=left|26:10,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:36,7
|-
|41 ||67 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergij Semenov]]|Ukrajina}}||align=left|26:10,4||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:36,9
|-
|42 ||82 ||align=left|{{flagathlete|[[Tobias Arwidson]]|Švedska}}||align=left|26:11,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:38,3
|-
|43 ||16 ||align=left|{{flagathlete|[[Jan Savicki]]|Kazahstan}}||align=left|26:13,0||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:39,5
|-
|44 ||18 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Sednjev]]|Ukrajina}}||align=left|26:16,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:43,3
|-
|45 ||73 ||align=left|{{flagathlete|[[Leif Nordgren]]|SAD}}||align=left|26:17,4||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:43,9
|-
|46 ||3 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|Francuska}}||align=left|26:18,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:44,7
|-
|47 ||81 ||align=left|{{flagathlete|[[Christian De Lorenzi]]|Italija}}||align=left|26:25,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:51,9
|-
|48 ||4 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Kaukėnas]]|Litva}}||align=left|26:26,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:52,7
|-
|49 ||45 ||align=left|{{flagathlete|[[Krasimir Anev]]|Bugarska}}||align=left|26:28,0||3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt;||+1:54,5
|-
|50 ||44 ||align=left|{{flagathlete|[[Danil Steptsenko]]|Estonija}}||align=left|26:40,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:07,0
|-
|51 ||86 ||align=left|{{flagathlete|[[Janez Marič]]|Slovenija}}||align=left|26:41,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:07,8
|-
|52 ||56 ||align=left|{{flagathlete|[[Pavol Hurajt]]|Slovačka}}||align=left|26:45,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+2:12,3
|-
|53 ||66 ||align=left|{{flagathlete|[[Indrek Tobreluts]]|Estonija}}||align=left|26:46,5||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:13,0
|-
|54 ||5 ||align=left|{{flagathlete|[[Kauri Kõiv]]|Estonija}}||align=left|26:47,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:13,6
|-
|55 ||34 ||align=left|{{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|Norveška}}||align=left|26:51,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:17,5
|-
|56 ||61 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Abramenko]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,0||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,5
|-
|57 ||80 ||align=left|{{flagathlete|[[Jurij Lijadov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,6
|-
|58 ||11 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Stephan]]|Njemačka}}||align=left|26:55,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,9
|-
|59 ||71 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Naumik]]|Kazahstan}}||align=left|26:55,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:22,0
|-
|60 ||59 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Iliev]]|Bugarska}}||align=left|26:55,9||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:22,4
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
|61 ||87 ||align=left|{{flagathlete|[[Russell Currier]]|SAD}}||align=left|26:58,5||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:25,0
|-
|62 ||58 ||align=left|{{flagathlete|[[Ahti Toivanen]]|Finska}}||align=left|26:58,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:25,1
|-
|63 ||41 ||align=left|{{flagathlete|[[Benjamin Weger]]|Švicarska}}||align=left|27:00,5||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:27,0
|-
|64 ||17 ||align=left|{{flagathlete|[[Krzysztof Pływaczyk]]|Poljska}}||align=left|27:02,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:28,8
|-
|65 ||74 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Hasilla]]|Slovačka}}||align=left|27:05,4||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:31,9
|-
|66 ||76 ||align=left|{{flagathlete|[[Roland Lessing]]|Estonija}}||align=left|27:06,3||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:32,8
|-
|67 ||42 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee-Steve Jackson]]|UK}}||align=left|27:07,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:34,0
|-
|68 ||83 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Otcenas]]|Slovačka}}||align=left|27:07,8||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,3
|-
|69 ||20 ||align=left|{{flagathlete|[[Milanko Petrović]]|Srbija}}||align=left|27:08,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,7
|-
|70 ||12 ||align=left|{{flagathlete|[[Michail Kletcherov]]|Bugarska}}||align=left|27:13,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:40,1
|-
|71 ||28 ||align=left|{{flagathlete|[[Hidenori Isa]]|Japan}}||align=left|27:15,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:41,7
|-
|72 ||25 ||align=left|{{flagathlete|[[Peter Dokl]]|Slovenija}}||align=left|27:20,1||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:46,6
|-
|73 ||33 ||align=left|{{flagathlete|[[Alexei Almoukov]]|Australija}}||align=left|27:24,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+2:51,1
|-
|74 ||78 ||align=left|{{flagathlete|[[Scott Perras]]|Kanada}}||align=left|27:32,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:58,6
|-
|75 ||63 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Krupcik]]|Češka}}||align=left|27:39,3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:05,8
|-
|76 ||85 ||align=left|{{flagathlete|[[Ivan Zlatev]]|Bugarska}}||align=left|27:48,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:15,0
|-
|77 ||53 ||align=left|{{flagathlete|[[Łukasz Szczurek]]|Poljska}}||align=left|27:57,2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+3:23,7
|-
|78 ||7 ||align=left|{{flagathlete|[[Jarkko Kauppinen]]|Finska}}||align=left|27:57,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+3:24,3
|-
|79 ||47 ||align=left|{{flagathlete|[[Gombos Károly]]|Mađarska}}||align=left|28:04,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+3:30,8
|-
|80 ||49 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Pantov]]|Kazahstan}}||align=left|28:05,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+3:31,5
|-
|81 ||23 ||align=left|{{flagathlete|[[Markus Windisch]]|Italija}}||align=left|28:14,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:40,9
|-
|82 ||22 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee In-bok]]|Južna Koreja}}||align=left|28:35,9||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+4:02,4
|-
|83 ||10 ||align=left|{{flagathlete|[[Ren Long]]|Kina}}||align=left|28:53,2||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+4:19,7
|-
|84 ||9 ||align=left|{{flagathlete|[[Victor Lobo Escolar]]|Španija}}||align=left|28:53,3||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+4:19,8
|-
|85 ||60 ||align=left|{{flagathlete|[[Grzegorz Guzik]]|Poljska}}||align=left|29:17,2||5 &lt;small&gt;(4+1)&lt;/small&gt;||+4:43,7
|-
|86 ||84 ||align=left|{{flagathlete|[[Rafal Lepel]]|Poljska}}||align=left|29:25,8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+4:52,3
|-
|87 ||79 ||align=left|{{flagathlete|[[Dijas Kenešev]]|Kazahstan}}||align=left|30:06,8||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+5:33,3
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
|rowspan=&quot;2&quot;| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209214509/http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint |date=9. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]</text>
      <sha1>0accwpynx6n50hv8c8o3x3deioriv0a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915524</id>
      <parentid>3915523</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:19:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3915524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18910" sha1="jc4ezttiuolpeb0fms6vnz18m9lz3n3" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Bjorndalen-Trondheim09.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Ole Einar Bjørndalen]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]]
| datum           = 8. februar 2014.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 31
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2014
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Ole Einar Bjørndalen]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Dominik Landertinger]]
| srebro_NOK      = AUT
| bronza          = [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]
| bronza_NOK      = CZE
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – sprint (muškarci)|2010.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – sprint (muškarci)|2018]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}}
{{Biatlon na ZOI 2014.}}

'''Takmičenje u [[Biatlon#Discipline|sprintu]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&amp;nbsp;km udaljenoj od Sočija [[8. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:30 sati po lokalnom vremenu.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 10 kilometara. Trče se 3 kruga po 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 87 takmičara iz 31 zemlje.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|AUS}} [[Australija na ZOI 2014.|Australija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FIN}} [[Finska na ZOI 2014.|Finska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|JAP}} [[Japan na ZOI 2014.|Japan]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja na ZOI 2014.|Južna Koreja]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KIN}} [[Kina na ZOI 2014.|Kina]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska na ZOI 2014.|Mađarska]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|POLJ}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; - domaćin
* {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SRB}} [[Srbija na ZOI 2014.|Srbija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠPA}} [[Španija na ZOI 2014.|Španija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UK}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 24 ||align=left|{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|Norveška}}  ||align=left| 24:33.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| 
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 15 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|Austrija}}  ||align=left| 24:34.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +0.9
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]|| 40 ||align=left|{{flagathlete|[[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]|Češka}}  ||align=left|  24:39.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +4.7 
|-
| 4 || 48 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|Rusija}}  ||align=left|  24:39.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +6.4 
|-
| 5 || 65 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Philippe Leguellec]]|Kanada}}  ||align=left|  24:43.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +9.7 
|-
| 6 || 39 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Fourcade]] |Francuska}} || align=left | 24:45.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +12.4
|-
| 7 || 30 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Eder]] |Austrija}}  ||align=left| 24:47.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +13.7
|-
| 8 || 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Ondřej Moravec]] |Češka}}  ||align=left| 24:48.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +14.6
|-
| 9 || 29 ||align=left|{{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]] |Norveška}}  ||align=left| 25:02.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +29.3
|-
| 10 || 72 ||align=left|{{flagathlete|[[Jakov Fak]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:06.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +33.0
|-
| 11 || 37 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Windisch]] |Italija}}  ||align=left| 25:07.6 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +34.1
|-
| 12 || 75 ||align=left|{{flagathlete|[[Lukas Hofer]] |Italija}}  ||align=left| 25:08.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +35.3
|-
| 13 || 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Nathan Smith]] |Kanada}}  ||align=left|  25:09.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +36.2
|-
| 14 || 57 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Guillaume Béatrix]] |Francuska}}  ||align=left| 25:12.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +38.6
|-
| 15 || 55 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Schempp]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:16.4 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +42.9
|- bgcolor=pink
| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} (16)|| 8||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Ustjugov]]|Rusija}}&lt;ref name=&quot;Ustyugov&quot;&gt;{{cite web|title= IBU anti-doping hearing panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215170333/https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|archive-date=15. 2. 2020|url= https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|url-status=dead|website= Biathlon World |publisher= International Biathlon Union |date=15. 2. 2020|access-date= 1. 9. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt; ||align=left| 25:19.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +45.6
|-
| 17 || 35 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrejs Rastorgujevs]] |Latvija}}  ||align=left| 25:20.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +46.7
|-
| 18 || 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Fredrik Lindström]] |Švedska}}  ||align=left| 25:21.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +47.5
|-
| 19 || 43 ||align=left|{{flagathlete|[[Tim Burke]] |SAD}}  ||align=left| 25:23.3 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +49.8
|-
| 20 || 32 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Sumann]] |Austrija}}  ||align=left| 25:25.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +52.0
|-
| 21 || 62 ||align=left|{{flagathlete|[[Erik Lesser]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:26.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +53.2
|-
| 22 || 31 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrij Derizemlja]] |Ukrajina}}  ||align=left| 25:29.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +55.5
|-
| 23 || 51 ||align=left|{{flagathlete|[[Brendan Green]] |Kanada}}  ||align=left| 25:31.7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +58.2
|-
| 24 || 70 ||align=left|{{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]] |Švedska}}  ||align=left| 25:35.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:02.4
|-
| 25 || 36 ||align=left|{{flagathlete|[[Björn Ferry]] |Švedska}}  ||align=left| 25:36.4 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;|| +1:02.9
|-
| 26 || 54 ||align=left|{{flagathlete|[[Klemen Bauer]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:40.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;|| +1:07.2
|-
| 27 || 68 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]] |Rusija}}  ||align=left| 25:43.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:09.5
|-
| 28 || 46 ||align=left|{{flagathlete|[[Dmitrij Mališko]] |Rusija}}  ||align=left| 25:48.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:15.0
|-
| 29 || 19 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Čepeljin]] |Bjelorusija}} ||align=left| 25:49.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:16.2
|-
| 30 || 13 ||align=left|{{flagathlete|[[Cornel Puchianu]] |Rumunija}} ||align=left| 25:50.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:17.2
|-
|31 || 27 ||align=left|{{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|Češka}}||align=left|25:51,7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +1:18,2
|-
|32 ||77 ||align=left|{{flagathlete|[[Artem Prima]]|Ukrajina}}||align=left|25:57,6||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:24,1
|-
|33 ||50 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Novikov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:00,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:27,3
|-
|34 ||38 ||align=left|{{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|Njemačka}}||align=left|26:01,2||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:27,7
|-
|35 ||26 ||align=left|{{flagathlete|[[Lowell Bailey]]|SAD}}||align=left|26:04,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,6
|-
|36 ||64 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Fourcade]]|Francuska}}||align=left|26:04,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,7
|-
|37 ||21 ||align=left|{{flagathlete|[[Matej Kazar]]|Slovačka}}||align=left|26:04,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:31,3
|-
|38 ||69 ||align=left|{{flagathlete|[[Daniel Mesotitsch]]|Austrija}}||align=left|26:06,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:33,1
|-
|39 ||52 ||align=left|{{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|Norveška}}||align=left|26:10,1||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+1:36,6
|-
|40 ||14 ||align=left|{{flagathlete|[[Serafin Wiestner]]|Švicarska}}||align=left|26:10,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:36,7
|-
|41 ||67 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergij Semenov]]|Ukrajina}}||align=left|26:10,4||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:36,9
|-
|42 ||82 ||align=left|{{flagathlete|[[Tobias Arwidson]]|Švedska}}||align=left|26:11,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:38,3
|-
|43 ||16 ||align=left|{{flagathlete|[[Jan Savicki]]|Kazahstan}}||align=left|26:13,0||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:39,5
|-
|44 ||18 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Sednjev]]|Ukrajina}}||align=left|26:16,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:43,3
|-
|45 ||73 ||align=left|{{flagathlete|[[Leif Nordgren]]|SAD}}||align=left|26:17,4||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:43,9
|-
|46 ||3 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|Francuska}}||align=left|26:18,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:44,7
|-
|47 ||81 ||align=left|{{flagathlete|[[Christian De Lorenzi]]|Italija}}||align=left|26:25,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:51,9
|-
|48 ||4 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Kaukėnas]]|Litva}}||align=left|26:26,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:52,7
|-
|49 ||45 ||align=left|{{flagathlete|[[Krasimir Anev]]|Bugarska}}||align=left|26:28,0||3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt;||+1:54,5
|-
|50 ||44 ||align=left|{{flagathlete|[[Danil Steptsenko]]|Estonija}}||align=left|26:40,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:07,0
|-
|51 ||86 ||align=left|{{flagathlete|[[Janez Marič]]|Slovenija}}||align=left|26:41,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:07,8
|-
|52 ||56 ||align=left|{{flagathlete|[[Pavol Hurajt]]|Slovačka}}||align=left|26:45,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+2:12,3
|-
|53 ||66 ||align=left|{{flagathlete|[[Indrek Tobreluts]]|Estonija}}||align=left|26:46,5||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:13,0
|-
|54 ||5 ||align=left|{{flagathlete|[[Kauri Kõiv]]|Estonija}}||align=left|26:47,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:13,6
|-
|55 ||34 ||align=left|{{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|Norveška}}||align=left|26:51,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:17,5
|-
|56 ||61 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Abramenko]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,0||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,5
|-
|57 ||80 ||align=left|{{flagathlete|[[Jurij Lijadov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,6
|-
|58 ||11 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Stephan]]|Njemačka}}||align=left|26:55,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,9
|-
|59 ||71 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Naumik]]|Kazahstan}}||align=left|26:55,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:22,0
|-
|60 ||59 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Iliev]]|Bugarska}}||align=left|26:55,9||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:22,4
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
|61 ||87 ||align=left|{{flagathlete|[[Russell Currier]]|SAD}}||align=left|26:58,5||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:25,0
|-
|62 ||58 ||align=left|{{flagathlete|[[Ahti Toivanen]]|Finska}}||align=left|26:58,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:25,1
|-
|63 ||41 ||align=left|{{flagathlete|[[Benjamin Weger]]|Švicarska}}||align=left|27:00,5||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:27,0
|-
|64 ||17 ||align=left|{{flagathlete|[[Krzysztof Pływaczyk]]|Poljska}}||align=left|27:02,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:28,8
|-
|65 ||74 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Hasilla]]|Slovačka}}||align=left|27:05,4||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:31,9
|-
|66 ||76 ||align=left|{{flagathlete|[[Roland Lessing]]|Estonija}}||align=left|27:06,3||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:32,8
|-
|67 ||42 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee-Steve Jackson]]|UK}}||align=left|27:07,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:34,0
|-
|68 ||83 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Otcenas]]|Slovačka}}||align=left|27:07,8||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,3
|-
|69 ||20 ||align=left|{{flagathlete|[[Milanko Petrović]]|Srbija}}||align=left|27:08,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,7
|-
|70 ||12 ||align=left|{{flagathlete|[[Michail Kletcherov]]|Bugarska}}||align=left|27:13,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:40,1
|-
|71 ||28 ||align=left|{{flagathlete|[[Hidenori Isa]]|Japan}}||align=left|27:15,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:41,7
|-
|72 ||25 ||align=left|{{flagathlete|[[Peter Dokl]]|Slovenija}}||align=left|27:20,1||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:46,6
|-
|73 ||33 ||align=left|{{flagathlete|[[Alexei Almoukov]]|Australija}}||align=left|27:24,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+2:51,1
|-
|74 ||78 ||align=left|{{flagathlete|[[Scott Perras]]|Kanada}}||align=left|27:32,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:58,6
|-
|75 ||63 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Krupcik]]|Češka}}||align=left|27:39,3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:05,8
|-
|76 ||85 ||align=left|{{flagathlete|[[Ivan Zlatev]]|Bugarska}}||align=left|27:48,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:15,0
|-
|77 ||53 ||align=left|{{flagathlete|[[Łukasz Szczurek]]|Poljska}}||align=left|27:57,2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+3:23,7
|-
|78 ||7 ||align=left|{{flagathlete|[[Jarkko Kauppinen]]|Finska}}||align=left|27:57,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+3:24,3
|-
|79 ||47 ||align=left|{{flagathlete|[[Gombos Károly]]|Mađarska}}||align=left|28:04,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+3:30,8
|-
|80 ||49 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Pantov]]|Kazahstan}}||align=left|28:05,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+3:31,5
|-
|81 ||23 ||align=left|{{flagathlete|[[Markus Windisch]]|Italija}}||align=left|28:14,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:40,9
|-
|82 ||22 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee In-bok]]|Južna Koreja}}||align=left|28:35,9||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+4:02,4
|-
|83 ||10 ||align=left|{{flagathlete|[[Ren Long]]|Kina}}||align=left|28:53,2||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+4:19,7
|-
|84 ||9 ||align=left|{{flagathlete|[[Victor Lobo Escolar]]|Španija}}||align=left|28:53,3||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+4:19,8
|-
|85 ||60 ||align=left|{{flagathlete|[[Grzegorz Guzik]]|Poljska}}||align=left|29:17,2||5 &lt;small&gt;(4+1)&lt;/small&gt;||+4:43,7
|-
|86 ||84 ||align=left|{{flagathlete|[[Rafal Lepel]]|Poljska}}||align=left|29:25,8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+4:52,3
|-
|87 ||79 ||align=left|{{flagathlete|[[Dijas Kenešev]]|Kazahstan}}||align=left|30:06,8||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+5:33,3
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
|rowspan=&quot;2&quot;| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209214509/http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint |date=9. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]</text>
      <sha1>jc4ezttiuolpeb0fms6vnz18m9lz3n3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915525</id>
      <parentid>3915524</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:20:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18885" sha1="7geixnlarzf9a6f4hn4ttjkq05qg7xy" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Bjorndalen-Trondheim09.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Ole Einar Bjørndalen]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]]
| datum           = 8. februar 2014.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 31
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2014
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Ole Einar Bjørndalen]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Dominik Landertinger]]
| srebro_NOK      = AUT
| bronza          = [[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]
| bronza_NOK      = CZE
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|2010.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km|2018.]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}}
{{Biatlon na ZOI 2014.}}

'''Takmičenje u [[Biatlon#Discipline|sprintu]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&amp;nbsp;km udaljenoj od Sočija [[8. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:30 sati po lokalnom vremenu.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 10 kilometara. Trče se 3 kruga po 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (muškarci)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 87 takmičara iz 31 zemlje.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|AUS}} [[Australija na ZOI 2014.|Australija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FIN}} [[Finska na ZOI 2014.|Finska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|JAP}} [[Japan na ZOI 2014.|Japan]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja na ZOI 2014.|Južna Koreja]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|KIN}} [[Kina na ZOI 2014.|Kina]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska na ZOI 2014.|Mađarska]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|POLJ}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| width=&quot;33%&quot; |
* {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt; - domaćin
* {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|SRB}} [[Srbija na ZOI 2014.|Srbija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠPA}} [[Španija na ZOI 2014.|Španija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
* {{ZD|UK}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
|}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt;broj !! Ime !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 24 ||align=left|{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|Norveška}}  ||align=left| 24:33.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| 
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 15 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|Austrija}}  ||align=left| 24:34.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +0.9
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]|| 40 ||align=left|{{flagathlete|[[Jaroslav Soukup (biatlonac)|Jaroslav Soukup]]|Češka}}  ||align=left|  24:39.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +4.7 
|-
| 4 || 48 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Šipuljin]]|Rusija}}  ||align=left|  24:39.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +6.4 
|-
| 5 || 65 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Philippe Leguellec]]|Kanada}}  ||align=left|  24:43.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +9.7 
|-
| 6 || 39 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Fourcade]] |Francuska}} || align=left | 24:45.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +12.4
|-
| 7 || 30 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Eder]] |Austrija}}  ||align=left| 24:47.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +13.7
|-
| 8 || 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Ondřej Moravec]] |Češka}}  ||align=left| 24:48.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +14.6
|-
| 9 || 29 ||align=left|{{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]] |Norveška}}  ||align=left| 25:02.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +29.3
|-
| 10 || 72 ||align=left|{{flagathlete|[[Jakov Fak]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:06.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +33.0
|-
| 11 || 37 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Windisch]] |Italija}}  ||align=left| 25:07.6 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +34.1
|-
| 12 || 75 ||align=left|{{flagathlete|[[Lukas Hofer]] |Italija}}  ||align=left| 25:08.8 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +35.3
|-
| 13 || 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Nathan Smith]] |Kanada}}  ||align=left|  25:09.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +36.2
|-
| 14 || 57 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Guillaume Béatrix]] |Francuska}}  ||align=left| 25:12.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +38.6
|-
| 15 || 55 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Schempp]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:16.4 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +42.9
|- bgcolor=pink
| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} (16)|| 8||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Ustjugov]]|Rusija}}&lt;ref name=&quot;Ustyugov&quot;&gt;{{cite web|title= IBU anti-doping hearing panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215170333/https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|archive-date=15. 2. 2020|url= https://www.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov|url-status=dead|website= Biathlon World |publisher= International Biathlon Union |date=15. 2. 2020|access-date= 1. 9. 2024|language=en}}&lt;/ref&gt; ||align=left| 25:19.1 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +45.6
|-
| 17 || 35 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrejs Rastorgujevs]] |Latvija}}  ||align=left| 25:20.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +46.7
|-
| 18 || 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Fredrik Lindström]] |Švedska}}  ||align=left| 25:21.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +47.5
|-
| 19 || 43 ||align=left|{{flagathlete|[[Tim Burke]] |SAD}}  ||align=left| 25:23.3 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +49.8
|-
| 20 || 32 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Sumann]] |Austrija}}  ||align=left| 25:25.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +52.0
|-
| 21 || 62 ||align=left|{{flagathlete|[[Erik Lesser]] |Njemačka}}  ||align=left| 25:26.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +53.2
|-
| 22 || 31 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrij Derizemlja]] |Ukrajina}}  ||align=left| 25:29.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +55.5
|-
| 23 || 51 ||align=left|{{flagathlete|[[Brendan Green]] |Kanada}}  ||align=left| 25:31.7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;|| +58.2
|-
| 24 || 70 ||align=left|{{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]] |Švedska}}  ||align=left| 25:35.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:02.4
|-
| 25 || 36 ||align=left|{{flagathlete|[[Björn Ferry]] |Švedska}}  ||align=left| 25:36.4 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;|| +1:02.9
|-
| 26 || 54 ||align=left|{{flagathlete|[[Klemen Bauer]] |Slovenija}}  ||align=left| 25:40.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;|| +1:07.2
|-
| 27 || 68 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]] |Rusija}}  ||align=left| 25:43.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:09.5
|-
| 28 || 46 ||align=left|{{flagathlete|[[Dmitrij Mališko]] |Rusija}}  ||align=left| 25:48.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:15.0
|-
| 29 || 19 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Čepeljin]] |Bjelorusija}} ||align=left| 25:49.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;|| +1:16.2
|-
| 30 || 13 ||align=left|{{flagathlete|[[Cornel Puchianu]] |Rumunija}} ||align=left| 25:50.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;|| +1:17.2
|-
|31 || 27 ||align=left|{{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|Češka}}||align=left|25:51,7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +1:18,2
|-
|32 ||77 ||align=left|{{flagathlete|[[Artem Prima]]|Ukrajina}}||align=left|25:57,6||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:24,1
|-
|33 ||50 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Novikov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:00,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:27,3
|-
|34 ||38 ||align=left|{{flagathlete|[[Arnd Peiffer]]|Njemačka}}||align=left|26:01,2||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:27,7
|-
|35 ||26 ||align=left|{{flagathlete|[[Lowell Bailey]]|SAD}}||align=left|26:04,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,6
|-
|36 ||64 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Fourcade]]|Francuska}}||align=left|26:04,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30,7
|-
|37 ||21 ||align=left|{{flagathlete|[[Matej Kazar]]|Slovačka}}||align=left|26:04,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:31,3
|-
|38 ||69 ||align=left|{{flagathlete|[[Daniel Mesotitsch]]|Austrija}}||align=left|26:06,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:33,1
|-
|39 ||52 ||align=left|{{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|Norveška}}||align=left|26:10,1||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+1:36,6
|-
|40 ||14 ||align=left|{{flagathlete|[[Serafin Wiestner]]|Švicarska}}||align=left|26:10,2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:36,7
|-
|41 ||67 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergij Semenov]]|Ukrajina}}||align=left|26:10,4||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:36,9
|-
|42 ||82 ||align=left|{{flagathlete|[[Tobias Arwidson]]|Švedska}}||align=left|26:11,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:38,3
|-
|43 ||16 ||align=left|{{flagathlete|[[Jan Savicki]]|Kazahstan}}||align=left|26:13,0||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:39,5
|-
|44 ||18 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Sednjev]]|Ukrajina}}||align=left|26:16,8||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:43,3
|-
|45 ||73 ||align=left|{{flagathlete|[[Leif Nordgren]]|SAD}}||align=left|26:17,4||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+1:43,9
|-
|46 ||3 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Desthieux]]|Francuska}}||align=left|26:18,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:44,7
|-
|47 ||81 ||align=left|{{flagathlete|[[Christian De Lorenzi]]|Italija}}||align=left|26:25,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:51,9
|-
|48 ||4 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Kaukėnas]]|Litva}}||align=left|26:26,2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:52,7
|-
|49 ||45 ||align=left|{{flagathlete|[[Krasimir Anev]]|Bugarska}}||align=left|26:28,0||3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt;||+1:54,5
|-
|50 ||44 ||align=left|{{flagathlete|[[Danil Steptsenko]]|Estonija}}||align=left|26:40,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:07,0
|-
|51 ||86 ||align=left|{{flagathlete|[[Janez Marič]]|Slovenija}}||align=left|26:41,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:07,8
|-
|52 ||56 ||align=left|{{flagathlete|[[Pavol Hurajt]]|Slovačka}}||align=left|26:45,8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||+2:12,3
|-
|53 ||66 ||align=left|{{flagathlete|[[Indrek Tobreluts]]|Estonija}}||align=left|26:46,5||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:13,0
|-
|54 ||5 ||align=left|{{flagathlete|[[Kauri Kõiv]]|Estonija}}||align=left|26:47,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:13,6
|-
|55 ||34 ||align=left|{{flagathlete|[[Johannes Thingnes Bø]]|Norveška}}||align=left|26:51,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:17,5
|-
|56 ||61 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Abramenko]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,0||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,5
|-
|57 ||80 ||align=left|{{flagathlete|[[Jurij Lijadov]]|Bjelorusija}}||align=left|26:55,1||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,6
|-
|58 ||11 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Stephan]]|Njemačka}}||align=left|26:55,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:21,9
|-
|59 ||71 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Naumik]]|Kazahstan}}||align=left|26:55,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:22,0
|-
|60 ||59 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Iliev]]|Bugarska}}||align=left|26:55,9||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:22,4
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
|61 ||87 ||align=left|{{flagathlete|[[Russell Currier]]|SAD}}||align=left|26:58,5||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:25,0
|-
|62 ||58 ||align=left|{{flagathlete|[[Ahti Toivanen]]|Finska}}||align=left|26:58,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:25,1
|-
|63 ||41 ||align=left|{{flagathlete|[[Benjamin Weger]]|Švicarska}}||align=left|27:00,5||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:27,0
|-
|64 ||17 ||align=left|{{flagathlete|[[Krzysztof Pływaczyk]]|Poljska}}||align=left|27:02,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:28,8
|-
|65 ||74 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Hasilla]]|Slovačka}}||align=left|27:05,4||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:31,9
|-
|66 ||76 ||align=left|{{flagathlete|[[Roland Lessing]]|Estonija}}||align=left|27:06,3||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+2:32,8
|-
|67 ||42 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee-Steve Jackson]]|UK}}||align=left|27:07,5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:34,0
|-
|68 ||83 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Otcenas]]|Slovačka}}||align=left|27:07,8||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,3
|-
|69 ||20 ||align=left|{{flagathlete|[[Milanko Petrović]]|Srbija}}||align=left|27:08,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34,7
|-
|70 ||12 ||align=left|{{flagathlete|[[Michail Kletcherov]]|Bugarska}}||align=left|27:13,6||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:40,1
|-
|71 ||28 ||align=left|{{flagathlete|[[Hidenori Isa]]|Japan}}||align=left|27:15,2||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:41,7
|-
|72 ||25 ||align=left|{{flagathlete|[[Peter Dokl]]|Slovenija}}||align=left|27:20,1||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:46,6
|-
|73 ||33 ||align=left|{{flagathlete|[[Alexei Almoukov]]|Australija}}||align=left|27:24,6||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+2:51,1
|-
|74 ||78 ||align=left|{{flagathlete|[[Scott Perras]]|Kanada}}||align=left|27:32,1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:58,6
|-
|75 ||63 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Krupcik]]|Češka}}||align=left|27:39,3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:05,8
|-
|76 ||85 ||align=left|{{flagathlete|[[Ivan Zlatev]]|Bugarska}}||align=left|27:48,5||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:15,0
|-
|77 ||53 ||align=left|{{flagathlete|[[Łukasz Szczurek]]|Poljska}}||align=left|27:57,2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+3:23,7
|-
|78 ||7 ||align=left|{{flagathlete|[[Jarkko Kauppinen]]|Finska}}||align=left|27:57,8||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+3:24,3
|-
|79 ||47 ||align=left|{{flagathlete|[[Gombos Károly]]|Mađarska}}||align=left|28:04,3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+3:30,8
|-
|80 ||49 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Pantov]]|Kazahstan}}||align=left|28:05,0||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+3:31,5
|-
|81 ||23 ||align=left|{{flagathlete|[[Markus Windisch]]|Italija}}||align=left|28:14,4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+3:40,9
|-
|82 ||22 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee In-bok]]|Južna Koreja}}||align=left|28:35,9||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+4:02,4
|-
|83 ||10 ||align=left|{{flagathlete|[[Ren Long]]|Kina}}||align=left|28:53,2||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+4:19,7
|-
|84 ||9 ||align=left|{{flagathlete|[[Victor Lobo Escolar]]|Španija}}||align=left|28:53,3||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+4:19,8
|-
|85 ||60 ||align=left|{{flagathlete|[[Grzegorz Guzik]]|Poljska}}||align=left|29:17,2||5 &lt;small&gt;(4+1)&lt;/small&gt;||+4:43,7
|-
|86 ||84 ||align=left|{{flagathlete|[[Rafal Lepel]]|Poljska}}||align=left|29:25,8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+4:52,3
|-
|87 ||79 ||align=left|{{flagathlete|[[Dijas Kenešev]]|Kazahstan}}||align=left|30:06,8||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+5:33,3
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
|rowspan=&quot;2&quot;| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209214509/http://www.sochi2014.com/en/biathlon-men-s-10-km-sprint |date=9. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]</text>
      <sha1>7geixnlarzf9a6f4hn4ttjkq05qg7xy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anto Popović (političar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>366085</id>
    <revision>
      <id>3915400</id>
      <parentid>3856843</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:55:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Biografija */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3450" sha1="ovg7sf3tr7ejugqroyplh5jyg8lsplo" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Anto Popović
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = 1941.
| mjesto_rođenja         = [[Livno]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas [[BiH]])
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2013|06|17|1941||}}
| mjesto_smrti           = [[Livno]], [[BiH]]
| druga_imena            = 
| zanimanje              = psiholog, političar
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| stranka                = [[Demokratska fronta]]
| religija               = [[Katoličanstvo]]
| supružnik              = Finka (do smrti [[2023]].)
| djeca                  = Ivan i Berislav
| politička_stranka      = [[Demokratska fronta]]
| nacionalnost           = [[Hrvat]]
| vjera                  = [[katoličanstvo]]
| obrazovanje            = [[Fakultet psihologije u Beogradu]]
}}
{{Drugo_značenje|Anto Popović (višeznačnica)}}
'''Anto Popović''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[psiholog]] i političar. Rođen je 1941. u [[Livno|Livnu]], [[Kraljevina Jugoslavija]], (danas [[Bosna i Hercegovina]]).&lt;ref name=&quot;RS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://radiosarajevo.ba/novost/162581/anto-popovic-za-radiosarajevoba-zelim-poboljsati-zivot-malih-ljudi |title=Članak ''Želim poboljšati život malih ljudi'' na radiosarajevo.ba |access-date=28. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140823002941/http://radiosarajevo.ba/novost/162581/anto-popovic-za-radiosarajevoba-zelim-poboljsati-zivot-malih-ljudi |archive-date=23. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Radio je u Zenici, u Zavodu za zapošljavanje, a potom u Savjetovalištu za brak. Bio je dopredsjednik izvršnog odbora [[HDZ BiH]]-a u Zenici do kraja 1992. godine, a potom se vratio u Livno gdje je radio kao vojni psiholog. Dvije godine kasnije došao je na mjesto direktora Centra za socijalni rad u Livnu i tu se zadržao do penzionisanja.&lt;ref name=&quot;RS&quot;/&gt; Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] godine kandidat je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog naroda]].&lt;ref name=&quot;RS&quot;/&gt; Anto Popović je zamijenio prvu kandidatkinju [[Zora Terzić-Šeremet|Zoru Terzić-Šeremet]], koja je odustala od kandidature zbog prijetnji upućenih njoj i njenoj porodici.&lt;ref&gt;[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/df-zora-terzicseremet-odustala-od-kandidature-zbog-prijetnji-anto-popovic-novi-kandidat-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih DF: Zora Terzić-Šeremet odustala od kandidature zbog prijetnji, Anto Popović novi kandidat]&lt;/ref&gt;

Preminuo je 17. juna 2013. u Livnu, posljednji ispraćaj je obavljen dan poslije u selu [[Rapovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://osmrtnice.rip/2023/06/anto-popovic/|title=Anto Popović|date=17. 6. 2023|website=Osmrtnice Livno|language=hr|access-date=22. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{DEFAULTSORT:Popović, Anto}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Umrli 2013.]]</text>
      <sha1>ovg7sf3tr7ejugqroyplh5jyg8lsplo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kataliza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>383955</id>
    <revision>
      <id>3915339</id>
      <parentid>3858792</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:16:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3498" sha1="idl263kibwglrhh76mvn5iu1iuzp33b" xml:space="preserve">[[Datoteka:Enzyme catalysis delta delta G.png|thumb|350px|Efekti  pozitivnog katalizatora na aktiviranje reakcijske  energije:  pod njegovim djejstvom  ona  je niža, a  [[vrijeme reakcije]] je duže. &lt;br&gt;[[Katalizator]] ne samo  da smanjuje energiju aktivacije, nego  također pokreće i  reakciju međuprodukata]]'''Kataliza''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''katálysis'' = razrješavanje = ''katá'' + ''lysis'')  je [[hemija|hemijska]] reakcija koja se odvija drukčije nego u izoliranim okolnostima, zahvaljujući prisustvu agensa koji se označava kap [[katalizator]]. U živim sistemima, takvu ulogu u procesu katalize katalizatorsku obično imaju [[enzim]]i. Agensi koji pospješuju biološke procese zovu se  '''biokatalizatori'''.&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-581-0}}.&lt;/ref&gt;
 
Katalizatori su one supstance koje utiču ne određenu reakciju ili proces u kojima se sami ne mijenjaju niti miješaju  s reaktantima ni s konačnim proizvodima, niti ulaze u konačni proizvod [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]]. Svoj uticaj ostvaruju samim svojim prisustvom tokom reakcije. Katalizatorske tvari su aktivne u malim količinama i ne troše se u katalizi pripadajuće reakcije.&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;

Katalitičke pojave se ispoljavaju u pokretanju ili promjeni brzine ili usmjeravanju hemijske reakcije, općenito određenim putem, kad djeluju samo na određenu reakciju (selektivna kataliza). Obično se naglašava proces  pospješivanja i ubrzavanja određene reakcije ili procesa  (pozitivna kataliza), ali postoje i negativni oblici katalize (inhibicije), u kojoj negativni katalizatori učestvuju u usporavanju radi  ili zaustavljanju hemijske reakcije.

Katalize  se imenuju prema smislu  reakcije ili procesa, kao što su
*pozitivna katalza, 
*negativna kataliza (inhibicijska kataliza), i
*inicijalna katalitiza.

Pojava slična katalitičkoj inicijaciji je autokataliza, gdje je katalizator jedan od samih proizvoda reakcije.

Ako su i reaktanti i proizvodi i katalizator u istom [[Agregatno stanje|agregatnom stanju]], to je homogena kataliza, a u slučaju kada je katalizator u nekom drugom agregatnom stanju u odnosu na reaktante i proizvod, to je heterogena kataliza.

Katalizirajuća supstanca može biti jednostavna ili je sastavljena od više sastavnica. Kod složenih katalizatora, obično je aktivna samo jedna tvar, a ostale doprinose njenoj ukupnoj aktivnosti.

Ovakva priroda katalize se objašnjava time što se između katalizatora  i  reagirajućih tvari  stvaraju nestabilni međuproizvodi, koji nastavljaju reagirati u određenom procesu, nakon kojeg katalizator oslobađa. Oko 90% svih poznatih hemijskih procesa u industriji izvodi se pomoću katalizatora, pri čemu se oko 80% katalizatora označava kao čvrste tvari.

==Reference==
{{refspisak}}

==Također pogledajte==
*[[Katalizator]]
*[[Enzim]]

[[Kategorija:Hemijske reakcije]]
[[Kategorija:Hemijska kinetika]]
[[Kategorija:Kataliza| ]]</text>
      <sha1>idl263kibwglrhh76mvn5iu1iuzp33b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Splitska deklaracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397221</id>
    <revision>
      <id>3915388</id>
      <parentid>3849562</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:49:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24370" sha1="8xk2jf3p7gi49vqp0k5gjggvvrwgkyi" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Splitska deklaracija
| puno_ime                = Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanje političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice
| slika                   = Splitska deklaracija.png
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = Potpisivanje Splitske deklaracije
| opis_slike              = Potpisivanje Splitske deklaracije
| vrsta                   = [[Deklaracija]]
| kontekst                = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]&lt;br&gt;[[Vašingtonski sporazum]]
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1995|07|22}}
| mjesto_potpis           = [[Split]], [[Hrvatska]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Haris Silajdžić]]&lt;br&gt;{{ZD|Federacija Bosne i Hercegovine|1996}} [[Krešimir Zubak]]&lt;br&gt;{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]
| strane                  = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|1996}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| ratifikatori            = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]&lt;br&gt;[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorna skupština Federacije BiH]]&lt;br&gt;[[Hrvatski sabor]]
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]}}
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Splitski''' '''deklaracija''' ili '''Splitski sporazum''' jest sporazum o međusobnoj obrani između [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], potpisan u [[Split|Splitu, Hrvatska]], 22. jula 1995. Pozvao je i na vojnu intervenciju [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] (HV) na teritoriji [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]], prvenstveno u oslobađanju [[Opsada Bihaća|opsade Bihaća]].

Splitska deklaracija bila je prekretnica u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u BiH]] kao i važan faktor u [[Rat u Hrvatskoj|hrvatskom ratu za nezavisnost]]. Dovela je do velikog razmještaja HV-a u Bosni i Hercegovini i zauzimanja strateških položaja u [[Operacija Ljeto '95|operaciji Ljeto '95]]. Zauzvrat je omogućilo brzo zauzimanje [[Knin]]a, glavnog grada paradržave [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), i oslobađanje opsade Bihaća ubrzo nakon toga, tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]]. Naknadne ofanzive HV-a na Bosnu i Hercegovinu, uz podršku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO), kao i [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|zračna kampanja NATO-a na Bosnu i Hercegovinu]], pomjerile su vojnu ravnotežu u ratu u BiH, doprinoseći početku mirovnih pregovora, koji su doveli do [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].

== Pozadina ==
[[Datoteka:Western_Bosnia_1994.png|desno|mini|Mapa [[Opsada Bihaća|opkoljenog Bihaća]].]]
U novembru 1994, [[opsada Bihaća]] je ušla u kritičnu fazu kada su [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK)&lt;ref&gt;{{Cite news|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/04/02/world/rebel-serbs-complicate-rift-on-yugoslav-unity.html|title=Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=2. 4. 1991|access-date=11. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; bile blizu zauzimanja grada. [[Bihać]] je bio [[Zaštićene zone Ujedinjenih nacija|&quot;zaštićena zona&quot; koju su UN odredile]] pod kontrolom [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), uz podršku [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Smatralo se da će zauzimanje Bihaća od strane srpskih snaga eskalirati rat i pogoršati rastući razdor između [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], pri čemu su američke i evropske sile zagovarale različite pristupe očuvanju tog područja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/bihac-fears-massacre-1439958.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/bihac-fears-massacre-1439958.html|archive-date=24. 5. 2022|work=[[The Independent]]|title=Bihac fears massacre|last=Emma Daly|last2=Andrew Marshall|date=27. 11. 1994|access-date=29. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Osim toga, strahovalo se da će se Bihać pretvoriti u najgoru humanitarnu katastrofu rata.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Halberstam|2003}}&lt;/ref&gt; Nadalje, uskraćivanje Bihaća RSK ili [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] bilo je strateški važno za [[Hrvatska|Hrvatsku]], koja je vodila [[Rat u Hrvatskoj|rat za nezavisnost]] protiv RSK-a.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Hodge|2006}}&lt;/ref&gt; [[Generalštab Oružanih snaga Republike Hrvatske|Načelnik hrvatskog Generalštaba]] [[Janko Bobetko]] smatrao je da bi eventualni pad Bihaća predstavljao kraj ratnih napora Hrvatske.&lt;ref name=&quot;JL-Winter3&quot;&gt;{{Cite news|work=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/kresimir-cosic--amerikanci-nam-nisu-dali-da-branimo-bihac/234966/|language=hr|last=Vlado Vurušić|title=Krešimir Ćosić: Amerikanci nam nisu dali da branimo Bihać|trans-title=Krešimir Ćosić: Americans did not let us defend Bihać|date=9. 12. 2007|access-date=29. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Smatralo se da bi, ako bi to područje zauzele srpske snage, to omogućilo konsolidaciju teritorije koju su držale srpske snage u Hrvatskoj i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao i preraspoređivanje trupa RSK i VRS radi pojačanja drugih područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=juli 2010|title=Oluja - bitka svih bitaka|trans-title=Storm - battle of all the battles|journal=[[Hrvatski vojnik]]|language=hr|publisher=[[Ministry of Defence (Croatia)]]|issue=303/304|issn=1333-9036}}&lt;/ref&gt;

Na sastanku hrvatske i američke vlade i vojnih dužnosnika održanom 29. novembra 1994, hrvatski predstavnici predložili su napad na teritoriju pod kontrolom VRS iz [[Livno|Livna]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kako bi se dio snaga koje opsjedaju Bihać povukao i spriječio njegovo zarobljavanje. Američki zvaničnici nisu odgovorili na prijedlog, a istog dana je naređena [[Operacija &quot;Zima '94&quot;|operacija Zima '94]]. Osim što je doprinio obrani Bihaća, napad je unaprijedio položaje koje su držali HV i HVO bliže putevima snabdijevanja koji su vitalni za RSK.&lt;ref name=&quot;JL-Winter3&quot;/&gt;

Sastanak je bio jedan u nizu održanih u [[Zagreb]]u i [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]] nakon [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] iz marta 1994.&lt;ref name=&quot;JL-Winter3&quot;/&gt; Sporazumom je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ponovno su se ujedinile ARBiH i HVO protiv VRS-a, a Hrvatskoj su dodijeljeni američki vojni savjetnici iz [[Military Professional Resources|Military Professional Resources Incorporated]] (MPRI). MPRI je angažiran jer je [[Ujedinjene nacije|UN]]-ov embargo na oružje još uvijek bio na snazi, navodno da pripremi HV za učešće u programu [[NATO]] [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Organizacija je obučavala časnike i osoblje HV-a 14 sedmica od januara do aprila 1995. Također se špekuliralo da je MPRI Hrvatskoj također pružao doktrinarne savjete, planiranje scenarija i satelitske informacije američke vlade,&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dunigan|2011}}&lt;/ref&gt; međutim MPRI i hrvatski zvaničnici odbacili su takve spekulacije.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Avant|2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|publisher=[[Radio Free Europe/Radio Liberty]]|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/hrvatska_oluja_vojska_mpri/2133466.html|title=Tvrdnje da je MPRI pomagao pripremu 'Oluje' izmišljene|language=sh|trans-title=Claims that the MPRI helped prepare the 'Storm' are fabrications|date=20. 8. 2010|last=Ankica Barbir-Mladinović|work=Radio Slobodna Evropa|access-date=3. 1. 2013}}&lt;/ref&gt; U novembru 1994. SAD su jednostrano okončao embargo na oružje protiv Bosne i Hercegovine,&lt;ref name=&quot;Bono 2003&quot;&gt;{{Harvnb|Bono|2003}}&lt;/ref&gt; istovremeno dozvoljavajući HV-u da se snabdijeva dok pošiljke oružja ulaze kroz Hrvatsku.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Ramet|2006}}&lt;/ref&gt; Uključivanje SAD-a odražavalo je novu vojnu strategiju koju je odobrio predsjednik [[Bill Clinton]] od februara 1993.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Woodward|2010}}&lt;/ref&gt;

=== Poziv na hrvatsku intervenciju ===
Dana 17. jula, vojske RSK-a i VRS-a započele su nove napore da zauzmu Bihać tako što su proširile rezultate postignute tokom [[Operacija &quot;Pauk&quot;|operacije Pauk]]. Ofanziva, kodnog naziva [[Operacija &quot;Mač '95&quot;|Operacija Mač '95]], imala je za cilj zauzimanje [[Cazin]]a, čvorišta transportnih pravaca, smještenog u centru opkoljenog Bihaća, pod kontrolom ARBiH/HVO-a. Napad je predvodio Korpus specijalnih jedinica RSK, a podržala ga je operativna grupa &quot;Pauk&quot; [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]] (APZB), koje su napredovale sa sjeverozapada, zajedno sa [[39. banijski korpus|39. banijskim korpusom]] SVK sa sjeveroistoka i [[Drugi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2. krajiški korpus VRS]] sa jugoistoka. Napore je podržalo i oko 500 specijalaca [[Vojska Srbije i Crne Gore|Vojske Jugoslavije]] i [[Srpska dobrovoljačka garda]] [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]], ukupno oko 19.000 vojnika koji su napadali ili držali sektore raspoređenih protiv [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa ARBiH]]. Do 21. jula, snage RSK-a su uspjele preći 7 kilometara, ali nisu uspjele prekinuti put Bihać &amp;ndash; Cazin. Obnovljeni pritisak od strane RSK i APZB snaga četiri dana kasnije doveo je njihove snage na 5 kilometara od Cazina i stavio ih u kontrolu ili na povoljne položaje da do 26. jula udare na nekoliko ključnih prijevoja i dominantnih tačaka na bojnom polju. Peti korpus ARBiH bio je ostavljen u kritičnoj odbrambenoj situaciji, zavisno od vanjske pomoći.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt;

Kako se situacija oko Bihaća pogoršavala za ARBiH, [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] je shvatila da to područje ne može sama držati i zatražila je od Hrvatske vojnu intervenciju. Načelnik stožera ARBiH [[Rasim Delić]] apelovao je 20. jula na HV i HVO da pomognu 5. korpusu ARBiH, predlažući napade HV-a na [[Bosansko Grahovo]], [[Knin]] i [[Vojnić]]. Njegovu molbu podržao je [[predsjednik Turske]] [[Süleyman Demirel]] kada se sutradan na [[Brijuni]]ma susreo s [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskim predsjednikom]] [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://icr.icty.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Submission/NotIndexable/IT-04-74/MSC6978R0000257036.pdf|title=Slobodan Praljak's submission of the expert report of Dr. Josip Jurčević|date=13. 3. 2009|publisher=[[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]|page=149|access-date=22. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

To je kasnije dovelo do potpisivanja Splitskog sporazuma od strane Tuđmana i predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] u [[Split]]u 22. jula,&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; kojim je omogućen ulazak HV-a u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Ingrao2&quot;&gt;{{Harvnb|Bjelajac|Žunec|2009}}&lt;/ref&gt; Osim Tuđmana i Izetbegovića, sporazum su potpisali predsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Krešimir Zubak]], te Predsjednik [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|Vlade Republike/Federacije BiH]] [[Haris Silajdžić]],&lt;ref name=&quot;Source&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednik.hr/Split22.7.1995|title=Deklaracija od 22. srpnja 1995.|publisher=[[Office of the President of Croatia]]|language=hr|trans-title=Declaration of 22 July 1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202135625/http://www.predsjednik.hr/Split22.7.1995|archive-date=2. 12. 2013|url-status=dead|access-date=21. 1. 2013}}&lt;/ref&gt; a posredovao ga je Demirel.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Croat-Bosnian Agreement: Reluctant Allies|url=http://www.tol.org/client/article/16547-croat-bosnian-agreement-reluctant-allies.html|work=Transitions Online|date=31. 7. 1995}}&lt;/ref&gt; U sporazumu je posebno navedeno da se od Hrvatske traži hitna vojna pomoć, posebno za područje Bihaća, te da ugovorne strane namjeravaju koordinirati svoje vojne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; Puni naziv Splitske deklaracije je ''Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanje političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice''.&lt;ref name=&quot;Bono 2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Source&quot; /&gt; Na ceremoniji potpisivanja su bili američki veleposlanik u Hrvatskoj [[Peter Galbraith]] i [[Njemačka|njemački]] veleposlanik koji predstavlja [[Evropska unija|Evropsku uniju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dobra-podloga-za-nadgradnju|title=Dobra podloga za nadgradnju|date=20. 11. 2011|publisher=[[Al Jazeera Balkans]]|language=sh|trans-title=Good basis for development|access-date=21. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|work=[[Nacional (weekly)]]|url=http://www.nacional.hr/clanak/10613/ante-gotovina-spreman-sam-razgovarati-s-haaskim-istraziteljima-u-zagrebu|language=hr|title=Ante Gotovina: &quot;Spreman sam razgovarati s haaškim istražiteljima u Zagrebu&quot;|trans-title=Ante Gotovina: &quot;I am ready to talk to ICTY investigators in Zagreb&quot;|last=Ivo Pukanić|author-link=Ivo Pukanić|date=10. 6. 2003|access-date=21. 1. 2013|archive-date=2. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202135802/http://www.nacional.hr/clanak/10613/ante-gotovina-spreman-sam-razgovarati-s-haaskim-istraziteljima-u-zagrebu}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Datoteka:1995 Croat and Bosniak Counteroffensives.jpg|right|thumb|{{legend|#0002fb|HV/HVO osvajanja 1995.}}{{legend|#0ef200|ARBiH osvajanja 1995.}}]]Sporazum je HV-u dao priliku da proširi svoje teritorijalne dobiti od [[Operacija &quot;Zima '94&quot;|operacije Zima '94]] napredovanjem s [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Očekivalo se da će ovaj potez ublažiti pritisak na 5. korpus ARBiH koji brani Bihać, dok će HV postaviti u povoljniji položaj za napad na Knin, glavni grad RSK.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; HV i HVO su brzo odgovorili kroz [[Operacija &quot;Ljeto '95&quot;|operaciju Ljeto '95]]. Ofanzivom, kojom je zapovijedao general-pukovnik HV-a [[Ante Gotovina]], 28 &amp;ndash; 29. jula uspjela je zauzeti [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. Napad je odvukao neke jedinice RSK od Bihaća,&lt;ref name=&quot;Ingrao2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1995/07/31/world/croats-confident-as-battle-looms-over-serbian-area.html|title=Croats Confident As Battle Looms Over Serbian Area|work=[[The New York Times]]|date=31. 7. 1995|archive-date=18. 12. 2013|last=Raymond Bonner|author-link=Raymond Bonner|archive-url=https://web.archive.org/web/20131218112223/http://www.nytimes.com/1995/07/31/world/croats-confident-as-battle-looms-over-serbian-area.html}}&lt;/ref&gt; ali ne onoliko koliko se očekivalo na početku operacije. Ipak, ofanziva je HV dovela u odličan položaj,&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; jer je izolovala Knin od Republike Srpske i [[Srbija i Crna Gora|SR Jugoslavije]], i dovela do zauzimanja Bosanskog Grahova i Glamoča, koji su se nalazili na jedinom direktnom putu između njih.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2000}}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na ograničeni obim operacije Ljeto '95, Splitska deklaracija je postala temeljni instrument za promjenu ukupne strateške situacije u Bosni i Hercegovini u kojoj je [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] imala prednost od početka rata u BiH, kao i RSK u Hrvatskoj, gdje su linije fronta bile uglavnom statične od [[Vanceov plan|sarajevskog primirja]] 1992.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; Kako je završila Operacija Ljeto '95, RSK i Republika Srpska promijenile su svoj prioritet sa razbijanja opsade Bihaćkog na odbijanje moguće hrvatske ofanzive za zauzimanje Knina (napredovanje sa nedavno osvojene teritorije u Bosni i Hercegovini). Lideri RSK [[Milan Martić]] i [[Mile Mrkšić]] dogovorili su se sa specijalnim predstavnikom UN-a [[Yasushi Akashi|Yasushijem Akashijem]] da se 30. jula povuku sa područja Bihaća, nadajući se da će taj potez doprinijeti sprječavanju hrvatskog napada.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; Ipak, napad se materijalizirao nekoliko dana kasnije kao [[Operacija &quot;Oluja&quot;|Operacija Oluja]], odlučujuća pobjeda HV-a u ratu za nezavisnost.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt;

Uspjeh operacije Oluja predstavljao je i stratešku pobjedu u ratu u BiH, jer je ukinula opsadu Bihaća,&lt;ref name=&quot;Marijan134&quot;&gt;{{Harvnb|Marijan|2007}}&lt;/ref&gt; te omogućila hrvatskim i bosanskohercegovačkim rukovodstvima da planiraju vojnu intervenciju u punom obimu na području [[Banja Luka|Banje Luke]] pod kontrolom VRS-a, na osnovu deklaracije, usmjeren na stvaranje nove ravnoteže snaga u Bosni i Hercegovini, tampon zone duž hrvatske granice i doprinos rješavanju problema rata. U septembru 1995. intervencija je nastala kao [[Operacija &quot;Maestral 2&quot;|operacija Maestral 2]], podržana ofanzivnom [[Operacija &quot;Sana '95&quot;|operacijom ARBiH Sana '95]], u kombinaciji sa [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|zračnom kampanjom NATO-a na Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; Ofanzive su slomile odbranu VRS-a i zauzele velike dijelove teritorije.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; Podvig je ponovljen u [[Operacija &quot;Južni potez&quot;|operaciji Južni potez]] izvedenoj u oktobru, napredujući u krugu od 25 kilometara od Banje Luke,&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt; i doprinijevši početku mirovnih pregovora koji će rezultirati [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] ubrzo nakon toga.&lt;ref&gt;{{Cite news|work=[[Time (časopis)|Time]]|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,983401-1,00.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930213114/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,983401-1,00.html|archive-date=30. 9. 2007|title=NATO and the Balkans: Louder than words|last=Kevin Fedarko|date=11. 9. 1995|access-date=9. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Sve u svemu, raspoređivanje HV-a na osnovu Splitske deklaracije pokazalo se odlučujućim u porazu VRS-a u ratu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Hrvatska]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Vašingtonski sporazum]]
* [[Dejtonski sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
{{Refbegin|60em}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=0AoPAAAACAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995|publisher=Diane Publishing Company|year=2003|isbn=9780756729301|ref={{harvid|Balkan Battlegrounds|2002}}|access-date=1. 1. 2013}}
*{{cite book|last=Avant|first=Deborah D.|url=https://books.google.com/books?id=TJ3CzP2MiZUC|title=The Market for Force: The Consequences of Privatizing Security|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2005|isbn=9780521615358|access-date=1. 1. 2013}}
*{{cite book|last1=Bjelajac|first1=Mile|url=https://books.google.com/books?id=t0nYdgFrdG8C|title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative|last2=Žunec|first2=Ozren|publisher=[[Purdue University Press]]|year=2009|isbn=9781557535337|editor=Charles W. Ingrao|chapter=The War in Croatia, 1991-1995|access-date=29. 12. 2012|editor2=Thomas Allan Emmert}}
*{{cite book|last=Bono|first=Giovanna|url=https://books.google.com/books?id=UhT4G7aXK9oC|title=Nato's 'Peace Enforcement' Tasks and 'Policy Communities': 1990 - 1999|publisher=Ashgate Publishing|year=2003|isbn=9780754609445|access-date=29. 12. 2012}}
*{{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=-4eKmp_qu_QC|title=The War in Bosnia Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=[[M.E. Sharpe]]|year=2000|isbn=9781563243097|access-date=29. 12. 2012}}
*{{cite book|last=Dunigan|first=Molly|url=https://books.google.com/books?id=AZJtWi-zF4IC|title=Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness|publisher=[[Stanford University Press]]|year=2011|isbn=9780804774598|access-date=29. 12. 2012}}
*{{cite book|last=Halberstam|first=David|url=https://books.google.com/books?id=mDEUKWSzNncC|title=War in a Time of Peace: Bush, Clinton and the Generals|publisher=[[Bloomsbury Publishing]]|year=2003|isbn=9780747563013|author-link=David Halberstam|access-date=29. 12. 2012}}
*{{cite book|last=Hodge|first=Carole|url=https://books.google.com/books?id=7ywz66COjPAC|title=Britain And the Balkans: 1991 Until the Present|publisher=[[Routledge]]|year=2006|isbn=9780415298896|access-date=29. 12. 2012}}
*{{cite book|last=Marijan|first=Davor|url=http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf|title=Oluja|publisher=Croatian memorial-documentation center of the Homeland War of the [[Government of Croatia]]|year=2007|isbn=9789537439088|language=hr|trans-title=Storm|access-date=30. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf|archive-date=31. 12. 2014|url-status=dead}}
*{{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|title=The Three Yugoslavias: State-Building And Legitimation, 1918-2006|publisher=[[Indiana University Press]]|year=2006|isbn=9780253346568|access-date=29. 12. 2012}}
*{{cite book|last=Woodward|first=Susan L.|url=https://books.google.com/books?id=i9zyRYYIJK4C|title=The United Nations Security Council and War:The Evolution of Thought and Practice since 1945|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2010|isbn=9780191614934|editor=Vaughan Lowe|chapter=The Security Council and the Wars in the Former Yugoslavia|access-date=29. 12. 2012|editor2=Adam Roberts|editor3=Jennifer Welsh|editor4=Dominik Zaum}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Cite web|url=http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/bilateral-relations/overview-by-country/bosnia-and-herzegovina,17.html|title=Spisak međunarodnih sporazuma i akata sklopljenih između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine|website=mvep.hr|publisher=[[Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske]]|access-date=30. 11. 2013|archive-date=19. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200219135217/http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/bilateral-relations/overview-by-country/bosnia-and-herzegovina,17.html|url-status=bot: unknown}}
{{Wikizvor|Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice|Tekst Splitske deklaracije}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Splitska deklaracija]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1995.]]
[[Kategorija:Historija Splita]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]]
[[Kategorija:Politička historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]</text>
      <sha1>8xk2jf3p7gi49vqp0k5gjggvvrwgkyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Refleksni luk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397951</id>
    <revision>
      <id>3915405</id>
      <parentid>3860715</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:03:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */</comment>
      <origin>3915405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2783" sha1="kgrevv9cp5x1u5np7ubtzwpfhvvauxo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Medulla spinalis - Querschnitt - German and Latin.svg|mini|500px|Presjek kičmene moždine: prezentacija aferentnih (plava) i eferentnih (crvena) vlakana refleksnog luka (bez receptora i efektora)]]
'''Refleksni luk''' je  najjednostavniji put rasprostiranja [[nerv]]nog podražaja, koji polazi od perifernog [[čulo|čulnog]]  receptora,  preko odgovarajućeg centra u [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] – do efektora (izvršitelja radnje). Efektori su [[mišić]]i, koji reagiraju pokretom ili [[žlijezda|žlijezde]], koje reagiraju lučenjem odgovarajućih [[hormon]]a. Refleksi su i najbrže reakcije organizma na primljene informacije iz spoljne i unutrašnje sredine.

Procjenjuje se da čak oko 80% reakcija ljudskog organizma kontroliraju refleksi, odnosno njihovi refleksni lukovi. To omogućava [[Jedinka|jedinki]] da se brzo i bez uticaja sopstvene volje prilagodi na sve promjene, koje se emitiraju kao draži, što je osnovni uvjet za i samoregulatorno održavanje  [[homeostaza|homeostaze]].

Drugim riječima, nadražaj koji pokreće refleksni odgovor nastaje u čulnim ćelijama (organima) i prenosi se perifernim nastavkom osjetne (senzitivne) [[nerv]]ne ćelije ([[neuron]]a) do centra u kičmenoj moždini. Prenos impulsa na motornu (pokretačku) nervnu ćeliju, može biti direktan ili između uzlaznog i silaznog neurona postoji umetnuti jedan ili više neurona. Periferni nastavak motornog nervnog vlakna prenosi impulse na izvršni organ, tj. mišić ili žlijezdu. Dakle, prema tome da li ima ili nema umetnute  neurone, refleks može biti jednostavni ([[sinapsa|monosinapsni]]) ili složeni (polisinapsni).

Prema tome, svaki refleksni luk ima svoj uzlazni i silazni dio prenosa impulsa. Prvi ide od prijemnika draži do odgovrajućeg centra u sivoj masi [[kičmena moždina|kičmene moždine]], a drugi − odatle do efektora, kako slijedi:

*receptor koji preko čulnih ćelija primljene draži pretvara u nadražej, tj. nadražaj [[akcijski potencijal]],
*uzlazno (aferentno) nervno vlakno, koje akcioni potencijal prenosi od receptora do centra u moždini,
*centar refleksne radnje, u kojem uzlazno [[nerv]]no vlakno ulszi u sinapsu sa silznim (eferentnim) vlaknom ili međuneuronom),
*silazno (eferentno) nervno vlakno, koje prenosi impuls do odgovarajućeg izvršitelja radnje, i
*efektor ([[mišić]] ili [[žlijezda]]).&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001): Biologija za 8. razred osnovne škole. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-396-6}}.&lt;/ref&gt; 
==Također pogledajte==
*[[Refleks]]
*[[Neuron]]
*[[Nerv]]
==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Refleksi]]</text>
      <sha1>kgrevv9cp5x1u5np7ubtzwpfhvvauxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neki to vole vruće</title>
    <ns>0</ns>
    <id>398506</id>
    <revision>
      <id>3915503</id>
      <parentid>3860984</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:38:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7782" sha1="600edqf61lehruh3cs6ueq3wcou3zc1" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv            = Neki to vole vruće
| poster           = Neki to vole vruće.jpg
| tekst            = 
| režija           = [[Billy Wilder]]
| producent        = Billy Wilder
| scenarist        = Billy Wilder&lt;br&gt;[[I. A. L. Diamond]] na osnovu scenarija [[Robert Thoeren|Roberta Thoerena]] i Michaela Logana
| narator          = 
| uloge            = [[Marilyn Monroe]]&lt;br&gt;[[Tony Curtis]]&lt;br&gt;[[Jack Lemmon]]&lt;br&gt;[[George Raft]]&lt;br&gt;[[Joe E. Brown]]&lt;br&gt;[[Pat O'Brien]]
| muzika           = [[Adolph Deutsch]]
| kinematografija  = [[Charles Lang]]
| žanr             = 
| montaža          = [[Arthur P. Schmidt]]
| studio           = [[Mirisch Company]]
| distributer      = [[United Artists]]
| datum            = 29. mart 1959.
| trajanje         = 121 minuta
| zemlja           = [[SAD]]
| jezik            = [[Engleski jezik|engleski]]
| budžet           = 2,9 miliona dolara
| zarada           = 40 miliona dolara
| prethodnik       = 
| nasljednik       = 
}}
'''''Neki to vole vruće''''' američka je filmska [[komedija]] snimljena 1959. čija se radnja odvija 1929. godine, u režiji i produkciji [[Billy Wilder|Billyja Wildera]], a u kojem glavne uloge tumače [[Marilyn Monroe]], [[Tony Curtis]] i [[Jack Lemmon]]. U sporednim ulogama ističu se [[George Raft]], [[Pat O'Brien]], [[Joe E. Brown]], [[Joan Shawlee]] i [[Nehemiah Persoff]]. Priča se zasniva na scenariju Roberta Thoerena i Michaela Logana iz francuskog filma ''Fanfare ljubavi''. Film govori o dva muzičara koji se preoblače u žensku odjeću kako bi uspjeli pobjeći od gangstera koji ih progone kao svjedoke zločina počinjenog na [[Dan zaljubljenih]]. Film je snimljen u crno-bijeloj tehnici iako su filmovi u boji bili u porastu popularnosti.

== Radnja ==
Februar je 1929. u [[Chicago|Chicagu]]. Joe ([[Tony Curtis]]) je nemarni jazz saksofonista, kockar i zavodnik; njegov prijatelj Jerry ([[Jack Lemmon]]) je staloženi jazz svirač kontrabasa. Oni postaju slučajni svjedoci masakra na dan zaljubljenih. Kada su gangsteri, na čelu sa &quot;Spatsom&quot; Kolombom ([[George Raft]]), otkrili njihovo prisustvo, njih dvojica bježe kako bi spasili svoje živote. Bez prebijene pare i u žurbi da izađu iz grada, dva muzičara prihvataju posao da rade sa Sweet Sue ([[Joan Shawlee]]) i njenim bendom Society Syncopators, u čijem su sastavu sve žene i na putu su prema [[Miami]]ju. Oni se prerušavaju u žensku odjeću i mijenjaju imena u Josephine i Daphne, i zatim se ukrcavaju na vlak zajedno s bendom i muškim menadžerom, Bienstockom. Prije nego što se ukrcavaju u vlak, Joe i Jerry upoznaju se sa Sugar Kane ([[Marilyn Monroe]]), koja je vokal benda i sviračica na ukulele-u.

Joe i Jerry postaju zaljubljeni u Sugar i natječu se za nju naklonost ali su primorani da zadrže svoj lažni identitet. Sugar im se povjerava da je se zaklela da se više nikada neće petljati sa muškim saksofonistima, koji su joj u prošlosti slomili srce i ostavili je da pati. Ona se bacila na pronalaženje divnog milionera na Floridi. Iako je zabranjeno da se opijaju i zabavljaju u vlaku, Josephine i Daphne postaju intimni prijatelji sa Sugar, i moraju da uvijek imaju na umu da oni trebaju da budu djevojke i da ne mogu da se udvaraju Sugar.

Po dolasku u Miami, Joe zavodi Sugar tako što se prerušava u milionera po imenu Junior, nasljednika naftne kompanije [[Shell Oil]]. Stvarni milioner, oženjeni razmaženi mamin sin Osgood Fielding III, ([[Joe E. Brown]]) pokušava nekoliko puta da zavede Daphne, koja ga odbija. Osgood poziva Daphne na šampanjac i večeru na svojoj jahti. Joe uvjerava Daphne da zadrži Osgooda na kopnu, tako da Junior može odvesti Sugar u Osgoodovu jahtu, koju predstavlja kao svoju. Kad su bili na jahti, Junior objašnjava Sugar da je, zbog psihičke traume, impotentan i frigidan, ali da će oženiti bilo koga ko bi mogao to stanje da promijeni. Sugar pokušava da probudi seksualne nagone u Junioru, i počinje da uspijeva u tome. U međuvremenu, Daphne i Osgood plešu tango (&quot;[[La Cumparsita]]&quot;) sve do zore. Kada su se Joe i Jerry vratili nazad u hotel, Jerry objašnjava da je Osgood predložio brak Daphne i da je on, kao Daphne, prihvatio, očekujući brzi razvod i ogroman novac nakon razvoda. Joe uvjerava Jerryja da se on zapravo ne može udati za Osgooda.

Hotel je domaćin konferencije pod nazivom &quot;Prijatelji italijanske opere&quot;, ali gosti su zapravo mafijaši. Spats i njegova banda iz Chicaga prepoznaju Joea i Jerrya kao svjedoke masakra na dan zaljubljenih. Joe i Jerry, u strahu za svoje živote, shvataju da moraju napustiti bend i hotel. Joe lomi srce Sugar govoreći joj da on, Junior, mora da oženi ženu po izboru njegovog oca i da se preseli u [[Venecuela|Venecuelu]]. Nakon potjere, Joe i Jerry su svjedoci još jednog masakra, ovaj put su nastradali Spats i njegova banda. Joe, obučen kao Josephine, vidi Sugar na pozornici koja pjeva ljubavnu pjesmu. On je poljubi prije nego što je otišao, a Sugar shvata da je Joe ustvari i Josephine i Junior.

== Uloge ==
*[[Marilyn Monroe]] - Sugar &quot;Kane&quot; Kowalczyk, sviračica na ukulele-u i pjevačica
*[[Tony Curtis]] - Joe/&quot;Josephine&quot;/&quot;Shell Oil Junior&quot;
*[[Jack Lemmon]] - Jerry (Gerald)/&quot;Daphne&quot; 
*[[George Raft]] - &quot;Spats&quot; Colombo, gangster iz Chicaga
*[[Pat O'Brien]] - detektiv Mulligan
*[[Joe E. Brown]] - Osgood Fielding III
*[[Nehemiah Persoff]] - &quot;Mali Bonaparte,&quot; gangster
*[[Joan Shawlee]] - Slatka Sue, vođa grupe &quot;Sweet Sue and Her Society Syncopators&quot;
*[[Dave Barry]] - Mister Beinstock, menadžer grupe &quot;Sweet Sue and Her Society Syncopators&quot;
*[[Billy Gray]] - Sig Poliakoff, agent Joea i Jerrya u Chicagu
*[[Barbara Drew]] - Nellie Weinmeyer, Poliakoffova sekretarica
*[[George E. Stone]] - &quot;Čačkalica&quot; Charlie, gangster kojeg je ubio &quot;Spats&quot; Colombo
*[[Mike Mazurki]] - Spatsov sljedbenik
*[[Harry Wilson]] - Spats sljedbenik
*[[Edward G. Robinson Jr.]] - Johnny Paradise, gangster koji je ubio &quot;Spatsa&quot; Colomba
*[[Beverly Wills]] - Dolores, sviračica na trombonu i cimerka Sugar

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Some Like It Hot (1959 film)}}
*{{IMDb title|0053291}}
*{{Allmovie title|45555}}
*{{tcmdb title|16637}}
*{{Rotten Tomatoes|some_like_it_hot}}
*[http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20000109%2FREVIEWS08%2F1090301%2F1023 Kritika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070806101105/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20000109%2FREVIEWS08%2F1090301%2F1023 |date=6. 8. 2007 }} [[Roger Ebert|Rogera Eberta]]
*[http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=1819 Literatura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510031048/http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=1819 |date=10. 5. 2009 }}

{{Filmovi Billyja Wildera}}
{{Zlatni globus komedija ili mjuzikl}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1959.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američke filmske komedije]]
[[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Billyja Wildera]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolji kostim]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najboljeg glumca – komedija ili mjuzikl]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Zlatni globus za najbolju glumicu – komedija ili mjuzikl]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1929.]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Chicagu]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Miamiju]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u hotelu]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u San Diegu]]
[[Kategorija:Filmovi United Artistsa]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Filmovi o željezničkom saobraćaju]]
[[Kategorija:Filmovi s muzikom Adolpha Deutscha]]
[[Kategorija:BAFTA za najbolji film]]</text>
      <sha1>600edqf61lehruh3cs6ueq3wcou3zc1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bistrica (Drina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403739</id>
    <revision>
      <id>3915425</id>
      <parentid>3862640</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:18:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4285" sha1="0yeeuwryhdfd068t08ocgy3io48yr09" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bistrica
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = Dobropoljka
| slika                    = Foca Štović west river bistrica IMG 0761.JPG
| veličina_slike           = 250
| opis_slike               = Bistrica kod Štovića
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| dužina                   = 
| izvor                    = [[Treskavica]]
| nadmorska visina izvora  = 
| izvor_lat_d              = 
| izvor_long_d             = 
| ušće                     = [[Brod (Foča)|Brod]]
| nadmorska visina ušća    = 
| ušće_lat_d               = 
| ušće_long_d              = 
| ulijeva_se_u             = Drina
| etimologija              = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = Govza
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = [[Miljevina]]
| sliv                     = [[Crno more|Crnomorski]]
| plovnost                 = Nije plovna
}}
'''Bistrica''' je rijeka&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/sliv-rijeke-drine.html|title=Sliv rijeke Drine|website=DINARSKO GORJE|language=en|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; koja cijelim tokom teče kroz istočni dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], lijeva pritoka rijeke [[Drina|Drine]].

Rijeka Bistrica (neko je u gornjem toku naziva i Dopropoljska rijeka) izvire ispod planine [[Treskavica|Treskavice]], iz pećine podno stijene Siljevice. Ubrzo se sastaje sa Vratanjskom vodom koja dolazi iz pravca Bosanskog vratla i Kobiljače. Teče kroz Meždra, Boljanoviće i [[Dobro Polje]].  U samom Dobrom Polju ispod Videža izvire rječica Toplica koja se nakon stotinjak metara uliva u Bistricu. Dobropoljska uvala dužine desetak kilometara i širine oko tri kilometra okružena je brdima Rogoj, Borovac, Božur, Golubovo brdo i Veliko brdo.

Nakon toga teče kroz prirodni tunel, zvani Samar (podsjeća na samar za konje), koga je sama svojom snagom napravila. Samar na Bistrici je specifičan geomorfološki fenomen. Predstavlja riječnu, tunelsku pećinu dužine oko stotinu metara i visine oko 30 metara.

Prima vode Varoške rijeke, Govze, Oteše i Koline. Od Samara do [[Miljevina|Miljevine]] probila je uski [[kanjon]] kroz Sijeračke stijene. Kanjon  rijeke  Bistrice  je refugijalni i reliktni ekosistem, sa eocenskim  [[Pješčane piramide|Pješčanim piramidama]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/6/15/pjescane-piramide-kako-je-nastalo-cudo-prirode-u-foci|title=Pješčane piramide: Kako je nastalo čudo prirode u Foči|last=Zubić|first=Vedran|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;  kod Miljevine, koje su poseban fenomen Bosne i Hercegovine.

U blizini Pješčanih piramida je znamenita pećina [[Ledenjača]], spomenik prirode, i jedna od rijetkih sa prahistorijskim crtežima.

Pećina Kuk smještena je u kanjonu u Sijeračkim stijenama, u blizini naselja [[Budanj]]. Sastoji se iz nekoliko kanalarazvijenih u dva nivoa ukupne dužine 688 metara. Ukrašena je svim formama pećinskog nakita. Predstavlja i paleontološki lokalitet. Tu su pronađeni ostaci kostiju pećinskog medvjeda (Ursusspelaeus) stari između 36 000 i 40 000 godina.

Na jednom dijelu rijeka Bistrica ponire i opet se pojavljuje tok nakon 3–5&amp;nbsp;km.

Bistrica se ulijeva u mjestu [[Brod (Foča)|Brod na Drini]] i pripada Crnomorskom slivu.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bistrica river}}
* [http://nasljedje.org/sr_RS/pocetak/308-studije-za-zastitu-5-speleoloskih-objekata Pećina Kuk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308094928/http://nasljedje.org/sr_RS/pocetak/308-studije-za-zastitu-5-speleoloskih-objekata |date=8. 3. 2016 }}
* [https://web.archive.org/web/20160304132309/http://www.fmoit.gov.ba/bh_chm/14%20-%20Specificni%20pejzazi%202.pdf Reliktno-refugijalni pejsaži]

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pritoke Drine]]</text>
      <sha1>0yeeuwryhdfd068t08ocgy3io48yr09</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hiperplazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>404785</id>
    <revision>
      <id>3915506</id>
      <parentid>3834273</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Promjena strukture teksta i ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8663" sha1="isdf1q6xd7hzut2gelc3p9ippvfuz37" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime = Hiperplazija
| slika= Hyperplasia vs Hypertrophy.svg|Ponekad se miješa razumijevanje pojmova '''hiperplazija''' i ''hipertrofija'''. Hiperplazija se odnosi na povećanja broja ćelija, a hipertrofija – na povećanje obima tkiva sa istim brojem ćelija]]
| latinski = 
| polje = [[Patologija]]
| DiseasesDB =
| ICD10 =
| ICD9 =
| ICDO =
| OMIM =
| MedlinePlus = 003441
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D006965
}}

'''Hiperplazija''' ([[grčki jezik|grčki]]: ὑπέρ – ''hyper'' = preko + πλάσις – ''plasis'' = formiranje), ili '''hipergeneza''', jest povećanje količine organskog tkiva, što je posljedica proliferacije (brzog umnožavanja) ćelija. To može dovesti do ukupnog proširenja nekog organa. Ovaj termin se ponekad zbunjujuće miješa s benignom neoplazijom ili benignim [[tumor]]om.&lt;ref&gt;Hyperplasia: MedlinePlus Medical Encyclopedia&quot;. www.nlm.nih.gov.&lt;/ref&gt;

Hiperplazija je zajednički preneoplazijski odgovor na određeni stimulus. Mikroskopski, ćelije liče na normalne ćelije, ali im je brojnost višestruko povećana. Ponekad ćelije mogu biti povećane i u veličini ([[hipertrofija]]). Prema tome, hiperplazija se razlikuje od hipertrofije po tome što se promjene ćelija u hipertrofiji odvijaju povećanjem ''veličine ćelija'', dok hiperplazija uključuje povećanje ''broja ćelija''. 
==Znaci i simptomi ==
Hiperplazija se smatra [[fiziologija|fiziološki]] (normalnim) odgovorom na specifični stimulans, a ćelije u hiperplaziji rastu i dalje pod normalnim regulatornim kontrolim mehanizmima. Ovo se razlikuje od [[neoplazija]] (procesa koji su osnov za [[kancer|rak]] i dobroćudne [[tumor]]e), u kojima se [[genetika|genetički]] nenormalne ćelije uspješno razmnožavaju na nefiziološki način, koji odgovara na normalne stimulanse.&lt;ref&gt;Sembulingam K., Sembulingam P. (2012). Essentials of medical physiology. JP Medical Ltd., {{ISBN|9789350259368}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zachary J. F., McGavin M. D. (2013): Pathologic basis of veterinary disease. Elsevier Health Sciences. {{ISBN|9780323291729}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Braun C. A., Anderson C. M. (2007): Pathophysiology: Functional alterations in human Health. Lippincott Williams &amp; Wilkins, {{ISBN|9780781762502}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rubin E., Reisner H. M. (2009): Essentials of Rubin's pathology. Lippincott Williams &amp; Wilkins. {{ISBN|9780781773249}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hong W. K., Hait W. N. (2010). Holland Frei cancer Medicine eight. PMPH-USA. {{ISBN|9781607950141}}.&lt;/ref&gt; 
 
==Primjeri== 
[[Datoteka:Hemihyper.jpg|thumb|Pacijent sa hemihiperplazijom koja je zahvatila gornje i donji lijevi ekstremitet]]
'''Hemihiperplazija''' uključuje gornje i donje lijeve ekstremitete oboljelih. Neslaganje dužine nogu može se uočiti u nagibu [[karlica|karlice]]. 
Neki od poznatijih kliničkih oblika hiperplazije, odnosno uvjeti dovode do hiperplazije, su: 
*[[Benigna hiperplazija prostate]] poznata je i kao proširenje prostate. 
*[[Cushingova bolest]] je patofiziološka hiperplazija kore [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih žlijezda]] zbog povećane razine [[ACTH]] (adrenokortikotropnog hormona) u cirkulaciji.
*[[Kongenitalna adrenalna hiperplazija]] je nasljedni poremećaj nadbubrežne žlijezde. [[Hiperplazija endometrija]] je hiperproliferacija [[endometrij]]a, obično kao odgovor na stimulaciju protivkandidata [[estrogen]]a u stvaranju [[sindrom policistnih jajnika|sindroma policistnih jajnika]] ili egzogene administracije hormona. Atipska hiperplazija endometrija može predstavljati rani [[neoplastični proces]] koji može dovesti do [[adenokarcinom endometrija|adenokarcinoma endometrija]]. 
*Hemihiperplazija kada je pogođeno samo pola (ili jednu strana) tijela, što ponekad utiče na pojavu udova različite dužine. 
*[[Hiperplazija dojke]] stvara lezije [[dojka|dojke]], uključujući ''uobičajenu hiperplaziju mliječnih kanalića'' (duktusnu hiperplaziju), središnje proširenje broja ćelija u vrh kanala dojke i [[atipska hiperplazija kanala dojke|netipsku hiperplaziju kanala dojke]], u kojoj se češće i uočljivije javlja abnormalan obrazac rasta. To je povezano s povećanim rizikom od razvoja [[Rak dojke|raka dojke]]. 
*[[Hiperplazija intime]] se odnosi na zadebljanje intime krvnog suda kao komplikaciju postupka rekonstrukcije ili [[endarterektomija|endarterektomije]]. Ova hiperplazija je univerzalni odgovor na ozljede i važan razlog neuspjeha na kraju obilaznice („bajpasa“), posebno u [[vena]]ma i sintetskim sudovnim [[kalem]]ovima.
*[[Fokusna epitelna hiperplazija]] (također poznata kao Heck-ova bolest) je nalik na bradavicu koja raste u sluzokoži usta ili, rijetko, grla, što izazivaju određeni podtipovi [[Humani papiloma virus|humanog papiloma virusa]] ([[HPV]]). Nije poznato da li Heckova bolest uzrokuje rak. 
[[Hiperplazija lojne žlijezde|Hiperplazija lojnih žlijezda]] javlja se u vidu žućkastih izraslina na koži, najčešće na licu. Ovo stanje nije ni zarazno niti opasno. 
*[[Jetra|Kompenzacijska hiperplazija jetre]] se ispoljava kada prolazi kroz intenzivne ćelijske diobe nakon akutne ozljede, što rezultira novim ćelijama koje vraćaju funkcije jetre u osnovno stanje. Nakon akutnog oštećenja ili hirurške resekcije oko 75% jetre može biti obnovljeno regeneracijom putem podjele [[hepatocit]]a, odnosno hiperplazije. Ovo je ono što čini mogućim gotovo svakodnevno presađivanje donatorske jetre.&lt;ref&gt;Prostate enlargement: Benign prostatic hyperplasia. www.niddk.nih.gov.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Koerner F. C. (2009): Diagnostic problems in breast pathology. Elsevier Health Sciences. {{ISBN|1416026126}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kumar P. S. (2011): Essentials of oral pathology. JP Medical Ltd. {{ISBN|9789350252147}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Porth C. (2011): Essentials of pathophysiology: Concepts of altered health states. Lippincott Williams &amp; Wilkins. {{ISBN|9781582557243}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Gardiner P.: Advanced Neuromuscular Exercise Physiology. Human Kinetics. {{ISBN|9781450412278}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica Educational Publishing 2011&quot;&gt;Britannica Educational Publishing (2011): The endocrine system. Britannica Educational Publishing. {{ISBN|9781615307319}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dunphy L. M. 2011&quot;&gt;Dunphy L. M., Winland-Brown J. E. (2011): Primary care: The art and science of advanced practice nursing. F.A. Davis. {{ISBN|9780803626478}}.&lt;/ref&gt;

==Uzroci ==
Hiperplazija može nastati zbog bilo kojeg broja uzroka, uključujući iveća oštećenja (na primjer, širenje baznog sloje [[epiderma|epiderme]] za nadoknadu izgubljene kože), [[hronični upalni odgovor]], [[hormonski poremećaj]], ili naknadu oštećenja tokom bolesti i drugdje. Hiperplazija može biti bezopasna na određenom tkivu. Primer je normalan ovakav odgovor za rast i umnožavanje mliječnih sekrecijskih [[žlijezda|žljezdanih ćelija]] u dojci kao odgovor na [[trudnoća|trudnoću]], kao pripremu za buduće [[dojenje]].

Možda najzanimljiviji i potentan učinak koji [[IGF]] ima na ljudski organizam je njegova sposobnost da izazove hiperplaziju, što je ustvari dijeljenje ćelija. Za razliku od toga, [[hipertrofija]] je ono što se dešava, naprimjer, u ćelijama skeletnih mišića tokom teških vježbanja, uz uzimanje [[stereoid]]a, što počiva na rastu veličine ćelija. Sa upotrebom IGF, jedna od mogućnosti je da dovede do hiperplazije što je zapravo povećava broja mišićnih ćelija prisutnih u tkivu. Težina treninga sa ili bez upotrebe [[anabolički steroid|anaboličkih steroida]] omogućava ovim novim ćelijama da dobijaju u veličini i snazi. Postoji teoretisanje da hiperplazija može biti inducirana putem specifične izlazne snage treninga za sportske rezultate, čime se povećava broj mišićnih vlakana, umjesto povećanja veličine jednog vlakna.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Britannica Educational Publishing 2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dunphy L. M. 2011&quot;/&gt;
==Također pogledajte==
*[[Hiperplazija endometrija]]
*[[Hipoplazija]]
*[[Tumor]]
*[[Kancer]] 
==Reference==
{{refspisak}} 
==Vanjski linkovi==
* {{cite web|url=https://books.google.com/books?id=WP6g0PSD1Y8C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=hyperplasia&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=jQRqVaGOGtOGNtXTgvAJ&amp;ved=0CDAQ6AEwAw#v=onepage&amp;q=hyperplasia&amp;f=false,Bachmann A., Rosete A. (2011): OUP Oxford.|title=Benign Prostatic Hyperplasia and Lower Urinary Tract Symptoms in Men|language=en|author=books.google.ba}}
* {{cite web|url=http://www.cancer.org/espanol/cancer/cancerdeseno/recursosadicionales/fragmentado/condiciones-no-cancerosas-del-seno-hyperplasia Hiperplasia epitelial o enfermedad proliferativa del seno
|title=Hiperplasia ductal o lobulillar|language=es|author=cancer.org}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Anatomska patologija]]</text>
      <sha1>isdf1q6xd7hzut2gelc3p9ippvfuz37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411696</id>
    <revision>
      <id>3915355</id>
      <parentid>3896206</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:34:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Basivity</username>
        <id>158109</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodata slika ACC taga.</comment>
      <origin>3915355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18769" sha1="osd2jsyqj1weif936hcl6dk52qdlvud" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija|
| grupa              = 
| ime                = Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar
| slika              = Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.png
| vrsta              = Državno
| osnivanje          = 1. januar 2011.
| osnivači           = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| sjedište           = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predsjednik        = Đenin Salčin
| ključneosobe       = Adnan Terzić
| industrija         = 
| proizvodi          = 
| zaposleni          = 449 (2021)
| holding            = 
| slogan             = Gradimo da spajamo
| web                = {{URL|jpautoceste.ba}}
| pod_posluženo      = 
| usluge             = održavanje i izgradnja autoputeva
| prihod             = 89.038.544 [[Konvertibilna marka|KM]] (2014)
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 48.030.096 [[Konvertibilna marka|KM]] (2014)
| divizije           = 
| podruž             = 
| vlasnik            = Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
| prestala_postojati = 
| dodatak            = 
}}
'''Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar''' (skraćeno: '''JP Autoceste FBiH''' ili '''Autoceste FBiH''') [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]] je preduzeće u vlasništvu [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]], koje je zaduženo za izgradnju novih [[autoput]]eva i [[Brzi put|brzih cesta]], te za održavanje postojećih na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20130724631/o-nama|title=O nama|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su, pored [[Autoputevi Republike Srpske|Autoputeva Republike Srpske]], jedno od dva preduzeća zadužena za izgradnju novih i održavanje postojećih [[autoput]]eva i brzih cesta u Bosni i Hercegovini.

== Dužnosti ==
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su osnovane 1. januara 2011. kao nasljednik Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva i brzih cesta, koja je poslovala u sastavu [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine]] sa dužnostima koja su potvrđena zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine. Te dužnosti sastoje se od izgradnje novih autoputeva i brzih cesta i održavanje istih na području Federacije Bosne i Hercegovine, te od naplačivanja [[putarina]] na izgrađenim dionicama Autocesta FBiH. Autoceste Federacije BiH imaju ukupno tri izvora finansija: naplaćivanje putarina i taksi, novac iz budžeta i kroz kredite raznih razvojnih banaka, kao što je [[Evropska banka za obnovu i razvoj]] (EBRD). [[Datoteka:A1 - Bijaca (5).JPG|mini|Novoizgrađena dionica [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputa A1]] u blizini graničnog prijelaza Bijača]]
=== Tarifna struktura i finansiranje ===
Za tekuću 2016. godinu Autoceste Federacije očekuju prihode u iznosu od 133,655 miliona KM, od čega bi trebali iznositi prihodi od akciza na gorivu 67 miliona KM, povećanja na akcizu za gorivo 35 miliona KM, cestarine 31 miliona KM, naknade za korištenje cestovnog zemljišta 450 hiljada KM, prodaje tenderske dokumentacije 5 hiljada KM, dok bi se trebalo ostvariti i 200 hiljada ostalih prihoda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/images/pp2016.pdf|title=Plan poslovanja za 2016. godinu|last=|first=|date=|website=|publisher=Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine vozila svrstaju u ukupno četiti klase: Kategorija I, II, III i IV&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/2010120624/kategorizacija-vozila|title=Kategorizacija vozila|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Acc tag jp ac fbih.jpg|mini|ACC TAG]]
Kojoj kategoriji jedno vozilo pripada, odlučuje se prema visini i broju osovina, nosivost vozila, ali i broja registriranih sjedišta u vozilu.

Osim toga, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine od 14. juna 2012. pružaju i usluge mogućnosti plaćanja cestarine putem ACC TAG (Autoceste Card) električnog uređaja, što predstavlja, prema riječima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine bržu i praktičnu mogućnost plaćanja cestarine. ACC korisnik se postaje time što se potpiše pristupnica.

Od prihoda i drugih izvora finansija, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine planiraju u 2016. godini ulaganja u ukupnom iznosu od oko 243.900.772  KM (bez PDV-a), dok ukupna vrijednost tih investicija iznosi prema procjeni 772.893.594 KM (bez PDV-a), od čega se najviše odnosi na izgradnju autocesta u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ukupnom vrijednošću investicije od 680,4 miliona KM, a planiranim godišnjim investicijama u 2016. godini u iznosu od 212,6 miliona KM.

== Brojke ==
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine održavaju ukupno 91,6 kilometara ceste, koje se svi nalaze na [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputu A1]] [[Evropski put E73|koridora Vc]], sa dvanaest izlaza, jedanaest tunela sa ukupnom dužinom u iznosu od 9,484 kilometara i sedam mostova ukupne dužine od oko 1300 metara&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.motorways-exits.com/europe/bih/a1.html|title=Autocesta / Autoput / Аутопут A1|website=motorways-exits.com|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;.

Osim toga, na tim autocestama se nalaze tri odmarališta, na kojima se nalaze dvije benzinske pumpe i tri restorana.
[[Datoteka:A1 Ilijas toll booth.JPG|mini|Naplatne kućice za naplaćivanje putarine autoputa A1 na uzlazu u [[Ilijaš]]]]
Trenutno se nalaze ukupno 20 kilometara autoceste Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine u izgradnji, koji se također nalaze na autoputu A1 koridora Vc, na kojima bi se trebali nalaziti četiri izlaza, tri tunela ukupne dužine u iznosu od 1,55 kilometara i šest mostova ukupne dužine u iznosu od 2,418 kilometara.

Osim toga, u izgradnji se na toj dionici Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine se nalazi i [[granični prijelaz Svilaj]] kod [[Odžak]]a, te odmaralište [[Kravice (vodopad)|Kravice]] u blizini sela [[Studenci (Ljubuški)|Studenca]] u općini [[Ljubuški]].

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine također planiraju završetak izgradnje autoputa A1 do 2021, [[Autoput A2 (Bosna i Hercegovina)|autoput A2]] od [[Orašje|Orašja]] do [[Tuzla|Tuzle]], [[Autoput A3 (Bosna i Hercegovina)|autoput A3]] od [[Žepče|Žepča]] do Tuzle, [[Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B1]] od [[Granični prijelaz Izačić|GP-a Izačić]] kod [[Bihać]]a do priključka na autoput A1 kod [[Lašva (Zenica)|Lašve]], [[Brza cesta B2 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B2]] od Donjeg Vakufa do [[Granični prijelaz Kamensko|GP Kamensko]] kod [[Livno|Livna]], [[Brza cesta B3 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B3]] od [[Granični prijelaz Osoje|GP Osoje]] kod Posušja do priključka na autoput A1 kod [[Mostar]]a i [[Brza cesta B4 (Bosna i Hercegovina)|brza cesta B4]] od Sarajeva do [[Goražde|Goražda]].

2014. Autoceste [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] su izgradile ukupno 51,15 kilometara autoputa A1, za šta je izdvojeno 912.900.332 KM, finansirali iz ukupno 762.638.323 KM kreditnih sredstava [[Evropske investicione banke]] (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dok je iz vlastitih sredstava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine utrošeno 150.262.009 KM.

Autoceste FBiH su u 2013. godini direktno zapošljavali 168 radnika, koji rade na naplaćivanju cestarina, održavanju autoputeva i tkd.

U 2014. godini Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su ostvarile ukupne prihode u iznosu od 89.038.544 miliona KM, od toga se odnose na akcizu na gorivo 62.358.560 KM ili 70,04%, cestarine 24.027.074 KM, naknade za korištenje putnog zemljišta 191.656 KM, prodaje tenderske dokumentacije 38.276 KM, kamata 691.029 KM, odobrenog popusta po osnovu naknade za cestarinu 629.684 KM i ostalih prihoda u iznosu od 1.102.265 KM&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/images/irpp.pdf|title=Izvještaj o poslovanju Autocesta FBiH|last=|first=|date=|website=|publisher=Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;.

U 2018. godini [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BIH]] je imala 102 [[Km (višeznačnica)|km]] [[autoput]]a.
[[Datoteka:Autoput A1 (BiH).svg|mini|Autoput A1 (BiH)]]

=== Projekti u 2019. ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|
|'''DIONICA'''
|  '''DUŽINA'''
|-
|
|'''Dionice u izgradnji'''
|
|-
|1.
|[[Svilaj]] – [[Odžak]], Faza II
|10,4&amp;nbsp;km (Građenje: 95%)
|-
|2.
|Drivuša – [[Klopce|Klopče]]
|2,3&amp;nbsp;km (Građenje: 97%)
|-
|3.
|[[Klopce|Klopče]] – [[Gračanica|D.Gračanica]]
|5,8&amp;nbsp;km (Građenje: 65%)
|-
|4.
|[[Buna]] – [[Počitelj]]
|7.2&amp;nbsp;km (Građenje: 3,5%)
|-
|5.
|BC [[Prača (višeznačnica)|Prača]] – [[Goražde]] (I faza)
|13,7&amp;nbsp;km (Građenje: 0 %)
|-
|
|'''Dionice – planirani početak izgradnje u 2019. godini'''
|
|-
|6.
|[[Vraca]] (tunel [[Zenica]]) – [[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]] (tunel Pečuj)
|4&amp;nbsp;km
|-
|7.
|Putnikovo brdo – [[Medakovo]]
|8.5&amp;nbsp;km
|-
|8.
|Poprikuše – [[Nemila]]
|5.5&amp;nbsp;km
|-
|9.
|[[Nemila (Zenica)|Nemila]] – [[Vranduk (višeznačnica)|Vranduk]]
|5,7&amp;nbsp;km
|-
|10.
|[[Vranduk (višeznačnica)|Vranduk]] – [[Ponirak]]
|5,3&amp;nbsp;km
|-
|11.
|Ponirak – Vraca        (tunel Zenica)
|2.7&amp;nbsp;km
|-
|12.
|[[Tarčin]] – Ivan
|6.9&amp;nbsp;km
|-
|13.
|Tunel Prenj
|12&amp;nbsp;km
|-
|14.
|Mostar Sjever – Mostar Jug
|15.4&amp;nbsp;km
|-
|15.
|Mostar Jug – Kvanj
|8.5&amp;nbsp;km
|-
|16.
|Kvanj – Buna (tunel Kvanj)
|5,2&amp;nbsp;km
|-
|17.
|[[Počitelj]] – [[Zvirovići]]
|11.1&amp;nbsp;km
|-
|18.
|BC [[Lašva (rijeka)|Lašva]] – [[Nević Polje]] (lot 1. Vitez – Nević Polje)
|5&amp;nbsp;km
|-
|19.
|AC [[Tuzla]] – [[Žepče]]
|55,4 (5.5)km
|-
|20.
|Sarajevska obilaznica (Lot 3B)
|1,5&amp;nbsp;km
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |21.
| rowspan=&quot;2&quot; |Regionala R425a Tromeđa – [[Zvirovići]]
| rowspan=&quot;2&quot; |5.8&amp;nbsp;km
|}

== Organizacija ==
[[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Autoput A1 prema [[Zenica|Zenici]]]]
Organizacijski organi Autocesta FBiH jesu Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20130801635/ogranizaciona-struktura|title=Ogranizaciona struktura|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403065400/http://jpautoceste.ba/20130801635/ogranizaciona-struktura|archive-date=3. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Skupština ===
Rad skupštine Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine potvrđen je Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine SN 44/15&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.jpautoceste.ba/20130804636/skuptina|title=Skupština|last=Admin|website=www.jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403040735/http://jpautoceste.ba/20130804636/skuptina|archive-date=3. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.

Pravo učešća u Skupštini Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine Vlada FBiH ispunjava putem opunomoćenika, koji dobija pismenu punomoć.

=== Nadzorni odbor ===
Nadzorni odbor Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine izabran je 18. oktobra 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://jpautoceste.ba/20130804637/nadzorni-odbor |title=Nadzorni odbor|last=Admin|website=jpautoceste.ba|access-date=1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

==== Uprava ====
Uprava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja to bosanskohercegovačko preduzeće.

=== Odbor za reviziju ===
[[Datoteka:Most Trebizat.JPG|mini|Most Trebižat na dionici A1 u blizini Stubice kod Ljubuškog]]
Odbor za reviziju Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od predsjednika i dva člana, koje bira Skupština preduzeća.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.jpautoceste.ba/20130804638/odbor-za-reviziju |title= Odbor za reviziju |last= Admin |website= www.jpautoceste.ba |access-date= 1. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Izgradnja autoputa u BiH počela je 1975. time, što je početa izgradnja autoputa [[Zenica]] - Sarajevo.

Godine 1997, dvije godine nakon kraja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], koridor Vc je uvršten u mrežu panevropskih koridora, koji je danas najveći projekat Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine.

Godinu dana kasnije, 1998. pristupilo je se studij izbora trase autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.

Godine 2001. započeta je izgradnja autoputa [[Visoko]] - Sarajevo Sjever, čime je zvanično počela izgradnja koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno Autoputa A1, koja je 2003. završena i predstavljala time prvih 20 kilometara autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu.

Godine 2007. izrađena je na osnovu studije iz 1998. je izrađen idejni projekati i studija izvodljivosti autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.

Godinu dana kasnije, 2008. počelo je naplaćivanje putarina na postojećim autputevima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
[[Datoteka:Direction sign BiH Autoput alt02.svg|mini|Znak]]
Dvije godine kasnije, 1. jula 2010. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 149. sjednici u Sarajevu donijela je odluku o stasusnim pitanjima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine.

Dana 28. oktobra 2010. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su registrovane u općinskom sudu u Mostaru.

Dva mjeseca kasnije, 1. januara 2011. su zvanično počele sa radom Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru, te kao nasljednik bivše Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, koje je poslovala u sastavu ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine.

'''Koridor Vc'''

Autocesta na [[Koridor Vc|Koridoru Vc]] je ključni infrastrukturni regionalni i evropski projekata od vitalnog značaja za [[Bosna i Hercegovina|BiH.]] Odobreno je blizu 200 miliona KM bespovratnih sredstava [[Evropska unija|EU]] a aplicirali smo za nove ukupne vrijednosti preko 200 miliona KM što je rekord za jedno javno preduzeće, a sve to zahvaljujući efikasnim i dobro osmišljenim aplikacijama.

Autocesta na [[Evropski put E73|Koridoru Vc]] se intezivno gradi. Do sada je izgrađeno 102 kilometra, a u izgradnji do kraja godine će biti osam dionica za 40 kilometara nove moderne autoceste. Pokrenut je teneder za još četiri dionice za 23 kilometra i završetak se očekuje tokom naredne godine. Vrlo brzo će se raspisati teneder za još dvije dionice za 17 kilometara.

== Aktivna gradilišta ==

====== Svilaj – Odžak ======
Svi radovi na dionici autoceste Svilaj – Odžak dugoj 10,7&amp;nbsp;km su završeni. Ova dionica je strateški važna ne samo za poboljšanje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu saradnju i bolju komunikaciju s EU.Radovi na ovoj dionici započeli su u septembru 2013, a izgradnja je bila podijeljena u dvije faze zbog uslovljenosti od završetka izgradnje mosta preko rijeke [[Sava|Save]] kao i graničnog prelaza [[Svilaj]].

====== Vranduk – Ponirak ======
Ugovora o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionice Poprikuše – [[Zenica]] sjever (Donja Gračanica), poddionica [[Vranduk (višeznačnica)|Vranduk]] – Ponirak potpisan je 15. maja 2019. godine. Na dužini od 5,3 kilometra gradit će se potporni zidovi, dva mosta, tri vijadukta i tunel. Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseci.

====== Ponirak – Vraca ======
Ugovora o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionice Poprikuše – [[Zenica]] sjever ([[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]]), poddionica Ponirak – Vraca potpisan je 01. augusta 2019. godine. Poddionica Ponirak – Vraca duga je 2,65&amp;nbsp;km, a najznačajniji objekat na poddionici je tunel [[Zenica]] dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci.

====== Tunel Zenica – Donja Gračanica ======
Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionica Donja Gračanica (Zenica sjever) – tunel Zenica potpisan je 08. novembar 2018. godine. Dionica [[Donja Gračanica (Zenica)|Donja Gračanica]] (Zenica sjever) – tunel Zenica nastavlja se na dionicu [[Klopce|Klopče]] – tunel Pečuj i predstavlja treći lot zeničke obilaznice. Poddionice je duga 4 kilometra.Rok za završetak radova je 30 mjeseca.

====== Klopče – Donja Gračanica ======
Ugovor o izgradnji poddionice Klopče – Donja Gračanica potpisan je 9. maja 2016. Ukupna dužina projektovane trase autoputa predmetne poddionice iznosi 5,78&amp;nbsp;km. Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci.

====== Drivuša – Klopče ======
Svi tehnički radovi na izgradnji poddionice Drivuša-Klopče na Koridoru Vc, ukupne dužine 2,23 kilometra su završeni. Trasa poddionice Drivuša – Klopče, na početku se nadovezuje na dionicu Drivuša – Bilješevo u zoni petlje Drivuša, a završava u km 2+680,00. Minimalni primijenjeni polumjer iznosi 900 m, dok maksimalni polumjer iznosi 1800 m. Trasa je projektovana za brzinu od 120&amp;nbsp;km/h.

====== Tunel Ivan ======
Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionica Tarčin – [[Konjic]], poddionica Tarčin – Ivan, LOT 2, tunel Ivan potpisan je 28. oktobra 2019. godine. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci.

====== Buna – Počitelj ======
Ugovor o izgradnji poddionice [[Buna (Mostar)|Buna]] – [[Počitelj]] potpisan je 18. maja 2018. Rok za završetak radova je 18 mjeseci. Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2&amp;nbsp;km i dio je dionice autoceste na Koridoru Vc Mostar jug – Počitelj.

====== Počitelj – Zvirovići ======
Ugovor o izgradnji poddionice Počitelj – Zvirovići potpisan je 20. 6. 2019. godine. Poddionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,75 kilometara, predviđeni rok izgradnje za Lot 1 je 24 mjeseca, a za Lot 2 30 mjeseci.

====== BC Prača – Goražde ======
Ugovora o probijanju glavne i servisne cijevi i izrade primarne podgrade cestovnog tunela Hranjen, što predstavlja početak izgradnje prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde potpisan je 22. septembra 2018. Tunel Hranjen bit će dug 5,5 kilometara.Rok za izgradnju ovog najdužeg cestovnog tunela u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je 36 mjeseci.

== Također pogledajte ==
* [[Autoputevi Republike Srpske]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.jpautoceste.ba/ Zvanični sajt]
* [https://www.youtube.com/watch?v=m8vKyiPccy4 Video o Autocestama Federacije Bosne i Hercegovine] na [[YouTube]]u

{{Autoputevi u BiH}}

[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 2011.]]
[[Kategorija:Autoputevi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|*]]</text>
      <sha1>osd2jsyqj1weif936hcl6dk52qdlvud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvijezda asimptotskog divovskog ogranka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414778</id>
    <revision>
      <id>3915402</id>
      <parentid>3864422</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:55:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17969" sha1="pdfkwtmorvnxyvu8bqxfm0en8m5dh2p" xml:space="preserve">'''Zvijezda divovskog ogranak ili AGB zvijezda''' (en. ''asymptotic giant branch'') je razvijena zvijezda s 0,6 -10 Sunčevh masa koja je u kasnoj fazi evolucije. U jezgri AGB zvijezde odvija se [[gorenje vodika]] i [[gorenje helija|helija]], dok je ljuska od [[ugljik]]a i [[kisik]]a koji nastaju tokom [[Trostruki alfa-proces|trostrukog alfa procesa]]. AGB zvijezde imaju karakteristikue [[Crveni div|crvenih divova]] uz jako gubljenje mase, [[Sunčev vjetar]] te [[Promjenljiva zvijezda|promjenljiv sjaj]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Weigert|first=Alfred|url=https://books.google.ba/books/about/Astronomie_und_Astrophysik.html?id=X6aif39qZ7wC&amp;redir_esc=y|title=Astronomie und Astrophysik: Ein Grundkurs|last2=Wendker|first2=Heinrich J.|last3=Wisotzki|first3=Lutz|date=9. 11. 2012|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-3-527-67095-6|language=de}}&lt;/ref&gt;

== Evolucija ==
{{Prijevod}}
AGB fazu prolaze zvijezde srednje mase, mada je granica određena [[metalicitet]]om. Kod [[Glavni niz|glavnog niza]] u [[Hertzsprung-Russell dijagram|Hertzsprung-Russellovom dijagramu]] (HRD) energija potječe od gorenja vodika u jezgru. Kada vodik potpuno [[Fuzija|fuzionira]] u helij, gorenje prelazi na ljusku oko jezgre. Kod daljeg [[Gorenje vodika|gorenja vodika]] zvijezda se postepeno hladi, širi se da bi napokon postala  [[crveni div]] čime se penje u Hertzsprung-Russellovom dijagramu.

U slučaju veoma masivnih zvijezda dolazi do porasta temperature i gustine u jezgri, što omogućava [[gorenje helija]]. Da bi se održala [[Statika fluida|hydrostatična ravnoteža]] zvijezda u Hertzsprung-Russell dijagramu veću temperaturu i a slabiju sjajnost. Nakon što se helij u jezgri iscrpi, počinje gorenje helija ljuske. Sjaj zvijezde raste dok je na površini temperatura niža. U HRD-u AGB-zvijezda se razvija u ogranak divovskih zvijezda, odakle je i naziv ([[Engleski jezik|en.]] ''Asympthotic Red Branch'').&lt;ref&gt;&lt;span&gt;A. Unsöld, B. Baschek: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Der neue Kosmos: Einführung in die Astronomie und Astrophysik&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. 7. überarbeitete und erweiterte Auflage. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Za razliku od rane AGB faze kod termo-pulsirajuće faze ([[Engleski jezik|en.]] ''TP-AGB'') prestaje gorenje helija. Svakih 10,000 do 100.000 godina dolazi do [[Helijski bljesak|helijskog bljeska]] čime se pali helij. Termalni puls dovodi do gašenja vodika u vanjskoj ljuski te mješanja atmosfere crvenog diva sa elementima iz [[s-proces]]a .U periodu od nekoliko hiljada godina dolazi do ekspanzije AGB zvijezde.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;H. Scheffler, H. Elsässer: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Physik der Sterne und der Sonne&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. 2. überarbeitete und erweiterte Auflage. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Crveni divovi u divovskom ogranku dijele se na tri [[Zvjezdana klasifikacija|spektralne klase]]:
* M klasa gdje dominiraju linije [[Titanij|titan]]&lt;nowiki/&gt;ija oksida
* C klasa, gdje dominiraju Swan-linije C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; . Ove zvijezde se zovu i [[Ugljična zvijezda|ugljične zvijezde]] .
* S klasa gdje dominiraju linije [[cirkonij]]a
Spektralne razlike su određene odnosom ugljika i kisika. Veliki afinitet ova dva elementa dovodi do [[Ugljik-monoksid|ugljen-monoksida]] , čije linije nisu u vidljivom spektru. U slučaju da je količina ugljika veća dolazi do Swan-linija ugljičnih zvijezda. Ukoliko je odnos C/O &lt; 1 povezuje se kisik, koji nije sastavu ugljen-monoksida, s titanijom čime nastaje titanij-oksid. Ako je C/O =  1 dolazi do formiranja linija cirkonij-oksida [[s-tip-zvijezda]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kaler|first=James B.|url=https://katalog.ub.uni-heidelberg.de/cgi-bin/titel.cgi?katkey=19941342|title=Sterne und ihre Spektren: astronomische Signale aus Licht|date=1994|publisher=Spektrum, Akad. Verl.|isbn=978-3-86025-089-1|location=Heidelberg ; Berlin ; Oxford}}&lt;/ref&gt;

Crveni divovi na asimptotskom divovskom ogranku imaju spektralne linije [[litij]]a i [[Tehnecij-99m|tehnecij]]&lt;nowiki/&gt;a. Oba izotopa nastaju nakon [[Nukleosinteza|nukleosinteze]]. [[Vrijeme poluraspada]] traje kod tehnecija 200.000 godina, dok se litij uništava već na nižim temperaturama. Prisustvo ovih izotopa uz visoku koncentraciju ugljika su indicije postojanja tzv. [[Faza odbacivanja|faze odbacivanja]] (en. dredge-up). Kod helijskog bljeska, koji slijedi, transport energije se odvija [[Konvekcija|konvekcijom]] sve do zone gorenja helija čime se elementi, koji su nastali tokom s-procesa, prenose na površinu.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;H. J. Habing, H. Olofsson: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Asymptotic Giant Branch Stars&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. 1. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

== Promjenljivost sjaja ==
Kod AGB zvijezda karakteristična je [[Promjenjiva zvijezda|promjenu sjaja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://link.springer.com/book/9783662107591|title=Veränderliche Sterne|language=en}}&lt;/ref&gt; U početnu maksimum sjaja je ostaje nizak uz [[Promjenjiva zvijezda|nepravilnu promjenu]]. Tradicionalna klasifikacija razvoja AGB zvijezda počinje sporim nepravilnim, [[Promjenjiva zvijezda|polu-pravilnim]], [[Omicron Ceti|Mira]] te [[OH/IR zvijezda]]ma. Kod prve dvije grupe zapaženi su [[alikvotni ton]]ovi, dok su Mira i O/IR zvijezde imaju uglavnom [[Osnovna frekvencija|osnovne frekvencije]]. Razvojem AGB-a raste prečnik i perioda crvenog diva. AGB zvijezda se posredstvom termičnog pulsiranja tokom gorenja helija, brzo širi ([[ekspanzija]]) i skuplja ([[kontrakcija]]). Promjene prečnika se odražavaju na periodu sjaja. Mira zvijezde poput: [[R Aquilae|R Aql]], [[T Ursae Minoris|T UMi]], [[R Hyade|R Hya]], [[BH Crusis|BH Cru]] i [[W Draconis|W Dra]] smatraju se kandidatima za rani termalni puls.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;K. Szatmáry, L. L. Kiss, Zs. Bebesi: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;The He-shell flash in action: T Ursae Minoris revisited&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Ova hipoteza je sporna budući da ne postoji korelacija između promjene periode sjaja i pojave sekundarnog termičnog pulsa te porasta litija i tehnecija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Uttenthaler|first=S.|last2=Stiphout|first2=K. Van|last3=Voet|first3=K.|last4=Winckel|first4=H. Van|last5=Eck|first5=S. Van|last6=Jorissen|first6=A.|last7=Kerschbaum|first7=F.|last8=Raskin|first8=G.|last9=Prins|first9=S.|date=1. 7. 2011|title=The evolutionary state of Miras with changing pulsation periods|url=https://www.aanda.org/articles/aa/abs/2011/07/aa16463-11/aa16463-11.html|journal=Astronomy &amp; Astrophysics|language=en|volume=531|pages=A88|doi=10.1051/0004-6361/201116463|issn=0004-6361}}&lt;/ref&gt;

Tzv. kapa-mehanizam, isti kao i u slučaju [[Cefeida]], je odgovoran za oscilacije u atmosferi. Energija zračenja se pohranjuje privremeno i zoni ionizacije, kod pulsirajućih promjenljivih ovdje se odvija gorenje helija. Pohranjena energija prodire kroz atmosferu crvenog diva u obliku udarnih talasa koji ubrzavaju jedan dio gasa izvan dometa [[Gravitaciono polje|gravitacionog polja]].&lt;ref&gt;&lt;span&gt;John R. Percy: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Understanding Variable Stars&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Oko 30% svih [[pulsar]]&lt;nowiki/&gt;a pokazuju modulacije tokom promjene pulsa, koja se naziva duga sekundarna perioda. Ovakva modulacija je različita od ciklusa do ciklusa u dužini od 250-1400 dana. Odnos sekundarne i primarne periode pulsiranja iznosi 8 do 10. Kao uzrok se smatra postojanje [[Dvostruka zvijezda|dvostrukih pomračenih zvijezda]]. Vjerovatno se radi o minimumu duge sekundarne periode tokom absorbiranja zračenja u [[Interstelarni oblak|interstelarnim oblacima,]] koji se kroz [[zvjezdani vjetar]] transportuju u cirkumstelarnu putanju crvenog diva.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;C. P. Nicholls, P. R. Wood, M.-R. L. Cioni, I. Soszyńsk: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Long Secondary Periods in variable red giants&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span&gt;P. R. Wood, C. P. Nicholl: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;EVIDENCE FOR MASS EJECTION ASSOCIATED WITH LONG SECONDARY PERIODS IN RED GIANTS&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Moguća je i elipsoidna promjena sjaja zbog [[Distorzija|distorzije]] oblika crvenog diva. Distorzija je prouzrokovana sekundarnom zvijezdom u dvostrukom sistemu. Ovo se može detektovati promjenom [[Radijalna brzina|radijalne brzine]] i promjenom sjaja. [[Amplituda]] može iznositi i do 0,3 [[Magnituda (astronomija)|mag]] dok perioda traje 50 do 1000 dana.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;C. P. Nicholls, P. R. Wood: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Eccentric Ellipsoidal Red Giant Binaries in the LMC: Complete Orbital Solutions and Comments on Interaction at Periastron&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span&gt;C. P. Nicholls, P. R. Wood, M.-R. L. Cioni: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Ellipsoidal Variability and the Difference between Sequence D and E Red Giants&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

== Gubitak mase ==
Pulsiranje talasa u  unutrašnjosti crvenog diva prenosi materiju u vanjski sloj atmosfere koja, putem [[Kondenzacija|kondenzacije]], pretežno prelazi u [[karbid]]e. Karbidi se spajaju u makroskopske čestice prašine koje se, pod pritiskom zračenja, ubrzavaju na oko 10 [[Kilometar na sat|km/s]]. Sudarima se razbijaju na atomarne čestice koje u periodu od 1 milion godina formiraju zonu prečnika 10 svjetlosnih godina. Najveći gubitak mase imaju OH/IR zvijezde, tačnije pri kraju AGB faze, sa godišnjom stopom gubitka od 10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt; Sunčevih masa . AGB zvijezde imaju gust omotač koji ih zatamnjuje te se uočiti mogu preko [[Infracrveno zračenje|infracrvenog spektra]]. Kod već razvijenih AGB zvijezda kao OH/IR ili Mira postoje uslovi za nastanak prirodnog izvora [[Mikrovalno zračenje|mikrotalasa]] tzv. [[maser]]a ([[Engleski jezik|eng.]] ''M''icrowave ''A''mplification by ''S''timulated ''E''mission of ''R''adiation). Njihovo zračenje nije toplotno već nastaje iz [[Voda|vode]], [[hidroksid|hidro]]-, i [[silicijoksid]]a na temperaturi iznad 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; K. Energetski nivo ovisi o [[Apsorpcija (višeznačnica)|absorpciji]] infracrvenog zračenja vruće prašine. Zahvaljujući maserskom zračenju moguća je [[interferometrija|interferometrijska]] pretraga cirkumstelarne okoline crvenog diva. Moguća [[rezolucija]] iznosi nekoliko [[Uglovna minuta|ugaonih mikrosekundi]]. Moguće je, mjerenjem ugla zračenja, [[mjerenje udaljenosti u Svemiru|izračunati]] [[udaljenost]] crvenog diva.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;Hiroshi Imai u. a.: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Pilot VLBI Survey of SiO v =3 J = 1!0 Maser Emission around Evolved Stars&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

AGB zvijezde su još prije [[Nova (zvijezda)|nova]] i [[supernova]] osnovni izvor srednje teških i teških [[Periodni sistem elemenata|elemenata]] u Svemiru. Zbog toga je u daljoj evoluciji raste i [[metalicitet]] zvijezda. Gubitak mase okončava AGB fazu nakon što, od debelog vanjskog sloja atmosfere, ostane samo tanki omotač od vodika.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;W. Nowotny, B. Aringer, S. Höfner, M. T. Lederer: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Synthetic photometry for carbon-rich giants II. &lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span&gt;T. Lebzelter, P. R. Wood: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Long period variables and mass loss in the globular clusters NGC 362 and NGC 2808&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

== Post-AGB evolucija ==
Nakon što je atmosfera zvijezde svedena na nekoliko procenata Sunčeve mase, ona napušta AGB fazu. Njen prečnik se smanjuje i u HRD-u se pomjera na lijevo gdje vladaju veće temperature. Period razvoja ovisi o masi jezgra i obično traje 10&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; do 10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; godina. AGB-postzvijezda je div, a može biti i naddiv, spektralne klase B do K uz jako infracrveno zračenje. Izbijanje infracrvenog zračenja nastaje apsorpcijom i reemitovanjem zračenja u crukumstelarnom omotaču, koji je nastao gubitkom mase. U HR-dijagramu ove zvijezde se ukrštaju s nestabilnim pojasem, dok se kreću prema većim temperaturama, i evoluiraju u žute divove. Neki autori ubrajaju [[89 Herculis|89]], [[UU Herculis]] i [[RV Tauri]] zvijezde u polupravilne promljenljive.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;E. Zsoldos: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Post-V487 Cassiopeiae (HD 6474): a UU Herculis variable in the galactic plane?&lt;/cite&gt;&lt;span&gt; &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span&gt;Valentina Klochkova, Vladimir Panchuk: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;High–latitude supergiants: anomalies in the spectrum of LNHya in 2010&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span&gt;Lee Anne Willson, Matthew Templeton: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Miras, RV Tauri Stars, and the Formation of Planetary Nebulae&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;
Povećanje temperature se ubrzava pritiskom zračenja koji dovodi do gubirka mase, čime se oslobađaju elementi nastali tokom s-procesa.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;Hans Van Winckel: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Post-AGB Stars&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span&gt;H. Van Winkel: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Why Galaxies Care about Post-AGB stars&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:M2-9.jpg|mini|Dvostruka [[planetarna maglina]] (M2-9)]]
AGB-postzvijezde se razvijaju u planetarnu maglinu, mada se to ne događa kod svih. [[Planetarna maglina]] je u stvari emisijska, prečnika oko 1 svjetlosne godina, kod koje se tokom AGB faze materijom jezgra na temperaturi od 100.000 K inducira zračenje. Samo one AGB-postzvijezde koje se dovoljno teške, jer su potrebne visoke temperature prije odbacivanja omotača, mogu odbaciti atmosferu putem zračenja. Alternativni scenario se odigrava kod [[Dvostruka zvijezda|dvostrukih zvijezda]] gdje se, posredstvom [[faza zajedničkog omotača|faze zajedničkog omotača]] ([[Engleski jezik|eng.]], ''Comon-Envelope-Phase'', ''CE-Phase''), vanjska atmosfera crvenog diva udaljava. Ovaj scenario i objašnjava dosta zapaženu bipolarnu strukturu planetarnih maglina.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;Sun Kwok: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;The Origin and Evolution of Planetary Nebulae&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Pojedine AGB-postzvijezde pokazuju, u infracrvenom spektru, prisustvo vruće prašine. Boja temperature prašine ovisi o blizini jezgre, dok se energetski nivo uočava prstenastim omotačem koji sadrži silikate obogaćene kisikom. U ovom slučaju [[Dvostruka zvijezda|dvostruke zvijezde]] imaju [[Ekscentricitet|ekcentričnu]] putanju, ovo je inače neuobičajeno ukoliko su prošle kroz CE-fazu. Međusobno trenje atmosfera dvostrukih zvijezda bi trebalo, u stvari, dovesti do cirkularne putanje. Prstenovi prašine su vjerovanto nastali iz ostataka zajednisčkog omotača, koji se nisu mogli ubrzati [[druga kosmička brzina|drugom kosmičkom brzinom]]. Ekcentricitet bi mogao nastati interakcijom dvostruke zvijezde i prstena prašine, prilikom čega se oslobađa energija u prstenu a što se odražava i na putanju.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;Tyl Dermine, Robert G. Izzard, Alain Jorissen, and Hans Van Winckel: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;Post-AGB Stars with Circumbinary Discs&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

== Kasni termalni puls ==
U ovoj fazi razvoja masa zvijezde iznosi nekoliko procenata Sunčeve mase što dovodi do eksplozije i gorenja litija. Prečnik raste na veličinu crvenog diva, temperatura pada na oko 3000 K .U HR-dijagramu zvijezda se pomiče od planetarne magline do crvenog divovskog ogranka. Ovakav razvoj se naziva i preporođenje zvijezde.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;Herbert H. B. Lau, Orsola De Marco, X. W. Liu: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;V605 Aquilae: a born again star, a nova or both?&lt;/cite&gt;&lt;span&gt; &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;
Pored toga što se razvija u crvenog diva raste količina ugljika i drugih elemenata iz s-procesa kao posljedica helijskog bljeska. U ovom stadiju nalaze se promjenjive zvijezde: [[V605 Aquilae]], [[FG Sagittarii]] und [[V4334 Sagittarii]]  (tzv. Sakurais objekat).
One se u periodu od nekoliko godina ili decenija u HR dijagramu pomiču od plavih do crvenih divova. Visoka količina ugljika je karakteristična kod [[R Coronae Borealis]] zvijezda.
Zvijezda koja u atmosferi sadrže nešto malo vodika naziva se [[Wolf-Rayet zvijezda|Wolf-Rayetova]] zvijezda. One čine oko 10% svih matičnih zvijezda planetarnih maglina, imaju spektralni tipa WN i WC, smatraju se nasljednicima preporođenih zvijezda.&lt;ref&gt;&lt;span&gt;M. Asplund, D. L. Lambert, T. Kipper, D. Pollacco, M. D. Shetrone: &lt;/span&gt;&lt;cite style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;The rapid evolution of the born-again giant Sakurai's object&lt;/cite&gt;&lt;span&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

== Difuziono-indukovana nova ==
Kod kasnog termičnog impulsa moguće je ponovno gorenje helija ako prethodi helijski bljesak. Kod AGB postfaze paljenje vodika je moguće nakon okončanog [[CNO-ciklus]]&lt;nowiki/&gt;a. Hlađenje AGB-postzvijezde, koja evoluira u [[Bijeli patuljak|bijelog patuljka]], dovodi do razdvajanja lakih elemenata. Putem [[Gravitacija|gravitacije]] nastaje atmosfera koja u vanjskom sloju sadrži dosta vodika, u srednjem sloju helija, a u donjem sloju su elementi koji nastaju CNO-ciklusom ([[ugljik]], [[dušik]] i [[kisik]]).
''[[Difuziono-indukovana nova]]'' pojavljuje se ukoliko kasni termalni impuls smanji debeli omotač helija i tokom hlađenja bijelog patuljka se vodik (putem konvekcije) prenese u vanjski sloj atmosphere gdje se pomiješa sa CNO elementima. Zbog visoke gustine moguće su visoke temperature koje dovode do ponovnog paljenja vodika te formiranja crvenih divova. Simulacije su pokazale u HRD-u da je u toku jedne decenije moguća evolucija bijelog patuljka u žutog naddiva. [[Nova (zvijezda)|Nova]] koja nastaje na ovaj način razlikuje se jer nema planetarnih maglina i to što se izbacuje vodik. Nova [[CK Vulpeculae]] se smatra mogućim kandidatom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bertolami|first=Marcelo M. Miller|last2=Althaus|first2=Leandro G.|last3=Olano|first3=Carlos|last4=Jimenez|first4=Noelia|date=1. 8. 2011|title=The diffusion-induced nova scenario. CK Vul and PB 8 as possible observational counterparts|url=http://arxiv.org/abs/1103.5455|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=415|issue=2|pages=1396–1408|doi=10.1111/j.1365-2966.2011.18790.x}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Zvijezda}}
==Vanjski linkovi==

[[Kategorija:Astronomski objekti]]
[[Kategorija:Zvjezdana evolucija]]</text>
      <sha1>pdfkwtmorvnxyvu8bqxfm0en8m5dh2p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albanci u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>414973</id>
    <revision>
      <id>3915372</id>
      <parentid>3897687</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12593" sha1="4iem079xggdssguj1azkd57o239laau" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| slika       = Albanians in Bosnia 2013 census.PNG
| opis_slike  = Tabelarni prikaz Albanaca prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva 2013.]]
| grupa       = Albanci u Bosni i Hercegovini
| izvorno_ime = Shqiptarët në Bosnje dhe Hercegovinë
| vjera       = [[sunitski islam]], [[ireligija]]
| vezano      = [[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]], [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]
| regija1     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| pop1        = 2.806{{Efn|2.659 ako se ne uključe oni koji su se izjasnili kao Kosovari, Šiptari i sl.|naziv=PS2013|grupa=lower-alpha}} ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]])
| ref1        = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| jezici      = [[bosanski]], [[srpskohrvatski]], [[hrvatski]], [[srpski]]
| bilješke    = {{Napomene}}
}}

'''[[Albanci]] u Bosni i Hercegovini''' ({{Jez-sq|Shqiptarët në Bosnje dhe Hercegovinë}}) su ljudi potpunog ili djelimično albanskog [[Porijeklo|porijekla]] i [[Kulturna baština|baštine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. [[Ustav Bosne i Hercegovine]] priznaje ih kao nacionalnu manjinu, te ih svrstava u kategoriju [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;

Albanci su dolazili u Bosnu i Hercegovinu u raznim historijskim periodima. Za vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] mnogi Albanci su dolazili da rade ili vladaju kao [[Paša|paše]], a u modernom vremenu kao sezonski radnici, ratne izbjeglice ili sportisti. Mnogi ljudi koji potiču iz ranijih talasa albanske migracije nose prezimena lingvistički albanskog porekla, ali ne govore [[Albanski jezik|jezik]] i ne smatraju se Albancima, pa se broj od 2.806 čini nešto manjim od očekivanog.

== Klanovi ==
[[Burmazi (pleme)|Burmazi]] su bili [[Albanska plemena|albansko pleme]] koje je bilo prisutno u [[Hercegovina|Hercegovini]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Oko 1300. Burmazi su se pojavili na ovim prostorima kao [[Nomadi|polunomadski]] klan u okolini [[Stolac|Stoca]] i [[Trebinje|Trebinja]]. Po njima je imenovano naselje koje se teritorijalno nalazi u [[Burmazi (Stolac)|Stocu]] i [[Burmazi (Berkovići)|Berkovićima]], koje je podijeljeno na dvije općine [[Dejtonski sporazum|dejtonskim sporazumom]].

== Historija ==

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku u [[Zagora|Dalmatinsko-hercegovačkom zagoru]] su živjeli i [[Albanci]], zajedno sa [[Vlasi]]&lt;nowiki/&gt;ma. Albanci su živeli kao polunomadski [[Stočarstvo|stočari]] (pastiri) i često su živjeli u nestalnim naseljima (''katund''). Kako je vrijeme odmicalo, rani albanski stanovnici bili su sve više apsorbovani u susjedno [[Slaveni|slavensko]] stanovništvo.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kulišić|first=Špiro|date=1967|title=Neki etnički problemi u predanjima o starom stanovništvu dinarske oblasti|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=747288|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|language=Serbian|issue=5|pages=233–241|issn=0350-0020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kaser|first=Karl|date=maj 1994|title=The Balkan joint family household: seeking its origins|url=https://www.cambridge.org/core/journals/continuity-and-change/article/abs/balkan-joint-family-household-seeking-its-origins/59BAC004DD7C84B1806DEA45D2E871CD#access-block|journal=Continuity and Change|language=en|volume=9|issue=1|pages=45–68|doi=10.1017/S0268416000004161|issn=1469-218X|s2cid=143832158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kulišić|first=Špiro|date=1967|title=O nekim problemima etničkog razvitka našeg dinarskog stanovništva i njegovih odnosa sa balkanskim starincima|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=747272|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|language=Serbian|issue=5|pages=191–212|issn=0350-0020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kaser|first=Karl|url=https://books.google.com/books?id=zjmzQnrfFmQC&amp;dq=herzegovina+albanian+vlach&amp;pg=PA117|title=Household and Family in the Balkans: Two Decades of Historical Family Research at University of Graz|date=2012|publisher=LIT Verlag Münster|isbn=978-3-643-50406-7|language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Srebrenica ====
Albansko prisustvo je posvjedočeno na području [[Srebrenica|Srebrenice]] u srednjem vijeku. Ovaj zaključak se može izvući iz prisustva albanskih termina duž rijeke [[Drina|Drine]] pa sve do Srebrenice, koji su se do danas zadržali u takozvanom &quot;banalačkom&quot; skrivenom dijalektu. Albanci su u ove krajeve stigli kao plaćenici i pašnjaci, čuvajući stoku na zimske ispaše.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vukanović|first=Tatomir|date=2012|title=Srebrenica in the middle ages|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=544718|journal=Monumenta Srebrenica|language=English|volume=1|issue=1|pages=161|issn=2233-162X}}&lt;/ref&gt;

=== Osmansko doba ===
Postoji više izvora o doseljavanju Albanaca u Bosnu i Hercegovinu u vrijeme osmanske vladavine nego o prethodnim historijskim epohama. Glavni uzroci za njihovo naseljavanje u Bosni i Hercegovini su ekonomski, politički i socijalni. Većina njih je došla sa [[Kosovo|Kosova]]. U Bosni i Hercegovini su živjeli kao pastiri, zemljoradnici, graničari, vješti zanatlije (posebno zlatari/juveliri), pekari, ali su se uzdigli i do najviših mogućih položaja u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], uključujući i položaje [[Vezir|velikih vezira]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://invest-in-albania.org/grand-viziers-of-ottoman-empire-with-albanian-roots/|title=Grand Viziers of Ottoman Empire with Albanian roots|date=25. 7. 2014|website=invest-in-albania.org|access-date=6. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;[8] Mnogi Albanci se nikada nisu vratili u svoju domovinu kada su otišli. Kada su došli u Bosnu i Hercegovinu vjenčali su se domaćim djevojkama, brzo se integrirali u lokalno društvo i izgradili novi život. Priča o albanskoj emigraciji oličena je i na način na koji su emigrantske porodice prozvale planinu [[Koritnik (planina)|Koritnik]]. Nazvali su je 'Tragedija'. Ljudi iz [[Okrug Kukës|okruga Kukës]] su pratili emigrante do Koritnika, gdje su se ovi odvojili od svojih ožalošćenih rođaka i nastavili put prema [[Prizren]]&lt;nowiki/&gt;u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://illyriapress.com/shqiptaret-ne-bosnje-dhe-hercegovine/|title=shqiptaret-ne-bosnje-dhe-hercegovine/|website=illyriapress|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200122143130/http://illyriapress.com/shqiptaret-ne-bosnje-dhe-hercegovine/|archive-date=22. 1. 2020|url-status=dead|access-date=12. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarsko doba ===
Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske]] broj Albanaca se smanjio, zbog daljeg progonstva u [[Evropa|Evropi]], čija su se vrata sve više otvarala. Tako je u [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|popisu stanovništva iz 1910.]] godine u Bosni i Hercegovini registrovano samo 273 stanovnika koji govore [[Albanski jezik|albanski]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|title=albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|website=prometej|language=bs|access-date=12. 2. 2020|archive-date=3. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603173658/http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Tokom prve, a posebno druge Jugoslavije, ponovo se veliki broj Albanaca, zbog teških uslova života u zemljama u kojima su živeli ([[Albanija]], [[Kosovo]], [[Crna Gora]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]), nastanio u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], uglavnom u gradovima: [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Zenica]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Mostar]] i [[Trebinje]]. Do 1930. broj Albanaca u Bosni i Hercegovini se skoro učetvorostručio. Tadašnji albanski prognanici u Bosni i Hercegovini uglavnom su se bavili pekarstvom, poslastičarstvom, nakitom i drugim zanatima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|title=albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|website=prometej|language=bs|access-date=12. 2. 2020|archive-date=3. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603173658/http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/albanci-u-bih-filigrani-pekari-fishta-i-sarajevske-dase-1903|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== SFR Jugoslavija ===
Većina Albanaca tradicionalno je živjela u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Dana 11. aprila 1970. zvanično je otvoreno Klub Albanaca (''Klubi Shqiptar''), čiji je prvi osnivač bio Sejfudin Axhanela. Svečanom otvaranju prisustvovali su poznati glumci [[Bekim Fehmiu]], [[Ljuba Tadić]] i ekipa filma ''[[Vuk sa Prokletija]]'' (''Uka i Bjeshkëve të Nemura'').

U periodu između 1970. i 1981. u Sarajevu, na [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]], postojala je i osnovna škola &quot;Bane Šurbat&quot; koja je vodila nastavu i na albanskom jeziku.

[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Prema popisu iz 1991]], u Bosni i Hercegovini je bilo 4.295 Albanaca.&lt;ref name=&quot;RP 1991&quot;&gt;{{RP 1991}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Demografija Albanaca u Bosni i Hercegovini
!Popis
!Naziv za narod
!Broj stanovnika
!+/-
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|1910.]]
|[[Arbanasi (narod)|Arbanasi]] ([[Albanski jezik|albanski]])
|273&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bošnjak: zvanični kalendar za prostu godinu 1914|publication-place=Sarajevo|publication-date=1913|pages=45–46}}&lt;/ref&gt;
|{{Nema promjena}}
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.|1921.]]
|[[Albanci|Arnauti]]
|626
|{{Rast}}
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|1948.]]
|Šiptari
|755
|{{Rast}}
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961.]]
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Albanci]]
|3.642
|{{Rast}}
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971.]]
|3.764
|{{Rast}}
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981.]]
|4.396
|{{Rast}}
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991.]]
|4.295
|{{Gubitak}}
|-
![[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013.]]
|2.806
|{{Gubitak}}
|}
== Poznati bosanskohercegovački Albanci ==
* [[Bekim Fehmiu]], jugoslavenski glumac&lt;ref name=&quot;vreme&quot;&gt;{{citation|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=937456|title=Blistavo i strašno|last=Ćirić|first=Sonja|publisher=Vreme|date=24. 6. 2010|language=sr}}&lt;/ref&gt;
* [[Gjergj Fishta]], katolički svećenik, pjesnik i diplomat
* [[Zef Kolombi]], slikar
* [[Tinka Kurti]], glumica&lt;ref&gt;[http://www.shqiperia.com/kat/m/shfaqart/aid/3255/Tinka-Kurti:-Shkela-cdo-bestytni-per-puthjen-e-pare-te-filmit-shqiptar.html Tinka Kurti: Shkela cdo bestytni per puthjen e pare te filmit shqiptar]&lt;/ref&gt;
* [[Gani Hoshi]], mujezin
* [[Hamid Dolarević|Hamid Dolari]], profesor na Univerzitetu u Sarajevu
* [[Ibrahim Ahmetaj]], profesor na Univerzitetu u Sarajevu
* [[Ilirjana Hadžibećiri]], prvi ženski kardiohirurg u Bosni i Hercegovini
* [[Alirizah Gaši]], novinar i književnik
* [[Halim Koši]], kompozitor
* [[Adrian Nikçi]], [[Švicarska|švicarsko]]-[[Albanija|albanski]] nogometaš&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://gazetatelegraf.com/kosovaret-festojne-me-simbolin-e-shqiponjes-zvicra-e-ben-problem/|title=Kosovarët Festojnë Me Simbolin e Shqiponjës, Zvicra e Bën Problem|date=28. 8. 2012|publisher=gazetatelegraf.com|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20131016030319/http://gazetatelegraf.com/kosovaret-festojne-me-simbolin-e-shqiponjes-zvicra-e-ben-problem/|archive-date=16. 10. 2013|url-status=dead|accessdate=17. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;
* [[Edmond Azemi]], kosovski košarkaš&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.scoresway.com/?sport=basketball&amp;page=player&amp;id=26792|title=Edmond Azemi - Basketball - Scoresway - Results, fixtures, tables and statistics|website=Scoresway.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401180534/http://www.scoresway.com/?sport=basketball&amp;page=player&amp;id=26792|archive-date=1. 4. 2016|url-status=dead|accessdate=28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
* [[Zana Kurtišaj]], TV voditeljica
* [[Robert Shvarc]], prevodilac

== Također pogledajte ==
* [[Albanci]]
* [[Albanska dijaspora]]
* [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjaci u Albaniji]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Albanci]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Albanci u Bosni i Hercegovini|*]]</text>
      <sha1>4iem079xggdssguj1azkd57o239laau</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropole stećaka u Neumu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>429470</id>
    <revision>
      <id>3915507</id>
      <parentid>3913290</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T09:11:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12131" sha1="17lfh0420cqr3biezw3nzpk48or9trd" xml:space="preserve">[[File:Neum02465.JPG|mini|desno|Stećak u Neumu]]
U srednjem vijeku područje Neuma je pripadalo župi [[Žaba (župa)|Žabi]], primorskom dijelu oblasti [[Hum]]a, koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili [[Vranjevo selo]] je bilo važan politički centar župe i sjedište [[Nikolići (porodica)|Nikolića]], najistaknutijeg vlastelinskog roda. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora. Direktni su potomci [[hum]]skog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249).

== Hutovo ==
'''Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina''' u [[Hutovo|Hutovu]] obuhvata  101 [[stećak]] i nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2852 |title=Nekropola Crkvina u Hutovu, |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=9. 2. 2022 |archive-date=7. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407194309/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2852 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nalazi se uz sporedni put, koji se odvaja od glavne ceste koja vodi ka [[Popovo polje|Popovom polju]], tj. Hutovo - Velja Međa. Odvojak za spomenuti put nalazi se oko stotinjak metara od nekropole sa stećcima, znane pod imenom Karasovice ili Drijenjak, koja se nalazi između Gornjeg i Donjeg Hutova. Do nekropole Crkvine, koja je od nekropole Karasovice udaljena oko 400 m u smjeru sjeveroistoka, dolazi se sporednim makadamskim putem.
[[File:Stecci Hutovo (1) Karasivica (Drijenjak).jpg|mini|160px|lijevo|Stećak sa nekropole Karasovice u Hutovu, koji su mještani pretvorili u korito za vodu]]
Nekropola Karasovice udaljena je par stotina metara od Crkvina. Sadrži samo 5 stećaka u obliku ploča i sanduka, od kojih 5 njih je ukrašeno. Dio očuvanijih i ukrašenijih stećaka sa ove lokacije premješten je kod katoličke crkve u Hutovo.

U zaseoku Lisće, pola sata hoda jugozapadno od [[Hutovo (tvrđava)|Hutova grada]], je još jedna srednjovjekovna nekropola, sa 48 stećaka.
[[File:Nekropola Brštanica07.JPG|mini|desno|Stećci na lokalitetu Groblje na rimokatoličkom groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno, Neum]]
== Donje Hrasno ==
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Groblje na rimokatoličkom groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, Donje Hrasno i nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2850 |title=Nekropola Groblje, |work=kons.gov.ba |access-date=21. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407191904/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2850 |archive-date=7. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Sastoji se od 74 spomenika, podijeljena u dvije grupe. Van groblja su 23 stećka,  od čega 3 sljemenjaka, 17 sanduka i 3 ploče. Od toga ukrašeno je 5 spomenika. Druga grupa stećaka smještena je na dva [[tumuli|tumula]] unutar ograde [[Katoličanstvo|rimokatoličkog]] groblja. Na jednom tumulu je 51 stećak, od toga je  ukrašeno 5 spomenika.
[[File:Vranjevo Selo stecci (3).JPG|mini|160px|lijevo|Stećci u Vranjevu selu]]
== Vranjevo selo ==
[[Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu]] nalazi se dva km. od Neuma i nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |title=Nekropola u Vranjevu selu, |work=kons.gov.ba |access-date=21. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |archive-date=7. 4. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Srednjovjekovnu nekropolu danas čine dvije skupine od ukupno 66 stećaka. Jedna grupa stećaka je situirana ispod brda Žrnova, a druga, veća, uz cestu. Nije sigurno da je nekropola oduvijek bila podijeljena. Jedan broj stećaka je razbijen, prevrnut ili ugrađen u obližnju ogradu i cestu, što govori o razaranjima nekropole u prošlosti, kada je ukupan broj stećaka bio mnogo veći. Sličnost u obradi i obliku stećaka u obje skupine datira ih okvirno u isti period, drugu polovicu 14. i 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Bešlagić2&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
[[File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG|mini|160px|lijevo|Stećak u nekropoli Međugorje u Glumini]]
== Glumina ==
Nekropola sa stećcima u Međugorju u Glumini se nalazi oko 1.5&amp;nbsp;km jugozapadno od sela [[Glumina (Neum)|Glumina]]. Od Hutova je udaljena oko 5,5&amp;nbsp;km. Put za Gluminu odvaja se nakon 4&amp;nbsp;km sa puta (Gornje) Hutovo – Velja Međa (Popovom polju), gdje se  kod umjetnog jezera Vratak put penje ka selu Glumini. Oko 1,5&amp;nbsp;km ispred sela skoro uza sam put nalazi se nekropola stećaka u dijelu izdužene ravnice koji se zove Međugorje, jer se nalazi između planina Kape na jugu i Treštenice na sjeveru. Predio u kojem se nalazi nekropola mještani zovu Polje.

Nekropola, dimenzija oko 80x50 m, zauzima površinu od oko 4.000 m2, zajedno sa dva tumula, od kojih se onaj veći nalazi na istočnoj strani ceste. Na nekropoli se nalaze 62 spomenika, od čega je 18 ploča, 39 sanduka i 5 sljemenjaka. Za stećke je biran tvrdi vapnenac. Obrada spomenika je vrlo dobra. Spomenici su i dobro očuvani. Ukrašeno je 14 spomenika.   
Nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola u Glumini, |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=21. 10. 2015 |archive-date=7. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Gornje Hrasno ==
Desetak kilometara zračne linije južno od Stoca, danas administrativno u općini Neum, nalazi se područje koje se zove Gornje Hrasno. To je dosta ravničasto zemljište od oko 15 km2, u obliku nepravilne [[Elipsa|elipse]].
=== Nekropola Podgradinje ===
Nekropola Podgradinje nalazi se jednim dijelom uz pravoslavno groblje sa crkvom koja je dijelom urušena, a dijelom u samom groblju, i to sa obe strane puta. GPS koordinate: 42.950443985858485, 17.90141650455722. U njoj je 58 stećaka, od toga 21 ploča, 58 sanduka, 11 sljemenaka i jedan krst. Stećci su dosta razbacani. Ukrašeni su figuralnim predstavama, scenama lova i prikazima [[Životinje|životinja]]. Posebno se ističe stećak ukrašen sa svih strana i sa prikazom borbe čovjeka sa [[medvjed]]om i scenom srne iznad koje su dvije ptice.&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title= Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022 |archive-date= 17. 10. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221017224952/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; 
==== Natpisi ====
Susjedni sljemenjak je sa postoljem od istog komada kamena (168 x 75 x 147&amp;nbsp;cm). Pri dnu krovnih ploha i preko čeonih strana pruža se plastična tordirana vrpca. Ovaj stećak nema drugih ukrasa, ali na istočnoj čeonoj i južnoj bočnoj strani u dva reda mu je urezan ovakav natpis:&lt;ref&gt;[https://stecakmap.info/nekropola/Podgradinje/ Podgradinje - općina Neum]&lt;/ref&gt;

'':† ɑ сє ʌєжʜ ρɑдʜвоʜ| дρɑшүʜћ доБρʜ юɴɑκь ѣ Бʜχь моʌƔ ѣ сє| вɑсьɴє тʜцɑʜ|ʜтє вʜ ћєтє Бʜ|тʜ κɑκо ѣ ɑ ѣ ɴє могƔ Бʜтʜ κɑκ|о вʜ'' Ovdje leži Radivоj Draščić. Dоbri junak ja bih. Molim ja vas, nedotičite! Vi ćete biti kako ja, a ja ne mоgu biti kako vi.

Na velikom sljemenjaku sa postoljem (175 x 88 x 148&amp;nbsp;cm), na zapadnoj čeonoj strani i na sjevernoj bočnoj (a 
možda i na istočnoj čeonoj ?) ima ovakav natpis:

'':† ɑ сє ʌжʜ ɴнɴоє| ʌƔповүнћь сн|ɴомь цρѣпом''† Ovdje leži Ninоje Lupоvčić sa sinоm Crjepоm.

Na jednoj dosta velikoj ploči, na vodoravnoj strani urezan je ovakav natpis:

'': a сє ʌєжʜ| нвɑɴь| вƔкнћє|внћь ɴєкɑ| ʒɴɑ Ɣ тн| дɴ дɑ ко ɴо| постɑвн|тɑн Бнʌє|гь мн Ɣ|шѣүє Бρɑт| мн Бʌɑгоѣ| ρƔкɑ снɴɑ| могɑ ко д|вєжєовє| костн'' Ovdje leži Ivan Vukićević. Neka zna, u taj dan, ko ono pоstavi. Taj biljeg usiječe brat mi Blagоja. Ruka sina mоga kо dоveže оve kоsti

U nekropoli je i stećak u obliku ploče na kojoj je prikazan motiv bordure u vidu povijene linije sa trolistovima. Uz ploču je povelik krst čije šire strane imaju borduru od dviju paralelnih linija između kojih su urezane kose paralelne crte. Na samome krstu je urezan natpis na tri strane.

'': ɑ сє ʌєжʜ вƔκь| сʜɴь κɴє|ʒɑ ωБ|ρɑдɑ| сєстρ|омь є|ʌомь| ʜпоκɑ|мєɴо|вɑ гɑ| мɑт|ʜ ɑɴɑ| κʌєть| ʜ пρоκ|ʌть| тκо ћє| κρєтʜ| Ɣ мє'' Ovdje leži Vuk, sin kneza Obrada, sa sestrоm Jelоm. I pоka menоva ga mati Ana. Klet i prоklet kо će krenuti u me!&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;/&gt;

=== Nekropola Toplice (ili Lokve) ===
Toplica je lokalitet južno od zaseoka Vinjine, u sjeverozapadnom kraju Gornjeg Hrasna, na samoj cesti 
Stolac—Hrasno, kod katoličkog groblja. Sadrži 84 stećka, od toga 32 ploče, 40 sanduka i 12 sljemenaka,  orijentiranih po liniji zapad—istok i poredani su u redove okomito na tu liniju. Dosta dobro su obrađeni i očuvani.&lt;ref&gt;[https://stecakmap.info/nekropola/lokve/ Lokve - općina Neum]&lt;/ref&gt; GPS koordinate:42.98140535101078, 17.855406340773175

Ističe se sljemenjak sa postoljem (175 x 68 x 122&amp;nbsp;cm) koji pri dnu krova i preko čeonih strana ima plastičnu vrpcu, a na južnoj bočnoj strani plastičan prikaz kola, sa kolovođom koji jaše na jelenu. U kolu je prikazano 6 ljudskih figura, muškaraca i žena naizmjenično. Muškarci imaju kape kao šljemove sa čelenkama i kratke haljetke, na glavama žena su kape pravougaonog, skoro kvadratnog oblika, a haljine su im dugačke i dolje sve šire. Kod muškaraca se vide stopala okrenuta ka jelenu, a kod žena se ona ne vide. Učesnici se drže rukama uzdignutim do visine ramena. Kolovođa jednom rukom pridržava ženu do sebe, a drugom se drži za rogove jelena.

Sljemenjak sa postoljem (174 x 83 x 122&amp;nbsp;cm) na južnoj bočnoj strani ima plastičan prikaz lova na jelena. U lovu učestvuju dvojica lovaca na konjima. Između njih je jelen (ne vide mu se rogovi, možda je lane?). Lovci nose koplja. Na glavi su im kape sa čelenkama. Na suprotnoj strani ovoga stećka prikazana je scena turnira. U turniru učestvuju dvojica vitezova na konjima, sa kopljima i šljemovima. Između njih je žena koja pridržava konje. Na glavi joj je pravougaona kapa. Obučena je u dugačku i dolje široku haljinu.&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;/&gt;

== Ostale nekropole ==
Postoji još manje poznatih nekropola po selima u okolini Nema: Obaljeno u [[Cerovica (Neum)|Cerovici]], Podhumac u Dobrovu, Moševići, Gradac, Radetići i Lišća.
== Literatura ==
* [[Marko Vego]], Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga I. Sarajevo: Zemaljski muzej - Sarajevo, 1962. 
* [[Šefik Bešlagić]], Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII, Sarajevo, 1960, 91-112.
* [[Pavao Anđelić]], „Srednjovjekovna humska župa Žaba”, Hercegovina-časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 3, Mostar, 1983, 35-56.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Stećci in Neum}}

{{DEFAULTSORT:N}}
[[Kategorija:Stećci u Neumu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Neumu]]
[[Kategorija:Hum]]</text>
      <sha1>17lfh0420cqr3biezw3nzpk48or9trd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>443660</id>
    <revision>
      <id>3915526</id>
      <parentid>3869615</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:20:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15980" sha1="gxunur2mr55osclc3vjqxq3tee83yag" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Portrait_Peiffer_Hochfilzen_2012.JPG
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Arnd Peiffer]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Južna Koreja}}, [[Pjongčang]]
| datum           = 11. februar 2018.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 26
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2018
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Arnd Peiffer]]
| zlato_NOK       = GER
| srebro          = [[Michal Krčmář]]
| srebro_NOK      = CZE
| bronza          = [[Dominik Windisch]]
| bronza_NOK      = ITA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 10 km|2022]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2018.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2018.]] održana je 11. februara 2018. u biatlonskom kompleksu [[Biatlonski centar Alpensia|Alpensia]] u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Pjongčang]]a.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 10 kilometara. Trče se 3 kruga sa oko 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 — potjera (muškarci)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
{{Div col|4}}
* {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

== Rezultati ==
Start utrke bio je u 20:15.&lt;ref&gt;[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SMSP/BT_C73B_1.0.pdf Zvanični rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji]&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni broj !! Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 22 || align=left|[[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||23:38.8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;||{{sort|+0:00.0|–}}
|-
| {{silver02}} || 36 || align=left|[[Michal Krčmář]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||23:43.2||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:04.4|+4.4}}
|-
| {{bronze03}} || 42 || align=left|[[Dominik Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||23:46.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:07.7|+7.7}}
|-
| 4. || 5 || align=left|[[Julian Eberhard]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||23:47.2||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:08.4|+8.4}}
|-
| 5. || 30 || align=left|[[Erlend Bjøntegaard]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||23:56.2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| 6. || 6 || align=left|[[Benedikt Doll]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||23:56.4||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:17.6|+17.6}}
|-
| 7. || 24 || align=left|[[Simon Schempp]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||24:00.2||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:21.4|+21.4}}
|-
| 8. || 54 || align=left|[[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:00.9||3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:22.1|+22.1}}
|-
| 9. || 71 || align=left|[[Serafin Wiestner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||24:02.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:23.5|+23.5}}
|-
| 10. || 18 || align=left|[[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||24:09.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:31.0|+31.0}}
|-
| 11. || 32 || align=left|[[Erik Lesser]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||24:10.7||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:31.9|+31.9}}
|-
| 12. || 41 || align=left|[[Simon Desthieux]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:11.1||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:32.3|+32.3}}
|-
| 13. || 16 || align=left|[[Tarjei Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:12.5||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:33.7|+33.7}}
|-
| 14. || 40 || align=left|[[Sebastian Samuelsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:12.6||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:33.8|+33.8}}
|-
| 15. || 26 || align=left|[[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||24:15.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:36.7|+36.7}}
|-
| 16. || 1 || align=left|[[Timofej Lapšin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||24:22.6||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:43.8|+43.8}}
|-
| 17. || 31 || align=left|[[Tomas Kaukėnas]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||24:23.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:44.7|+44.7}}
|-
| 18. || 10 || align=left|[[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:23.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:45.0|+45.0}}
|-
| 19. || 66 || align=left|[[Olli Hiidensalo]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:26.3||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:47.5|+47.5}}
|-
| 20. || 45 || align=left|[[Tero Seppälä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:27.3||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:48.5|+48.5}}
|-
| 21. || 11 || align=left|[[Dmytro Pidruchnyi]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||24:27.5||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:48.7|+48.7}}
|-
| 22. || 57 || align=left|[[Matej Kazár]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||24:33.7||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:54.9|+54.9}}
|-
| 23. || 13 || align=left|[[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:34.2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:55.4|+55.4}}
|-
| 24. || 46 || align=left|[[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||24:34.4||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:55.6|+55.6}}
|-
| 25. || 50 || align=left|[[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||24:36.2||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:57.4|+57.4}}
|-
| 26. || 9 || align=left|[[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:36.4||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:57.6|+57.6}}
|-
| 27. || 27 || align=left|[[Antonin Guigonnat]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:37.5||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:58.7|+58.7}}
|-
| 28. || 28 || align=left|[[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||24:42.5||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+1:03.7
|-
| 29. || 12 || align=left|[[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||24:46.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:07.9
|-
| 30. || 72 || align=left|[[Jesper Nelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:46.8||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+1:08.0
|-
| 31. || 20 || align=left|[[Johannes Thingnes Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:51.5||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+1:12.7
|-
| 32. || 87 || align=left|[[Peppe Femling]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:52.2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:13.4
|-
| 33. || 64 || align=left|[[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||24:54.4||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:15.6
|-
| 34. || 23 || align=left|[[Vladimir Chepelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:04.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:26.0
|-
| 35. || 80 || align=left|[[Anton Smolski]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:05.9||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:27.1
|-
| 36. || 15 || align=left|[[Kalev Ermits]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||25:07.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+1:28.4
|-
| 37. || 2 || align=left|[[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:08.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30.0
|-
| 38. || 39 || align=left|[[Michael Rösch]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} ||25:09.4||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:30.6
|-
| 39. || 25 || align=left|[[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||25:14.1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:35.3
|-
| 40. || 35 || align=left|[[Artem Pryma]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||25:14.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:36.1
|-
| 41. || 49 || align=left|[[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||25:19.7||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:40.9
|-
| 42. || 60 || align=left|[[Sergey Bocharnikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:20.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:42.1
|-
| 43. || 43 || align=left|[[Roman Jeremin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||25:21.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:43.1
|-
| 44. || 69 || align=left|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:22.3||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:43.5
|-
| 45. || 3 || align=left|[[Tuomas Grönman (biatlonac)|Tuomas Grönman]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||25:24.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:45.5
|-
| 46. || 65 || align=left|[[Serhiy Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||25:24.9||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:46.1
|-
| 47. || 34 || align=left|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:26.3||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+1:47.5
|-
| 48. || 37 || align=left|[[Quentin Fillon Maillet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||25:28.1||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+1:49.3
|-
| 49. || 61 || align=left|[[Vytautas Strolia]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||25:32.4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:53.6
|-
| 50. || 70 || align=left|[[Giuseppe Montello]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||25:35.3||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:56.5
|-
| 51. || 14 || align=left|[[Thomas Bormolini]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||25:39.3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:00.5
|-
| 52. || 19 || align=left|[[Martin Otčenáš]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||25:39.7||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:00.9
|-
| 53. || 33 || align=left|[[Miha Dovžan]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||25:42.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+2:03.4
|-
| 54. || 56 || align=left|[[Vladimir Iliev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:42.7||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:03.9
|-
| 55. || 29 || align=left|[[Florent Claude]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} ||25:43.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:04.9
|-
| 56. || 68 || align=left|[[Anton Sinapov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:47.9||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:09.1
|-
| 57. || 21 || align=left|[[Anton Babikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||25:48.5||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+2:09.7
|-
| 58. || 85 || align=left|[[Leif Nordgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:49.0||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:10.2
|-
| 59. || 4 || align=left|[[Grzegorz Guzik]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||25:52.2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+2:13.4
|-
| 60. || 55 || align=left|[[Cornel Puchianu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||25:52.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:13.9
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
| 61. || 48 || align=left|[[Scott Gow]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:52.8||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:14.0
|-
| 62. || 7 || align=left|[[Christian Gow]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:53.5||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:14.7
|-
| 63. || 47 || align=left|[[Jeremy Finello]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||25:54.7||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:15.9
|-
| 64. || 8 || align=left|[[Mario Dolder]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||25:54.8||5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt;||+2:16.0
|-
| 65. || 17 || align=left|[[Sean Doherty (biatlonac)|Sean Doherty]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:55.2||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:16.4
|-
| 66. || 63 || align=left|[[Oskars Muižnieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||25:56.3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:17.5
|-
| 67. || 51 || align=left|[[Andrzej Nędza-Kubiniec]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||25:59.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+2:20.4
|-
| 68. || 58 || align=left|[[Remus Faur]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||26:03.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:24.5
|-
| 69. || 59 || align=left|[[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||26:06.0||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:27.2
|-
| 70. || 76 || align=left|[[Tomáš Hasilla]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||26:10.4||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:31.6
|-
| 71. || 52 || align=left|[[Raman Yaliotnau]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||26:12.6||6 &lt;small&gt;(2+4)&lt;/small&gt;||+2:33.8
|-
| 72. || 62 || align=left|[[Mitja Drinovec]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||26:13.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34.9
|-
| 73. || 86 || align=left|[[Adam Václavík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||26:15.4||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:36.6
|-
| 74. || 81 || align=left|[[Šimon Bartko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||26:18.4||5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt;||+2:39.6
|-
| 75. || 74 || align=left|[[Rene Zahkna]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||26:19.9||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:41.1
|-
| 76. || 84 || align=left|[[Kauri Kõiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||26:23.3||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:44.5
|-
| 77. || 67 || align=left|[[Tobias Eberhard]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||26:24.3||5 &lt;small&gt;(4+1)&lt;/small&gt;||+2:45.5
|-
| 78. || 78 || align=left|[[Volodymyr Siemakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||26:31.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:52.9
|-
| 79. || 73 || align=left|[[Vladislav Vitenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||26:32.7||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:53.9
|-
| 80. || 77 || align=left|[[Vasilij Podkoritov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||26:34.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:55.9
|-
| 81. || 82 || align=left|[[Dimitar Gerdžikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||26:47.9||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+3:09.1
|-
| 82. || 83 || align=left|[[Brendan Green]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||26:48.0||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+3:09.2
|-
| 83. || 44 || align=left|[[Matvey Eliseev]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||26:59.3||5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt;||+3:20.5
|-
| 84. || 53 || align=left|[[Mikito Tachizaki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||27:27.1||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+3:48.3
|-
| 85. || 38 || align=left|[[Maksim Braun]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||27:46.7||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+4:07.9
|-
| 86. || 75 || align=left|[[Gheorghe Pop]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||28:04.4||5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt;||+4:25.6
|-
| 87. || 79 || align=left|[[Marius Ungureanu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||28:59.1||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+5:20.3
|}

== Osvojene medalje ==
{{ZOI osvojene medalje u biatlonu 10 km}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 2018 Winter Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]</text>
      <sha1>gxunur2mr55osclc3vjqxq3tee83yag</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915528</id>
      <parentid>3915526</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:24:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osvojene medalje */</comment>
      <origin>3915528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18479" sha1="3yfr09kth2l3spkufzd0ep160349onv" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Portrait_Peiffer_Hochfilzen_2012.JPG
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Arnd Peiffer]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Južna Koreja}}, [[Pjongčang]]
| datum           = 11. februar 2018.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 26
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2018
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Arnd Peiffer]]
| zlato_NOK       = GER
| srebro          = [[Michal Krčmář]]
| srebro_NOK      = CZE
| bronza          = [[Dominik Windisch]]
| bronza_NOK      = ITA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 10 km|2022]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2018.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2018.]] održana je 11. februara 2018. u biatlonskom kompleksu [[Biatlonski centar Alpensia|Alpensia]] u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Pjongčang]]a.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 10 kilometara. Trče se 3 kruga sa oko 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 — potjera (muškarci)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
{{Div col|4}}
* {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

== Rezultati ==
Start utrke bio je u 20:15.&lt;ref&gt;[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SMSP/BT_C73B_1.0.pdf Zvanični rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji]&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni broj !! Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 22 || align=left|[[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||23:38.8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;||{{sort|+0:00.0|–}}
|-
| {{silver02}} || 36 || align=left|[[Michal Krčmář]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||23:43.2||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:04.4|+4.4}}
|-
| {{bronze03}} || 42 || align=left|[[Dominik Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||23:46.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:07.7|+7.7}}
|-
| 4. || 5 || align=left|[[Julian Eberhard]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||23:47.2||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:08.4|+8.4}}
|-
| 5. || 30 || align=left|[[Erlend Bjøntegaard]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||23:56.2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| 6. || 6 || align=left|[[Benedikt Doll]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||23:56.4||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:17.6|+17.6}}
|-
| 7. || 24 || align=left|[[Simon Schempp]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||24:00.2||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:21.4|+21.4}}
|-
| 8. || 54 || align=left|[[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:00.9||3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:22.1|+22.1}}
|-
| 9. || 71 || align=left|[[Serafin Wiestner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||24:02.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:23.5|+23.5}}
|-
| 10. || 18 || align=left|[[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||24:09.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:31.0|+31.0}}
|-
| 11. || 32 || align=left|[[Erik Lesser]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||24:10.7||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:31.9|+31.9}}
|-
| 12. || 41 || align=left|[[Simon Desthieux]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:11.1||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:32.3|+32.3}}
|-
| 13. || 16 || align=left|[[Tarjei Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:12.5||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:33.7|+33.7}}
|-
| 14. || 40 || align=left|[[Sebastian Samuelsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:12.6||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:33.8|+33.8}}
|-
| 15. || 26 || align=left|[[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||24:15.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:36.7|+36.7}}
|-
| 16. || 1 || align=left|[[Timofej Lapšin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||24:22.6||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:43.8|+43.8}}
|-
| 17. || 31 || align=left|[[Tomas Kaukėnas]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||24:23.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:44.7|+44.7}}
|-
| 18. || 10 || align=left|[[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:23.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:45.0|+45.0}}
|-
| 19. || 66 || align=left|[[Olli Hiidensalo]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:26.3||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:47.5|+47.5}}
|-
| 20. || 45 || align=left|[[Tero Seppälä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:27.3||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:48.5|+48.5}}
|-
| 21. || 11 || align=left|[[Dmytro Pidruchnyi]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||24:27.5||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:48.7|+48.7}}
|-
| 22. || 57 || align=left|[[Matej Kazár]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||24:33.7||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:54.9|+54.9}}
|-
| 23. || 13 || align=left|[[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:34.2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:55.4|+55.4}}
|-
| 24. || 46 || align=left|[[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||24:34.4||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:55.6|+55.6}}
|-
| 25. || 50 || align=left|[[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||24:36.2||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:57.4|+57.4}}
|-
| 26. || 9 || align=left|[[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:36.4||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:57.6|+57.6}}
|-
| 27. || 27 || align=left|[[Antonin Guigonnat]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:37.5||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:58.7|+58.7}}
|-
| 28. || 28 || align=left|[[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||24:42.5||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+1:03.7
|-
| 29. || 12 || align=left|[[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||24:46.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:07.9
|-
| 30. || 72 || align=left|[[Jesper Nelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:46.8||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+1:08.0
|-
| 31. || 20 || align=left|[[Johannes Thingnes Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:51.5||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+1:12.7
|-
| 32. || 87 || align=left|[[Peppe Femling]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:52.2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:13.4
|-
| 33. || 64 || align=left|[[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||24:54.4||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:15.6
|-
| 34. || 23 || align=left|[[Vladimir Chepelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:04.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:26.0
|-
| 35. || 80 || align=left|[[Anton Smolski]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:05.9||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:27.1
|-
| 36. || 15 || align=left|[[Kalev Ermits]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||25:07.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+1:28.4
|-
| 37. || 2 || align=left|[[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:08.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30.0
|-
| 38. || 39 || align=left|[[Michael Rösch]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} ||25:09.4||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:30.6
|-
| 39. || 25 || align=left|[[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||25:14.1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:35.3
|-
| 40. || 35 || align=left|[[Artem Pryma]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||25:14.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:36.1
|-
| 41. || 49 || align=left|[[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||25:19.7||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:40.9
|-
| 42. || 60 || align=left|[[Sergey Bocharnikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:20.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:42.1
|-
| 43. || 43 || align=left|[[Roman Jeremin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||25:21.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:43.1
|-
| 44. || 69 || align=left|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:22.3||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:43.5
|-
| 45. || 3 || align=left|[[Tuomas Grönman (biatlonac)|Tuomas Grönman]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||25:24.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:45.5
|-
| 46. || 65 || align=left|[[Serhiy Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||25:24.9||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:46.1
|-
| 47. || 34 || align=left|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:26.3||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+1:47.5
|-
| 48. || 37 || align=left|[[Quentin Fillon Maillet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||25:28.1||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+1:49.3
|-
| 49. || 61 || align=left|[[Vytautas Strolia]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||25:32.4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:53.6
|-
| 50. || 70 || align=left|[[Giuseppe Montello]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||25:35.3||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:56.5
|-
| 51. || 14 || align=left|[[Thomas Bormolini]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||25:39.3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:00.5
|-
| 52. || 19 || align=left|[[Martin Otčenáš]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||25:39.7||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:00.9
|-
| 53. || 33 || align=left|[[Miha Dovžan]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||25:42.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+2:03.4
|-
| 54. || 56 || align=left|[[Vladimir Iliev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:42.7||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:03.9
|-
| 55. || 29 || align=left|[[Florent Claude]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} ||25:43.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:04.9
|-
| 56. || 68 || align=left|[[Anton Sinapov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:47.9||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:09.1
|-
| 57. || 21 || align=left|[[Anton Babikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||25:48.5||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+2:09.7
|-
| 58. || 85 || align=left|[[Leif Nordgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:49.0||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:10.2
|-
| 59. || 4 || align=left|[[Grzegorz Guzik]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||25:52.2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+2:13.4
|-
| 60. || 55 || align=left|[[Cornel Puchianu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||25:52.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:13.9
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
| 61. || 48 || align=left|[[Scott Gow]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:52.8||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:14.0
|-
| 62. || 7 || align=left|[[Christian Gow]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:53.5||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:14.7
|-
| 63. || 47 || align=left|[[Jeremy Finello]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||25:54.7||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:15.9
|-
| 64. || 8 || align=left|[[Mario Dolder]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||25:54.8||5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt;||+2:16.0
|-
| 65. || 17 || align=left|[[Sean Doherty (biatlonac)|Sean Doherty]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:55.2||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:16.4
|-
| 66. || 63 || align=left|[[Oskars Muižnieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||25:56.3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:17.5
|-
| 67. || 51 || align=left|[[Andrzej Nędza-Kubiniec]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||25:59.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+2:20.4
|-
| 68. || 58 || align=left|[[Remus Faur]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||26:03.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:24.5
|-
| 69. || 59 || align=left|[[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||26:06.0||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:27.2
|-
| 70. || 76 || align=left|[[Tomáš Hasilla]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||26:10.4||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:31.6
|-
| 71. || 52 || align=left|[[Raman Yaliotnau]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||26:12.6||6 &lt;small&gt;(2+4)&lt;/small&gt;||+2:33.8
|-
| 72. || 62 || align=left|[[Mitja Drinovec]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||26:13.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34.9
|-
| 73. || 86 || align=left|[[Adam Václavík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||26:15.4||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:36.6
|-
| 74. || 81 || align=left|[[Šimon Bartko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||26:18.4||5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt;||+2:39.6
|-
| 75. || 74 || align=left|[[Rene Zahkna]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||26:19.9||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:41.1
|-
| 76. || 84 || align=left|[[Kauri Kõiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||26:23.3||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:44.5
|-
| 77. || 67 || align=left|[[Tobias Eberhard]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||26:24.3||5 &lt;small&gt;(4+1)&lt;/small&gt;||+2:45.5
|-
| 78. || 78 || align=left|[[Volodymyr Siemakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||26:31.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:52.9
|-
| 79. || 73 || align=left|[[Vladislav Vitenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||26:32.7||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:53.9
|-
| 80. || 77 || align=left|[[Vasilij Podkoritov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||26:34.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:55.9
|-
| 81. || 82 || align=left|[[Dimitar Gerdžikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||26:47.9||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+3:09.1
|-
| 82. || 83 || align=left|[[Brendan Green]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||26:48.0||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+3:09.2
|-
| 83. || 44 || align=left|[[Matvey Eliseev]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||26:59.3||5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt;||+3:20.5
|-
| 84. || 53 || align=left|[[Mikito Tachizaki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||27:27.1||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+3:48.3
|-
| 85. || 38 || align=left|[[Maksim Braun]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||27:46.7||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+4:07.9
|-
| 86. || 75 || align=left|[[Gheorghe Pop]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||28:04.4||5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt;||+4:25.6
|-
| 87. || 79 || align=left|[[Marius Ungureanu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||28:59.1||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+5:20.3
|}

== Osvojene medalje ==
== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
|rowspan=&quot;2&quot;| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 2018 Winter Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]</text>
      <sha1>3yfr09kth2l3spkufzd0ep160349onv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915529</id>
      <parentid>3915528</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:24:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osvojene medalje */</comment>
      <origin>3915529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18456" sha1="6ahksm21bmv5gc9ub6m4iyc3pqe95ou" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Portrait_Peiffer_Hochfilzen_2012.JPG
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Arnd Peiffer]], pobjednik utrke
| mjesto          = {{ZID|Južna Koreja}}, [[Pjongčang]]
| datum           = 11. februar 2018.
| broj_učesnika   = 87
| broj_zemalja    = 26
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2018
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Arnd Peiffer]]
| zlato_NOK       = GER
| srebro          = [[Michal Krčmář]]
| srebro_NOK      = CZE
| bronza          = [[Dominik Windisch]]
| bronza_NOK      = ITA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 10 km|2022]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2018.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2018.]] održana je 11. februara 2018. u biatlonskom kompleksu [[Biatlonski centar Alpensia|Alpensia]] u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Pjongčang]]a.

==Pravila takmičenja==
[[Biatlon#Discipline|Sprint]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 10 kilometara. Trče se 3 kruga sa oko 3,3&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno u vremenskim razmacima (obično 30 sekundi). U toku trke gađa se dva puta: poslije prvog kruga iz ležećeg, a poslije drugog iz stojećeg položaja, ukupno 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 metara. Prvih 60 prvoplasiranih na kraju takmičenja plasiraju se za disciplinu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 — potjera (muškarci)|potjera]].

== Zemlje učesnice ==
{{Div col|4}}
* {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim|1}} 
* {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

== Rezultati ==
Start utrke bio je u 20:15.&lt;ref&gt;[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1718/BT/SWRL/OG__/SMSP/BT_C73B_1.0.pdf Zvanični rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji]&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni broj !! Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 22 || align=left|[[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||23:38.8||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;||{{sort|+0:00.0|–}}
|-
| {{silver02}} || 36 || align=left|[[Michal Krčmář]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||23:43.2||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:04.4|+4.4}}
|-
| {{bronze03}} || 42 || align=left|[[Dominik Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||23:46.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:07.7|+7.7}}
|-
| 4. || 5 || align=left|[[Julian Eberhard]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||23:47.2||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:08.4|+8.4}}
|-
| 5. || 30 || align=left|[[Erlend Bjøntegaard]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||23:56.2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| 6. || 6 || align=left|[[Benedikt Doll]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||23:56.4||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:17.6|+17.6}}
|-
| 7. || 24 || align=left|[[Simon Schempp]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||24:00.2||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:21.4|+21.4}}
|-
| 8. || 54 || align=left|[[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:00.9||3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:22.1|+22.1}}
|-
| 9. || 71 || align=left|[[Serafin Wiestner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||24:02.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:23.5|+23.5}}
|-
| 10. || 18 || align=left|[[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||24:09.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:31.0|+31.0}}
|-
| 11. || 32 || align=left|[[Erik Lesser]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} ||24:10.7||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:31.9|+31.9}}
|-
| 12. || 41 || align=left|[[Simon Desthieux]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:11.1||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:32.3|+32.3}}
|-
| 13. || 16 || align=left|[[Tarjei Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:12.5||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:33.7|+33.7}}
|-
| 14. || 40 || align=left|[[Sebastian Samuelsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:12.6||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:33.8|+33.8}}
|-
| 15. || 26 || align=left|[[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||24:15.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:36.7|+36.7}}
|-
| 16. || 1 || align=left|[[Timofej Lapšin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2018|Zimskim}} ||24:22.6||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:43.8|+43.8}}
|-
| 17. || 31 || align=left|[[Tomas Kaukėnas]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||24:23.5||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:44.7|+44.7}}
|-
| 18. || 10 || align=left|[[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:23.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:45.0|+45.0}}
|-
| 19. || 66 || align=left|[[Olli Hiidensalo]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:26.3||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:47.5|+47.5}}
|-
| 20. || 45 || align=left|[[Tero Seppälä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||24:27.3||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:48.5|+48.5}}
|-
| 21. || 11 || align=left|[[Dmytro Pidruchnyi]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||24:27.5||0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:48.7|+48.7}}
|-
| 22. || 57 || align=left|[[Matej Kazár]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||24:33.7||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:54.9|+54.9}}
|-
| 23. || 13 || align=left|[[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:34.2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:55.4|+55.4}}
|-
| 24. || 46 || align=left|[[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||24:34.4||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:55.6|+55.6}}
|-
| 25. || 50 || align=left|[[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||24:36.2||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:57.4|+57.4}}
|-
| 26. || 9 || align=left|[[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||24:36.4||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:57.6|+57.6}}
|-
| 27. || 27 || align=left|[[Antonin Guigonnat]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||24:37.5||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||{{sort|+0:58.7|+58.7}}
|-
| 28. || 28 || align=left|[[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||24:42.5||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+1:03.7
|-
| 29. || 12 || align=left|[[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||24:46.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:07.9
|-
| 30. || 72 || align=left|[[Jesper Nelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:46.8||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+1:08.0
|-
| 31. || 20 || align=left|[[Johannes Thingnes Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} ||24:51.5||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+1:12.7
|-
| 32. || 87 || align=left|[[Peppe Femling]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||24:52.2||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:13.4
|-
| 33. || 64 || align=left|[[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||24:54.4||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:15.6
|-
| 34. || 23 || align=left|[[Vladimir Chepelin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:04.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:26.0
|-
| 35. || 80 || align=left|[[Anton Smolski]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:05.9||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:27.1
|-
| 36. || 15 || align=left|[[Kalev Ermits]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||25:07.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+1:28.4
|-
| 37. || 2 || align=left|[[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:08.8||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:30.0
|-
| 38. || 39 || align=left|[[Michael Rösch]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} ||25:09.4||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:30.6
|-
| 39. || 25 || align=left|[[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2018|Zimskim}} ||25:14.1||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+1:35.3
|-
| 40. || 35 || align=left|[[Artem Pryma]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||25:14.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:36.1
|-
| 41. || 49 || align=left|[[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||25:19.7||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:40.9
|-
| 42. || 60 || align=left|[[Sergey Bocharnikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||25:20.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:42.1
|-
| 43. || 43 || align=left|[[Roman Jeremin]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||25:21.9||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:43.1
|-
| 44. || 69 || align=left|[[Nathan Smith (biatlonac)|Nathan Smith]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:22.3||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+1:43.5
|-
| 45. || 3 || align=left|[[Tuomas Grönman (biatlonac)|Tuomas Grönman]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2018|Zimskim}} ||25:24.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:45.5
|-
| 46. || 65 || align=left|[[Serhiy Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||25:24.9||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+1:46.1
|-
| 47. || 34 || align=left|[[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:26.3||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+1:47.5
|-
| 48. || 37 || align=left|[[Quentin Fillon Maillet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2018|Zimskim}} ||25:28.1||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+1:49.3
|-
| 49. || 61 || align=left|[[Vytautas Strolia]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2018|Zimskim}} ||25:32.4||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+1:53.6
|-
| 50. || 70 || align=left|[[Giuseppe Montello]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||25:35.3||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+1:56.5
|-
| 51. || 14 || align=left|[[Thomas Bormolini]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2018|Zimskim}} ||25:39.3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:00.5
|-
| 52. || 19 || align=left|[[Martin Otčenáš]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||25:39.7||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:00.9
|-
| 53. || 33 || align=left|[[Miha Dovžan]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||25:42.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+2:03.4
|-
| 54. || 56 || align=left|[[Vladimir Iliev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:42.7||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:03.9
|-
| 55. || 29 || align=left|[[Florent Claude]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|2018|Zimskim}} ||25:43.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:04.9
|-
| 56. || 68 || align=left|[[Anton Sinapov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||25:47.9||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:09.1
|-
| 57. || 21 || align=left|[[Anton Babikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||25:48.5||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+2:09.7
|-
| 58. || 85 || align=left|[[Leif Nordgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:49.0||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:10.2
|-
| 59. || 4 || align=left|[[Grzegorz Guzik]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||25:52.2||2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt;||+2:13.4
|-
| 60. || 55 || align=left|[[Cornel Puchianu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||25:52.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:13.9
|- style=&quot;border-top:2px solid green;&quot;
| 61. || 48 || align=left|[[Scott Gow]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:52.8||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:14.0
|-
| 62. || 7 || align=left|[[Christian Gow]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||25:53.5||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:14.7
|-
| 63. || 47 || align=left|[[Jeremy Finello]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||25:54.7||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:15.9
|-
| 64. || 8 || align=left|[[Mario Dolder]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2018|Zimskim}} ||25:54.8||5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt;||+2:16.0
|-
| 65. || 17 || align=left|[[Sean Doherty (biatlonac)|Sean Doherty]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2018|Zimskim}} ||25:55.2||4 &lt;small&gt;(4+0)&lt;/small&gt;||+2:16.4
|-
| 66. || 63 || align=left|[[Oskars Muižnieks]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2018|Zimskim}} ||25:56.3||2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt;||+2:17.5
|-
| 67. || 51 || align=left|[[Andrzej Nędza-Kubiniec]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} ||25:59.2||2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt;||+2:20.4
|-
| 68. || 58 || align=left|[[Remus Faur]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||26:03.3||1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt;||+2:24.5
|-
| 69. || 59 || align=left|[[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||26:06.0||4 &lt;small&gt;(0+4)&lt;/small&gt;||+2:27.2
|-
| 70. || 76 || align=left|[[Tomáš Hasilla]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||26:10.4||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:31.6
|-
| 71. || 52 || align=left|[[Raman Yaliotnau]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2018|Zimskim}} ||26:12.6||6 &lt;small&gt;(2+4)&lt;/small&gt;||+2:33.8
|-
| 72. || 62 || align=left|[[Mitja Drinovec]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2018|Zimskim}} ||26:13.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:34.9
|-
| 73. || 86 || align=left|[[Adam Václavík]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2018|Zimskim}} ||26:15.4||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:36.6
|-
| 74. || 81 || align=left|[[Šimon Bartko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2018|Zimskim}} ||26:18.4||5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt;||+2:39.6
|-
| 75. || 74 || align=left|[[Rene Zahkna]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||26:19.9||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:41.1
|-
| 76. || 84 || align=left|[[Kauri Kõiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2018|Zimskim}} ||26:23.3||3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt;||+2:44.5
|-
| 77. || 67 || align=left|[[Tobias Eberhard]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2018|Zimskim}} ||26:24.3||5 &lt;small&gt;(4+1)&lt;/small&gt;||+2:45.5
|-
| 78. || 78 || align=left|[[Volodymyr Siemakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2018|Zimskim}} ||26:31.7||3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt;||+2:52.9
|-
| 79. || 73 || align=left|[[Vladislav Vitenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||26:32.7||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+2:53.9
|-
| 80. || 77 || align=left|[[Vasilij Podkoritov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||26:34.7||1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt;||+2:55.9
|-
| 81. || 82 || align=left|[[Dimitar Gerdžikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2018|Zimskim}} ||26:47.9||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+3:09.1
|-
| 82. || 83 || align=left|[[Brendan Green]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2018|Zimskim}} ||26:48.0||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+3:09.2
|-
| 83. || 44 || align=left|[[Matvey Eliseev]] || align=left| {{ZastavaMOK|OAR|2018|Zimskim}} ||26:59.3||5 &lt;small&gt;(3+2)&lt;/small&gt;||+3:20.5
|-
| 84. || 53 || align=left|[[Mikito Tachizaki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2018|Zimskim}} ||27:27.1||3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt;||+3:48.3
|-
| 85. || 38 || align=left|[[Maksim Braun]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2018|Zimskim}} ||27:46.7||4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt;||+4:07.9
|-
| 86. || 75 || align=left|[[Gheorghe Pop]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||28:04.4||5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt;||+4:25.6
|-
| 87. || 79 || align=left|[[Marius Ungureanu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2018|Zimskim}} ||28:59.1||4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt;||+5:20.3
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CZE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
|rowspan=&quot;2&quot;| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 2018 Winter Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]</text>
      <sha1>6ahksm21bmv5gc9ub6m4iyc3pqe95ou</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bašta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455769</id>
    <revision>
      <id>3915471</id>
      <parentid>3883648</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:36:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ljevičar</username>
        <id>184197</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */ gramaticka greska</comment>
      <origin>3915471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3409" sha1="ply6b3ors5yv4g7do2d5jzt5ysr35gs" xml:space="preserve">[[Slika:Autumn Colours - Stourhead - geograph.org.uk - 1044997.jpg|thumb|260px|Jesenje boje parkova u [[Stourhead]]u]]
'''Bašta''' – '''bašča''' ([[turski jezik|tur.]] ''bahçe'' = '''vrt''' ili '''gradina''') je – u uobičajenom smislu pojma – [[hortikultura|hortikulturno]] uređen dio okućnice ili posebnih površina sa [[ukrasna biljka|ukrasnim biljkama]] (cvijetnjak ili povrtnjak).&lt;ref&gt;{{cite dictionary |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/garden |title=Etymology of the modern word gardin |dictionary=Merriam Webster}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.yourdictionary.com/library/garden.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 9. 2019 |archive-date=13. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100213101107/http://www.yourdictionary.com/library/garden.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20100213101107/http://www.yourdictionary.com/library/garden.html&lt;/ref&gt;

U širem smislu, postoje bašte sa [[povrće]]m i ukrasne bašte (vrtovi) sa [[cvijet]]nim i drugim biljkama. Postoje i posebne [[botanička bašta|botaničke bašte]] ili i [[arboretum]]i, kao posebni [[park]]ovi sa mnogobrojnim vrstama retkih, često egzotičnih [[Biljka|biljaka]] ([[cvijeće]], [[drvo|drveće]], [[grm]]ovi i druge biljke). U ovu kategoriju mogu se uvrstiti i [[zoološki vrt]]ovi. Bašte ili vrtovi mogu biti kombinarani sa [[aleja]]ma – drvoredima ili sa raznoliko aranžiranim [[park]]ovima pa i šumarcima drveća i [[grm]]lja.&lt;ref&gt;''Garden history : philosophy and design, 2000 BC–2000 AD'', Tom Turner. New York: Spon Press, 2005. {{ISBN|0-415-31748-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''The earth knows my name : food, culture, and sustainability in the gardens of ethnic Americans'', Patricia Klindienst. Boston: Beacon Press, 2006. {{ISBN|0-8070-8562-6}}&lt;/ref&gt;
Osobe koje profesionalno uređuju i obrađuju ovakve zasade su [[baštovan]]i ili [[vrtlar]]i. O baštama i povrtnjacima češće se brinu porodična domaćinstva u kojima se obično održava tradicija uzgoja kućnih i baštenskih [[ukrasna biljka|ukrasnih biljaka]]

[[Datoteka:SF Japanese Garden.JPG|thumb|250px|Japanski vrt]]
[[Datoteka:Central_Rose_Garden_towards_Cuningham_House.jpg|thumb|250px|Rozarij]]
[[Datoteka:Jordansallotments.jpg|thumb|250px|Povrtlarska bašta]]

== Tipovi bašta ==
Na bazi primarne strukture i namjene bašte, obično se razlikuju:
* poljoprivredna bašta (povrtnjak) – gajenje biljnih vrsta za ishranu; 
* prirodna bašta – održavanje i unapređivanje prirodnih ljepota krajolika; 
* arhitektonizirana namjenska bašta – prilagođena prirodnim i urbanim i principima estetske hortikulturne arhitekture. 

== Vrtovi po tipu ili stilu ==
=== Sastav ===
* [[Biljna bašta]] 
* [[Kaktusova bašta]] 
* [[Cvjetna bašta]]
* [[Voćnjak]]
* [[Ružičnjak]] (rozarij)
* [[Povrtarska bašta]] (povrtnjak)

=== Stilovi===
* [[Engleski park]]
* [[Francuski park]]
* [[Japanski vrt]]
* [[Kineski vrt]]
* [[Ukrasni vrt]]
* [[Tropski vrt]]
* [[Seoski vrt]] 
* [[Vodeni vrt]]
* [[Zimski vrt]]
* Geometrijski vrt 

== Također pogledajte ==
* [[Baštovan]]
* [[Botanička bašta]]
* [[Park]]
* [[Povrtlarstvo]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat|Garden}}
* [http://gardenlimit.com/ Garden Limit]
* [https://web.archive.org/web/20160304135331/http://gardenworld.proboards103.com/ Garden World]
[[Kategorija:Hortikultura]]
[[Kategorija:Ekologija]]</text>
      <sha1>ply6b3ors5yv4g7do2d5jzt5ysr35gs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika Ukrajine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475559</id>
    <revision>
      <id>3915408</id>
      <parentid>3887820</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrmw</username>
        <id>97091</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Autograph-VolodymyrZelensky.png]] → [[File:Autograph-VolodymyrZelensky.svg]]</comment>
      <origin>3915408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18431" sha1="d9q6ylkopos3erkm3hcc9emulh9mqjk" xml:space="preserve">{{Glavni|Predsjednik Ukrajine}}
[[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|mini|120p|Zastava predsjednika]]
Savremeno '''Ukrajinsko predsjedništvo''' formirano je kada je [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike]] 5. jula 1991. godine donijela zakon kojim se uspostavlja ured &quot;Predsjednika Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike&quot;. Nakon proglašenja [[Deklaracija o nezavisnosti Ukrajine|Ukrajinske nezavisnosti]] od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] 24. augusta 1991. ime je promijenjeno u &quot;Predsjednik Ukrajine&quot;. Na [[Ukrajinski predsjednički izbori 1991.|prvim izborima]] za [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika Ukrajine]], koji su održani 1. decembra 1991, pobijedio je [[Leonid Kravčuk]]. 
Svi predsjednici, osim [[Volodimir Zelenski|Volodimira Zelenskog]] bili su narodni poslanici Vrhovne rade prije izbora. Kravčuk je bio prvi predsjednik koji je dao ostavku na tu funkciju, nakon borbe za moć sa tadašnjim [[Premijer Ukrajine|premijero,]] [[Leonid Kučma|Leonidom Kučmom]]. Nakon [[Ukrajinska revolucija 2014.|Ukrajinske revolucija 2014.]], [[Viktor Janukovič]] napustio je svoj ured i pobjegao iz zemlje. Nakon toga je smijenjen i zamijenjen [[Oleksandrom Turčinovim]] kao predsjedavajućim Vrhovne rade, koji vrši dužnost predsjednika kada je upražnjena funkcija.  Na [[Ukrajinski predsjednički izbori 2014.|prijevremenim predsjedničkim izborima]] održanim 25. maja 2014. je pobijedio [[Petro Porošenko]]; Porošenko je inaugurisab kao predsjednik 7. juna 2014, a dana 18. juna 2015, Janukoviču je službeno oduzeta titula predsjednika Ukrajine.&lt;ref name=&quot;yanunopres&quot;&gt;[http://www.unian.info/politics/1090341-published-law-deprives-yanukovych-of-presidential-rank.html Published law deprives Yanukovych of presidential rank], [[UNIAN]] (17. juni 2015)&lt;/ref&gt;

== Spisak ==
;Legenda
{{legend2|{{Nezavisni/meta/color}}|[[Nezavisni kandidat]]|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|{{Naša Ukrajina/meta/color}}|[[Naša Ukrajina]]|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|{{Partija regiona/meta/color}}|[[Partija regiona]]|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|{{Julia Timošenko blok/meta/color}}|[[Sveukrajinsko objedinjenje &quot;Otadžbina&quot;|Otadžbina]]|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|{{Petro Porošenko Blok/meta/color}}|[[Petro Porošenko Blok]]|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|{{Sluha narodu/meta/color}}|[[Sluha narodu]]|border=1px solid #AAAAAA}}

{| class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! width=1%| #
! colspan=&quot;1&quot; width=1%|Slika
! width=20%|Ime&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Godina rođenja i smrti(Birth–Death)&lt;/small&gt;
! colspan=&quot;2&quot; width=20%|Vrijeme na vlasti
! width=18%|Kabineti vlade
! width=5%|Izbori
! colspan=2 width=16%|Politička alijansa
|-
! rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 1
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Datoteka:Leonid Kravchuk (1).jpg|120px|center]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| '''[[Leonid Kravčuk]]'''&lt;ref name=&quot;Leonid Kravchuk&quot;&gt;{{cite web|title=Leonid Kravchuk|url=http://president.gov.ua/en/content/history_kravchuk.html|work=Official web-site of President of Ukraine|access-date=7. juni 2014|archive-date=18. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140618193921/http://www.president.gov.ua/en/content/history_kravchuk.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Леонід Кравчук&lt;br /&gt;(1934–2022)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[File:Leonid Kravchuk Signature 1991.png|100px]]&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 24. august&lt;br /&gt;1991
| align=&quot;center&quot; | 19. juli&lt;br /&gt;1994
| align=&quot;center&quot;| [[Vlada Ukrajine (Fokun)|Fokin]] &lt;small&gt;(1990–92)&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[Ukrajinski predsjednički izbori 1991.|1991]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[Nezavisni kandidat]]
| rowspan=&quot;2&quot; bgcolor={{Nezavisni/meta/color}}|
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;02 329&lt;/span&gt;2 godine, 329 dana
| align=&quot;center&quot;| [[Vlada Ukrajine (Kučma)|Kučma]] &lt;small&gt;(1992–93)&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 2
| rowspan=&quot;2&quot;|[[Datoteka:Leonid Kuchma.jpg|120px|center]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| '''[[Leonid Kučma]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leonid Kuchma|url=http://president.gov.ua/en/content/history_kuchma.html|work=Official web-site of President of Ukraine|access-date=29. 3. 2015|archive-date=29. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529221112/http://www.president.gov.ua/en/content/history_kuchma.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Леонід Кучма&lt;br /&gt;(1938–)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Leonid Kuchma Signature 1996.png|100px]]&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 19. juli&lt;br /&gt;1994
| align=&quot;center&quot; | 23. januar&lt;br /&gt;2005
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| &lt;small&gt;[[Vlada Ukrajine (Masol II)|Masol II]] (1994–95)&lt;br /&gt;[[Jevhen Marčuk|Marčuk]] (1995–96)&lt;br /&gt;[[Pavlo Lazarenko|Lazarenko]] (1996–97)&lt;br /&gt;[[Vlada Ukrajine (Pustovoitenko)|Pustovoitenko]] (1997–99)&lt;br /&gt;[[Vlada Ukrajine (Juščenko)|Juščenko]] (1999–2001)&lt;br /&gt;[[Vlada Ukrajine (Kinah)|Kinah]] (2001–02)&lt;br /&gt;[[Vlada Ukrajine (Janukovič I)|Janukovič I]] (2002–04)&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; |[[Ukrajinski predsjednički izbori 1994.|1994]]&lt;br /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[Nezavisni kandidat]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kuchma Leonid Danylovych|url=http://www.cvk.gov.ua/pls/vp1999/WEBVP1.WEBPROC4?kodvib=100&amp;kodkand=1&amp;tip=2&amp;rejim=0|website=Election of President 99|publisher=[[Central Election Commission of Ukraine]]|access-date=29. 3. 2015|language=Ukrainian|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924131033/http://www.cvk.gov.ua/pls/vp1999/WEBVP1.WEBPROC4?kodvib=100&amp;kodkand=1&amp;tip=2&amp;rejim=0|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; bgcolor={{Nezavisni/meta/color}}|
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|10 godina, 188 dana
| align=&quot;center&quot;| [[Ukrajinski predsjednički izbori 1999.|1999]]
|-
! rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot;| 3
| rowspan=&quot;4&quot;| [[Datoteka:Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка (cropped).jpeg|120px]]
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot;| '''[[Viktor Juščenko]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Victor Yushchenko|url=http://president.gov.ua/en/content/history_yushenko.html|work=Official web-site of President of Ukraine|access-date=29. 3. 2015|archive-date=18. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140518213332/http://www.president.gov.ua/en/content/history_yushenko.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Віктор Ющенко&lt;br /&gt;(1954–)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Viktor Yushchenko's signature.svg|100px]]&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 23. januar&lt;br /&gt;2005
| align=&quot;center&quot; | 25. februar&lt;br /&gt;2010
| align=&quot;center&quot;| [[Vlada Ukrajine (Timošenko I)|Timošenko I]] &lt;small&gt;(2005)&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot;|[[Ukrajinski predsjednički izbori 2004.|2004]]
| rowspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot;|[[Naša Ukrajina]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=History of &quot;Our Ukraine&quot;|url=http://razom.org.ua/454/455/|website=Informational server &quot;Our Ukraine&quot;|publisher=[[Naša Ukrajina]]|access-date=29. 3. 2015|language=Ukrainian|archive-date=29. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929020112/http://www.razom.org.ua/454/455/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;4&quot; bgcolor={{Naša Ukrajina/meta/color}}|
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;|5 godina, 33 dana
| align=&quot;center&quot;|[[Vlada Ukrajine (Jehanurov)|Jehanurov]] &lt;small&gt;(2005–06)&lt;/small&gt;
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Vlada Ukrajine (Janukovič II)|Janukovič II]] &lt;small&gt;(2006–07)&lt;/small&gt;
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Vlada Ukrajine (Timošenko II)|Timošenko II]] &lt;small&gt;(2007–10)&lt;/small&gt;
|-
|-
! rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| 4
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Datoteka:Viktor Yanukovych official portrait (cropped).jpg|120px]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| '''[[Viktor Janukovič]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|title=The History of Presidency |url=http://www.president.gov.ua/en/content/president_history.html |work=Official web-site of President of Ukraine |access-date=29. 3. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080302005021/http://www.president.gov.ua/en/content/president_history.html |archive-date=2. 3. 2008 }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Віктор Янукович&lt;br /&gt;(1950–)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Viktor Yanukovych signature.svg|100px]]&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 25. februar&lt;br /&gt;2010
| align=&quot;center&quot; | 22. februar&lt;br /&gt;2014
| align=&quot;center&quot;| [[First Azarov Government|Azarov I]] &lt;small&gt;(2010–12)&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[Ukrajinski predsjednički izbori 2010.|2010]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[Partija regiona]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Yanukovych Viktor Fedorovych|url=http://www.cvk.gov.ua/pls/vp2010/WP005?PT021F01=11&amp;PT001F01=700|website=Elections of the President of Ukraine|publisher=[[Central Election Commission of Ukraine]]|access-date=29. 3. 2015|language=Ukrainian|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924131113/http://www.cvk.gov.ua/pls/vp2010/WP005?PT021F01=11&amp;PT001F01=700|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; bgcolor={{Partija regiona/meta/color}}|
|-
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|3 godina, 362 dana
| align=&quot;center&quot;| [[Second Azarov Government|Azarov II]] &lt;small&gt;(2012–14)&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| —
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Datoteka:Oleksandr Turchynov in August 2014.jpg|120px]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| '''[[Oleksandr Turčinov]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ukraine: Speaker Oleksandr Turchynov named interim president|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-26312008|work=[[BBC News]]|access-date=29. 3. 2015|date=23. februar 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Олександр Турчинов&lt;br /&gt;(1964–)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Oleksandr Turchynov Signature 2014.png|75px]]&lt;/small&gt;
| align=&quot;center&quot; | 23. februar&lt;br /&gt;2014
| align=&quot;center&quot; | 7. juni&lt;br /&gt;2014
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | [[Vlada Ukrajine (Jacenjuk I)|Jacenjuk I]] &lt;small&gt;(2014)&lt;/small&gt;&lt;ref name=gov&gt;{{cite web|title=Government of Ukraine|url=http://www.kmu.gov.ua/control/en/publish/article?art_id=247077686&amp;cat_id=247077618|website=Web-portal of Ukrainian Government|publisher=[[Cabinet of Ukraine|Cabinet of Ministers of Ukraine]]|access-date=29. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| —
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[Sveukrajinsko objedinjenje &quot;Otadžbina&quot;|Otadžbina]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Oleksandr Turchynov|url=http://batkivshchyna.com.ua/council/15129.html|publisher=[[Batkivshchyna]]|access-date=29. 3. 2015|language=Ukrainian|archive-date=1. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140701113028/http://batkivshchyna.com.ua/council/15129.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; bgcolor={{Julia Timošenko blok/meta/color}}|
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |0 godina, 115 dana
|-
! rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | 5
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Official portrait of Petro Poroshenko.jpg|120px]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | '''[[Petro Porošenko]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Petro Poroshenko |url=http://www.president.gov.ua/en/content/president_biography.html |work=Official web-site of President of Ukraine |access-date=29. 3. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140209085134/http://www.president.gov.ua/en/content/president_biography.html |archive-date=9. februar 2014 }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Петро Порошенко&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;(1965–)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Petro Poroshenko Signature 2014.png|100px]]
| align=&quot;center&quot; | 7. juni&lt;br /&gt;2014
| align=&quot;center&quot; | 20. maj&lt;br /&gt;2019
| align=&quot;center&quot;| [[Vlada Ukrajine (Jacenjuk II)|Jacenjuk II]] &lt;small&gt;(2014–2016)&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |[[Ukrajinski predsjednički izbori 2014.|2014]]
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |[[Petro Porošenko Blok]]
| rowspan=&quot;2&quot; bgcolor=&quot;{{Petro Porošenko Blok/meta/color}}&quot; |
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |4 godina, 347 dana
| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[Vlada Ukrajine (Grojsman)|Grojsman]] &lt;small&gt;(2016–2019)&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; | 6
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Datoteka:Volodymyr Zelenskyy in 2022.jpg|120px]]
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |'''[[Volodimir Zelenski]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Володимир Зеленський&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;(1978–)&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Autograph-VolodymyrZelensky.svg|100px]]
| align=&quot;center&quot; | 20. maj&lt;br /&gt;2019
| align=&quot;center&quot; | ''Trenutno''
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |[[Ukrajinski predsjednički izbori 2019.|2019]]
| rowspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |[[Sluha narodu]]
| rowspan=&quot;3&quot; bgcolor=&quot;{{Sluha narodu/meta/color}}&quot; |
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |{{age in years and days|2019|5|20}}&lt;br /&gt;
| align=&quot;center&quot; | [[Vlada Ukrajine (Hončaruk)|Hončaruk]] &lt;small&gt;(2019–2020)&lt;/small&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; | [[Vlada Ukrajine (Šmihal)|Šmihal]] &lt;small&gt;(2020–)&lt;/small&gt;
|}

== Dijagram ==
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:1150 height:auto barincrement:30
PlotArea  = top:10 bottom:50 right:20 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:1991 till:2025
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1991

Colors     =
  id:president    value:rgb(1,0.8,0)          legend: Predsjednik
  id:acting       value:rgb(0.5,0.5,1)        legend: Privremeno

Legend     = columns:1 left:100 top:24 columnwidth:100

TextData =
  pos:(20,27) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Legenda:&quot;

BarData =
  barset:PM

PlotData=
  align:left fontsize:S shift:(3,-4) anchor:from width:15 fontsize:M
  barset:PM

 from: 24/08/1991  till: 19/07/1994 color:president  text:&quot;Leonid Kravčuk&quot;
 from: 19/07/1994  till: 23/01/2005 color:president  text:&quot;Leonid Kučma&quot;
 from: 23/01/2005  till: 25/02/2010 color:president  text:&quot;Viktor Juščenko&quot;
 from: 25/02/2010  till: 22/02/2014 color:president  text:&quot;Viktor Janukovič&quot;
 from: 23/02/2014  till: 07/06/2014 color:acting     text:&quot;Oleksandr Turčinov&quot;
 from: 07/06/2014  till: 20/05/2019 color:president  text:&quot;Petro Porošenko&quot;
 from: 20/05/2019  till: end        color:president  text:&quot;Volodimir Zelenski&quot;
&lt;/timeline&gt;

== Statistika ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;&quot;
|-
!#
!Predsjednik
!Datum rođenja
!Origin
!Starost pri preuzimanju mandata
!Vrijeme u službi&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(ukupno)&lt;/small&gt;
!Starost pri prestanku mandata
!Starost
|-
| align=&quot;center&quot; | 1
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Kravčuk, Leonid&lt;/span&gt;[[Leonid Kravčuk]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;19340110&lt;/span&gt;10. januar 1934&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;(&lt;span class=&quot;bday&quot;&gt;January 10, 1934&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;
|[[Rivanjska oblast]] (born in [[Wołyń Voivodeship (1921–1939)|Wołyń Voivodeship]])
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;57 226&lt;/span&gt;57 godina, 226 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;02 329&lt;/span&gt;2 godina, 329 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;60 190&lt;/span&gt;60 godina, 190 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;{{Age in days nts|1934|1|10}}&lt;/span&gt;''{{Age in years and days|1934|1|10}} (Living)''
|-
| align=&quot;center&quot; | 2
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Kuchma, Leonid&lt;/span&gt;[[Leonid Kučma]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;193808099&lt;/span&gt;9. august 1938&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;(&lt;span class=&quot;bday&quot;&gt;August 9, 1938&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;
|[[Černigivska oblast]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;55 344&lt;/span&gt;55 godina, 344 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;10 188&lt;/span&gt;10 godina, 188 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;66 167&lt;/span&gt;66 godina, 167 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;{{Age in days nts|1938|8|9}}&lt;/span&gt;''{{Age in years and days|1938|8|9}} (Living)''
|-
| align=&quot;center&quot; | 3
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Yushchenko, Viktor&lt;/span&gt;[[Viktor Juščenko]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1954022323&lt;/span&gt; 23. februar 1954&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;(&lt;span class=&quot;bday&quot;&gt;February 23, 1954&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;
|[[Sumska oblast]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;50 335&lt;/span&gt;50 godina, 335 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;5 033&lt;/span&gt;5 godina, 33 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;56 002&lt;/span&gt;56 godina, 2 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;{{Age in days nts|1954|2|23}}&lt;/span&gt;''{{Age in years and days|1954|2|23}} (Living)''
|-
| align=&quot;center&quot; | 4
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Yanukovych, Viktor&lt;/span&gt;[[Viktor Janukovič]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;19500709&lt;/span&gt;9. juli 1950&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;(&lt;span class=&quot;bday&quot;&gt;July 9, 1950&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;
|[[Donjecka oblast]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;59 231&lt;/span&gt;59 godina, 231 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;3 362&lt;/span&gt;3 godina, 362 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;63 228&lt;/span&gt;63 godina, 228 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;{{Age in days nts|1950|7|9}}&lt;/span&gt;''{{Age in years and days|1950|7|9}} (Living)''
|-
| align=&quot;center&quot; |
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Turchinov, Oleksandr&lt;/span&gt;''[[Oleksandr Turčinov]]''
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;19640331&lt;/span&gt;''31. mart 1964''&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;(&lt;span class=&quot;bday&quot;&gt;March 31, 1964&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;
|[[Dnjipropetrovska oblast]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;49 329&lt;/span&gt;''49 godina, 329 dana''
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;00 115&lt;/span&gt;''0 godina, 115 dana''
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;50 068&lt;/span&gt;''50 godina, 68 dana''
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;{{Age in days nts|1964|3|31}}&lt;/span&gt;''{{Age in years and days|1964|3|31}} (Living)''
|-
| align=&quot;center&quot; | 5
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Poroshenko, Petro&lt;/span&gt;[[Petro Poroshenko]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;1965092626&lt;/span&gt;26. septembar 1965&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;(&lt;span class=&quot;bday&quot;&gt;September 26, 1965&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;
|[[Odeska oblast]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;48 254&lt;/span&gt;48 godina, 254 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;4 347&lt;/span&gt;4 godina, 347 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;53 236&lt;/span&gt;53 godina, 236 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;{{Age in days nts|1965|9|26}}&lt;/span&gt;''{{Age in years and days|1965|9|26}} (Living)''
|-
| align=&quot;center&quot; | 6
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;Zelenski, Volodimir&lt;/span&gt;[[Volodimir Zelenski]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;19780125&lt;/span&gt;25. januar 1978&lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;(&lt;span class=&quot;bday&quot;&gt;January 25, 1978&lt;/span&gt;)&lt;/span&gt;
|[[Dnjipropetrovska oblast]]
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;41 115&lt;/span&gt;41 godina, 115 dana
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;00 316 {{Age in days|{{#expr:{{CURRENTYEAR}}-5}}|5|20}}&lt;/span&gt;{{Age in years and days|2019|5|20}} (Ongoing)
| 
| &lt;span style=&quot;display:none&quot;&gt;{{Age in days nts|1978|1|25}}&lt;/span&gt;{{Age in years and days|1978|1|25}} (Living)
|}

==Reference==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web|title=The History of Presidency |url=http://www.president.gov.ua/en/content/president_history.html |work=Official web-stite of President of Ukraine |access-date=29. 3. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080302005021/http://www.president.gov.ua/en/content/president_history.html |archive-date=2. 3. 2008 }}

[[Kategorija:Ukrajinski predsjednici|*]]</text>
      <sha1>d9q6ylkopos3erkm3hcc9emulh9mqjk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Divan (poezija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477810</id>
    <revision>
      <id>3915373</id>
      <parentid>3897696</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:35:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3665" sha1="sif4a53nb6gq98xarna25frsda553k0" xml:space="preserve">'''Divan''' ({{Jez-ar|ديوان|diwan}}, {{Jez-fa|دیوان|divân}}) u [[Islamska kultura|islamskim kulturama]]&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Meri|first1=Josef W.|url=https://books.google.com/books?id=MypbfKdMePIC&amp;q=Ibn%2520Hamdis%2520sicily%2520diwan&amp;pg=PA356|title=Medieval Islamic Civilization: A–K, index|last2=Bacharach|first2=Jere L.|date=1. 1. 2006|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=9780415966917|language=en}}&lt;/ref&gt; je zbirka [[Pjesma|pjesama]] jednog pjesnika, koja sadrži više različitih pjesničkih oblika, ali koju objedinjava jedan isti duhovni sadržaj, najčešće hedonističko-mističke inspiracije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lešić|first=Zdenko|title=Čitanka za drugi razred gimnazije|publisher=Sarajevo Publishing|year=2003.|isbn=9958-21-204-8|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina}}&lt;/ref&gt;

== Imenica ==
Riječ ''divan'' razvila je se oko 9. stoljeca, iz smisla registra – na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] ديوان‎, dīwān – prema značenju zbirke, pisane zbirke, a posebno zbirke pjesama određenog pjesnika.

Potom se za vrijeme [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba islama]] to značenje proširilo na sve književnosti muslimanskih naroda.

Izvorna riječ je bila [[Perzijski jezik|perzijska]] imenica دیوان‎, divân, preko riječi ''dywʾn''' i ''dibir'', i označavala je posao pisara i administrativnih organa, to jeste obrada popisa i arhiva.

U 12. stoljecu u arapskoj [[Španija|Španiji]] i u sjevernoj [[Afrika|Africi]] riječ je dobila zasebno značenje za carinu, tako da je oblik ''ad-dīwān'' prešao na staro-španjolskom kao ''aduana'' da bi u 14. stoljeću postao na [[Italijanski jezik|talijanskom]] ''dogana'' i nakon toga na [[Francuski jezik|francuskom]] ''douane''.

U [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], divan je označavao skupinu sultanovih savjetnika a potom, u razvoju upravnog sustava u carstvu, sve više i više riječ ''divan'' je išla u smislu skupštine, sabora,  visokog upravnog aparata u državi.

== Historija žanra ==
[[Datoteka:Bâkî Diwan.jpeg|mini|Jedna stranica Bakijevog divana]]
Neki tvrde da prva upotreba divana u književnom smislu se nalazi u perzijanskom autoru Rudakiju (9. stoljeće), mada među prvim pjesničkim zbirkama u islamskom prostoru je preislamski pjesnik Zuhayra (6. stoljeće), iračko-arapskog Al-Mutanabija i drugih.
Među najznačajnijim primjerima u razvoju žanra su:

* Fuzûlî
* Bâkî
* Nef‘î
* Nâbî
* Nedîm
* Şeyh Gâlib

Također bitni su azer Nesîmî i turkijski autor Ališir Navoj (15. stoljeće).

Pojam divana je bio poznat na Zapadu u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] zahvalivši svjedočanstvima putopisaca, ali ulazi u evropske književnost 1827. kada [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] objavljuje svoju zbirku ''West–östlicher Divan'' (''Zapadno-istočni divan''), napisanu između 1814. i 1819. Ta knjiga je bitna toliko za istočne književnost, koliko za razumijevanje cijelokupnog Goetheovog stvaralaštva. Zatim književnost [[Romantizam|romantizma]] će razviti vrlo živu radoznalost prema azijskom lijeposlovlju, u egzotičnom zamahu koji je već bio prisutan u prosvjetiteljstvu a putem kojeg će za vrijeme Beat generacije će se Zapad pozanimati za autore kao [[Omar Hajjam]].

== Svojstva divana ==
Kroz stoljeća divan je postao strogo standardizirani žanr. U turskom književnom prostoru stvorio se pojam pjesništva po uzorku divana, standardizirana i vezana za dvorac: ''divanska književnost''.

== Reference ==

{{Refspisak}}

[[Kategorija:Osmanlijska poezija]]
[[Kategorija:Arapska poezija]]
[[Kategorija:Arapska književnost]]
[[Kategorija:Turska književnost]]
[[Kategorija:Književni rodovi i vrste]]</text>
      <sha1>sif4a53nb6gq98xarna25frsda553k0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Scoobynatural</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480012</id>
    <revision>
      <id>3915387</id>
      <parentid>3886201</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:48:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6982" sha1="d08w64zchty1d0517ht70o5k0wbggn7" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-epizoda
| naslov            = Scoobynatural
| serija            = Lovci na natprirodno
| slika             = 
| veličina_slike    =
| alt               = 
| opis_slike        = 
| sezona            = 13
| br_serijala       = 
| epizoda           = 16
| režiser           = Robert Singer i Spike Brandt
| scenarist         = Jim Krieg i Jeremy Adams
| priča             = 
| TV-scenarij       = 
| narator           = 
| voditelj          = 
| producent         = 
| muzika            = 
| kinematografija   = 
| montaža           = 
| produkcijski_kod  = T13.20566
| premijera         = 29. 3. 2018
| trajanje          = 42. minuta
| nagrade           = 
| gostujuće_uloge   = {{plainlist|
* [[Peter New]] kao Jay
* Kegan Frith kao the Ghost Kid
* [[Grey Griffin]] kao [[Daphne Blake]]
* [[Matthew Lillard]] kao [[Shaggy Rogers|Norville &quot;Shaggy&quot; Rogers]]
* [[Kate Micucci]] kao [[Velma Dinkley]]
* [[Frank Welker]] kao  Fred Jones i Scooby-Doo
* [[Stephen Stanton]] kao Cosgood Creeps
* [[Dee Bradley Baker]] kao the Phantasm
* [[Eric Bauza]] kao Cousin Slicker
* [[Fred Tatasciore]] kao Colonel Beauregard Sanders and the Phantasm
}}
| spisak_sezona     = 
| prethodna_epizoda =  The Thing
| sljedeća_epizoda  = [[A Most Holy Man]]
| spisak_epizoda    = 
}}

&quot;'''Scoobynatural'''&quot; je šesnaesta epizoda trinaeste sezone serije [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]], što čini ukupno 280. epizodu serije. Scenarijo je napisao Jim Krieg i Jeremy Adams, a režirali su je Robert Singer i Spike Bandt. Ovo je jedina epizoda ove serije koju je animirao [[Warner Bros. Pictures]]. Epizoda je emitirana 29. marta 2018. godine, na [[The CW]]. U ovoj epizodi su se vratile ponavljajuće uloge iz filmova i serije Scooby-Doo:  Frank Welker kao Scooby-Doo i Fred Jones, Matthew Lillard kao Shaggy Rogers, Gray Griffin kao Daphne Blake i Kate Micucci kao Velma Dinkley. Epizoda je dobila kritičko priznanje zbog humora, osjecaća nostalagije i uklapanja između dvije serije.

== Radnja ==
U epizodu Sam, Dean i Castiel ubačeni su u animirani svijet Scooby-Dooa. Moraju pomoći Scooby Gangu da riješi misteriju.

== Proizvodnja ==
O ideju crossover epizode sa Skubi-Du raspravljali su scenaristi i producenti serije [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]] nekoliko godina. Mogućnost crossover epizode postala je moguća jer prava na obje emisije posjeduje Warner Bros. Pictures.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Turchiano |first=Danielle |date=21. 3. 2018|title=How 'Supernatural's' 'Scooby-Doo' Crossover Came To Be |url=https://variety.com/2018/tv/features/supernatural-scooby-doo-scoobynatural-jensen-ackles-jared-padalecki-interview-1202732177/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180405152810/http://variety.com/2018/tv/features/supernatural-scooby-doo-scoobynatural-jensen-ackles-jared-padalecki-interview-1202732177/ |archive-date=5. 4. 2018 |access-date=6. 4. 2018 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}&lt;/ref&gt;

== Recepcija ==
Eopizoda je dobila pohvale kritičara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=McLevy |first=Alex |date=29. 3. 2018 |title=Supernatural is dead serious about the comic sweetness of its Scooby-Doo crossover |url=https://tv.avclub.com/supernatural-is-dead-serious-about-the-comic-sweetness-1824157285 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180401003810/https://tv.avclub.com/supernatural-is-dead-serious-about-the-comic-sweetness-1824157285 |archive-date=1. 4. 2018 |access-date=31. 3. 2018 |website=[[The A.V. Club]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Yeoman |first=Kevin |date=29. 3. 2018 |title=ScoobyNatural Review: Supernatural Delivers An Absurdly Fun Crossover |url=https://screenrant.com/scoobynatural-supernatural-scooby-doo-crossover-review/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180330032331/https://screenrant.com/scoobynatural-supernatural-scooby-doo-crossover-review/ |archive-date=30. 3. 2018 |access-date=30. 3. 2018 |website=[[Screen Rant]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Melrose |first=Kevin |date=29. 3. 2018|title=SCOOBYNATURAL IS EVERYTHING WE LOVE ABOUT SUPERNATURAL — AND SCOOBY-DOO |url=https://www.cbr.com/scoobynatural-supernatural-scooby-doo-best-moments/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180330143812/https://www.cbr.com/scoobynatural-supernatural-scooby-doo-best-moments/ |archive-date=30. 3. 2018 |access-date=30. 3. 2018 |website=[[Comic Book Resources]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Tatham |first=Chelsea |date=29. 3. 2018 |title=10 times 'Scoobynatural' proved it was the best TV crossover of the year |url=https://www.tampabay.com/blogs/media/2018/03/29/10-times-scoobynatural-proved-it-was-the-best-tv-crossover-of-the-year/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529111754/https://www.tampabay.com/blogs/media/2018/03/29/10-times-scoobynatural-proved-it-was-the-best-tv-crossover-of-the-year/ |archive-date=29. 5. 2019 |access-date=2. 7. 2021 |website=[[Tampa Bay Times]]}}&lt;/ref&gt;

Bridget LaMonica iz Den of Geek dala je epizodi ocjenu 5 od 5, također je epizodu nazvala &quot;prekretnicom&quot; i &quot;besramnom dozom humorai nostalgije koja je pronašla način spajanja dvije različite tonske serije.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=LaMonica |first=Bridget |date=29. 3. 2018|title=Supernatural Season 13 Episode 16: Scoobynatural Review |url=https://www.denofgeek.com/tv/supernatural-season-13-episode-16-scoobynatural-review/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210702081140/https://www.denofgeek.com/tv/supernatural-season-13-episode-16-scoobynatural-review/ |archive-date=2. 7. 2021 |access-date=2. 7. 2021 |website=[[Den of Geek]] |publisher=[[Dennis Publishing]]}}&lt;/ref&gt;

Samantha Highfill iz EW-a ponovila je isto mišljenje i ocjenila epizodu ocjenom &quot;A&quot;, sa dodatkom da &quot;Nijedna druga serija to ne bi mogla učiniti i to tako dobro.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Highfill |first=Samantha |date=29. 3. 2018 |title=Supernatural recap: 'Scoobynatural' |url=https://ew.com/recap/supernatural-season-13-episode-16/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125030629/https://ew.com/recap/supernatural-season-13-episode-16/ |archive-date=25. 1. 2021 |access-date=2. 7. 2021 |website=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt;

Kaitlin Thomas iz TVGuide povoljno je uporedio epizodu....&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Thomas |first=Kaitlin |date=29. 3. 2018|title=&quot;Scoobynatural&quot; Is Proof Supernatural Isn't Out of Gas Creatively |url=https://www.tvguide.com/news/supernatural-scoobynatural-review/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210623180425/https://www.tvguide.com/news/supernatural-scoobynatural-review/ |archive-date=23. 6. 2021 |access-date=2. 7. 2021 |website=[[TV Guide]]}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb name|id=6746190|name=Scoobynatural}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Lovci na natprirodno (serija) |stanje=collapsed}}

[[Kategorija:Epizode serije Lovci na natprirodno]]
[[Kategorija:Epizode 13. sezone serije Lovci na natprirodno]]</text>
      <sha1>d08w64zchty1d0517ht70o5k0wbggn7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pripjat (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483285</id>
    <revision>
      <id>3915443</id>
      <parentid>3898209</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:29:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5819" sha1="f45qdusljkt5xkas8ymi3rhyawaap11" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                             = Pripjat
| izvorno_ime_jez                 = uk
| izvorno_ime                     = Прип’ять
| slika_štit                      = Coat of Arms of Pripyat.svg
| Država                          = {{ZID|Ukrajina}}
| naselj8e_vrsta                   = Grad
| službno_ime                     = 
| slika                           = Pripyat montage.jpg
| koordinate                      = {{coord|51|23|41|N|30|5|7|E|scale:100000|display=inline,title}}
| pushpin_karta                   = Ukrajina
| površina_ukupno                 = 8
| pozivni_broj                    = +380 4499
| stanovništvo_ukupno             = 49400 (1986. g)&lt;br /&gt;0 (danas)
| stanovništvo_gustoća            = 0
| poštanski_broj                  = 07215&lt;br /&gt;255614 (do 1986.)
| veb-sajt                        = {{URL|http://pripyat.com}}
}}

'''Pripjat''' ({{uk|Прип’ять}}) je napušteni grad&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://travelua.com.ua/en/ukraine/kyiv/pripyat-chernobyl-accident.html|title=Pripyat. Chernobyl accident {{!}} Kyiv|last=admin|date=25. 4. 2023|website=TRAVELSESH|language=uk|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/adventure/article/20160428-Chernobyl-Pripyat-archaeology-abandoned-ruins-nuclear-disaster-Pompeii-Ukraine|title=Why the Chernobyl Nuclear Ruins Are a 20th-Century Pompeii|date=28. 4. 2016|website=Adventure|language=en|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Černobilske zone isključenja koja je od regionalnog značaja u [[Ukrajina|Ukrajini]] ([[Kijevska oblast]]). Osnovan je 4. februara 1970. na obali [[Pripjat (rijeka)|istoimene rijeke]]. Stanovništvo je evakuisano zbog [[Černobiljska katastrofa|Černobilske katastrofe]] 1986. godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.atlasobscura.com/places/abandoned-city-of-pripyat|title=Facts about the Abandoned City of Prypiat in Ukraine|last=Delireus|website=Atlas Obscura|language=en|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;, usljed koje se grad našao u poziciji u kojoj je i dan danas. Glavni povod za osnivanje grada bila je izgradnja jedne od najvećih [[Nuklearna centrala|nuklearnih elektrana]] u [[Evropa|Evropi]], a to je [[Černobiljska nuklearna elektrana]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://storymaps.arcgis.com/stories/e27c5b0d8a38410f9f623701f0b54713|title=Pripyat, the City Lost to Radiation|last=May|first=Mason|date=18. 4. 2023|website=ArcGIS StoryMaps|language=bs|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Grad se nalazi na sjeveru [[Kijevska oblast|Kijevske oblasti]], približno 180&amp;nbsp;km od glavnog grada [[Kijev]]a – na obali rijeke [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]], 2&amp;nbsp;km od Černobiljske nuklearne elektrane. U blizini grada, na stanici [[Janiv]], djeluje kontrolni punkt na granici s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]], i to između Janiva i stanice [[Jolča]]. Broj stanovnika je novembra 1985. iznosio 47.500.

== Geografija ==
Za izgradnju naselja za radnike Černobiljske nuklearne elektrane razmatrano je nekoliko lokacija, uglavnom u Černobiljskom okrugu, područja sjeverno i južno od sela Kopači i područje zapadno od željezničke stanice [[Janiv]]. Na kraju je odabrano zemljište od 3,5&amp;nbsp;km sjeverozapadno od elektrane na desnoj obali rijeke Pripjat, pritoke [[Dnjepar|Dnjepra]], po kojoj je novi grad dobio naziv. Izgradnju je provodila udarna građevinska firma tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Na zahtjev Partije vezano za izgradnju grada, izaslanici Komiteta stigli su iz svih krajeva SSSR-a. Grad se vremenom širio, a njegovi prvi stanovnici su bili graditelji. Pripjat se prvobitno sastojao od mikrodistrikta (okruga) koji su pretežno formirani oko centra grada.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=Pripyat city photo and text about history {{!}} Чернобыль, Припять, зона отчуждения ЧАЭС|url=https://chornobyl.in.ua/en/the-pripyat-city-history.html|newspaper=Chernobyl, Pripyat, Chernobyl Exclusion Zone|date=8. 9. 2010|access-date=9. 6. 2026|language=en-US|last=admin}}&lt;/ref&gt;

Pripjat se sastojao od mikrodistrikta (susjedstava) koji su građeni u radijalnom uzorku oko centra grada. U gradu su graditelji uspješno koristili osvijetljene znakove, svijetle panele i dekorativnu keramiku na fasadama zgrada.&lt;ref name=&quot;проєкт&quot; /&gt;

Na istoku Pripjat graniči sa selom Semihodi, rijekom Pripjat i šumskim područjem, a na jugu sa prugom Ovruč – Černigiv i selom Janiv. Na zapadu grada kordone je ograničavao autoput Černobilj – Polisje, a na severu teritorija prekrivena niskim šumama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Pripjat 2019 06.jpg|&lt;small&gt;''Rijeka Pripjat u gradu kod pristaništa''&lt;/small&gt;
Datoteka:Red Forest (38344451736).jpg|&lt;small&gt;''Šumovito područje u blizini grada''&lt;/small&gt;
&lt;/gallery&gt;

Grad se nalazi u nizinskom, pretežno šumovitom i močvarnom području poznatom kao [[Polisje]]. Većina teritorije na kojoj je grad izgrađen je visoka 110–115 metara&lt;ref name=&quot;проєкт&quot;&gt;{{Cite book|last=|url=https://pripyat-city.ru/wp-content/uploads/2011/03/pripyat_71_general.pdf|title=Černobiljska nuklearna elektrana: urbanistički plan naselja|publisher=Ministarstvo energetike i elektrifikacije SSSR-a|year=1971|pages=105|lang=ru|access-date=14. 10. 2021|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027183553/https://pripyat-city.ru/wp-content/uploads/2011/03/pripyat_71_general.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osim jugoistočnog dijela, gdje visina doseže do 118–120 metara. Teren je ravan s blagim nagibom prema rijeci i njenim pritokama.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://mapy.com/en/letecka?source=osm&amp;id=10049&amp;ds=1
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Černobiljska zona isključenja]]
[[Kategorija:Černobiljska katastrofa]]</text>
      <sha1>f45qdusljkt5xkas8ymi3rhyawaap11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Volodimir Zelenski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488830</id>
    <revision>
      <id>3915409</id>
      <parentid>3784000</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrmw</username>
        <id>97091</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Autograph-VolodymyrZelensky.png]] → [[File:Autograph-VolodymyrZelensky.svg]]</comment>
      <origin>3915409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3673" sha1="q80cw5dsb2ushsox9oy0mblowmwr2a6" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Volodimir Zelenski
| slika              = Volodymyr Zelensky 2022 official portrait (cropped).jpg
| tekst              = Zelenski 2022.
| redoslijed         = 6. [[predsjednik Ukrajine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 20. maj 2019 – 
| prethodnik         = [[Petro Porošenko]]
| nasljednik         = 
| puno_ime           = Volodimir Oleksandrovič Zelenski
| datum_rođenja      = {{datum rođenja i godine|1978|1|25}}
| mjesto_rođenja     = [[Krivi Rog]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinska SSR]], [[Sovjetski Savez]] (današnja [[Ukrajina]])
| obrazovanje        = [[Kijevski nacionalni ekonomski univerzitet]] 
| politička_stranka  = [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]&lt;br&gt;[[Sluga naroda (politička stranka)|Sluga naroda]] (2018–)
| supruga            = {{brak|[[Olena Zelenska|Olena Kijaško]]|2003}}
| djeca              = 2
| potpis             = Autograph-VolodymyrZelensky.svg
}}
'''Volodimir Oleksandrovič Zelenski''' ({{Jez-uk|Володимир Олександрович Зеленський}}; rođen 25. januara 1978) [[Ukrajina|ukrajinski]] je političar, bivši glumac i komičar koji je na funkciji [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika Ukrajine]] od 2019.

Zelenski je odrastao u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], regionu [[Ruski jezik u Ukrajini|ruskog govornog]] područja na jugoistoku Ukrajine.&lt;ref name=&quot;Fr24_Seibt&quot;&gt;{{Cite news|last=Seibt|first=Sébastian|date=18. 2. 2022|title=Military tactics: Zelensky plays both sides in Ukrainian crisis|language=en|work=France 24|url=https://www.france24.com/en/europe/20220218-military-tactics-zelensky-plays-both-sides-in-ukrainian-crisis|access-date=19. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220218235849/https://www.france24.com/en/europe/20220218-military-tactics-zelensky-plays-both-sides-in-ukrainian-crisis|archive-date=18. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Prije svoje glumačke karijere, Zelenski je diplomirao pravo na [[Kijevski nacionalni ekonomski univerzitet|Kijevskom nacionalnom ekonomskom univerzitetu]]. Zatim se bavio komedijom i osnovao produkcijsku kuću [[Kvartal 95 Studio|Kvartal 95]], koja proizvodi filmove, crtane filmove i TV-emisije, uključujući ''[[Sluga naroda|Slugu naroda]]'', u kojoj je Zelenski igrao ulogu predsjednika Ukrajine. Serija se emitovala od 2015. do 2019. godine i bila je izuzetno popularna. [[Sluga naroda (politička stranka)|Političku stranku koja nosi isto ime kao televizijska emisija]] osnovali su u martu 2018. zaposleni u Kvartalu 95.

Zelenski je najavio svoju kandidaturu za [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2019|ukrajinske predsjedničke izbore 2019.]] uvečer 31. decembra 2018, uz novogodišnje obraćanje predsjednika [[Petro Porošenko|Petra Porošenka]] na [[1+1 (TV kanal)|TV kanalu 1+1]]. Politički autsajder, on je već postao jedan od favorita u [[Ispitivanje javnog mnijenja za ukrajinske predsjedničke izbore 2019|anketama za izbore]]. Pobijedio je na izborima sa 73,2% glasova u drugom krugu, pobijedivši Porošenka. Identificirajući se kao [[populizam|populista]], on se pozicionirao kao [[Anti-establišment|antiestablišment]] [[Antikorupcija|i antikorupcijska]] figura.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Volodymyr Zelenskyy}}

{{Osoba godine magazina &quot;Time&quot;}}
{{Dobitnici Karlove nagrade}}

{{DEFAULTSORT:Zelenski, Volodimir}}
[[Kategorija:Rođeni 1978.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Krivi Rog]]
[[Kategorija:Ukrajinski predsjednici]]
[[Kategorija:Ukrajinski glumci]]
[[Kategorija:Ukrajinski političari]]
[[Kategorija:Ukrajinski producenti]]
[[Kategorija:Ukrajinski scenaristi]]
[[Kategorija:Jevreji]]</text>
      <sha1>q80cw5dsb2ushsox9oy0mblowmwr2a6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drvena crkva u Petäjävesi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489447</id>
    <revision>
      <id>3915536</id>
      <parentid>3793828</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T11:55:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-wuppertaler</username>
        <id>64600</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Kirkon maisema.jpg]] → [[File:Petäjäveden vanhan kirkon maisema.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name) · to specify what church this is</comment>
      <origin>3915536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3126" sha1="6cfz7kgqifqj214jvxqe7dmu0ofrchs" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Drvena crkva u Petäjävesi
| zvanični_naziv = 
| slika          = File:Petäjäveden vanhan kirkon maisema.jpg
| veličina_slike = 
| opis           = 
| dio            = 
| sadrži         = 
| lokacija       = {{flag|Finska}}
| kriterij       = iv
| ID             = 584
| koordinate     = N62 15 0 E25 10 59.988
| godina         = 1994. 
| proširenja     = 
| ugroženost     = 
| površina       = 2,98 ha
| tampon-zona    = 
| veb-sajt       = 
| locmapin       = 
| opis_karte     = 
| širina_karte   = 
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}

'''Drvena crkva u Petäjävesi''' je [[Protestantizam|protestantska]] seoska [[crkva]] na poluostrvu na jezeru Solikkojärvi, u centralnoj [[Finska|Finskoj]]. Okružena je poljoprivrednim pejzažom sa [[Jezero|jezerima]] i [[šuma]]ma, tipičnim za regiju. Sagrađena je od balvana između 1763. i 1765. Tipičan je primjer [[Arhitektura|arhitektonske]] tradicije koja je jedinstvena za istočnu [[Skandinavija|Skandinaviju]] u gradnji brvnara koju je lokalno seljačko stanovništvo primjenjivalo u sjevernim [[Crnogorična šuma|crnogoričnim šumskim]] područjima. 
 
[[Evropa|Evropski]] arhitektonski trendovi, koji su utjecali na vanjski oblik i raspored crkve, majstorski su primijenjeni na tradicionalnu gradnju brvnara. Crkva je rađena kombinacijom [[Renesansa|renesansne]] koncepcije centralno planirane crkve sa elementima konstrukcije koji potiču iz [[barok]]a i [[Gotika|gotičkih]] preponskih svodova.&lt;ref name=&quot;Finska&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/fi |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine u Finskoj |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
[[File:Petäjävesi Old Church interior ceiling dome.JPG|mini|180px|lijevo|Unutrašnjost crkve]] 
Ručno izrezbarene površine balvana u unutrašnjosti sa svilenkastom patinom i srebrnim sjajem na zidovima daju prostoru jedinstvenu atmosferu, koja je dodatno pojačana blago nepravilnim postavljanjem podnih greda i klupa. Karakteristike unutrašnjosti su detaljno izrezbarene propovjedaonice, klupe, rasvjeta i galerije, koje su u potpunosti djelo domaćih majstora i umjetnika.

Popravci, restauratorski i konzervatorski radovi započeli su 1920-ih godina kada je prepoznata istorijska i arhitektonska vrijednost Stare crkve. Danas je crkvena porta u funkciji, dok se crkva koristi samo ljeti. 
== Svjetska baština == 
Crkva je 1994. godine upisano na [[UNESCO]]-ov popis mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]]&lt;ref name=&quot;drvena&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/584 |title= Drvena crkva u Petäjävesi - 584 |work=UNESCO: Svjetska baština -  whc.unesco.org |access-date=  9. 2. 2016}}{{en}}&lt;/ref&gt;
 
== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Petäjävesi Old Church}}

{{DEFAULTSORT:Petäjävesi, drvena crkva}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Finskoj]]
[[Kategorija:Drveni vjerski objekti]]</text>
      <sha1>6cfz7kgqifqj214jvxqe7dmu0ofrchs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišićna atrofija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491940</id>
    <revision>
      <id>3915504</id>
      <parentid>3907577</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:45:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Promjena strukture teksta i ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30105" sha1="m5jxvxjc962vlhxr0a5xna91ekadzj9" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    =
| sinonimi                 = 
| slika                    = 1025 Atrophy.png
| opis_slike         = Smanjuje se veličina mišića, kao posljedica toga dolazi do gubitka snage i [[pokretljivost]]i.
| veličina_slike           = 300px
| alt                      =
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Fizioterapija]] i rehabilitacija
| simptomi                 =Preovlađujući simptom je pojačana slabost, poteškoće ili nemogućnost obavljanja fizičkih zadataka, u stajanju iz sjedećeg položaja, hodanju ili penjanju uz stepenice i može uzrokovati povećanu učestalost padova. Atrofija mišića grla može uzrokovati poteškoće pri gutanju, a atrofija [[dijafragma|dijafragme]] može uzrokovati otežano [[disanje]].
| komplikacije             = 
| pojava                   = Bilo koja dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   =Mnoge bolesti i stanja mogu dovesti do ove neravnoteže, bilo kroz samu bolest ili kroz promjene apetita povezane s bolešću. Uzroci [[atrofija]] mišića, uključuju nepokretnost, [[starenje]], pothranjenost, određene sistemske bolesti ([[kancer]], [[kongestivna srčana insuficijencija]], [[hronična opstruktivna bolest pluća]]; [[AIDS]], bolest [[jetra|jetre]], itd.), deinervacija, unutrašnja bolest mišića ili lijekovi (kao što su [[glukokortikoid]]i); neravnoteže između normalne usklađenosti između [[sinteza proteina|sinteze]] i [[proteoliza|razgradnje proteina]]. Ovo uključuje složenu [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]
| rizici                   =Nepokretljivost, dugotrajno ležanje
| dijagnoza                = 
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| tretman                  = 
| lijek                    = 
| prognoza                 = Uz liječenje, normalan život
| frekvencija              = 
| smrtnost                 = 
}}
'''Mišićna atrofija''' je gubitak [[skeletni mišić|skeletno mišićne]] mase. Može biti uzrokovana nepokretnošću, [[starenje]]m, pothranjenošću, lijekovima ili širokim spektrom ozljeda ili bolesti koje utiču na mišićno-koštani ili [[nervni sistem]]. Atrofija mišića dovodi do slabosti mišića i uzrokuje invalidnost.

Nekorištenje uzrokuje brzu atrofiju mišića i često se javlja tokom ozljede ili bolesti koja zahtijeva imobilizaciju ekstremiteta ili mirovanje u krevetu. Ovisno o trajanju neupotrebe i zdravstvenom stanju pojedinca, ovo se može potpuno poništiti aktivnošću. Pothranjenost prvo uzrokuje gubitak [[masti]], ali u dugotrajnom gladovanju može napredovati do atrofije mišića i može se poništiti nutritivnom terapijom. Nasuprot tome, [[kaheksija]] je sindrom iscrpljivanja, uzrokovan osnovnom bolešću kao što je rak koji uzrokuje dramatičnu atrofiju mišića i ne može se potpuno poništiti nutritivnom terapijom. [[Sarkopenija]] je mišićna atrofija [[Starenje|povezana sa starenjem]] i može se usporiti vježbanjem. Konačno, bolesti mišića kao što su [[mišićna distrofija]] ili [[miopatija]] mogu uzrokovati atrofiju, kao i oštećenje nervnog sistema, kao što je [[povreda kičmene moždine]] ili [[moždani udar]]. Stoga je mišićna atrofija obično nalaz ([[znakovi i simptomi|znak ili simptom]]) u bolesti, a ne bolest sama po sebi. Međutim, neki [[sindromi]] mišićne atrofije su klasifikovani kao spektri bolesti ili entiteti bolesti, a ne samo kao klinički sindromi, kao što su različite [[spinalne mišićne atrofije]].

Mišićna atrofija je posljedica neravnoteže između [[sinteza proteina|sinteze]] i degradacije proteina, iako su mehanizmi nepotpuno shvaćeni i variraju ovisno o uzroku. Gubitak mišića može se kvantificirati naprednim slikovnim studijama, ali se to ne provodi često. Liječenje ovisi o osnovnom uzroku, ali često uključuje vježbanje i adekvatnu prehranu. [[Anabolički steroidi|Anabolički agensi]] mogu imati određenu efikasnost, ali se ne koriste često zbog nuspojava. Istražuje se više tretmana i suplemenata, ali još uvijek postoje ograničene mogućnosti liječenja u kliničkoj praksi. S obzirom na implikacije atrofije mišića i ograničene mogućnosti liječenja, minimiziranje nepokretnosti je kritično kod ozljeda ili bolesti.

==Znakovi i simptomi== 
[[slika:Photograph of young girl with muscular atrophy Wellcome L0034939.jpg|alt=Fotografija pacijenta|thumb|Teška mišićna atrofija koja dovodi do mršavljenja kod mlade djevojke sa hroničnim [[reumatizam|reumatizmom]]]]
Glavni znak atrofije mišića je gubitak čiste mišićne mase. Ovu promjenu može biti teško otkriti zbog [[gojaznost]]i, promjena u masnoj masi ili [[edem]]a. Promjene u težini, udovima ili obimu struka nisu pouzdani pokazatelji promjena mišićne mase.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dev R | title = Measuring cachexia-diagnostic criteria | journal = Annals of Palliative Medicine | volume = 8 | issue = 1 | pages = 24–32 | date = januar 2019 | pmid = 30525765 | doi = 10.21037/apm.2018.08.07 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Preovlađujući simptom je pojačana slabost koja može rezultirati poteškoćama ili nemogućnošću obavljanja fizičkih zadataka, ovisno o tome koji su mišići zahvaćeni. Atrofija mišića trupa ili nogu može uzrokovati poteškoće pri ustajanju iz sjedećeg položaja, hodanju ili penjanju uz stepenice i može uzrokovati povećanu učestalost padova. Atrofija mišića grla može uzrokovati poteškoće pri gutanju, a atrofija [[dijafragma|dijafragme]] može uzrokovati otežano [[disanje]]. Mišićna atrofija može biti asimptomatska i može proći neotkrivena sve dok se ne izgubi značajna količina mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cretoiu SM, Zugravu CA | title = Nutritional Considerations in Preventing Muscle Atrophy | journal = Advances in Experimental Medicine and Biology | volume = 1088 | pages = 497–528 | date = 2018 | pmid = 30390267 | doi = 10.1007/978-981-13-1435-3_23 | publisher = Springer Singapore | isbn = 9789811314346 | veditors = Xiao J }}&lt;/ref&gt;

==Uzroci==
[[Skeletni mišić]]i služe kao mjesto skladištenja [[aminokiselina]] koje se mogu koristiti za proizvodnju energije, kada su zahtjevi visoki ili zalihe niske. Ako metabolički zahtjevi ostanu veći od sinteze proteina, mišićna masa se gubi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8049126&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Seene T | title = Turnover of skeletal muscle contractile proteins in glucocorticoid myopathy | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-steroid-biochemistry-and-molecular-biology_1994-07_50_1-2/page/1 | journal = The Journal of Steroid Biochemistry and Molecular Biology | volume = 50 | issue = 1–2 | pages = 1–4 | date = juli 1994 | pmid = 8049126 | doi = 10.1016/0960-0760(94)90165-1 | s2cid = 27814895 }}&lt;/ref&gt;

===Nepokretljivost===
Nekorištenje je čest uzrok atrofije mišića i može biti lokalni (zbog ozljede ili gipsa) ili opći (mirovanje u krevetu). Stopa atrofije mišića nakon neupotrebe (10–42 dana) je otprilike 0,5–0,6% ukupne mišićne mase dnevno, iako postoje značajne varijacije među ljudima.&lt;ref name = &quot;Wall_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wall BT, Dirks ML, van Loon LJ | title = Skeletal muscle atrophy during short-term disuse: implications for age-related sarcopenia | journal = Ageing Research Reviews | volume = 12 | issue = 4 | pages = 898–906 | date = septembar 2013 | pmid = 23948422 | doi = 10.1016/j.arr.2013.07.003 | s2cid = 30149063 }}&lt;/ref&gt; Starije osobe su najosjetljivije na dramatičan gubitak mišića s nepokretnošću. Većina utvrđenih studija istraživala je produženu neupotrebu (&gt;10 dana), u kojoj je mišić ugrožen prvenstveno padom u stopi sinteze mišićnih proteina, a ne promjenama u razgradnji mišićnih proteina. Postoje dokazi koji ukazuju na to da može doći do aktivnijeg razlaganja proteina tokom kratkotrajne nepokretnosti (&lt;10 dana).&lt;ref name = &quot;Wall_2013&quot; /&gt;

===Kaheksija===
Određene bolesti mogu uzrokovati složeni sindrom gubitka mišića poznat kao [[kaheksija]]. Često se viđa kod karcinoma, [[kongestivne srčane insuficijencije]], [[Hronična opstruktivna bolest pluća|hronične opstruktivne bolesti pluća]], [[hronične bolesti bubrega]] i [[AIDS]], iako je povezan s mnogim procesima bolesti, obično sa značajnim inflamatorna komponenta. Kaheksija uzrokuje kontinuirani gubitak mišića koji nije u potpunosti poništen nutritivnom terapijom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Evans WJ, Morley JE, Argilés J, Bales C, Baracos V, Guttridge D, Jatoi A, Kalantar-Zadeh K, Lochs H, Mantovani G, Marks D, Mitch WE, Muscaritoli M, Najand A, Ponikowski P, Rossi Fanelli F, Schambelan M, Schols A, Schuster M, Thomas D, Wolfe R, Anker SD | display-authors = 6 | title = Cachexia: a new definition | url = https://archive.org/details/sim_clinical-nutrition_2008-12_27_6/page/793 | journal = Clinical Nutrition | volume = 27 | issue = 6 | pages = 793–9 | date = decembar 2008 | pmid = 18718696 | doi = 10.1016/j.clnu.2008.06.013 }}&lt;/ref&gt; [[Patofiziologija|Patofiziološki profil]] nije u potpunosti shvaćen, ali se smatra da upalni [[citokini]] imaju centralnu ulogu. Za razliku od gubitka težine zbog neadekvatnog unosa [[kalorija]], [[kaheksija]] uzrokuje pretežno gubitak mišića umjesto gubitka masti i ne reagira tako na nutritivne intervencije. Kaheksija može značajno ugroziti kvalitet života i funkcionalni status i povezana je s lošim ishodima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Morley JE, Thomas DR, Wilson MM | title = Cachexia: pathophysiology and clinical relevance | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_2006-04_83_4/page/734 | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 83 | issue = 4 | pages = 735–43 | date = april 2006 | pmid = 16600922 | doi = 10.1093/ajcn/83.4.735 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Peterson SJ, Mozer M | title = Differentiating Sarcopenia and Cachexia Among Patients With Cancer | journal = Nutrition in Clinical Practice | volume = 32 | issue = 1 | pages = 30–39 | date = februar 2017 | pmid = 28124947 | doi = 10.1177/0884533616680354 | s2cid = 206555460 }}&lt;/ref&gt;

===Sarkopenija===
[[Sarkopenija]] je degenerativni gubitak skeletne mišićne mase, kvaliteta i snage, povezan sa [[starenje]]m. To uključuje atrofiju mišića, smanjenje broja mišićnih vlakana i pomak ka &quot;sporom trzaju&quot; ili [[Skeletni mišić|vlakna skeletnih mišića tipa I]] preko &quot;brzih trzaja&quot; ili [[Skeletni mišići|vlakana tipa II]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Brzina gubitka mišića ovisi o nivou vježbanja, pratećim bolestima, ishrani i drugim faktorima. Postoji mnogo predloženih mehanizama sarkopenije i smatra se da su posljedica promjena u signalnim putevima mišićne sinteze i postepenog neuspjeha u [[satelitska ćelija|satelitskim ćelijama]] koje pomažu u regeneraciji vlakana skeletnih mišića, ali su nepotpuno shvaćeni.

Sarkopenija može dovesti do smanjenja funkcionalnog statusa i uzrokovati značajnu invalidnost, ali je različito stanje od [[kaheksije]], iako mogu postojati istovremeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marcell TJ | title = Sarcopenia: causes, consequences, and preventions | journal = The Journals of Gerontology. Series A, Biological Sciences and Medical Sciences | volume = 58 | issue = 10 | pages = M911-6 | date = oktobar 2003 | pmid = 14570858 | doi = 10.1093/gerona/58.10.m911 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Godine 2016. objavljen je [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD kod]] za sarkopeniju, što je doprinijelo njenom prihvatanju kao entiteta bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Anker SD, Morley JE, von Haehling S | title = Welcome to the ICD-10 code for sarcopenia | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 7 | issue = 5 | pages = 512–514 | date = decembar 2016 | pmid = 27891296 | pmc = 5114626 | doi = 10.1002/jcsm.12147 }}&lt;/ref&gt;

===Unutrašnje bolesti mišića===
Bolesti mišića, kao što su [[mišićna distrofija]], [[amiotrofna lateralna skleroza]] (ALS) ili [[miozitis]] kao [[miozitis inkluzijskog tijela]] mogu uzrokovati atrofiju mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Powers SK, Lynch GS, Murphy KT, Reid MB, Zijdewind I | title = Disease-Induced Skeletal Muscle Atrophy and Fatigue | journal = Medicine and Science in Sports and Exercise | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2307–2319 | date = novembar 2016 | pmid = 27128663 | pmc = 5069191 | doi = 10.1249/MSS.0000000000000975 }}&lt;/ref&gt;

===Oštećenje centralnog nervnog sistema===
Oštećenje [[neuron]]a u [[mozak|mozgu]] ili [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] može uzrokovati izraženu atrofiju mišića. To može biti lokalizirana atrofija mišića i slabost ili paraliza kao što je [[moždani udar]] ili [[povreda kičmene moždine]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = O'Brien LC, Gorgey AS | title = Skeletal muscle mitochondrial health and spinal cord injury | journal = World Journal of Orthopedics | volume = 7 | issue = 10 | pages = 628–637 | date = oktobar 2016 | pmid = 27795944 | pmc = 5065669 | doi = 10.5312/wjo.v7.i10.628 }}&lt;/ref&gt; Raširenija oštećenja kao što su [[traumatska ozljeda mozga]] ili [[cerebralna paraliza]] mogu uzrokovati generaliziranu atrofiju mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Verschuren O, Smorenburg AR, Luiking Y, Bell K, Barber L, Peterson MD | title = Determinants of muscle preservation in individuals with cerebral palsy across the lifespan: a narrative review of the literature | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 9 | issue = 3 | pages = 453–464 | date = juni 2018 | pmid = 29392922 | pmc = 5989853 | doi = 10.1002/jcsm.12287 }}&lt;/ref&gt;

===Oštećenje perifernog nervnog sistema===
Povrede ili bolesti [[PNS|perifernih nerava]] koji opskrbljuju određene mišiće također mogu uzrokovati mišićnu atrofiju. Ovo se vidi kod ozljede živca uslijed traume ili hirurških komplikacija, uklještenja živaca ili nasljednih bolesti kao što je [[Charcot-Marie-Toothova bolest|Charcot–Marie–Toothova bolest]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wong A, Pomerantz JH | title = The Role of Muscle Stem Cells in Regeneration and Recovery after Denervation: A Review | journal = Plastic and Reconstructive Surgery | volume = 143 | issue = 3 | pages = 779–788 | date = mart 2019 | pmid = 30817650 | doi = 10.1097/PRS.0000000000005370 | s2cid = 73495244 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Poznato je da neki lijekovi uzrokuju atrofiju mišića, obično zbog direktnog djelovanja na mišiće. Ovo uključuje glukokortikoide, koji uzrokuju glukokortikoidnu miopatiju ili lijekove toksične za mišiće kao što je [[doksorubicin]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hiensch AE, Bolam KA, Mijwel S, Jeneson JA, Huitema AD, Kranenburg O, van der Wall E, Rundqvist H, Wengstrom Y, May AM | display-authors = 6 | title = Doxorubicin-induced skeletal muscle atrophy: elucidating the underlying molecular pathways | journal = Acta Physiologica | pages = e13400 | date = oktobar 2019 | volume = 229 | issue = 2 | pmid = 31600860 | doi = 10.1111/apha.13400 | pmc = 7317437 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Endokrinopatije===
Poznato je da poremećaji [[endokrini sistem|endokrinog sistema]] kao što su [[Cushingova bolest]] ili [[hipotireoza]] uzrokuju atrofiju mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Martín AI, Priego T, López-Calderón A | title = Hormones and Muscle Atrophy | journal = Advances in Experimental Medicine and Biology | volume = 1088 | pages = 207–233 | date = 2018 | pmid = 30390253 | doi = 10.1007/978-981-13-1435-3_9 | publisher = Springer Singapore | isbn = 9789811314346 | veditors = Xiao J }}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija==
Mišićna atrofija nastaje zbog neravnoteže u normalnoj usklađenosti između [[sinteza proteina|sinteze]] i [[proteoliza|razgradnje proteina]]. Ovo uključuje složenu [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] koja nije u potpunosti shvaćena i atrofija mišića je vjerovatno posljedica djelovanja više različitih mehanizama.

[[mitohondrija|Mitohondrijska]] funkcija je ključna za zdravlje skeletnih mišića i štetne promjene na nivou mitohondrija mogu doprinijeti atrofiji mišića.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Abrigo J, Simon F, Cabrera D, Vilos C, Cabello-Verrugio C | title = Mitochondrial Dysfunction in Skeletal Muscle Pathologies | journal = Current Protein &amp; Peptide Science | volume = 20 | issue = 6 | pages = 536–546 | date = 20. 5. 2019 | pmid = 30947668 | doi = 10.2174/1389203720666190402100902 }}&lt;/ref&gt; Smanjenje gustine [[mitohondrija]] kao i njihovog kvaliteta stalno se viđa kod atrofije mišića zbog neupotrebe.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Adenozin trifosfat|ATP]]-zavisni [[ubikvitin]]/[[proteasom]]ski put je jedan mehanizam kojim se proteini razgrađuju u mišićima. Ovo uključuje specifične proteine koji su označeni za uništavanje malim [[peptid]]om zvanim [[ubikvitin]] koji omogućava [[proteasom|proteasomu]]a da prepozna i razgradi protein.&lt;ref name=&quot;pmid18556469&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sandri M | title = Signaling in muscle atrophy and hypertrophy | journal = Physiology | location = Bethesda, Md. | volume = 23 | issue = 3| pages = 160–70 | date = juni 2008 | pmid = 18556469 | doi = 10.1152/physiol.00041.2007 }}&lt;/ref&gt;

==Dijagnoza==
Skrining za atrofiju mišića ograničen je nedostatkom utvrđenih dijagnostičkih kriterija, iako su mnogi predloženi. Mogu se koristiti dijagnostički kriteriji za druga stanja, kao što su [[sarkopenija]] ili [[kaheksija]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Ovi sindromi mogu se identifikovati i skrining upitnicima.

Mišićna masa i promjene mogu se kvantificirati na studijama snimanja kao što su [[kompjuterizirana tomografija|CT snimanja]] ili [[Magnetna rezonanca|magnetna rezonanca (MRI)]]. [[Biomarker]]i, kao što je [[urin]]ska [[urea]] mogu se koristiti za grubu procjenu gubitka mišića u okolnostima brzog gubitka mišića.&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Jacki | last1 = Bishop | first2 = Thomas | last2 = Briony | name-list-style = vanc | chapter = Section 1.9.2 | pages = [https://archive.org/details/manualofdietetic0000unse/page/76 76] |title=Manual of Dietetic Practice | url = https://archive.org/details/manualofdietetic0000unse |publisher=Wiley-Blackwell |year=2007 |isbn=978-1-4051-3525-2 }}&lt;/ref&gt; Ostali biomarkeri se još istražuju, ali se ne koriste u kliničkoj praksi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Tretman==
Atrofija mišića može se odgoditi, spriječiti i ponekad poništiti liječenjem. Pristupi liječenju uključuju uticaj na signalne puteve koji izazivaju [[mišićna hipertrofija|hipertrofiju mišića]] ili spor razgradnju mišića, kao i optimiziranje nutritivnog statusa.

Fizička aktivnost pruža značajan [[anabolizam|anabolički]] stimulans mišića i ključna je komponenta za usporavanje ili preokretanje mišićne atrofije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Još uvijek nije poznato idealno &quot;doziranje&quot; vježbe. Pokazalo se da je vježba s otporom korisna u smanjenju atrofije mišića kod starijih osoba.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sayer AA | title = Sarcopenia the new geriatric giant: time to translate research findings into clinical practice | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 6 | pages = 736–7 | date = novembar 2014 | pmid = 25227204 | doi = 10.1093/ageing/afu118 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Liu CJ, Latham NK | title = Progressive resistance strength training for improving physical function in older adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 3 | pages = CD002759 | date = juli 2009 | pmid = 19588334 | pmc = 4324332 | doi = 10.1002/14651858.CD002759.pub2 }}&lt;/ref&gt; Kod pacijenata koji ne mogu vježbati zbog fizičkih ograničenja kao što je [[paraplegija]], [[funkcionalna električna stimulacija]] može se koristiti za vanjsku stimulaciju mišića.&lt;ref&gt;{{cite conference | vauthors = Zhang D, Guan TH, Widjaja F, Ang WT | title = Functional electrical stimulation in rehabilitation engineering: A survey. | conference = Proceedings of the 1st international convention on Rehabilitation engineering &amp; assistive technology: in conjunction with 1st Tan Tock Seng Hospital Neurorehabilitation Meeting | date = 23. 4. 2007 | pages = 221–226 | isbn = 978-1-59593-852-7 | doi = 10.1145/1328491.1328546 | publisher = Association for Computer Machinery }}&lt;/ref&gt;

Adekvatne kalorije i proteini su ključni za sprječavanje atrofije mišića. Potrebe za proteinima mogu dramatično varirati u zavisnosti od [[metabolizam|metaboličkih]] faktora i stanja bolesti, tako da suplementacija sa visokim sadržajem proteina može biti korisna.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Suplementacija proteinima ili [[aminokiselina razgranatog lanca|aminokiselinama razgranatog lanca]], posebno [[leucin]]om, može pružiti stimulans za mišićnu sintezu i inhibirati razgradnju proteina, a proučavan je na atrofiju mišića za sarkopeniju i kaheksiju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Argilés JM, Campos N, Lopez-Pedrosa JM, Rueda R, Rodriguez-Mañas L | title = Skeletal Muscle Regulates Metabolism via Interorgan Crosstalk: Roles in Health and Disease | journal = Journal of the American Medical Directors Association | volume = 17 | issue = 9 | pages = 789–96 | date = septembar 2016 | pmid = 27324808 | doi = 10.1016/j.jamda.2016.04.019 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sarcopenia July 2015 review&quot;/&gt; [[β-Hidroksi β-metilbutirat]] (HMB), [[metabolit]] [[leucin]] akoji se prodaje kao [[dodatak ishrani]], pokazao je efikasnost u prevenciji gubitka mišićne mase u nekoliko stanja gubitka mišića u ljudi, posebno [[sarkopenija|sarkopenije]].&lt;ref name=&quot;Sarcopenia July 2015 review&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Phillips SM | title = Nutritional supplements in support of resistance exercise to counter age-related sarcopenia | journal = Advances in Nutrition | volume = 6 | issue = 4 | pages = 452–60 | date = juli 2015 | pmid = 26178029 | pmc = 4496741 | doi = 10.3945/an.115.008367 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brioche T, Pagano AF, Py G, Chopard A | title = Muscle wasting and aging: Experimental models, fatty infiltrations, and prevention | journal = Molecular Aspects of Medicine | volume = 50 | pages = 56–87 | date = august 2016 | pmid = 27106402 | doi = 10.1016/j.mam.2016.04.006 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01837630/file/2016_Brioche_MAM_1.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holeček M | title = Beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation and skeletal muscle in healthy and muscle-wasting conditions | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 8 | issue = 4 | pages = 529–541 | date = august 2017 | pmid = 28493406 | pmc = 5566641 | doi = 10.1002/jcsm.12208 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu [[meta-analiza]] od sedam randomiziranih kontroliranih studija, objavljenih 2015. godine, suplementacija HMB-om je djelotvorna kao tretman za očuvanje čiste mišićne mase kod starijih osoba.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wu H, Xia Y, Jiang J, Du H, Guo X, Liu X, Li C, Huang G, Niu K | display-authors = 6 | title = Effect of beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation on muscle loss in older adults: a systematic review and meta-analysis | journal = Archives of Gerontology and Geriatrics | volume = 61 | issue = 2 | pages = 168–75 | date = 2015 | pmid = 26169182 | doi = 10.1016/j.archger.2015.06.020 }}&lt;/ref&gt; Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdili precizni učinci HMB na snagu i funkciju mišića u različitim [[populacija]]ma.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U teškim slučajevima mišićne atrofije, upotreba [[anabolički sterfoid|anaboličkog steroida]], kao što je [[Metandienon|metandrostenolon]], može se primijeniti kod pacijenata kao potencijalni tretman iako je upotreba ograničena nuspojavama. Nova klasa lijekova, nazvana [[selektivni modulatori androgenog receptora]], istražuje se s obećavajućim rezultatima. Imali bi manje [[nuspojava]], dok bi i dalje promovirali rast i regeneraciju mišićnog i koštanog tkiva. Ovi efekti tek treba da budu potvrđeni u većim kliničkim ispitivanjima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Srinath R, Dobs A | title = Enobosarm (GTx-024, S-22): a potential treatment for cachexia | journal = Future Oncology | volume = 10 | issue = 2 | pages = 187–94 | date = februar 2014 | pmid = 24490605 | doi = 10.2217/fon.13.273 }}&lt;/ref&gt;

== Ishodi ==
Ishodi mišićne atrofije zavise od osnovnog uzroka i zdravlja pacijenta. Nepokretnost ili mirovanje u krevetu u populacijama predisponiranim na atrofiju mišića, kao što su starije osobe ili oni s bolesnim stanjima koja obično uzrokuju [[kaheksija|kaheksiju]], mogu uzrokovati dramatičnu atrofiju mišića i uticati na funkcionalne ishode. Kod starijih osoba to često dovodi do smanjene biološke rezerve i povećane osjetljivosti na stresore poznate kao &quot;[[sindrom krhkosti]]&quot;.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Gubitak nemasne tjelesne mase također je povezan s povećanim rizikom od nastanka bolesti, [[Infekcija]], smanjenja [[imunost]]i i slabim zacjeljivanjem rana. Slabost koja prati atrofiju mišića dovodi do većeg rizika od padova, prijeloma, tjelesne invalidnosti, potrebe za institucionalnom njegom, smanjenog kvaliteta života, povećanja [[mortalitet]]a i povećanja troškova zdravstvene zaštite.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Ostale životinje==

Neaktivnost i gladovanje kod [[sisar]]a dovode do atrofije skeletnih mišića, praćene manjim brojem i veličinom mišićnih ćelija kao i manjim sadržajem proteina.&lt;ref name=&quot;pmid17904252&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fuster G, Busquets S, Almendro V, López-Soriano FJ, Argilés JM | title = Antiproteolytic effects of plasma from hibernating bears: a new approach for muscle wasting therapy? | url = https://archive.org/details/sim_clinical-nutrition_2007-10_26_5/page/658 | journal = Clinical Nutrition | volume = 26 | issue = 5 | pages = 658–61 | date = oktobar 2007 | pmid = 17904252 | doi = 10.1016/j.clnu.2007.07.003 }}&lt;/ref&gt; Poznato je da kod ljudi produženi periodi imobilizacije, kao u slučaju odmora u krevetu ili astronauta koji lete u svemir, dovode do slabljenja mišića i atrofije. Takve posljedice su također zabilježene kod malih sisara koji [[hibernacija|hiberniraju]] kao što su [[vjeverica]] sa zlatnim plaštom i smeđi [[šišmiš]]i.&lt;ref name=&quot;pmid17307375&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lohuis TD, Harlow HJ, Beck TD | title = Hibernating black bears (Ursus americanus) experience skeletal muscle protein balance during winter anorexia | url = https://archive.org/details/sim_comparative-biochemistry-and-physiology-part-b_2007-05_147b_1/page/20 | journal = Comparative Biochemistry and Physiology. Part B, Biochemistry &amp; Molecular Biology | volume = 147 | issue = 1 | pages = 20–8 | date = maj 2007 | pmid = 17307375 | doi = 10.1016/j.cbpb.2006.12.020 }}&lt;/ref&gt;

[[Medvjedi]] su izuzetak od ovog pravila; vrste iz porodice ''Ursidae'' poznate su po svojoj sposobnosti da prežive nepovoljne uslove životne sredine niskih temperatura i ograničene dostupnosti ishrane tokom zime putem [[hibernacija|hibernacije]]. Za to vrijeme medvjedi prolaze kroz niz fizioloških, morfoloških i bihevioralnih promjena.&lt;ref name=&quot;pmid14506303&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Carey HV, Andrews MT, Martin SL | title = Mammalian hibernation: cellular and molecular responses to depressed metabolism and low temperature | url = https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_2003-10_83_4/page/1153 | journal = Physiological Reviews | volume = 83 | issue = 4 | pages = 1153–81 | date = oktobar 2003 | pmid = 14506303 | doi = 10.1152/physrev.00008.2003 }}&lt;/ref&gt; Njihova sposobnost da održe broj i veličinu skeletnih mišića tokom neupotrebe je od velike važnosti.

Tokom hibernacije, medvjedi provode 4–7 mjeseci neaktivnosti i anoreksije bez atrofije mišića i gubitka proteina.&lt;ref name=&quot;pmid17307375&quot;/&gt; Nekoliko poznatih faktora doprinosi održavanju mišićnog tkiva. Tokom ljeta, medvjedi iskorištavaju dostupnost ishrane i akumuliraju mišićne proteine. Ravnoteža proteina u vrijeme mirovanja također se održava nižim nivoom razgradnje proteina tokom zime.&lt;ref name=&quot;pmid17307375&quot;/&gt; U vrijeme nepokretnosti, gubitak mišića kod medvjeda također je potisnut [[proteoliza|proteolitskim]] inhibitorom koji se oslobađa u cirkulaciji .&lt;ref name=&quot;pmid17904252&quot;/&gt; Još jedan faktor koji doprinosi održavanju mišićne snage kod medvjeda koji hiberniraju je pojava periodičnih voljnih i nevoljnih kontrakcija od drhtanja tokom [[hibernacija|uspavanosti]].&lt;ref name=Harlow&gt;{{cite journal | vauthors = Harlow HJ, Lohuis T, Anderson-Sprecher RC, Beck TD | year = 2004 | title = Body Surface Temperature Of Hibernating Black Bears May Be Related To Periodic Muscle Activity | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-mammalogy_2004-06_85_3/page/414 | journal = Journal of Mammalogy | volume = 85 | issue = 3 | pages = 414–419 | doi =10.1644/1545-1542(2004)085&lt;0414:BSTOHB&gt;2.0.CO;2 }}&lt;/ref&gt;  Tri do četiri dnevne epizode mišićne aktivnosti odgovorne su za održavanje mišićne snage i odgovora kod medvjeda tokom hibernacije.&lt;ref name = Harlow/&gt;

== Također pogledajte==
* [[Sarkopenija]]
* [[Kaheksija]]
* [[Uticaj svemirskih letova na ljudsko tijelo]]
* [[Slabost mišića]]
* [[Mišićna distrofija]]
* [[Mišićna hipertrofija]]
* [[Miotonična distrofija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat|Muscular atrophy}}
* {{MeshName|Muscular atrophy}}
{{Medicinski izvori 
|  DiseasesDB     = 29472
|  ICD10          = {{ICD10|M|62|5|m|60}}
|  ICD9           = {{ICD9|728.2}}
|  ICDO           =
|  OMIM           =
|  MedlinePlus    = 003188
|  eMedicineSubj  =
|  eMedicineTopic =
|  MeshID         = D009133
}}
{{Miopatija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Znakovi bolesti]]
[[Kategorija:Dijabetes]]
[[Kategorija:Gruba patologija]]
[[Kategorija:Rehabilitacijska medicina]]
[[Kategorija:Starenje]]
[[Kategorija:Mišićni poremećaji]]
[[Kategorija:Vanjski znaci starenja]]
[[Kategorija:Fiziologija]]</text>
      <sha1>m5jxvxjc962vlhxr0a5xna91ekadzj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kvantna informacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493015</id>
    <revision>
      <id>3915422</id>
      <parentid>3871985</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:17:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7517" sha1="0n861p87su2r3um9w7mlm7iyjr4g0sj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Qubits_(5940500587).jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Qubits_%285940500587%29.jpg/330px-Qubits_%285940500587%29.jpg|mini| Optičke rešetke koriste lasere za razdvajanje atoma rubidijuma (crvene) za upotrebu kao informacioni bitovi u kvantnim procesorima neutralnih atoma—prototip uređaja koje dizajneri pokušavaju razviti u punopravne kvantne računare.]]
'''Kvantna informacija''' je informacija o [[Kvantno stanje|stanju]] [[Kvantna mehanika|kvantnog sistema]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Vedral|first=Vlatko|url=https://doi.org/10.1093/acprof:oso/9780199215706.001.0001|title=Introduction to Quantum Information Science|date=28. 9. 2006|publisher=Oxford University PressOxford|isbn=0-19-921570-7|language=en|doi=10.1093/acprof:oso/9780199215706.001.0001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/highereducation/books/quantum-computation-and-quantum-information/01E10196D0A682A6AEFFEA52D53BE9AE|title=Quantum Computation and Quantum Information: 10th Anniversary Edition|last=Nielsen|first=Michael A.|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=9. 12. 2010|website=Higher Education from Cambridge University Press|language=en|doi=10.1017/cbo9780511976667|access-date=7. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; To je osnovni entitet proučavanja u '''kvantnoj teoriji informacija''', i njime se može manipulisati korištenjem tehnika [[Kvantna obrada informacija|kvantne obrade informacija]]. Kvantne informacije odnose se i na tehničku definiciju u smislu [[Von Neumannova entropija|Von Neumannove entropije]] i na opći računski termin.

To je interdisciplinarno polje koje uključuje [[Kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]], [[Računarska nauka|informatiku]], [[Teorija informacija|teoriju informacija]], [[Filozofija|filozofiju]] i [[Kriptografija|kriptografiju]] između ostalih polja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bokulich|first=Alisa|url=https://books.google.com/books?id=ZC_XB7MLcC8C|title=Philosophy of Quantum Information and Entanglement|last2=Jaeger|first2=Gregg|date=10. 6. 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-48766-5|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Benatti|first=Fabio|url=https://books.google.com/books?id=_0A8Qf1DYIgC|title=Quantum Information, Computation and Cryptography: An Introductory Survey of Theory, Technology and Experiments|last2=Fannes|first2=Mark|last3=Floreanini|first3=Roberto|last4=Petritis|first4=Dimitri|date=21. 9. 2010|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=978-3-642-11913-2|language=en}}&lt;/ref&gt; Njegovo proučavanje je također relevantno za discipline kao što su [[kognitivna nauka]], [[psihologija]] i [[Neuroscience|neuronauka]]. Njegov glavni fokus je u izdvajanju informacija iz materije na mikroskopskom nivou. Posmatranje u nauci je jedan od najvažnijih načina sticanja informacija, a mjerenje je potrebno da bi se kvantifikovala opservacija, što ovo čini ključnim za [[Naučna metoda|naučnu metodu]]. U [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], zbog [[Princip neodređenosti|principa neizvjesnosti]], ne-komutirajući opservabli ne mogu se precizno mjeriti istovremeno, jer vlastito stanje u jednoj bazi nije svojstveno stanje u drugoj bazi. Kako obje varijable nisu istovremeno dobro definisane, kvantno stanje nikada ne može sadržavati konačne informacije o obje varijable.

Informacija je nešto fizičko što je kodirano u stanju kvantnog sistema. Dok se [[kvantna mehanika]] bavi ispitivanjem svojstava materije na mikroskopskom nivou, [[kvantna informaciona nauka]] fokusira se na izvlačenje informacija iz tih svojstava, a [[kvantno računanje]] manipuliše i obrađuje informacije – izvodi logičke operacije – koristeći tehnike [[Kvantna obrada informacija|kvantne obrade informacija]].

Kvantne informacije, kao i klasične informacije, mogu se obraditi pomoću [[Računar|digitalnih kompjutera]], [[Komunikacijski kanal|prenositi]] s jedne lokacije na drugu, manipulirati [[Algoritam|algoritmima]] i analizirati pomoću računarstva i [[Matematika|matematike]]. Baš kao što je osnovna jedinica klasične informacije bit, kvantna informacija se bavi [[Qubit|kubitima]]. Kvantne informacije mogu se izmjeriti korištenjem Von Neumannove entropije.

Nedavno je oblast [[Kvantno računanje|kvantnog računarstva]] postala aktivna istraživačka oblast zbog mogućnosti da poremeti moderno računarstvo, komunikaciju i [[Kriptografija|kriptografiju]].

Historija kvantne teorije informacija započela je na prijelazu iz 20. stoljeća kada je [[klasična fizika]] revolucionirana u [[Kvantna mehanika|kvantnu fiziku]]. Teorije klasične fizike predviđale su apsurde kao što je [[ultraljubičasta katastrofa]] ili spirala elektrona u jezgro. U početku su ovi problemi odbačeni dodavanjem ad hoc hipoteza klasičnoj fizici. Ubrzo je postalo očigledno da se mora stvoriti nova teorija kako bi se shvatili ovi apsurdi, i nastala je teorija kvantne mehanike.

[[Kvantna mehanika|Kvantnu mehaniku]] je formulisao [[Erwin Schrödinger|Schrödinger]] koristeći mehaniku talasa, a [[Werner Heisenberg|Heisenberg]] koristeći matričnu mehaniku. Ekvivalencija ovih metoda je kasnije dokazana. Njihove formulacije su opisivale dinamiku mikroskopskih sistema, ali su imale nekoliko nezadovoljavajućih aspekata u opisivanju procesa mjerenja. Von Neumann je formulisao kvantnu teoriju koristeći algebru operatora na način da opisuje mjerenje kao i dinamiku.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Neumann|first=John von|url=https://books.google.com/books?id=B3OYDwAAQBAJ&amp;q=foundations+of+quantum+mechanics+von+neumann&amp;pg=PR1|title=Mathematical Foundations of Quantum Mechanics: New Edition|date=27. 2. 2018|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-17856-1|language=en}}&lt;/ref&gt; Ove studije su naglasile filozofske aspekte mjerenja, a ne kvantitativni pristup izdvajanju informacija putem mjerenja.

== Entropija i informacija ==
Entropija mjeri nesigurnost u stanju fizičkog sistema. Entropija se može proučavati sa stanovišta i klasične i kvantne teorije informacija.

=== Klasična teorija informacija ===
Klasične informacije su zasnovane na konceptima informacija koje je izložio [[Claude E. Shannon|Claude Shannon]]. Klasične informacije, u principu, mogu se pohraniti u malo binarnih nizova. Svaki sistem koji ima dva stanja je sposoban bit.

=== Kvantna teorija informacija ===
Kvantna teorija informacija je u velikoj mjeri proširenje klasične teorije informacija na kvantne sisteme. Klasične informacije se proizvode kada se vrše mjerenja kvantnih sistema.

== Časopisi ==
Mnogi časopisi objavljuju istraživanja u [[Kvantna informaciona nauka|kvantnoj informacijskoj nauci]], iako je samo nekoliko posvećeno ovoj oblasti. Među njima su:

* ''[[:en:International Journal of Quantum Information|International Journal of Quantum Information]]''
* ''[[:en:Npj Quantum Information|npj Quantum Information]]''
* ''[[:en:Quantum (journal)|Quantum]]''
* ''[https://www.rintonpress.com/journals/qic/ Quantum Information &amp; Computation]''
* ''[https://www.springer.com/journal/11128 Quantum Information Processing]''
* ''[https://iopscience.iop.org/journal/2058-9565 Quantum Science and Technology]''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://quantum.cloud.ibm.com/learning/en/courses/basics-of-quantum-information/single-systems/quantum-information|title=Quantum information|website=IBM Quantum Learning|language=en|access-date=4. 4. 2026}}
{{Kvantne informacije}}

{{Tehnologije u nastajanju}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kvantna teorija informacija]]</text>
      <sha1>0n861p87su2r3um9w7mlm7iyjr4g0sj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropole stećaka u Opličićima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493728</id>
    <revision>
      <id>3915508</id>
      <parentid>3835060</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T09:22:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5979" sha1="as0a8ksylf1i2g2kb8pzvlvgnzxpcuq" xml:space="preserve">'''Nekropole stećaka u Opličićima''' nalaze se u Opličićima, naselju u  općini [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smješteno je u području između rijeke [[Bregava|Bregave]] i ceste [[Stolac]]—Čapljina

Prema podacima [[Šefik Bešlagić|Šefika Bešlagića]] iz šesdesetih godina XX vijeka, na području Opličića bilo je ukupno 102 stećka, od kojih 57 sanduka, 37 ploča, 6 sljemenjaka i 2 krsta. Ranije ih je bilo mnogo više ali su oni vremenom uništeni i upotrebljeni kao građevinski materijal. Preostali stećci su dijelom nagnuti, 
utonuli u zemlju, a i oštećeni su. Dosta dobro su obrađeni a i znatan broj ih je ukrašen. Od ukupnog broja 
ukrašena su 32 komada, ili 31%, što je relativno dosta velik procenat. Skoro svi spomenici Opličića (osim nekoliko izuzetaka) orijentirani su u pravcu zapad-istok, kako je to i inače najčešći slučaj, i poredani su u redove okomito na tu liniju.&lt;ref name=&quot;Opličići&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/10.pdf |title= Šefik Bešlagić: Stećci u Opličićima |work= www.fmks.gov.ba |access-date= 9. 10. 2022 |archive-date= 16. 10. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221016170426/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/10.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Nekropola Ploče ==
[[Datoteka:Stecci Oplicici (Ploce) (05).jpg|mini|261x261piksel|Stećak na lokalitetu Ploče]]
Nekropola Ploče je najbrojnija sa ukupno 61 stećkom, od čega 28 ploča, 27 sanduka i 6 sljemenjak. Skoro svi stećci ove nekropole su relativno većih dimenzija, od vrlo dobrog su materijala (tvrđi [[krečnjak]]) i pažljivo su klesani. Po tim osobinama oni uveliko podsjećaju na stećke okoline Stoca  ([[Nekropola stećaka Radimlja|Radimlja]], [[Nekropola stećaka Boljuni|Boljuni]], Podgradinje), kao i na one u istočnoj Bosni, naročito oko [[Rogatica|Rogatice]] ([[Stećci u Lađevinama|nekropola Lađevine]]). Ovdje je i jedan rijetko oblikovani stećak koji je očito takozvani dvostruki grob. 
=== Ukrasi ===
Ukupno su ovdje ukrašena 22 spomenika, što prema čitavoj nekropoli iznosi 36%. Najčešći je motiv povijena linija sa trolistovima u vidu friza na uspravnim stranama sanduka i sljemenjaka ili bordura na vodoravnoj strani sanduka, koja predstavlja klasičan motiv hercegovačkih stećaka uopšte (javlja se na 12 spomenika). Zatim dolaze razne plastične vrpce i okviri uspravnih strana od različito stilizovanlh linija i geometriskih likova. Na 2 sanduka se javljaju po 2 plastična polumjeseca, isto tako na 2 spomenika je štit sa mačem, itd. Zanimljive su stilizacije rozeta-krstova koje su veoma pažljivo crtane i klesane.

Neobično su zanimljive i stilizacije rozeta. Sljemenjak sa arkadama i [[ljiljan]]ima u njima predstavlja u izvjesnom smislu jedinstven spomenik. Originalni su i jedinstveno komponovani ukrasi na dva stećka koji predstavljaju scenu sa [[lav]]om i [[Srna|srnom]]. Natpis kaže da se radi o lavu. Poseban dojam ostavlja motiv [[ptice]] na čeonoj strani jednog spomenika i vjerovatno se radi o ptici-ženki koja kao da prenosi slamke i šiblje i pravi gnijezdo na vršikama četinara.

Navedenih stilizacija na ovoj nekropoli ima svega nekoliko primjeraka: na Radimlji, Boljunima, Netkuku i na [[Nekropola Dugo Polje|Blidinju]]. Ova činjenica navodi na zaključak da su stećci djelo [[Grubač]]a, koji je pored Boljuna možda najviše djelovao u Opličićima, a svakako da je u njegov djelokrug spadala šira okolica Stoca. To jasno pokazuje koliko je invencije imao ovaj istaknuti umjetnik srednjovjekovne Bosne i Hercegovine.

=== Natpisi ===
Na nekropoli su 4 stećka sa natpisima, a jedan sa natpisom koji je objavio [[Ćiro Truhelka]] je nestao (uništen ili zemljom zatrpan).&lt;ref name=&quot;Vego I&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/35947164/Marko_Vego_Zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_Bosne_i_Hercegovine_I |title=Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj |work= www.academia.edu |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Prvi natpis je na stećku koji se odnosi na Radivoja Vlatkovića, velikaša iz župe Dubrave koji se spominje u nekoliko povelja oko sredine XV vijeka. Sličnost motiva i njihove obrade s Boljunima i sa Radimljom određuje i  nekropolu u Opličićima u isto vrijeme sa ovim dvjema. Na taj period nas upućuju i karakteristike slova u natpisima Opličića. Naprimjer oblici slova na stećku Radivoja Vlatkovića potpuno odgovaraju slovima stećka Taraha Boljunovića iz Boljuna, što je istovremeno i dokaz da se Grubač bavio i pisanjem i izradom natpisa, odnosno da su obadva natpisa njegov rad.

Drugi je na stećku Vukića Vukčića i njegove majke Radosave, a po obliku slova vidi se da je taj stećak nešto mlađi od stećka Radivoja Vlatkovića. Sve okolnosti govore da se nekropolu u Opličićima može staviti u XV vijek, a nije isključeno da ona ulazi i u koji decenij XVI vijeka.

Ostala dva natpisa odnose se na: Radoja Bogčinića i Božidara Vukčića.&lt;ref&gt;[https://bosnaonline.proboards.com/thread/167/imena-prezimena-sa-ste-aka Imena i prezimena sa stećaka - bosnaonline.proboards.com, 28.12.2020]&lt;/ref&gt;

== Ostale nekropole ==
U neposrednoj blizini nekropole Ploče, oko 60 m sjeveroistočno, u ravnici, pokraj samoga potoka koji nastaje od vrela Petrovnika, leže 4 utonula sanduka bez ukrasa, prosječnih dimenzija i orijentacije u pravcu zapad-istok.
 
S druge strane potoka, oko 100 m dalje odatle na zapad, na njivi, leže još 4 stećka vrlo sličnih osobina. Na jednome od njih vidi se plastičan dugačak mač na vodoravnoj strani.

Oko 60 m zapadno od prethodne skupine stećaka, odmah ispod zgrade džamije, nalazi se osamljen spomenik u obliku krsta sa pripadajućim mu sandukom sa postoljem. Krst je sa zapadne šire strane ukrašen urezanom bordurom od cik-cak linija i sa nekoliko također urezanih [[rozeta]].
== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:O}}
[[Kategorija:Stećci u Čapljini]]
[[Kategorija:Stećci sa natpisom]]</text>
      <sha1>as0a8ksylf1i2g2kb8pzvlvgnzxpcuq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Najil Kurtić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496086</id>
    <revision>
      <id>3915485</id>
      <parentid>3893463</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T07:37:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14947" sha1="hzjt625d7ltv3x3tq461j71bmobt1bq" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Prijevod}}

'''Najil Kurtić''' ([[Banovići]], 1. juna 1955.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Komunikologija|komunikolog.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.media.ba/bs/person/najil-kurtic|title=Najil Kurtić|date=12. 8. 2017|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=20. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
{{Infokutija osoba
| datum_rođenja  = {{Datum rođenja i godine|1955|06|01}}
| slika          = NajilKurtic.jpg
| mjesto_rođenja = [[Banovići]], [[SR BiH]], 
[[SFRJ]] 
}}

== Obrazovanje ==
Diplomirao je žurnalistiku na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] 1978. Trostruki je dobitnik priznanja Srebrena značka [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] za postignuti odličan uspjeh u toku studijske godine. Magistrirao je na intersdisciplinarnom studiju [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka u Sarajevu]] 1989. Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1997. na temu Strategije odnosa s javnošću. Prvi je doktor nauka iz područja odnosa s javnošću u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Karijera ==
U toku studija pisao je u omladinskom listu &quot;Naši dani&quot;. Po završetku Fakulteta zaposlio se u Rudnicima mrkog uglja u [[Banovići]]ma, kao odgovorni urednik lista “Rudar”. Paralelno s tim bio je dopisnik sarajevskih dnevnih novina &quot;[[Večernje novine]]&quot;. Nakon magistriranja objavljivao je naučne radove u [[beograd]]skim časopisima &quot;Revija rada&quot; i &quot;Samoupravljanje&quot;.

Prvi angažman na univerzitetu imao je kao viši asistent na [[Ekonomski fakultet u Tuzli|Ekonomskom Fakultetu u Tuzli]] u periodu od 1996. do 1998. na predmetu Psihologija rukovođenja i poslovno komuniciranje. Nakon doktoriranja izabran je 1998. za [[docent]]a na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Tuzli|Univerziteta u Tuzli]] na užoj naučnoj oblasti marketing i izvodio nastavu na predmetu Marketing komuniciranje. Na ovom fakultetu je u više navrata izvodio nastavu kao nositelj predmeta, odnosno supredavač na magistarskim i doktorskim studijima.

Koautor je i potpisnik elaborata o osnivanju studijskog odsjeka Žurnalistika na Filozofskom fakultetu u [[Tuzla|Tuzli.]] Od 1998. bio je u radnom odnosu na Filozofskom fakultetu. Više godina je bio voditelj studijskog odsjeka Žurnalistika. U tri mandata je bio prodekan za nastavu na Filzofskom fakultetu a u jednom mandatu prodekan za naučno-istraživački rad. Dao je značajan doprinos u prilagođavanju nastavnih planova i organizacije nastave [[Bolonjska deklaracija|bolonjskom modelu obrazovanja]]. Autor je elaborata o osnivanju prvog postdiplomskog i prvog doktorskog studija na studijskom odsjeku žurnalistika Filozofskog fakulteta u Tuzli. Bio je voditelj postiplomskog studija Komunikologija i voditelj prvog doktorskog studija na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Više godina izvodio je nastavu na Visokoj školi novinarstva Mediaplan u Sarajevu. Izvodio je nastavu na dodiplomskim, postdiplomskim, odnosno doktorskim studijima na univerzitetima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Mostar]]u, [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Zenica|Zenici]]. Na pravnom fakultetu u [[Osijek]]u izvodio je nastavu na postdiplomskom specijalističkom studiju na predmetu Mediji i ljudska prava. Na specijalističkom postdiplomskom studiju Sveučilišta u Osijeku izvodio je nastavu na predmetu Odnosi s javnošću. Na Doktorskoj školi Sveučilišta Josip Jurja Strossmajer u Osijeku izvodio je predmet Europska medijska politika.

Objavio je 12 naučnih knjiga i više desetina naučnih radova. Knjiga Masovno komuniciranje, u izdanju Golden market iz [[Zagreb]]a, u koautorstvu sa profesorima [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkog univerziteta]] Stjepanom Malovićem, Gordanom Vilović i Franjom Maletićem dobila je nagradu Dialogos za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija u 2014. Dobitnik je Povelje za izuzetan doprinos razvoju odnosa s javnošću, integrirane komunikacije i medija u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Europi]].

U svojstvu mentora izveo je više desetina magistara i 12 doktora nauka na univerzitetima u [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostaru]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]] i [[Univerzitet u Osijeku|Osijeku]]. Njegovi udžbenici ''Pisanje za medije'' i ''Odnosi s javnostima'' uvršteni su u obaveznu literaturu na brojnim fakultetima u regionu. Učestvovao je, u svojstvu istraživača, odnosno voditelja istraživačkog tima u realizaciji velikog broja naučno-istraživačkih projekata i istraživanja javnog mnijenja i imidža. Uža područja naučno-istraživačkog interesovanja su mu: odnosi s javnostima, teorija informacija, pisanje za masovne medije, poslovno komuniciranje i politički marketing. Objavljuje u regionalnim naučnim časopisima a član je više međunarodnih redakcija. U svojstvu projektanta i stručnog konsultanta sudjelovao je u kreiranju i realizaciji zapaženih kampanja javnog komuniciranja u oblastima političkog i društvenog marketinga.

Član je Odbora za političke studije [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/index.php/bs/odbor-za-politicke-nauke|title=Odbor za političke nauke|website=www.anubih.ba|access-date=20. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; i jedan je od osnivača Centra za istraživanje razvoja lokalne i regionalne samouprave [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBIH]].

== Knjige ==
* ''Volja i moć'' - ogled o političkom marketingu, Prava riječ, Tuzla, 1995.
* ''Tehnike izbornog marketinga'', Bosnia ars, Tuzla, 1997.
* ''Uvod u teoriju mas-medijske informacije'', Filozofski fakultet, Tuzla, 2000.
* ''Kod novinarstva,'' Media Plan Institut, Sarajevo, 2006
* ''Kako pisati za medije – događaj –vijest- izvještaj'', Media Plan Institut, Sarajevo, 2005.
* ''Politički marketing: prilog kulturi političkog komuniciranja'', UPIM, Banja Luka: 2008.
* ''Osnovi pisanja za medije'', Media Plan institut, Sarajevo, 2009.
* ''Komunikološki ogledi,'' Bosanska riječ, Tuzla, 2011.
* ''Masovno komuniciranje'', urednik, Stjepan Malović, grupa autora Malović, S.,Maletić,F., Vilović, G., Kurtić, N., predgovor M. Kunzcik, poglavlje Medijska politika,Golden Mrketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2014.
* ''Odnosi s javnostima'', University press, izdanje Magistrat, Sarajevo, 2016.
* ''Tabloidiziranje stvarnosti'': metamorfoza dnevnih novina, N. Kurtić, V. Baraković, Z.Hrnjić Kuduzović ... /et.al./ Planjax komerc, Tešanj, 2016.
* ''Kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja,'' University press, izdanje Magistrat, Sarajevo, 2017.
* ''Mediji i globalizacija'', Koautorstvo sa Damir Kukić, University press, izdanje Magistrat, Sarajevo, 2020.

== Naučni radovi u časopisima i zbornicima ==
* ''Informativno-komunikacijski aspekti participacije građana u lokalnoj upravi'', Zbornik Participacija građana/građanki u odlučivanju o javnim poslovima u jedinicama lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini – studija, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 2022.
* ''Komunikacijska varijabla građanske participacije u lokalnim zajednicama,'' Zbornik Participacija građana/građanki u odlučivanju o javnim poslovima u jedinicama lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini – studija, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
* ''Bosanstvo i Bošnjaci u agendi „Bošnjaka“:'' sto dvadeset godina poslije, Bosna i Hercegovina i Bošnjaštvo: historija, stvarnost, perspektive, Zbornik radova, Univerzitet u Tuzli, 2014.
* ''Komparativna analiza izvještavanja o terorističkom napadu u Norveškoj na hrvatksim i internet portalima Velike Britanije'', (Kurtić.N., Đukić.M.,). Medianali, godište 7, broj 14, prosinac 2013. Dubrovnik
* ''Novine u Bosni u osmanskom periodu i nacionalno samoidentificiranje Bošnjaka'', u Sibel AKOVA i Gökmen KANTAR, Međukulturna komunikacija i Zapadni Balkan, BERİKAN YAYINEVİ, Kültür Mah. Kızılırmak Cad. Gonca Apt. No: 61/6, Çankaya Kızılay/ 2020. ANKARA
* ''Odnosi s javnostima u zdravstvenom sektoru; mogućnosti strateške perspektive'', Zbornik radova, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli. 2011. ISSN 1512-6021,
* ''Etički odnosi s javnostima u funkciji socijalne konekcije i društvene odgovornosti modernih organizacija''; Medianali, međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Sveučilište u Dubrovniku, ISSN 1846-436X, UDK 316.77 /070/659.4, godište 3, broj 5, veljača 2009.
* ''Mogućnosti dekonstrukcije internog imidža Bosne i Hercegovine''; Tranzicija; Međunarodni naučno-stručni časopis za ekonomiju i politiku tranzicije – Tuzla – Beograd – Bukurešt – Zagreb, Ekonomski institut Tuzla, br.21-22, 2008. ISSN 1512-5785, COBIS.BH –ID 7255054, UDK: 330.142
* ''Vjerodostojnost medijskih objava''; Medianali, međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Sveučilište u Dubrovniku, ISSN 1846-436X, UDK 316.77 /070/659.4, godište 2, broj 3, veljača 2008.
* ''Čitanje medijske kulture (teorijsko-analitički okvir za razumijevanje medija i medijskih sadržaja)''; UDK 316.774:316.77, Istraživanja, Časopis Fakulteta humanističkih nauka, Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Mostar, 2008. ISSN 1840-1325,
* ''Mediji i izbori – između formalne nepristrasnosti i interesa javnosti'', Medianali, međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Sveučilište u Dubrovniku, ISSN 1846-436X, UDK 316.77 /070/659.4, godište 1, broj 2, studeni 2007.
* ''Komunikacijski paradoks,'' Medianali, međunarodni znanstveni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, Sveučilište u Dubrovniku, ISSN 1846-436X, UDK 316.77 /070/659.4, godište 1, broj 1, ožujak 2007.
* ''Potreba za smislom: mit, manipulacija i film,'' Pregled, časopis za društvena pitanja, Univerzitet u Sarajevu, br. 3-4, maj-avgust, 2007., ISSN 0032-7271
* ''Problemi i smisao definiranja odnosa s javnošću'', Anali poslovne ekonomije, časopis za poslovnu ekonomiju, biznis, menadžment i komunikologiju, UPIM, Banja Luka, 2007. godina I, Volume I, Broj 1, UDK 659.4
* ''Bosna i Hercegovina : između profesionalnih standarda i očekivanja čitatelja'', ICEJ, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-7015-38-1
* ''Konceptualizacija istraživanja vjerodostojnosti medija''; Vjerodostojnost novina, ICEJ, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-7015-38-1
* ''Teorijski okvir za marketinšku rekonceptualizaciju politike'', Zbornik radova, Ekonomski fakultet u Brčkom, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, br.3, mart 2007. ISBN 978-99938-95-05-3, COBIS.BH-ID 387864
* ''Mediji u tranziciji;'' Tranzicija, časopis za ekonomiju i politiku tranzicije; Ekonomski institut Tuzla, januar-decembar 2006. broj 17-18, ISSN 1512 – 5785
* ''Kako izvještavati o maloljetnicima u sukobu sa zakonom ?'' Zbornik radova, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2006. Vol.31, br. 7, ISSN 1521 – 6021
* ''Samoprezentirajuće komunikacije savremenih društvenih struktura, masovni mediji i javni diskurs''; Zbornik radova, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2005. Vol.31, br. 6, ISSN 1521 – 6021
* ''Epistemologija novinarske spoznaje''; Zbornik radova, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2004. Vol.31, br. 5, ISSN 1521 – 6021
* ''Javna percepcija tuzlanskog pristupa prostornom planiranju''; Urbo BiH (2), Sarajevo, 2002.; obim: 5 strana, format: A-4
* ''Uključivanje javnosti u proces izrade prostornog plana''; Urbo BiH (2), Sarajevo 2002.;
* ''Politika i komuniciranje''; Socijaldemokrat broj 10 – 11, Sarajevo 2002.
* ''Sud kao središnji element logičke strukture mas-medijske poruke;'' Zbornik radova Filozofskog fakulteta broj 4; Tuzla 2002.;
* ''Bosna i Hercegovina, entiteti i kantoni u procesu stabilizacije i razvoja''; koautorstvo sa Mr. Sead Omerbegović, Pogledi br. 8; Tuzla 2001.
* ''Imidž u funkciji strateškog menadžmenta;'' Zbornik radova u povodu 25-godišnjice Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli,
* ''Informatološki aspekti arhivistike i dokumentaristike''; Arhivska praksa – archival practice, str. 20- 26, Tuzla 2001.; obim: 7 strana, format B-5.
* ''O problemu semantičke determinacije mas-medijske poruke''; Razlika/differance broj 1, str.161- 171, Tuzla, 2001.
* ''Epistemološka funkcija koda;'' Zbornik radova filozofskog fakulteta u Tuzli broj 3, str: 107-119, Tuzla 2001.
* ''Savremeni mediji komuniciranja u kreiranju novog imidža BiH;'' Znak Bosne, str.37 – 40, Zenica 2000.
* ''Hipotetski okvir za razmatranje odnosa logike i mas-medijske poruke;'' Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli broj 2, str: 139-157, Tuzla 2000.
* ''Događaj kao izvor i predmet informacije;'' Zbornik radova filozofskog fakulteta u Tuzli broj 1, str: 58-71, Tuzla 1999.
* ''Public relations - nova strategija komuniciranja s okruženjem,'' Bosanski jezik, Tuzla, 1997.
* ''Strategije upravljanja odnosima sa javnošću,'' Pogledi 6/97, Tuzla (Obim 6 strana B-5 formata)str.34- 39, Tuzla 2002.
* ''Utjecaj medija na opredjeljivanje birača - skica za studiju slučaja'', Zbornik radova sa simpozija “Mediji u multinacionalnim sredinama” Sarajevo, 10 i 11. Oktobra 1996.
* ''Društvene determinante informisanja u preduzeću'', Samoupravljanje, 1/90, Beograd
* ''Mnijenjsko djelovanje fabričke štampe,'' Samoupravljanje, 6/89, Beograd
* ''Rudarske novine i zaštita na radu,'' Revija rada, 196/87, Beograd (Obim-6 strana B-5 formata)
* ''Male zemlje u procesu globalizacije'' (mogućnosti komunikacijskog odgovora);Stav broj 1, str.34- 39, Tuzla 2002.
* ''Problem odnosa vjerodostojnosti medija i izbornog opredjeljivanja glasača,'' Treći naučni simpozijum: Demokracija-mediji u multinacionalnim sredinama, Sarajevo 1997.

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* Univerzitet u Tuzli - Ured za naučno-istraživački rad http://www.nir.untz.ba/pregled_search.php?osoID=352 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120211411/http://www.nir.untz.ba/pregled_search.php?osoID=352 |date=20. 1. 2023 }}
*Akademija nauka i umjetnosti BiH - https://www.anubih.ba/index.php/bs/odbor-za-politicke-nauke 
*ANUBIH - Ljetopis ANUBiH za 2021.godinu - https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/744/Ljetopis%20ANUBiH%20za%202021.%20godinu.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120211416/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/744/Ljetopis%20ANUBiH%20za%202021.%20godinu.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |date=20. 1. 2023 }}
*Masovno komuniciranje (2014), Maletić F., Kurtić N.,Malović S.,Vilović G., Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb

[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Biografije, Banovići]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>hzjt625d7ltv3x3tq461j71bmobt1bq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalna i univerzitetska biblioteka Islanda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501272</id>
    <revision>
      <id>3915483</id>
      <parentid>3872100</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T07:09:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13863" sha1="0q5581d1mr4ua5bfsqcbwu9ge0j3fkb" xml:space="preserve">{{Infokutija biblioteka
| ime             = Nacionalna i univerzitetska biblioteka Islanda
| lokalno_ime     = Landsbókasafn Íslands – Háskólabókasafn
| jez_lokalno_ime = 
| logo            = 
| opis_logo       = 
| slika           = 2007-07-23-Reykjavik-National-und-Universitaetsbibliothek-Islands.jpg
| opis_slike      = Zgrada biblioteke (2007.)
| država          = [[Island]]
| grad            = [[Reykjavík]]
| coord           =  
| adresa          = 
| vrsta           = [[Nacionalna biblioteka]] &lt;br /&gt; [[Univerzitetska biblioteka]]
| pristup         = Svima dostupna
| tiraž           = 
| usluženi        = 
| članovi         = 
| prijašnje_ime   = 
| otvorena        = {{Početni datum i godine|1818}}
| zatvorena       = 
| predmeti        = [[Knjiga|Knjige]], [[novine]], [[Časopis]]i, zvučni zapisi
| veličina        =  1 milion predmeta
| osnivač         = 
| direktor        = 
| predsjednik     = 
| predsjedavajući = 
| vlasnik         = 
| budžet          = 
| zaposleni       = 
| prijevoz        = 
| parking         = 
| veb-sajt        = {{url|landsbokasafn.is/}}
}}
'''Nacionalna i univerzitetska biblioteka Islanda''' ({{jez-is|Landsbókasafn Íslands – Háskólabókasafn}}) jest [[Univerzitetska biblioteka|univerzitetska]] i [[nacionalna biblioteka]] [[Island]]a. Biblioteka je osnovana 1. decembra 1994. u [[Reykjavík]]u, na Islandu, spajanjem bivše nacionalne biblioteke ''Landsbókasafn Íslands'' (1818) i univerzitetske biblioteke (1940). Najveća je biblioteka na Islandu sa oko milion jedinica u raznim zbirkama. Najveća zbirka biblioteke je nacionalna zbirka koja sadrži gotovo sva pisana djela objavljena na Islandu i predmete koji se odnose na Island objavljene na drugim mjestima. Biblioteka je glavna biblioteka obaveznog depozita na Islandu i ima veliku kolekciju rukopisa sa većinom  modernih rukopisa, kao i zbirku objavljene islandske muzike i drugih audio zapisa (zvanični depozit od 1977). U biblioteci se nalazi najveća akademska zbirka na Islandu, od koje vlasnici bibliotečkih kartica većinu mogu posuditi za korištenje izvan zgrade biblioteke. Studenti univerziteta dobijaju bibliotečke kartice besplatno, ali svako može dobiti karticu uz malu naknadu. Biblioteka je otvorena za javni pristup.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=About |url=https://landsbokasafn.is/index.php?page=about#:~:text=The%20National%20and%20University%20Library,million%20items%20in%20various%20collections. |access-date=27. 3. 2022 |website=National and University Library of Iceland |archive-date=6. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220306211301/https://landsbokasafn.is/index.php?page=about#:~:text=The%20National%20and%20University%20Library,million%20items%20in%20various%20collections. |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Glavna zgrada biblioteke je crveno-bijela zgrada od 13.000 kvadratnih metara u blizini glavnog kampusa ''Univerziteta Islanda'' i ''Nacionalnog muzeja Islanda''. Izgradnja je trajala 16 godina, a otvorena je 1994, na 50. godišnjicu islandske republike.

== Historija ==
Prva nacionalna biblioteka Islanda, osnovana je na poticaj danskog antikvara [[Carl Christian Rafn|Carla Christiana Rafna]] i ''Islandskog književnog društva'' 1818, a prve knjige biblioteke bile su pokloni Islanđana i Danaca. Od 1825. biblioteka je bila smještena u potkrovlju novouređene [[katedrala u Rejkjaviku|katedrale u Rejkjaviku]]. Godine 1848, prvi nacionalni bibliotekar, folklorista [[Jón Árnason]], angažovan je da upravlja njom. Godine 1847. započeto je prikupljanje rukopisa otkupom velike zbirke rukopisa iz posjeda biskupa [[Steingrímur Jónsson|Steingrímura Jónssona]]. Povodom 1000. godišnjice naseljavanja Islanda 1874.  biblioteka je dobila brojne poklone.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|title=Encyclopedia of library and information science|publisher=Allen Kent|year=1986|isbn=9780824720414|location=New York|pages=74–82|oclc=916329398}}&lt;/ref&gt; Godine 1883. [[Jón Árnason]] je procijenio ukupan broj svezaka u biblioteci na 20.000.

Biblioteka se preselila u novi dom parlamenta, Alþingishús 1881, a 1886. je Alþingi usvojio prvi islandski štampani zakon kojim je biblioteka uspostavljena kao obavezna depozitna biblioteka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=H. Petursdottir|first=Kristin|year=1983|title=Public Libraries in Iceland|journal=Scandinavian Public Library Quarterly|volume=16|pages=110}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, biblioteka je brzo rasla i na svoju 100. godišnjicu 1918. imala je 100.000 svezaka.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Encyclopedia of library and information science|last=Kent|first=A|last2=Lancour|first2=H|last3=Daily|first3=J E|publisher=M. Dekker|year=1974|isbn=9780824720117|location=New York|pages=148|oclc=500153885}}&lt;/ref&gt; 1906 - 1908 podignuta je posebna zgrada, &quot;Safnahúsið&quot;, za smještaj ''Nacionalne biblioteke'', ''Nacionalnog muzeja'', ''Islandskog nacionalnog arhiva'' i ''Islandskog prirodoslovnog muzeja''.

''Biblioteka Univerziteta Islanda'' je formalno osnovana 1940. kada se univerzitet preselio u glavnu zgradu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=International dictionary of library histories|url=https://archive.org/details/internationaldic0000unse_s0t4|date=2001|publisher=Fitzroy Dearborn Publishers|others=Stam, David H.|isbn=9781136777844|location=Chicago|pages=[https://archive.org/details/internationaldic0000unse_s0t4/page/78 78]|oclc=934606985}}&lt;/ref&gt; Prije toga, pojedina odjeljenja su imala svoje biblioteke. U to vrijeme se raspravljalo da li je praktično razviti dvije akademske državne biblioteke na Islandu. Godine 1947. osnovana je komisija koja je odlučivala o međusobnoj podjeli zadataka. Ubrzo je predloženo spajanje dvije biblioteke. Godine 1956. i 1966. osnovana su dva komiteta da se pripreme za spajanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Činilo se jasnim da će biti potrebna nova specijalno projektovana zgrada u blizini univerziteta. Ideja je bila da ova nova zgrada biblioteke, &quot;Þjóðarbókhlaðan&quot;, bude otvorena 1974. na 1100. godišnjicu naseljavanja Islanda. Dvije biblioteke su počele da rade u tom pravcu, a eksperti [[UNESCO]] biblioteka su konsultovani u vezi sa potrebama nove zgrade.

Kako se bližila 1974, postajalo je sve jasnije da islandska država neće moći sagraditi zgradu na vrijeme. [[Naftna kriza iz 1973]], između ostalog, dovela je do pogoršanja državnih finansija, što znači da je većina ideja za godišnjicu morala biti značajno smanjena ili odbačena. Planirana je ceremonija polaganja temelja nove biblioteke umjesto inauguracije, ali je i to odgođeno do 1978. kada je konačno počela izgradnja. U početku je nastavljen projekat izgradnje, a 1983. zgrada je spolja završena. Međutim, bila su potrebna značajna sredstva za završetak unutrašnjosti i narednih deset godina velika zgrada je stajala prazna. Njegov završetak se pokušavalo finansirati posebnim dodatkom na porez na imovinu, ali je najveći dio tog prihoda iskorišten za druge troškove. Konačno, 1991, nova vlada &quot;Sjálfstæðisflokkurinn-a&quot; i &quot;Alþýðuflokkurinn-a&quot; postavila je kao prioritet završetak zgrade i 1. decembra 1994. ona je otvorena.

Kombinacija dvije biblioteke u jednoj zgradi rezultirala je pristupačnom bibliotekom u kojoj korisnici imaju direktan pristup akademskoj zbirci i referentnim radovima na policama, dok su nacionalna i rukopisna zbirka dostupne za konsultacije na licu mjesta u posebnoj čitaonici.

Od 1888. do 1979, Nacionalna biblioteka je objavljivala spisak novih knjiga koje se nabavljaju svake godine. Godine 1979. ovo je zamijenjeno islandskom nacionalnom bibliografijom, koja sadrži pregled islandskih objavljenih knjiga svake godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Encyclopedia of library and information science|url=https://archive.org/details/isbn_9780824720780|last=Drake|first=Miriam A.|date=2003|publisher=Marcel Dekker|isbn=9780824720797|edition=2nd|location=New York|pages=2103|oclc=446665433}}&lt;/ref&gt; U oktobru 1991, dvije biblioteke su implementirale zajednički kataloški sistem za javni pristup, &quot;Gegnir&quot;, postepeno zamjenjujući kataloge kartica.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Årbók|year=1991|publisher=Landsbókasafnið|page=111|oclc=838647920}}&lt;/ref&gt; Od 2001, ovaj sistem je implementiran širom zemlje za sve javne biblioteke na Islandu i njime upravlja konzorcijum. Od 2008. Gegnir se može konsultovati i preko [[Evropska biblioteka|Evropske biblioteke]].

Biblioteka je potpisala [[Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanju u nauci i humanističkim naukama|Berlinsku deklaraciju o otvorenom pristupu znanju u nauci i humanističkim naukama]] u septembru 2012.&lt;ref&gt;{{citation |url=https://openaccess.mpg.de/319790/Signatories |work=Openaccess.mpg.de |title=Berlin Declaration: Signatories |publisher=[[Max-Planck-Gesellschaft]] |location=Munich |access-date=17. 7. 2018 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508230750/https://openaccess.mpg.de/319790/Signatories |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.openaire.eu/oa-in-iceland |title=OA in Iceland |work=Open Access in Practice: EU Member States |publisher=[[OpenAIRE]] |access-date=17. 7. 2018 |archive-date=17. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180717154508/https://www.openaire.eu/oa-in-iceland |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Zbirke ==
=== Referentni odjeljak ===
Referentni dio biblioteke sadrži referentna djela, priručnike, [[Enciklopedija|enciklopedije]], [[rječnik]]e i bibliografske registre itd. za konsultacije na licu mjesta. U okviru referentnog dijela nalaze se i računari za konsultacije [[OPAC]]-a i za opštu upotrebu članova biblioteke. Pošto je Biblioteka dio interneta Univerziteta Islanda, članovi biblioteke imaju pristup svim elektronskim referentnim radovima na koje se univerzitet pretplati pored pretplate na biblioteku. Isto važi i za bežični pristup internetu dostupan u cijeloj zgradi. Dio zbirke referentnih radova dostupan je u čitaonici narodne i rukopisne zbirke.

=== Nacionalna zbirka ===
Nacionalna zbirka obuhvata sav islandski objavljeni materijal u štampanom, elektronskom ili audiografskom obliku prikupljen putem obaveznog primjerka ili je stečen na drugi način. Biblioteka aktivno prikuplja materijale koji se odnose na Island objavljene na drugim mjestima i ne podliježu islandskom zakonu o obaveznom primjerku. To se podjednako odnosi i na materijale objavljene na internetu. Na ovaj način, biblioteka je stvorila najkompletniju kolekciju islandske građe koja je dostupna bilo gdje u svijetu koju čuva, pohranjuje i stavlja na raspolaganje za korištenje na licu mjesta u posebnoj čitaonici koju dijeli sa kolekcijama rukopisa. Pristup visoko vrijednim i rijetkim predmetima je ograničen, ali biblioteka obično pokušava da ih učini dostupnim putem svoje proizvodne linije za digitalizaciju slika. U okviru nacionalne zbirke postoje privatne zbirke pojedinaca koje se čuvaju odvojeno.

=== Zbirke rukopisa ===
Zbirka rukopisa biblioteke sadrži otprilike 15.000 predmeta,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Manuscripts and Private Archives |url=https://landsbokasafn.is/index.php?page=manuscripts-and-private-archives |access-date=27. 3. 2022 |website=National and University Library of Iceland |archive-date=8. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220308181242/https://landsbokasafn.is/index.php?page=manuscripts-and-private-archives |url-status=live }}&lt;/ref&gt; najstarije rukopise od veluma koji datiraju iz oko 1100. i među najranijim su primjerima pisanog islandskog jezika. Većina zbirki su papirni rukopisi, a najstariji datiraju s kraja 16. stoljeća. Najmlađi predmeti su zbirke rukopisa i pisama, uključujući elektronske materijale, koji uključuju neke od najistaknutijih islandskih književnih ličnosti kao što je [[Halldór Laxness]]. Rukopisne zbirke biblioteke mogu se pregledati u posebnoj čitaonici gdje se predmeti daju na zahtjev za korištenje na licu mjesta. Neki od rukopisa su katalogizirani u registrima koji su dostupni u digitalnom obliku na web stranici biblioteke. Biblioteka trenutno radi na izradi online kataloga za rukopise s Institutom za islandske studije &quot;Árni Magnússon&quot; u Reykjaviku i institutom &quot;Arnamagnæan&quot; u [[Kopenhagen]]u.

=== Audiovizualna zbirka ===
Audiovizuelna zbirka biblioteke dostupna je za korištenje na licu mjesta uz korištenje posebnih uređaja, ekrana i slušalica koje obezbjeđuje biblioteka. Zbirka uključuje materijale koji su dio nacionalne zbirke, kao i veliku kolekciju internacionalne građe, ploča, filmova, televizijskih programa itd. Međutim, glavni naglasak zbirke je da prikupi sav islandski materijal i učini ga dostupnim članovima biblioteke.

=== Akademska zbirka ===
Najveći dio akademske zbirke sastoji se od materijala iz originalne biblioteke Univerziteta Islanda. Sadrži međunarodne naučne radove i udžbenike s književnim djelima na mnogim jezicima, uključujući i veliku zbirku prijevoda islandske književnosti. Na zahtjev, biblioteka rezerviše udžbenike koji se koriste u predmetima koji se predaju na Univerzitetu Islanda kako bi bili dostupni za učenje na licu mjesta. Većina akademske zbirke, međutim, može biti posuđena za korištenje izvan lokacije od strane vlasnika bibliotečkih kartica koje izdaje biblioteka. Studenti na Univerzitetu Islanda dobijaju takve kartice besplatno. Dijelovi zbirke dostupni su u dvije bibliotečke podružnice u kampusu.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://landsbokasafn.is/index.php/english Nacionalna i univerzitetska biblioteka Islanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180928144123/https://landsbokasafn.is/index.php/english |date=28. 9. 2018 }}
* [http://www.gegnir.is/ Gegnir – katalog Islandskih biblioteka]

{{Nacionalne biblioteke u Evropi}}

[[Kategorija:Biblioteke na Islandu]]
[[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Island]]
[[Kategorija:Kultura u Reykjavíku]]
[[Kategorija:Akademske biblioteke]]</text>
      <sha1>0q5581d1mr4ua5bfsqcbwu9ge0j3fkb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalna biblioteka San Marina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501405</id>
    <revision>
      <id>3915482</id>
      <parentid>3551091</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T07:02:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8301" sha1="rf5onwxxtkf93ukwvlgu78vkr9njnrq" xml:space="preserve">{{Infokutija biblioteka
| ime             = Nacionalna biblioteka San Marina
| lokalno_ime     = Biblioteca di Stato della Repubblica di San Marino
| logo            = Logo Biblioteke San Marina.jpg
| opis_logo       = Logo
| slika           = 
| opis_slike      = 
| država          = [[San Marino]]
| grad            = [[San Marino (grad)|Grad San Marino]]
| coord           = {{Coord|43.9362948|12.4437015|format=dms|display=inline,title}}
| adresa          = Palazzo Valloni 13, Contrada Omerelli
| vrsta           = [[Nacionalna biblioteka]]
| pristup         = Registracija i ulazne kartice su besplatne i dostupne svima i izdaju se uz predočenje važećeg ličnog dokumenta.
| tiraž           = 
| usluženi        = 
| članovi         = 
| prijašnje_ime   = 
| otvorena        = {{Početni datum i godine|1839}}
| zatvorena       = 
| predmeti        = Drevne i moderne knjige, italijanske i strane novine i tabloidi, rukopisi, tekstovi književno-humanističkih, naučnih i pravnih obraćanja, knjige savremene beletristike i publicistike, turistički vodiči, enciklopedije, rječnici itd.
| veličina        = oko 120.000 drevnih i modernih knjiga uključujući 17 novina.
| osnivač         = [[Regentstvo San Marina]]
| direktor        = 
| predsjednik     = 
| predsjedavajući = 
| vlasnik         = 
| budžet          = 
| zaposleni       = 
| prijevoz        = 
| parking         = 
| veb-sajt        = [http://www.bibliotecadistato.sm/on-line/home.html bibliotecadistato.sm]
| zakonski_depozit = Obavezan od 19. decembra 1957.
}}
'''Nacionalna biblioteka San Marina''' ({{Jez-it|Biblioteca di Stato della Repubblica di San Marino}}) smještena je u gradu [[San Marino (grad)|San Marinu]], u ulici Palezzo Valloni 13, Contrada Omerelli.

== O biblioteci ==
Nacionalna biblioteka Republike San Marino jest historijska biblioteka za potrebe čuvanja i javnog čitanja i članica je [[Konferencija evropskih nacionalnih bibliotekara|Konferencije evropskih nacionalnih bibliotekara]] (CENL) od 1993. Državna biblioteka i druge biblioteke su od 2008. godine članovi Italijanskog nacionalnog bibliotečkog sistema (SBN) i Mreže biblioteka Romagna, čiji se naziv od tada promijenio u [[Mreža biblioteka Romagna i San Marino]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nationallibraryofsanmarino.org/|title=National Library of San Marino|website=www.nationallibraryofsanmarino.org|access-date=24. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

Biblioteka poseduje ne samo moderne publikacije, italijanske i strane novine i tabloide, već i rukopise sa važnim pismima i dokumentima. Ovi rukopisi su sakupljeni u posebnom velikom odjeljku koji se tiče lokalne historije, sa muzičkim, književnim, svešteničkim sadržajem i sl. Vrijedni rukopisi sačuvani su u Palati.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Biblioteka ima oko 120.000 drevnih i modernih knjiga, i nekoliko pretplata na periodične publikacije, uključujući 17 novina na italijanskom koje su dostupne korisnicima. U odjeljcima sa otvorenim policama, pored tekstova književno-humanističkih, naučnih i pravnih obraćanja, nalaze se i knjige savremene beletristike i publicistike, brojni turistički vodiči, enciklopedije i rječnici.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Registracija i ulazne kartice su besplatne i dostupne svima i izdaju se uz predočenje važećeg ličnog dokumenta. Kartica je važeća u svim bibliotekama koje pripadaju Bibliotečkoj mreži Romagne i San Marina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nationallibraryofsanmarino.org/access.php|title=Access and Enrollment of National Library of San Marino|website=www.nationallibraryofsanmarino.org|access-date=24. 10. 2023|archive-date=15. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220815080447/http://www.nationallibraryofsanmarino.org/access.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Biblioteka također posjeduje:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

* bogatu zbirku Bibliografije San Marina, u kojoj se nalaze historijske i savremene publikacije San Marina i autori iz San Marina (odjeljak se stalno povećava na osnovu zakona o obaveznom depozitu);
* veliku kolekciju grafika, postera i letaka;
* zanimljivu fotografsku arhivu;
* važne zbirke rukopisa (Delfico, Mengozzi, Gozi itd.);
* periodične publikacije i časopise, među kojima su najznačajnija periodika zavičajnih historičara.

=== Usluge biblioteke ===
Nacionalna biblioteka San Marina ima sljedeće usluge:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nationallibraryofsanmarino.org/services.php|title=Services of National Library of San Marino|website=www.nationallibraryofsanmarino.org|access-date=24. 10. 2023|archive-date=15. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220815084154/http://www.nationallibraryofsanmarino.org/services.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* Centar za dokumente;
* Novine biblioteke;
* Sekcije drevne historije;
* Sekcije posvećena Pietro Franciosi;
* Ured za snimanje fotografija lokalne historije;
* Konsultacije i otvorene police za knjige;
* Besplatne internet usluge;
* Referentne službe;
* Lokalne savjetodavne bibliografije;
* Kredite prema važećim propisima;
* Međubibliotečke pozajmice;
* Projekte kulturnih manifestacija;
* Očuvanje i restauracija papirne dokumentacije od strane restauratorske radionice “''Laboratorio di Restauro''” unutar Palate;
* Organizacije konvencija i kongresa, izložbi dokumenata biblioteke u saradnji sa drugim domaćim ili stranim udruženjima, korporacijama ili organizacijama;
* Istrage potraživanja za korporacije i organizacije na zahtjev.

== Historija ==

Od 1826. [[Regentstvo San Marina]] izražava želju da se u mladim ljudima poveća žar, entuzijazam i odanost studiranju i obrazovanju institucijom Javne biblioteke, ali tek 1839. glavno i suvereno vijeće započinje akviziciju Biblioteke porodice Onofri. Ova zbirka smještena je u palati Valloni zajedno sa Bibliotekom porodice Valloni.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nationallibraryofsanmarino.org/history.php|title=The History of National Library of San Marino|website=www.nationallibraryofsanmarino.org|access-date=24. 10. 2023|archive-date=15. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220815080336/http://www.nationallibraryofsanmarino.org/history.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Cilj ove nabavke bio je naručivanje i spajanje Bibliotečke imovine i pružanje mogućnosti lokalnim studentima, a samim tim i povećanje ljudskog znanja o različitim sekcijama. Za ovu prvu zbirku donirali su mnogi donatori godinama, povećavajući Biblioteku sve do stvaranja Nacionalne biblioteke. Količina knjiga je posebno povećana početkom 1900-tih godina donacijama Biblioteke iz [[Bologna|Bologne]], porodice Brokoli iz [[Napulj]]a, porodice Nardi iz [[Bologna|Bologne]] i monsinjora Renata Paolinija. Također, dodana je i zbirka publikacija Achillea Tellinija od velikog interesa za studente i ljubitelje prirodnih nauka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Prestiž Biblioteke dodatno je rastao zahvaljujući svim ljudima koji su vodili računa o redu, sređivanju fonda i posticanju da se isti šire i koriste. Onofrio Fattori je dobio prvo službeno zaduženje za “''Conservatore della Biblioteca''” (čuvar biblioteke) i izvršio je veliki posao istraživanja knjiga i drugih relikvija, starih grafika, autograma itd. Godine 1954. prof. Pietro Zama iz Faenze je svoje iskustvo i stručnost stavio na raspolaganje materijalima sačuvanim u palati Valloni koja je u međuvremenu oštećena od granata 26. juna 1944. tokom [[Italijanska kampanja (Drugi svjetski rat)|Italijanske kampanje]] [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Sjedište Nacionalne biblioteke i bibliotečkog dobra nalazi se u drevnoj palati Valloni u historijskom centru, unutar gradskih zidina Republike.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Nacionalne biblioteke Italije]]
** [[Nacionalna centralna biblioteka u Firenci]]
** [[Nacionalna centralna biblioteka u Rimu]]
* [[Evropska biblioteka]]

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.nationallibraryofsanmarino.org/ Nacionalna biblioteka San Marina]
* [http://www.bibliotecadistato.sm/on-line/home.html Službeni veb-sajt biblioteke]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Nacionalne biblioteke u Evropi}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Nacionalne biblioteke|San Marino]]
[[Kategorija:Kultura u San Marinu]]
[[Kategorija:Biblioteke u San Marinu]]</text>
      <sha1>rf5onwxxtkf93ukwvlgu78vkr9njnrq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nezamjenjivi token</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502143</id>
    <revision>
      <id>3915514</id>
      <parentid>3874700</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4891" sha1="osok5xn82nm6edsaweqy8yyernqcmsl" xml:space="preserve">'''Nezamjenjivi token''' ({{jez-en|'''n'''on-'''f'''ungible '''t'''oken}} – '''NFT''') jedinstveni je digitalni identifikator spremljen na [[blockchain]] kojim se dokazuje vlasništvo i vjerodostojnost. Ne može se kopirati, mijenjati i dijeliti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/NFT|title=Definition of NFT|date=20. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; Vlasništvo se sprema na blockchain i vlasnik može trgovati svojim tokenom. NFT može stvoriti bilo ko i ne zahtijeva znanje kodiranja. Najčešća primjena je u [[Datoteka|digitalnim datotekama]] kao što su umjetnost, fotografije, video i audio. Pošto se tokeni mogu jedinstveno identificirati, različiti su od [[kriptovaluta]] koje su zamjenjive.

Zagovornici tvrde da pružaju javnu potvrdu vjerodostojnosti ili dokaz vlasništva, ali zakonska prava predočena u nezamjenjivim tokenima nisu uvijek jasna i sigurna. Vlasništvo tokena onako kako je definisano u blockchainu nema svojstveno pravno značenje i nužno ne pruža [[Autorsko pravo|autorska prava]] ili [[intelektualno vlasništvo]]. NFT ne ograničava dijeljenje ili kopiranje digitalne datoteke i ne sprečava stvaranje tokena za identične datoteke.

Trgovanje tokenima je 2021. naraslo na 17 milijardi dolara u odnosu na 82 miliona prethodne godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pymnts.com/nfts/2022/nfts-hit-17b-in-trading-in-2021-up-21000/|title=NFTs Hit $17B In Trading in 2021, Up 21,000%|date=10. 3. 2022|website=pymnts.com|language=en-US|access-date=5. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Korišteni su kao spekulativna ulaganja i kritizirani su zbog energetskog troška nekih tipova blockchaina. Uspoređivani su sa Ponzijevim prevarama i ekonomskim mjehurom. Na vrhuncu, tri najveće platforme bile su [[Ethereum]], [[Solana (kriptovaluta)|Solana]], and [[Cardano]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/mariagraciasantillanalinares/2022/10/29/cardano-nfts-becomes-third-largest-nft-protocol-by-trading-volume/|title=Cardano NFTs Becomes Third-Largest NFT Protocol By Trading Volume|last=Linares|first=Maria Gracia Santillana|website=Forbes|language=en|access-date=25. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; U 2022. tržište tokena se urušilo i trgovanje je smanjeno za 90% u odnosu na 2021.&lt;ref name=&quot;flatlining&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/articles/nft-sales-are-flatlining-11651552616|title=NFT Sales Are Flatlining|last=Vigna|first=Paul|date=3. 5. 2022|website=[[The Wall Street Journal]]|access-date=5. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
NFT je datotečni podatak spremljen na digitalnu knjigu – blockchain.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Wilson|first1=Kathleen Bridget|last2=Karg|first2=Adam|last3=Ghaderi|first3=Hadi|date=oktobar 2021|title=Prospecting non-fungible tokens in the digital economy: Stakeholders and ecosystem, risk and opportunity|url=https://repositorio.unal.edu.co/handle/unal/81769|journal=Business Horizons|volume=65|issue=5|pages=657–670|doi=10.1016/j.bushor.2021.10.007|s2cid=}}&lt;/ref&gt; On se može povezati sa nekim digitalnim ili fizičkim sredstvom kao što je slika, umjetnost, muzika ili snimak koncerta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lawreview.law.miami.edu/nfts-legitimizing-power-copyright/|title=NFTs and the Legitimizing Power of Copyright|last=Mayor|first=Daniel|date=4. 4. 2022|access-date=28. 11. 2023|archive-date=5. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210505051042/https://lawreview.law.miami.edu/nfts-legitimizing-power-copyright/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Moguće mu je dodijeliti licencna prava za korištenje sredstva za specifičnu upotrebu.&lt;ref name=&quot;$69 million for digital art?&quot;&gt;{{Cite news|last=Dean|first=Sam|date=11. 3. 2021|title=$69&amp;nbsp;million for digital art? The NFT craze, explained|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/business/technology/story/2021-03-11/nft-explainer-crypto-trading-collectible|access-date=12. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; NFT se može prodati digitalno&lt;ref name=&quot;Kastrenakes&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2021/3/11/22325054/beeple-christies-nft-sale-cost-everydays-69-million|title=Beeple sold an NFT for $69&amp;nbsp;million|last=Kastrenakes|first=Jacob|date=11. 3. 2021|website=[[The Verge]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210321215043/https://www.theverge.com/2021/3/11/22325054/beeple-christies-nft-sale-cost-everydays-69-million|archive-date=21. 3. 2021|access-date=21. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; ali njegova izvanpravna priroda znači da je razmjena vlasništva sredstva neformalna i nema nikakvo pravno uporište za primjenu.&lt;ref name=&quot;Mendis-2021&quot;&gt;{{Cite web|url=http://theconversation.com/when-you-buy-an-nft-you-dont-completely-own-it-heres-why-166445|title=When you buy an NFT, you don't completely own it – here's why|last=Mendis|first=Dinusha|date=24. 8. 2021|website=The Conversation|language=en|access-date=23. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Nezamjenjivi tokeni]]
[[Kategorija:Digitalna umjetnost]]
[[Kategorija:Inovacija]]</text>
      <sha1>osok5xn82nm6edsaweqy8yyernqcmsl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sabina Ćudić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502362</id>
    <revision>
      <id>3915363</id>
      <parentid>3848189</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T16:46:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne ispravke</comment>
      <origin>3915363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5152" sha1="chv3xydma74i0vnql7frlj41z05g804" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sabina Ćudić
| slika              = Sabina Ćudić.jpg
| tekst              =
| redoslijed         = Zastupnica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu PS Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1982|04|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Naša stranka]]
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = [[Alban Ukaj]]
| djeca              = 1
| obrazovanje        = [[Univerzitet Towson]]&lt;br/&gt; [[Univerzitet u Bolonji]]&lt;br/&gt;[[Univerzitet u Sarajevu]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sabina Ćudić''' (rođena 17. aprila 1982) je bosanskohercegovačka političarka i zastupnica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2022. Aktuelna je predsjednica [[Naša stranka|Naše stranke]]. Ćudić je članica Parlamentarne skupštine [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] od 2023.

==Rani život i obrazovanje==
Ćudić je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], današnja Bosna i Hercegovina, 1982. Diplomirala je [[političke nauke]] i međunarodne studije na Univerzitetu Towson u Sjedinjenim Američkim Državama, te magistrirala ljudska prava i demokratiju na Univerzitetu u Bologni i [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/813|title=Sabina Ćudić|website=javnarasprava.ba|language=bs|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Karijera==
Ćudić je članica socijal-liberalne [[Naša stranka|Naše stranke]], a od 2025. je i predsjednica.&lt;ref name=&quot;0:&quot;&gt;{{Cite web|url=https://nasazemlja.ba/lista-kandidata/sabina-cudic/|title=Sabina Ćudić|website=nasazemlja.ba|access-date=15. 9. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Bila je kandidatkinja za načelnicu Općine [[Novo Sarajevo]] na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|općinskim izborima 2012]], ali nije izabrana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati/rezultatifinalni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_139.html|title=Lokalni izbori 2012: Utvrđeni rezultati|website=izbori.ba|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Na Općim izborima 2014. izabrana je za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo, a 2018. za zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. U Našoj stranci obnaša funkciju predsjednice Glavnog odbora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nasazemlja.ba/lista-kandidata/sabina-cudic/|title=Oficijelna stranica Naše stranke}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Na općim izborima 2018. izabrana je za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|poslanika Federalnog Predstavničkog doma]].&lt;ref name=&quot;0:&quot; /&gt;

Ćudić je izabrana u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|opštim izborima 2022]], sa preko 20.000 glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/borenovicu-najveca-licna-podrska-u-cijeloj-bih-prate-ga-cudic-i-zvizdic/221107034|title=Borenoviću najveća lična podrška u cijeloj BiH, prate ga Ćudić i Zvizdić|last=D.Be.|date=7. 11. 2022|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=7. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Od marta 2023. godine je članica Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pace.coe.int/en/members/8760/cudic|title=Sabina Ćudić|website=pace.coe.int|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
Ćudić se udala za kosovsko-albanskog glumca Albana Ukaja u njujorškoj gradskoj kući u [[New York|Njujorku]] 10. aprila 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/sabina-cudic-objavila-rijetku-fotografiju-sa-svog-vjencanja-koje-je-odrzano-u-new-yorku/220201061|title=Sabina Ćudić objavila rijetku fotografiju sa svog vjenčanja koje je održano u New Yorku|last=D.J.|date=1. 2. 2022|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=1. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Njihovo dijete, dječak po imenu Nardis, rođen je u augustu 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://depo.ba/clanak/140788/ponosna-majka-sabina-cudic-pokazala-sina-nardisa-i-priznala|title=Ponosna majka Sabina Ćudić pokazala sina Nardisa i priznala...|date=14. 12. 2015|website=depo.ba|language=bs|access-date=14. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Sabina Ćudić}}

{{DEFAULTSORT:Ćudić, Sabina}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Naše stranke]]
[[Kategorija:Političari iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>chv3xydma74i0vnql7frlj41z05g804</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olivera Katarina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504758</id>
    <revision>
      <id>3915480</id>
      <parentid>3913754</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T06:29:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3915480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11202" sha1="cmzazy0nnsnnwz4a0otay5ajm2up92b" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime              = Olivera Katarina
| ime_pri_rođenju        = Olivera Petrović
| mjesto_rođenja   = [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| mjesto_smrti     = [[Beograd]], [[Srbija]]
| slika            = 
| opis       = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1940|3|5}}
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2026|7|21|1940|3|5}} 
| godine_aktivnosti      = 1964–2018.
| pseudonim        =
| veb-sajt              =
| supružnik          = [[Vuk Vučo]] &lt;br/&gt; [[Miladin Šakić]]
| partner          = [[Milan Muškatirović]] &lt;br/&gt; [[Ratko Dražević]]
| značajna_djela    = 
| važniji filmovi  =
| oskar            =
| olivier          =
| afi              =
| bafta            =
| zlatni globus    =
| emmy             =
| cesar            =
| goya             =
| tony             =
}}
'''Olivera Katarina''' (5. mart 1940 – 21. juli 2026), poznata i kao '''Olivera Vučo''' i '''Olivera Šakić''', bila je [[srbija]]nska glumica, pjevačica i spisateljica. Bila je jedna od vodećih zvijezda jugoslavenske kinematografije 1960-ih i 1970-ih, a vjerovatno je najpoznatija po nastupu u filmu [[Aleksandar Petrović (režiser)|Aleksandra Petrovića]] ''[[Sakupljači perja]]'' (1967), koji je osvojio Grand Prix na Filmskom festivalu u Cannesu 1967.

Kao pjevačica, izvodila je muziku različitih žanrova, od srpske tradicionalne do zabavne muzike i na brojnim jezicima. Njena verzija &quot;Đelem, đelem&quot;, koju je izvela u ''Skupljači perja'', smatra se jednom od najboljih izvođenja te pjesme ikada snimljene.&lt;ref name=&quot;puls&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.pulsonline.rs/licna-karta/40/olivera-katarina |title=Lična karta – Olivera Katarina |work=Puls |access-date=19. 9. 2013 |first=Mirjana |last=Pašćan |archive-url=https://web.archive.org/web/20131022154559/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/40/olivera-katarina |archive-date=22. 10. 2013|url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život ===
Rođena je kao Olivera Petrović od oca Budimira, pomorskog kapetana, i majke Katarine (rođene Jovančić) 5. marta 1940. u [[Beograd]]u, [[Kraljevina Jugoslavija]]. Usvojila je Oliveru Katarinu 1969. u čast svoje majke, koja je umrla 4. januara 1969.&lt;ref name=&quot;secanja&quot;&gt;{{cite news|url=http://secanja.com/2012/olivera-katarina/ |title=Olivera Katarina |work=Sećanja.com |access-date=19. 9. 2013 |date=2012}}&lt;/ref&gt; Djetinjstvo je provela u Beogradu, Dobanovcima i Valjevu.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;&gt;{{cite news|url=http://prvaoliverakatarina.blogspot.com/p/biografija.html |work=Prva Olivera Katarina |title=Olivera Katarina: Biografija |access-date=19. 9. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Pohađala je časove klavira i baleta kao dijete. Godine 1959. otišla je u [[Pariz]] i upisala školu Alliance Française kako bi poboljšala svoje znanje [[francuski jezik|francuskog jezika]].&lt;ref name=&quot;story1&quot;/&gt; Prvo je upisala Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu da bi prešla na Fakultet dramskih umjetnosti.&lt;ref name=&quot;biografija&quot;/&gt; Među njenim kolegama na Fakultetu dramskih umjetnosti bili su [[Milena Dravić]] i [[Petar Kralj (glumac)|Petar Kralj]].&lt;ref name=&quot;secanja&quot;/&gt;

=== Karijera ===
Studirala je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Karijeru je započela kao studentkinja u glavnoj ulozi &quot;Koštane&quot; u istoimenoj predstavi [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta u Beogradu]]. Tamo je upoznala [[Vuk Vučo|Vuka Vuču]], pozorišnog kritičara za kojeg se kasnije udala.

Za ulogu u filmu [[Goja]] (1971) nagrađivana je na festivalima u Moskvi i Veneciji. Najveći uspjeh ostvarila je u filmu Aleksandra Petrovića ''Skupljači perja'', gde je glumila romsku pjevačicu &quot;Lenče&quot;. Film je nominovan za najbolji film na stranom jeziku na [[40. dodjela &quot;Oscara&quot;|40. dodjeli Oscara]], za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 1967. i za najbolji film na stranom jeziku na [[26. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;|26. dodjeli Zlatnih globusa]]. Osvojila je veliku nagradu žirija FIPRESCI na Kanskom filmskom festivalu 1967. Zatvorila je ovaj festival koncertom sa [[Nana Mouskouri|Nanom Mouskouri]] i [[Dionne Warwick]].

Imala je i veoma istaknutu pjevačku karijeru. Snimala je na [[srpski jezik|srpskom jeziku]], kao i na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Japanski jezik|japanskom]], [[Rumunski jezik|rumunskom]], [[Grčki jezik|grčkom]], [[Romski jezik|romskom]] i [[Indonezijski jezik|Indonezijskom]]. Pjevala je tradicionalne srpske narodne pjesme i ciganske/romske pjesme. U čuvenoj pariskoj Olimpiji održala je 72 uzastopna koncerta.

Učestvovala je 1969. na nacionalnom izboru za predstavljanje Jugoslavije na Pjesmi [[Eurosong 1969.|Evrovizije 1969]]. sa pjesmom &quot;Poigraj, poigraj, devojče&quot;.

Katarina je 2007. napisala pjesme za Balkanski erotski ep ''Destricted'' [[Marina Abramović|Marine Abramović]], a glumila je boginju u filmu Uroša Stojanovića ''Čarlston za Ognjenku''.

== Privatni život ==
U ranoj mladosti nekoliko godina izlazila je s vaterpolskim golmanom [[Milan Muškatirović|Milanom Muškatirovićem]] krajem 1950-ih.

Tokom boravka na filmskoj akademiji upoznala je novinara [[Vuk Vučo|Vuka Vuču]] i ubrzo se udala za njega. Brak je trajao samo godinu i po.

Potom je sedam godina živjela u vanbračnoj vezi sa operativcem Jugoslavenske službe bezbjednosti (UDBA) i predsjednikom [[Avala film]]a [[Ratko Dražević|Ratkom Draževićem]].

Godine 1970. udala za [[Miladin Šakić|Miladina Šakića]], administratora koji je kasnije postao predsjednik fudbalskog kluba [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] Beograd, sa tadašnjim gradonačelnikom Beograda [[Branko Pešić|Brankom Pešićem]] kao Šakićevim kumom. Jedini sin para Mane,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/125168/Konacno-sam-se--izvukla-sa-dna |title=Konačno sam se izvukla sa dna |work=[[Blic (newspaper)|Blic]] |access-date=19. 9. 2013 |date=13. 12. 2009 |first=Neven |last=Džodan}}&lt;/ref&gt; slikar iz Madrida, rođen je 1. februara 1971. Kasnije 1971. muž joj je poginuo u saobraćajnoj nesreći kod Mladenovca.&lt;ref name=&quot;story1&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.story.rs/mobile/intervju/6766-olivera-katarina-izabrala-sam-vecnu-samocu.html |title=Olivera Katarina: Izabrala sam večnu samoću |date=3. 1. 2010 |access-date=19. 9. 2013 |work=Story |first=Danilo |last=Mašojević |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304103329/http://www.story.rs/mobile/intervju/6766-olivera-katarina-izabrala-sam-vecnu-samocu.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U intervjuu za Blic 2011. tvrdila je da poslije Šakića nije bila u vezi sa muškarcem.&lt;ref name=&quot;blic2&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/254686/Olivera-Katarina-Izabrala-sam-zivot--u-samoci |date=19. 5. 2011 |access-date=19. 9. 2013 |title=Olivera Katarina: Izabrala sam život u samoći |first=Simonida |last=Milojković}}&lt;/ref&gt;

Umrla je u Beogradu 21. jula 2026.

== Filmografija ==
=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina
! Naziv filma
! Uloga
|-
| 1964. || ''[[Dobra kob]]'' ||
|-
| 1964. || ''[[Put oko sveta]]'' || Nazlija
|-
| 1966. || ''[[Ponedjeljak ili utorak]]'' ||
|-
| 1966. || [[Vojnik (film)|''Vojnik'']] || Milanka
|-
| 1966. || [[Roj (film)|''Roj'']] || Ljubica
|-
| 1966. || ''[[Kommissar X - Jagd auf Unbekannt]]'' || Bobo
|-
| 1966. || [[San (film)|''San'']] || Djevojka
|-
| 1967. || ''[[Skupljači perja]]'' || Lence
|-
| 1968. || ''[[Planina gneva]]'' ||
|-
| 1968. || ''[[Ima ljubavi, nema ljubavi]]'' ||
|-
| 1968. || ''[[Uzrok smrti ne pominjati]]'' || Marija
|-
| 1969. || [[Fräulein Doktor (film)|''Fräulein Doktor'']] ||
|-
| 1970. || ''[[Hexen bis aufs Blut gequält]]'' || Vanesa Benedikt
|-
| 1970. || ''[[Ann och Eve - de erotiska]]'' || Plesačica u noćnom klubu
|-
| 1971. || ''[[Ein Großer graublauer Vogel]]'' || Diana
|-
| 1971. || ''[[Goja]]'' || Vojvotkinja od Albe
|-
| 1973. || ''[[Devičanska svirka]] (TV)'' || Sibila
|-
| 1974. || ''[[Polenov prah]]'' ||
|-
| 1974. || ''[[Derviš i smrt (film)|Derviš i smrt]]'' || Kadinica
|-
| 1974. || [[Partizani (film)|''Partizani'']] || Mila
|-
| 1974. || ''[[Crveni udar]]'' || Ana
|-
| 2008. || ''[[Čarlston za Ognjenku]]'' || Velika Boginja
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina
!Naziv filma
!Uloga
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1964.
|''[[Belo u belom]]''
|
|-
|''[[One i on]]''
|
|-
|1965.
|''[[Akcija inspektora Rukavine]]''
|
|-
|1974.
|''[[Partizani (film)|Partizani]]'' 
|Mila
|-
|1978.
|''[[Sedam plus sedam]]''
|Olivera
|-
|1979.
|''[[Zarudela zora na Moravi]]''
|Žena
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1982.
|''[[Jelena Gavanski]]''
|Lina
|-
|''[[Urime, Urime]]''
|
|-
|1987.
|[[Vuk Karadžić (film)|''Vuk Karadžić'']]
|Eustahija Radovanović
|}

== Diskografija ==

=== Singlovi ===

# 1966 - Nije to, ljudi, istina/Šošana/Ajde da igramo/Ne dam, ne dam (PGP RTB)
# 1967 - Ja ništa ne znam/Bosonoga Sendi (Marioneta)/Moj je ceo svet (Uno Tranquillo)/Tema iz filma „Jedan čovek, jedna žena“(PGP RTB)
# 1967 - Neću tebe (Doksa to teo)/Suliram/Svu noć je padao sneg/Jer ljubav to je miris belog cveća (PGP RTB)
# 1967 - Đelem, đelem/Rino/Trajo, trajo/Bida/[[Niška Banja topla voda|Niška Banja]]/Čerde Mile (Supraphon Prag)
# 1968 - Balade (PGP RTB)
# 1969 - Poigraj, poigraj, devojče (Evrovizija 1969) (PGP RTB)
# 1969 - Himna čoveku (PGP RTB)
# 1969 - Šu, šu/Tula/Baš sam srećna ja (La felicidad)/Eri (Irene Erini) (PGP RTB)
# 1969 - Ža, ža/Lidu, lidu/Verka kaluđerka/Kaljina, maljina (PGP RTB)
# 1971 - To je naše more, to su naše gore... (Jugoton)
# 1971 - Vatra/Ljubav (PGP RTB)
# 1971 - Budi moj/Imam nešto da ti dam (PGP RTB)
# 1971 - Tam deka ima/Dimitrijo (PGP RTB)
# 1972 - Treperi jedno veče/Htela bih da znam (PGP RTB)
# 1973 - Wakamono ha kaeranakatta/Koi ha... (Amon)
# 1973 - Alba/Plovi lađa Dunavom (PGP RTB)
# 1974 - Ne dodiruj moje lice/Ne reci nikom (PGP RTB)
# 1974 - Pričaj mi o ljubavi/Pada noć (PGP RTB)
# 1975 - Alaj mi je večeras po volji/Kamerav/Čep, čep u slavinu/Verka kaluđerka (PGP RTB)
# 1975 - Žena/Sada i nikada više (PGP RTB)
# 1976 - Sanjam/Bilo je tako lepo sve (PGP RTB)
# 1977 - Crvena jabuka/Sijerinska banja (PGP RTB)
# 1978 - Nikad ne zaboravi dane naše ljubavi/Slatke male laži (PGP RTB)

=== LP albumi ===

# 1974 - Olivera Katarina (PGP RTB)
# 1974 - Alaj mi je večeras po volji (TV šou) (PGP RTB)
# 1976 - O. K. (U ime ljubavi)(PGP RTB)
# 1977 - Ciganske pesme (PGP RTB)
# 1979 - Osvetnica (PGP RTB)
# 1980 - Zarudela zora na Moravi (PGP RTB)
# 1982 - Idu momci u vojnike (PGP RTB)
# 1984 - Retka zverka (PGP RTB)
# 1999 - Alaj mi je večeras po volji - Najlepše pesme (PGP RTS)
# 1999 - Romanija/Pleme moje... (Renome)
# 2009 - Tajna (trostruki album sa zabavnim, ciganskim i srpskim narodnim pesmama) (PGP RTS)

== Bibliografija ==
* ''Beli badnjaci''
* ''Aristokratsko stopalo''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Olivera Katarina}}
* {{IMDb name|0904236}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Katarina, Olivera}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Srbijanske pjevačice]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]]</text>
      <sha1>cmzazy0nnsnnwz4a0otay5ajm2up92b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trostruko ubistvo u Sanskom Mostu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508529</id>
    <revision>
      <id>3915416</id>
      <parentid>3872160</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:15:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6163" sha1="1pf2w1c5flwn0qvj8q4xmin4rhh3utp" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Trostruko ubistvo u Sanskom Mostu
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = Gimnazija Sanski Most, [[Sanski Most]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]].
| meta            = 
| koordinate      = {{coord|44|46|4|N|16|39|27|E|display=inline,title}}
| datum           = 21. august 2024. oko 10:15
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = Višestruko ubistvo, trostruko ubistvo, pokušaj samoubistva
| mrtvih          = 3
| ranjenih        = 1
| žrtve           = 
| počinitelji     = 
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = Automatska puška
| broj_saučesnika = 
| saučesnici      = 
| branitelji      = 
| branitelj       = 
}}

Dana 21. augusta 2024. dogodila se pucnjava u [[Gimnazija Sanski Most|Gimnaziji Sanski Most]], u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], kada je počinilac otvorio vatru na tri zaposlenika škole.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/pretuzan-dan-za-sanski-most-ali-i-cijelu-bih-napadac-je-ciljano-trazio-zrtve-ispalio-vise-od-10-metaka-video/|title=Pretužan dan za Sanski Most, ali i cijelu BiH: Na školskim vratim posljednja poruka ubijenog direktora (VIDEO)|last=Vujinović|first=Mladen|date=22. 8. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=23. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Ubica je identifikovan kao domar, naoružan [[Automatska puška|automatskom puškom]]. Nakon pucnjave, pokušao je izvršiti [[samoubistvo]], ali je preživio, te je odveden u pritvor u [[Univerzitetski klinički centar Republike Srpske|Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Incident je najsmrtonosnija pucnjava u školi u historiji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Pozadina ==
Oružje se često krijumčari na [[Balkan]]u još od [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]]. Prema studiji iz 2010. koju je sproveo [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj]], u Bosni i Hercegovini je bilo otprilike 750.000 komada oružja u ilegalnom vlasništvu. Pucnjave su relativno rijetka pojava na Balkanu, ali u poslednje vrijeme nasilna ubistva su u porastu, u Bosni i Hercegovini i državama u okruženju.

== Ubistva ==
Oko 10:15, počinilac je ušao u prostorije [[Škola|škole]] naoružan automatskom puškom i usmrtio tri zaposlenika. Žrtve su identifikovane kao: direktor škole, sekretarica i profesorica engleskog jezika. Nakon ubistava, počinioc je pokušao počiniti samoubistvo pucajući sebi u prsa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/bosnia-school-shooting-employee-8047c11fda2bb9bcee0a9d25c903072f|title=School employee kills at least 3 people in a Bosnian town, police say|date=21. 8. 2024|website=AP News|language=en|access-date=28. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Metak je ušao na prednjoj strani grudnog koša, izašao na leđa, prolazeći blizu srca. Neki od uposlenika škole tvrde da je osumnjičeni imao sporove sa upravom škole,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.euronews.com/2024/08/21/three-teachers-killed-in-bosnia-school-shooting|title=Shooter kills three school employees in northwestern Bosnia|date=21. 8. 2024|website=euronews|language=en|access-date=28. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; te da je patio od psihičkih problema.

== Posljedice ==
U Sanskom Mostu proglašen je trodnevni dan žalosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/2024/8/22/u-sanskom-mostu-proglasena-trodnevna-zalost-zbog-trostrukog-ubistva|title=U Sanskom Mostu trodnevna žalost zbog trostrukog ubistva|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=23. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Dana 18. decembra 2024, Vukalić se izjasnio da nije kriv po tri tačke optužnice za ubistvo i jednoj za nezakonito posjedovanje oružja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/crna-hronika/mehmed-vukalic-se-izjasnio-o-krivici-za-trostruko-ubistvo-u-skoli/3385571/|title=Mehmed Vukalić se izjasnio o krivici za trostruko ubistvo u školi|last=Fokus.ba|date=18. 12. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=28. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; U septembru 2025, suđenje je počelo pred Kantonalnim sudom u [[Bihać]]u. U svom svjedočenju, Vukalić je tvrdio da se malo sjeća pucnjave i da je osjećao buku i trnce u glavi. Vukalić je opisao da je bio u &quot;deliriju&quot; s prazninama u sjećanju, kao što je uzimanje oružja od kuće i hodanje kroz školu, navodeći da je pokušao izvršiti samoubistvo iz žaljenja zbog svojih postupaka nakon što je ponovo stekao potpunu svijest. Također je uputio izvinjenje i rekao da je čuo glas koji mu je govorio da požuri, što je potaklo psihološku procjenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Mehemed-Vukalic-unakrsno-ispitivan-Osjecao-sam-buku-i-trnke-u-glavi/927924|title=Mehemed Vukalić unakrsno ispitivan: Osjećao sam buku i trnke u glavi|last=Čekić|first=Zlatan|date=17. 9. 2025|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=28. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2025, dva psihološka vještaka su navela da je Vukalić bio mentalno poremećen u vrijeme pucnjave. Porodice žrtava osporile su neutralnost ove tvrdnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/crna-hronika/sudski-vjestaci-tvrde-da-je-mehemed-vukalic-bio-smanjeno-uracunljiv-tokom-trostrukog-ubistva/|title=Sudski vještaci tvrde da je Mehemed Vukalić bio smanjeno uračunljiv tokom trostrukog ubistva|date=17. 10. 2025|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=28. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Dana 17. novembra 2025, Mehemed Vukalić osuđen je na 42 godine zatvora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tvsa.ba/mehemed-vukalic-osudjen-na-42-godine-zatvora-za-trostruko-ubistvo-u-sanskom-mostu/|title=Mehemed Vukalić osuđen na 42 godine zatvora za trostruko ubistvo u Sanskom Mostu|website=TVSA.BA|language=bs-BA|access-date=28. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Sanski Most]]
* [[Univerzitetski klinički centar Republike Srpske]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Sanski Most]]
[[Kategorija:Masovne pucnjave u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zločini u 2024.]]
[[Kategorija:2024. u obrazovanju]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Napadi na škole]]</text>
      <sha1>1pf2w1c5flwn0qvj8q4xmin4rhh3utp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Njegoševa nagrada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512594</id>
    <revision>
      <id>3915531</id>
      <parentid>3820482</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:36:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5569" sha1="ez7iboos18wzz2u35rqty4c1zs9hjwx" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Njegoševa nagrada
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za životno delo književniku koji stvara na nekom od južnoslovenskih jezika
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Crna Gora]]
| organizator        = [[Vlada Crne Gore]]
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1963||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Dubravka Ugrešić]] (2023)
| veb-sajt           = 
}}
'''Njegoševa nagrada''' književna je nagrada u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], dodeljivana trogodišnje od 1963. do 1997, te od 2009. do 2013. Kasnije, od 2017. do 2019. dobitnici su nagrađivani dvogodišnje.&lt;ref name=&quot;vrijeme112013&quot;&gt;{{cite news |last1=Brković|first1=Balša|title=Jugoslovenski Nobel: Pola stoljeća u tri čina |url=https://www.vijesti.me/zabava/257410/jugoslovenski-nobel-pola-stoljeca-u-tri-cina |access-date=18. 3. 2022 |date=11. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Od 2019. Njegoševa nagrada se dodeljuje jednom u četiri godine.&lt;ref name=&quot;vrijeme181123&quot;&gt;{{cite news|last1=Brković|first1=Balša|title=Ljetopis Njegoševe nagrade: pravi otisak društva i vremena|url=https://www.vijesti.me/kultura/682340/ljetopis-njegoseve-nagrade-pravi-otisak-drustva-i-vremena|access-date=24. 6. 2024|date=18. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Njegoševu nagradu dodeljuje međunarodni žiri koji imenuje [[Vlada Crne Gore]] za životno delo književniku koji stvara na nekom od [[Južnoslavenski jezici|južnoslovenskih jezika]], odnosno čija su dela prepoznata kao trajne vrednosti matične države.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zakon o državnim nagradama |url=https://me.propisi.net/zakon-o-drzavnim-nagradama/ |access-date=18. 3. 2022 |date=6. 3. 2019 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U žiri za dodelu Njegoševa nagrada imenuje se po jedan član iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].

Njegoševa nagrada uručuje se na [[Cetinje|Cetinju]] a dobitniku je uručuje [[Predsjednik Crne Gore]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://okf-cetinje.org/miloradu-popovicu-njegoseva-nagrada/|title=Miloradu Popovicu Njegoševa nagrada|date=12. 10. 2017|access-date=24. 6. 2024|archive-date=24. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240624111314/https://okf-cetinje.org/miloradu-popovicu-njegoseva-nagrada/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!''Djelo''
!Reference
|-
|1963.
|[[Mihailo Lalić]]
|''Lelejska gora''
|
|-
|1966.
|[[Miroslav Krleža]]
|''Zastave''
|
|-
|1969.
|[[Meša Selimović]]
|''Derviš i smrt''
|
|-
|1972.
|[[Branko Ćopić]]
|''Bašta sljezove boje''
|
|-
|1975.
|[[Blaže Koneski]]
|''Zapisi''
|
|-
|1978.
|[[Oskar Davičo]]
|''Reči na delu''
|
|-
|1981.
|[[Josip Vidmar]]
|''Likovi''
|
|-
|1984.
|[[Desanka Maksimović]]
|
|
|-
|1987.
|[[Borislav Pekić]]
|''Zlatno runo''
|
|-
|1990.
|[[Dobrica Ćosić]]
|''Vreme zla''
|
|-
|1993.
|[[Stevan Raičković]]
|
|
|-
|1997.
|[[Matija Bećković]]
|
|
|-
|—.
| colspan=&quot;3&quot; |Nije dodeljena
|-
|2009.
|[[Mirko Kovač]]
|''Ruže za Nives Koen''
|
|-
|2013.
|[[Tomaž Šalamun]]
|
|&lt;ref name=&quot;vrijeme2013&quot;&gt;{{cite news|first1=Mina|last1=.|title=Njegoševa nagrada za Tomaža Šalamuna|url=https://www.vijesti.me/zabava/262456/njegoseva-nagrada-za-tomaza-salamuna|access-date=18. 3. 2022|publisher=Вријеме|date=27. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[Miljenko Jergović]]
|''Rod''
|&lt;ref name=&quot;balkana.aljazeera.net&quot;&gt;{{cite news|title=Miljenku Jergoviću uručena Njegoševa nagrada|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2015/11/14/miljenku-jergovicu-urucena-njegoseva-nagrada|publisher=Al-Jazeera Balkans|date=14. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Milorad Popović]]
|''Čovjek bez lica''
|&lt;ref name=&quot;cdm2017&quot;&gt;{{cite news|title=Književniku Miloradu Popoviću uručena Njegoševa nagrada|url=https://www.cdm.me/kultura/knjizevniku-miloradu-popovicu-urucena-njegoseva-nagrada/|publisher=Cafe del Montenegro|access-date=18. 3. 2022|date=13. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Jovica Aćin]]
|''Srodnici''
|&lt;ref name=&quot;cdm2019&quot;&gt;{{cite news|title=Đukanović: Crnogorci s ponosom baštine veliko i umno djelo Njegoševo|url=https://www.cdm.me/drustvo/dukanovic-crnogorci-s-ponosom-bastine-veliko-i-umno-djelo-njegosevo/|access-date=18. 3. 2022|publisher=Cafe del Montenegro|date=13. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Dubravka Ugrešić]]
|
|&lt;ref name=&quot;gov.me&quot;&gt;{{cite news|title=Književnica Dubravka Ugrešić dobitnica Njegoševe nagrade|url=https://www.gov.me/clanak/knjizevnica-dubravka-ugresic-dobitnica-njegoseve-nagrade|access-date=24. 6. 2024|publisher=Vlada Crne Gore|date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.vijesti.me/kultura/680417/kako-se-sve-dobijala-njegoseva-nagrada-politika-knjizevnost-i-ostali-demoni Kako je sve dobilo Njegoševa nagrada: politika, književnost i ostali demoni]
*[https://www.vijesti.me/kultura/681402/kako-se-sve-dobijala-njegoseva-nagrada-beckovic-po-zelji-djukanovica Kako je osvojena Njegoševa nagrada: Bećković na zahtjev Đukanovića]
*[https://www.vijesti.me/kultura/682340/ljetopis-njegoseve-nagrade-pravi-otisak-drustva-i-vremena Ljetopis Njegoševe nagrade: pravi otisak društva i vremena]

[[Kategorija:Crnogorske literarne nagrade|Njegoševa nagrada]]
[[Kategorija:Njegoševa nagrada|*]]</text>
      <sha1>ez7iboos18wzz2u35rqty4c1zs9hjwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>513992</id>
    <revision>
      <id>3915453</id>
      <parentid>3890390</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Neosporene države i teritorije */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52501" sha1="g8w1hgl9774zp04lkwjqr80pzljijnn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|alt=|thumb|200px|Izgled prednje korice savremenog [[Pasoš Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog pasoša]].]]
'''Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine''' jest administrativno ograničenje ulaska od strane vlasti drugih država koje postavljaju državljanima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Od 2024. godine građani Bosne i Hercegovine imali su pristup bez vize ili vize po dolasku u 123 zemlje i teritorije, čime je [[pasoš Bosne i Hercegovine]] na 43. mjestu, zajedno sa [[Pasoš Albanije|albanskim pasošem]], u svijetu prema [[Henleyjev indeks pasoša|Henleyjevom indeksu pasoša]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.henleyglobal.com/passport-index/ranking | title=Global Passport Ranking}}&lt;/ref&gt;

Pasoš Bosne i Hercegovine je 2016. proglašen jednim od 5 pasoša s najviše poboljšanim rejtingom od 2006.&lt;ref&gt;{{cite press release | url=http://www.prnewswire.com/news-releases/the-henley--partners-visa-restrictions-index-celebrates-ten-years-530277751.html | title = The Henley &amp; Partners Visa Restrictions Index Celebrates Ten Years}}&lt;/ref&gt;

== Karta ==
[[Datoteka:Visa Requirements for Bosnian Citizens.svg|thumb|800px|none|Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine:{{legend|#002377|Bosna i Hercegovina}}{{legend|#22B14C|Bezvizni pristup}}{{legend|#0d93e4|Zemlje pristupačne ličnom kartom}}{{legend|#B5E61D|Viza po dolasku}}{{legend|#7CD243|Elektronska prijava za vizu}}{{legend|#61C7A1|eVisa}}{{legend|#79D343|Viza dostupna i po dolasku i putem interneta}}{{legend|#ABABAB|Potrebna viza prije dolaska}}]]

== Vizni režim ==

=== Neosporene države i teritorije ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:18%;&quot; | Država
! style=&quot;width:22%;&quot; | Status
! Period
! Napomene (isključujući naknade za odlazak)
|-
| {{ZID|Afganistan}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AF}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Albanija}}
| {{Slobodno|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AL}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]].
|-
| {{ZID|Alžir}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=DZ}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Andora}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AD}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Angola}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AO}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Antigva i Barbuda}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AG}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.immigration.gov.ag/agEvisa-app/ | title=Antigua and Barbuda eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Argentina}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AR}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Armenija}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AM}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.mfa.am | title=Armenia eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 120 dana
|
|-
| {{ZID|Australija}}
| {{Ne|Potrebna viza (Online)}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AU}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://immi.homeaffairs.gov.au/visas/getting-a-visa/visa-listing/visitor-600 | title=Australia Subclass 600}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Mogućnost prijave putem interneta (Online Visitor e600 visa).
|-
| {{ZID|Austrija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot;&gt;Samo vlasnici [[Biometrijski pasoš|biometrijskih pasoša]].&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZID|Azerbejdžan}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;[https://mfa.gov.az/en/category/visa/visa-free-countries  Visa free countries]&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Bahami}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BS}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Bahrein}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BH}}&lt;/ref&gt;
| 14 dana
|
|-
| {{ZID|Bangladeš}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BD}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Barbados}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BB}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Belgija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BE}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Beliz}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BZ}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Benin}} 
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BJ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.gouv.bj/en/ | title=Benin eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
* Obavezan međunarodni certifikat o vakcinaciji.
|- 
| {{ZID|Bjelorusija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;mfa.gov.by&quot;&gt;{{cite web | title=Statement of Belarus Foreign Ministry on visa-free travel to Belarus for the citizens of 35 European countries | url=https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | access-date=19. 7. 2024 | archive-date=16. 8. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240816112746/https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| {{sort|30|30 dana}}&lt;ref name=&quot;mfa.gov.by&quot;/&gt;
|
* Bezvizni pristup do 31. decembra 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gpk.gov.by/peresechenie-granitsy/bezvizovyy-vezd-v-belarus-dlya-grazhdan-litvy-i-latvii/|title=Безвизовый въезд в Беларусь для граждан европейских стран|website=Государственный пограничный комитет Республики Беларусь|language=ru|access-date=21. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|- 
| {{ZID|Bolivija}}
| {{Neobavezno|Online Visa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BO}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://visas.cancilleria.gob.bo | title=Bolivia Online Visa}}&lt;/ref&gt;
|
|-
| {{ZID|Bocvana}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BW}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.gov.bw | title=Botswana eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Brazil}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BA}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Brunej}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BN}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Bugarska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BG}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;  
|-
| {{ZID|Burkina Faso}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://applicant.visaburkina.bf | title=Burkina Faso eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Burundi}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BI}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Butan}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://visit.doi.gov.bt/ | title=Bhutan eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=17. 11. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231117164952/https://visit.doi.gov.bt/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Crna Gora}}
| {{Slobodno|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ME}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* Mogućnost ulaska i s biometrijskom [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]] do 30 dana.
|-
| {{ZID|Čad}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TD}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Češka}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CZ}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Čile}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CL}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Danska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=DK}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Demokratska Republika Kongo}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CD}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.gouv.cd | title=DR Congo eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 7 dana
|
|-
| {{ZID|Dominika}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=DM}}&lt;/ref&gt;
| 21 dana
|
|-
| {{ZID|Dominikanska Republika}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=DO}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* produženje boravka moguće je do 120 dana uz naknadu.
|-
| {{ZID|Džibuti}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=DJ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.evisa.gouv.dj | title=Djibouti eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|- 
| {{ZID|Egipat}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=EG}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.visa2egypt.gov.eg | title=Egypt eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|- 
| {{ZID|Ekvador}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=EC}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Ekvatorska Gvineja}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GQ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://equatorialguinea-evisa.com | title=Equatorial Guinea eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|El Salvador}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SV}}&lt;/ref&gt;
|
|
* 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]].
|-
| {{ZID|Eritreja}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ER}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Estonija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=EE}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Esvatini}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SZ}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Etiopija}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ET}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.evisa.gov.et | title=Ethiopia eVisa}}&lt;/ref&gt;
| up to 90 dana
|
* Viza po dolasku može se dobiti samo na [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnom aerodromu Addis Ababa Bole]].
* Vlasnici eVisa moraju ući preko [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnog aerodroma Addis Ababa Bole]].
|-
| {{ZID|Fidži}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=FJ}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Filipini}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PH}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Finska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=FI}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Francuska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=FR}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt; (u [[Regije Francuske|Regijama Francuske]])
|-
| {{ZID|Gabon}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.dgdi.ga | title=Gabon eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Međunarodni aerodrom Libreville|Međunarodnog aerodroma Libreville]].
|-
| {{ZID|Gambija}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GM}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gid.gov.gm/entry |title=ENTRY INTO THE GAMBIA. GAMBIA IMMIGRATION DEPARTMENT |publisher=gid.gov.gm |date=23. 12. 2017 |access-date=23. 12. 2017 |archive-date=12. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012184839/http://www.gid.gov.gm/entry |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Gana}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GH}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Grčka}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GR}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Grenada}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.grenadaembassyusa.org/wp-content/uploads/2018/04/Complete-Visa-Requirements-List-Apr-2018.pdf |title=Visa Requirements for Grenada: Complete List |date=april 2018 |website=Embassy of Grenada to the United States of America}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Nosioci pisma o odobrenju mogu preuzeti vizu po dolasku.
|-
| {{ZID|Gruzija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GE}}&lt;/ref&gt;
| 1 godina
|
|-
| {{ZID|Gvajana}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GY}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Gvatemala}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GT}}&lt;/ref&gt;
|
|
* 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]].
|-
| {{ZID|Gvineja}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.paf.gov.gn/visa | title=Guinea eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana 
|
|-
| {{ZID|Gvineja Bisau}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GW}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|- 
| {{ZID|Haiti}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=HT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|- 
| {{ZID|Honduras}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=HN}}&lt;/ref&gt;
|
|
* 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]].
|-
| {{ZID|Hrvatska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=HR}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|- 
| {{ZID|Indija}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=IN}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
{{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Indija. eVisa}}
|-
| {{ZID|Indonezija}}
| {{Neobavezno|e-VPD / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ID}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://molina.imigrasi.go.id/ | title=Indonesia e-VOA | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=21. 4. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230421191355/https://molina.imigrasi.go.id/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|
|-
| {{ZID|Irak}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;[https://evisa.iq/en Iraq eVisa portal]&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Iran}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=IR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.mfa.ir | title=Iran eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 15 dana
|
|-
| {{ZID|Irska}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=IE}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Viza se izdaje besplatno.&lt;ref&gt;[https://www.dfa.ie/travel/visas/visas-for-ireland/#tabs-3 No fee required].&lt;/ref&gt; 
* Ukidanje viza za nosioce 'C' vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] do oktobra 2016. Ulaz je dozvoljen samo ako je prva tačka ulaska u [[Zajednička zona putovanja|Zajedničku zonu putovanja]] u UK.&lt;ref&gt;[http://www.inis.gov.ie/en/INIS/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf/Datotekas/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf The Irish Short-stay Visa Waiver Programme]&lt;/ref&gt;
|- 
| {{ZID|Island}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=IS}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-

| {{ZID|Istočni Timor}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TL}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Italija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=IT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Izrael}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=IL}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Jamajka}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=JM}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* Bezvizni pristup do 30 dana ako imate važeću vizu koju je izdala bilo koja država članica [[Šengenska zona|Šengenske zone]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]] i ako imate dokaz da su cijepljeni protiv malih boginja, rubeole i dječje paralize.
|-
| {{ZID|Japan}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=JP}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Jemen}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=YE}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Jordan}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=JO}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://eservices.moi.gov.jo | title=Jordan E-Services}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Južna Koreja}}
| {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.k-eta.go.kr | title=K-ETA}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
* Period važenja K-ETA je 3 godine od datuma odobrenja.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.k-eta.go.kr/portal/guide/viewetaapplication.do | title=K-ETA Application Guide}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZID|Južni Sudan}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SS}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.evisa.gov.ss | title=South Sudan eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Mogućnost prijave putem interneta.
* Odštampano odobrenje za vizu mora biti predočeno u vrijeme putovanja.
|-
| {{ZID|Južnoafrička Republika}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ZA}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Katar}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=QA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://hayya.qa | title=Qatar Hayya}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Kazahstan}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KZ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.vmp.gov.kz | title=Kazakhstan eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Kambodža}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.evisa.gov.kh | title=Cambodia eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Kamerun}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CM}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.evisacam.com | title=Cameroon eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Kanada}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CA}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Kenija}}
| {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KE}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.etakenya.go.ke | title=Kenya eTA}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
{{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Kenija. eTA}}
|-
| {{ZID|Kina}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CN}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180505004847/http://www.xinhuanet.com/english/2018-05/05/c_137156745.htm China-BiH visa-free regime to go into effect]&lt;/ref&gt;
* Također bezvizni pristup u {{ZID|Hong Kong}} do 14 dana;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=HK}}&lt;/ref&gt; {{ZID|Makao}} do 90 dana.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MO}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZID|Kipar}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CY}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Kirgistan}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KG}}&lt;/ref&gt;
| 60 dana
|
|-
| {{ZID|Kiribati}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KI}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Kolumbija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CO}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Komori}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KM}}&lt;/ref&gt;
| 45 dana
|
|-
| {{ZID|Kongo}} 
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CG}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Kostarika}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CR}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Bez vize do 90 dana ako posjedujete važeću vizu za više ulazaka ili boravišnu dozvolu koju su izdali [[Kanada]], država članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Island]], [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]]
|- 
| {{ZID|Kuba}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CU}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Kuvajt}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KW}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Laos}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LA}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
{{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Laos. VPD}}
|-
| {{ZID|Latvija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LV}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Lesoto}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LS}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://evisalesotho.com | title=Lesotho eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Liban}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LB}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Pored vize, potrebno je dobiti i odobrenje od Imigracionog odjela [[Generalni direktorat za opću sigurnost Libana|Generalnog direktorata za opću sigurnost]] (''La Surete Generale'').
|- 
| {{ZID|Liberija}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LR}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Libija}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LY}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.gov.ly | title=Libya eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Lihtenštajn}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LI}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Litvanija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Luksemburg}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LU}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Madagaskar}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MG}}&lt;/ref&gt;
| 60 dana
|
|-
| {{ZID|Mađarska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=HU}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Malavi}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MW}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.gov.mw | title=Malawi eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Maldivi}}
| {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MV}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Malezija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MY}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Mali}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ML}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Malta}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Maroko}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MA}}&lt;/ref&gt;
|
|
* e-Visa dostupna za strane državljane koji borave u državi ili imaju boravišnu dozvolu koja važi najmanje 180 dana na dan podnošenja zahtjeva za e-vizu i borave u jednoj od zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Japan]], [[Norveška]], [[Novi Zeland]] i [[Švicarska]], kao i strani državljani koji posjeduju neelektronske vize zemalja [[Šengenska zona|Šengenske zone]], Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, [[Irska|Irske]] i Novog Zelanda, s više ulazaka i koje vrijede najmanje 90 dana od dana podnošenja zahtjeva za eVisu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.acces-maroc.ma/ | title=Morocco eVisa}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | title=Launch of electronic visas for Morocco | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=18. 6. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240618043718/https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZID|Maršalska Ostrva}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MH}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Mauricijus}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MU}}&lt;/ref&gt;
| 60 dana
|
|-
| {{ZID|Mauritanija}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MR}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Dostupna na [[Međunarodni aerodrom Nouakchott–Oumtounsy|Međunarodnom aerodromu Nouakchott–Oumtounsy]].
|- 
| {{ZID|Meksiko}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MX}}&lt;/ref&gt;
|
|
*  Bezvizni pristup do 180 dana za nosioce važeće vize ili dozvole stalnog boravka izdate od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]], [[Japan]]a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]].
|-
| {{ZID|Mikronezija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=FM}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Mjanmar}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MM}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.moip.gov.mm | title=Myanmar eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 28 dana
|
* Nosioci e-Visa moraju stići preko aerodroma [[Međunarodni aerodrom Yangon|Yangon]], [[Aerodrom Naypyidaw|Naypyidaw]] ili [[Međunarodni aerodrom Mandalay|Mandalay]] ili preko kopnenih graničnih prijelaza s [[Tajland]]om ([[Tachileik]], [[Myawaddy]] i [[Kawthaung]]) ili [[Indija|Indijom]] ([[Rih Khaw Dar]] i [[Tamu, Indija|Tamu]]).
* E-visa dostupna samo turistima.
|-
| {{ZID|Moldavija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MD}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.
|-
| {{ZID|Monako}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MC}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Mongolija}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://en.consul.mn/visa/c/153 | title=Consul.mn | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=29. 5. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230529025945/https://en.consul.mn/visa/c/153 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Mozambik}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MZ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.gov.mz | title=Mozambique eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Namibija}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NA}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Nauru}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NR}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Nepal}}
| {{Neobavezno|Online Viza / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NP}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://nepaliport.immigration.gov.np | title=Nepal Online Visa}}&lt;/ref&gt;
|
|-
| {{ZID|Niger}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NE}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Nigerija}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NG}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://visa.immigration.gov.ng | title=Nigeria Immigration Services}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|- 
| {{ZID|Nikaragva}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NI}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Viza po dolasku sa važećom vizom izdatom od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]].
|- 
| {{ZID|Nizozemska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NL}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]]&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt; ([[Nizozemska|Evropska Nizozemska]]).
|-
| {{ZID|Norveška}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NO}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Novi Zeland}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NZ}}&lt;/ref&gt;
|
|
* Nositeljima australijske vize za stalni boravak ili vize za povratak može se odobriti rezidentna viza Novog Zelanda po dolasku koja dozvoljava neograničen boravak (u skladu sa [[Trans-Tasman putovni aranžman|Trans-Tasmanovim putovnim aranžmanom]]), podložno ispunjavanju karakterističnih zahtjeva i pribavljanjem elektroničkih putnih ovlaštenja prije polaska.&lt;ref name=&quot;Australian Resident Visa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.immigration.govt.nz/new-zealand-visas/apply-for-a-visa/visa-factsheet/australian-resident-visa | title=Information about: Australian Resident Visa | website=immigration.govt.nz | publisher=Immigration New Zealand | access-date=21. 5. 2020 | quote=Australian citizens and permanent residents can visit, work and live in New Zealand. You do not need a visa before you travel to New Zealand.}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZID|Njemačka}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=DE}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Obala Slonovače}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CI}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://snedai.com/e-visa/ | title=CI eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Aerodrom Port Bouet|aerodorma Port Bouet]].
|-
| {{ZID|Oman}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=OM}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20210123123702/https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-date=23. 1. 2021 | title=Oman to give visa-free 10-day entry to 103 countries to boost tourism | date=10. 12. 2020 }}&lt;/ref&gt;
| 14 dana&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.arabnews.com/node/1795541/middle-east | title=Oman extends visa-free period for visitors from 103 countries | date=20. 1. 2021 }}&lt;/ref&gt;
|
|-
| {{ZID|Pakistan}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | title=List of Countries for Visa Prior to Arrival | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=16. 3. 2025 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250316195020/https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Palau}}
| {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PW}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Panama}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PA}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Papua Nova Gvineja}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PG}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.ica.gov.pg/evisa/account/Apply | title=PNG eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
{{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Papua Nova Gvineja. eVisa}}
|-
| {{ZID|Paragvaj}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PY}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Peru}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PE}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Poljska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PL}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Portugal}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Ruanda}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=RW}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://irembo.gov.rw/home/citizen/all_services | title=Rwanda E-Services}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Rumunija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Rusija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=RU}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
* 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana.
|-
| {{ZID|Samoa}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=WS}}&lt;/ref&gt;
| 60 dana
|
|-
| {{ZID|San Marino}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SM}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|- 
| {{ZID|Saudijska Arabija}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SA}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sejšeli}}
| {{Da-ne|[[Elektronski granični sistem]]}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SC}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Senegal}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SN}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sijera Leone}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.sl | title=Sierra Leone eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Singapur}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SG}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|- 
| {{ZID|Sirija}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;[https://evisa.sy/home-content eVisa Syria]&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=US}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sjeverna Koreja}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KP}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sjeverna Makedonija}}
| {{Slobodno|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MK}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]].
|-
| {{ZID|Slovačka}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SK}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Slovenija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SI}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Solomonska Ostrva}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SB}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Somalija}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SO}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
{{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Somalija. VPD}}
|-
| {{ZID|Srbija}}
| {{Slobodno|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=RS}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana 
|
* Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]].
|-
| {{ZID|Srednjoafrička Republika}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CF}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sudan}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SD}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Surinam}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | title=Suriname eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=7. 3. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230307214615/https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
{{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Surinam. Informacije}}
|-
| {{ZID|Sveta Lucija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LC}}&lt;/ref&gt;
| 42 dana
|
|-
| {{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KN}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sveti Toma i Princip}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ST}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.smf.st/evisa/ | title=ST eVisa}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=VC}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Španija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ES}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Šri Lanka}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=LK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.srilankaevisa.lk | title=SL eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 60 dana / 30 dana
|
{{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Šri Lanka. eVisa}}
|-
| {{ZID|Švedska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SE}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Švicarska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CH}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].&lt;ref group=&quot;Nap&quot; name=&quot;biometric&quot; /&gt;
|-
| {{ZID|Tadžikistan}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;MFA2024&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.mfa.tj/en/main/view/14951/the-list-of-countries-eligible-for-the-unilateral-visa-free-entry-system-has-been-expanded-and-the-visa-application-process-for-citizens-of-certain-countries-to-the-republic-of-tajikistan-has|title= The list of countries eligible for the unilateral visa-free entry system has been expanded, and the visa application process for citizens of certain countries to the Republic of Tajikistan has been simplified}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana 
|
*Viza dostupna putem interneta.&lt;ref&gt;[https://www.evisa.tj/index.evisa.html#/help Tajikistan e-Visa]&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZID|Tajland}} 
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.thaievisa.go.th | title=Thai eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 60 dana
|
*Viza po dolasku 15 dana 
|-
| {{ZID|Tanzanija}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TZ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://visa.immigration.go.tz | title=Tanzania eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Togo}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TG}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://voyage.gouv.tg | title=Togo eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 15 dana
|
|-
| {{ZID|Tonga}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TO}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Trinidad i Tobago}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Tunis}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TN}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Turkmenistan}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TM}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Turska}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TR}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]].
|-
| {{ZID|Tuvalu}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TV}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Uganda}}
| {{Neobavezno|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=UG}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://visas.immigration.go.ug | title=Uganda eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|- 
| {{ZID|Ukrajina}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=UA}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
* 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana.
|-
| {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AE}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GB}}&lt;/ref&gt;
|
|
|- 
| {{ZID|Urugvaj}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=UY}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Uzbekistan}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=UZ}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| {{ZID|Vanuatu}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=VU}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Vatikan}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=VA}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|- 
| {{ZID|Venecuela}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=VE}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Vijetnam}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=VN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://evisa.xuatnhapcanh.gov.vn/web/guest/trang-chu-ttdt | title=Vietnam eVisa}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
* Za ostrvo [[Phú Quốc]] bezvizni pristup do 30 dana.
|-
| {{ZID|Zambija}}
| {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ZM}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | title=Zambia eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=9. 8. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150809101333/http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| {{ZID|Zelenortska Ostrva}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CV}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| {{ZID|Zimbabve}}
| {{Da-ne|Viza po dolasku}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=ZW}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|}

=== Sporne države i teritorije ===
Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine za posjete spornim državama, teritorijama i ograničenim zonama:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Država / Teritorija
! Vizni režim
! Period
! Napomene (isključujući naknade za odlazak)
|-
! colspan=&quot;4&quot; | [[Evropa]]
|-
| {{ZID|Kosovo}}
| {{Slobodno|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=XK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://en.vijesti.me/world-a/balkan/728301/from-January-1%2C-2025%2C-kurti-kosovo-will-allow-citizens-of-bih-to-enter-with-an-identity-card | title=Entry to Kosovo with Bosnian ID card}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
| Od 1. januara 2025. Kosovo je omogućilo bezvizni pristup građanima Bosne i Hercegovine i pristup samo sa ličnim kartama.
|-
! colspan=&quot;4&quot; | [[Azija]]
|-
| {{ZID|Tajvan}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=TW}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
|{{ZID|Palestina}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PS}}&lt;/ref&gt;
|
| Formalno, viza nije potrebna za ulazak u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, kontrolu graničnih prijelaza u potpunosti sprovode [[Izrael|izraelske vlasti]], za koje građani Bosne i Hercegovine moraju imati vizu.
|}

=== Zavisne i autonomne države i teritorije ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center; table-layout: fixed;&quot;
|-
! style=&quot;width:18%;&quot; | Država / Teritorija
! style=&quot;width:19%;&quot; | Vizni režim
! Period
! Napomene
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Angvila}}
| {{Da2|Potrebna eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AI}}&lt;/ref&gt;
|
| Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Bermudi}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BM}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Britanska Djevičanska ostrva}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=VG}}&lt;/ref&gt;
|
| Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. Viza za te zemlje mora imati najmanje 6 mjeseci važenja prije putovanja.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Folklandska ostrva}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=FK}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Gibraltar}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GI}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Guernsey}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |title=Do I require an entry clearance/ VISA |access-date=9. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202222421/http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |archive-date=2. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Jersey}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gov.je/Travel/InformationAdvice/Visitors/Pages/VisaPassport.aspx|title=Visa and passport requirements for visitors}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Kajmanska ostrva}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=KY}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Montserrat}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MS}}&lt;/ref&gt;
|
| Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] ili državu članicu [[Evropska unija|Evropske unije]] ne trebaju vizu.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Ostrvo Man}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |title=Immigration Details for the Isle of Man |access-date=30. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140629181047/http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |archive-date=29. 6. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sveta Helena}}
| {{Da2|eVisa}}&lt;ref&gt;{{cite web|title=Saint Helena eVisa|url=https://evisa.sainthelena.gov.sh|website=Saint Helena Government}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Turks i Caicos}}
| {{Ne|Potrebna viza}}
|
| Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu.
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Kina}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Hong Kong}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;
| 14 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Makao}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;
| 90 dana
|
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Danska}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Farska Ostrva}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | title=Passport and visa | access-date=30. 7. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140720043911/http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | archive-date=20. 7. 2014 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Grenland}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.greenland-travel.com/practical-information/|title=Practical information|website=Greenland Travel EN}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Nizozemska}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Aruba}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AW}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Curaçao}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CW}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZD|Nizozemska}} [[Karipska Nizozemska]]
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=BQ}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
| uključuje [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije]] i [[Saba|Sabu]]
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sint Maarten}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=SX}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Francuska}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Francuska Gvajana}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GF}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Francuska Polinezija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PF}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZD|Francuska}} [[Francuski Antili]]
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GP}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
| uključuje prekomorske departmane [[Guadeloupe]] i [[Martinique]] i prekomorske zajednice [[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]] i [[Sveti Bartolomej]]
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Mayotte}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=YT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Nova Kaledonija}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NC}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Réunion}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=RE}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.diplomatie.gouv.fr/en/coming-to-france/requesting-a-visa/ | title=Requesting a visa | first=Ministère de l'Europe et des Affaires | last=étrangères | website=France Diplomacy - Ministry for Europe and Foreign Affairs}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Wallis i Futuna}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
| 90 dana
|
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Novi Zeland}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Cookova Ostrva}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=CK}}&lt;/ref&gt;
| 31 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Niue}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=NU}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Tokelau}}
| {{Ne|Potrebna dozvola za ulazak}}&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&amp;COUNTRY=NZ&amp;SECTION=VI&amp;SUBSECTION=AI&amp;user=KLMB2C&amp;subuser=KLMB2C | title=Welcome to nginx! | access-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://archive.today/20140315034207/https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&amp;COUNTRY=NZ&amp;SECTION=VI&amp;SUBSECTION=AI&amp;user=KLMB2C&amp;subuser=KLMB2C | archive-date=15. 3. 2014 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Južna Koreja}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Jeju}}
| {{Da|Bezvizni pristup}}&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.hikorea.go.kr/info/InfoDatail.pt?CAT_SEQ=161&amp;PARENT_ID=135 | title=Immigration Clearance for non-Koreans}}&lt;/ref&gt;
| 30 dana
|
|-
! colspan=&quot;4&quot; | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Američka Djevičanska ostrva}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=VI}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Američka Samoa}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=AS}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Guam}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=GU}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Portoriko}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=PR}}&lt;/ref&gt;
|
|
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot; |{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}}
| {{Ne|Potrebna viza}}&lt;ref&gt;{{Timatic|država=BA|destinacija=MP}}&lt;/ref&gt;
|
|
|}

== Diplomatski i službeni pasoši ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! style=&quot;width:300px;&quot;|Država
!Period
|-
| {{ZID|Bjelorusija}}&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
| 30 dana
|-
| {{ZID|Egipat}}&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;
| 90 dana
|-
| {{ZID|Izrael}}&lt;ref name=&quot;autogenerated2&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=209&amp;id=4804 | title=IZRAEL | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=15. 12. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181215122021/http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=209&amp;id=4804 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|-
|{{ZID|Japan}}&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bhrt.ba/vijesti/svijet/crnadak-u-japanu-prioritet-nove-investicije/ | title=BHRT}}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|-
| {{ZID|Kazahstan}}&lt;ref name=&quot;autogenerated2&quot; /&gt;
| 30 dana
|-
| {{ZID|Kina}}&lt;ref name=&quot;autogenerated3&quot;&gt;{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=224&amp;id=7162 | title=Narodna Republika KINA | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=22. 12. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171222051958/http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=224&amp;id=7162 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 90 dana
|-
| {{ZID|Liban}}&lt;ref name=&quot;autogenerated2&quot;/&gt;
| 30 dana&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;
|-
| {{ZID|Rusija}}&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=295&amp;id=5083 | title=RUSKA Federacija | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=15. 12. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181215123958/http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=295&amp;id=5083 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 90 dana&lt;sup&gt;**&lt;/sup&gt;
|}

&lt;sub&gt;* - dostupna i Viza po dolasku.&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;
&lt;sub&gt;** - za obični pasoš do 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana.&lt;/sub&gt;

==Također pogledajte==
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
* [[Vizni režim Bosne i Hercegovine]]
* [[Pasoš Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
{{refspisak|30em|group=&quot;Nap&quot;}}

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

{{Bosna i Hercegovina po temama}}

[[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vizni režim po državljanima|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>g8w1hgl9774zp04lkwjqr80pzljijnn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genocid u Pojasu Gaze</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514509</id>
    <revision>
      <id>3915386</id>
      <parentid>3899586</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="192493" sha1="jaytqxmj9xyjzs6jkq3ohx2vzn50ekd" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Genocid u Gazi
| slika           = {{Multiple image
| image1            = Images of war 23-25 from Gaza, by Jaber Badwen, IMG 6185.jpg
| image2            = Palestinian Red Crescent Personnel inspect a destroyed ambulance in Deir el-Balah , Gaza Strip.jpg
| perrow            = 1/2/2
| image3            = Damage_in_Gaza_Strip_during_the_October_2023_-_36.jpg
| image4            = A mosque destroyed in the Jabalia area of the Gaza Strip (cropped).jpg
| image5            = Displaced Palestinians in Deir el-Balah line up to receive food provided by charitable organizations (cropped).jpg
| image6            =
| border            = infobox
| total_width       = 300}}
'''Od vrha ka dnu, s lijeva na desno''': {{flatlist|
* Razaranje u sjevernoj Gazi, februar 2025.
* Uništeno vozilo hitne pomoći palestinskog [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog polumjeseca]], januar 2024.
* Palestinski civili primaju pomoć na podu pretrpanog odjela hitne pomoći bolnice el-Shifa u gradu Gazi, oktobar 2023.
* Uništena džamija, februar 2025.
* Djeca prikupljaju pomoć u hrani, august 2024.
}}
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Pojas Gaze]]
| meta            = [[Palestinci]]
| koordinate      = 
| datum           = 
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = [[Genocid]], [[kolektivno kažnjavanje]], [[masovna ubistva]], [[etničko čišćenje]], [[prisilno raseljavanje]], [[bombardovanje]], [[ciljana ubistva]], [[izgladnjivanje kao metoda rata]], [[mučenje]], [[silovanje]]
| mrtvih          = {{bulleted list|
| Najmanje 72.900 direktno ubijenih (smrtni slučajevi od traumatskih povreda) {{#tag:ref|Ukupan broj smrtnih slučajeva od 7. oktobra prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze,&lt;ref name=&quot;snapshot&quot;&gt;{{cite web |date=12. 6. 2026 |title=Reported impact snapshot – Gaza Strip (10 June 2026) |url=https://www.ochaopt.org/content/reported-impact-snapshot-gaza-strip-10-june-2026 |work=[[United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs]] |access-date=21. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260621165348/https://www.ochaopt.org/content/reported-impact-snapshot-gaza-strip-10-june-2026 |archive-date=21. 6. 2026 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; koje  nezavisne organizacije smatraju pouzdanim{{sfn|Gómez-Ugarte|Chen|Acosta|Basellini|2025|p=2}}{{sfn|Maad|2024}}{{sfn|Prothero|2024}}&lt;ref name=&quot;Debre&quot;&gt;{{cite news |last=Debre |first=Isabel |date=6. 11. 2023 |title=What is Gaza's Ministry of Health and how does it calculate the war's death toll? |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-gaza-health-ministry-health-death-toll-59470820308b31f1faf73c703400b033 |work=[[Associated Press]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20251007112947/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-gaza-health-ministry-health-death-toll-59470820308b31f1faf73c703400b033 |archive-date=7. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; i izraelskih sigurnosnih zvaničnika&lt;ref&gt;{{cite news |last=Johnson |first=Dan |date=29. 1. 2026 |title=Israeli media cite official accepting Hamas figure of 70,000 war dead |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cvgpd1x00exo |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20260314010549/https://www.bbc.com/news/articles/cvgpd1x00exo |archive-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Fabian |first=Emanuel |date=29. 1. 2026 |title=IDF believes 70,000 Gazans killed in war, as claimed by Hamas; civilian-combatant ratio unclear |url=https://www.timesofisrael.com/idf-believes-70000-gazans-killed-in-war-as-claimed-by-hamas/ |work=[[Times of Israel]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20260314010255/https://www.timesofisrael.com/idf-believes-70000-gazans-killed-in-war-as-claimed-by-hamas/ |archive-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Borger |first=Julian |date=12. 9. 2025 |title='We took the gloves off': ex-IDF chief confirms Gaza casualties over 200,000 |url=https://www.theguardian.com/world/2025/sep/12/israeli-ex-commander-confirms-palestinian-casualties-are-more-than-200000 |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20260314010823/https://www.theguardian.com/world/2025/sep/12/israeli-ex-commander-confirms-palestinian-casualties-are-more-than-200000 |archive-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Javno objavljeni podaci Ministarstva su zbirni i uključuju i civile i borce.&lt;ref name=&quot;Debre&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Hofmann |first=Sarah Judith |date=3. 7. 2025 |title=Gaza: What is the actual death toll, and how can we be sure? |url=https://www.dw.com/en/gaza-what-is-the-actual-death-toll-and-how-can-we-be-sure/a-73136975 |work=[[Deutsche Welle]] |access-date=13. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260314011050/https://www.dw.com/en/gaza-what-is-the-actual-death-toll-and-how-can-we-be-sure/a-73136975 |archive-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;|name=&quot;GHM&quot;|group=lower-alpha}}
*463 smrtnih slučajeva od gladi (potvrđeno, novembar 2025)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Key statistics – November 13, 2025 |url=https://gazahcsector.palestine-studies.org/en/key_statistics |website=Documenting the Targeting and Destruction of the Health Sector in the Gaza Strip |publisher=[[Institute for Palestine Studies]] |date=13. 11. 2025 |access-date=8. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251219034437/https://gazahcsector.palestine-studies.org/en/key_statistics |archive-date=19. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaza Health Ministry: 151 Martyrs in the Last 24 Hours |url=https://www.sadanews.ps/en/news/239319.html |website=Sada News Agency |date=11. 10. 2025 |access-date=8. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251209180709/https://www.sadanews.ps/en/news/239319.html |archive-date=9. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
| Više od 10.000 smrtnih slučajeva od gladi (procjena)&lt;ref&gt;{{Cite web |last=de Waal |first=Alex |author-link=Alex de Waal |date=28. 8. 2025 |title=How Many People Have Died of Famine in Gaza? (Updated) |url=https://worldpeacefoundation.org/blog/how-many-people-have-died-of-famine-in-gaza-updated/ |website=[[World Peace Foundation]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20251123170901/https://worldpeacefoundation.org/blog/how-many-people-have-died-of-famine-in-gaza-updated/ |archive-date=23. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Pretpostavlja se da je 10.000 zatrpano pod ruševinama&lt;ref name=&quot;theguardian-70000&quot; /&gt;
| ranjenih        = Najmanje 173.200&lt;ref name=&quot;snapshot&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Burke 2025&quot;/&gt;
| počinitelji     = [[Izraelske odbrambene snage]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = [[Izrael]]
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
}}
'''Genocid u Gazi''' je kontinuirano,&lt;ref&gt;{{bulleted list
| {{cite web |date=27. 11. 2025 |title=Israel's genocide against Palestinians 'not over' despite ceasefire - new Amnesty briefing |url=https://www.amnesty.org.uk/press-releases/israels-genocide-against-palestinians-not-over-despite-ceasefire-new-amnesty |access-date=4. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128172416/https://www.amnesty.org.uk/press-releases/israels-genocide-against-palestinians-not-over-despite-ceasefire-new-amnesty |archive-date=28. 11. 2025 |publisher=[[Amnesty International]] |url-status=live}}
| {{cite news |date=28. 11. 2025 |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |title=The genocide in Gaza is far from over |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2025/nov/28/the-genocide-in-gaza-is-far-from-over |access-date=4. 1. 2026 |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128115413/https://www.theguardian.com/commentisfree/2025/nov/28/the-genocide-in-gaza-is-far-from-over |archive-date=28. 11. 2025 |url-status=live |ref=none}}
| {{Cite web |date=23. 3. 2026 |title=UN expert warns torture has become 'state doctrine' in Israel, making prisons instruments of genocide and torture |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2026/03/un-expert-warns-torture-has-become-state-doctrine-israel-making-prisons |access-date=17. 5. 2026 |website=[[OHCHR]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}
| {{Cite web |last= |first= |date=8. 4. 2026 |title=Gaza Genocide: Children Maimed, Hunger Spreads, World Silent |url=https://easternherald.com/2026/04/08/gaza-genocide-children-hunger-global-silence/ |access-date=17. 5. 2026 |website=The Eastern Herald |language=en-US}}
| {{Cite web |date=10. 4. 2026 |title=This is not a ceasefire: Life in Gaza continues to be suffocated six months on |url=https://www.msf.org/not-ceasefire-life-gaza-continues-be-suffocated-six-months |access-date=17. 5. 2026 |website=[[Médecins sans frontières]] |language=en |archive-url= |archive-date=}}
| {{Cite web |date=11. 5. 2026 |title=Israel/OPT: Israel's systematic destruction of high-rise buildings must be investigated as war crimes of wanton destruction and collective punishment |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2026/05/israel-opt-israels-systematic-destruction-of-high-rise-buildings-must-be-investigated-as-war-crimes-of-wanton-destruction-and-collective-punishment/ |access-date=14. 5. 2026 |website=[[Amnesty International]] |language=en |archive-url= |archive-date= |quote=Israel's unlawful and wanton destruction of civilian high-rise buildings continues to have devastating consequences for displaced Palestinian families in the occupied Gaza Strip, where reconstruction remains a distant dream amid ongoing genocide and air strikes despite the October 2025 so-called ceasefire, said Amnesty International today.}}
}}&lt;/ref&gt; namjerno i sistematsko uništavanje [[Palestinci|palestinskog naroda]] u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] koje provodi [[Izrael]] tokom [[Rat u Gazi (2023)|rata u Gazi]]. Obuhvata [[masovna ubistva]], namjerno izgladnjivanje, nanošenje teških tjelesnih i mentalnih povreda i sprječavanje rađanja. Ostali činovi uključuju blokadu, uništavanje civilne infrastrukture, uništavanje zdravstvenih ustanova, ubijanje zdravstvenih radnika i tražitelja pomoći, izazivanje masovnog prisilnog raseljavanja, činjenje seksualnog nasilja i uništavanje obrazovnih, vjerskih i kulturnih mjesta.&lt;ref name=&quot;UNCommissionGenocide&quot;&gt;{{Cite web |date=16. 9. 2025 |title=Israel has committed genocide in the Gaza Strip, UN Commission finds |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2025/09/israel-has-committed-genocide-gaza-strip-un-commission-finds |access-date=21. 9. 2025 |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250925113927/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2025/09/israel-has-committed-genocide-gaza-strip-un-commission-finds |archive-date=25. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; Genocid su priznali posebni komitet [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]&lt;ref name=&quot;UNCommitteeHeadGenocide&quot;&gt;{{cite speech |last=Pieris |first=Mohan |author-link=Mohan Peiris |date=19. 11. 2024 |title=A genocide is unfolding before our eyes: History will not forgive our inaction, UN Special Committee warns General Assembly 4th Committee report |url=https://www.ohchr.org/en/statements-and-speeches/2024/11/genocide-unfolding-our-eyes-history-will-not-forgive-our-inaction |access-date=9. 4. 2025 |publisher=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |language=en-US |quote=Our findings conclude that Israel's methods of war align with the characteristics of genocide ... Our report leaves no room for ambiguity. A genocide is unfolding before our eyes. Failing to act now—failing to put an end to this atrocity crime—will tear apart the very foundation of the international rule of law we have collectively built to protect peace, security, and the well-being of all. Our inaction today is setting a perilous precedent for tomorrow. Think about it. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250414205459/https://www.ohchr.org/en/statements-and-speeches/2024/11/genocide-unfolding-our-eyes-history-will-not-forgive-our-inaction |archive-date=14. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i istražna komisija,&lt;ref name=&quot;UNCommissionGenocide&quot; /&gt; Međunarodno udruženje stručnjaka za genocid,&lt;ref name=&quot;IAGSReuters&quot;&gt;{{cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=1. 9. 2025 |title=Israel is committing genocide in Gaza, scholars' association says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-is-committing-genocide-gaza-scholars-association-says-2025-09-01/ |access-date=1. 9. 2025 |work=[[Reuters]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IAGSResolution&quot;&gt;{{cite web |date=31. 8. 2025 |title=IAGS Resolution on the Situation in Gaza |url=https://genocidescholars.org/wp-content/uploads/2025/08/IAGS-Resolution-on-Gaza-FINAL.pdf |access-date=1. 9. 2025 |website=[[International Association of Genocide Scholars]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250902042359/https://genocidescholars.org/wp-content/uploads/2025/08/IAGS-Resolution-on-Gaza-FINAL.pdf |archive-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; više grupa za ljudska prava,{{#tag:ref| [[Amnesty International]],&lt;ref name=&quot;Amnesty_International_Dec_2024&quot;&gt;{{harvnb|Amnesty International report|2024|p=13}}: &quot;This report focuses on the Israeli authorities' policies and actions in Gaza as part of the military offensive they launched in the wake of the Hamas-led attacks on 7 October 2023 while situating them within the broader context of Israel's unlawful occupation, and system of apartheid against Palestinians in Gaza, the West Bank, including East Jerusalem, and Israel. It assesses allegations of violations and crimes under international law by Israel in Gaza within the framework of genocide under international law, concluding that there is sufficient evidence to believe that Israel's conduct in Gaza following 7 October 2023 amounts to genocide.&quot;&lt;/ref&gt; [[Doctors Without Borders]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Médecins Sans Frontières|2025}}: &quot;Our decision to describe what's happening in Gaza as a 'genocide' is based on nearly two years of extensive, firsthand information from our teams, who are witnessing massive levels of death and destruction by Israeli forces, a campaign of ethnic cleansing and the almost total dismantling of the health care system.&quot;&lt;/ref&gt; [[B'Tselem]],&lt;ref&gt;{{harvnb|B'Tselem|2025|p=86}}: &quot;The review presented in this report leaves no room for doubt: since October 2023, the Israeli regime has been responsible for carrying out genocide against the Palestinians in the Gaza Strip. Killing tens of thousands of people; causing bodily or mental harm to hundreds of thousands more; destroying homes and civilian infrastructure on a massive scale; starvation, displacement, and denying humanitarian aid—all this is being perpetrated systematically, as part of a coordinated attack aimed at annihilating all facets of life in the Gaza Strip.&quot;&lt;/ref&gt; [[Physicians for Human Rights–Israel]],&lt;ref name=&quot;Kottasová &amp; Salman&quot;&gt;{{cite news |last1=Kottasová |first1=Ivana |last2=Salman |first2=Abeer |date=28. 7. 2025 |title=For first time, two leading Israeli human rights groups accuse Israel of genocide in Gaza |url=https://www.cnn.com/2025/07/28/middleeast/israeli-human-rights-group-accuses-israel-genocide-gaza-intl |access-date=28. 7. 2025 |work=[[CNN]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250728161018/https://www.cnn.com/2025/07/28/middleeast/israeli-human-rights-group-accuses-israel-genocide-gaza-intl |archive-date=28. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; [[International Federation for Human Rights]].&lt;ref name=&quot;FIDH 2023&quot;&gt;{{cite web |date=12. 12. 2023 |title=The unfolding genocide against the Palestinians must stop immediately |url=https://www.fidh.org/en/region/north-africa-middle-east/israel-palestine/the-unfolding-genocide-against-the-palestinians-must-stop-immediately |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216191823/https://www.fidh.org/en/region/north-africa-middle-east/israel-palestine/the-unfolding-genocide-against-the-palestinians-must-stop-immediately |archive-date=16. 12. 2023 |access-date=13. 12. 2023 |publisher=[[International Federation for Human Rights]]}}&lt;/ref&gt;|group=lower-alpha}} državne vlade, brojni stručnjaci za studije genocida i međunarodno pravo,&lt;ref name=&quot;growing_agreement&quot;&gt;{{#invoke:list|bulleted|
| {{harvnb|Sultany|2024|p=4}} : &quot;Although legal scholars and commentators were slow to recognize the severity and urgency of the situation, this article sought to show that there is an emerging consensus that Israel's actions in Gaza are not another instance of armed conflict but instead amount to genocide&quot;
| {{harvnb|Swart|2025|p=3}}: &quot;South Africa's actions led to an ever-growing consensus in international legal circles that Israel is committing genocide&quot;
| {{harvnb|Lederman|2025|p=1}}: &quot;Roughly since mid-2024, there seems to have emerged a broad agreement among genocide scholars—at least those who have expressed their views on the matter—that this is indeed the case ... What followed seems to be a similar broad agreement emerging among legal scholars that this is indeed a genocide, and even those who are still hesitating find the genocide charges much more convincing.&quot;
| {{harvnb|Shaw|2025b|p=3}}: &quot;By the end of 2024, when Amnesty International published a comprehensively evidenced and legally argued case,17 the consensus that Israel was committing genocide was becoming overwhelming&quot;
| {{harvnb|Gessen|2024}}: &quot;Trachtenberg testified to a consensus opinion among historians of genocide that what is happening in Gaza can indeed be called a genocide, largely because the intent to cause death on a massive scale has been so clear in the statements of Israeli officials&quot;
| {{harvnb|Bouranova|2024}}: &quot;The opposition is political, as there is consensus amongst the international human rights legal community, many other legal and political experts, including many Holocaust scholars, that Israel is committing genocide in Gaza.&quot;
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;genocide_int_law_scholars&quot;&gt;{{#invoke:list|bulleted|
| {{harvnb|Mohyeldin|Hamdan|2024}}
| {{harvnb|De Vogli|Montomoli|Abu-Sittah|Pappé|2025|pp=688–689}}
| {{harvnb|van Laarhoven|Peek|Walters|2025}}
| {{harvnb|Tharoor|2025}}
| {{cite web |date=14. 7. 2025 |title=Genocide Emergency: Gaza 11 July 2025 |url=https://www.genocidewatch.com/single-post/genocide-emergency-gaza-11-july-2025 |access-date=8. 9. 2025 |website=[[Genocide Watch]] |language=en |quote=Israel has engaged in all of the processes of genocide described in Genocide Watch's powerful model of the genocidal process, the Ten Stages of genocide: classification, symbolization, discrimination, dehumanization, organization, polarization, preparation, persecution, extermination, and denial. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250831192255/https://www.genocidewatch.com/single-post/genocide-emergency-gaza-11-july-2025 |archive-date=31. 8. 2025}}
| {{cite web |date=29. 12. 2023 |title=Statement on Why We Call the Israeli Attack on Gaza Genocide |url=https://www.lemkininstitute.com/statements-new-page/statement-on-why-we-call-the-israeli-attack-on-gaza-genocide |access-date=8. 9. 2025 |website=[[Lemkin Institute for Genocide Prevention]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820155439/https://www.lemkininstitute.com/statements-new-page/statement-on-why-we-call-the-israeli-attack-on-gaza-genocide |archive-date=20. 8. 2025}}
}}&lt;/ref&gt; i drugi stručnjaci.&lt;ref&gt;{{#invoke:list|bulleted|
| {{harvnb|Albanese|2024a|p=1}}: &quot;By analysing the patterns of violence and Israeli policies in its onslaught on Gaza, the present report concludes that there are reasonable grounds to believe that the threshold indicating that Israel has committed genocide has been met&quot;
| {{harvnb|Burga|2023}}
| {{harvnb|Corder|2024}}
| {{harvnb|Dumper|Badran|2024|p=2}}: &quot;In this context we should not overlook the latest turning point in the history of Palestine—the attack by Hamas on 7th October 2023 on Israeli settlements adjacent to Gaza and the subsequent genocidal war that the state of Israel has carried out in the Gaza Strip.&quot;
| {{harvnb|Gritten|2025}}
| {{harvnb|International Federation for Human Rights|2024}}: &quot;One year ago, the FIDH International Board, its governing body elected by all its member organisations, recognised, after extensive debate and examination, that Israel was carrying out genocide against the Palestinian people in Gaza&quot;
| {{cite web |date=31. 10. 2024 |title='It Is Important to Call a Genocide a Genocide,' Consider Suspending Israel's Credential as UN Member State, Experts Tell Palestinian Rights Committee |url=https://press.un.org/en/2024/gapal1473.doc.htm |website=UN News |publisher=[[United Nations]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241105122046/https://press.un.org/en/2024/gapal1473.doc.htm |archive-date=5. 11. 2024}}
| {{harvnb|Lawless|2024}}
| {{harvnb|Narea|2024}}
| {{harvnb|Quigley|2024b}}
| {{cite web |date=26. 3. 2024 |title=Rights expert finds 'reasonable grounds' genocide is being committed in Gaza |url=https://news.un.org/en/story/2024/03/1147976 |access-date=2. 4. 2025 |website=UN News |publisher=[[United Nations]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250328063126/https://news.un.org/en/story/2024/03/1147976 |archive-date=28. 3. 2025|url-status=live}}
| {{harvnb|Speri|2024}}
| {{cite web |date=14. 11. 2024 |title=UN Special Committee finds Israel's warfare methods in Gaza consistent with genocide, including use of starvation as weapon of war |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/11/un-special-committee-finds-israels-warfare-methods-gaza-consistent-genocide |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508073603/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/11/un-special-committee-finds-israels-warfare-methods-gaza-consistent-genocide |archive-date=8. 5. 2025 |access-date=13. 5. 2025 |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |language=en |url-status=live}}
}}&lt;/ref&gt;

Zaključno s decembrom 2025, u Gazi je ubijeno najmanje 70.117 ljudi.&lt;ref name=&quot;theguardian-70000&quot;&gt;{{Cite news |title=Israel accepts health authorities' Gaza death toll is broadly accurate, saying 70,000 have died |url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/30/israel-military-gaza-death-toll-broadly-accurate |work=[[The Guardian]] |date=30. 1. 2026 |access-date=31. 1. 2026 |issn=0261-3077 |language=en-GB |first=Emma |last=Graham-Harrison |archive-url=https://web.archive.org/web/20260304091317/https://www.theguardian.com/world/2026/jan/30/israel-military-gaza-death-toll-broadly-accurate |archive-date=4. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. 12. 2025 |title=Reported impact snapshot – Gaza Strip (3 December 2025) |url=https://www.ochaopt.org/content/reported-impact-snapshot-gaza-strip-3-december-2025 |work=[[United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20251204205622/https://www.ochaopt.org/content/reported-impact-snapshot-gaza-strip-3-december-2025 |archive-date=4. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Velika većina žrtava bili su civili,{{sfn|Schwarz|2024}}{{sfn|Tantesh|Graham-Harrison|2024}} a oko 50% su bile [[Žena|žene]] i [[Dijete|djeca]].&lt;ref name=&quot;Spagat 2024a&quot;&gt;{{cite web |last=Spagat |first=Mike |author-link=Michael Spagat |date=28. 5. 2024 |title=Gaza Ministry of Health releases detailed new casualty data amidst confusion of UN's death numbers in Gaza |url=https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |access-date=10. 7. 2024 |website=[[Action On Armed Violence]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240710190121/https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |archive-date=10. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Graham-Harrison|2024a}} U poređenju s drugim nedavnim globalnim sukobima, broj poznatih smrtnih slučajeva [[novinar]]a, humanitarnih i zdravstvenih radnika i djece je među najvećima.&lt;ref&gt;{{#invoke:list|bulleted|
| {{harvnb|Amnesty International report|2024|p=16}}
| {{harvnb|Buschek|Christoph|Kalisch|Kollig|2024}}
| {{cite web |date=10. 10. 2024 |title=Gaza: At Least 3,100 Children Aged Under Five Killed With Others at Risk as Famine Looms |url=https://www.savethechildren.net/news/gaza-least-3100-children-aged-under-five-killed-others-risk-famine-looms |website=[[Save the Children]] |access-date=21. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241104093600/https://www.savethechildren.net/news/gaza-least-3100-children-aged-under-five-killed-others-risk-famine-looms |archive-date=4. 11. 2024}}
| {{harvnb|Salzenstein|2024}}
| {{harvnb|Fayyad|2024}}
}}&lt;/ref&gt; Smatra se da se hiljade nebrojenih tijela nalaze pod ruševinama uništenih zgrada.{{sfn|Tantesh|Graham-Harrison|2024}}{{sfn|Massoud|Fick|2023}} Studija u medicinskom časopisu ''[[The Lancet]]'' procijenila je da su smrtni slučajevi od traumatskih povreda bili nedovoljno brojni do juna 2024, uz napomenu da je potencijalni broj smrtnih slučajeva od traumatskih povreda bio podcijenjen, uključujući i indirektne smrti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jamaluddine|Abukmail|Aly|Campbell|2025}}: &quot;We estimated 64,260 deaths (95% CI 55 298–78 525) due to traumatic injury during the study period, suggesting the Palestinian MoH under-reported mortality by 41%. ... Our findings underestimate the full impact of the military operation in Gaza, as they do not account for non-trauma-related deaths resulting from health service disruption, food insecurity, and inadequate water and sanitation.&quot;&lt;/ref&gt; Broj povrijeđenih je veći od 171.000.&lt;ref name=&quot;snapshot&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Burke 2025&quot;&gt;{{cite news |last1=Burke |first1=Jason |date=27. 8. 2025 |url=https://www.theguardian.com/world/2025/aug/27/children-make-up-third-of-outpatients-in-msf-hospitals-in-gaza-statistics-show |work=[[The Guardian]] |title=A third of outpatients treated for wounds at MSF's Gaza hospitals in 2024 were children, figures show |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915182357/https://www.theguardian.com/world/2025/aug/27/children-make-up-third-of-outpatients-in-msf-hospitals-in-gaza-statistics-show |archive-date=15. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Gómez-Ugarte|Chen|Acosta|Basellini|2025|p=13}} Gaza ima najviše djece s amputiranim udovima po glavi stanovnika na svijetu;&lt;ref name=&quot;Amputee stats&quot;&gt;{{#invoke:list|bulleted|
| {{harvnb|Moor|2025}}
| {{harvnb|Harghandiwal|2025|pp=1–20}}
| {{harvnb|Abodahab|Elsergany|2025|pp=1705–1710}}
| {{harvnb|Muthumani|2024|p=e000719}}
| {{harvnb|Sherwani|Stewart|Samad|2025|pp=1840–1845}}
| {{cite web |date=15. 8. 2025 |title=Percentage of Persons with Disabilities in Gaza Has Increased because of Excessive Use of Force by Israel, State of Palestine Tells Committee on Rights of Persons with Disabilities |website=[[United Nations]] |url=https://www.un.org/unispal/document/convention-personswithdisabilities-15aug25/ |url-status=live}}
| {{cite web |date=9. 7. 2025 |title=Israel denying treatment to thousands of Gazans who lost limbs in Israeli attacks, almost 1,000 of them children |website=[[B'Tselem]] |url=https://www.btselem.org/20250709_israel_denying_thousands_of_amputees_in_gaza_including_children_proper_care |archive-url=https://web.archive.org/web/20250813203918/https://www.btselem.org/20250709_israel_denying_thousands_of_amputees_in_gaza_including_children_proper_care |archive-date=13. 8. 2025 |url-status=live}}
| {{harvnb|Shatali|Rashid|Lubbad|Potterton|2025|pp=219–225}}
| {{harvnb|Aftab|Yaqoob|Khan|Javed|2025|pp=226–227}}
}}&lt;/ref&gt; rat u Gazi uzrokovao je da je više od 21.000 djece postalo invalidno.&lt;ref name=&quot;Guardian_3_September_2025&quot;&gt;{{cite news |date=3. 9. 2025 |title=Middle East crisis: at least 21,000 children disabled in Gaza during war, says UN committee – as it happened |url=https://www.theguardian.com/world/live/2025/sep/03/gaza-graveyard-international-humanitarian-law-unrwa-israel-middle-east-crisis-latest-updates-news |work=[[The Guardian]] |access-date=7. 9. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20260418163432/https://www.theguardian.com/world/live/2025/sep/03/gaza-graveyard-international-humanitarian-law-unrwa-israel-middle-east-crisis-latest-updates-news |archive-date=18. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U julu 2025, zdravstvene vlasti u Gazi su na popisu poginulih u ratu navele 18.457 djece, isključujući indirektne smrti i one zakopane pod ruševinama.&lt;ref&gt;{{cite news |author=&lt;!-- not stated --&gt; |date=8. 10. 2025 |title=Young lives cut short on an unimaginable scale: the 18,457 children on Gaza's list of war dead |url=https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2025/oct/08/young-lives-cut-short-on-an-unimaginable-scale-the-18457-children-on-gazas-list-of-war-dead |work=[[The Guardian]] |access-date=15. 6. 2026 |archive-url= |archive-date=}}&lt;/ref&gt;

Izraelska blokada je uveliko doprinijela gladi i potvrđenoj gladi. U augustu 2025, oko 641.000 ljudi iskusilo je katastrofalne nivoe nesigurnosti u pogledu hrane.{{sfn|IPC Report August|2025|p=1}}&lt;ref&gt;{{cite news |date=23. 8. 2025 |first=Mary |last=Kekatos |title=Famine determined in parts of Gaza, 500,000 experiencing 'catastrophic' hunger: Report |url=https://abcnews.go.com/International/famine-determined-parts-gaza-500000-experiencing-catastrophic-hunger/story?id=124843218 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |access-date=1. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251218051839/https://abcnews.go.com/International/famine-determined-parts-gaza-500000-experiencing-catastrophic-hunger/story?id=124843218 |archive-date=18. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Na početku sukoba, Izrael je prekinuo opskrbu vodom i strujom u Gazi. Kasnije je djelimično obnovio vodosnabdijevanje.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Barak |last=Ravid |title=Israel resumes water supply to southern Gaza after U.S. pressure |url=https://www.axios.com/2023/10/15/israel-resumes-water-supply-to-southern-gaza-after-us-pressure |website=[[Axios (website)|Axios]] |access-date=18. 9. 2025 |date=15. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915020309/https://www.axios.com/2023/10/15/israel-resumes-water-supply-to-southern-gaza-after-us-pressure |archive-date=15. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; Od maja 2024. godine, 84% zdravstvenih centara u Gazi je uništeno ili oštećeno.{{sfn|Neuman|Baba|Wood|2024}} Izrael je također uništio brojna mjesta kulturne baštine, uključujući svih 12 univerziteta u Gazi i 80% škola.&lt;ref name=&quot;scholasticide&quot;&gt;{{cite web |date=18. 4. 2024 |title=UN experts deeply concerned over 'scholasticide' in Gaza |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |publisher=[[United Nations]] |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240418145510/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |archive-date=18. 4. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{#invoke:list|bulleted|
| {{harvnb|Stack|Shbair|2024}}
| {{cite news |title=In Gaza, Palestinians hold Ramadan prayers by ruins of mosque |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |work=[[Reuters]] |date=15. 3. 2024}}
| {{harvnb|Kansara|Nour|2024}}
| {{harvnb|Saber|2024}}
| {{harvnb|El Chamaa|2023}}
| {{harvnb|Moutafa|2023}}
}}&lt;/ref&gt; Preko 1,9 miliona Palestinaca - 85% stanovništva Gaze - je prisilno raseljeno.&lt;ref&gt;{{cite news |title=UN: Gaza 'catastrophe' threatens to raise record global displacement |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/12/13/un-refugee-chief-says-gaza-war-leading-to-catastrophic-displacement |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=13. 12. 2023 |access-date=10. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251110010942/https://www.aljazeera.com/news/2023/12/13/un-refugee-chief-says-gaza-war-leading-to-catastrophic-displacement |archive-date=10. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Izraelsko bombardovanje je također uzrokovalo ozbiljnu ekološku devastaciju širom teritorije.&lt;ref name=&quot;Ahmed et al.&quot;&gt;{{Cite news |last1=Ahmed |first1=Kaamil |last2=Gayle |first2=Damien |last3=Mousa |first3=Aseel |date=29. 3. 2024 |title='Ecocide in Gaza': does scale of environmental destruction amount to a war crime? |url=https://www.theguardian.com/environment/2024/mar/29/gaza-israel-palestinian-war-ecocide-environmental-destruction-pollution-rome-statute-war-crimes-aoe |access-date=11. 10. 2025 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |archive-url=https://web.archive.org/web/20260101104242/https://www.theguardian.com/environment/2024/mar/29/gaza-israel-palestinian-war-ecocide-environmental-destruction-pollution-rome-statute-war-crimes-aoe |archive-date=1. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

Vlada [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] pokrenula je postupak, [[Tužba Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička Republika protiv Izraela]], na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ), navodeći kršenje [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]].&lt;ref name=&quot;ICJ-2023-12-29&quot;&gt;[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf Application Instituting Proceedings] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 29 December 2023), [https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 archived] from the original on 5 January 2024.&lt;/ref&gt; U početnoj presudi, ICJ je smatrao da Južnoafrička Republika ima pravo da pokrene svoj slučaj protiv [[Izrael]]a, dok je Palestincima priznato da imaju &quot;uvjerljivo pravo da budu zaštićeni od genocida&quot;&lt;ref name=&quot;Donoghue&quot;&gt;{{harvnb|Donoghue|2024|loc=5:10}} (&quot;The court decided that the Palestinians had a plausible right to be protected from genocide, and that South Africa had the right to present that claim in the court.&quot;); [[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]], ¶ 54 (&quot;In the Court's view, the facts and circumstances mentioned above are sufficient to conclude that at least some of the rights claimed by South Africa and for which it is seeking protection are plausible. This is the case with respect to the right of the Palestinians in Gaza to be protected from acts of genocide and related prohibited acts identified in Article III, and the right of South Africa to seek Israel's compliance with the latter's obligations under the Convention.&quot;).&lt;/ref&gt; koji se suočava sa stvarnim rizikom od nepopravljive štete. Sud je naložio Izraelu da poštuje svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu poduzimajući sve mjere koje su u njegovoj moći da spriječi počinjenje djela genocida, da spriječi i kazni poticanje na genocid, te da omogući osnovne humanitarne usluge u Gazi.&lt;ref name=&quot;ICJruling&quot;&gt;[[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Simon |first1=Scott |last2=Peralta |first2=Eyder |date=27. 1. 2024 |title=ICJ finds genocide case against Israel 'plausible', orders it to stop violations |url=https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations#:~:text=Live%20Sessions-,ICJ%20finds%20genocide%20case%20against%20Israel%20%27plausible%27%2C%20orders%20it,Africa%20has%20brought%20against%20Israel. |work=[[NPR]] |access-date=28. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128232512/https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations |archive-date=28. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Casciani&quot;&gt;{{cite news |first=Dominic |last=Casciani |title=Israel-Gaza: What did the ICJ ruling really say? |url=https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |date=16. 5. 2024 |access-date=17. 5. 2024 |work=[[BBC]] |language=en-GB }}&lt;/ref&gt; Sud je također kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć u Gazi i da spriječi genocidna djela tokom [[ofanzive na Rafah]].&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Dominic |last=Casciani |date=28. 5. 2024 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |title=Israel-Gaza: What does ICJ ruling on Israel's Rafah offensive mean? |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529173848/https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |archive-date=29. 5. 2024
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |first1=Federica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |first3=Maziar |last3=Motamedi |date=28. 3. 2024 |title=ICJ orders Israel to stop preventing 'delivery of urgently needed' aid |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=2. 4. 2024 |archive-date=2. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240402063034/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izraelska vlada je odbacila navode Južnoafričke Republike&lt;ref name=&quot;Casciani&quot; /&gt; i tvrdila da se Izrael brani.{{sfn|Casciani|2024a}}&lt;ref&gt;{{#invoke:Cite|news|last1=Deutsch |first1=Anthony |last2=Sterling |first2=Toby |last3=Berg |first3=Stephanie van den |date=12. 1. 2024 |title=Israel rejects genocide charges, tells World Court it must defend itself |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-counter-genocide-accusations-world-court-2024-01-12/ |access-date=23. 6. 2025 |work=[[Reuters]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Izraelske pristalice kažu da je optuživanje Izraela za genocid [[Antisemitizam|antisemitsko]],&lt;ref name=&quot;NBC-2024-01-26&quot;&gt;{{cite news |title='Not only false, it's outrageous': Netanyahu rejects Gaza genocide charges |url=https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |work=[[NBC News]] |date=26. 1. 2024 |access-date=28. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240130123637/https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |archive-date=30. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pollard |first=Stephen |date=10. 5. 2024 |title=No, Israel isn't committing genocide |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |access-date=16. 10. 2024 |work=[[The Daily Telegraph]] |language=en-GB |issn=0307-1235 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521025431/https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |archive-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; ali drugi tvrde da su optužbe za antisemitizam način da se zaštiti Izrael od takvih optužbi.&lt;ref&gt;{{Cite magazine |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=14. 5. 2024 |title=How Weaponizing Antisemitism Puts Jews at Risk |url=https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |access-date=16. 10. 2024 |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240914221459/https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |archive-date=14. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Jonathan |last=Cook |date=7. 3. 2024 |title=How the 'fight against antisemitism' became a shield for genocide |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |access-date=16. 10. 2024 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240712165045/https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |archive-date=12. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; U početnoj presudi, ICJ je utvrdio da Južnoafrička Republika ima pravo pokrenuti svoj slučaj, dok je Palestincima priznato pravo na zaštitu od genocida.&lt;ref name=&quot;Donoghue&quot; /&gt; Sud je naredio Izraelu da preduzme sve mjere u svojoj moći kako bi spriječio počinjenje djela genocida, spriječio i kaznio podsticanje na genocid i omogućio osnovne humanitarne usluge, pomoć i zalihe u Gazi.&lt;ref name=&quot;ICJruling&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{#invoke:Cite|news|last1=Simon |first1=Scott |last2=Peralta |first2=Eyder |date=27. 1. 2024 |title=ICJ finds genocide case against Israel 'plausible', orders it to stop violations |url=https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations#:~:text=Live%20Sessions-,ICJ%20finds%20genocide%20case%20against%20Israel%20%27plausible%27%2C%20orders%20it,Africa%20has%20brought%20against%20Israel. |work=[[NPR]] |access-date=28. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128232512/https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations |archive-date=28. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Casciani|2024a}} Sud je kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć Gazi i zaustavi ofanzivu na Rafah.{{sfn|Casciani|2024b}}{{sfn|Marsi|Siddiqui|Motamedi|2024}} Izrael nije postupio u skladu sa nalozima suda&lt;ref&gt;{{cite web |title=Israel defying ICJ ruling to prevent genocide by failing to allow adequate humanitarian aid to reach Gaza |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2024/02/israel-defying-icj-ruling-to-prevent-genocide-by-failing-to-allow-adequate-humanitarian-aid-to-reach-gaza/ |website=amnesty.org |publisher=Amnesty International |access-date=13. 9. 2025 |date=26. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Israel Not Complying with World Court Order in Genocide Case |url=https://www.hrw.org/news/2024/02/26/israel-not-complying-world-court-order-genocide-case |website=hrw.org |publisher=Human Rights Watch |access-date=13. 9. 2025 |date=26. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Kuttab |first1=Jonathan |title=Israeli Non-Compliance with ICJ Provisional Orders |url=https://arabcenterdc.org/resource/israeli-non-compliance-with-icj-provisional-orders/ |website=arabcenterdc.org |publisher=Arab Center Washington DC |access-date=13. 9. 2025 |date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; i umjesto toga je nastavio ofanzivu na Rafah raseljavanjem stanovnika grada i rušenjem hiljada zgrada.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Hasson |first1=Nir |last2=Michaeli |first2=Yarden |last3=Scharf |first3=Avi |title=Rafah Is Gone. Razed to the Ground. And It's Not the Only City Wiped Out by the Israeli Army |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2025-06-12/ty-article-magazine/.premium/rafah-is-gone-razed-to-the-ground-its-not-the-only-city-decimated-by-the-israeli-army/00000197-6506-db73-aff7-7d4ee6bb0000 |website=haaretz.com |publisher=Haaretz |access-date=13. 9. 2025 |date=12. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sanad Verification Agency |last2=Marsi |first2=Federica |title=Israel increased Rafah demolition to prepare for Gaza forced transfer plan |url=https://www.aljazeera.com/features/2025/7/13/israel-increased-rafah-demolition-to-prepare-for-gaza-forced-transfer-plan |website=aljazeera.com |publisher=Al Jazeera |access-date=13. 9. 2025 |date=13. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

&quot;Namjera uništenja&quot; je neophodan uslov za ispunjavanje zakonskog praga genocida. Razni naučnici tvrde da je namjera uništenja dokazana izjavama izraelskih zvaničnika i izraelskom politikom i ponašanjem,&lt;ref name=&quot;LTO_15_August_2025&quot;&gt;{{#invoke:cite|web|last1=Kring |first1=Franziska |last2=Kolter |first2=Max |date=15. 8. 2025 |title=Is Israel Committing Genocide in the Gaza Strip? |url=https://www.lto.de/recht/hintergruende/h/gaza-is-israel-committing-genocide-assessments-international-law-experts |website=Legal Tribune Online |access-date=15. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250815232018/https://www.lto.de/recht/hintergruende/h/gaza-is-israel-committing-genocide-assessments-international-law-experts |archive-date=15. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Middle_East_Eye_14_August_2025&quot;&gt;{{#invoke:Cite|news |last=Asem |first=Sondos |date=14. 8. 2025 |title=Israel's war on Gaza: Why do legal experts say it's genocide? |url=https://www.middleeasteye.net/news/israel-gaza-why-experts-say-genocide-international-law |work=[[Middle East Eye]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250819152628/https://www.middleeasteye.net/news/israel-gaza-why-experts-say-genocide-international-law |archive-date=19. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{bulleted list|
| {{harvnb|Mohyeldin|Hamdan|2024}}
| {{harvnb|Sultany|2024|pp=5–15}}
| {{harvnb|Albanese|2024|pp=13–14}}
| {{harvnb|Burga|2023}}
| {{harvnb|Soni|2023|p=81}}
| {{harvnb|International State Crime Initiative|2023}}
}}&lt;/ref&gt; dok se drugi ne slažu.

Palestinci naglašavaju vezu između genocida u Gazi i [[Cionizam|cionizma]] i njegovog političkog nasilja, opisujući ga kao nastavak [[Nakba|Nakbe]] i njenih kontinuiranih posljedica. Izrael i njegove pristalice tvrde da njegovi postupci ne predstavljaju genocid,{{sfn|Casciani|2024a}}&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Deutsch |first1=Anthony |last2=Sterling |first2=Toby |last3=Berg |first3=Stephanie van den |date=12. 1. 2024 |title=Israel rejects genocide charges, tells World Court it must defend itself |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-counter-genocide-accusations-world-court-2024-01-12/ |archive-url= https://web.archive.org/web/20260414002021/https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-counter-genocide-accusations-world-court-2024-01-12/ |archive-date=14. 4. 2026 |access-date=23. 6. 2025 |work=[[Reuters]] |language=en}}&lt;/ref&gt; da su odgovor na napade 7. oktobra i da je cilj Izraela bio uništiti [[Hamas]] i osloboditi izraelske taoce.&lt;ref name=&quot;UN Commission of Inquiry report 2025 64&quot; /&gt;{{sfn|Casciani|2024a}}&lt;ref name=&quot;TOI3-11-23&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.timesofisrael.com/idf-soldiers-fend-off-nighttime-hamas-ambush-as-battalion-commander-killed-in-gaza/ |title=IDF soldiers fend off nighttime Hamas ambush, as battalion commander killed in Gaza |work=[[The Times of Israel]] |date=3. 11. 2023 |first1=Emanuel |last1=Fabian |first2=Michael |last2=Bachner |archive-date=2. 11. 2023 |access-date=3. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231102185204/https://www.timesofisrael.com/idf-soldiers-fend-off-nighttime-hamas-ambush-as-battalion-commander-killed-in-gaza/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Postoji sve veći konsenzus među stručnjacima za genocid i međunarodno pravo o procjeni genocida,&lt;ref name=&quot;growing_agreement&quot; /&gt; iako neki akademici i zemlje to osporavaju.{{sfn|Moses|2025|pp=1; 10–13}}&lt;ref name=&quot;Ayad 2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICJ_2026_6&quot; /&gt;

== Pozadina ==
[[Arapsko-izraelski rat 1948.]] doveo je do uspostavljanja Izraela u većini onoga što je bila [[Mandatna Palestina]], s izuzetkom dvije odvojene teritorije koje su postale poznate kao [[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]], koje su držali [[Jordan]] i [[Egipat]]. Nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967, Izrael je okupirao palestinske teritorije Zapadne obale i pojasa Gaze.&lt;ref name=&quot;El Deeb-2023&quot;&gt;{{cite news |last=El Deeb |first=Sarah |date=9. 10. 2023 |title=What is Hamas? The group that rules the Gaza Strip has fought several rounds of war with Israel |url=https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |access-date=5. 12. 2023 |work=[[Associated Press]] |archive-date=23. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231023140259/https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U narednom periodu došlo je do dva narodna ustanka Palestinaca protiv izraelske okupacije; [[Prva intifada|Prva]] i [[Druga intifada]], 1987. i 2000.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |chapter=Intifada |title=Encyclopedia Britannica |title-link=Encyclopædia Britannica|chapter-url=https://www.britannica.com/topic/intifada |access-date=16. 11. 2023 |date=23. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114071751/https://www.britannica.com/topic/intifada |archive-date=14. 11. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Potonji je okončan [[Izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze|jednostranim povlačenjem Izraela iz Gaze]] 2005.&lt;ref&gt;{{cite journal |date=13. 10. 2023 |title=Frequently asked questions on ICRC's work in Israel and the occupied territories |url=https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |url-status=live |journal=[[International Committee of the Red Cross]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029201111/https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |archive-date=29. 10. 2023 |access-date=30. 10. 2023 |ref={{sfnref|International Committee of the Red Cross|2023}}}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=9. 10. 2023 |title=Gaza Strip explained: Who controls it and what to know |work=[[NBC News]] |url=https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |url-status=live |access-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231031095143/https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |archive-date=31. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. Pojasom Gaze upravlja [[Hamas]], islamistička militantna grupa, dok je Zapadna obala ostala pod kontrolom [[Palestinska Autonomna Područja|palestinskih vlasti]] predvođenih [[Fatah]]om. Nakon što je Hamas preuzeo vlast, Izrael je uveo [[Blokada pojasa Gaze|blokadu pojasa Gaze]]&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Perry |first1=Tom |last2=McDowall |first2=Angus |date=7. 10. 2023 |title=Timeline of conflict between Israel and Palestinians in Gaza |work=[[Reuters]] |editor-last=Harvey |editor-first=Jan |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007105909/https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kane-2023&quot;&gt;{{cite magazine |last1=Kane |first1=Alex |last2=Cohen |first2=Mari |last3=Shamir |first3=Jonathan |last4=Scher |first4=Isaac |date=10. 10. 2023 |title=The Hamas Attacks and Israeli Response: An Explainer |url=https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014223844/https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |archive-date=14. 10. 2023 |access-date=15. 10. 2023 |magazine=[[Jewish Currents]]}}&lt;/ref&gt; što je značajno oštetilo njegovu ekonomiju.&lt;ref name=&quot;WBEUUN2&quot;&gt;{{cite web |url=https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |title=Gaza Strip: Interim Damage Assessment |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501171634/https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |archive-date=1. 5. 2024 |website=[[World Bank]]/[[European Union]]/[[United Nations]] |date=29. 3. 2024 |page=5}}&lt;/ref&gt; Izrael je opravdao blokadu navodeći bezbjednosne brige,&lt;ref name=&quot;Meakem-2023&quot;&gt;{{cite news |last=Meakem |first=Allison |date=10. 10. 2023 |title=The Geopolitics of Palestine, Explained |work=[[Foreign Policy]] |url=https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |access-date=16. 10. 2023 |archive-date=15. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015213033/https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; ali su međunarodne grupe za ljudska prava nazvale blokadu oblikom kolektivne kazne.&lt;ref&gt;{{bulleted list|
|{{cite news |last=Nebehay |first=Stephanie |date=13. 9. 2011|title=U.N. experts say Israel's blockade of Gaza illegal |work=[[Reuters]] |editor-last=Graff |editor-first=Peter |url=https://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |access-date=15. 10. 2023 |archive-date=15. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170615210724/http://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |url-status=live |quote=A panel of five independent U.N. rights experts [said] the blockade had subjected Gazans to collective punishment in 'flagrant contravention of international human rights and humanitarian law.'}}
|{{cite book |url=https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |title=Amnesty International Report 2022/23: The State of the World's Human Rights |publisher=[[Amnesty International]] |year=2023 |isbn=978-0-86210-502-0 |location=London |pages=206–211|chapter=Israel and the Occupied Palestinian Territories |access-date=15. 10. 2023 |quote=This compounded the impact of a 15-year ongoing Israeli blockade that amounts to illegal collective punishment |archive-date=16. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231016210727/https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |url-status=live}}
|{{cite news |date=13. 1. 2009 |title=Deprived and Endangered: Humanitarian Crisis in the Gaza Strip |publisher=[[Human Rights Watch]] |url=https://www.hrw.org/news/2009/01/13/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |access-date=15. 10. 2023 |quote=The blockade is a form of collective punishment in violation of international law. |archive-date=4. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404041422/http://www.hrw.org/news/2009/01/12/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |url-status=live}}
|{{cite news |date=13. 2. 2017 |title=Hamas hardliner Yahya Sinwar elected as Gaza leader |work=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |access-date=15. 10. 2023 |quote=Israel and Egypt maintain a blockade around Gaza aimed at preventing attacks by militants there, though the measure has been condemned by rights groups as a form of collective punishment. |archive-date=22. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231022080210/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |url-status=live}}
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Ackerman |first=Seth |date=4. 1. 2024 |title=There was an Iron Wall in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&amp;MC_EID=B7EDF81030 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105010623/https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&amp;MC_EID=B7EDF81030 |archive-date=5. 1. 2024 |access-date=8. 1. 2024 |magazine=[[Jacobin (časopis)|Jacobin]] |quote=The unemployment rate soared to &quot;probably the highest in the world&quot;, four-fifths of the population were forced to rely on humanitarian assistance, three-quarters became dependent on food aid, more than half faced &quot;acute food insecurity&quot;, one in ten children were stunted by malnutrition, and over 96 percent of potable water became unsafe for human consumption.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Abdulrahim-2023&quot;&gt;{{cite news |last=Abdulrahim |first=Raja |date=7. 10. 2023|title=Gaza Has Suffered Under 16-Year Blockade |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html |access-date=16. 10. 2023 |archive-date=24. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231024053734/https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku]] je izvijestila da je, zbog blokade, 81% stanovnika Gaze živjelo ispod nivoa siromaštva 2023, sa 63% nesigurno hrane i ovisno o međunarodnoj pomoći.&lt;ref name=&quot;Alfonseca-2023&quot;&gt;{{cite news |last1=Alfonseca |first1=Kiara |date=11. 10. 2023 |title=Palestinian civilians suffer in Israel–Gaza crossfire as death toll rises |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |url-status=live |access-date=12. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012150320/https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |archive-date=12. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=juni 2022 |title=The Gaza Strip: The humanitarian impact of 15 years of blockade |url=https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |access-date=16. 11. 2023 |website=[[UNICEF]] |archive-date=15. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115160019/https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. Izrael i Hamas, zajedno sa drugim palestinskim militantnim grupama sa sjedištem u Gazi, sudjeluju u sukobima,&lt;ref name=&quot;Kane-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Meakem-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Beauchamp-2023&quot;&gt;{{cite web |last=Beauchamp |first=Zack |title=Why did Hamas invade Israel?|url=https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |access-date=6. 11. 2023 |website=[[Vox (website)|Vox]] |date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007185123/https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |url-status=live}}&lt;/ref&gt; uključujući četiri rata [[Rat u Gazi (2008-2009)|2008–2009]], [[Rat u Gazi (2012)|2012]], [[Rat u Gazi (2014)|2014]] i [[Izraelsko-palestinska kriza (2021)|2021]].&lt;ref&gt;{{cite news |date=19. 11. 2023 |title=These six charts show the scale of human loss in the Israel–Gaza war |url=https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202135746/https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |archive-date=2. 2. 2024 |access-date=2. 2. 2024 |work=[[ABC News (Australia)|ABC News]] |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Tan |first=Joanna |date=12. 11. 2023 |title=Charts show a stark difference in the human cost of Israeli-Palestinian conflicts over the years |url=https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213622/https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |archive-date=14. 1. 2024 |access-date=7. 3. 2024 |work=[[CNBC]]}}&lt;/ref&gt; U ovim sukobima ubijeno je oko 6.400 Palestinaca i 300 Izraelaca.&lt;ref name=&quot;Alfonseca-2023&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Where We Work. Gaza Strip |work=United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East ([[UNRWA]]) |url=https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012075032/https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-date=12. 10. 2023 |access-date=12. 10. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OCHAoPt&quot;&gt;{{cite web |title=Data on casualties |url=https://www.ochaopt.org/data/casualties |url-status=live|access-date=12. 10. 2023 |work=United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory ([[OCHAoPt]])}}&lt;/ref&gt; U periodu 2018–2019. održani su veliki sedmični [[Protesti na granici u Gazi 2018–2019|organizirani protesti u blizini granice Gaze i Izraela]], koje je nasilno ugušio Izrael, čiji su snajperisti ubili stotine i ranili hiljade Palestinaca.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Two Years On: People Injured and Traumatized During the &quot;Great March of Return&quot; are Still Struggling |url=https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304172542/https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |archive-date=4. 3. 2024 |access-date=5. 3. 2024 |website=un.org |publisher=[[United Nations]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Fayyad |first1=Huthifa |date=30. 3. 2019 |title=Gaza's Great March of Return protests explained |url=https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217174220/https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |archive-date=17. 2. 2024 |access-date=5. 3. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon početka izraelsko-palestinske krize 2021., Hamasovo vojno krilo, [[Brigade Al-Kasam]], počelo je planiranje operacije protiv Izraela 7. oktobra 2023.&lt;ref name=&quot;Klein-2023&quot;&gt;{{cite magazine |last=Klein |first=Menachem |date=28. 11. 2023 |title=Israeli arrogance thwarted a Palestinian political path. October 7 revealed the cost |url=https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231129173047/https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |archive-date=29. 11. 2023 |magazine=[[+972 magazine]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hamas Says Its Attack on Israel Was Planned for Two Years |url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |access-date=4. 12. 2023 |work=[[The Wall Street Journal]] |date=14. 10. 2023 |archive-date=13. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113232117/https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema diplomatama, Hamas je više puta govorio u mjesecima prije oktobra 2023. da ne želi novu vojnu eskalaciju u Gazi jer bi to pogoršalo humanitarnu krizu koja se dogodila nakon sukoba 2021.&lt;ref name=&quot;Abdulrahim-2023&quot; /&gt;

Dana 7. oktobra 2023, Hamas je predvodio [[Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra|napad na Izrael]] iz Gaze,&lt;ref name=&quot;AN-2023-10-08&quot;&gt;{{cite news |title=Hamas leader Haniyeh: Battle 'will spread to West Bank, Jerusalem' |date=8. 10. 2023 |url=https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |agency=[[Associated Press]] and [[Reuters]] |work=Arab News |quote=&quot;The leader of Hamas' military wing, Mohammed Deif, said Saturday's assault was in response to the 16-year blockade of Gaza, Israeli raids inside West Bank cities over the past year, violence at Al-Aqsa and increasing attacks by settlers on Palestinians, and growth of settlements.&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018143356/https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |archive-date=18. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;{{sfn|CBC|2023}}{{sfn|Shaw|2024|p=1}} što je rezultiralo sa najmanje 1.139{{sfn|Semerdjian|2024|p=1|ref=Semerdjian2024a}}&lt;ref name=&quot;Marsi &amp; Siddiqui&quot;&gt;{{cite news |first1=Frederica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |title=Israel's war on Gaza live: Dozens of casualties in Israeli attack on UN hub |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=13. 3. 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |access-date=13. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313163109/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |archive-date=13. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;{{efn|Nije jasno koliko je smrtnih slučajeva bilo rezultat [[Prijateljska vatra|prijateljske vatre]] ili [[Hanibalova direktiva|Hanibalove direktive]]. U članku na Ynetu navodi se da je tokom napada 7. oktobra postojao &quot;ogroman i složen broj&quot; incidenata s prijateljskom vatrom od strane IDF-a.&lt;ref name=&quot;YnetFF&quot;&gt;{{cite news |last=Zitun |first=Yoav |date=12. 12. 2023 |title=One-fifth of troop fatalities in Gaza due to friendly fire or accidents, IDF reports |language=en |work=[[Ynetnews]] |url=https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |access-date=15. 12. 2023 |quote=Casualties fell as a result of friendly fire on October 7, but the IDF believes that beyond the operational investigations of the events, it would not be morally sound to investigate these incidents due to the immense and complex quantity of them that took place in the kibbutzim and southern Israeli communities due to the challenging situations the soldiers were in at the time. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231214212217/https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |archive-date=14. 12. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cook121215&quot;&gt;{{cite news |last=Cook |first=Jonathan |author-link=Jonathan Cook |date=15. 12. 2023 |title=Why is western media ignoring evidence of Israel's own actions on 7 October? |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |access-date=15. 12. 2023 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215161307/https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |archive-date=15. 12. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ynet240111&quot;&gt;{{cite news|last1=Bergman |first1=Ronen |author-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=10. 1. 2024 |title=ההוראה: למנוע ממחבלים לחזור לעזה 'בכל מחיר', גם אם יש איתם חטופים |trans-title=The instructions: prevent terrorists from returning to Gaza &quot;at all costs&quot; even if there are hostages with them |url=https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |access-date=12. 1. 2024 |work=[[Ynet]] |language=he |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224193530/https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |archive-date=24. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YA240112&quot;&gt;{{cite news |last1=Bergman |first1=Ronen |author1-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=12. 1. 2024 |title=השעות הראשונות של השבת השחורה |trans-title=The first hours of Black Saturday |url=https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |access-date=19. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240118162157/https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |archive-date=18. 1. 2024 |work=[[Yedioth Ahronoth]] |language=he}}&lt;/ref&gt;}} smrtnih slučajeva, većinom civila.&lt;ref name=F24231215&gt;{{cite news |title=Israel social security data reveals true picture of Oct 7 deaths |date=15. 12. 2023 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |work=[[France 24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304185753/https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |archive-date=4. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; Izrael je odgovorio veoma destruktivnom&lt;ref&gt;{{cite news |last=Dyer |first=Evan |date=30. 12. 2023 |title=Israel's Gaza bombing campaign is the most destructive of this century, analysts say |url=https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |work=[[CBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240630222241/https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |archive-date=30. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; kampanjom bombardovanja praćenom invazijom na pojas Gaze 27. oktobra.{{sfn|Segal|Daniele|2024|p=6}} Neki naučnici su tvrdili da je postojao genocid nad Palestincima prije napada 7. oktobra, ali je izraelska vojna kampanja u Gazi okarakterizirana kao genocidna od strane Južnoafričke Republike i drugih pristalica argumenta o genocidu.{{sfn|Jamshidi|2024|pp=1–4}}&lt;!-- &quot;In its application to the ICJ, South Africa describes Israel's entire campaign inside Gaza since 7 October as genocidal.&quot; --&gt;{{sfn|Semerdjian|2024|pp=3–4|ref=Semerdjian2024a}}

Zvaničnici Hamasa rekli su da je napad bio odgovor na izraelsku okupaciju, blokadu pojasa Gaze, nasilje izraelskih naseljenika nad Palestincima, ograničenja kretanja Palestinaca i zatvaranje hiljada Palestinaca, koje je Hamas pokušao osloboditi zauzimanjem Izraelskih taoca.&lt;ref name=&quot;aj7oct-invasion&quot;&gt;{{cite news |date=7. 10. 2023 |title=Fears of a ground invasion of Gaza grow as Israel vows 'mighty vengeance' |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=8. 10. 2023 |archive-date=8. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008024318/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McKernan-20231014&quot;&gt;{{cite news |last1=McKernan |first1=Bethan |last2=Michaelson |first2=Ruth |last3=Graham-Harrison |first3=Emma |last4=Kierszenbaum |first4=Quique |last5=Balousha |first5=Hazem |last6=Taha |first6=Sufian |last7=Sherwood |first7=Harriet |last8=Beaumont |first8=Peter |date=14. 10. 2023 |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/14/seven-days-of-terror-that-shook-the-world-and-changed-the-middle-east |title=Seven days of terror that shook the world and changed the Middle East |work=[[The Observer]] |access-date=1. 11. 2023 |archive-url= |archive-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pacchiani-2023&quot;&gt;{{cite news |last=Pacchiani |first=Luca |date=7. 10. 2023 |url=https://www.timesofisrael.com/hamas-deputy-chief-anticipates-hostages-will-be-swapped-for-palestinian-prisoners/ |title=Hamas deputy chief anticipates hostages will be swapped for Palestinian prisoners |work=[[The Times of Israel]] |access-date=25. 10. 2023 |archive-url= |archive-date=}}&lt;/ref&gt; Brojni komentatori su identifikovali širi kontekst izraelske okupacije kao uzrok rata.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Matar |first1=Haggai |date=7. 10. 2023 |title=Gaza's shock attack has terrified Israelis. It should also unveil the context |url=https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181619/https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |archive-date=31. 12. 2023 |access-date=31. 12. 2023 |magazine=[[+972 Magazine]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Schenker |first1=Hillel |date=12. 10. 2023 |title=The Catastrophe of October 7. Why Did It Happen? |url=https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181618/https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |archive-date=31. 12. 2023 |access-date=31. 12. 2023 |magazine=[[The Nation]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Barghouti |first1=Mariam |date=14. 10. 2023 |title=On October 7, Gaza broke out of prison |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/14/on-october-7-gaza-broke-out-of-prison |access-date=31. 12. 2023 |archive-url= |archive-date=}}&lt;/ref&gt; [[Associated Press]] je pisao da su Palestinci &quot;u očaju zbog beskrajne okupacije Zapadne obale i zagušljive blokade Gaze&quot;.&lt;ref name=&quot;Federman-20231007&quot;&gt;{{cite news |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |title=Hamas militant group has started a war that 'Israel will win,' defense minister says |date=7. 10. 2023 |publisher=[[Associated Press]] |first1=Josef |last1=Federman |first2=Issam |last2=Adwan |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007073124/https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nekoliko organizacija za ljudska prava, uključujući [[Amnesty International]],&lt;ref&gt;{{cite report |url=https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |title=Israel's Apartheid Against Palestinians: Cruel System of Domination and Crime Against Humanity |date=januar 2022 |publisher=[[Amnesty International]] |access-date=6. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220201215719/https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |archive-date=1. 2. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[B'Tselem]],&lt;ref&gt;{{cite web |date=12. 1. 2021 |title=A regime of Jewish supremacy from the Jordan River to the Mediterranean Sea: This is apartheid |url=https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508165214/https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |archive-date=8. 5. 2021 |access-date=6. 11. 2023 |work=[[B'Tselem]]|quote=A regime that uses laws, practices and organized violence to cement the supremacy of one group over another is an apartheid regime. Israeli apartheid, which promotes the supremacy of Jews over Palestinians, was not born in one day or of a single speech. It is a process that has gradually grown more institutionalized and explicit, with mechanisms introduced over time in law and practice to promote Jewish supremacy. These accumulated measures, their pervasiveness in legislation and political practice, and the public and judicial support they receive – all form the basis for our conclusion that the bar for labeling the Israeli regime as apartheid has been met.}}&lt;/ref&gt; i [[Human Rights Watch]]&lt;ref&gt;{{cite news |last=Holmes |first=Oliver |date=27. 4. 2021 |title=Israel is committing the crime of apartheid, rights group says |work=[[The Guardian]] |url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |url-status=live |access-date=6. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202210105/https://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |archive-date=2. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; uporedilo je izraelsku okupaciju sa [[apartheid]]om; Izraelske pristalice osporavaju ovu karakterizaciju.&lt;ref&gt;{{cite news |date=4. 5. 2023 |title=Israël: l'Assemblée nationale rejette une résolution communiste dénonçant un &quot;régime d'apartheid&quot; |language=fr |trans-title=Israel: National Assembly rejects communist resolution denouncing 'apartheid regime' |work=[[Le Figaro]] |url=https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |url-status=live |access-date=8. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230614002231/https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |archive-date=14. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Hutzler |first1=Alexandra |last2=Peller |first2=Lauren |date=19. 7. 2023 |title=House passes resolution saying Israel isn't a 'racist or apartheid state' |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569|url-status=live |access-date=15. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030033122/https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569 |archive-date=30. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Savjetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] objavljeno u julu 2024. potvrdilo je da je okupacija nezakonita i da se time krši član 3. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, koja zabranjuje rasnu segregaciju i apartheid.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Siddique |first=Haroon |date=19. 7. 2024 |title=UN court orders Israel to end its occupation of Palestinian territories |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |access-date=25. 9. 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=22. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722174228/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak|kolona-širina=30em}}

=== Izvori ===
{{Refbegin|indent=yes|colwidth=30em}}
&lt;!-- AAA --&gt;
* {{cite journal |last=Abdo |first=Nahla |date=13. 5. 2024 |title=Israel's settler colonialism and the genocide in Gaza: Alternatives |journal=[[Studies in Political Economy]] |volume=105 |number=1 |pages=94–106 |doi=10.1080/07078552.2024.2325298}}
* {{cite journal |last1=Abodahab |first1=Ahmad Mokhtar |last2=Elsergany |first2=AbdelAzim Nagdy |date=april 2025 |title=Children Disabilities, The Current and Upcoming Medical &amp; Humanity Catastrophe in Gaza: Review Article |journal=The Egyptian Journal of Hospital Medicine |volume=99 |pages=1705–1710 |doi=10.21608/ejhm.2025.423789 |doi-access=free}}
* {{cite magazine |last=Abraham |first=Yuval |author-link=Yuval Abraham |date=3. 4. 2024 |title='Lavender': The AI machine directing Israel's bombing spree in Gaza |url=https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |access-date=29. 10. 2024 |magazine=[[+972 Magazine]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010022042/https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |archive-date=10. 10. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Aftab |first1=Shiza |last2=Yaqoob |first2=Eesha |last3=Khan |first3=Shahzad Ali |last4=Javed |first4=Saad |date=april 2025 |title=Addressing emergency trauma care needs in the Gaza Strip |journal=Eastern Mediterranean Health Journal |volume=31 |number=4 |pages=226–227 |doi=10.26719/2025.31.4.226 |doi-access=free |pmid=40448484 |url=https://www.emro.who.int/emhj-volume-31-2025/volume-31-issue-4/addressing-emergency-trauma-care-needs-in-the-gaza-strip.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20250919105123/https://www.emro.who.int/emhj-volume-31-2025/volume-31-issue-4/addressing-emergency-trauma-care-needs-in-the-gaza-strip.html |archive-date=19. 9. 2025 |url-status=live}}
* {{Cite report |last1=Albanese |first1=Francesca |author1-link=Francesca Albanese |date=25. 3. 2024 |title=Anatomy of a Genocide: Report of the Special Rapporteur on the situation of human rights in the Palestinian territories occupied since 1967, Francesca Albanese |url=https://documents.un.org/doc/undoc/gen/g24/046/11/pdf/g2404611.pdf |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250128173148/https://documents.un.org/doc/undoc/gen/g24/046/11/pdf/g2404611.pdf |archive-date=28. 1. 2025 |url-status=live |ref={{harvid|Albanese|2024a}} }}
* {{Cite report |last1=Albanese |first1=Francesca |author1-link=Francesca Albanese |author-mask=3 |date=1. 10. 2024 |title=Report of the Special Rapporteur on the situation of human rights in the Palestinian territories occupied since 1967, Francesca Albanese: Genocide as colonial erasure |url=https://docs.un.org/en/A/79/384 |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250720033457/https://docs.un.org/en/A/79/384 |archive-date=20. 7. 2025 |url-status=live |ref={{harvid|Albanese|2024b}} }}
* {{Cite report |last1=Albanese |first1=Francesca |author1-link=Francesca Albanese |author-mask=3 |date=16. 6. 2025 |title=From economy of occupation to economy of genocide – Report of the Special Rapporteur on the situation of human rights in the Palestinian territories occupied since 1967 |url=https://www.ohchr.org/en/documents/country-reports/ahrc5923-economy-occupation-economy-genocide-report-special-rapporteur |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250726180600/https://www.ohchr.org/en/documents/country-reports/ahrc5923-economy-occupation-economy-genocide-report-special-rapporteur |archive-date=26. 7. 2025 |url-status=live}}
* {{cite web |author1=Al-Haq |author1-link=Al-Haq |author2=Al Mezan Center for Human Rights |author2-link=Al Mezan Center for Human Rights |others=et al. |title=Urgent: Issue Arrest Warrants, Investigate Israeli Crimes and Intervene to Deter Incitement to Commit Genocide in Gaza |url=https://www.addameer.org/sites/default/files/icc-letter-1697782247-pdf.pdf |via=[[Addameer]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231031174452/https://www.addameer.org/sites/default/files/icc-letter-1697782247-pdf.pdf |archive-date=31. 10. 2023 |url-status=live |ref={{harvid|Al-Haq et al.|2023}} }} – {{cite web |title=Reprint of the full letter and signatories |url=https://www.mezan.org/public/en/post/46295 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026192122/https://www.mezan.org/public/en/post/46295 |archive-date=26. 10. 2023 |website=[[Al Mezan Center for Human Rights]]}}
* {{Cite news |url=https://www.youtube.com/watch?v=1_SkF1-rDl0 |title=Rashid Khalidi: This genocide 'worse than any phase of Palestinian history' {{!}} UpFront |date=29. 11. 2024 |work=[[Al Jazeera English]] |type=Video |access-date=2. 2. 2026 |via=YouTube|archive-url= https://web.archive.org/web/20260228050824/https://www.youtube.com/watch?v=1_SkF1-rDl0 |archive-date=28. 2. 2026 |ref={{harvid|Al Jazeera English|2024}} }}
* {{Cite news |last=Al-Waheidi |first=Majd |date=25. 9. 2025 |title=A question of intent: Is what's happening in Gaza genocide? |url-status=live |url=https://www.npr.org/2025/09/25/g-s1-89678/israel-gaza-genocide-debates-united-nations |archive-url=https://web.archive.org/web/20250926033333/https://www.npr.org/2025/09/25/g-s1-89678/israel-gaza-genocide-debates-united-nations |archive-date=26. 9. 2025 |access-date=25. 9. 2025 |work=[[NPR]] |language=en}}
* {{Cite news |last=Ali |first=Soraya |date=20. 4. 2024 |title=Gaza hospitals coin WCNSF acronym: Wounded child, no surviving family |url=https://english.elpais.com/international/2024-04-20/gaza-hospitals-coin-wcnsf-acronym-wounded-child-no-surviving-family.html |access-date=22. 7. 2024 |work=[[El País]] English |language=en-us |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722193125/https://english.elpais.com/international/2024-04-20/gaza-hospitals-coin-wcnsf-acronym-wounded-child-no-surviving-family.html |archive-date=22. 7. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite report |date=januar 2022 |url=https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |title=Israel's Apartheid Against Palestinians: Cruel System of Domination and Crime Against Humanity |publisher=[[Amnesty International]] |access-date=6. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220201215719/https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |archive-date=1. 2. 2022 |url-status=live |ref={{harvid|Amnesty International|2022}} }}
* {{cite report |date=4. 12. 2024 |title='You Feel Like You Are Subhuman': Israel's Genocide Against Palestinians In Gaza |url=https://amnesty.ca/wp-content/uploads/2024/12/Amnesty-International-Gaza-Genocide-Report-December-4-2024.pdf |publisher=[[Amnesty International]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241205121850/https://amnesty.ca/wp-content/uploads/2024/12/Amnesty-International-Gaza-Genocide-Report-December-4-2024.pdf |archive-date=5. 12. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Amnesty International report|2024}} }}
* {{Cite news |last1=Antonio |first1=Raymund |date=23. 10. 2023 |title=Civilians not a target: Envoy decries 'genocide' tag of Israel–Hamas war |work=[[Manila Bulletin]] |url=https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |url-status=live |access-date=1. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231101160309/https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |archive-date=1. 11. 2023}}
* {{cite news |date=2. 12. 2023 |title=Israeli offensive shifts to crowded southern Gaza, driving up death toll despite evacuation orders |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |access-date=4. 12. 2023 |work=[[Associated Press]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216054613/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |archive-date=16. 12. 2023 |url-status=live |ref={{harvid|Associated Press|2023a}} }}
* {{Cite news |last=Ayyash |first=M. Muhannad |date=2. 11. 2023 |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/11/2/a-genocide-is-under-way-in-palestine# |title=A genocide is under way in Palestine |publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231121162240/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/11/2/a-genocide-is-under-way-in-palestine |archive-date=21. 11. 2023 |url-status=live}}
&lt;!-- BBB --&gt;
* {{cite journal |last1=Bachman |first1=Jeffrey S. |last2=Ruiz |first2=Esther Brito |date=18. 9. 2025 |title=From East Timor to Gaza: How the United States Contributes to and Distances Itself from the Atrocities of Others (and How Genocide Studies Lets the United States Get Away with It) |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Roundtable: Gaza and Genocide Studies |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2025.2556592}}
* {{Cite news |last1=Baker |first1=Graeme |title=Israel Gaza: Hospitals caught on front line of war |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67401064 |work=[[BBC News]] |date=13. 11. 2023 |access-date=18. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240228234514/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67401064 |archive-date=28. 2. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last1=Barghouti |first1=Mariam |author1-link=Mariam Barghouti |date=14. 10. 2023 |title=On October 7, Gaza broke out of prison |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/14/on-october-7-gaza-broke-out-of-prison |url-status=live |access-date=31. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241128015454/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/14/on-october-7-gaza-broke-out-of-prison |archive-date=28. 11. 2024}}
* {{cite news |last=Bartov |first=Omer |author-link=Omer Bartov |date=10. 11. 2023 |title=Opinion: What I Believe as a Historian of Genocide |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |url-status=live |url-access=subscription |access-date=16. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218055737/https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |archive-date=18. 12. 2023}}
* {{Cite news |last1=Basu |first1=Brishti |date=1. 11. 2023 |title=Dwindling supplies, damaged hospitals in Gaza prompt growing calls for aid, ceasefire |url=https://www.cbc.ca/news/world/hospitals-supplies-gaza-aid-ceasefire-1.7014512 |work=[[CBC News]] |access-date=18. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205062514/https://www.cbc.ca/news/world/hospitals-supplies-gaza-aid-ceasefire-1.7014512 |archive-date=5. 2. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Bateman |first=Tom |date=11. 5. 2024 |title=US says Israel may have breached international law with American weapons in Gaza |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-68984999 |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240711213807/https://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-68984999 |archive-date=11. 7. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Bayoumi |first=Moustafa |author-link=Moustafa Bayoumi |date=6. 7. 2025 |title=The destruction of Palestine is breaking the world |url=https://www.theguardian.com/us-news/ng-interactive/2025/jul/06/destruction-of-palestine-is-breaking-the-world |access-date=26. 7. 2025 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |archive-url=https://web.archive.org/web/20250727165723/https://www.theguardian.com/us-news/ng-interactive/2025/jul/06/destruction-of-palestine-is-breaking-the-world |archive-date=27. 7. 2025 |url-status=live}}
* {{Cite web |last=Beaklini |first=Bruno Lima Rocha |date=25. 10. 2023 |title='War propaganda' – Brazil's media has abandoned journalistic standards over Gaza |url=http://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |access-date=25. 12. 2023 |website=Al Jazeera Media Institute |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104164637/https://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |archive-date=4. 11. 2023 |url-status=live}}
* {{cite news |last=van den Berg |first=Stephanie |date=1. 3. 2024 |title=Nicaragua files case at World Court against Germany for aiding Israel |url=https://www.reuters.com/world/nicaragua-files-case-world-court-against-germany-aiding-israel-2024-03-01/ |work=[[Reuters]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304124259/https://www.reuters.com/world/nicaragua-files-case-world-court-against-germany-aiding-israel-2024-03-01/ |archive-date=4. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Bishara |first=Marwan |author-link=Marwan Bishara |date=12. 10. 2023 |title=Israel is manufacturing a case for genocide |language=en-US |newspaper=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |url-status=live |access-date=12. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120213933/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |archive-date=20. 11. 2023}}
* {{cite journal |last1=Bloxham |first1=Donald |author-link=Donald Bloxham |date=3. 4. 2025 |title=The 7 October Atrocities and the Annihilation of Gaza: Causes and Responsibilities |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–26 |doi=10.1080/14623528.2025.2483546 |doi-access=free}}
* {{cite news |last=Boffey |first=Daniel |date=17. 11. 2023 |title=Why are European governments clamping down on the right to protest? |url=https://www.theguardian.com/world/2023/nov/17/why-are-european-governments-clamping-down-right-to-protest |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227174043/https://www.theguardian.com/world/2023/nov/17/why-are-european-governments-clamping-down-right-to-protest |archive-date=27. 2. 2024 |url-status=live}}
* {{cite web |last=Bouranova |first=Alene |date=6. 6. 2024 |title=Is Israel Committing Genocide in Gaza? New Report from BU School of Law's International Human Rights Clinic Lays Out Case |url=https://www.bu.edu/articles/2024/is-israel-committing-genocide-in-gaza/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240605211111/https://www.bu.edu/articles/2024/is-israel-committing-genocide-in-gaza/ |archive-date=5. 6. 2024 |access-date=7. 6. 2024 |website=[[Boston University]] |language=en}}
* {{cite web |date=12. 1. 2021 |title=A regime of Jewish supremacy from the Jordan River to the Mediterranean Sea: This is apartheid |url=https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508165214/https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |archive-date=8. 5. 2021 |access-date=6. 11. 2023 |work=[[B'Tselem]] |ref={{harvid|B'Tselem|2021}} }}
* {{cite web |author=B'Tselem |author-link=B'Tselem |date=6. 12. 2023 |title=Israel is not fighting against Hamas but against civilians, implementing a criminal policy of bombings [EN/AR/HE] |url=https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/israel-not-fighting-against-hamas-against-civilians-implementing-criminal-policy-bombings-enarhe |website=[[Reliefweb]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240312143816/https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/israel-not-fighting-against-hamas-against-civilians-implementing-criminal-policy-bombings-enarhe |archive-date=12. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite report |author1=B'Tselem |author1-link=B'Tselem |date=juli 2025 |title=Our Genocide |url=https://www.btselem.org/sites/default/files/publications/202507_our_genocide_eng.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20250730041430/https://www.btselem.org/sites/default/files/publications/202507_our_genocide_eng.pdf |archive-date=30. 7. 2025 |url-status=live}}
* {{cite magazine |last=Burga |first=Solcyré |date=13. 11. 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |access-date=24. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |archive-date=25. 11. 2023 |url-status=live}}
* {{Cite news |last1=Buschek |first1=Christo |last2=Christoph |first2=Maria |last3=Kalisch |first3=Muriel |last4=Kollig |first4=Dajana |last5=Obermaier |first5=Frederik |last6=Retter |first6=Maria |date=25. 6. 2024 |title=(S+) The Gaza Project: Sie berichten aus der Todeszone – viele kostet das ihr Leben |language=de |trans-title=(S+) The Gaza Project: They report from the death zone – many lose their lives |work=[[Der Spiegel]] |url=https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |url-status=live |access-date=19. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240726062632/https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |archive-date=26. 7. 2024}}
* {{cite news |last=Bybelezer |first=Charles |date=3. 11. 2023 |title=Netanyahu writes to IDF soldiers ahead of Shabbat |url=https://www.jns.org/letter-from-netanyahu-to-idf-soldiers-fighting-hamas/ |access-date=12. 12. 2024 |work=[[Jewish News Syndicate]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20241201222509/https://www.jns.org/letter-from-netanyahu-to-idf-soldiers-fighting-hamas/ |archive-date=1. 12. 2024 |url-status=live}}
&lt;!-- CCC --&gt;
* {{cite web |date=23. 4. 2025 |title=African Commission Urged to Refer Egypt to Court for Complicity in Gaza Blockade |url=https://www.cage.ngo/articles/african-commission-urged-to-refer-egypt-to-court-for-complicity-in-gaza-blockade |website=[[Cage (organisation)|Cage]] |access-date=21. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250619122053/https://www.cage.ngo/articles/african-commission-urged-to-refer-egypt-to-court-for-complicity-in-gaza-blockade |archive-date=19. 6. 2025 |url-status=live |ref={{harvid|Cage|2025}} }}
* {{cite news |last=Casciani |first=Dominic |date=16. 5. 2024 |title=Israel-Gaza: What did the ICJ ruling really say? |url=https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |access-date=17. 5. 2024 |work=[[BBC News]] |language=en-GB |url-status=live |ref={{harvid|Casciani|2024a}} }}
* {{cite news |last=Casciani |first=Dominic |date=28. 5. 2024 |author-mask=3 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |title=Israel-Gaza: What does ICJ ruling on Israel's Rafah offensive mean? |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529173848/https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |archive-date=29. 5. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Casciani|2024b}} }}
* {{Cite news |last1=Chacar |first1=Henriette |date=10. 11. 2023 |title=Israel revises Hamas attack death toll to 'around 1,200' |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111012813/https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-date=11. 11. 2023}}
* {{cite news |last=Clayton |first=Freddie |date=27. 5. 2024 |url=https://www.nbcnews.com/news/world/israel-icj-order-halt-rafah-offensive-what-next-rcna154102 |title=Isolated Israel argues U.N. court ruling leaves door open to Rafah offensive |work=[[NBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241127025833/https://www.nbcnews.com/news/world/israel-icj-order-halt-rafah-offensive-what-next-rcna154102 |archive-date=27. 11. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Clayton|2024a}} }}
* {{cite magazine |last1=Coghill |first1=Arianna |date=11. 1. 2024 |title=As It Formally Accuses Israel of Genocide, South Africa Condemns Netanyahu's Amalek Reference |url=https://www.motherjones.com/politics/2024/01/south-africa-israel-amalek-netanyahu/ |magazine=[[Mother Jones (magazine)|Mother Jones]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122223526/https://www.motherjones.com/politics/2024/01/south-africa-israel-amalek-netanyahu/ |archive-date=22. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite magazine |last=Cohen |first=Mari |date=19. 12. 2024 |title=Can Genocide Studies Survive a Genocide in Gaza? |url=https://jewishcurrents.org/can-genocide-studies-survive-a-genocide-in-gaza |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250516081647/https://jewishcurrents.org/can-genocide-studies-survive-a-genocide-in-gaza |archive-date=16. 5. 2025 |access-date=27. 9. 2025 |magazine=[[Jewish Currents]] |language=en}}
* {{Cite web |last1=Condon |first1=Grace |last2=Condon |first2=Frankie |date=20. 2. 2024 |orig-date=4. 2. 2024 |title=Genocide is Never Justifiable: Israel and Hamas in Gaza |url=https://www.genocidewatch.com/single-post/genocide-is-never-justifiable-israel-and-hamas-in-gaza |access-date=16. 9. 2025 |website=[[Genocide Watch]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250825124707/https://www.genocidewatch.com/single-post/genocide-is-never-justifiable-israel-and-hamas-in-gaza |archive-date=25. 8. 2025 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Conley |first=Julia |date=3. 1. 2024 |title=100+ Global Rights Groups Urge Support for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |url-status=live |access-date=6. 1. 2024 |archive-date=6. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123613/https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj}}
* {{Cite news |last=Cook |first=Jonathan |author-link=Jonathan Cook |date=25. 10. 2024 |title=Israel kills the journalists. Western media kills the truth of genocide in Gaza |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/gaza-israel-kills-journalists-western-media-killing-truth-genocide |access-date=28. 10. 2024 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Cordall |first1=Simon Speakman |last2=Pedrosa |first2=Veronica |date=13. 3. 2024 |title=Not just the UNRWA report: Countless accounts of Israeli torture in Gaza |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314115752/https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |archive-date=14. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Corder |first=Mike |date=2. 1. 2024 |title=South Africa's genocide case against Israel sets up a high-stakes legal battle at the UN's top court |url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |access-date=3. 1. 2024 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107013809/https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |archive-date=7. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Currie |first1=Robert J. |title=The International Criminal Court: A Commentary on the Rome Statute. By William A. Schabas. Oxford: Oxford University Press, 2010. 1336 pages |journal=Canadian Yearbook of International Law/Annuaire Canadien de Droit International |date=2011 |volume=48 |pages=579–584 |doi=10.1017/S0069005800010225 |ssrn=2187493}}
&lt;!-- DDD --&gt;
* {{Cite news |last1=Davies |first1=Harry |last2=McKernan |first2=Bethan |last3=Abraham |first3=Yuval |last4=Rapoport |first4=Meron |date=28. 5. 2024 |title=Spying, hacking and intimidation: Israel's nine-year 'war' on the ICC exposed |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/may/28/spying-hacking-intimidation-israel-war-icc-exposed |access-date=28. 2. 2025 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |archive-url=https://web.archive.org/web/20250215093654/https://www.theguardian.com/world/article/2024/may/28/spying-hacking-intimidation-israel-war-icc-exposed |archive-date=15. 2. 2025 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=De Vogli |first1=Roberto |last2=Montomoli |first2=Jonathan |last3=Abu-Sittah |first3=Ghassan |last4=Pappé |first4=Ilan |author4-link=Ilan Pappé |title=Break the selective silence on the genocide in Gaza |journal=[[The Lancet]] |date=august 2025 |volume=406 |issue=10504 |pages=688–689 |doi=10.1016/S0140-6736(25)01541-7 |pmid=40752501}}
* {{Cite news |last1=Debre |first1=Isabel |date=11. 11. 2023 |title=Hospitals have special protection under the rules of war. Why are they in the crosshairs in Gaza? |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-gaza-hospitals-be55b16dd18e55be1b8ad395163ca19b |work=[[Associated Press]] |access-date=18. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240223054900/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-gaza-hospitals-be55b16dd18e55be1b8ad395163ca19b |archive-date=23. 2. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Debre|2023b}} }}
* {{cite interview |last=Donoghue |first=Joan |subject-link=Joan Donoghue |interviewer=[[Stephen Sackur]] |title=Joan Donoghue – Former President of the International Court of Justice |work=[[HARDtalk]] |date=25. 4. 2024 |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001yplc |url-access=subscription |access-date=5. 7. 2024}}
* {{cite news |last=Doucet |first=Lyse |date=9. 3. 2024 |title=Israel abused Gaza war detainees, UN report alleges |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313065404/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |archive-date=13. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite book |chapter=Introduction |last1=Dumper |first1=Michael |last2=Badran |first2=Amneh |doi=10.4324/9781003031994 |title=Routledge Handbook on Palestine |date=2024 |editor-last1=Dumper |editor-first1=Michael |editor-last2=Badran |editor-first2=Amneh |isbn=9781003031994 |edition=1st |publisher=[[Routledge]]}}
&lt;!-- EEE --&gt;
* {{Cite news |last=Ebrahim |first=Nadeen |date=21. 10. 2024 |title='He got out of Gaza, but Gaza did not get out of him': Israeli soldiers returning from war struggle with trauma and suicide |url=https://edition.cnn.com/2024/10/21/middleeast/gaza-war-israeli-soldiers-ptsd-suicide-intl/index.html |access-date=28. 10. 2024 |work=[[CNN]] |language=en |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Englert |first1=Sai |last2=Bhattacharyya |first2=Gargi |author2-link=Gargi Bhattacharyya |date=1. 10. 2024 |title=Capital's Genocide: A Conversation on Racial Capitalism, Settler Colonialism, and Possible Worlds after Gaza |journal=[[Journal of Holy Land and Palestine Studies]] |volume=23 |issue=2 |pages=165–186 |doi=10.3366/hlps.2024.0337 |doi-access=free |issn=2054-1988|hdl=1887/4177888 |hdl-access=free }}
* {{Cite news |last1=El Chamaa |first1=Mohamad |date=1. 12. 2023 |title=Gazans mourn loss of their libraries: Cultural beacons and communal spaces |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |url-access=subscription |newspaper=[[The Washington Post]] |url-status=live}}
&lt;!-- FFF --&gt;
* {{cite journal |last1=Faddoul |first1=Alix |last2=Shannon |first2=Geordan |last3=Asghar |first3=Khudejha |last4=Boukari |first4=Yamina |last5=Smith |first5=James |last6=Neilson |first6=Amy |title=The health dimensions of violence in Palestine: a call to prevent genocide |journal=[[The Lancet]] |date=januar 2024 |volume=403 |issue=10421 |pages=25–26 |doi=10.1016/S0140-6736(23)02751-4 |pmid=38128558 |s2cid=266357297}}
* {{cite journal |last1=Fassin |first1=Didier |author-link=Didier Fassin |date=5. 2. 2024 |title=The Rhetoric of Denial: Contribution to an Archive of the Debate about Mass Violence in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2308941}}
* {{Cite news |last=Fayyad |first=Huthifa |date=17. 9. 2024 |title=Nearly 1,000 Palestinian health workers killed by Israeli forces in Gaza named |url=https://www.middleeasteye.net/news/nearly-1000-palestinian-health-workers-killed-israeli-forces-gaza-named |newspaper=[[Middle East Eye]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116123920/https://www.middleeasteye.net/news/nearly-1000-palestinian-health-workers-killed-israeli-forces-gaza-named |archive-date=16. 1. 2025 |url-status=live}}
* {{Cite news |last1=Federman |first1=Josef |last2=Adwan |first2=Issam |date=7. 10. 2023 |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |title=Hamas militant group has started a war that 'Israel will win,' defense minister says |publisher=[[Associated Press]] |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007073124/https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |url-status=live}}
&lt;!-- GGG --&gt;
* {{cite magazine |last=Gessen |first=Masha |author-link=Masha Gessen |date=7. 2. 2024 |url=https://www.newyorker.com/news/our-columnists/the-limits-of-accusing-israel-of-genocide-under-international-law |url-status=live |url-access=subscription |title=The Limits of Accusing Israel of Genocide |magazine=[[The New Yorker]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207111514/https://www.newyorker.com/news/our-columnists/the-limits-of-accusing-israel-of-genocide-under-international-law |archive-date=7. 2. 2024}}
* {{cite news |last1=Goda |first1=Norman |author1-link=Norman J. W. Goda |last2=Herf |first2=Jeffrey |author2-link=Jeffrey Herf |date=3. 6. 2025 |title=Why it's wrong to call Israel's war in Gaza a 'genocide' |url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2025/06/03/israel-gaza-genocide-allegations/ |newspaper=[[The Washington Post]] }}
* {{cite journal |last=Goldberg |first=Amos |author-link=Amos Goldberg |date=15. 10. 2024 |title=The Problematic Return of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2413175 |doi-access=free}}
* {{cite news |last1=Goldenberg |first1=Tia |date=18. 1. 2024 |title=Harsh Israeli rhetoric against Palestinians becomes central to South Africa's genocide case |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-south-africa-genocide-hate-speech-97a9e4a84a3a6bebeddfb80f8a030724 |work=[[Associated Press]] |access-date=7. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250926171352/https://apnews.com/article/israel-palestinians-south-africa-genocide-hate-speech-97a9e4a84a3a6bebeddfb80f8a030724 |archive-date=26. 9. 2025 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Gómez-Ugarte |first1=Ana C. |last2=Chen |first2=Irena |last3=Acosta |first3=Enrique |last4=Basellini |first4=Ugofilippo |last5=Alburez-Gutierrez |first5=Diego |date=13. 10. 2025 |title=Accounting for uncertainty in conflict mortality estimation: an application to the Gaza War in 2023-2024 |journal=[[Population Health Metrics]] |volume=23 |article-number=55 |pages=1–15 |doi=10.1186/s12963-025-00422-9 |doi-access=free |pmid=41084007}}
* {{cite news |last=Graham-Harrison |first=Emma |date=25. 2. 2024 |title=Gaza death toll set to pass 30,000, as Israel prepares assault on Rafah |url=https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227025505/https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-date=27. 2. 2024 |work=[[The Guardian]] |ref={{harvid|Graham-Harrison|2024a}} }}
* {{cite news |last=Graham-Harrison |first=Emma |author-mask=3 |date=17. 9. 2024 |title=Gaza publishes identities of 34,344 Palestinians killed in war with Israel |url=https://www.theguardian.com/world/2024/sep/17/gaza-publishes-identities-of-34344-palestinians-killed-in-war-with-israel |archive-url=https://web.archive.org/web/20240926015208/https://www.theguardian.com/world/2024/sep/17/gaza-publishes-identities-of-34344-palestinians-killed-in-war-with-israel |archive-date=26. 9. 2024 |access-date=23. 9. 2024 |url-status=live |work=[[The Guardian]] |ref={{harvid|Graham-Harrison|2024b}} }}
* {{cite journal |last=Grigor |first=Sabina-Andreea |date=2025 |title=The Narrow Definition of Genocide &amp; Its Role in Investigating and Prosecuting Charges of Genocide in Romania |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/10758216.2024.2337944#d1e107 |journal=[[Problems of Post-Communism]] |volume=72 |number=1 |pages=97–111}}
* {{Cite news |last=Grim |first=Ryan |date=2. 3. 2024 |title=WCNSF: The Most Haunting Acronym the World Has Produced |url=https://theintercept.com/2024/03/02/gaza-flour-massacre-propaganda/ |access-date=22. 7. 2024 |work=[[The Intercept]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240510110216/https://theintercept.com/2024/03/02/gaza-flour-massacre-propaganda/ |archive-date=10. 5. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Gritten |first=David |date=14. 3. 2025 |title=UN experts accuse Israel of genocidal acts and sexual violence in Gaza |url=https://www.bbc.com/news/articles/clyr154314vo |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250315061814/https://www.bbc.com/news/articles/clyr154314vo |archive-date=15. 3. 2025 |work=[[BBC News]]}}
* {{cite journal |last1=Guillot |first1=Michel |last2=Draidi |first2=Mohammed |last3=Cetorelli |first3=Valeria |last4=Monteiro Da Silva |first4=José H. C. |last5=Lubbad |first5=Ismail |title=Life expectancy losses in the Gaza Strip during the period October, 2023, to September, 2024 |journal=[[The Lancet]] |date=februar 2025 |volume=405 |issue=10477 |pages=478–485 |doi=10.1016/S0140-6736(24)02810-1 |pmid=39864444}}
* {{cite journal |last1=Gurmendi Dunkelberg |first1=Alonso |date=22. 1. 2025 |title=How to Hide a Genocide: Modern/Colonial International Law and the Construction of Impunity |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–24 |doi=10.1080/14623528.2025.2454739 |doi-access=free}}
* {{Cite magazine |last=Gvaryahu |first=Avner |date=4. 3. 2024 |title=The Myth of Israel's &quot;Moral Army&quot;: The Failure of the IDF's Targeting Protocols Is Producing Massive Civilian Casualties |url=https://www.foreignaffairs.com/israel/myth-israels-moral-army |magazine=[[Foreign Affairs]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240404223751/https://www.foreignaffairs.com/israel/myth-israels-moral-army |archive-date=4. 4. 2024 |url-status=live}}
&lt;!-- HHH --&gt;
* {{Cite news |last=Haidar |first=Dalia |date=4. 12. 2023 |title='Wounded child, no surviving family': The pain of Gaza's orphans |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67614139 |work=[[BBC News]] |access-date=22. 7. 2024 |language=en-GB |archive-url=https://web.archive.org/web/20240524142337/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67614139 |archive-date=24. 5. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Hanbali |first1=Layth |last2=Kwong |first2=Edwin Jit Leung |last3=Neilson |first3=Amy |last4=Smith |first4=James |last5=Hafez |first5=Sali |last6=Khoury |first6=Rasha |date=februar 2024 |title=Israeli necropolitics and the pursuit of health justice in Palestine |journal=[[BMJ Global Health]] |volume=9 |number=2 |page=((e014942)) |doi=10.1136/bmjgh-2023-014942 |pmid=38302196 |pmc=10836346}}
* {{Cite web |last=Haque |first=Adil Ahmad |author-link=Adil Ahmad Haque |date=24. 5. 2024 |title=Halt: The International Court of Justice and the Rafah Offensive |website=Just Security |url=https://www.justsecurity.org/96123/icj-gaza-israeli-operations/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20241117172555/https://www.justsecurity.org/96123/icj-gaza-israeli-operations/ |archive-date=17. 11. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Haque|2024a}} }}
* {{cite journal |last=Harghandiwal |first=Beheshta |date=22. 4. 2025 |title=Impact of the humanitarian crisis in Gaza on children's health: Evidence and recommendations for mitigation |journal=Global Public Health |volume=20 |number=1 |article-number=((2495326)) |doi=10.1080/17441692.2025.2495326 |doi-access=free |pmid=40260702}}
* {{Cite news |last=Horn |first=Allyson |date=5. 12. 2023 |title=Inside Gaza's overwhelmed hospital system, doctors have coined a new term for wounded children arriving alone |url=https://www.abc.net.au/news/2023-12-06/inside-gaza-a-devastating-new-term-has-emerged-wcnsf/103161184 |access-date=22. 7. 2024 |work=[[ABC News (Australia)|ABC News]] |language=en-AU |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722193125/https://www.abc.net.au/news/2023-12-06/inside-gaza-a-devastating-new-term-has-emerged-wcnsf/103161184 |archive-date=22. 7. 2024 |url-status=live}}
&lt;!-- III --&gt;
* {{cite web |ref=ICJ-order-2024-01-26 |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20240126-ord-01-00-en.pdf |title=Order of 26 January 2024, Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.), No. 192 |website=[[International Court of Justice]] |date=26. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{cite web |date=12. 12. 2024 |title=One year of denouncing the genocide of Palestinians in Gaza |url=https://www.fidh.org/en/region/north-africa-middle-east/israel-palestine/one-year-of-denouncing-the-genocide-of-palestinians-in-gaza |website=[[International Federation for Human Rights]] |access-date=4. 6. 2025 |ref={{harvid|International Federation for Human Rights|2024}} }}
* {{cite web |publisher=[[International State Crime Initiative]] |date=2023 |title=International Expert Statement on Israeli State Crime |website=statecrime.org |url=http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |access-date=4. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106140101/http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |archive-date=6. 1. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|International State Crime Initiative|2023}} }}
* {{cite web |author=IPC global initiative |title=GAZA STRIP: Famine confirmed in Gaza Governorate, projected to expand {{pipe}} 1 July – 30 September 2025 |url=https://www.ipcinfo.org/fileadmin/user_upload/ipcinfo/docs/IPC_Gaza_Strip_Acute_Food_Insecurity_Malnutrition_July_Sept2025_Special_Snapshot.pdf |website=[[Integrated Food Security Phase Classification]] |date=22. 8. 2025 |archive-url= |archive-date= |ref={{harvid|IPC Report August|2025}} }}
* {{Cite magazine |last=Iraqi |first=Amjad |date=28. 5. 2024 |title=Surveillance and interference: Israel's covert war on the ICC exposed |url=https://www.972mag.com/icc-israel-surveillance-investigation/ |access-date=28. 2. 2025 |magazine=[[+972 Magazine]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214125047/https://www.972mag.com/icc-israel-surveillance-investigation/ |archive-date=14. 2. 2025 |url-status=live}}
&lt;!-- JJJ --&gt;
* {{cite news |last=Jamal |first=Hebh |date=16. 10. 2023 |title=Israel-Palestine war: German police repress Palestine solidarity protests |url=https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-germany-police-repress-palestine-solidarity-protests |work=[[Middle East Eye]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240117091811/https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-germany-police-repress-palestine-solidarity-protests |archive-date=17. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Jamaluddine |first1=Zeina |last2=Abukmail |first2=Hanan |last3=Aly |first3=Sarah |last4=Campbell |first4=Oona M. R. |last5=Checchi |first5=Francesco |date=9. 1. 2025 |doi=10.1016/S0140-6736(24)02678-3 |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier |title=Traumatic injury mortality in the Gaza Strip from Oct 7, 2023, to June 30, 2024: a capture–recapture analysis |volume=405 |issue=10477 |pages=469–477 |doi-access=free |pmid=39799952}}
* {{cite journal |last1=Jamshidi |first1=Maryam |author-link=Maryam Jamshidi |date=6. 5. 2024 |title=Genocide and Resistance in Palestine under Law's Shadow |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Gaza: International Humanitarian Law and Genocide |pages=1–35 |doi=10.1080/14623528.2024.2348377 |doi-access=free |ref={{harvid|Jamshidi|2024a}}}}
* {{cite web |last=Jamshidi |first=Maryam |author-mask=3 |date=2. 8. 2024 |title=Reflecting on Genocidal Intent in the ICJ Case |website=[[Opinio Juris (blog)|Opinio Juris]] |url=https://opiniojuris.org/2024/08/02/reflecting-on-genocidal-intent-in-the-icj-case/ |url-status=live |access-date=9. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807210320/http://opiniojuris.org/2024/08/02/reflecting-on-genocidal-intent-in-the-icj-case/ |archive-date=7. 8. 2024 |ref={{harvid|Jamshidi|2024b}} }}
* {{Cite web |last=Jimoh |first=Abdullahi |date=4. 1. 2024 |title=Over 100 Global Organisations Rally for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |website=News Central TV |url=https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |access-date=6. 1. 2024 |archive-date=6. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123615/https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |url-status=live}}
* {{cite news |last=Johnson |first=Jake |date=18. 10. 2023 |title=800+ Legal Scholars Say Israel May Be Perpetrating 'Crime of Genocide' in Gaza |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |url-status=live |access-date=24. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122173930/https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |archive-date=22. 11. 2023}}
* {{cite magazine |last=Johnson |first=Jake |author-mask=3 |date=7. 3. 2024 |url=https://www.salon.com/2024/03/07/finish-the-problem-answer-on-gaza-shows-hes-even-worse-than-biden-on-israel_partner/ |title=&quot;Finish the problem&quot;: Trump's answer on Gaza shows he's &quot;even worse&quot; than Biden on Israel |magazine=[[Salon.com]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240407042411/https://www.salon.com/2024/03/07/finish-the-problem-answer-on-gaza-shows-hes-even-worse-than-biden-on-israel_partner/ |archive-date=7. 4. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Johnson|2024a}} }}
* {{cite news |last=Johnson |first=Jake |author-mask=3 |date=11. 3. 2024 |title=Israeli Groups Slam Netanyahu Government for Flouting ICJ Ruling |url=https://www.commondreams.org/news/israeli-human-rights-groups-icj |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240311153122/https://www.commondreams.org/news/israeli-human-rights-groups-icj |archive-date=11. 3. 2024 |work=[[Common Dreams]] |ref={{harvid|Johnson|2024b}} }}
* {{cite news |last=Jones |first=Owen |author-link=Owen Jones |date=13. 1. 2024 |title=The brutality and inhumanity of Israel's assault on Gaza is no surprise. It's just what was promised |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122060757/https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |archive-date=22. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Jones |first1=Sam |last2=Fidler |first2=Matt |title=Who are the hostages taken by Hamas from southern Israel? |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/18/who-are-hostages-taken-by-hamas-from-southern-israel |date=18. 10. 2023 |work=[[The Guardian]] |access-date=18. 10. 2023 |archive-date=18. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018104401/https://www.theguardian.com/world/2023/oct/18/who-are-hostages-taken-by-hamas-from-southern-israel |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Joyce |first1=Richard |last2=Martel |first2=James |last3=Pahuja |first3=Sundhya |title=International law and the challenge of populism |journal=London Review of International Law |year=2025 |volume=13 |issue=2 |article-number=lraf018 |doi=10.1093/lril/lraf018 |doi-access=free}}
&lt;!-- KKK --&gt;
* {{Cite magazine |last1=Kane |first1=Alex |last2=Cohen |first2=Mari |last3=Shamir |first3=Jonathan |last4=Scher |first4=Isaac |date=10. 10. 2023 |title=The Hamas Attacks and Israeli Response: An Explainer |url=https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014223844/https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |archive-date=14. 10. 2023 |access-date=15. 10. 2023 |magazine=[[Jewish Currents]]}}
* {{Cite news |last1=Kansara |first1=Reha |last2=Nour |first2=Ahmed |title=Israel-Gaza war: Counting the destruction of religious sites |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |work=[[BBC News]] |date=29. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814180602/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |archive-date=14. 8. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last1=Kekatos |first1=Mary |last2=Beaule |first2=Victoria |date=10. 11. 2023 |title=Hospitals in Gaza say they are under attack and running out of fuel for ICU patients |url=https://abcnews.go.com/International/hospitals-gaza-attack-running-fuel-icu-patients/story?id=104785819 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |access-date=18. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301024605/https://abcnews.go.com/International/hospitals-gaza-attack-running-fuel-icu-patients/story?id=104785819 |archive-date=1. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |first=Laurie |last=Kellman |date=27. 10. 2023 |title=About 30 children were taken hostage by Hamas militants. Their families wait in agony |url=https://apnews.com/article/children-hostages-israel-palestinians-gaza-orphan-c8e9f6dd703a9c14161eeb6ca9e25417 |access-date=6. 11. 2023 |work=[[Associated Press]] |language=en |archive-date=5. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231105212518/https://apnews.com/article/children-hostages-israel-palestinians-gaza-orphan-c8e9f6dd703a9c14161eeb6ca9e25417 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Khan |first1=Mishal S. |last2=Tinua |first2=Alu Tacon |date=16. 2. 2024 |title=Israel–Palestine: dehumanisation and silencing |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10429 |pages=805–806 |doi=10.1016/S0140-6736(24)00043-6 |pmid=38373433 |doi-access=free}}
* {{Cite news |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |date=22. 11. 2023 |title=It's Time to Confront Israel's Version of &quot;From the River to the Sea&quot; |url=https://www.thenation.com/article/world/its-time-to-confront-israels-version-of-from-the-river-to-the-sea/ |access-date=2. 2. 2026 |work=[[The Nation]] |language=en-US |issn=0027-8378 |archive-url= https://web.archive.org/web/20260228050947/https://www.thenation.com/article/world/its-time-to-confront-israels-version-of-from-the-river-to-the-sea/|archive-date=28. 2. 2026}}
* {{Cite news |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |date=11. 4. 2024 |title='A new abyss': Gaza and the hundred years' war on Palestine |url=https://www.theguardian.com/world/2024/apr/11/a-new-abyss-gaza-and-the-hundred-years-war-on-palestine |access-date=2. 2. 2026 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url= https://web.archive.org/web/20260228050623/https://www.theguardian.com/world/2024/apr/11/a-new-abyss-gaza-and-the-hundred-years-war-on-palestine|archive-date=28. 2. 2026}}
* {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link=Martin McKee |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=Salim Yusuf |date=5. 7. 2024 |title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext |url-access=subscription |journal=[[The Lancet]] |volume=404 |issue=10449 |publisher=Elsevier BV |pages=237–238 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |issn=0140-6736 |pmid=38976995}}
* {{Cite news |last=Khouri |first=Rami G. |date=15. 12. 2023 |title=Watching the watchdogs: Media, law and Gaza genocide |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/15/watching-the-watchdogs-media-law-and-gaza-genocide |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240302203807/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/15/watching-the-watchdogs-media-law-and-gaza-genocide |archive-date=2. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Khwaja |first1=Arif |last2=Bell |first2=Iona |last3=Hadley |first3=Daniell |last4=Price |first4=Huw |last5=Turnbull |first5=Clare |date=10. 11. 2023 |title=Gaza: a plea to reclaim our collective humanity |journal=[[The Lancet]] |volume=402 |number=10416 |page=1975 |doi=10.1016/S0140-6736(23)02510-2 |pmid=37956692}}
* {{cite journal |last=Klein |first=Shira |date=8. 1. 2025 |title=The Growing Rift between Holocaust Scholars over Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–21 |doi=10.1080/14623528.2024.2448061 |doi-access=free}}
* {{cite news |last=Komnenic |first=Ana |date=2. 12. 2023 |url=https://www.cbc.ca/news/world/genocide-gaza-debate-1.7042809 |title=Experts, advocates deeply divided on question of 'genocide' in Gaza |newspaper=[[CBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240909134137/https://www.cbc.ca/news/world/genocide-gaza-debate-1.7042809 |archive-date=9. 9. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Kottasová |first1=Ivana |last2=Salman |first2=Abeer |last3=Alkhaldi |first3=Celine |last4=Bashir |first4=Nada |last5=Khadder |first5=Kareem |date=6. 11. 2023 |title=Gaza workers expelled from Israel accuse Israeli authorities of abuse, including beatings |url=https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |access-date=2. 2. 2024 |work=[[WRAL-TV]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |archive-date=2. 2. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Kubovich |first1=Yaniv |date=31. 3. 2024 |title=Israel Created 'Kill Zones' in Gaza. Anyone Who Crosses Into Them Is Shot |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2024-03-31/ty-article-magazine/.premium/israel-created-kill-zones-in-gaza-anyone-who-crosses-into-them-is-shot/0000018e-946c-d4de-afee-f46da9ee0000 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240401001912/https://www.haaretz.com/israel-news/2024-03-31/ty-article-magazine/.premium/israel-created-kill-zones-in-gaza-anyone-who-crosses-into-them-is-shot/0000018e-946c-d4de-afee-f46da9ee0000 |archive-date=1. 4. 2024 |access-date=31. 3. 2024 |work=[[Haaretz]] |ref={{harvid|Kubovich|2024a}} }}
* {{cite news |last1=Kubovich |first1=Yaniv |author1-mask=3 |date=31. 3. 2024 |script-title=he: עדויות: כך יורים חיילי צה&quot;ל על כל מי שנכנס ל&quot;שטחי ההשמדה&quot; ברצועת עזה |title=eduyot: kech yurim hayli tza&quot;le al kel mi shenechnes le&quot;shtachi hahashmada&quot; birtzo'at aza |trans-title=Testimonies: This is how IDF soldiers shoot at anyone who enters the &quot;extermination zones&quot; in the Gaza Strip |url=https://www.haaretz.co.il/news/politics/2024-03-31/ty-article-magazine/.premium/0000018e-9035-d9a4-a7bf-dc7d839e0000 |url-status=live |access-date=1. 4. 2024 |work=[[Haaretz]] |language=he |ref={{harvid|Kubovich|2024b}} }}
* {{Cite news |last=Kulkarni |first=Pavan |date=18. 12. 2023 |title=It is clear that Israel is committing genocide in Gaza, UN-Panel concludes |url=https://peoplesdispatch.org/2023/12/18/it-is-clear-that-israel-is-committing-genocide-in-gaza-un-panel-concludes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250813135140/https://peoplesdispatch.org/2023/12/18/it-is-clear-that-israel-is-committing-genocide-in-gaza-un-panel-concludes/ |archive-date=13. 8. 2025 |access-date=23. 9. 2025 |work=Peoples Dispatch |language=en-US}}
&lt;!-- LLL --&gt;
* {{cite news |last1=van Laarhoven |first1=Kasper |last2=Peek |first2=Eva |last3=Walters |first3=Derk |date=14. 5. 2025 |title=Zeven gerenommeerde wetenschappers vrijwel eensgezind: Israël pleegt in Gaza genocide |trans-title= |url=https://www.nrc.nl/nieuws/2025/05/14/zeven-gerenommeerde-wetenschappers-vrijwel-eensgezind-israel-pleegt-in-gaza-genocide-a4893293 |access-date=27. 5. 2025 |newspaper=[[NRC (newspaper)|NRC]] |language=nl |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515114020/https://www.nrc.nl/nieuws/2025/05/14/zeven-gerenommeerde-wetenschappers-vrijwel-eensgezind-israel-pleegt-in-gaza-genocide-a4893293 |archive-date=15. 5. 2025 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Lawless |first=Jill |date=12. 7. 2024 |url=https://apnews.com/article/uk-israel-allies-arm-sales-19430d222e6a2f61ffd264e9e494bf63 |title=Senior UK jurists have joined calls to stop arms sales to Israel. Other allies face similar pressure |newspaper=[[Associated Press]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240726180806/https://apnews.com/article/uk-israel-allies-arm-sales-19430d222e6a2f61ffd264e9e494bf63 |archive-date=26. 7. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Lederman |first1=Shmuel |date=29. 1. 2024 |title=Gaza as a Laboratory 2.0 |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2309706}}
* {{cite journal |last1=Lederman |first1=Shmuel |author-mask=3 |date=19. 9. 2025 |title=A Not So Textbook Case of Genocide |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Roundtable: Gaza and Genocide Studies |pages=1–12 |doi=10.1080/14623528.2025.2556550}}
* {{cite journal |last1=Levene |first1=Mark |author1-link=Mark Levene |title=Gaza 2023: Words Matter, Lives Matter More |journal=[[Journal of Genocide Research]] |eissn=1469-9494 |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |date=21. 1. 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2301866 |url=https://www.researchgate.net/publication/380792867 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240704174612/https://www.researchgate.net/profile/Mark-Levene/publication/380792867_Gaza_2023_Words_Matter_Lives_Matter_More/links/664f1becbc86444c72f9e294/Gaza-2023-Words-Matter-Lives-Matter-More.pdf |archive-date=4. 7. 2024 |url-status=live |access-date=17. 7. 2024}}
* {{cite journal |last1=LeVine |first1=Mark |author-link=Mark LeVine |date=18. 9. 2025 |title=Epilogue: The 116-Year War on Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Roundtable: Gaza and Genocide Studies |pages=1–11 |doi=10.1080/14623528.2025.2556566}}
* {{Cite news |last=Levitz |first=Eric |date=13. 10. 2023 |url=https://nymag.com/intelligencer/2023/10/the-u-s-is-giving-israel-permission-for-war-crimes.html |title=The U.S. Is Giving Israel Permission for War Crimes |publisher=The Intelligencer |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026105732/https://nymag.com/intelligencer/2023/10/the-u-s-is-giving-israel-permission-for-war-crimes.html |archive-date=26. 10. 2023 |url-status=live}}
&lt;!-- MMM --&gt;
* {{cite news |last=Maad |first=Assma |date=13. 10. 2024 |title=Why the Gaza Health Ministry's death count is considered reliable |url=https://www.lemonde.fr/en/les-decodeurs/article/2024/10/13/why-the-gaza-health-ministry-s-death-count-is-considered-reliable_6729264_8.html |work=[[Le Monde]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241211094727/https://www.lemonde.fr/en/les-decodeurs/article/2024/10/13/why-the-gaza-health-ministry-s-death-count-is-considered-reliable_6729264_8.html |archive-date=11. 12. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last1=Mackenzie |first1=James |last2=Lubell |first2=Maayan |date=29. 10. 2023 |title=Israel launches Gaza war's second phase with ground operation, Netanyahu says |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |access-date=1. 11. 2023 |url-status=live}}
* {{cite journal |last=Mahomed |first=Safia |date=decembar 2023 |title=When sanctuaries of humanity turn into corridors of horror: The destruction of healthcare in Gaza |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |pages=77–79 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1732 |doi-access=free |number=3}}
* {{Cite web |last=Maina |first=Mwangi |date=21. 2. 2025 |title=ICJ grants African Union permission to weigh in on Israel's obligations in occupied Palestinian territories |url=https://eastleighvoice.co.ke/middle-east/117552/icj-grants-african-union-permission-to-weigh-in-on-israels-obligations-in-occupied-palestinian-territories |access-date=10. 9. 2025 |website=The Eastleigh Voice News |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20250221081255/https://eastleighvoice.co.ke/middle-east/117552/icj-grants-african-union-permission-to-weigh-in-on-israels-obligations-in-occupied-palestinian-territories |archive-date=21. 2. 2025 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Marin |first1=Siobhan |last2=West |first2=Andrew |date=30. 1. 2024 |title=Why a biblical story is central to South Africa's ICJ case against Israel |url=https://www.abc.net.au/news/2024-01-31/biblical-story-amalek-south-africa-icj-genocide-case-israel/103403552 |access-date=12. 12. 2024 |work=[[ABC News (Australia)|ABC News]] |language=en-AU |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209161305/https://www.abc.net.au/news/2024-01-31/biblical-story-amalek-south-africa-icj-genocide-case-israel/103403552 |archive-date=9. 12. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Marsh |first=Sarah |date=9. 11. 2023 |title=Germany accused of silencing pro-Palestinian voices at U.N. rights forum |url=https://www.reuters.com/world/germany-accused-silencing-pro-palestinian-voices-un-rights-forum-2023-11-09/ |work=[[Reuters]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120060719/https://www.reuters.com/world/germany-accused-silencing-pro-palestinian-voices-un-rights-forum-2023-11-09/ |archive-date=20. 11. 2023 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Marsi |first1=Federica |last2=Mohamed |first2=Edna |date=14. 3. 2024 |title=Israel's main objective is 'collective punishment' |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/14/israels-war-on-gaza-live-rafah-attack-coming-soon-despite-pressure?update=2772280 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314133417/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/14/israels-war-on-gaza-live-rafah-attack-coming-soon-despite-pressure?update=2772280 |archive-date=14. 3. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Marsi|Mohamed|2024b}} }}
* {{cite news |last1=Marsi |first1=Federica |last2=Siddiqui |first2=Usaid |date=13. 3. 2024 |title=Israel's war on Gaza live: Dozens of casualties in Israeli attack on UN hub |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |access-date=13. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313163109/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |archive-date=13. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Marsi |first1=Federica |last2=Siddiqui |first2=Usaid |last3=Motamedi |first3=Maziar |date=28. 3. 2024 |title=ICJ orders Israel to stop preventing 'delivery of urgently needed' aid |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=2. 4. 2024 |archive-date=2. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240402063034/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Masarwa |first1=Lubna |last2=Osman |first2=Nadda |date=3. 11. 2023 |title=Palestinian workers from Gaza describe torture and abuse in Israeli detention |url=https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |access-date=2. 2. 2024 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |archive-date=2. 2. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Massad |first=Joseph |author-link=Joseph Massad |date=18. 12. 2023 |title=How Israel's genocidal war against Palestinians is a colonial tradition |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-genocide-against-palestinians-colonial-tradition |access-date=3. 2. 2026 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20260228051640/https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-genocide-against-palestinians-colonial-tradition |archive-date= 28. 2. 2026}}
* {{Cite news |last=Massad |first=Joseph |author-link=Joseph Massad |date=23. 5. 2025 |title=Israel's genocide in Gaza is a war on demographics |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/israels-genocide-gaza-war-demographics |access-date=3. 2. 2026 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20260228052005/https://www.middleeasteye.net/opinion/israels-genocide-gaza-war-demographics|archive-date= 28. 2. 2026 |ref={{harvid|Massad|2025a}} }}
* {{Cite news |last=Massad |first=Joseph |author-link=Joseph Massad |date=30. 7. 2025 |title=Israel's genocide is the terminal stage of a settler-colony in crisis |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-genocide-terminal-stage-settler-colony-crisis |access-date=3. 2. 2026 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20260228051745/https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-genocide-terminal-stage-settler-colony-crisis|archive-date=28. 2. 2026 |ref={{harvid|Massad|2025b}} }}
* {{cite news |last1=Massoud |first1=Bassam |last2=Fick |first2=Maggie |date=23. 12. 2023 |title=Gaza death toll: why counting the dead has become a daily struggle |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213315/https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-date=14. 1. 2024 |work=[[Reuters]]}}
* {{Cite magazine |last1=Matar |first1=Haggai |date=7. 10. 2023 |title=Gaza's shock attack has terrified Israelis. It should also unveil the context |url=https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181619/https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |archive-date=31. 12. 2023 |access-date=31. 12. 2023 |magazine=[[+972 Magazine]]}}
* {{cite journal |last1=McDoom |first1=Omar Shahabudin |author1-link=Omar Shahabudin McDoom |date=25. 4. 2024 |title=Expert Commentary, the Israeli-Palestinian Conflict, and the Question of Genocide: Prosemitic Bias within a Scholarly Community? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2346403 |doi-access=free}}
* {{cite news |last1=McKernan |first1=Bethan |last2=Michaelson |first2=Ruth |last3=Graham-Harrison |first3=Emma |last4=Kierszenbaum |first4=Quique |last5=Balousha |first5=Hazem |last6=Taha |first6=Sufian |last7=Sherwood |first7=Harriet |last8=Beaumont |first8=Peter |date=14. 10. 2023 |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/14/seven-days-of-terror-that-shook-the-world-and-changed-the-middle-east |title=Seven days of terror that shook the world and changed the Middle East |work=[[The Observer]] |access-date=1. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241125041556/https://www.theguardian.com/world/2023/oct/14/seven-days-of-terror-that-shook-the-world-and-changed-the-middle-east |archive-date=25. 11. 2024 |url-status=live}}
* {{cite web |date=21. 11. 2023 |title=MSF doctors killed in strike on Al-Awda hospital in northern Gaza |url=https://www.msf.org/msf-doctors-killed-strike-al-awda-hospital-northern-gaza-palestine |website=[[Médecins Sans Frontières]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240112180453/https://www.msf.org/msf-doctors-killed-strike-al-awda-hospital-northern-gaza-palestine |archive-date=12. 1. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Médecins Sans Frontières|2023}} }}
* {{cite web |date=22. 2. 2024 |title=Gaza: MSF strongly condemns deadly Israeli attack on staff and family shelter |url=https://msf.org.uk/article/gaza-msf-strongly-condemns-deadly-israeli-attack-staff-and-family-shelter |website=[[Médecins Sans Frontières]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240309193415/https://msf.org.uk/article/gaza-msf-strongly-condemns-deadly-israeli-attack-staff-and-family-shelter |archive-date=9. 3. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Médecins Sans Frontières|2024a}} }}
* {{cite web |date=1. 3. 2024 |title=Gaza: MSF UK board member killed during Israeli offensive in Khan Younis |url=https://msf.org.uk/article/gaza-msf-uk-board-member-killed-during-israeli-offensive-khan-younis |website=[[Médecins Sans Frontières]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240309193837/https://msf.org.uk/article/gaza-msf-uk-board-member-killed-during-israeli-offensive-khan-younis |archive-date=9. 3. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Médecins Sans Frontières|2024b}} }}
* {{cite report |date=decembar 2024 |title=Gaza: Life in a death trap |publisher=[[Médecins Sans Frontières]] |url=https://www.medicisenzafrontiere.it/wp-content/uploads/2024/12/Report-Gaza-Life-in-a-death-trap.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219091543/https://www.medicisenzafrontiere.it/wp-content/uploads/2024/12/Report-Gaza-Life-in-a-death-trap.pdf |archive-date=19. 12. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Médecins Sans Frontières|2024c}} }}
* {{cite web |date=10. 7. 2025 |title=Gaza genocide |url=https://msf.org.uk/issues/gaza-genocide |website=[[Médecins Sans Frontières]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250710113434/https://msf.org.uk/issues/gaza-genocide |archive-date=10. 7. 2025 |url-status=live |ref={{harvid|Médecins Sans Frontières|2025}} }}
* {{cite journal |last=Moallem |first=Minoo |date=2023 |title=Bombs with Lies: Media Representation of Genocide in Gaza |journal=[[Feminist Studies]] |volume=49 |number=2 |pages=542–543 |doi=10.1353/fem.2023.a915928 |s2cid=266454168}}
* {{Cite news |last1=Mohyeldin |first1=Ayman |last2=Hamdan |first2=Basel |date=10. 12. 2024 |url=https://www.msnbc.com/top-stories/latest/israel-gaza-genocide-netanyahu-rcna183485 |title=Why Amnesty International and other experts say Israel is committing genocide in Gaza |work=[[MSNBC]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250703062158/https://www.msnbc.com/top-stories/latest/israel-gaza-genocide-netanyahu-rcna183485 |archive-date=3. 7. 2025 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Moolla |first1=M. S. |last2=Jacub |first2=A. |date=2024 |title=Healthcare and genocide: BDS as an entry point to health justice |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=2024 |number=1 |page=((e1961)) |doi=10.7196/sajbl.2024.v17i1.1961 |doi-access=free}}
* {{cite news |last=Moor |first=Ahmed |date=27. 3. 2025 |title=There are more child amputees in Gaza than anywhere else in the world. What can the future hold for them? |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2025/mar/27/gaza-palestine-children-injuries |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250816034432/https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2025/mar/27/gaza-palestine-children-injuries |archive-date=16. 8. 2025}}
* {{Cite report |title='More than a human can bear': Israel's systematic use of sexual, reproductive and other forms of gender-based violence since 7 October 2023 |url=https://www.un.org/unispal/document/report-of-the-commission-of-inquiry-israel-gender-based-violence-13march2025/ |date=13. 3. 2025 |publisher=[[Independent International Commission of Inquiry on the Occupied Palestinian Territory, including East Jerusalem, and Israel]] |ref={{harvid|Independent International Commission of Inquiry|2025}} }}
* {{cite journal |last1=Moses |first1=Jeremy |date=14. 3. 2024 |title=Gaza and the Political and Moral Failure of the Responsibility to Protect |journal=Journal of Intervention and Statebuilding |volume=18 |issue=2 |pages=211–215 |doi=10.1080/17502977.2024.2304987 |issn=1750-2977}}
* {{cite journal |last1=Moses |first1=A. Dirk |author-link=A. Dirk Moses |date=19. 9. 2025 |title=Introduction: Gaza and the Problems of Genocide Studies |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Roundtable: Gaza and Genocide Studies |pages=1–14 |doi=10.1080/14623528.2025.2558401}}
* {{Cite news |last1=Moutafa |first1=Laila Hussein |date=12. 12. 2023 |title=Opinion: When libraries like Gaza's are destroyed, what's lost is far more than books |url=https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |work=[[Los Angeles Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808195337/https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |archive-date=8. 8. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Murphy |first1=Francois |date=10. 6. 2025 |title=Israel commits 'extermination' in Gaza by killing in schools, UN experts say |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-commits-extermination-gaza-by-killing-schools-un-experts-say-2025-06-10/ |work=[[Reuters]] |access-date=11. 6. 2025 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Muthumani |first1=Abirami |date=januar 2024 |title=Safeguarding children through pediatric surgical care in war and humanitarian settings: a call to action for pediatric patients in Gaza |journal=World Journal of Pediatric Surgery |volume=7 |issue=1 |page=((e000719)) |doi=10.1136/wjps-2023-000719 |pmid=38440223 |pmc=10910480}}
&lt;!-- NNN --&gt;
* {{cite news |last1=Narea |first1=Nicole |date=25. 10. 2024 |title=Is Israel committing genocide? Reexamining the question, a year later. |url=https://www.vox.com/politics/378913/israel-gaza-genocide-icj |work=[[Vox (website)|Vox]] |access-date=28. 10. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Narea |first1=Nicole |last2=Samuel |first2=Sigal |date=13. 11. 2023 |title=How to think through allegations of genocide in Gaza |work=[[Vox (website)|Vox]] |url=https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |url-status=live |access-date=24. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231124174721/https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |archive-date=24. 11. 2023}}
* {{cite news |last1=Nashed |first1=Mat |date=5. 5. 2025 |title=How RSF is adopting Israel's 'template for genocide' in Sudan |url=https://www.aljazeera.com/news/2025/5/5/how-rsf-is-adopting-israels-template-for-genocide-in-sudan |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=5. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506022930/https://www.aljazeera.com/news/2025/5/5/how-rsf-is-adopting-israels-template-for-genocide-in-sudan |archive-date=6. 5. 2025 |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Nebehay |first=Stephanie |date=13. 9. 2011 |title=U.N. experts say Israel's blockade of Gaza illegal |work=[[Reuters]] |editor-last=Graff |editor-first=Peter |url=https://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |access-date=15. 10. 2023 |archive-date=15. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170615210724/http://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |url-status=live}}
* {{cite web |last=Netanyahu |first=Benjamin |author-link=Benjamin Netanyahu |date=3. 11. 2023 |url=https://www.gov.il/en/pages/spoke-pmo031123 |access-date=12. 12. 2024 |website=www.gov.il |title=Letter from PM Netanyahu to Our Soldiers and Commanders in the Swords of Iron War |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Neuman |first1=Scott |last2=Baba |first2=Anas |last3=Wood |first3=Daniel |title=In Gaza, months of war have left Palestinians with barely the necessities to survive |url=https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |work=[[NPR]] |date=1. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170339/https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |archive-date=22. 8. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Nichols |first=Michelle |date=11. 10. 2023 |title=Palestinian UN envoy accuses Israel of 'genocidal' campaign against Gaza |language=en-US |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |url-status=live |access-date=13. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114095429/https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |archive-date=14. 11. 2023}}
* {{cite news |last=Nichols |first=Michelle |author-mask=3 |date=14. 5. 2025 |title=UN humanitarian chief slams aid plan for Gaza proposed by Israel, backed by US |language=en-US |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/un-aid-chief-slams-israels-gaza-aid-plan-cynical-sideshow-2025-05-13/ |url-status=live |access-date=26. 5. 2025 |ref={{harvid|Nichols|2025a}} }}
* {{cite journal |last=Nijim |first=Mohammed |date=8. 10. 2024 |title=Gazacide: Palestinians From Refugeehood to Ontological Obliteration |journal=[[Critical Sociology (journal)|Critical Sociology]] |volume=51 |issue=7–8 |article-number=08969205241286530 |doi=10.1177/08969205241286530 |doi-access=free}}
* {{cite book |last=Novic |first=Elisa |date=2016 |title=The Concept of Cultural Genocide: An International Law Perspective |url=https://www.google.com/books/edition/The_Concept_of_Cultural_Genocide/zhg1DQAAQBAJ?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=genocide+cultural+definition+genocide+convention |publisher=[[Oxford University Press]]}}
&lt;!-- OOO --&gt;
* {{cite web |last=O'Brien |first=Melanie |author-link=Melanie O'Brien |title=Is Genocide Happening in Gaza? |website=[[Opinio Juris (blog)|Opinio Juris]] |date=4. 8. 2025 |url=https://opiniojuris.org/2025/08/04/is-genocide-happening-in-gaza/ |access-date=21. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251116045345/https://opiniojuris.org/2025/08/04/is-genocide-happening-in-gaza/ |archive-date=16. 11. 2025 |url-status=live}}
* {{cite web |date=20. 6. 2024 |title=States and companies must end arms transfers to Israel immediately or risk responsibility for human rights violations: UN experts |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/06/states-and-companies-must-end-arms-transfers-israel-immediately-or-risk |access-date=16. 5. 2025 |publisher=[[United Nations]] |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250108100305/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/06/states-and-companies-must-end-arms-transfers-israel-immediately-or-risk |archive-date=8. 1. 2025 |url-status=live |ref={{harvid|OHCHR|2024c}} }}
* {{cite web |date=20. 9. 2024 |url=https://www.ohchr.org/en/documents/thematic-reports/a79363-report-special-committee-investigate-israeli-practices-affecting |title=A/79/363: Report of the Special Committee to Investigate Israeli Practices Affecting the Human Rights of the Palestinian People and Other Arabs of the Occupied Territories |publisher=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241211143127/https://www.ohchr.org/en/documents/thematic-reports/a79363-report-special-committee-investigate-israeli-practices-affecting |archive-date=11. 12. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|OHCHR|2024d}} }}
* {{cite book |last1=Ohlin |first1=Jens |author-link=Jens David Ohlin |date=15. 10. 2009 |chapter=Attempt to Commit Genocide |title=The UN Genocide Convention |editor-last=Gaeta |editor-first=Paola |publisher=[[Oxford University Press]] |pages=193–206 |doi=10.1093/law/9780199570218.003.0009 |isbn=978-0-19-957021-8}}
* {{Cite news |last=O'Reilly |first=Gem |date=17. 10. 2023 |title=In Gaza, wounded children with no surviving family |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67121414 |work=[[BBC News]] |access-date=22. 7. 2024 |language=en-GB |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722193124/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67121414 |archive-date=22. 7. 2024 |url-status=live}}
* {{cite web |date=12. 3. 2024 |title=Oxfam sues the Danish state to stop arms exports to Israel |url=https://www.oxfam.org/en/press-releases/oxfam-sues-danish-state-stop-arms-exports-israel |publisher=[[Oxfam]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240312142103/https://www.oxfam.org/en/press-releases/oxfam-sues-danish-state-stop-arms-exports-israel |archive-date=12. 3. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Oxfam|2024}} }}
&lt;!-- PPP --&gt;
* {{Cite news |last1=Perry |first1=Tom |last2=McDowall |first2=Angus |date=7. 10. 2023 |title=Timeline of conflict between Israel and Palestinians in Gaza |work=[[Reuters]] |editor-last=Harvey |editor-first=Jan |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |access-date=7. 10. 2023 |archive-date=7. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007105909/https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |url-status=live}}
* {{cite magazine |last1=Perugini |first1=Nicola |author1-link=Nicola Perugini |last2=Gordon |first2=Neve |author2-link=Neve Gordon |date=17. 7. 2024 |title=A Legal Justification for Genocide |url=https://jewishcurrents.org/human-shields-gaza-israel-a-legal-justification-for-genocide |magazine=[[Jewish Currents]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722191648/https://jewishcurrents.org/human-shields-gaza-israel-a-legal-justification-for-genocide |archive-date=22. 7. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last1=Picheta |first1=Rob |last2=Khadder |first2=Kareem |last3=Rebane |first3=Teele |last4=Zabadne |first4=Zohair |title=Gaza hospital 'surrounded by tanks' as other healthcare facilities say they've been damaged by Israeli strikes |url=https://www.cnn.com/2023/11/10/middleeast/gaza-hospital-surrounded-tanks-reported-israeli-strikes-intl/index.html |work=[[CNN]] |date=10. 11. 2023 |access-date=18. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240113144927/https://www.cnn.com/2023/11/10/middleeast/gaza-hospital-surrounded-tanks-reported-israeli-strikes-intl/index.html |archive-date=13. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Porras |first=Simón Rodríguez |date=25. 10. 2023 |title=Aimé Césaire reminds us why Western powers accept the genocide committed in Gaza |url=https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |work=[[The New Arab]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240117190839/https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |archive-date=17. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Prothero |first=Mitchell |date=25. 1. 2024 |title=Israeli Intelligence Has Deemed Hamas-Run Health Ministry's Death Toll Figures Generally Accurate |url=https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |work=[[Vice News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240303132219/https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |archive-date=3. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{cite press release |date=20. 10. 2023&lt;!-- date more signatures added --&gt; |orig-date=Statement released 15 October 2023 |title=Public Statement: Scholars Warn of Potential Genocide in Gaza |url=https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231123124815/https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-date=23. 11. 2023 |publisher=Third World Approaches to International Law Review |url-status=live |access-date=2. 7. 2024 |ref={{harvid|&quot;Public Statement: Scholars Warn&quot;|2023}} }}
&lt;!-- QQQ --&gt;
* {{cite web |last=Quigley |first=John B. |date=14. 3. 2024 |title=Legal Standard for Genocide Intent: An Uphill Climb for Israel in Gaza Suit |url=https://www.ejiltalk.org/legal-standard-for-genocide-intent-an-uphill-climb-for-israel-in-gaza-suit/ |website=EJIL: Talk! |publisher=[[European Journal of International Law]] |access-date=6. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413220614/https://www.ejiltalk.org/legal-standard-for-genocide-intent-an-uphill-climb-for-israel-in-gaza-suit/ |archive-date=13. 4. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Quigley|2024a}} }}
* {{cite web |last=Quigley |first=John |date=3. 7. 2024 |title=The Lancet and Genocide By &quot;Slow Death&quot; in Gaza |url=https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |access-date=13. 7. 2024 |website=Arab Center Washington DC |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240713161805/https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |archive-date=13. 7. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Quigley|2024b}} }}
* {{cite journal |last=Qutami |first=Loubna |date=2023 |title=A Feminist Practice of Bearing Witness to Genocide |journal=[[Feminist Studies]] |volume=49 |number=2 |pages=531–533 |doi=10.1353/fem.2023.a915923 |s2cid=266441159}}
&lt;!-- RRR --&gt;
* {{cite journal |last=Repo |first=Jemima |date=25. 11. 2024 |title=Genocide and the destruction of the means of social reproduction in Gaza |journal=European Journal of Politics and Gender |volume=8 |number=2 |pages=492–499 |doi=10.1332/25151088Y2024D000000061}}
* {{cite SSRN |last=Rifai |first=Sulaiman Lebbe |date=24. 1. 2024 |title=The Genocide in Gaza and the Contempt of International Law: Some Reflections |ssrn=4704652}}
* {{Cite news |last1=Roelf |first1=Wendell |last2=Sterling |first2=Toby |date=29. 12. 2023 |title=South Africa files genocide case against Israel at World Court |url=https://www.reuters.com/world/south-africa-seeks-international-court-justice-genocide-order-against-israel-2023-12-29/ |access-date=29. 12. 2023 |work=[[Reuters]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231123102/https://www.reuters.com/world/south-africa-seeks-international-court-justice-genocide-order-against-israel-2023-12-29/ |archive-date=31. 12. 2023 |url-status=live}}
* {{Cite news |last1=Romo |first1=Vanessa |date=16. 11. 2023 |title=Doctors are among the many dead in Gaza. These are their stories |url=https://www.npr.org/2023/11/16/1213307710/gaza-doctors-al-shifa-hospital#:~:text=Hourly%20News-,In%20Gaza%2C%20doctors%20are%20among%20the%20many%20dead.,the%20lives%20that%20were%20lost. |work=[[NPR]] |access-date=18. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227182523/https://www.npr.org/2023/11/16/1213307710/gaza-doctors-al-shifa-hospital |archive-date=27. 2. 2024 |url-status=live}}
&lt;!-- SSS --&gt;
* {{Cite news |last=Saber |first=Indlieb Farazi |date=14. 1. 2024 |title=A 'cultural genocide': Which of Gaza's heritage sites have been destroyed? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240813215702/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |archive-date=13. 8. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Salam |first=Yasmine |date=9. 10. 2023 |title=Gaza Strip explained: Who controls it and what to know |work=[[NBC News]] |url=https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |url-status=live |access-date=30. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231031095143/https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |archive-date=31. 10. 2023 |ref={{harvid|Salam|2023a}} }}
* {{Cite magazine |last=Salzenstein |first=Léopold |date=21. 3. 2024 |title=Behind the numbers: Gaza's unprecedented aid worker death toll |url=https://www.thenewhumanitarian.org/maps-and-graphics/2024/03/21/behind-numbers-gaza-unprecedented-aid-worker-death-toll |magazine=[[The New Humanitarian]] |access-date=21. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219094542/https://www.thenewhumanitarian.org/maps-and-graphics/2024/03/21/behind-numbers-gaza-unprecedented-aid-worker-death-toll |archive-date=19. 12. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Samudzi |first1=Zoé |author-link=Zoé Samudzi |date=18. 1. 2024 |title=&quot;We are Fighting Nazis&quot;: Genocidal Fashionings of Gaza(ns) After 7 October |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2305524}}
* {{Cite news |last1=Sankar |first1=Anjana |title=Many of Gaza's Medical Workers Have Been Detained or Killed |url=https://www.nytimes.com/2024/08/02/world/middleeast/gaza-doctors-medical-workers-israel.html |access-date=6. 9. 2024 |work=[[The New York Times]] |date=2. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240901173445/https://www.nytimes.com/2024/08/02/world/middleeast/gaza-doctors-medical-workers-israel.html |archive-date=1. 9. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Saric |first=Ivana |date=8. 11. 2024 |title=Nearly 70% of verified deaths in Gaza are women and children, UN report finds |url=https://www.axios.com/2024/11/08/un-report-70-gaza-dead |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241109002829/https://www.axios.com/2024/11/08/un-report-70-gaza-dead |archive-date=9. 11. 2024 |work=[[Axios (website)|Axios]]}}
* {{cite journal |last=Sathar |first=M. A. |date=decembar 2023 |title=The war on Gaza. A test of our humanity |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=82–83 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1734 |doi-access=free}}
* {{cite news |last1=Sawafta |first1=Ali |last2=Fick |first2=Maggie |date=7. 12. 2023 |title=How many Palestinians have died in Gaza? Death toll explained |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |url-status=live |access-date=8. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231212021332/https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |archive-date=12. 12. 2023}}
* {{Cite news |last1=Scahill |first1=Jeremy |last2=Grim |first2=Ryan |title=Leaked NYT Gaza memo tells journalists to avoid words &quot;genocide&quot;, &quot;ethnic cleansing&quot;, and &quot;occupied territory&quot; |url=https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |access-date=16. 4. 2024 |work=[[The Intercept]] |date=15. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416131015/https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |archive-date=16. 4. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Schaer |first=Catherin |date=10. 11. 2023 |title=German police crack down on pro-Palestine rallies, raising alarm |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/11/10/germany-gaza-protests-crackdown |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227141740/https://www.aljazeera.com/news/2023/11/10/germany-gaza-protests-crackdown |archive-date=27. 2. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite magazine |last1=Schenker |first1=Hillel |date=12. 10. 2023 |title=The Catastrophe of October 7. Why Did It Happen? |url=https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181618/https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |archive-date=31. 12. 2023 |access-date=31. 12. 2023 |magazine=[[The Nation]]}}
* {{cite news |last1=Schmitz |first1=Rob |date=11. 1. 2024 |title=South Africa outlines genocide case against Israel at International Court of Justice |url=https://www.npr.org/2024/01/11/1224273842/south-africa-outlines-genocide-case-against-israel-at-international-court-of-jus |work=[[NPR]] |access-date=7. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250919175619/https://www.npr.org/2024/01/11/1224273842/south-africa-outlines-genocide-case-against-israel-at-international-court-of-jus |archive-date=19. 9. 2025 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Schwarz |first=Franziska |url=https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |title=&quot;Düsterer Meilenstein&quot;: UN benennt Zahl der täglichen Toten im Gazastreifen |language=de |trans-title=&quot;Gloomy milestone&quot;: UN names number of daily deaths in the Gaza Strip |work=[[Frankfurter Rundschau]] |date=16. 8. 2024 |access-date=19. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823051453/https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |archive-date=23. 8. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last=Segal |first=Raz |author1-link=Raz Segal |date=9. 12. 2023 |title=Statement of Scholars in Holocaust and Genocide Studies on Mass Violence in Israel and Palestine since 7 October |journal=Contending Modernities |url=https://contendingmodernities.nd.edu/global-currents/statement-of-scholars-7-october/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240303065144/https://contendingmodernities.nd.edu/global-currents/statement-of-scholars-7-october/ |archive-date=3. 3. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |author-mask=3 |date=2. 4. 2024 |title=Settler Antisemitism, Israeli Mass Violence, and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |journal=[[Journal of Palestine Studies]] |volume=53 |issue=2 |pages=50–73 |doi=10.1080/0377919X.2024.2384385}}
* {{cite journal |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |date=2025 |title=Israeli Settler Colonial Genocide |journal=The Journal of Imperial and Commonwealth History |volume=53 |pages=182–191 |doi=10.1080/03086534.2025.2467876 |author-mask=3}}
* {{cite journal |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |last2=Daniele |first2=Luigi |date=5. 3. 2024 |title=Gaza as Twilight of Israel Exceptionalism: Holocaust and Genocide Studies from Unprecedented Crisis to Unprecedented Change |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2325804 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |date=24. 1. 2024 |title=A World Without Civilians |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2306714 |ref={{harvid|Semerdjian|2024a}}}}
* {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |author-mask=3 |date=17. 7. 2024 |title=Gazafication and Genocide by Attrition in Artsakh/Nagorno Karabakh and the Occupied Palestinian Territories |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Artsakh/Nagorno Karabakh: Famine, Memory, Security, and the Question of Genocide |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2377871 |ref={{harvid|Semerdjian|2024b}}}}
* {{Cite news |last1=Shamim |first1=Sarah |date=11. 1. 2024 |title=Which countries back South Africa's genocide case against Israel at ICJ? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |access-date=12. 1. 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126071244/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |archive-date=26. 1. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Sharma |first=Gouri |date=26. 10. 2023 |title='Complete censorship': Germany's Palestinian diaspora fights crackdown |url=https://www.aljazeera.com/features/2023/10/26/complete-censorship-germanys-palestinian-diaspora-fights-crackdown |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240228052709/https://www.aljazeera.com/features/2023/10/26/complete-censorship-germanys-palestinian-diaspora-fights-crackdown |archive-date=28. 2. 2024 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Shatali |first1=Ala |last2=Rashid |first2=Fatima |last3=Lubbad |first3=Ilham |last4=Potterton |first4=Joanne |last5=Geilen |first5=Bart |last6=Ali |first6=Sanah |last7=Sidhanee |first7=Abu |date=april 2025 |title=Meeting the rehabilitation needs of children with debilitating injuries and disability in Gaza |journal=Eastern Mediterranean Health Journal |volume=31 |number=4 |pages=219–225 |doi=10.26719/2025.31.4.219 |doi-access=free |pmid=40448483 |url=https://www.emro.who.int/emhj-volume-31-2025/volume-31-issue-4/meeting-the-rehabilitation-needs-of-children-with-debilitating-injuries-and-disability-in-gaza.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20250919104943/https://www.emro.who.int/emhj-volume-31-2025/volume-31-issue-4/meeting-the-rehabilitation-needs-of-children-with-debilitating-injuries-and-disability-in-gaza.html |archive-date=19. 9. 2025 |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Shaw |first1=Martin |author1-link=Martin Shaw (sociologist) |title=Inescapably Genocidal |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |date=3. 1. 2024 |pages=1–5 |doi=10.1080/14623528.2023.2300555 |s2cid=266778978}}
* {{cite journal |last1=Shaw |first1=Martin |author1-link=Martin Shaw (sociologist) |author-mask=3 |title=Gaza and the Structure of Genocide in Palestine |journal=[[The Journal of Imperial and Commonwealth History]] |date=4. 3. 2025 |volume=53 |issue=2 |pages=416–422 |doi=10.1080/03086534.2025.2493304 |ref={{harvid|Shaw|2025a}}}}
* {{cite journal |last1=Shaw |first1=Martin |author1-link=Martin Shaw (sociologist) |author-mask=3 |date=19. 9. 2025 |title=The Genocide that Changed the World |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Roundtable: Gaza and Genocide Studies |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2025.2556575 |hdl=10230/71505 |hdl-access=free |ref={{harvid|Shaw|2025b}}}}
* {{cite journal |last1=Sherwani |first1=Maryam |last2=Stewart |first2=Richard |last3=Samad |first3=Lubna |date=10. 3. 2025 |title=The Disproportionate Surgical Burden Borne by Children in Regions of Armed Conflict |journal=World Journal of Surgery |volume=49 |issue=7 |pages=1840–1845 |doi=10.1002/wjs.12560 |pmid=40133763}}
* {{Cite news |last=Sherwood |first=Harriet |date=17. 10. 2023 |title=Hamas says 250 people held hostage in Gaza |language=en-GB |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/16/israeli-hostages-hamas-gaza |url-status=live |access-date=19. 10. 2023 |archive-date=16. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231016235352/https://www.theguardian.com/world/2023/oct/16/israeli-hostages-hamas-gaza}}
* {{cite news |last=Shpigel |first=Noa |date=19. 5. 2025 |title='We're Destroying Gaza': Netanyahu, Smotrich Rush to Soothe Right's Fears Over Aid Renewal |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2025-05-19/ty-article/.premium/were-destroying-gaza-netanyahu-smotrich-rush-to-soothe-fears-over-aid-renewal/00000196-e7b4-d93f-a3b6-fff77c780000 |newspaper=[[Haaretz]] |url-status=live}}
* {{cite journal |last1=Sirleaf |first1=Matiangai V. S. |title=Palestine as a Litmus Test for Transitional Justice |journal=The International Journal of Transitional Justice |date=2024 |volume=18 |issue=1 |pages=162–188 |doi=10.1093/ijtj/ijae012 |doi-access=free}}
* {{Cite news |last1=Smith |first1=Mitch |last2=McCarthy |first2=Lauren |last3=Londoño |first3=Ernesto |last4=Jordan |first4=Miriam |date=12. 10. 2023 |title=Palestinian Americans, Dismayed by Violence, Say Historical Context Is Being Overlooked |language=en-US |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |url-status=live |access-date=12. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112091142/http://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |archive-date=12. 11. 2023}}
* {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=decembar 2023 |title=Gaza and international law: The global obligation to protect life and health |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=80–81 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1764 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last=Sorek |first=Tamir |date=6. 2. 2025 |title=Mainstreaming a Genocidal Imagination in Israeli Society: Settler-Colonialism, Settler Anxiety, and Biblical Cues |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–24 |doi=10.1080/14623528.2025.2456321 |doi-access=free}}
* {{cite news |last=Speri |first=Alice |date=20. 12. 2024 |url=https://www.theguardian.com/us-news/2024/dec/20/genocide-definition-mass-violence-scholars-gaza |title=Defining genocide: how a rift over Gaza sparked a crisis among scholars |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241221004249/https://www.theguardian.com/us-news/2024/dec/20/genocide-definition-mass-violence-scholars-gaza |archive-date=21. 12. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Stacey |first=Diego |date=4. 11. 2023 |title=Pedro Arrojo, UN Special Rapporteur: 'The Gaza war is heading towards genocide' |work=[[El País]] English |url=https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231108133528/https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-date=8. 11. 2023}}
* {{Cite news |last1=Stack |first1=Liam |last2=Shbair |first2=Bilal |title=With Schools in Ruins, Education in Gaza Will Be Hobbled for Years |url=https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |work=[[The New York Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715234037/https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |archive-date=15. 7. 2024 |date=6. 5. 2024 |url-status=live}}
* {{cite web |last=Stamatopoulou-Robbins |first=Sophia |date=7. 10. 2024 |url=https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |title=The Human Toll: Indirect Deaths from War in Gaza and the West Bank, October 7, 2023 Forward |publisher=[[Watson Institute for International and Public Affairs]], [[Brown University]] |access-date=17. 10. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007200714/https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |archive-date=7. 10. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite web |last1=Stanton |first1=Gregory |author1-link=Gregory Stanton |date=17. 9. 2025 |title=The Double Genocide in Gaza |url=https://www.genocidewatch.com/single-post/the-double-genocide-in-gaza-by-dr-gregory-stanton-1 |access-date=23. 9. 2025 |website=[[Genocide Watch]] |archive-date= |ref={{harvid|Stanton|2025b}} }}
* {{cite journal |last1=Sultany |first1=Nimer |author-link=Nimer Sultany |date=9. 5. 2024 |title=A Threshold Crossed: On Genocidal Intent and the Duty to Prevent Genocide in Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Gaza: International Humanitarian Law and Genocide |pages=1–26 |doi=10.1080/14623528.2024.2351261 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Swart |first1=Mia |date=5. 8. 2025 |title=South Africa v Israel: South Africa's case at the International Court of Justice |journal=The Round Table: The Commonwealth Journal of International Affairs and Policy Studies |volume=114 |issue=5 |pages=687–689 |doi=10.1080/00358533.2025.2542794}}
&lt;!-- TTT --&gt;
* {{cite journal |last1=Tanielian |first1=Melanie S. |date=5. 2. 2024 |title=The Silent Slow Killer of Famine: Humanitarian Management and Permanent Security |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2310866}}
* {{cite news |last1=Tantesh |first1=Malak A. |last2=Graham-Harrison |first2=Emma |date=15. 8. 2024 |title=Gaza rubble likely to conceal untold horrors to swell 40,000 death toll |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |work=[[The Guardian]] |access-date=19. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170140/https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |archive-date=22. 8. 2024 |url-status=live}}
* {{Cite news |last=Taub |first=Amanda |date=30. 5. 2024 |title=What the I.C.J. Ruling Actually Means for Israel's Offensive in Rafah |url=https://www.nytimes.com/2024/05/30/world/europe/icj-israel-rafah-offensive-explained.html |access-date=30. 5. 2024 |work=[[The New York Times]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219142939/https://www.nytimes.com/2024/05/30/world/europe/icj-israel-rafah-offensive-explained.html |archive-date=19. 12. 2024 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Tharoor |first1=Ishaan |author-link=Ishaan Tharoor |date=30. 7. 2025 |title=Leading genocide scholars see a genocide happening in Gaza |url=https://www.washingtonpost.com/world/2025/07/30/israel-genocide-gaza-scholars-historians |url-access=subscription |newspaper=[[The Washington Post]] |access-date=2. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250811163437/https://www.washingtonpost.com/world/2025/07/30/israel-genocide-gaza-scholars-historians/ |archive-date=11. 8. 2025 |url-status=live}}
* {{cite news |last1=Thomas |first1=Merlyn |date=21. 12. 2023 |title=Israel Gaza: What Gaza's death toll says about the war |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |access-date=25. 12. 2023 |work=[[BBC News]] |publisher=BBC Verify |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224231727/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |archive-date=24. 12. 2023 |url-status=live}}
&lt;!-- UUU --&gt;
* {{cite journal |last1=Üngör |first1=Uğur Ümit |author-link=Uğur Ümit Üngör |date=26. 1. 2024 |title=Screaming, Silence, and Mass Violence in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2309709 |doi-access=free |hdl=20.500.11755/180f1365-bc31-44c0-95d9-02528077c91e |hdl-access=free}}
* {{cite web |date=2014 |title=Legal definition of genocide |url=https://www.un.org/ar/preventgenocide/adviser/pdf/osapg_analysis_framework.pdf |access-date=3. 1. 2024 |website=[[United Nations]] |publisher=Office of the UN Special Adviser on the Prevention of Genocide |archive-url=https://web.archive.org/web/20230927024940/https://www.un.org/ar/preventgenocide/adviser/pdf/osapg_analysis_framework.pdf |archive-date=27. 9. 2023 |url-status=live |ref={{harvid|United Nations|2014}} }}
* {{cite web |title=10,000 people feared buried under the rubble in Gaza |url=https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |date=3. 5. 2024 |website=[[Palestine and the United Nations|United Nations in Palestine]] |access-date=5. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240505021224/https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |archive-date=5. 5. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|United Nations in Palestine|2024}} }}
* {{cite report |author1=International human rights clinic, [[Boston University School of Law]] |author2=International human rights clinic, [[Cornell Law School]] |author3=Centre for human rights, [[University of Pretoria]] |author4=Lowenstein human rights project, [[Yale Law School]] |title=Genocide in Gaza: Analysis of international law and its application to Israel's military actions since October 7, 2023 |url=https://www.humanrightsnetwork.org/s/Genocide-in-Gaza-Final-version-051524.pdf |date=15. 5. 2024 |publisher=University Network for Human Rights |url-status=live |ref={{harvid|UNHR|2024}} }}
* {{Cite report |last=United Nations Independent International Commission of Inquiry on the Occupied Palestinian Territory and Israel |date=16. 9. 2025 |title=Legal analysis of the conduct of Israel in Gaza pursuant to the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide |url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/documents/hrbodies/hrcouncil/sessions-regular/session60/advance-version/a-hrc-60-crp-3.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916081026/https://www.ohchr.org/sites/default/files/documents/hrbodies/hrcouncil/sessions-regular/session60/advance-version/a-hrc-60-crp-3.pdf |archive-date=16. 9. 2025 |access-date=22. 9. 2025 |website=OHCHR |language=en |ref={{harvid|UN Commission of Inquiry report|2025}} }}
&lt;!-- VVV --&gt;
* {{cite journal |last=Verdeja |first=Ernesto |date=20. 1. 2025 |title=The Gaza Genocide in Five Crises |journal=[[Journal of Genocide Research]] |issue=Forum: Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–23 |doi=10.1080/14623528.2025.2452707 |doi-access=free}}
* {{cite news |last1=Vinograd |first1=Cassandra |last2=Kershner |first2=Isabel |title=Hamas Took Scores of Hostages From Israel. Here's What We Know About Them. |url=https://www.nytimes.com/2023/10/09/world/middleeast/israel-hostages-hamas-explained.html |work=[[The New York Times]] |date=9. 10. 2023 |access-date=9. 10. 2023 |archive-date=9. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009195144/https://www.nytimes.com/2023/10/09/world/middleeast/israel-hostages-hamas-explained.html |url-status=live}}
&lt;!-- WWW --&gt;
* {{cite web |last1=Wezeman |first1=Pieter D. |last2=Djokic |first2=Katarina |last3=George |first3=Mathew |last4=Hussain |first4=Zain |last5=Wezeman |first5=Siemon T. |date=mart 2024 |title=Trends in International Arms Transfers, 2023 |url=https://www.sipri.org/sites/default/files/2024-03/fs_2403_at_2023.pdf |website=[[Stockholm International Peace Research Institute]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250727141026/https://www.sipri.org/sites/default/files/2024-03/fs_2403_at_2023.pdf |archive-date=27. 7. 2025 |url-status=live}}
* {{cite news |last=Wintour |first=Patrick |author-link=Patrick Wintour |date=29. 5. 2024 |url=https://www.theguardian.com/global/article/2024/may/29/how-a-single-comma-is-allowing-israel-to-question-icj-rafah-ruling |title=How a single comma is allowing Israel to question ICJ Rafah ruling |newspaper=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20241113063339/https://www.theguardian.com/global/article/2024/may/29/how-a-single-comma-is-allowing-israel-to-question-icj-rafah-ruling |archive-date=13. 11. 2024 |url-status=live |ref={{harvid|Wintour|2024a}} }}
&lt;!-- YYY --&gt;
&lt;!-- ZZZ --&gt;
* {{cite news |last=Zakaria |first=Fareed |date=26. 5. 2024 |title=On GPS: The charges against Israel |url=https://edition.cnn.com/videos/world/2024/05/26/gps-0526-icc-charges-against-israel.cnn |work=[[CNN]] |access-date=28. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240717080434/https://edition.cnn.com/videos/world/2024/05/26/gps-0526-icc-charges-against-israel.cnn |archive-date=17. 7. 2024 |url-status=live}}
* {{cite web |author1=Team Zeteo |last2=Hasan |first2=Mehdi |author2-link=Mehdi Hasan |date=6. 5. 2024 |title=&quot;You Have Been Warned&quot;: Republican Senators Threaten the ICC Prosecutor over Possible Israel Arrest Warrants |url=https://zeteo.com/p/exclusive-you-have-been-warned-republican |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250211020511/https://zeteo.com/p/exclusive-you-have-been-warned-republican |archive-date=11. 2. 2025 |access-date=28. 2. 2025 |website=zeteo.com |language=en}}
{{Refend}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal |last1=Abdo |first1=Nahla |title=Israel's settler colonialism and the genocide in Gaza: Alternatives |journal=[[Studies in Political Economy]] |date=2024 |volume=105 |issue=1 |pages=94–106 |doi=10.1080/07078552.2024.2325298}}
* {{cite journal |last1=Agha |first1=Zena |last2=Esson |first2=James |last3=Griffiths |first3=Mark |last4=Joronen |first4=Mikko |date=5. 2. 2024 |title=Gaza: A decolonial geography |journal=[[Transactions of the Institute of British Geographers]] |volume=49 |number=2 |page=e12675 |doi=10.1111/tran.12675 |bibcode=2024TrIBG..49E2675A}}
* {{cite journal |last=Alexander |first=Atul |date=22. 2. 2024 |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide in the Gaza Strip (South Africa v. Israel) at the International Court of Justice |journal=[[Chinese Journal of International Law]] |volume=23 |number=1 |pages=185–190 |doi=10.1093/chinesejil/jmae004}}
* {{cite magazine |last=Audeh |first=Ida |date=March–April 2024 |title=Solidarity During a Time of Genocide: Why Gaza Matters |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=8–10 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/solidarity-during-a-time-of-genocide-why-gaza-matters.html}}
* {{cite journal |last1=Ferguson |first1=Rob |date=19. 12. 2023 |title=Israel's roadmap to genocide |journal=[[International Socialism]] |number=181 |url=https://isj.org.uk/roadmap-to-genocide/}}
* {{cite journal |date=January–February 2024 |title=Genocide in Gaza: The Ongoing Nakba |journal=Al-Muntaqa: New Perspectives on Arab Studies |volume=7 |number=1 |publisher=[[Arab Center for Research and Policy Studies]] |jstor=e48516260}}
* {{cite journal |last1=Gostin |first1=Lawrence O. |last2=Goodwin |first2=Michael B. |date=13. 3. 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict—Reply |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1330 |doi=10.1001/jama.2024.4426 |pmid=38477944}}
* {{cite journal |last=Kels |first=Charles G. |date=13. 3. 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1329 |doi=10.1001/jama.2024.4432 |pmid=38477929}}
* {{cite journal |last=Lloyd |first=Genevieve |author-link=Genevieve Lloyd |date=20. 2. 2024 |title=Seeing Gaza: Objectivity and Emotion |journal=[[Bioethical Inquiry]] |pages= |doi=10.1007/s11673-024-10362-y |doi-access=free |pmid=38777968}}
* {{cite journal |last1=Manduca |first1=Paolo |last2=Rothchild |first2=Alice |last3=Meyers |first3=Alan |date=18. 1. 2024 |title=On the duty to protect the people of Gaza: how the collapse of the hospital health care system has reinforced genocidal intent |journal=Journal of Public Health and Emergency |volume=8 |page=20 |doi=10.21037/jphe-24-11 |doi-access=free |url=https://jphe.amegroups.org/article/view/9883/pdf}}
* {{cite journal |last=Moses |first=Jeremy |date=16. 2. 2024 |title=Gaza and the Political and Moral Failure of the Responsibility to Protect |journal=[[Journal of Intervention and Statebuilding]] |volume=18 |issue=2 |pages=211–215 |doi=10.1080/17502977.2024.2304987 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last=Nagarajan |first=Nithya |date=10. 4. 2024 |title=Intervention – On Solidarity: Responses of European Labor to the Gaza Genocide |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/04/10/on-solidarity/}}
* {{cite magazine |last=Safi |first=Shahd |date=January–February 2024 |title=Life During a Genocide in Gaza |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=20–21 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/life-during-a-genocide-in-gaza.html}}
* {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=maj 2024 |title=The anatomy of a genocide – a watershed moment as international law and our common humanity hangs by a thread |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=17 |number=2 |page=e2218 |doi=10.7196/SAJBL.2024.v17i2.2218 |doi-access=free}}
* {{cite magazine |last=Sprusansky |first=Dale |date=January–February 2024 |title=Holocaust Scholars Say Israel is Committing Genocide |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |page=52 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/holocaust-scholars-say-israel-is-committing-genocide.html}}
* {{cite journal |last=Stein |first=Rebecca L. |date=22. 3. 2024 |title=Intervention – Vanishing Acts: How the Israeli Media Manages Gaza |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/03/22/vanishing-acts/}}
* {{cite journal |last1=Wispelwey |first1=Bram |last2=Mills |first2=David |last3=Asi |first3=Yara M. |last4=Hammoudeh |first4=Weeam |last5=Kunichoff |first5=Dennis |last6=Ahmed |first6=A. Kayum |date=16. 5. 2024 |title=Civilian mortality and damage to medical facilities in Gaza |journal=[[BMJ]] |volume=9 |issue=5 |page=e014756 |doi=10.1136/bmjgh-2023-014756 |pmid=38760024 |pmc=11103200}}
* Roundtable ''Artsakh/Nagorno Karabakh: Famine, Memory and The Question of Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'':
** {{cite journal |last1=Aharon |first1=Eldad Ben |date=27. 9. 2024 |title=Israel's Foreign Policy and the Nagorno-Karabakh Conflict: A Reflection on Regional Security and Diplomacy |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–23 |doi=10.1080/14623528.2024.2406100 |s2cid= |doi-access=free}}
* Roundtable ''Gaza: International Humanitarian Law and Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'':
** {{cite journal |last1=Ben-Naftali|first1=Orna |last2=Diamond |first2=Eitan |last3=Shofty |first3=Aner |date=25. 10. 2024 |title=Esprit de Corpse: Genocide in the Shadowland of Gaza? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2418670 |s2cid= |doi-access=free}}
* Roundtable ''Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'':
** {{cite journal |last=Boisen |first=Camilla |date=26. 9. 2024 |title=Israel's Punitive War on Palestinians in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2406098 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last=Goldberg |first=Amos |author-link=Amos Goldberg |date=15. 10. 2024 |title=The Problematic Return of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2413175 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last=Lapidot |first=Elad |date=7. 8. 2024 |title=Logos and Extermination |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2387898 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last1=Mhajne |first1=Anwar |title=Understanding Sexual Violence Debates Since 7 October: Weaponization and Denial |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=30. 5. 2024 |pages=1–19 |doi=10.1080/14623528.2024.2359851 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last1=Whyte |first1=Jessica |title=A &quot;Tragic Humanitarian Crisis&quot;: Israel's Weaponization of Starvation and the Question of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17. 4. 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2339637 |s2cid= |doi-access=free}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web |date=12. 12. 2023 |title=Panel diskusija UN-a: Rat u Gazi 2023.: odgovornost za sprječavanje genocida |url=https://webtv.un.org/en/asset/k1v/k1vpr1yczg |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |access-date=22. 11. 2024 |archive-date=7. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250307181406/https://webtv.un.org/en/asset/k1v/k1vpr1yczg |url-status=dead }}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}

[[Kategorija:Pojas Gaze]]
[[Kategorija:Genocid u Gazi]]
[[Kategorija:Masakri u ratu Izrael-Hamas]]
[[Kategorija:2023. u Palestini]]
[[Kategorija:2024. u Palestini]]
[[Kategorija:Zločini protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Masakri nad Palestincima]]</text>
      <sha1>jaytqxmj9xyjzs6jkq3ohx2vzn50ekd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrudla od jabuka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515791</id>
    <revision>
      <id>3915375</id>
      <parentid>3894950</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:36:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3748" sha1="jnjv6x9kp0mbn4xm9v3bctmv54ubsqm" xml:space="preserve">{{Standardi}}
'''Štrudla od jabuka''' ({{Jez-de|Apfelstrudel}})&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.derstandard.at/story/1216325601304/der-apfelstrudel|title=Der Apfelstrudel|website=DER STANDARD|language=de-AT|access-date=31. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; jest tradicionalna bečka [[Strudel|štrudla]], popularno pecivo u [[Austrija|Austriji]], [[Bavarska|Bavarskoj]], [[Češka|Češkoj]], Sjevernoj Italiji, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i drugim zemljama Evrope koje su nekada pripadale [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (1867–1918).

== Historija ==
Najstariji poznati recept za štrudle je iz 1697, rukom pisani recept koji se nalazi u Wienbibliothek im Rathaus.&lt;ref&gt;[http://www.wstlb.at/cgi-ma09/embed-wo.pl?lang=-de&amp;l=6&amp;doc=http://www.wstlb.at/ausstellungen/2007/kochbuch/rezepte/mehl/strudel/uebersicht-de.htm im 1696 erschienenen &quot;Koch-Puech&quot; (vgl. Maier-Bruck 1993), welches sich im Bestand der Wienbibliothek im Rathaus befindet]{{Mrtav link|date=oktobar 2016|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;

Bilo kao slatko ili slano slojevito pecivo s filom, štrudla je postala popularna u 18. stoljeću širom Habsburškog Carstva (1278–1780). Austrijska kuhinja razvijala se pod utjecajem raznih naroda tokom stoljeća širenja Habsburškog Carstva. Štrudla je povezana s baklavom, tradicionalnim pecivom Osmanskog Carstva, koje je u Austriju stiglo preko turske i mađarske kuhinje.

Štrudla se najčešće povezuje s austrijskom kuhinjom, ali je također tradicionalno pecivo u svim područjima koja su nekada pripadala Austro-Ugarskoj. Na tim prostorima, štrudla od jabuka predstavlja najpoznatiju vrstu savijače. Savijača od jabuka se, uz bečki šnicle i tafelšpic, smatra nacionalnim jelom Austrije.

== Pecivo ==
[[Datoteka:Retes.jpg|mini|203x203px| Domaća starinska štrudla od jabuka u rerni, zarolana i punjena filom od jabuka]]
Štrudla od jabuka sastoji se od tankog slojevitog tijesta s filom od jabuka. Nadjev se priprema od naribanih jabuka za kuhanje (obično kiselkastih, hrskavih i aromatičnih sorti poput jabuka Winesap), šećera, cimeta i krušnih mrvica.[[Datoteka:2015_0731_Apfelstrudel_Vanillesoße_Edelweisshütte_Sölden.jpg|mini| Štrudla od jabuka, servirana sa sosom od vanile, u [[Tirol (pokrajina)|Tirolu, Austrija]]|lijevo|220x220piksel]]

Za štrudlu se koristi beskvasno tijesto. Osnovni sastojci tijesta su [[brašno]], ulje (ili maslac) i [[so]], iako postoje brojne varijacije u domaćim receptima.

[[Tijesto]] za savijače od jabuka je tanko, elastično tijesto koje se sastoji od mnogih slojeva i poznato je kao &quot;Blätterteig&quot;. Tradicionalna priprema ovog tijesta zahtijeva vještinu i preciznost. Tijesto se mijesi energičnim udaranjem o površinu stola. Ako tijesto nakon ovog procesa ostane debelo ili grudvasto, obično se odbacuje i započinje nova serija. Nakon što se tijesto odmori, razvalja se na širokoj površini i pažljivo razvlači dok ne postigne izuzetno tanku debljinu, sličnu filou. Pekari kažu da bi jedan sloj trebao biti toliko tanak da se kroz njega mogu pročitati novine. Tijesto se također razvlači dovoljno da pokrije cijelu površinu stola za miješenje.

Nadjev se stavlja u liniji duž manjeg dijela tijesta, nakon čega se tijesto preklapa preko fila i pažljivo uvija dok se ne iskoristi cijelo tijesto. Štrudla se zatim peče u rerni i servira topla. Tradicionalno se štrudla od jabuka reže na kriške i posipa šećerom u prahu prije posluživanja.
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.lilvienna.com/original-viennese-apple-strudel/
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Slovenska kuhinja]]
[[Kategorija:Izraelska kuhinja]]
[[Kategorija:Italijanska kuhinja]]
[[Kategorija:Hrana]]</text>
      <sha1>jnjv6x9kp0mbn4xm9v3bctmv54ubsqm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Natasha Bassett</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517014</id>
    <revision>
      <id>3915486</id>
      <parentid>3839676</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13150" sha1="2cg5nfr6pwz4bvz8m883whvrk6yyovi" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Natasha Bassett
| slika                  = Natasha Bassett 2019 by Glenn Francis (cropped).jpg
| datum_rođenja          = 
| mjesto_rođenja         = [[Sydney]], [[Australija]]
| alma_mater             = 
| godine_aktivnosti      = 2005–present
| agent                  = 
}}

'''Natasha Bassett''' je australska glumica i scenaristkinja rođena u [[Sydney|Sidneju]], [[Novi Južni Vels]], [[Australija]].&lt;ref name=&quot;britney&quot;&gt;{{Cite web|url=https://people.com/music/britney-spears-lifetime-movie-natasha-bassett-things-to-know/|title=Britney Spears Lifetime Movie: Meet Natasha Bassett|last=Gomez|first=Patrick|date=18. 2. 2017|website=people.com|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220311124715/https://people.com/music/britney-spears-lifetime-movie-natasha-bassett-things-to-know/|archive-date=11. 3. 2022|url-status=live|access-date=11. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WWD&quot;&gt;{{Cite web|url=http://wwd.com/eye/lifestyle/natasha-bassett-talks-britney-ever-after-10798113/|title=Lights, Camera, Python: Natasha Bassett on Becoming Britney Spears|last=Tietjen|first=Alexa|date=16. 2. 2017|website=WWD|archive-url=https://web.archive.org/web/20220907171632/https://wwd.com/eye/lifestyle/natasha-bassett-talks-britney-ever-after-10798113/|archive-date=7. 9. 2022|url-status=live|access-date=1. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Glumica je otišla na svoju prvu audiciju kada je imala 14 godina, te je dobila glavnu ulogu u australijskom pozorištu za mlade u produkciji ''[[Romeo i Julija|Romea i Julije]].'' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.elle.com.au/celebrity/natasha-bassett-elon-musk-26687|title=Player Of Games, Elon Musk, Is Rumoured To Be Linked To This Australian Actress|last=Gilchrist|first=Ava|website=ELLE|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220311124717/https://www.elle.com.au/celebrity/natasha-bassett-elon-musk-26687|archive-date=11. 3. 2022|url-status=live|access-date=11. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Uporedo je nastavila studirati, pisati i nastupati na ''Nacionalnom institutu za dramsku umjetnost''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://magazinec.com/culture/why-were-all-shook-up-over-elvis-star-natasha-bassett/|title=Why We’re All Shook Up Over Elvis Star Natasha Bassett|last=Style|first=C. California|date=22. 6. 2022|website=C Magazine®|language=en-US|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; To je dovelo do toga da je nastupa pod umjetničkim vodstvom [[Cate Blanchett]] u scenskoj produkciji [[Sydney Theatre Company]] ''&quot;Book&quot;'' (''knjiga'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://celebrity.nine.com.au/movies/who-to-watch-the-young-aussies-making-their-mark-on-tinseltown/61b2be76-09a1-4a9e-b6f7-96d1c78a3791#8|title=The young actresses leading Hollywood's next Aussie invasion|date=11. 9. 2015|website=celebrity.nine.com.au|language=en-AU|access-date=28. 8. 2024|archive-date=28. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828180008/https://celebrity.nine.com.au/movies/who-to-watch-the-young-aussies-making-their-mark-on-tinseltown/61b2be76-09a1-4a9e-b6f7-96d1c78a3791#8|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bassett je dobila glavnu ulogu u [[MTV]] filmu ''Dungoona'' (2009) i nekoliko puta se pojavila u australskim televizijskim serijama: ''Rake'' (2010), ''Wild Boys'' (2011) i ''Cops LAC'' (2010), i to sve dok je išla na časove i pohađala školu. Nakon što je završila srednju školu, pojavila se u filmu PJ Hogana ''Mental (2012),'' zajedno s Toni Collette i Lijevom Schreiberom, a otputovala je u [[Pariz]] da igra glavnu ulogu u dugometražnom filmu ''The Last Goodbye'' (2013).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.elle.com.au/culture/celebrity/natasha-bassett-elon-musk-26687/|title=Elon Musk Has Been Spotted On A Romantic Vacation In The South Of France With *This* Australian Actress|date=2. 6. 2022|website=ELLE|language=en-AU|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Sa 19 godina, Bassett je dobila stipendiju za pisanje scenarija od ''ArtStart'' programa scenarista, gdje je napisala i režirala svoj kratki film - ''Zmaj'' (2013).&lt;ref name=&quot;aif&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.australiansinfilm.org/news/3047837|title=AiF member Natasha Bassett's short film Kite accepted into Rhode Island Film Festival|website=Australians in Film|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202053249/http://www.australiansinfilm.org/news/3047837|archive-date=2. 12. 2017|url-status=dead|access-date=28. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Kratki film je prikazan na ''Međunarodnom filmskom festivalu u Rhode Islandu'', ''Međunarodnom filmskom festivalu Balinale'', te na ''Međunarodnom filmskom festivalu Big Bear Lake''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.yahoo.com/lifestyle/natasha-bassett-everything-know-elon-214743700.html%5D%20%5Bhttps://www.gqindia.com/get-smart/content/all-you-need-to-know-about-elon-musks-rumoured-girlfriend-natasha-bassett|title=Who is Natasha Bassett? Everything we know about Elon Musk’s rumoured actor girlfriend|date=22. 2. 2022|website=Yahoo Life|language=en-US|access-date=28. 8. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Bassett se preselila u [[New York]], gdje je studirala na ''Atlantic Acting School'', a zatim se preselila u [[Los Angeles]] zbog [[NBC]] serije ''Camp'' (2013).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hero-magazine.com/article/217257/natasha-bassett-elvis|title=Natasha Bassett on dancing with Elvis’ ex-girlfriend Dixie Locke in preparation for her performance in Baz Luhrmann’s new biopic|website=Hero|language=en|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/celebrity/natasha_bassett|title=Natasha Bassett  Rotten Tomatoes|website=www.rottentomatoes.com|language=|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga, popunila je Foxov sitcom No Place Like Home &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/celebrity/hollywood-opens-its-door-for-indiana-evans-20140228-33mvd.html|title=Hollywood opens its door for Indiana Evans|last=Casamento|first=Jo|date=1. 3. 2014|website=The Sydney Morning Herald|language=en|access-date=29. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; i time ostvarila svoju „probojnu ulogu“ starlete iz 50-ih ''Gloria DeLamour'' u filmu Braće Coen ''Živio, Cezare!'' (2016) sa Georgeom Clooneyem, [[Scarlett Johansson]] i Channing Tatumom .&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.reviewjournal.com/opinion/columns-blogs/christopher-lawrence/coen-brothers-exorcise-their-pent-silliness-hail-caesar|title=Coen brothers exorcise their pent-up silliness with 'Hail, Caesar!'|last=Lawrence|first=Christopher|date=5. 2. 2016|website=Las Vegas Review-Journal|archive-url=https://web.archive.org/web/20160314053400/http://www.reviewjournal.com/opinion/columns-blogs/christopher-lawrence/coen-brothers-exorcise-their-pent-silliness-hail-caesar|archive-date=14. 3. 2016|url-status=live|access-date=24. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/movies/australian-actress-natasha-bassett-to-play-britney-spears-in-lifetime-film-20160826-gr1iyu.html|title=Australian actress Natasha Bassett to play Britney Spears in Lifetime film|last=Bowden|first=Ebony|date=25. 8. 2016|website=The Sydney Morning Herald|language=en|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Bassett je nastavio igrati nekoliko filmskih uloga u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] glumeći u trilerima poput: ''House by the Lake'', ''The Pale Door'', ''Desolate'', ''Spinning Man'', uz Guya Pearcea, Piercea Brosnana i Minnie Driver, i indie drami ''Katie Says Goodbye'' s Mary Steenburgen, kao i u humorističnoj seriji ''Buff Intervention1'' i SBC ''Opera'', ''SBC. Mighty Orphans'' sa Lukeom Wilsonom, Martinom Sheenom i Robertom Duvallom .&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Bassett je glumila i [[Britney Spears]] u životnom [[Biografija|biografskom]] filmu ''Britney Ever After'' 2017.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://celebrity.nine.com.au/2017/01/24/10/31/britney-spears-biopic|title=Aussie actress Natasha Bassett nails breakdown-era Britney Spears in Ever After|last=Helligar|first=Jeremy|date=23. 1. 2017|publisher=Nine Digital|archive-url=https://web.archive.org/web/20190411231640/https://celebrity.nine.com.au/2017/01/24/10/31/britney-spears-biopic|archive-date=11. 4. 2019|url-status=live|access-date=31. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

Bassett se također pojavljuje i u ''Elvisu'' Baza Luhrmanna kao Dixie Locke, prva djevojka [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]], rame uz rame sa Austin Butlerom i [[Tom Hanks]]om. Kako bi promovisala film, Bassett je prošetala crvenim tepihom na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Cannesu]] u maju 2022. godine. Film je dobio 10-minutne ovacije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2022/05/elvis-cannes-premiere-baz-luhrmann-austin-butler-tom-hanks-standing-ovation-1235032608/|title=Baz Luhrmann's 'Elvis' Rocks Cannes With 10-Minute Standing Ovation|last=D'Alessandro|first=Anthony|last2=Tartaglione|first2=Nancy|date=25. 5. 2022|website=Deadline|language=en-US|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Glumila je  i glavnu ulogu u romantičnoj komediji ''Nemoj mi biti komšija!'' nasuprot Abhay Deol; datum izlaska filma još uvijek nije objavljen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://deadline.com/2024/08/natasha-bassett-abhay-deol-leading-dont-you-be-my-neighbor-1236038799/|title='Elvis' Actress Natasha Bassett &amp; 'Trial By Fire' Star Abhay Deol To Lead Indie Rom-Com 'Don't You Be My Neighbor!'|last=Whittock|first=Jesse|date=13. 8. 2024|website=Deadline|language=en-US|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Bassett piše noir triler roman.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2017/02/britney-spears-lifetime-biopic-natasha-bassett|title=Meet the Australian Powerhouse Bringing Britney Spears to Lifetime|last=Bradley|first=Laura|date=17. 2. 2017|website=Vanity Fair|language=en-US|access-date=28. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Odrastajući u Australiji, Bassett je dobila Zlatnu nagradu vojvode od [[Edinburgh|Edinburga]] za svoja avanturistička putovanja i društveno-korisni rad širom zemlje.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.shethepeople.tv/shestars/natasha-bassett-wiki-bio-elon-musk-girlfriend/|title=Meet Natasha Bassett, The Australian Actor Who Is Dating Elon Musk|website=www.shethepeople.tv|language=en|access-date=27. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ona je strastveni pekar i prozvana je ''&lt;nowiki/&gt;'najboljim kulinarom kolačića u Los Anđelesu''' nakon što je pobjedila na ''Bakecamp takmičenjima,'' također u Los Anđelesu. Njeni kolačići inspirisani su australskim desertima i nostalgičnim ukusima iz djetinjstva.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vogue.com.au/celebrity/interviews/australian-actress-natasha-bassett-on-working-with-the-coen-brothers-bondi-and-baking/news-story/6bcbe318cf486e15afe1f5f8351da732|title=Australian actress Natasha Bassett on working with the Coen brothers, Bondi and baking|last=Roffey|first=Emma|date=31. 5. 2016|website=Vogue}}&lt;/ref&gt;

Bassett je u nekoliko perioda bila u vezi sa [[Elon Musk|Elonom Muskom]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Isaacson|first=Walter|title=[[Elon Musk (Isaacson book)|Elon Musk]]|date=2023|publisher=Simon &amp; Schuster|isbn=978-1-9821-8128-4|location=New York|oclc=1395888338|ref=Isaacson|author-link=Walter Isaacson}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scmp.com/magazines/style/celebrity/article/3167815/who-elon-musks-new-actress-girlfriend-natasha-bassett|title=Who is Elon Musk's new actress girlfriend, Natasha Bassett?|last=Neveling|first=Andre|date=21. 2. 2022|website=[[South China Morning Post]]|language=en|access-date=9. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

Radi na svojoj diplomi iz astrofizike preko [[Univerzitet Harvard|Harvardovog]] online programa &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.photobookmagazine.com/features/natasha-bassett|title=Natasha Bassett starring in the Elvis movie out this month.|last=Seth|first=Kenisha|date=2021|website=PhotoBook Magazine|language=en-US|access-date=27. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; i tečno govori [[francuski]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

== Filmografija ==

=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
! Naslov
! Uloga
! Bilješke
|-
| 2012
| ''Mentalno''
| Kej
|
|-
| 2013
| ''Zmaj''
| Babysitter
| kratko
|-
| 2013
| ''Poslednje zbogom''
| Stella
|
|-
| 2016
| ''Katie kaže zbogom''
| Sara
|
|-
| 2016
| ''Ćiveo, Cezare!''
| Gloria DeLamour
|
|-
| 2016
| ''Kuća uz jezero''
| Gwen
|
|-
| 2016
| ''Pusto''
| Kayla May
|
|-
| 2018
| ''Spinning Man''
| Carrie
|
|-
| 2020
| ''Špijunska intervencija''
| Aleksandra
|
|-
| 2021
| ''Blijeda vrata''
| Pearl
|
|-
| 2020
| ''12 moćnih siročadi''
| Opal
|
|-
| 2022
| ''Elvis''
| Dixie Locke
|
|-
| TBA
| ''Nemoj biti moj komšija!''
| Emily
|
|}

=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
! Naslov
! Uloga
! Bilješke
|-
| 2009
| ''Dungoona''
| Gemma
| TV film
|-
| 2010
| ''I Rock''
| Timpani
| 1 epizoda
|-
| 2010
| ''Cops LAC''
| Brooke Lucas
| 1 ep.
|-
| 2011
| ''Rake''
| Tara
| 3 ep.
|-
| 2013
| ''Kamp''
| Chloe
| 9 ep.
|-
| 2013
| ''U tvojim snovima''
| Natalie
| 1 ep.
|-
| 2014
| ''Evo tvoje proklete porodice''
| Emma
| 1 ep.
|-
| 2017
| ''Britney Ever After''
| [[Britney Spears]]
| TV film
|-
| 2020
| ''Operacija Buffalo''
| Alice
| miniserija, 5 ep.
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Australski režiseri]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>2cg5nfr6pwz4bvz8m883whvrk6yyovi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:AnToni/test2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>523334</id>
    <revision>
      <id>3915501</id>
      <parentid>3914978</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:33:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2049" sha1="ecxnlbt43x6z97etsl90ydiphyzpwi5" xml:space="preserve">{| class=&quot;toccolours hlist&quot; align=right
| 
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(30/30)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(51/51)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(72/72)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(62/62)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(74/74)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(76/76)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(95/95)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt;[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(92/92)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* &lt;s&gt; [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(196/196)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]&lt;/s&gt;
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(169/191)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(137/179)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(129/188)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(127/204)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(115/204)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(96/205)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]] 
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(93/200)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(97/210)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]
* [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026 &lt;small&gt;&lt;small&gt;(91/210)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt;]]</text>
      <sha1>ecxnlbt43x6z97etsl90ydiphyzpwi5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>31. Sarajevo Film Festival</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524238</id>
    <revision>
      <id>3915413</id>
      <parentid>3824548</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5000" sha1="jai5kn5kjjoqch9b57qpyvg46s2ah0i" xml:space="preserve">{{Infokutija filmska nagrada
| naslov                  = 31. Sarajevo Film Festival
| slika                   = 
| veličina_slike          =
| opis_slike              = 
| datum                   = od 15. do 22. augusta [[2025]].
| mjesto                  = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| voditelj                = 
| producent               = 
| režiser                 = 
| organizator             =
| najbolji_film           = 
| najbolja_režija         = 
| najbolja_režija_film    =
| najbolji_glumac         = 
| najbolji_glumac_film    =
| najbolja_glumica        = 
| najbolja_glumica_film   =
| gold_award              =
| hall_of_fame            =
| najviše_nagrada         = 
| najviše_nominacija      = 
| kanal                   =
| mreža                   = 
| trajanje                =  
| ocjene                  = 
| prijašnji               = [[30. Sarajevo Film Festival]]
| sljedeći                = [[32. Sarajevo Film Festival]]
}}
'''31. Sarajevo Film Festival''' međunarodni je filmski festival koji se održava od 15. do 22. augusta 2025. u Sarajevu.

Svečana ceremonija otvaranja održana je uz crveni tepih postavljen ispred Narodnog pozorišta Sarajevo, a voditelji su bili [[Max Alija Ludwig]], [[Charlotte Izmira Cavčić]] i bosanskohercegovačka glumica [[Lidija Kordić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zene.ba/kultura-zabava/poceo-31-sarajevo-film-festival-crveni-tepih-pun-zvijezda-emocija-i-glamu/87095|title=Počeo 31. Sarajevo Film Festival: Crveni tepih pun zvijezda, emocija i glamu|date=15. 8. 2025|website=zene.ba|language=hr|access-date=6. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dana 22. augusta 2025. godine nagrađeni su pobjednici: film Stefan Đorđević ''Vetre, pričaj sa mnom'' osvojio srce za najbolji film, Ivana Mladenović dobio je Srce za najboljeg režisera za film ''Sorella Di Clausura''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sarajevotimes.com/the-heart-of-sarajevo-awards-marked-the-closing-of-the-31st-sarajevo-film-festival/|title=The ‘Heart of Sarajevo’ Awards Marked the Closing of the 31st Sarajevo Film Festival|date=23. 8. 2025|work=sarajevotimes.com|access-date=24. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;.

{{Multiple image|perrow=2|total_width=350|image1=Sergei Loznitsa.jpg|image2=Tricia Tuttle at Berlinale 2025-2.jpg|direction=horizontal|caption1=[[Sergei Loznitsa]], predsjednik žirija|caption2=[[Tricia Tuttle]], članica žirija|caption_align=center}}
[[Datoteka:Willem_Dafoe-63668_(cropped).jpg|mini|220x220piksel|[[Willem Dafoe]], dobitnik [[Srce Sarajeva|Počasnog Srca Sarajeva]]]]

== Članovi žirija ==
* [[Sergueï Loznitsa]] (predsjednik žirija) – režiser&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2025/film/global/sergei-loznitsa-sarajevo-1236464550/|title=Sergei Loznitsa to Head Jury at 31st Sarajevo Film Festival|last=Barraclough|first=Leo|date=18. 7. 2025|website=Variety|language=en-US|access-date=5. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sff.ba/novost/12524/jury-of-the-competitionprogramme-feature-film-ofthe-31st-sarajevo-film-festival|title=Jury of the Competition Programme – Feature Film of the 31st Sarajevo Film Festival|website=sff.ba|language=bs-BA|access-date=5. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Mićanović]] – glumac 
* [[Emanuel Pârvu]] – režiser
* [[Ena Sendijarević]] – rediteljica
* [[Tricia Tuttle]] – članica žirija

== Takmičarski program ==
=== Igrani film ===
* ''[[Vidra (film)|Vidra]]'' – [[Srđan Vuletić]] (Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Italija, Hrvatska, Kosovo)
* ''[[Yugo Florida]]'' – [[Vladimir Tagić]] (Srbija, Bugarska, Francuska, Hrvatska, Crna Gora)
* ''[[Zvijezde manjeg značaja]]'' – [[Renátó Olasz]] (Mađarska)&lt;ref&gt;{{Citation|title=Minden csillag|url=https://www.imdb.com/title/tt37674461/?ref_=nm_ov_bio_lk|date=6. 11. 2025|accessdate=5. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Bijeli puž]]'' – [[Elsa Kremser]] i [[Levin Peter]] (Austrija, Njemačka)
* ''[[Bog neće pomoći]]'' – [[Hana Jušić]] (Hrvatska, Italija, Rumunija, Grčka, Francuska, Slovenija)
* ''[[DJ Ahmet]]'' – [[Georgi M. Unkovski]] (Sjeverna Makedonija, Češka, Srbija, Hrvatska)
* ''[[Fantasy]]'' – [[Kukla Kesherovic]] (Slovenija, Sjeverna Makedonija)
* ''[[Sorella Di Clausura]]'' – [[Ivana Mladenović]] (Rumunija, Srbija, Italija, Španija)
* ''[[Vetre, pričaj sa mnom]]'' – [[Stefan Đorđević]] (Srbija, Slovenija, Hrvatska)

== Nagrade ==
* Srce Sarajeva za najbolji igrani film: ''[[Vetre, pričaj sa mnom]]'' – [[Stefan Đorđević]]
* Srce Sarajeva za najboljeg reditelja: ''[[Sorella Di Clausura]]'' – [[Ivana Mladenović]]
* [[Srce Sarajeva za najbolju glumicu]]: Sarah al Saleh, Alina Juhart, Mia Skrbinac, Mina Milovanović - ''[[Fantasy]]''
* [[Srce Sarajeva za najboljeg glumca]]: Andrija Kuzmanović - ''[[Yugo Florida]]''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo Film Festival}}
* [http://www.sff.ba/ SFF Zvanična stranica festivala]

{{Sarajevo Film Festival}}

[[Kategorija:Sarajevo Film Festival]]
[[Kategorija:2025. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>jai5kn5kjjoqch9b57qpyvg46s2ah0i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hemorepulzija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524449</id>
    <revision>
      <id>3915362</id>
      <parentid>3749716</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T16:17:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30406" sha1="4zv2kohwczu52g678kpjh3tbuk7yosr" xml:space="preserve">Hemorepulzija je usmjereno kretanje ćelije udaljavanjem od određene supstance. Od dvije usmjerene varijante hemotaksije, hemoprivlačenje je mnogo više proučavano. Tek su nedavno razjašnjene ključne komponente puta hemorepulzije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|title=Methods for Quantitation of Leukocyte Chemotaxis and Fugetaxis|url=http://link.springer.com/10.1007/978-1-60761-461-6_8|publisher=Humana Press|date=2010|access-date=28. 7. 2025|isbn=978-1-60761-460-9|pages=115–124|first=Fabrizio|last=Vianello|first2=Elda|last2=Righi|first3=Mark C.|last3=Poznansky}}&lt;/ref&gt; Tačan mehanizam se još uvijek istražuje, a njegovi sastavni dijelovi trenutno se ispituju kao potencijalni kandidati za imunoterapije.
{| class=&quot;toccolours&quot; align=&quot;right&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin-left:0.5em;&quot; width=&quot;350&quot;
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#CCBBEE&quot; |Glosar migracije ćelija
|-
| • '''Hemotaksija''' Ćelijski odgovor na supstancu iz okoline sa usmjerenim kretanjem.
|-
| • '''Hemokineza''' Ćelijski odgovor na supstancu iz okoline sa slučajnim, nevektorskim kretanjem.
|-
| • '''Hemoatrakcija''' Usmjereno kretanje ćelija ''prema'' supstanci
|-
| • '''Hemorepulzija''' Usmjereno kretanje ćelija ''dalje'' od supstance
|-
| • '''Hemokini''' Sekretovani proteini ćelijske signalizacije sposobni da indukuju hemotaksiju u obližnjim ćelijama.
|-
| • '''Imunorepulzija''' Aktivno kretanje ''imunih ćelija'' dalje od supstance
|-
|}

== Historija i etimologija ==
[[Datoteka:Immunorepulsion_2.jpg|lijevo|mini|[[Neutrofilni granulociti|Neutrofili]] se odbijaju od hemokinetičkog agensa]]
Mehanizam hemorepulzije imunih ćelija prvi su prepoznali medicinski istraživači u Općoj bolnici Massachusetts u [[Boston]]u početkom 2002. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ova pojava je u početku nazivana „obrnutom [[Hemotaksija|hemotaksijom]]“, a kasnije i terminom „[[fugetaksija]]“ (izvedenim iz latinskih riječi ''fugere'' – bježati, i ''taxis'' – kretanje).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Neko vrijeme su se ovi termini koristili naizmjenično, prije nego što ih je gotovo u potpunosti zamijenio izraz „hemorepulzija“. Dok se izraz „hemorepulzija“ odnosi na sve tipove ćelija, termin „imunorepulzija“ sve više dobija na značaju kao specifičniji naziv koji se odnosi isključivo na hematopoetske krvne ćelije uključene u imunološke odgovore. Različiti tipovi ćelija na koje bi se izraz „imunorepulzija“ mogao potencijalno primijeniti uključuju: ćelije mijeloidne loze ([[monociti]], [[makrofag]]i, [[neutrofili]], [[bazofili]], [[Eozinofilni granulociti|eozinofili]], [[eritrociti]], [[trombociti]], [[Dendritska ćelija|dendritske ćelije]]) i ćelije limfoidne loze ([[T-ćelija|T-ćelije]], [[B-ćelija|B-ćelije]], [[NK-ćelije]]).

== Uloga u fiziološkim procesima ==
Hemorepulzija imunih ćelija je prvobitno postavljena kao apriorna pretpostavka, na osnovu već poznatog migratornog ponašanja ćelija uočenog u nekoliko prirodno prisutnih fizioloških procesa: razvoju [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]], uspostavljanju imunoprivilegovanih područja i emigraciji iz timusa.

=== Razvoj centralnog nervnog sistema ===
Tokom razvoja [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]], hemokinetički agensi utiču na lokalizaciju nervnih ćelija tako što ili privlače ili odbijaju rastući aksoni.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wu|first=Wei|last2=Wong|first2=Kit|last3=Chen|first3=Jin-hui|last4=Jiang|first4=Zhi-hong|last5=Dupuis|first5=Sophie|last6=Wu|first6=Jane Y.|last7=Rao|first7=Yi|date=1999|title=Directional guidance of neuronal migration in the olfactory system by the protein Slit|url=https://www.nature.com/articles/22477|journal=Nature|language=en|volume=400|issue=6742|pages=331–336|doi=10.1038/22477|issn=0028-0836|pmc=2041931}}&lt;/ref&gt; Ovaj mehanizam kontekstualno zavisne dvosmjernosti predstavlja vrijedan model hemorepulzije koji se može proučavati ''in vivo''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Pored toga, sve je više dokaza da je hemorepulzija vjerovatno ključni mehanizam uključen u regulaciju pokretljivosti [[Leukociti|leukocita]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aiguo|first=Wu|last2=Guangren|first2=Duan|date=2006|title=PMID Observer Design of Descriptor Linear Systems|url=https://doi.org/10.1109/chicc.2006.4347343|journal=2007 Chinese Control Conference|publisher=IEEE|pages=161–165|doi=10.1109/chicc.2006.4347343}}&lt;/ref&gt; Mnogi hemorepelenti koji utiču na migraciju [[Nervna ćelija|nervnih ćelija]], uključujući [[netrin]]e, [[SEMA7A|semaforine]], slit ligande i [[efrine]], nedavno su povezani i s pokretljivošću imunih ćelija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na primjer, pokazano je da Slit protein, koji posreduje u aksonalnoj hemorepulziji, također inhibira usmjereno kretanje leukocita kao odgovor na hemoprivlačne signale.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wu|first=Jane Y.|last2=Feng|first2=Lili|last3=Park|first3=Hwan-Tae|last4=Havlioglu|first4=Necat|last5=Wen|first5=Leng|last6=Tang|first6=Hao|last7=Bacon|first7=Kevin B.|last8=Jiang|first8=Zhi-hong|last9=Zhang|first9=Xiao-chun|date=2001|title=The neuronal repellent Slit inhibits leukocyte chemotaxis induced by chemotactic factors|url=https://www.nature.com/articles/35073616|journal=Nature|language=en|volume=410|issue=6831|pages=948–952|doi=10.1038/35073616|issn=0028-0836|pmc=2072862}}&lt;/ref&gt; Ostali faktori također mogu imati hemorepulzivno djelovanje na imune ćelije, a ti inhibitorni efekti mogu biti regulisani mikrookruženjem tkiva.

=== Imunitetno privilegovana mjesta ===
Određena tjelesna tkiva mogu tolerisati prisustvo antigena bez izazivanja upalne imunološke reakcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Streilein|first=J.Wayne|date=1993|title=Immune privilege as the result of local tissue barriers and immunosuppressive microenvironments|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/095279159390064Y|journal=Current Opinion in Immunology|language=en|volume=5|issue=3|pages=428–432|doi=10.1016/0952-7915(93)90064-Y}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je imunoprivilegovanost evolucijska [[adaptacija]] čija je svrha zaštita najvažnijih osjetilnih organa i reproduktivnih struktura koje bi u slučaju upalne reakcije bile ozbiljno oštećene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Streilein|first=J. W.|date=1993|title=Tissue barriers, immunosuppressive microenvironments, and privileged sites: the eye's point of view|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8148235|journal=Regional Immunology|volume=5|issue=5|pages=253–268|issn=0896-0623|pmid=8148235}}&lt;/ref&gt; Iako su ova područja često fizički izolovana ili ograničena u pristupu imunim ćelijama, postoje funkcionalno značajne osobine takvih okruženja koje su jedinstvene i koje bi se potencijalno mogle replicirati kako bi se imune ćelije držale podalje od ciljanih područja. Poznata imunološki privilegovana mjesta uključuju:

# [[Mozak]] i [[centralni nervni sistem]]
# [[Oči]]
# [[Placenta]] i [[fetus]]
# [[Testisi]]

Osobine koje su specifične za imunoprivilegovana mjesta trebaju se ozbiljno uzeti u obzir prilikom istraživanja kandidata za terapiju imunorepulzijom. Te osobine uključuju:

# Niska ekspresija klasičnih MHC klase IA molekula.
# Ekspresija imunoregulacionih nekonvencionalnih MHC klase IB molekula.
# Povećana ekspresija površinskih molekula koje inhibiraju aktivaciju komplementa.
# Lokalna proizvodnja imunosupresivnih [[citokin]]a, kao što je TGF-β.
# Prisustvo [[neuropeptid]]a.
# Ekspresija [[Fas ligand]]a koji kontroliše ulazak [[Limfne ćelije|limfoidnih ćelija]] koje izražavaju Fas.

=== Emigracija timusa ===
[[T-ćelija|T-ćelije]] su jedan od najvažnijih sastojaka adaptivnog [[Imunološki sistem|imunog sistema]] zbog svoje sposobnosti da nastave razvijati se nakon aktivacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Matloubian|first=Mehrdad|last2=Lo|first2=Charles G.|last3=Cinamon|first3=Guy|last4=Lesneski|first4=Matthew J.|last5=Xu|first5=Ying|last6=Brinkmann|first6=Volker|last7=Allende|first7=Maria L.|last8=Proia|first8=Richard L.|last9=Cyster|first9=Jason G.|date=2004|title=Lymphocyte egress from thymus and peripheral lymphoid organs is dependent on S1P receptor 1|url=https://www.nature.com/articles/nature02284|journal=Nature|language=en|volume=427|issue=6972|pages=355–360|doi=10.1038/nature02284|issn=0028-0836}}&lt;/ref&gt; Da bi se spriječila prerana aktivacija, neophodno je da T-ćelije sazrijevaju u okruženju koje je potpuno izolovano od bilo kojih potencijalno aktivirajućih faktora ([[antigen]]a, [[citokin]]a, [[Steroidi|steroida]], antagonista receptora, molekula [[Adhezija|adhezije]] itd.).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ueno|first=Tomoo|last2=Hara|first2=Kyoko|last3=Willis|first3=Melissa Swope|last4=Malin|first4=Mark A.|last5=Höpken|first5=Uta E.|last6=Gray|first6=Daniel H.D.|last7=Matsushima|first7=Kouji|last8=Lipp|first8=Martin|last9=Springer|first9=Timothy A.|date=2002|title=Role for CCR7 Ligands in the Emigration of Newly Generated T Lymphocytes from the Neonatal Thymus|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1074761302002674|journal=Immunity|language=en|volume=16|issue=2|pages=205–218|doi=10.1016/S1074-7613(02)00267-4}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, T-ćelije se formiraju u [[Koštana srž|koštanoj srži]], a zatim migriraju u [[korteks]] [[timus]]a gdje mogu sazrijevati u okruženju bez antigena. Timus podržava diferencijaciju više različitih podskupina T-ćelija koje imaju jedinstvene uloge u imunom sistemu. Na primjer, T-pomoćne, T-citotoksične, T-memorijske i T-supresorske ćelije sve se razvijaju u timusu i moraju ga napustiti kako bi obavljale svoje funkcije u drugim dijelovima tijela tokom imunog odgovora.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Chaffin|first=Karen E.|last2=Perlmutter|first2=Roger M.|date=1991|title=A pertussis toxin‐sensitive process controls thymocyte emigration|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/eji.1830211038|journal=European Journal of Immunology|language=en|volume=21|issue=10|pages=2565–2573|doi=10.1002/eji.1830211038|issn=0014-2980}}&lt;/ref&gt; ''In vitro'' modeli sistema T-[[Limfopoeza|limfopoeze]] su otkrili da emigracija zrelih T-ćelija nastaje kao rezultat imunorepulzije, odnosno udaljavanja od hemokinetičkog agensa proizvedenog unutar timusa putem G-proteinom povezanog receptora.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vianello|first=Fabrizio|last2=Kraft|first2=Paul|last3=Mok|first3=Ying Ting|last4=Hart|first4=William K.|last5=White|first5=Natasha|last6=Poznansky|first6=Mark C.|date=15. 10. 2005|title=A CXCR4-Dependent Chemorepellent Signal Contributes to the Emigration of Mature Single-Positive CD4 Cells from the Fetal Thymus|url=https://journals.aai.org/jimmunol/article/175/8/5115/111468/A-CXCR4-Dependent-Chemorepellent-Signal|journal=The Journal of Immunology|language=en|volume=175|issue=8|pages=5115–5125|doi=10.4049/jimmunol.175.8.5115|issn=0022-1767}}&lt;/ref&gt;

== Uloga u patološkim procesima ==

=== Izbjegavanje virusnog i bakterijskog imuniteta ===
[[Patogen]]i su razvili različite strategije za izbjegavanje mobilizacije imunih ćelija domaćina, od kojih su neke povezane s imunorepulzijom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Howard|first=Jeremy|last2=Justus|first2=David E|last3=Totmenin|first3=Alexei V|last4=Shchelkunov|first4=Sergei|last5=Kotwal|first5=Girish J|date=1. 7. 1998|title=Molecular mimicry of the inflammation modulatory proteins (IMPs) of poxviruses: evasion of the inflammatory response to preserve viral habitat|url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/64/1/68/6976878|journal=Journal of Leukocyte Biology|language=en|volume=64|issue=1|pages=68–71|doi=10.1002/jlb.64.1.68|issn=0741-5400}}&lt;/ref&gt; Na primjer, neki mikrobi aktivno traže i inficiraju imunoprivilegovana tkiva u kojima imunološki odgovor nije aktivan.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Farrell|first=Helen E.|last2=Degli‐Esposti|first2=Mariapia A.|last3=Davis‐Poynter|first3=Nicholas J.|date=1999|title=Cytomegalovirus evasion of natural killer cell responses|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1600-065X.1999.tb01293.x|journal=Immunological Reviews|language=en|volume=168|issue=1|pages=187–197|doi=10.1111/j.1600-065X.1999.tb01293.x|issn=0105-2896}}&lt;/ref&gt; Drugi proizvode imunomodulatorne proteine koji ometaju normalan imunološki odgovor domaćina.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Murphy|first=P. M.|date=1994|title=Molecular piracy of chemokine receptors by herpesviruses|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/7812652|journal=Infectious Agents and Disease|volume=3|issue=2-3|pages=137–154|issn=1056-2044|pmid=7812652}}&lt;/ref&gt; Ovi proteini djeluju modulirajući elemente domaćina:

# Sistem komplementa i upalni odgovor&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kotwal|first=Girish J.|date=2000|title=Poxviral mimicry of complement and chemokine system components: what’s the end game?|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0167569900016066|journal=Immunology Today|language=en|volume=21|issue=5|pages=242–248|doi=10.1016/S0167-5699(00)01606-6}}&lt;/ref&gt;
# Mreža [[citokin]]a&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Moore|first=Patrick S.|last2=Boshoff|first2=Chris|last3=Weiss|first3=Robin A.|last4=Chang|first4=Yuan|date=6. 12. 1996|title=Molecular Mimicry of Human Cytokine and Cytokine Response Pathway Genes by KSHV|url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.274.5293.1739|journal=Science|language=en|volume=274|issue=5293|pages=1739–1744|doi=10.1126/science.274.5293.1739|issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt;
# Put obrade i prezentacije [[antigen]]a&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Früh|first=Klaus|last2=Gruhler|first2=Albrecht|last3=Krishna|first3=Raman Murli|last4=Schoenhals|first4=Gary J.|date=1999|title=A comparison of viral immune escape strategies targeting the MHC class I assembly pathway|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1600-065X.1999.tb01290.x|journal=Immunological Reviews|language=en|volume=168|issue=1|pages=157–166|doi=10.1111/j.1600-065X.1999.tb01290.x|issn=0105-2896}}&lt;/ref&gt;

Historijski, [[Aktivno mjesto|aktivna mjesta]] imunomodulatornih proteina su ukazivala na relevantne ciljeve za konvencionalne imunoterapije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Milne|first=Richard S. B.|last2=Mattick|first2=Claire|last3=Nicholson|first3=Linda|last4=Devaraj|first4=Prema|last5=Alcami|first5=Antonio|last6=Gompels|first6=Ursula A.|date=1. 3. 2000|title=RANTES Binding and Down-Regulation by a Novel Human Herpesvirus-6 β Chemokine Receptor|url=https://journals.aai.org/jimmunol/article/164/5/2396/69607/RANTES-Binding-and-Down-Regulation-by-a-Novel|journal=The Journal of Immunology|language=en|volume=164|issue=5|pages=2396–2404|doi=10.4049/jimmunol.164.5.2396|issn=0022-1767}}&lt;/ref&gt; U današnjem paradigmatu, ovi ciljevi također imaju potencijal za inovativne terapije imunorepulzijom.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Izbjegavanje imuniteta tumora ===
[[Ćelije tumora]] koriste hemorepulziju imunih ćelija kako bi izbjegle prepoznavanje i uništavanje od strane imunih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Nomura|first=Tetsuhiko|last2=Hasegawa|first2=Hitoshi|last3=Kohno|first3=Masashi|last4=Sasaki|first4=Miho|last5=Fujita|first5=Shigeru|date=1. 3. 2001|title=Enhancement of anti-tumor immunity by tumor cells transfected with the secondary lymphoid tissue chemokine EBI-1-ligand chemokine and stromal cell-derived factor-1αchemokine genes|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1097-0215(200002)9999:99993.0.CO;2-J|journal=International Journal of Cancer|language=en|volume=91|issue=5|pages=597–606|doi=10.1002/1097-0215(200002)9999:9999&lt;::AID-IJC1107&gt;3.0.CO;2-J|issn=0020-7136}}&lt;/ref&gt; Bez usmjerenog imunog odgovora, ćelije tumora mogu proliferirati pa čak i [[Metastaza|metastazirati]]. Provodile su se studije koje istražuju koji hemokini se izlučuju iz tumora i omogućavaju im tako efikasno izbjegavanje imunog odgovora.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Rempel|first=S. A.|last2=Dudas|first2=S.|last3=Ge|first3=S.|last4=Gutiérrez|first4=J. A.|date=2000|title=Identification and localization of the cytokine SDF1 and its receptor, CXC chemokine receptor 4, to regions of necrosis and angiogenesis in human glioblastoma|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10656438|journal=Clinical Cancer Research: An Official Journal of the American Association for Cancer Research|volume=6|issue=1|pages=102–111|issn=1078-0432|pmid=10656438}}&lt;/ref&gt; Jedna studija je pokazala da je visoka ekspresija SDF-1 odgovorna za smanjenje ekspresije MHC klase I molekula, što značajno ometa prepoznavanje tumorskih [[antigen]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zou|first=Weiping|last2=Machelon|first2=Véronique|last3=Coulomb-L'Hermin|first3=Aurore|last4=Borvak|first4=Jozef|last5=Nome|first5=Françoise|last6=Isaeva|first6=Tatyana|last7=Wei|first7=Shuang|last8=Krzysiek|first8=Roman|last9=Durand-Gasselin|first9=Ingrid|date=2001|title=Stromal-derived factor-1 in human tumors recruits and alters the function of plasmacytoid precursor dendritic cells|url=https://www.nature.com/articles/nm1201-1339|journal=Nature Medicine|language=en|volume=7|issue=12|pages=1339–1346|doi=10.1038/nm1201-1339|issn=1078-8956}}&lt;/ref&gt; Dalja istraživanja visoke aktivnosti SDF-1 ukazuju na to da tumori na kraju uspostavljaju imunoprivilegovano mjesto putem odbijanja tumorski specifičnih [[Limfociti|limfocita]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Barbero|first=Simone|last2=Bonavia|first2=Rudy|last3=Bajetto|first3=Adriana|last4=Porcile|first4=Carola|last5=Pirani|first5=Paolo|last6=Ravetti|first6=Jean Louis|last7=Zona|first7=Gian Luigi|last8=Spaziante|first8=Renato|last9=Florio|first9=Tullio|date=15. 4. 2003|title=Stromal cell-derived factor 1alpha stimulates human glioblastoma cell growth through the activation of both extracellular signal-regulated kinases 1/2 and Akt|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12702590|journal=Cancer Research|volume=63|issue=8|pages=1969–1974|issn=0008-5472|pmid=12702590}}&lt;/ref&gt;

Potencijalno klinički relevantni hemokini povezani sa tumorom uključuju:

# [[IL-8]]: Utvrđeno je da mnogi tipovi tumora proizvode i izražavaju IL-8. Veza IL-8 sa receptorima [[CXCR1]] i [[CXCR2]] povezana je s uspostavljanjem tumora.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Balkwill|first=Fran|date=2004|title=Cancer and the chemokine network|url=https://www.nature.com/articles/nrc1388|journal=Nature Reviews Cancer|language=en|volume=4|issue=7|pages=540–550|doi=10.1038/nrc1388|issn=1474-175X}}&lt;/ref&gt;
# [[SDF-1]]: Drugi tipovi raka iskazuju visoke nivoe SDF-1, koji stimuliše rast tumora i ometa normalno kretanje imunih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Strieter|first=Robert M.|date=2001|title=Chemokines: Not just leukocyte chemoattractants in the promotion of cancer|url=https://www.nature.com/articles/ni0401_285|journal=Nature Immunology|language=en|volume=2|issue=4|pages=285–286|doi=10.1038/86286|issn=1529-2908}}&lt;/ref&gt;

== Farmakološka relevantnost ==

=== Upala ===
[[Datoteka:Neutrophil2.jpg|lijevo|mini|Neutrofili su ključni sastojci urođenog imunološkog sistema]]
[[Upala]] je jedna od prvih reakcija imunog sistema na infekciju ili iritaciju. Ovaj odgovor stimulišu hemijski faktori koje oslobađaju oštećene ćelije. Ti hemijski faktori izazivaju sve povezane simptome upale tako što senzibilizuju receptore za [[bol]], uzrokuju vazodilataciju krvnih sudova na mjestu povrede i privlače fagocite.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Stvrtinová|first=Viera|title=&quot;Neutrophils, central cells in acute inflammation&quot;. Inflammation and Fever from Pathophysiology: Principles of Disease|last2=Ján|first2=Jakubovský|last3=Ivan|first3=Hulín|publisher=Computing Centre, Slovak Academy of Sciences: Academic Electronic Press|year=1995|isbn=}}&lt;/ref&gt;

Neutrofili su prvi koji stižu na mjesto događaja, aktivirajući druge dijelove imunog sistema oslobađanjem faktora koji pozivaju druge leukocite i limfocite. Ostale prirođene leukocite čine prirodne ćelije ubice (NK ćelije), mastociti, eozinofili, bazofili, makrofagi i dendritske ćelije. Ove ćelije djeluju zajedno tako što prepoznaju i uklanjaju patogene koji mogu izazvati infekciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Kao prvi reagenti, ćelije urođenog imunog sistema ne mogu biti specifične i moraju odgovarati na strane supstance na općenit način.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Molecular biology of the cell|url=https://archive.org/details/molecularbiology0004albe|date=2002|publisher=Garland Science|isbn=978-0-8153-3218-3|editor-last=Alberts|editor-first=Bruce|edition=4|location=New York}}&lt;/ref&gt; Na primjer, neutrofili sadrže toksične supstance u svojim granulama koje ubijaju ili sprečavaju širenje patogena. Ćelije napadaju patogene oslobađajući snažne oksidativne agense, uključujući [[vodonik-peroksid]], slobodne kisikove radikale i [[hipohlorit]]e.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Iako je ovaj napad efikasan protiv bakterija i gljivica, odgovor može nenamjerno izazvati ozbiljna oštećenja okolnog tkiva domaćina. Nepravilna regulacija ćelija urođenog imunog sistema ima ključnu ulogu u širenju upalnih stanja.

Hemorepulzija se trenutno istražuje kao primjenjiva terapija za prevenciju ili rješavanje neželjenih upalnih reakcija. Hemorepelent djeluje tako što prenosi hemijske signale imunim ćelijama kojima im se nalaže da napuste ili izbjegavaju određeno područje ili tkivo kako bi se tkivo vratilo u normalno stanje.

=== Odbacivanje transplatata ===
Cilj primjene terapije hemorepulzijom u transplantacionoj medicini jeste postizanje održive, lokalno specifične neosjetljivosti radi prevencije odbacivanja transplantata.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Head|first=Judith R.|last2=Billingham|first2=Rupert E.|date=1985|title=Immunologically Privileged Sites in Transplantation Immunology and Oncology|url=https://muse.jhu.edu/article/403535|journal=Perspectives in Biology and Medicine|language=en|volume=29|issue=1|pages=115–131|doi=10.1353/pbm.1985.0038|issn=1529-8795}}&lt;/ref&gt; Trenutne terapije kontrolišu odbacivanje bez razlike suzbijajući imunološki odgovor. Ovim pristupom, bilo kakve koristi postignute [[Imunosupresija|imunosupresijom]] nadoknađuju se povećanim rizikom pacijenta od smrtonosnih, [[Oportunistička infekcija|oportunističkih infekcija]]. Ukoliko se postigne, konstitutivna ekspresija hemorepelenta od strane donorskog tkiva stvorila bi inducirano imunoprivilegovano mjesto za [[alograf]]t i predstavljala bi efikasnu alternativu u prevenciji odbacivanja transplantata.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Head|first=Judith R.|last2=Billingham|first2=Rupert E.|date=1985|title=IMMUNE PRIVILEGE IN THE TESTIS: II. EVALUATION OF POTENTIAL LOCAL FACTORS|url=http://journals.lww.com/00007890-198509000-00010|journal=Transplantation|language=en|volume=40|issue=3|pages=269–274|doi=10.1097/00007890-198509000-00010|issn=0041-1337}}&lt;/ref&gt;

== Mehanizam ==
[[Datoteka:Chemotaxis_Mechanism.jpg|desno|mini|Duž PIP3 gradijenta, signalni put je visoko očuvan između ''D. discoideum'' i ljudskih neutrofila.]]
Hemorepulzija je omogućena istom sposobnošću detekcije gradijenta koja upravlja [[Hemotaksija|hemotaksijom]]. Signal gradijenta hemokinetičkog agensa prima se putem specifičnih receptora na površini ćelije i prenosi se kroz unutrašnje ćelijske mehanizme kako bi se generisao usmjereni odgovor. Ćelija se kreće uz gradijent hemoprivlačnog agensa ili niz gradijent [[hemorepelent]]a. Pored rasta aksonalnih konusa, model organizam ''[[Dictyostelium discoideum]]'' je bio ključan u određivanju mehanizama koji posreduju u hemorepulziji i imunorepulziji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Manahan|first=Carol L.|last2=Iglesias|first2=Pablo A.|last3=Long|first3=Yu|last4=Devreotes|first4=Peter N.|date=1. 11. 2004|title=CHEMOATTRACTANT SIGNALING IN DICTYOSTELIUM DISCOIDEUM|url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.cellbio.20.011303.132633|journal=Annual Review of Cell and Developmental Biology|language=en|volume=20|issue=1|pages=223–253|doi=10.1146/annurev.cellbio.20.011303.132633|issn=1081-0706}}&lt;/ref&gt; Mehanizmi detekcije gradijenta i [[Polarizacija|polarizacije]] ćelija kod ''D. discoideum'' su izuzetno sačuvani i kod ljudskih neutrofila.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Willard|first=Stacey S.|last2=Devreotes|first2=Peter N.|date=2006|title=Signaling pathways mediating chemotaxis in the social amoeba, Dictyostelium discoideum|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0171933506001270|journal=European Journal of Cell Biology|language=en|volume=85|issue=9-10|pages=897–904|doi=10.1016/j.ejcb.2006.06.003}}&lt;/ref&gt;

=== Dvosmjerne odluke ===
[[Datoteka:Il88.jpg|lijevo|mini|Mehanizam usmjerenog donošenja odluka u ljudskom neutrofilu]]
[[Leukociti]] mogu pokazivati aktivnu hemorepulziju, odnosno udaljavanje od faktora koji se obično smatra hemoprivlačnim, zavisno od konteksta.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Devreotes|first=Peter|last2=Janetopoulos|first2=Chris|date=2003|title=Eukaryotic Chemotaxis: Distinctions between Directional Sensing and Polarization|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S002192582073334X|journal=Journal of Biological Chemistry|language=en|volume=278|issue=23|pages=20445–20448|doi=10.1074/jbc.R300010200}}&lt;/ref&gt; Na primjer, [[limfociti]] mogu migrirati dalje od visoke koncentracije [[Hemokin SDF-1|hemokina SDF-1]], umjesto da budu privučeni nižim koncentracijama istog faktora. Slični rezultati su zabilježeni i kod ljudskih [[Neutrofili|neutrofila]] u odnosu na hemokin [[IL-8]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Tharp|first=William G|last2=Yadav|first2=R|last3=Irimia|first3=D|last4=Upadhyaya|first4=A|last5=Samadani|first5=A|last6=Hurtado|first6=O|last7=Liu|first7=S Y|last8=Munisamy|first8=S|last9=Brainard|first9=D M|date=19. 12. 2005|title=Neutrophil chemorepulsion in defined interleukin-8 gradients in vitro and in vivo|url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/79/3/539/6922677|journal=Journal of Leukocyte Biology|language=en|volume=79|issue=3|pages=539–554|doi=10.1189/jlb.0905516|issn=1938-3673}}&lt;/ref&gt;

Odluka o smjeru kretanja prema ili od hemokina izgleda da se određuje sljedećim faktorima:

• Diferencijalnim zauzećem [[Receptor (čulo)|receptora]]

• Aktivacijom unutarćelijskih [[kinaza]]

• Koncentracijama cikličnih [[nukleotid]]a

=== Signalni putevi ===
{| class=&quot;toccolours&quot; align=&quot;left&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin-right:2.0em;&quot; width=&quot;350&quot;
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#CCBBEE&quot; |Legenda skraćenica
|-
| • '''PI3K''' fosfoinozitid 3-kinaza
|-
| • '''PLC''' fosfolipaza C
|-
| • '''cAMP''' Ciklični adenozin monofosfat, hemoatraktant
|-
| • '''8CPT-cAMP''' 8-para-hlorfeniltio, hemorepelent
|-
| • '''IP-3''' inozitol trifosfat
|-
| • '''Pt dIns(3,4,5)P &lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;''' Fosfatidilinozitol (3,4,5)-trifosfat
|-
| • '''SDF-1''' Faktor 1 izveden iz stromalnih ćelija
|-
|}
Kako u ''D. discoideum'', tako i u ljudskim [[Neutrofilni granulociti|neutrofilima]], dolazi do obrnutog polariteta prilikom prelaska sa hemoprivlačnog na hemorepulzivni odgovor.&lt;ref&gt;{{Citation|title=[21] Analysis of signal transduction following lymphocyte activation by chemokines|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0076687997880238|publisher=Elsevier|date=1997|access-date=28. 7. 2025|isbn=978-0-12-182189-0|pages=340–361|language=en|first=Kevin B.|last=Bacon}}&lt;/ref&gt; Dokazani modeli hemotaksije posmatrani su korištenjem cAMP analoga.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dustin|first=Michael L.|last2=Chakraborty|first2=Arup K.|date=2008|title=Tug of War at the Exit Door|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1074761308000022|journal=Immunity|language=en|volume=28|issue=1|pages=15–17|doi=10.1016/j.immuni.2008.01.001|pmc=2719829}}&lt;/ref&gt; Tokom cAMP-posredovane hemoprivlačnosti, chemoatraktant cAMP aktivira PI3K na prednjem dijelu ćelije, zajedno sa lokaliziranom aktivacijom malih [[GTPaza Rac]] i [[Cdc42]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Heit|first=Bryan|last2=Tavener|first2=Samantha|last3=Raharjo|first3=Eko|last4=Kubes|first4=Paul|date=14. 10. 2002|title=An intracellular signaling hierarchy determines direction of migration in opposing chemotactic gradients|url=https://rupress.org/jcb/article/159/1/91/32943/An-intracellular-signaling-hierarchy-determines|journal=The Journal of Cell Biology|language=en|volume=159|issue=1|pages=91–102|doi=10.1083/jcb.200202114|issn=1540-8140|pmc=2173486}}&lt;/ref&gt; Ovo zatim aktivira PLC, što vodi do stvaranja IP-3, što rezultira gubitkom PtdIns (4,5) P2 na prednjem dijelu ćelije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Armengol|first=Maria-Pilar|last2=Cardoso-Schmidt|first2=Cristina B.|last3=Fernández|first3=Marco|last4=Ferrer|first4=Xavier|last5=Pujol-Borrell|first5=Ricardo|last6=Juan|first6=Manel|date=15. 6. 2003|title=Chemokines Determine Local Lymphoneogenesis and a Reduction of Circulating CXCR4+ T and CCR7 B and T Lymphocytes in Thyroid Autoimmune Diseases|url=https://journals.aai.org/jimmunol/article/170/12/6320/34345/Chemokines-Determine-Local-Lymphoneogenesis-and-a|journal=The Journal of Immunology|language=en|volume=170|issue=12|pages=6320–6328|doi=10.4049/jimmunol.170.12.6320|issn=0022-1767}}&lt;/ref&gt; Hemorepelent 8CPT-cAMP inhibira aktivnost PLC-a i time povećava akumulaciju PtdIns (3,4,5) P3 i aktivaciju PTEN-a. Na ovaj način hemorepelent mijenja [[polaritet]] gradijenta PtdIns (3,4,5) P3 i indukuje hemorepulziju. Nedavni dokazi takođe ukazuju na ulogu PI5K i [[Rho Indi|Rho]] signalizacije tokom donošenja odluka o smjeru kretanja i migraciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Alblas|first=Jacqueline|last2=Ulfman|first2=Laurien|last3=Hordijk|first3=Peter|last4=Koenderman|first4=Leo|date=2001|editor-last=Ginsberg|editor-first=Mark|title=Activation of RhoA and ROCK Are Essential for Detachment of Migrating Leukocytes|url=https://www.molbiolcell.org/doi/10.1091/mbc.12.7.2137|journal=Molecular Biology of the Cell|language=en|volume=12|issue=7|pages=2137–2145|doi=10.1091/mbc.12.7.2137|issn=1059-1524|pmc=55668}}&lt;/ref&gt;

=== Inhibitori ===
Korist inhibitora proučavana je u [[T-ćelija]]ma. Na primjer, hemoprivlačenje T-ćelija prema [[SDF-1]] inhibiraju inhibitori [[Tirozin-kinaza|tirozin kinaze]], [[genistein]] i [[herbimycin]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pham|first=Trung H.M.|last2=Okada|first2=Takaharu|last3=Matloubian|first3=Mehrdad|last4=Lo|first4=Charles G.|last5=Cyster|first5=Jason G.|date=2008|title=S1P1 Receptor Signaling Overrides Retention Mediated by Gαi-Coupled Receptors to Promote T Cell Egress|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1074761307005791|journal=Immunity|language=en|volume=28|issue=1|pages=122–133|doi=10.1016/j.immuni.2007.11.017|pmc=2691390}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;

[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Ćelijsko kretanje]]</text>
      <sha1>4zv2kohwczu52g678kpjh3tbuk7yosr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Super Mario Galaxy Film</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529840</id>
    <revision>
      <id>3915448</id>
      <parentid>3829784</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:34:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9434" sha1="byuk1bs5lorq3oal87qufnexymdha5y" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| slika             = Super Mario Galaxy Film poster.jpeg
}}
'''''Super Mario Galaxy Film''''' ([[engleski|eng]]. ''The Super Mario Galaxy Movie'') je [[Animirani film|animirani]] [[Pustolovni film|pustolovno]]-[[Komedija (film)|humoristični]] film temeljen na [[Nintendo]]voj franšizi videoigara o [[Super Mario|Super Mariu]] i nastavak filma [[Super Mario Bros. Film]] (2023). Produciraju ga [[Universal Pictures]], [[Illumination]] i [[Nintendo]], a distribuira Universal. Redatelji su [[Aaron Horvath]] i [[Michael Jelenic]], dok je scenarist [[Matthew Fogel]]. U glumačko-glasovnoj postavi ponovno se pojavljuju [[Chris Pratt]], [[Anya Taylor-Joy]], [[Charlie Day]], [[Jack Black]], [[Keegan-Michael Key]] i [[Kevin Michael Richardson]], reprizirajući svoje uloge iz prvog filma.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|last=Moreau|first=Jack Dunn,Jordan|date=12. 9. 2025|title=‘Super Mario Bros. 2’ Officially Titled ‘Super Mario Galaxy Movie’|url=https://variety.com/2025/film/news/super-mario-galaxy-movie-sequel-1236515440/|access-date=12. 9. 2025|website=Variety|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik Nintenda [[Shuntaro Furukawa]] izjavio je u svibnju [[2021.]] da je tvrtka zainteresirana za produkciju više animiranih filmova temeljenih na svojim naslovima ako ''Super Mario Bros. Film'' bude uspješan. Izvršni direktor Illuminationa i producent [[Chris Meledandri]] upitan je uoči izlaska filma u travnju [[2023.]] o mogućnosti nastavka. Novi film o Mariu službeno je najavljen u ožujku [[2024.]], pri čemu su potvrđeni povratak Horvatha i Jelenica kao redatelja te Fogela kao scenarista. Naslov filma službeno je otkriven u rujnu 2025.

Film bi trebao biti objavljen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[3. travnja]] [[2026.]] godine.

== Glasovna postava i likovi ==
* [[Chris Pratt]] kao Mario, siromašni talijansko-američki vodoinstalater iz Brooklyna, New Yorka
* [[Anya Taylor-Joy]] kao princeza Peach, vladarica Kraljevstva gljiva i Marijev romantični interes
* [[Charlie Day]] kao Luigi, Marijev plašljivi mlađi i viši brat te kolega vodoinstalater
* [[Jack Black]] kao Bowser, kralj Koopa, koji vlada Mračnim zemljama
* [[Keegan-Michael Key]] kao Toad, stanovnik Kraljevstva gljiva
* [[Kevin Michael Richardson]] kao Kamek, Magikoopa koji služi kao Bowserov savjetnik i doušnik

== Glavne uloge i sinkronizacija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Lik
!Izvorni glas
!Hrvatski glas
|-
|Mario
|[[Chris Pratt]]
|[[Tin Rožman]]
|-
|Luigi
|[[Charlie Day]]
|[[Ognjen Milovanović]]
|-
|Bowser
|[[Jack Black]]
|[[Fabijan Pavao Medvešek]]
|-
|Bowser Jr.
|[[Benny Safdie]]
|[[Kan Priselac Novačić]]
|-
|Princeza Peach
|[[Anya Taylor-Joy]]
|[[Vini Jurčić]]
|-
|Rosalina
|[[Brie Larson]]
|[[Lana Meniga]]
|-
|Kamek
|[[Kevin Michael Richardson]]
|[[Pero Juričić]]
|-
|Wart
|[[Luis Guzmán]]
|[[Ervin Baučić]]
|-
|R.O.B.
|[[Ed Skudder]]
|[[Ivan Đuričić]]
|-
|Fox McCloud
|[[Glen Powell]]
|[[Hrvoje Klobučar]]
|-
|Kraljica Bee
|[[Issa Rae]]
|[[Mirta Zečević]]
|-
|Lumalee
|[[Juliet Jelenic]]
|[[Luna Baučić]]
|}

=== Ostali glasovi ===
* [[Ana Ćapalija]]
* [[Robert Ugrina]]
* [[Goran Malus]]
* [[Jan Kovačić]]
* [[Goran Vrbanić]]
* [[Kosta Jevtić]]
* [[Lukas Bekec]]
* [[Nikola Sijerić]]
* [[Lav Hranjec]]
* [[Ana Fraculj]]
* [[Zita Manojlović]]
* [[Sara Carević]]

=== Sinkronizacija ===
* Sinkronizacija: Rubikon Sound Factory
* Prijevod, adaptacija i redateljica dijaloga: [[Lea Anastazija Fleger]]
* Snimatelj zvuka: [[Roland Rostohar]]

== Produkcija ==
U svibnju 2021. Furukawa je izjavio da je [[Nintendo]] zainteresiran za produkciju više [[Animirani film|animiranih filmova]] temeljenih na svojim intelektualnim vlasništvima ako film o ''Super Mario Bros.'' postigne uspjeh.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Evangelista|first=Chris|date=4. 5. 2021|title=More Nintendo Animated Movies On The Way Following Illumination's 'Super Mario'|url=https://www.slashfilm.com/580860/more-nintendo-animated-movies/|access-date=12. 9. 2025|website=SlashFilm|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Uoči izlaska filma, u razgovoru za naslovnicu [[Variety]]ja, producent Meledandri upitan je o mogućim nastavcima ili projektima temeljenima na drugim Nintendovim naslovima te je odgovorio: „Naš je fokus sada u potpunosti na predstavljanju filma publici i u ovom trenutku nismo spremni govoriti o onome što dolazi u budućnosti”.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Lang|first=Ethan Shanfeld,Brent|date=4. 4. 2023|title=Mario Powers Up: How Nintendo Visionary Shigeru Miyamoto and Illumination’s Chris Meledandri Plan to Super Smash Hollywood|url=https://variety.com/2023/film/features/super-mario-bros-movie-shigeru-miyamoto-interview-1235572488/|access-date=12. 9. 2025|website=Variety|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Dana [[21. travnja]] [[2023.]], nakon komercijalnog uspjeha filma, Nintendo je naveo da će biti još filmova temeljenih na njihovim naslovima, iako izravno nisu potvrdili nastavak filma ''Super Mario Bros. Film''.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Onder|first=Cade|date=21. 4. 2023|title=Nintendo Confirms More Video Game Movies in the Works|url=https://comicbook.com/gaming/news/nintendo-more-video-game-movies-super-mario-bros/|access-date=12. 9. 2025|website=ComicBook.com|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U lipnju 2023. Pratt je izjavio da će vijesti o nastavku stići „uskoro”, ali da je razvoj projekta zaustavljen zbog štrajka Writers Guild of America 2023., napomenuvši da će se nastaviti tek kada se „scenaristi budu osjećali ugodno krenuti dalje”.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=10. 6. 2023|title=Chris Pratt says Super Mario Bros Movie 2 has been delayed by writers' strike|url=https://www.digitalspy.com/movies/a44160239/chris-pratt-super-mario-bros-2-delayed/|access-date=12. 9. 2025|website=Digital Spy|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=14. 6. 2023|title=Want A Super Mario Bros. Movie Sequel? Chris Pratt Teases News Coming &quot;Soon&quot;|url=https://www.syfy.com/syfy-wire/chris-pratt-teases-sequel-to-the-super-mario-bros-movie|access-date=12. 9. 2025|website=SYFY|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U studenome je otkriveno da [[Universal Studios|Universal]] planira izgraditi širu filmsku franšizu oko filma te je ujedno potvrđen nastavak.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Universal Confirms 'Super Mario Bros' Will Become A Franchise|url=https://www.cultureslate.com/news/universal-confirms-super-mario-bros-will-become-a-franchise|access-date=12. 9. 2025|website=CultureSlate|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Dana [[10. ožujka]] [[2024.]], u sklopu proslave Dana Marija, Miyamoto i Meledandri službeno su najavili „novi film o Super Mariu”, s datumom izlaska [[3. travnja]] [[2026.]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i dodatnim datumima diljem travnja u drugim teritorijima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|last=Lang|first=Brent|date=10. 3. 2024|title=New ‘Super Mario Bros.’ World Animated Movie in the Works From Illumination, Nintendo|url=https://variety.com/2024/film/news/new-animated-super-mario-bros-world-movie-nintendo-illumination-release-date-1235936648/|access-date=12. 9. 2025|website=Variety|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Horvath, Jelenic i Fogel vratit će se kao koredatelji i scenarist; Meledandri je izjavio da je tim studija [[Illumination Entertainment|Illumination]] u procesu izrade storyboarda i „razvoja scenografije za nova okruženja”.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U listopadu 2024. Keegan-Michael Key spomenuo je da će nastavak biti „šireg opsega” te će sadržavati „neke nove likove koji su stari favoriti i neke za koje mislim da su stvarno duboki rezovi”.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=30. 9. 2024|title=The Super Mario Bros. Movie 2 Features More Easter Eggs for Hardcore Fans|url=https://www.mensjournal.com/streaming/the-super-mario-bros-movie-2|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20241001212907/https://www.mensjournal.com/streaming/the-super-mario-bros-movie-2|archive-date=1. 10. 2024|access-date=12. 9. 2025|website=mensjournal.com}}&lt;/ref&gt;

Dana [[13. svibnja]] [[2025.]] [[NBCUniversal]] je naveo nastavak pod naslovom ''Super Mario World'', koji je kasnije uklonjen.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=14. 5. 2025|title=Next Super Mario movie title quietly announced then quickly removed by NBCUniversal|language=en|work=Eurogamer.net|url=https://www.eurogamer.net/next-super-mario-movie-title-quietly-announced-then-quickly-removed-by-nbcuniversal|access-date=12. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; U rujnu 2025., tijekom Nintendo Directa, naslov filma službeno je potvrđen te je objavljeno da će [[Chris Pratt]], [[Anya Taylor-Joy]], [[Charlie Day]], [[Jack Black]], [[Keegan-Michael Key]] i [[Kevin Michael Richardson]] reprizirati svoje uloge iz prethodnog filma.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.thesupermariogalaxymovie.com/ Zvanični sajt]
* {{IMDb title|id=28650488|title=Super Mario Galaxy Film}}

{{Mario (franšiza)}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2026.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki animirani filmovi]]
[[Kategorija:Američki avanturistički filmovi]]
[[Kategorija:Japanski filmovi]]
[[Kategorija:Japanski animirani filmovi]]
[[Kategorija:IMAX filmovi]]
[[Kategorija:Super Mario Bros. Film]]
[[Kategorija:Filmovi o Mariou]]
[[Kategorija:Franšiza Mario]]
[[Kategorija:Filmovi Illuminationa]]
[[Kategorija:Animirani filmovi Universal Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]]</text>
      <sha1>byuk1bs5lorq3oal87qufnexymdha5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Priča o igračkama (franšiza)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529919</id>
    <revision>
      <id>3915383</id>
      <parentid>3828048</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:45:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4138" sha1="awb3t9xyjuwns64jkdvslp94awb4dqp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Toy Story logo.svg|mini|desno|Službeni logotip franšize]]
'''Priča o igračkama''' ({{Jez-en|Toy Story}}) američka je [[medijska franšiza]] koju je kreirao [[John Lasseter]], [[Pete Docter]], [[Andrew Stanton]] i [[Joe Ranft]]i u vlasništvu [[Walt Disney Pictures]]a.

Franšiza se sastoji uglavnom od šest animiranih dugometražnih filmova: [[Priča o igračkama]] (1995), [[Priča o igračkama 2]] (1999), [[Priča o igračkama 3]] (2010), [[Priča o igračkama 4]] (2019) i spin-off film unutar filma ''[[Svjetlosni]]'' (2022). Najavljen je i [[Priča o igračkama 5|peti film]] bi trebao biti objavljen 2026. Također uključuje 2D animirani direktno-na-video spin-off film unutar filma [[Buzz Lightyear of Star Command: The Adventure Begins|Buzz Lightyear]] [[Buzz Lightyear of Star Command: The Adventure Begins|of Star Command: The Adventure Begins]] (2000) i animiranu televizijsku seriju [[Buzz Lightyear of Star Command|Buzz Lightyear]] [[Buzz Lightyear of Star Command|of Star Command]] (2000–01) koja je uslijedila nakon filma. Prva Priča o igračkama bila je prvi dugometražni film koji je u potpunosti snimljen korištenjem kompjuterski generiranih slika. Prva dva filma režirao je [[John Lasseter]], treći film [[Lee Unkrich]] (koji je bio ko-režiser drugog filma uz [[Ash Brannon|Asha Brannona]]), četvrti film [[Josh Cooley]], a Lightyear [[Angus MacLane]]. Peti glavni film režirat će [[Andrew Stanton]] (koji je koautor prva četiri filma).

Producirani s ukupnim budžetom od 720 miliona dolara, filmovi Priča o igračkama zaradili su više od 3,3 milijarde dolara širom svijeta, postavši 21. najuspješnija filmska franšiza u svijetu i četvrta najuspješnija animirana franšiza. Svaki film glavne serije postavio je rekorde na blagajnama, a treći i četvrti su uvršteni među 50 najboljih filmova svih vremena. Franšiza je dobila pohvale kritičara i publike.&lt;ref name=&quot;toystoryrt&quot;&gt;{{Cite Rotten Tomatoes |id={{RT data|rtid|noprefix=y|qid=Q171048}} |type=m |title=Toy Story |access-date={{RT data|access date|qid=Q171048}}}}{{RT data|edit|qid=Q171048}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toystory2rt&quot;&gt;{{Cite Rotten Tomatoes |id={{RT data|rtid|noprefix=y|qid=Q187266}} |type=m |title=Toy Story 2 |access-date={{RT data|access date|qid=Q187266}}}}{{RT data|edit|qid=Q187266}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toystory3rt&quot;&gt;{{Cite Rotten Tomatoes |id={{RT data|rtid|noprefix=y|qid=Q187278}} |type=m |title=Toy Story 3 |access-date={{RT data|access date|qid=Q187278}}}}{{RT data|edit|qid=Q187278}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toystory4rt&quot;&gt;{{Cite Rotten Tomatoes |id={{RT data|rtid|noprefix=y|qid=Q18517638}} |type=m |title=Toy Story 4 |access-date={{RT data|access date|qid=Q18517638}}}}{{RT data|edit|qid=Q18517638}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;lightyearrt&quot;&gt;{{Cite Rotten Tomatoes |id={{RT data|rtid|noprefix=y|qid=Q104409060}} |type=m |title=Lightyear |access-date={{RT data|access date|qid=Q104409060}}}}{{RT data|edit|qid=Q104409060}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Prva dva filma su ponovo prikazana u kinima kao Disney Digital 3-D &quot;dvostruki film&quot; najmanje dvije sedmice u oktobru 2009. kao promocija za tada nadolazeći treći film.&lt;ref name=&quot;Empire3D&quot;&gt;{{cite news |last=Richards |first=Olly |url=https://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=21856 |title=Toy Story Movies Going 3D |work=[[Empire (časopis)|Empire]] |date=24. 1. 2008|access-date=11. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20181107025021/https://www.empireonline.com/movies/news/toy-story-movies-going-3d/|archive-date=7. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Filmovi ==
* ''[[Priča o igračkama]]'' (1995)
* ''[[Priča o igračkama 2]]'' (1999)
* ''[[Priča o igračkama 3]]'' (2010)
* ''[[Priča o igračkama 4]]'' (2019)
* ''[[Svjetlosni]]'' (2022)
* ''[[Priča o igračkama 5]]'' (2026)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.disney.com/movie/toy-story Službena stranica]

[[Kategorija:Priča o igračkama| ]]
[[Kategorija:Animirani filmovi]]
[[Kategorija:Animirane filmske serije]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Franšize Pixara]]
[[Kategorija:Franšize Disneyja]]</text>
      <sha1>awb3t9xyjuwns64jkdvslp94awb4dqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Papin egzorcist</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530078</id>
    <revision>
      <id>3915384</id>
      <parentid>3890775</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10089" sha1="olc1m9vjruffgx990xnovwt4pdh92y5" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Papin Egzorcist
| poster            = ThePopesExorcistPoster.png
| režija            = [[Julius Avery]]
| scenarist         = {{plainlist|
* [[Michael Petroni]]
* [[Evan Spiliotopoulos]]
}}
| uloge             = {{plainlist|
* [[Russell Crowe]]
* [[Daniel Zovatto]]
* [[Alex Essoe]]
* [[Franco Nero]] 
}}
| muzika            = [[Jed Kurzel]]
| žanr              = [[Horor]]
| kinematografija   = Khalid Mohtaseb
| montaža           = Matt Evans
| distributer       = [[Sony Pictures Releasing]]
| datum             = {{plainlist|
* 5. 4. 2023 (Međunarodno)
* 14. 4. 2023 (SAD)
}}
| trajanje          = 103. minuta&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbfc.co.uk/release/the-popes-exorcist-q29sbgvjdglvbjpwwc0xmdexndex |title=''The Pope's Exorcist'' (15) |website=[[British Board of Film Classification]] |access-date=24. 3. 2023 |archive-date=24. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230324082121/https://www.bbfc.co.uk/release/the-popes-exorcist-q29sbgvjdglvbjpwwc0xmdexndex |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| zemlja            = {{plainlist|
* SAD
* Ujedinjeno Kraljestvo
* Španija&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lodge |first=Guy |date=7. 4. 2023 |title=''The Pope's Exorcist'' Review: The Power of Christ (and Russell Crowe) Mostly Compels You in Yet Another Possession Chiller |url=https://variety.com/2023/film/reviews/the-popes-exorcist-review-russell-crowe-1235576547/ |access-date=11. 8. 2023 |website=[[Variety (časopis)|Variety]] |archive-date=11. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230811202915/https://variety.com/2023/film/reviews/the-popes-exorcist-review-russell-crowe-1235576547/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
}}
| jezik             = Engleski jezik
| budžet            = 18 mil. $&lt;ref name=VarietyBudget&gt;{{Cite web |last=Rubin |first=Rebecca |date=12. 4. 2023 |title=Box Office: Nicolas Cages ''Renfield'', ''Pope's Exorcist'' No Match for ''Super Mario Bros. Movie'' |url=https://variety.com/2023/film/news/box-office-super-mario-bros-movie-nicolas-cage-renfield-projections-1235579707/ |access-date=12. 4. 2023 |website=[[Variety (časopis)|Variety]] |archive-date=12. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230412150349/https://variety.com/2023/film/news/box-office-super-mario-bros-movie-nicolas-cage-renfield-projections-1235579707/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| zarada            = 77 mil. $&lt;ref name=&quot;NUM&quot;&gt;{{Cite web |title=The Pope's Exorcist (2023) |url=https://www.the-numbers.com/movie/Popes-Exorcist-The-(2023) |access-date=30. 6. 2023 |website=[[The Numbers (website)|The Numbers]] |archive-date=26. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221126021529/https://www.the-numbers.com/movie/Popes-Exorcist-The-(2023) |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BOM&quot;&gt;{{Cite web |title=The Pope's Exorcist (2023) |url=https://www.boxofficemojo.com/release/rl1187939073/?ref_=bo_da_table_2 |access-date=30. 6. 2023 |website=[[Box Office Mojo]] |archive-date=16. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230416015857/https://www.boxofficemojo.com/release/rl1187939073/?ref_=bo_da_table_2 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Papin Egzorcist''''' je horor film koji je premijerno prikazan 5. aprila 2023. međunarodno a 14. aprila 2023. godine u SAD.&lt;ref name=&quot;Glatz2023&quot;&gt;{{cite web |last1=Glatz |first1=Carol |title=Jesuit priest Father Edward Siebert helps produce horror film 'The Pope's Exorcist' |url=https://thedialog.org/vatican-news/jesuit-priest-father-edward-siebert-helps-produce-horror-film-the-popes-exorcist/ |publisher=The Dialog |access-date=17. 4. 2023 |language=en |date=14. 4. 2023|archive-date=17. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417140928/https://thedialog.org/vatican-news/jesuit-priest-father-edward-siebert-helps-produce-horror-film-the-popes-exorcist/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Film je dobio različite kritike i zaradio je 77 miliona dolara širom svijeta.

== Radnja ==
Godine 1987. godine otac Gabriele Amorth, papin egzorcist, posjećuje italijansko selo u kojem je tinejdžer Enzo opsjednut demonom. Amorth se tokom egzorcima rugao demonu izazivajući ga da opsjedne svinju a kada to učini, on ubija svinju puškom. Amorth se zbog ovoga našao pod optužbom na sudu koji sumnja u postojanje Đavola. Branio je se riječima da zlo postoji ali nije izveo pravi egzoricam, već psihološke trikove kako bi tom mladiću pomogao.

U Španiji, Julia Vasquez, njen mađi sin Henry i njegova sestra Amy su stigli iz SAD kako bi posjetili staru špansku opatiju, jedino nasljedstvo koje je Julijin muž ostavio svojoj porodici koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći. Henry nije od te nesreće progovorio te nakon požara radnici su restaurariali opatiju kako bi je porodica mogla prodati. Henry počinje se čudno ponašati, medicinski testovi nisu ništa abnormalno pokazali.

Papa dodjeljuje slučaj Amorthu jer se vjeruje da je Henry opsjednut.

== Uloge ==
* [[Russell Crowe]] kao otac Gabriele Amorth 
* [[Daniel Zovatto]] kao otac Esquibel 
* [[Alex Essoe]] kao Julia Vasquez 
* [[Franco Nero]] kao Papa 
* [[River Hawkins]] kao Enzo
* [[Peter DeSouza-Feighoney]] kao Henry Vasquez 
* [[Laurel Marsden]] kao Amy Vasquez 
* [[Cornell John]] kao biskup Lumumba 
* [[Ryan O'Grady]] kao kardinal Sullivan
* [[Carrie Munroe]] kao Adella
* [[Bianca Bardoe]] kao Rosaria
* [[Ralph Ineson]] kao Asmodeus

== Produkcija ==
=== Razvoj ===
Produkcija je započela 2020. godine kada je Screen Gems dobio prava na Amorthovu priču.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Fleming|first=Mike Jr.|url=https://deadline.com/2020/10/the-popes-exorcist-angel-gomez-director-screen-gems-1234603447/|title=Ángel Gómez To Direct ''The Pope's Exorcist'' For Screen Gems|date=26. 10. 2020|website=[[Deadline Hollywood]]|access-date=28. 6. 2022|archive-date=2. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201202101228/https://deadline.com/2020/10/the-popes-exorcist-angel-gomez-director-screen-gems-1234603447/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Režirao ga je Julius Avery, a scenarij su napisali Michael Petroni i Evan Spiliotopoulos.&lt;ref&gt;{{cite web|last=McNary|first=Dave|author-link=Dave McNary|url=https://www.yahoo.com/video/ngel-g-mez-attached-pope-003000074.html|title=Ángel Gómez Attached to ''The Pope's Exorcist'' Movie|date=26. 10. 2020|website=[[Yahoo!]]|access-date=28. 6. 2022|archive-date=28. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220628134347/https://www.yahoo.com/video/ngel-g-mez-attached-pope-003000074.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
Snimanje filma je trajalo od augusta do oktobra 2022. godina u Irskoj i u Rimu, Italiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. 8. 2022 |last=O'Regan |first=Donal |title=Limerick is all set to welcome Hollywood A-Lister for movie shoot |url=https://www.limerickleader.ie/news/home/894638/limerick-is-all-set-to-welcome-hollywood-a-lister-for-movie-shoot.html |access-date=7. 2. 2023 |work=[[Limerick Leader]] |archive-date=7. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207163602/https://www.limerickleader.ie/news/home/894638/limerick-is-all-set-to-welcome-hollywood-a-lister-for-movie-shoot.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Premijera ==
Film je premijerno prikazan u Indiji 7. aprila 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Pope's Exorcist Movie Review: Russell Crowe shines in a lacklustre horror film |url=https://www.indiatoday.in/movies/reviews/story/the-popes-exorcist-movie-review-russell-crowe-shines-in-a-lacklustre-horror-film-2357054-2023-04-07 |access-date=8. 4. 2023 |website=[[India Today]] |date=7. 4. 2023 |archive-date=10. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410223447/https://www.indiatoday.in/movies/reviews/story/the-popes-exorcist-movie-review-russell-crowe-shines-in-a-lacklustre-horror-film-2357054-2023-04-07 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U SAD je premijerno prikazan 14. aprila.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hamman |first=Cody |date=21. 2. 2023 |title=The Pope's Exorcist featurette gives an early look at Russell Crowe supernatural thriller |url=https://www.joblo.com/the-popes-exorcist-featurette/ |access-date=21. 2. 2023 |website=[[JoBlo]] |archive-date=21. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230221213639/https://www.joblo.com/the-popes-exorcist-featurette/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Digitalno izdanje ===
Film je dobio digitalno izadnje 2. maja , a na Blu-ray i DVD formatu je dobio 13. juna. Film je emitiran na Netflixu od 16. augusta 2023. godine gdje je devet dana zaredom bio rangiran kao najbolji film u Americi po gledanosti.

== Recepcija ==
=== Zarada ===
Film je zaradio 20 miliona dolara u SAD i Kanadi, te 57 miliona dolara u drugim zemljama što je ukupno 77 miliona dolara širom svijeta.&lt;ref name=&quot;NUM&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BOM&quot;/&gt;

=== Kritike ===
Na web stranici Rotten Tomatoes, 51% od 106 recenzija je pozitivno s prosječnom ocjenom 5,1/10. Metacritic je dao filmu ocjenu 45 od 100 na osnovu 19 kritičara. CinemaScore dala je filmu prosječnu ocjenu B- na skali od A+ do F.

== Mogući nastavak ==
U aprilu 2023. godine najavljeno je da je nastavak filma u početnoj proizvodnji.&lt;ref&gt;{{cite web |first=John |last=Squires |url=https://bloody-disgusting.com/exclusives/3759492/popes-exorcist-sequel-in-early-development-exclusive/ |title='The Pope's Exorcist' Sequel in Early Development! |website=[[Bloody Disgusting]] |date=25. 4. 2023|access-date=27. 4. 2023 |archive-date=26. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230426225430/https://bloody-disgusting.com/exclusives/3759492/popes-exorcist-sequel-in-early-development-exclusive/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

U maju 2024. godine film i dalje ima zeleno svjetlo da dobije nastavak ali nema potvrđenih glumaca koji će se vratiti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Norman |first=Dalton |date=26. 8. 2023 |title=The Pope's Exorcist 2: Confirmation &amp; Everything We Know |url=https://screenrant.com/the-popes-exorcist-2-confirmation-story-cast-updates/ |access-date=16. 10. 2024 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|id=tt13375076|title=Papin egzorcist}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2023.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]</text>
      <sha1>olc1m9vjruffgx990xnovwt4pdh92y5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prizivanje: Posljednji slučaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530081</id>
    <revision>
      <id>3915380</id>
      <parentid>3890777</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:44:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9563" sha1="ljmjz7dju7ywvf85oxv0dtp2agbuk8a" xml:space="preserve">{{Infokutija film 
| naziv             = Prizivanje: Posljednji slučaj
| slika             = The Conjuring – Last Rites.jpg
| tekst             = Poster filma
| originalni_naslov = The Conjuring: Last Rites
| režija            = [[Michael Chaves]]
| producent         = {{Plainlist|
* James Wan
* [[Peter Safran]]
}}
| scenarist         = {{Plainlist|
* [[Ian B. Goldberg|Ian Goldberg]]
* Richard Naing
* [[David Leslie Johnson-McGoldrick]]
* [[James Wan]]
}}
| uloge             = {{Plainlist|
* [[Vera Farmiga]]
* [[Patrick Wilson]]
* [[Mia Tomlinson]]
* [[Ben Hardy (glumac)|Ben Hardy]]
}}
| muzika            = [[Benjamin Wallfisch]]
| kinematografija   = Eli Born
| žanr              = [[Horror]]
| montaža           = {{Plainlist|
*[[Gregory Plotkin]]
*Elliot Greenberg
}}
| distributer       = [[Warner Bros. Pictures]]
| datum             = 5. 9. 2025 (SAD)
| trajanje          = 135. minuta
| zemlja            = SAD
| jezik             = Engleski
| budžet            = 55 mil. $&lt;ref name=Variety-Proj&gt;{{cite magazine |last=Rubin |first=Rebecca |date=3. 9. 2025 |title='Conjuring 4' Should Scare Life Back Into Box Office With Projected $50{{nbsp}}Million-Plus Debut |url=https://variety.com/2025/film/box-office/conjuring-4-box-office-projection-50-million-plus-debut-1236505681/ |magazine=[[Variety (časopis)|Variety]] |publisher=[[Penske Media Corporation]] |issn=0042-2738 |oclc=60626328 |access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
| zarada            = 494,7 mil. $&lt;ref name=BOM&gt;{{Cite web|url=https://www.boxofficemojo.com/title/tt22898462/|title=The Conjuring: Last Rites|access-date=13. 10. 2025|website=[[Box Office Mojo]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=NUM&gt;{{Cite web|url=https://www.the-numbers.com/movie/Conjuring-The-Last-Rites-(2025)#tab=summary|title=The Conjuring: Last Rites (2025) - Financial Information|access-date=13. 10. 2025|website=[[The Numbers (website)|The Numbers]]}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik        = [[Prizivanje zla 3]]
}}
''''Prizivanje: Posljedni slučaj'''' je američki horor film iz 2025. godine, koji je režirao Michael Chaves, a scneario su pisali Ian Goldberg, Richard Naing i David Leslie Johnos-McGoldrick. Deveti je nastavak [[Prizivanje (serijal)|Prizivanje]] serijala. U filmu je određeno da će se istraživati slučaj Smurlovih.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=9. 5. 2025 |title='The Conjuring: Last Rites' appears to draw inspiration from the 1986 Smurl haunting in West Pittston |url=https://www.wnep.com/article/news/local/luzerne-county/the-conjuring-last-rites-appears-to-draw-inspiration-from-1986-smurl-haunting-in-west-pittston-ed-lorraine-warren-new-horror-movie/523-1637a21d-2b30-4454-82e5-b128c588c7a2 |access-date=10. 5. 2025|website=wnep.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Film je premijerno prikazan u SAD 5. septembra 2025. godine, od Warner Bros. Picturesa. Film je dobio različite kritike i zaradio 494,7 miliona dolara čime je postavio film s najvećom zaradom u serijalu.

== Sinopsis ==
Godine 1964. Ed i Lorraine Warren istražuju ukleto ogledalo u prodavnici suvenira. Lorraine pada u nesviejst nakon što vidi viziju entiteta i svog nerođenog djeteta te započne porođaj. Ed brzo odvede je u bolnicu ali je beba mrtva. Međutim, Lorrainene molitve oživaljavaju bebu kojoj daje ime Judy.

Dvadeset dvije godine kasnije, proodica Smurl seli se u West Pittston Pennsylvaniju. John poklanja Heatheri ogledalo. Tokom večere, svjetiljka u kuhinji se iznenada sruši i za malo da pogodi Heather. Zbog Edovog pogoršanja zdravlja, Warrenovi se povlače iz svojih istraživanja, ali nastavljaju držati predavanja, kojima sada malo ljudi prisustvuje. Iz proodice Smurl pokušavaju se riješiti ogledala ali nastavljaju ih proganjati tri entiteta.

Otac Gordon odlazi u biskupiju da zatraži pomoć za Smurlove ali demon ga natjeruje da uradi samoubistvo. Na sahrani Gordona , Judy iz vizije saznaje  da je umro dok je istraživao slučaj od porodice Smurlovih. Judy tajno odlazi kod te porodice kako bi mogla da istraži slučaj, a Lorraine ima viziju koja ju upozorava na Judy.

== Uloge ==
* [[Vera Farmiga]] kao Lorraine Warren
** Madison Lawlor kao mlađa Lorraine Warren
* [[Patrick Wilson]] kao Ed Warren
** Orion Smith kao mlađi Warren
* [[Mia Tomlinson]] kao Judy Warren
** Emmy Nolan kao 10-godišnja Judy Warren
* [[Ben Hardy (glumac)|Ben Hardy]] kao Tony Spera
* Steve Coulter kao Father Gordon
* [[Rebecca Calder]] kao Janet Smurl
* [[Elliot Cowan]] kao Jack Smurl
* [[Kíla Lord Cassidy]] kao Heather Smurl
* [[Beau Gadsdon]] kao Dawn Smurl
* Molly Cartwright kao Shannon Smurl
* Tilly Walker kao Carin Smurl
* [[Peter Wight (glumac)|Peter Wight]] kao Grandpa Smurl
* [[Kate Fahy]] kao  Grandma Smurl
* [[John Brotherton]] kao  Brad Hamilton
* [[Shannon Kook]] kao  Drew Thomas
* Paula Lindblom kao Victoria Grainger
* Leigh Jones kao Abner
* Gabrielle Downey kao Old Crone Ghost
* Grace Kemp kao Nellie

== Produkcija ==
=== Razvoj ===
Prije premijere trećeg dijela istoimenog filma, režiser Michael Chaves je izjavio da postoji mogućnost budućih filmova. U oktobru 2022. godine, The Hollywood reporter je otkrio da je u razvoju četvri film, a David Lesile Johnosn-McGoldrick piše scenarij, a James Wan i Peter Safran su producenti.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kit|first=Borys|title='The Conjuring 4' in the Works at New Line with 'Aquaman and the Lost Kingdom' Writer (Exclusive)|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/the-conjuring-4-in-the-works-at-new-line-cast-1235246396|work=Hollywood Reporter|date=21. 10. 2022|access-date=21. 10. 2022|archive-date=21. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221021224912/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/the-conjuring-4-in-the-works-at-new-line-cast-1235246396/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Chaves je izjavio da će ovaj film biti finale za trenutnu priču iz serijala.

=== Snimanje ===
Snimanje je trebalo da se odvija u Londonu između 10. septembra i 10. oktobra 2024. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hamman |first=Cody |date=19. 7. 2024 |title=''The Conjuring: Last Rites'' casting call reveals details on supporting characters |url=https://www.joblo.com/the-conjuring-4-casting/ |access-date=19. 9. 2024|website=[[JoBlo.com]] |archive-date=26. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250126035245/https://www.joblo.com/the-conjuring-4-casting/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a počelo je 17. septembra.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Calnan |first=Ellie |date=17. 9. 2024 |title=''The Conjuring: Last Rites'' begins production in UK |url=https://www.screendaily.com/news/the-conjuring-last-rites-begins-production-in-uk/5197231.article |access-date=19. 9. 2024 |website=[[Screen Daily]] |archive-date=9. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250209100756/https://www.screendaily.com/news/the-conjuring-last-rites-begins-production-in-uk/5197231.article |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Snimanje je zavšreno 22. novembra.&lt;ref&gt;{{Cite magazine |last=Romano |first=Nick |date=22. 11. 2024 |title='The Conjuring' stars wrap last movie: 'Our fake marriage lasted longer than many real ones' |url=https://ew.com/the-conjuring-last-rites-vera-farmiga-patrick-wilson-celebrate-fake-marriage-end-of-filming-8750593 |access-date=8. 4. 2025 |magazine=Entertainment Weekly |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Premijera ==
Film je premijerno prikazan u SAD 5. septembra 2025. godine&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Grobar |first1=Matt |title=Warner Bros Dates Final 'Conjuring' Film, Pushes Up Maggie Gyllenhaal's Frankenstein Pic 'The Bride!' |url=https://deadline.com/2024/07/the-bride-release-date-pushed-up-conjuring-finale-dated-warner-bros-1236004899/ |website=[[Deadline Hollywood]] |access-date=9. 7. 2024 |date=9. 7. 2024 |archive-date=9. 7. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240709194826/https://deadline.com/2024/07/the-bride-release-date-pushed-up-conjuring-finale-dated-warner-bros-1236004899/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; , a ranije premijere su prikazane u Filipinima, Meksiku i Indoneziji 3. septembra 2025. godine.

== Recepcija ==
=== Zarada ===
Do 24. novembra 2025. godine film je zaradio 177,8 miliona dolara u SAD i Kanadi, te 316,9 miliona u ostalim zemljama, što ukupno inzosi 494,7 miliona dolara širom svijeta.&lt;ref name=BOM /&gt;&lt;ref name=NUM /&gt;&lt;ref name=HR&gt;{{cite web|last=McClintock |first=Pamela |date=7. 9. 2025 |title='Conjuring: Last Rites' Jolts Box Office Back to Life With Colossal $83M U.S. Bow, $187M Globally |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/conjuring-last-rites-box-office-record-previews-1236362035/ |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |publisher=[[Eldridge Industries]] |issn=0018-3660 |oclc=44653726 |access-date=7. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Kritike ===
Na web stranici Rotten Tomatoes, 59% od 183 kritičara je dalo pozitivnu ocjneu. Metacritic je dodijelio filmu ocjenu 54 od 100 na osnovu 29 kritičara. CinemaScore dala je filmu prosječnu ocjenu B na skaali od A+ do F.

== Budućnost ==
U septembru 2025. godine najavljeno je nakon finansijskog uspjeha filma da je u razvoju novi nastavak Prizivanje filma. Zbog plaće možda James Wan neće glumiti u novom filmu.&lt;ref name=&quot;Prequel_Puck&quot;&gt;{{Cite web |last=Belloni|first=Matthew|author-link=Matthew Belloni|date=9. 9. 2025|title=James Wan's 'Conjuring' Future Looks Dead|url=https://puck.news/james-wans-conjuring-future-looks-dead/|access-date=9. 9. 2025|website=Puck News|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|id=tt22898462|title=Prizivanje: Posljedni slučaj}}

[[Kategorija:Američki filmovi iz 2025.]]
[[Kategorija:Filmovi iz 2025.]]
[[Kategorija:Američki horor filmovi]]</text>
      <sha1>ljmjz7dju7ywvf85oxv0dtp2agbuk8a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prizivanje: Đavo me natjerao da to uradim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530083</id>
    <revision>
      <id>3915382</id>
      <parentid>3890778</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:45:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6974" sha1="0h1d6mcipfb417tzusmyloxylui0r5s" xml:space="preserve">{{Infokutija film 
| naziv             = Prizivanje: Đavo me natjerao da to uradim
| slika             = The Conjuring - The Devil Made Me Do It.png
| tekst             = Poster filma
| originalni_naslov = The Conjuring: The Devil Made Me Do It
| režija            = [[Michael Chaves]]
| producent         = {{Plainlist|
* James Wan
* [[Peter Safran]]
}}
| scenarist         = [[David Leslie Johnson-McGoldrick]]
| uloge             = {{Plainlist|
* [[Vera Farmiga]]
* [[Patrick Wilson]]
* [[Ruairi O'Connor]]
* [[Sarah Catherine Hook]]
* [[Julian Hilliard]]
}}
| muzika            = [[Joseph Bishara]]
| kinematografija   = Michael Burgess
| žanr              = [[Horor]]
| montaža           = {{plainlist|
* Peter Gvozdas
* [[Christian Wagner]]
}}
| distributer       = [[Warner Bros. Pictures]]
| datum             = 26. 5. 2021 (SAD)
| trajanje          = 112. minuta
| zemlja            = SAD
| jezik             = Engleski
| budžet            = 39 mil. $&lt;ref name=&quot;Rubin-Preview&quot;&gt;{{cite news |last=Rubin |first=Rebecca |url=https://variety.com/2021/film/box-office/box-office-conjuring-opening-weekend-a-quiet-place-2-1234987115/ |title=''A Quiet Place Part II'' Battles ''The Conjuring: The Devil Made Me Do It'' at the Box Office |date=3. 6. 2021 |work=[[Variety (časopis)|Variety]] |accessdate=3. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;
| zarada            = 206,4 mil. $&lt;ref name=&quot;BOM&quot;&gt;{{Cite news |title=The Conjuring: The Devil Made Me Do It (2021) |url=https://www.boxofficemojo.com/title/tt7069210/ |access-date=23. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
| prethodnik        = [[Prizivanje zla 2]]
| nasljednik        = [[Prizivanje: Posljednji slučaj]]
}}

'''''Prizivanje: Đavo me natjerao da to uradim''''' jest američki horor film koji je premijerno prikazan 26 maja 2021. godine. Režirao ga je Michael Chaves, a scenarij je napisao David Leslie Johnson-McGoldrick. Film je nastavak Prizivanja prvog i drugog dijela. Prvobitna premijera je trebala biti u septembru 2019. godine ali je zbog pandemije premjepten na septembar 2020. godine. Film je zaradio 206 miliona dolara uz budžet od 39 miliona dolara i dobio različite kritike. Nastavak, [[Prizivanje: Posljednji slučaj]] je premijerno prikazan u septembru 2025. godine.

== Radnja ==
Godine 1981. demonolozi Ed i Lorraine Warren su dokumnetovali egzorcizam osmogodišnjeg Davida Glatzela. Arne Johnson poziva demona da uđe u njegovo tijelo umjesto u Davidovo. Ed je svjedočio kako demon ulazi u Arnea bap kada je Ed dobio srčani udar, što je također uzrok demona.

Arne ubija čovjeka ubadajući ga 22 puta te uz podršku Warrenovih, njegiv slučaj postaje prvo američko suđenje za ubistvo u kojem se demonska ospjeduntost smatra odbranom.

== Uloge ==
* [[Vera Farmiga]] kao Lorraine Warren
* [[Patrick Wilson]] kao  Ed Warren
* [[Ruairi O'Connor]] kao  Arne Cheyenne Johnson
* [[Sarah Catherine Hook]] kao  Debbie Glatzel
* [[Julian Hilliard]] kao David Glatzel
* [[John Noble]] kao Kastner
* [[Eugenie Bondurant]] kao Isla 
* [[Shannon Kook]] kao Drew 
* [[Ronnie Gene Blevins]] kao Bruno 
* Keith Arthur Bolden kao Sergeant Clay
* Steve Coulter kao Father Gordon
* Vince Pisani kao Father Newman
* [[Ingrid Bisu]] kao Jessica 
* Andrea Andrade kao Katie 
* Ashley LeConte Campbell kao Meryl
* [[Sterling Jerins]] kao Judy Warren
* Paul Wilson kao Carl Glatzel
* [[Charlene Amoia]] kao Judy Glatzel

== Produkcija ==
=== Razvoj ===
Godine 2016. Wan je izjavio da bi moglo biti još filmova Prizivanja jer Warrenovi imaju mnogo priča.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=McNary |first=Dave |date=8. 6. 2016 |title=''Conjuring 2'' Director James Wan: 'There Could Be Many More Movies' |url=https://variety.com/2016/scene/vpage/conjuring-sequels-james-wan-vera-farmiga-patrick-wilson-1201791090/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161011080418/http://variety.com/2016/scene/vpage/conjuring-sequels-james-wan-vera-farmiga-patrick-wilson-1201791090/ |archive-date=11. 10. 2016 |access-date=9. 6. 2016 |website=[[Variety (časopis)|Variety]]}}&lt;/ref&gt; U junu 2017. godine najavljeno je da će treći dio u razvoju.&lt;ref name=&quot;c3screenwriter&quot;&gt;{{Cite web |last=Busch |first=Anita |date=26. 6. 2017|title=''The Conjuring 3'' Is Summoned By New Line; David Leslie Johnson Hired To Script |url=https://deadline.com/2017/06/the-conjuring-3-movie-new-line-david-leslie-johnson-screenwriter-1202118723/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171029212043/http://deadline.com/2017/06/the-conjuring-3-movie-new-line-david-leslie-johnson-screenwriter-1202118723/ |archive-date=29. 10. 2017 |access-date=26. 6. 2017 |website=[[Deadline Hollywood]]}}&lt;/ref&gt;  U augustu 2017. godine, Wan je izjavio da osobe koje su učestvovale u stvaranju filma radili naporno te da ne želi žuriti s trećim dijelom jer žele biti sigurni da je scenarij dobar jer je dosta ljudi uživalo gledajući prvi i drugi dio.&lt;ref name=&quot;EW&quot;&gt;{{Cite magazine |last=Collins |first=Clark |date=7. 8. 2017 |title=James Wan gives update on ''The Conjuring 3'' |url=https://ew.com/movies/2017/08/07/james-wan-annabelle-creation-conjuring-3/amp/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116004939/https://ew.com/movies/2017/08/07/james-wan-annabelle-creation-conjuring-3/ |archive-date=16. 11. 2020 |access-date=8. 8. 2017 |magazine=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
Snimanje filma počelo je 3. juna 2019. godine u Atlanti, Geoorgiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Loiselle |first=Kelsey |date=9. 3. 2019|title=''The Conjuring 3'' Scheduled To Start Production In June |url=https://www.screengeek.net/2019/03/09/the-conjuring-3-june-production-start/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190526103528/https://www.screengeek.net/2019/03/09/the-conjuring-3-june-production-start/ |archive-date=26. 5. 2019 |access-date=26. 5. 2019 |website=ScreenGeek}}&lt;/ref&gt; Dodatno snimanje je planirano za april 2020. godinu ali je odgođeno zbog epidemije.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bui |first=Hoai-Tran |url=https://www.slashfilm.com/the-conjuring-3-release-date-2021/ |title=''The Conjuring 3'' Gets Officially Pushed Back to June 2021 Following ''Tenet'' Delay |date=20. 7. 2020 |website=/Film |access-date=26. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Premijera ==
Film je premijerno prikazan u Ujedinjenom Kraljestvu 26. maja 2021. godine. a u SAD 4. juna 2021. godine.

== Recepcija ==
=== Zarada ===
Film je zaradio 65,6 miliona dolara u SAD i Kanadi, te 140,8 miliona dolara širom svijeta što je ukupno 206,4 miliona dolara širom svijeta.&lt;ref name=&quot;BOM&quot; /&gt;

=== Kritike ===
Na stranici Rotten Tomatoes, data je prosječna ocjena 5,8/10, a 55% od 256 recenzija su pozotivne. Na Metacrticu film pima prosječnu ocjenu 53 od 100 na osnovu 39 kritičara. CinemaScore dala je filmu prosječnu ocjenu B+ na skali od A+ do F.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|id=tt7069210|title=Prizivanje: Đavo me natjerao da to uradim}}

[[Kategorija:Američki filmovi iz 2021.]]
[[Kategorija:Filmovi iz 2021.]]</text>
      <sha1>0h1d6mcipfb417tzusmyloxylui0r5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedostatak vitamina D</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530320</id>
    <revision>
      <id>3915495</id>
      <parentid>3907585</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:26:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64971" sha1="hxf2jg1haosck96d65i8ksg0kyb2ssu" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje 
| ime          = Nedostatak vitamina D
|sinonimi=Avitaminoza D, hipovitaminoza D, deficijencija vitamina D
| slika           = 614 Synthesis of Vitamin D.jpg
| veličina_slike     = 294x294px
| opis_slike         = Normalan proces apsorpcije vitamina D 
| specijalnost =[[ishrana|Nutrologija]], [[reumatologija]]
| simptomi = Obično asimptomski
| komplikacije = [[Rahitis]], [[osteomalacija]], drugi povezani poremećaji
| pojava =Svaka [[životna dob]]
| trajanje =
| uzroci = Nedostatak [[vitamin D|vitamina D]], neadekvatna izloženost [[sunčeva svjetlost|sunčevoj svjetlosti]]
| rizici = Dob, osobe s tamnom kožom, [[gojaznost]], [[malapsorpcija]], [[barijatrijska hirurgija]], dojena djeca&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot;/&gt;
| dijagnoza = Mjerenje [[Referentni rasponi za krvne pretrage|koncentracije kalcifediola u krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza =Normalan nivo [[vitamin D|Vitamina D]]
| prevencija = Dovoljna izloženost sunčevoj svjetlosti, unos hranom
| liječenje = Suplementacija
| lijek = [[Holekalciferol]], [[ergokalciferol]], [[kalcifediol]]
| prognoza =
| frekvencija      = Teški nedostatak (&lt;30 nmol/L): [[Evropa]] 13%, [[SAD]] 5,9%, [[Kanada]] 7,4%. Nedostatak (&lt;50 nmol/L): Evropa 40%, SAD 24%, Kanada 37%&lt;ref name=&quot;Amrein2020&quot; /&gt;
| smrtnost =
}}
'''Nedostatak vitamina D''' ili '''hipovitaminoza D''' je nivo [[vitamin D|vitamina D]] koji je ispod normalnog. Najčešće se javlja kod ljudi kada imaju nedovoljnu [[Zdravstveni efekti izlaganja sunčevoj svjetlosti|izloženost sunčevoj svjetlosti]], posebno sunčevoj svjetlosti sa adekvatnim [[UV|ultraljubičastim B zracima]] (UVB).&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot;&gt;{{cite web |title=Office of Dietary Supplements - Vitamin D |url=https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminD-HealthProfessional/ |website=ods.od.nih.gov |access-date=31. 10. 2020 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Amrein2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Amrein |first1=K |last2=Scherkl |first2=M |last3=Hoffmann |first3=M |last4=Neuwersch-Sommeregger |first4=S |last5=Köstenberger |first5=M |last6=Tmava Berisha |first6=A |last7=Martucci |first7=G |last8=Pilz |first8=S |last9=Malle |first9=O |title=Vitamin D deficiency 2.0: an update on the current status worldwide. |journal=European Journal of Clinical Nutrition |date=20. 1. 2020 |volume=74 |issue=11 |pages=1498–1513 |doi=10.1038/s41430-020-0558-y |pmid=31959942|pmc=7091696 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Holick MF, Chen TC | title = Vitamin D deficiency: a worldwide problem with health consequences | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 87 | issue = 4 | pages = 1080S–6S | date = april 2008 | pmid = 18400738 | doi = 10.1093/ajcn/87.4.1080S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nedostatak vitamina D može biti uzrokovan i neadekvatnim unosom vitamina D u ishrani; poremećajima koji ograničavaju apsorpciju vitamina D; i poremećajima koji oštećuju pretvaranje vitamina D u aktivne [[metabolit]]e, uključujući određene bolesti jetre, bolesti bubrega i [[genetički poremećaj|genetičke poremećaje]].&lt;ref name=&quot;Merck2&quot;&gt;{{MerckManual|01|004|k|BABBBEAE|Vitamin D}}&lt;/ref&gt; Nedostatak oštećuje mineralizaciju kostiju, što dovodi do bolesti koje omekšavaju kosti, poput rahitisa kod djece. Također može pogoršati osteomalaciju i osteoporozu kod odraslih, povećavajući rizik od prijeloma kostiju.&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Merck2&quot; /&gt; Slabost mišića je također čest simptom nedostatka vitamina D, što dodatno povećava rizik od padova i prijeloma kostiju kod odraslih.&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt; Nedostatak vitamina D povezan je s razvojem [[shizofrenija|shizofrenije]].&lt;ref name=&quot;Chiang&quot;/&gt;
Vitamin D se može sintetizirati u koži pod utjecajem UVB zračenja sunčeve svjetlosti. Masna riba, poput lososa, haringe i skuše, također su izvori vitamina D, kao i [[gljive]]. [[Mlijeko]] se često obogaćuje vitaminom D; ponekad se hljeb, sokovi i drugi mliječni proizvodi obogaćuju vitaminom D. Mnogi multivitamini sadrže vitamin D u različitim količinama.

== Klasifikacije ==
[[Datoteka:VitaminD levels and bone diseases.svg|thumb| Mapiranje nekoliko bolesti kostiju na nivoe vitamina D (kalcidiola) u [[krv]]i &lt;ref name=&quot;Heaney_2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Heaney RP | title = Functional indices of vitamin D status and ramifications of vitamin D deficiency | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 80 | issue = 6 Suppl | pages = 1706S–9S | date = decembar 2004 | pmid = 15585791 | doi = 10.1093/ajcn/80.6.1706S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;]]
[[slika:Bone Comparison of Healthy and Osteoporotic Vertibrae.png|thumb|275x275px|Normalna kost u odnosu na [[osteoporoza|osteoporoznu]].]]
Nedostatak vitamina D se obično dijagnosticira mjerenjem koncentracije [[kalcifediol|25-hidroksivitamina D]] u krvi, što je najtačnija mjera zaliha vitamina D u tijelu.&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Amrein2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = GR, Gupta A | title = Vitamin D deficiency in India: prevalence, causalities and interventions | journal = Nutrients | volume = 6 | issue = 2 | pages = 729–75 | date = februar 2014 | pmid = 24566435 | pmc = 3942730 | doi = 10.3390/nu6020729 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Jedan [[nanogram]] po [[mililitar|ml.]] ({{val|1|u=ng|up=mL}}) ekvivalentno je 2,5 nanomola po litri ({{val|2,5|u=nmol|up=L}}). * Teški nedostatak: &lt;{{val|12|u=ng|up=mL}}&amp;nbsp;= &lt;{{val|30|u=nmol|up=L}}&lt;ref name=&quot;Amrein2020&quot;/&gt;
* Nedostatak: &lt;{{val|20|u=ng|up=mL}}&amp;nbsp;= &lt;{{val|50|u=nmol|up=L}}
* Nedovoljan: {{val|20|–|29|u=ng|up=mL}}&amp;nbsp;= {{val|50|–|75|u=nmol|up=L}}
* Normalan: {{val|30|–|50|u=ng|up=mL}} = {{val|75|–|125|u=nmol|up=L}}
Nivoi vitamina D koji se nalaze u ovom normalnom rasponu sprečavaju kliničke manifestacije nedostatka vitamina D, kao i [[Hipervitaminoza D|toksičnost vitamina D]].&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Amrein2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Znaci i simptomi==
[[Datoteka:Child suffering from rickets.jpg|thumb|266x266px| Dijete s [[rahitis]]om]]
U većini slučajeva, nedostatak vitamina D je gotovo asimptomatski.&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Sizar|first1=Omeed|title=Vitamin D Deficiency|date=2021|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK532266/|work=StatPearls|place=Treasure Island (FL)|publisher=StatPearls Publishing|pmid=30335299|access-date=24. 11. 2021|last2=Khare|first2=Swapnil|last3=Goyal|first3=Amandeep|last4=Bansal|first4=Pankaj|last5=Givler|first5=Amy}}&lt;/ref&gt; Može se otkriti samo u krvnim pretragama, ali je uzrok nekih bolesti kostiju i povezan je s drugim stanjima:&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt;

===Komplikacije===
* [[Rahitis]], dječja bolest koju karakterizira usporen rast i deformitet [[duge kosti|dugih kostiju]].&lt;ref name=&quot;Elidrissy2016&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Elidrissy AT | s2cid = 14727399 | title = The Return of Congenital Rickets, Are We Missing Occult Cases? | journal = Calcified Tissue International | volume = 99 | issue = 3 | pages = 227–36 | date = septembar 2016 | pmid = 27245342 | doi = 10.1007/s00223-016-0146-2 | type = Review }}&lt;/ref&gt; Najraniji znak nedostatka vitamina D je [[kraniotabes]], abnormalno omekšavanje ili stanjivanje [[lobanja|lobanje]].&lt;ref name=&quot;pmid18270256&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yorifuji J, Yorifuji T, Tachibana K, Nagai S, Kawai M, Momoi T, Nagasaka H, Hatayama H, Nakahata T | title = Craniotabes in normal newborns: the earliest sign of subclinical vitamin D deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism| volume = 93 | issue = 5 | pages = 1784–8 | date = maj 2008 | pmid = 18270256 | doi = 10.1210/jc.2007-2254 | s2cid = 20874233 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;
* [[Osteomalacija]], poremećaj stanjivanja kostiju koji se javlja isključivo kod odraslih i karakterizira ga [[Anatomski termini lokacije#Proksimalno i distalno|proksimalna]] slabost mišića i krhkost kostiju. Žene s nedostatkom vitamina D koje su imale višestruke trudnoće imaju povećan rizik od osteomalacije.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bender |first=David A. |title=Nutritional Biochemistry of the Vitamins |year=2003 |url=https://archive.org/details/nutritionalbioch0000bend_2ed |publisher=Cambridge University Press |page=[https://archive.org/details/nutritionalbioch0000bend_2ed/page/98 99]}}&lt;/ref&gt;
* [[Osteoporoza]], stanje koje karakterizira smanjena [[gustoća minerala u kostima]] i povećana krhkost kostiju
* Povećan rizik od prijeloma &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cherniack EP, Levis S, Troen BR | title = Hypovitaminosis D: a widespread epidemic | url = https://archive.org/details/sim_geriatrics_2008-04_63_4/page/24 | journal = Geriatrics | volume = 63 | issue = 4 | pages = 24–30 | date = april 2008 | pmid = 18376898 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WinzenbergJones2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Winzenberg T, Jones G | s2cid = 17181183 | title = Vitamin D and bone health in childhood and adolescence | journal = Calcified Tissue International | volume = 92 | issue = 2 | pages = 140–50 | date = februar 2013 | pmid = 22710658 | doi = 10.1007/s00223-012-9615-4 | type = Review }}&lt;/ref&gt;
* [[Miopatija]]: Bolovi u mišićima, slabost i trzanje ([[fascikulacija]]) zbog smanjenog [[kalcij]]a u krvi ([[hipokalcemija]]);&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holick MF | title = Vitamin D: a D-Lightful health perspective | journal = Nutrition Reviews | volume = 66 | issue = 10 Suppl 2 | pages = S182–94 | date = oktobar 2008 | pmid = 18844847 | doi = 10.1111/j.1753-4887.2008.00104.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; poremećen [[metabolizam]] [[glikogen]]a u mišićima (abnormalno nakupljanje glikogena), atrofija mišićnih vlakana tipa II (brzotrzajućih/glikolitskih) i smanjen unos kalcija od strane [[sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]] (potrebnog za [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Polly |first1=Patsie |last2=Tan |first2=Timothy C. |date=2014 |title=The role of vitamin D in skeletal and cardiac muscle function |journal=Frontiers in Physiology |volume=5 |page=145 |doi=10.3389/fphys.2014.00145 |issn=1664-042X |pmc=3995052 |pmid=24782788 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
* [[Parodontitis]], lokalni upalni gubitak koštane mase koji može dovesti do gubitka [[zub]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wang CJ, McCauley LK | title = Osteoporosis and Periodontitis | journal = Current Osteoporosis Reports | volume = 14 | issue = 6 | pages = 284–291 | date = decembar 2016 | pmid = 27696284 | pmc = 5654540 | doi = 10.1007/s11914-016-0330-3 }}&lt;/ref&gt;
* [[Preeklampsija]]: Postoji povezanost između nedostatka vitamina D i žena koje razviju preeklampsiju u trudnoći. Tačan odnos ovih stanja nije dobro shvaćen.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bakacak M, Serin S, Ercan O, Köstü B, Avci F, Kılınç M, Kıran H, Kiran G | title = Comparison of Vitamin D levels in cases with preeclampsia, eclampsia and healthy pregnant women | journal = International Journal of Clinical and Experimental Medicine | volume = 8 | issue = 9 | pages = 16280–6 | date = 15. 9. 2015 | pmid = 26629145 | pmc = 4659033 }}&lt;/ref&gt; Nedostatak vitamina D kod majke može uticati na bebu, uzrokujući očigledne bolesti kostiju prije rođenja i oštećenje kvaliteta kostiju nakon rođenja.&lt;ref name=&quot;Elidrissy2016&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PatersonAyoub2016&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Paterson CR, Ayoub D | title = Congenital rickets due to vitamin D deficiency in the mothers | journal = Clinical Nutrition | volume = 34 | issue = 5 | pages = 793–8 | date = oktobar 2015 | pmid = 25552383 | doi = 10.1016/j.clnu.2014.12.006 | type = Review }}&lt;/ref&gt;
* [[Respiratorne infekcije]] i [[COVID-19]]: Nedostatak vitamina D može povećati rizik od teških akutnih respiratornih [[infekcija]] i [[HOBP]].&lt;ref name=&quot;bmj2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Martineau AR, Jolliffe DA, Hooper RL, Greenberg L, Aloia JF, Bergman P, Dubnov-Raz G, Esposito S, Ganmaa D, Ginde AA, Goodall EC, Grant CC, Griffiths CJ, Janssens W, Laaksi I, Manaseki-Holland S, Mauger D, Murdoch DR, Neale R, Rees JR, Simpson S, Stelmach I, Kumar GT, Urashima M, Camargo CA | title = Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory tract infections: systematic review and meta-analysis of individual participant data | journal = BMJ | volume = 356 | date = februar 2017 | pmid = 28202713 | pmc = 5310969 | doi = 10.1136/bmj.i6583 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid30630893&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jolliffe DA, Greenberg L, Hooper RL, Mathyssen C, Rafiq R, de Jongh RT, Camargo CA, Griffiths CJ, Janssens W, Martineau AR | title = Vitamin D to prevent exacerbations of COPD: systematic review and meta-analysis of individual participant data from randomised controlled trials | journal = Thorax | volume = 74 | issue = 4 | pages = 337–345 | date = april 2019 | pmid = 30630893 | doi = 10.1136/thoraxjnl-2018-212092 | s2cid = 58548871 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nove studije sugerišu vezu između nedostatka vitamina D i simptoma [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vitamin D deficiency increased risk of COVID in healthcare workers, new UK study shows |url=https://www.birmingham.ac.uk/news/latest/2020/10/vitamin-d-deficiency-increased-risk-of-covid-in-healthcare-workers-new-uk-study-shows.aspx |date=7. 10. 2020 |access-date=20. 10. 2020 |publisher=University of Birmingham}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Busby|first=Mattha|date=10. 1. 2021|title=Does vitamin D combat Covid?|url=http://www.theguardian.com/lifeandstyle/2021/jan/10/does-vitamin-d-combat-covid|access-date=10. 1. 2021|website=The Guardian|language=en}}&lt;/ref&gt; Pregled je pokazao da nedostatak vitamina D nije povezan s većom vjerovatnoćom oboljevanja od COVID-19, ali je povezan s težinom bolesti, uključujući 80% povećanje stope hospitalizacije i smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Damascena|first1=Alialdo Dantas|last2=Azevedo|first2=Laylla Mirella Galvão|last3=Oliveira|first3=Tarcio de Almeida|last4=Santana|first4=Jerusa da Mota|last5=Pereira|first5=Marcos|date=12. 8. 2021|title=Addendum to vitamin D deficiency aggravates COVID-19: systematic review and meta-analysis|journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition|volume=63 |issue=4 |pages=557–562|doi=10.1080/10408398.2021.1951652|issn=1549-7852|pmid=34384300|s2cid=236997712}}&lt;/ref&gt;
* [[Shizofrenija]]: Nedostatak vitamina D povezan je s razvojem shizofrenije.&lt;ref name=&quot;Chiang&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Chiang M, Natarajan R, Fan X |s2cid=206926835 |title=Vitamin D in schizophrenia: a clinical review |journal=Evidence-Based Mental Health |volume=19 |issue=1 |pages=6–9 |date=februar 2016 |pmid=26767392 |doi=10.1136/eb-2015-102117|pmc=10699337 }}&lt;/ref&gt; Osobe sa shizofrenijom uglavnom imaju niže nivoe vitamina D.&lt;ref name=&quot;Berridge&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Berridge MJ |title=Vitamin D deficiency: infertility and neurodevelopmental diseases (attention deficit hyperactivity disorder, autism, and schizophrenia) |journal=American Journal of Physiology. Cell Physiology |volume=314 |issue=2 |pages=C135–C151 |date=1. 2. 2018 |pmid=29070492 |doi=10.1152/ajpcell.00188.2017|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Sezonalnost rođenja, geografske širine i migracije povezane sa shizofrenijom [[shizofrenija|faktori rizika vezani za okoliš]] impliciraju nedostatak vitamina D, kao i druga zdravstvena stanja poput [[gojaznost]]i majke.&lt;ref name=&quot;Chiang&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cirulli&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cirulli F, Musillo C, Berry A |s2cid=211029692 |title=Maternal Obesity as a Risk Factor for Brain Development and Mental Health in the Offspring |journal=Neuroscience|date=5. 2. 2020 |volume=447 |pages=122–135 |pmid=32032668|doi=10.1016/j.neuroscience.2020.01.023|hdl=11573/1387747 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Vitamin D je neophodan za normalan razvoj nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;Chiang&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Berridge&quot;/&gt; Nedostatak vitamina D kod majke može uzrokovati prenatalne neurološke razvojne defekte, koji utiču na neurotransmisiju, mijenjajući moždane ritmove i metabolizam [[dopamina]].&lt;ref name=&quot;Berridge&quot;/&gt; [[Receptori vitamina D]], [[CYP27B1]] i [[CYP24A1]] nalaze se u različitim regijama mozga, što pokazuje da je vitamin D neuroaktivni, neurosteroidni hormon neophodan za razvoj mozga i normalnu funkciju.&lt;ref name=&quot;Chiang&quot;/&gt; Upala kao uzročni faktor šizofrenije obično se suzbija vitaminom D.&lt;ref name=&quot;Berridge&quot;/&gt;
* [[Parkinsonova bolest]]: Mnoge studije su potvrdile povezanost između Parkinsonove bolesti i niskog nivoa vitamina D. Budući da [[vitamin D]] ima neuroprotektivne funkcije, moguće je da nedostatak vitamina D može uzrokovati [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]], ali čvrsti zaključci ostaju neizvjesni.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Pignolo, A., Mastrilli, S., Davì, C., Arnao, V., Aridon, P., Dos Santos Mendes, F. A., Gagliardo, C., &amp; D'Amelio, M. |date=14. 3. 2022 |title=Vitamin D and Parkinson's Disease. |journal=Nutrients |volume=14 |issue=6 |page=1220 |pmid=35334877 |doi=10.3390/nu14061220|doi-access=free |pmc=8953648 }}&lt;/ref&gt;

== Faktori rizika ==
Osobe koje su najvjerovatnije pogođene nedostatkom vitamina D su osobe koje su malo izložene sunčevoj svjetlosti.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Određene klime, navike odijevanja, izbjegavanje izlaganja suncu i upotreba previše kreme za sunčanje mogu ograničiti proizvodnju vitamina D.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;Kennel, Kurt, MD et al., [http://www.mayoclinicproceedings.org/article/S0025-6196(11)60190-0/abstract Vitamin D Deficiency in Adults: When to Test and How to Treat], Mayo Clinic Proceedings, August 2010, pp752–758&lt;/ref&gt;

=== Dob ===
Starije osobe imaju veći rizik od nedostatka vitamina D zbog kombinacije nekoliko faktora rizika, uključujući smanjeno izlaganje sunčevoj svjetlosti, smanjen unos vitamina D putem prehrane i smanjenu debljinu kože, što dovodi do daljnjeg smanjenog apsorpcije vitamina D iz sunčeve svjetlosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Janssen HC, Samson MM, Verhaar HJ | title = Vitamin D deficiency, muscle function, and falls in elderly people | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 75 | issue = 4 | pages = 611–5 | date = april 2002 | pmid = 11916748 | doi = 10.1093/ajcn/75.4.611 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Pstotak masti===
Budući da su vitamin D&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; ([[holekalciferol]]) i vitamin D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ([[ergokalciferol]]) [[Klasifikacija|rastvorljivi u mastima]], ljudi i ostale [[životinje]] sa skeletom trebaju skladištiti određenu količinu [[Masno tkivo|masti]]. Bez [[masti]], životinja će teško apsorbovati vitamin D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i vitamin D&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, a što je niži procenat masti, veći je rizik od nedostatka vitamina, što je slučaj kod nekih [[sport]]ista koji se trude da budu što vitkiji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.mensjournal.com/health-fitness/15-negative-effects-having-low-body-fat-percentage |title=15 Negative Effects of Having a Low Body-fat Percentage |date=19. 1. 2023 |work=Men's Journal |first=K. Aleisha |last=Fetters |access-date=29. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Pothranjenost ===
Iako su rahitis i osteomalacija sada rijetki u [[UK|Britaniji]], izbijanja osteomalacije u nekim imigrantskim zajednicama uključivala su žene koje su naizgled imale dovoljno vremena za boravak na otvorenom dnevnom svjetlu, a nosile su tipičnu zapadnjačku odjeću.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dunnigan MG, Henderson JB | title = An epidemiological model of privational rickets and osteomalacia | journal = The Proceedings of the Nutrition Society | volume = 56 | issue = 3 | pages = 939–56 | date = novembar 1997 | pmid = 9483661 | doi = 10.1079/PNS19970100 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[boja kože|Tamnija koža]] i smanjena izloženost suncu nisu uzrokovali rahitis, osim ako prehrana nije odstupala od zapadnog obrasca omnivora koji karakterizira visok unos mesa, ribe i jaja te nizak unos [[žitarica]] visoke ekstrakcije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Robertson I, Ford JA, McIntosh WB, Dunnigan MG | title = The role of cereals in the aetiology of nutritional rickets: the lesson of the Irish National Nutrition Survey 1943-8 | journal = The British Journal of Nutrition | volume = 45 | issue = 1 | pages = 17–22 | date = januar 1981 | pmid = 6970590 | doi = 10.1079/BJN19810073 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Clements MR |doi=10.1111/j.1365-277X.1989.tb00015.x|title=The problem of rickets in UK Asians| url = https://archive.org/details/sim_journal-of-human-nutrition-and-dietetics_1989-04_2_2/page/104 |journal=Journal of Human Nutrition and Dietetics|volume=2|issue=2|pages=105–116|year=1989 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cite pmid|15585795&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pettifor JM | title = Nutritional rickets: deficiency of vitamin D, calcium, or both? | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 80 | issue = 6 Suppl | pages = 1725S–9S | date = decembar 2004 | pmid = 15585795 | doi = 10.1093/ajcn/80.6.1725S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; U sunčanim zemljama gdje se [[rahitis]] javlja kod starije djece i djece, rahitis se pripisuje niskom unosu kalcija u prehrani. To je karakteristično za prehranu na bazi žitarica s ograničenim pristupom mliječnim proizvodima.&lt;ref name=&quot;cite pmid|15585795&quot;/&gt; Rahitis je ranije bio veliki javnozdravstveni problem među stanovništvom [[SAD]]-a; u [[Denver]]u, gotovo dvije trećine od 500 djece imalo je blagi rahitis krajem 1920-ih.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Weick MT | title = A history of rickets in the United States | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_1967-11_20_11/page/1234 | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 20 | issue = 11 | pages = 1234–41 | date = novembar 1967 | pmid = 4862158 | doi = 10.1093/ajcn/20.11.1234 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Povećanje udjela životinjskih proteina u američkoj ishrani 20. stoljeća, zajedno s povećanom konzumacijom mlijeka obogaćenog relativno malim količinama vitamina D, poklopilo se s dramatičnim padom broja slučajeva rahitisa.&lt;ref name=&quot;Sun&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Garrison, R., Jr., Somer, E., The nutrition desk reference(1997)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |first=E. Melanie |last=DuPuis |title=Nature's Perfect Food: How Milk Became America's Drink |url=https://archive.org/details/naturesperfectfo0000dupu |year=2002 |publisher=NYU Press |isbn=978-0-8147-1938-1}}&lt;/ref&gt; Međutim, jedna studija provedena na djeci u bolnici u Ugandi nije pokazala značajnu razliku u nivoima vitamina D kod pothranjene djece u poređenju sa djecom koja nisu bila pothranjena. Budući da su obje grupe bile u riziku zbog tamnije pigmentacije kože, obje grupe su imale nedostatak vitamina D. Čini se da nutritivni status nije igrao ulogu u ovoj studiji.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nabeta HW, Kasolo J, Kiggundu RK, Kiragga AN, Kiguli S | title = Serum vitamin D status in children with protein-energy malnutrition admitted to a national referral hospital in Uganda | journal = BMC Research Notes | volume = 8 | date = septembar 2015 | pmid = 26346815 | pmc = 4562347 | doi = 10.1186/s13104-015-1395-2 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Gojaznost ===
Postoji povećan rizik od nedostatka vitamina D kod osoba koje se smatraju [[gojaznost|gojaznim]] na osnovu mjerenja njihovog [[BMI|indeksa tjelesne mase]] (BMI).&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pereira-Santos M, Costa PR, Assis AM, Santos CA, Santos DB | title = Obesity and vitamin D deficiency: a systematic review and meta-analysis | journal = Obesity Reviews | volume = 16 | issue = 4 | pages = 341–9 | date = april 2015 | pmid = 25688659 | doi = 10.1111/obr.12239 | s2cid = 6729646 | url = https://www.arca.fiocruz.br/handle/icict/24712 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; Veza između ovih stanja nije dobro shvaćena. Različiti faktori mogu doprinijeti ovoj vezi, posebno ishrana i izloženost sunčevoj svjetlosti.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Alternativno, [[vitamin D]] je rastvorljiv u [[masti]]ma, tako da se višak može skladištiti u masnom tkivu i koristiti tokom zime kada je izloženost suncu ograničena.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Alpert PT, Shaikh U | s2cid = 42930710 | title = The effects of vitamin D deficiency and insufficiency on the endocrine and paracrine systems | journal = Biological Research for Nursing | volume = 9 | issue = 2 | pages = 117–29 | date = oktobar 2007 | pmid = 17909164 | doi = 10.1177/1099800407308057 }}&lt;/ref&gt;

=== Izloženost suncu ===
Upotreba [[krema za sunčanje]] sa [[faktor zaštite od sunca|faktorom zaštite od sunca]] od osam teorijski može inhibirati više od 95% proizvodnje vitamina D u koži.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;/&gt; Međutim, u praksi se krema za sunčanje nanosi tako da ima zanemariv učinak na status vitamina D.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Norval M, Wulf HC | title = Does chronic sunscreen use reduce vitamin D production to insufficient levels? | journal = The British Journal of Dermatology | volume = 161 | issue = 4 | pages = 732–6 | date = oktobar 2009 | pmid = 19663879 | doi = 10.1111/j.1365-2133.2009.09332.x | s2cid = 12276606 }}&lt;/ref&gt; Malo je vjerovatno da su kampanje koje zagovaraju kreme za sunčanje utjecale na dovoljnost vitamina D kod osoba u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref name=Nowson&gt;{{cite journal | vauthors = Nowson CA, Margerison C | title = Vitamin D intake and vitamin D status of Australians | journal = The Medical Journal of Australia | volume = 177 | issue = 3 | pages = 149–52 | date = august 2002 | pmid = 12149085 | url = http://www.mja.com.au/public/issues/177_03_050802/now10763_fm.html | doi = 10.5694/j.1326-5377.2002.tb04702.x | s2cid = 20278782 | url-access = subscription | access-date = 12. 1. 2026 | archive-date = 1. 3. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120301154857/http://www.mja.com.au/public/issues/177_03_050802/now10763_fm.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Umjesto toga, nošenje odjeće je efikasnije u smanjenju količine kože izložene UVB zračenju i smanjenju prirodne sinteze vitamina D. Odjeća koja prekriva veliki dio kože, kada se nosi dosljedno i redovno, poput burke, povezana je s nižim nivoima vitamina D i povećanom prevalencijom nedostatka vitamina D.&lt;ref name=&quot;Bandgar 2010&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bandgar TR, Shah NS | title = Vitamin D and hip fractures: Indian scenario | journal = The Journal of the Association of Physicians of India | volume = 58 | issue = September 2010 | pages = 535–7 | date = septembar 2010 | pmid = 21391371 | url = http://www.japi.org/september_2010/article_01.html | access-date = 15. 9. 2010 | quote = Social and religious customs that require people to wear concealing clothing, veiling and traditional attire, such as the ''burqa'', ''salvar kameez'', and ''sari'' significantly prevents sun exposure. | archive-date = 4. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304031337/http://www.japi.org/september_2010/article_01.html }}&lt;/ref&gt;

Regije daleko od ekvatora imaju velike sezonske varijacije u količini i intenzitetu sunčeve svjetlosti. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], prevalencija niskog statusa vitamina D kod djece i adolescenata je veća zimi nego ljeti.&lt;ref name=&quot;pmid17403948&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cashman KD | title = Vitamin D in childhood and adolescence | url = https://archive.org/details/sim_postgraduate-medical-journal_2007-04_83_978/page/230 | journal = Postgraduate Medical Journal | volume = 83 | issue = 978 | pages = 230–5 | date = april 2007 | pmid = 17403948 | pmc = 2600028 | doi = 10.1136/pgmj.2006.052787 | type = Review }}&lt;/ref&gt; Faktori načina života poput rada u zatvorenom prostoru u odnosu na rad na otvorenom i vrijeme provedeno u rekreaciji na otvorenom igraju važnu ulogu.
Osim toga, nedostatak vitamina D povezan je s urbanizacijom u smislu zagađenja zraka, koje blokira [[UV|UV svjetlost]], i povećanja broja ljudi koji rade u zatvorenom prostoru. Starije osobe su uglavnom izložene manjem broju UV svjetlosti zbog hospitalizacije, nepokretnosti, institucionalizacije i vezanosti za kuću, što dovodi do smanjenog nivoa vitamina D.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mithal A, Wahl DA, Bonjour JP, Burckhardt P, Dawson-Hughes B, Eisman JA, El-Hajj Fuleihan G, Josse RG, Lips P, Morales-Torres J | s2cid = 52858668 | title = Global vitamin D status and determinants of hypovitaminosis D | journal = Osteoporosis International | volume = 20 | issue = 11 | pages = 1807–20 | date = novembar 2009 | pmid = 19543765 | doi = 10.1007/s00198-009-0954-6 | hdl = 1871/27487 | url = http://dare.ubvu.vu.nl/bitstream/1871/27487/1/237115.pdf }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Tamnija boja kože ===
Zbog [[melanin]]a koji omogućava prirodnu zaštitu od sunca, [[boja kože|tamnoputi]] ljudi su podložni nedostatku vitamina D.&lt;ref name=&quot;Heaney_2004&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nair&quot;&gt;{{cite journal|last1=Nair|first1=Rathish|last2=Maseeh|first2=Arun|date=2012|title=Vitamin D: The &quot;sunshine&quot; vitamin|journal=Journal of Pharmacology &amp; Pharmacotherapeutics|volume=3|issue=2|pages=118–126|doi=10.4103/0976-500X.95506|doi-broken-date=12. 7. 2025|doi-access=free|issn=0976-500X|pmc=3356951|pmid=22629085}}&lt;/ref&gt; Tri do pet puta veća izloženost suncu potrebna je osobama prirodno tamnije puti da bi proizvele istu količinu vitamina D kao i osobe sa svijetlom kožom.&lt;ref name=nair/&gt;

=== Malapsorpcija ===
Stope nedostatka vitamina D su veće među osobama s neliječenom [[celijakija|celijakijom]],&lt;ref name=CarusoPallone2013&gt;{{cite journal | vauthors = Caruso R, Pallone F, Stasi E, Romeo S, Monteleone G | s2cid = 11093737 | title = Appropriate nutrient supplementation in celiac disease | journal = Annals of Medicine | volume = 45 | issue = 8 | pages = 522–31 | date = decembar 2013 | pmid = 24195595 | doi = 10.3109/07853890.2013.849383 | type = Review | hdl = 2108/86792 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=MarguliesKurian2015&gt;{{cite journal | vauthors = Margulies SL, Kurian D, Elliott MS, Han Z | title = Vitamin D deficiency in patients with intestinal malabsorption syndromes--think in and outside the gut | journal = Journal of Digestive Diseases | volume = 16 | issue = 11 | pages = 617–33 | date = novembar 2015 | pmid = 26316334 | doi = 10.1111/1751-2980.12283 | s2cid = 28570357 | type = Review }}&lt;/ref&gt; [[Upalna bolest crijeva]], [[egzokrina insuficijencija pankreasa]] od [[cistasta fubroza|cistaste fibroze]] i [[sindrom kratkog crijeva]],&lt;ref name=MarguliesKurian2015 /&gt; koji svi mogu uzrokovati probleme sa [[malapsorpcija]]ma. Nedostatak vitamina D je također češći nakon hirurških zahvata koji smanjuju apsorpciju iz crijeva, uključujući postupke mršavljenja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chakhtoura MT, Nakhoul N, Akl EA, Mantzoros CS, El Hajj Fuleihan GA | title = Guidelines on vitamin D replacement in bariatric surgery: Identification and systematic appraisal | journal = Metabolism | volume = 65 | issue = 4 | pages = 586–97 | date = april 2016 | pmid = 26833101 | pmc = 4792722 | doi = 10.1016/j.metabol.2015.12.013 }}&lt;/ref&gt;

=== Kritički značaj ===
Nedostatak vitamina D povezan je s povećanom smrtnošću kod kritičnih bolesti.&lt;ref name=&quot;cd2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bjelakovic G, Gluud LL, Nikolova D, Whitfield K, Wetterslev J, Simonetti RG, Bjelakovic M, Gluud C | title = Vitamin D supplementation for prevention of mortality in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = januar 2014 | pmid = 24414552 | doi = 10.1002/14651858.CD007470.pub3 | pmc = 11285307 }}&lt;/ref&gt; Osobe koje uzimaju suplemente vitamina D prije prijema na [[intenzivna njega|intenzivnu njegu]] imaju manju vjerovatnoću da umru od onih koje ne uzimaju suplemente vitamina D.&lt;ref name=cd2014/&gt; Osim toga, nivo vitamina D opada tokom boravka na intenzivnoj njezi.&lt;ref name=vitamindoutcomes&gt;{{cite journal | vauthors = Putzu A, Belletti A, Cassina T, Clivio S, Monti G, Zangrillo A, Landoni G | s2cid = 24923003 | title = Vitamin D and outcomes in adult critically ill patients. A systematic review and meta-analysis of randomized trials | journal = Journal of Critical Care | volume = 38 | pages = 109–114 | date = april 2017 | pmid = 27883968 | doi = 10.1016/j.jcrc.2016.10.029 }}&lt;/ref&gt; Vitamin D&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; (holekalciferol) ili [[kalcitriol]] primijenjeni oralno mogu smanjiti stopu smrtnosti bez značajnih [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]]&lt;ref name=vitamindoutcomes /&gt;

=== Dojenje ===
[[Dojenčad]] koja isključivo doji treba suplement vitamina D, posebno ako ima tamnu kožu ili je minimalno izložena suncu.&lt;ref name=&quot;aap&quot;&gt;{{cite web |title=Vitamin D: On the double |url=https://www.healthychildren.org/English/healthy-living/nutrition/Pages/Vitamin-D-On-the-Double.aspx |publisher=American Academy of Pediatrics |access-date=10. 4. 2022 |date=19. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Američka akademija za pedijatriju ([[American Academy of Pediatrics]] preporučuje da sva dojena djeca primaju {{val|400|u=international units}} (IU) dnevno oralno vitamina D.&lt;ref name=aap/&gt;

== Patofiziologija ==
Smanjena izloženost kože sunčevoj svjetlosti je čest uzrok nedostatka vitamina D.&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt; Osobe s tamnijim pigmentom kože s povećanom količinom [[melanin]]a mogu imati smanjenu proizvodnju vitamina D.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Melanin apsorbira ultraljubičasto B zračenje sa sunca i smanjuje proizvodnju vitamina D.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Krema za sunčanje također može smanjiti proizvodnju vitamina D.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Lijekovi mogu ubrzati metabolizam vitamina D, uzrokujući nedostatak.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

[[Jetra]] je potrebna za transformaciju vitamina D u [[25-hidroksivitamin D]]. Ovo je neaktivni [[metabolit]] vitamina D, ali je neophodan prekursor (gradivni blok) za stvaranje aktivnog oblika vitamina D.&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt;

[[Bubrezi]] su odgovorni za pretvaranje 25-hidroksivitamina D u 1,25-hidroksivitamin D. Ovo je aktivni oblik vitamina D u tijelu. Bolest bubrega smanjuje stvaranje 1,25-hidroksivitamina D, što dovodi do nedostatka efekata vitamina D.&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot; /&gt;

Crijevna stanja koja rezultiraju [[malapsorpcija|malapsorpcijom]] hranjivih tvari također mogu doprinijeti nedostatku vitamina D smanjenjem količine vitamina D apsorbiranog putem prehrane.&lt;ref name=&quot;NIH-ODS-2020&quot;/&gt; Osim toga, nedostatak vitamina D može dovesti do smanjene apsorpcije kalcija od strane [[crijeva]], što rezultira povećanom proizvodnjom [[osteoklast]]a, koji mogu razgraditi koštanu matricu osobe.&lt;ref name=Sunyecz2008 /&gt; U stanjima [[hipokalcemija|hipokalcemije]], [[kalcij]] će napustiti kosti i može dovesti do [[sekundarni hiperparatireoidizam|sekundarnog hiperparatireoidizma]], što je odgovor tijela na povećanje nivoa kalcija u serumu.&lt;ref name=Sunyecz2008 /&gt; Tijelo to čini povećanjem unosa kalcija od strane bubrega i nastavkom oduzimanja kalcija iz kostiju.&lt;ref name=Sunyecz2008 /&gt; Ako se produži, ovo može dovesti do [[osteoporoza|osteoporoze]] kod odraslih i [[rahitis]]a kod djece.&lt;ref name=&quot;Sunyecz2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sunyecz JA | title = The use of calcium and vitamin D in the management of osteoporosis | journal = Therapeutics and Clinical Risk Management | volume = 4 | issue = 4 | pages = 827–36 | date = august 2008 | pmid = 19209265 | pmc = 2621390 | doi = 10.2147/tcrm.s3552 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
{{glavni|Referentni rasponi za krvne pretrage}}
[[krvni serum|Serumska]] koncentracija [[kalcifediol]]a, također nazvanog 25-hidroksivitamin D (skraćeno ''25(OH)D''), obično se koristi za određivanje statusa vitamina D. Većina vitamina D se u serumu pretvara u 25(OH)D, što daje tačnu sliku statusa vitamina D.&lt;ref name=&quot;:04&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kennel KA, Drake MT, Hurley DL | title = Vitamin D deficiency in adults: when to test and how to treat | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 85 | issue = 8 | pages = 752–7; quiz 757–8 | date = august 2010 | pmid = 20675513 | pmc = 2912737 | doi = 10.4065/mcp.2010.0138 }}&lt;/ref&gt; Nivo serumskog 1,25(OH)D (kalcitriola) se obično ne koristi za određivanje statusa vitamina D jer ga često regulišu drugi hormoni u tijelu, kao što je [[paratiroidni hormon]].&lt;ref name=&quot;:04&quot; /&gt; Nivoi 1,25(OH)D mogu ostati normalni čak i kada osoba ima nedostatak vitamina D.&lt;ref name=&quot;:04&quot; /&gt; Nivo serumskog 25(OH)D je laboratorijski test koji se naručuje kako bi se utvrdilo da li osoba ima nedostatak ili insuficijenciju vitamina D.&lt;ref name=&quot;:04&quot; /&gt; Također se smatra razumnim liječiti osobe s rizikom suplementacijom vitaminom D bez provjere nivoa 25(OH)D u serumu, jer je [[toksičnost]] vitamina D rijetko prijavljena.&lt;ref name=&quot;:04&quot; /&gt;
Nivoi 25(OH)D koji su konstantno iznad 200 [[nanograma]] po [[mililitar|ml.]] (ng/mL) (500 [[nanomol]]a po litri, nmol/L) su potencijalno toksični.&lt;ref name=&quot;pmid21832900&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Heaney RP | title = Assessing vitamin D status | journal = Current Opinion in Clinical Nutrition and Metabolic Care | volume = 14 | issue = 5 | pages = 440–4 | date = septembar 2011 | pmid = 21832900 | doi = 10.1097/MCO.0b013e328348ed85 | s2cid = 43800943 | url = }}&lt;/ref&gt; Toksičnost vitamina D obično je posljedica prekomjernog uzimanja suplemenata.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Alshahrani F, Aljohani N | title = Vitamin D: deficiency, sufficiency and toxicity | journal = Nutrients | volume = 5 | issue = 9 | pages = 3605–16 | date = septembar 2013 | pmid = 24067388 | pmc = 3798924 | doi = 10.3390/nu5093605 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Hiperkalcemija]] je često uzrok simptoma,&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; i obično se nalaze nivoi 25(OH)D iznad 150&amp;nbsp;ng/mL (375&amp;nbsp;nmol/L), iako u nekim slučajevima nivoi 25(OH)D mogu izgledati normalno. Preporučuje se periodično mjerenje [[kalcij]]a u serumu kod osoba koje primaju velike doze vitamina D.&lt;ref name=&quot;Merck2&quot;/&gt;

== Skrining ==
Službena preporuka [[Radna grupa za preventivne usluge Sjedinjenih Država|Radne grupe za preventivne usluge Sjedinjenih Država]] je da za osobe koje ne spadaju u rizičnu populaciju i asimptomske su, nema dovoljno dokaza koji bi dokazali da postoji bilo kakva korist od skrininga na nedostatak vitamina D.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uspreventiveservicestaskforce.org/Page/Document/RecommendationStatementFinal/vitamin-d-deficiency-screening|title=Final Recommendation Statement: Vitamin D Deficiency: Screening - US Preventive Services Task Force|website=www.uspreventiveservicestaskforce.org|language=en|access-date=1. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Tretman ==
===Izloženost UVB zračenju===
Predoziranje vitaminom D je nemoguće usljed izlaganja UV zračenju: koža dostiže ravnotežu u kojoj se [[vitamin]] razgrađuje jednako brzo kao što se i stvara.&lt;ref name=&quot;Holick_2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Holick MF | title = Vitamin D deficiency | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2007-07-19_357_3/page/266 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 357 | issue = 3 | pages = 266–81 | date = juli 2007 | pmid = 17634462 | doi = 10.1056/NEJMra070553 | s2cid = 18566028 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holick MF |s2cid=87725403 |date=februar 2002 |title=Vitamin D: the underappreciated D-lightful hormone that is important for skeletal and cellular health |journal=Current Opinion in Endocrinology, Diabetes and Obesity |volume=9 |issue=1 |pages=87–98 |doi=10.1097/00060793-200202000-00011}}&lt;/ref&gt;

====Sunčanje====
{{glavni|Sunčanje}}

====Svjetlosna terapija====
{{glavni|Svjetlosna terapija#Nedostatak vitamina D}}
Izloženost [[foton]]ima (svjetlosti) na specifičnim talasnim dužinama [[UV|uskopojasnog]] UVB zračenja omogućava tijelu da proizvodi [[vitamin D]] za liječenje nedostatka vitamina D.&lt;ref&gt;{{cite journal|title= UVB phototherapy and skin cancer risk: a review of the literature|date=24. 1. 2014 |pmid=15869531 |doi=10.1111/j.1365-4632.2004.02186.x |volume=44 |issue=5 |vauthors=Lee E, Koo J, Berger T |s2cid=11332443 |journal=Int. J. Dermatol. |pages=355–60}}&lt;/ref&gt;

=== Suplement ===
[[slika:Vitamin D pills.jpg|thumb|Suplementi [[vitamin D|vitamina&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]
U Sjedinjenim Američkim Državama, [[Odbor za hranu i ishranu]] pri [[Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine|Nacionalnim akademijama nauka, inženjerstva i medicine]] utvrdio je [[Preporučeni dijetetski dodatak|preporučene dijetetske dodatke]] i adekvatan unos vitamina D. Ove vrijednosti se kreću od 15 do 20 mcg (600–800 IU) za odrasle i od 10 do 15 mcg (400–600 IU) za dojenčad, djecu i adolescente, ovisno o dobi.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Office of Dietary Supplements - Vitamin D |url=https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminD-HealthProfessional/ |access-date=9. 12. 2025 |website=ods.od.nih.gov |language=en}}&lt;/ref&gt; Kanadsko pedijatrijsko društvo preporučuje da trudnice ili dojilje razmotre uzimanje 2000 IU/dan, da sve bebe koje se isključivo doje primaju dodatak prehrani od {{val|400|u=IU|up=day}}, a da bebe koje žive sjeverno od 55°N primaju {{val|800|u=IU|up=day}} od oktobra do [[april]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vitamin D supplementation: Recommendations for Canadian mothers and infants |url=https://www.cps.ca/en/documents/position/vitamin-d |publisher=Canadian Paediatric Society |access-date=14. 12. 2017 |archive-date=15. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215053317/https://www.cps.ca/en/documents/position/vitamin-d }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vitamin D needs for children in Canada |url=https://canadahealthjournal.ca/vitamin-d-needs-for-children-in-canada/ |website=Canada Health Journal |access-date=20. 12. 2025 |archive-date=6. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260106222112/https://canadahealthjournal.ca/vitamin-d-needs-for-children-in-canada/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Liječenje nedostatka vitamina D zavisi od težine deficita.&lt;ref name=&quot;endsoc&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Holick MF, Binkley NC, Bischoff-Ferrari HA, Gordon CM, Hanley DA, Heaney RP, Murad MH, Weaver CM | title = Evaluation, treatment, and prevention of vitamin D deficiency: an Endocrine Society clinical practice guideline | journal = The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism| volume = 96 | issue = 7 | pages = 1911–30 | date = juli 2011 | pmid = 21646368 | doi = 10.1210/jc.2011-0385 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Liječenje uključuje početnu fazu liječenja visokim dozama dok se ne postignu potrebni nivoi u serumu, nakon čega slijedi održavanje stečenih nivoa. Što je niža koncentracija 25(OH)D u serumu prije liječenja, to je veća doza potrebna za brzo postizanje prihvatljivog nivoa u serumu.&lt;ref name=endsoc/&gt;

Početno liječenje visokim dozama može se davati dnevno ili sedmično ili se može davati u obliku jedne ili više pojedinačnih doza (također poznato kao ''[[wikt:stoss terapija|stoss terapija]]'', od njemačke riječi ''Stoß'', što znači &quot;gurati&quot;).&lt;ref name=&quot;pmid24719588&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee JY, So TY, Thackray J | title = A review on vitamin d deficiency treatment in pediatric patients | journal = The Journal of Pediatric Pharmacology and Therapeutics | volume = 18 | issue = 4 | pages = 277–91 | date = oktobar 2013 | pmid = 24719588 | pmc = 3979050 | doi = 10.5863/1551-6776-18.4.277 | type = Review }}&lt;/ref&gt;

Recepti za terapiju variraju i još uvijek ne postoji konsenzus o tome kako najbolje postići optimalni nivo u serumu. Iako postoje dokazi da vitamin D3 efikasnije povećava nivo 25(OH)D u krvi od vitamina D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tripkovic L, Lambert H, Hart K, Smith CP, Bucca G, Penson S, Chope G, Hyppönen E, Berry J, Vieth R, Lanham-New S | title = Comparison of vitamin D2 and vitamin D3 supplementation in raising serum 25-hydroxyvitamin D status: a systematic review and meta-analysis | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 95 | issue = 6 | pages = 1357–64 | date = juni 2012 | pmid = 22552031 | pmc = 3349454 | doi = 10.3945/ajcn.111.031070 }}&lt;/ref&gt; Ostali dokazi ukazuju na to da su D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i D&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; jednaki za održavanje statusa 25(OH)D.&lt;ref name=endsoc/&gt;

==== Početna faza ====

===== Dnevna, sedmična ili mjesečna doza =====
Za liječenje rahitisa, [[Američka akademija za pedijatriju]] (AAP) preporučila je da pedijatrijski pacijenti prime početna dva do tri mjeseca liječenja terapijom &quot;visokim dozama&quot; vitamina D. U ovom režimu, dnevna doza holekalciferola je {{val|1000|u=IU}} za [[novorođenčad]], {{val|1000|to|5000|u=IU}} za [[dojenčad]] od jednog  do 12 mjeseci i {{val|5000|u=IU}} za pacijente starije od 1 godine.&lt;ref name=&quot;pmid24719588&quot;/&gt;

Za odrasle su tražene druge doze. Pregled preporučenih doza holekalciferola od {{val|1000|u=IU}} na {{val|10|u=ng|up=mL}} iz 2008/2009. godine zahtijevao je povećanje seruma, koje se daje svakodnevno tokom dva do tri mjeseca.&lt;ref name=&quot;pmid19283958&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Moyad MA | title = Vitamin D: a rapid review | journal = Dermatology Nursing | volume = 21 | issue = 1 | pages = 25–30, 55 | year = 2009 | pmid = 19283958 }} Section [http://www.medscape.com/viewarticle/589256_8 Dosage of Vitamin D Needed To Achieve 35 to 40 ng/mL (90–100 nmol/L)]. Re-published from {{cite journal | vauthors = Moyad MA | title = Vitamin D: a rapid review | url = https://archive.org/details/sim_urologic-nursing_2008-10_28_5/page/342 | journal = Urologic Nursing | volume = 28 | issue = 5 | pages = 343–9, 384; quiz 350 | date = oktobar 2008 | pmid = 18980100 | type = Review }}&lt;/ref&gt; U drugom predloženom smjeru za uvodnu dozu holekalciferola za odrasle osobe s nedostatkom vitamina D, daje se sedmična doza, do ukupne količine koja je proporcionalna potrebnom povećanju seruma (do nivoa {{val|75|u=nmol|up=L}}) i unutar određenih granica tjelesne težine.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van Groningen L, Opdenoordt S, van Sorge A, Telting D, Giesen A, de Boer H | title = Cholecalciferol loading dose guideline for vitamin D-deficient adults | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 162 | issue = 4 | pages = 805–11 | date = april 2010 | pmid = 20139241 | doi = 10.1530/EJE-09-0932 | s2cid = 10491615 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt;

Prema novim podacima i praksama relevantnim za nivoe vitamina D u opštoj populaciji u Francuskoj, kako bi se utvrdio optimalni status vitamina D i učestalost intermitentnog doziranja suplemenata,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Souberbielle JC, Cormier C, Cavalier E, et al | title = Vitamin D supplementation in France in patients with or at risk for osteoporosis: recent data and new practices.| journal = Joint Bone Spine| pmid = 31051244 | doi = 10.1016/j.jbspin.2019.04.004 | year = 2019| volume = 87| issue = 1| pages = 25–29| s2cid = 145023744| url = https://hal-univ-rennes1.archives-ouvertes.fr/hal-02152873/file/Souberbielle%20et%20al-2019-Vitamin%20D%20Supplementation%20in%20France%20in%20Patients%20with%20or%20at%20Risk%20for%20Osteoporosis.pdf}}&lt;/ref&gt; pacijenti sa ili sa visokim rizikom od osteoporoze i nedostatka vitamina D trebaju započeti suplementaciju fazom punjenja koja se sastoji od {{val|50000|u=IU}} sedmično vitamina D tokom osam sedmica kod pacijenata sa nivoima &lt;{{val|20|u=ng|up=mL}} i {{val|50000|u=IU}} sedmično tokom četiri sedmice kod pacijenata sa nivoima između {{val|20|i|30|u=ng|up=mL}}. Nakon toga, dugoročna suplementacija treba biti propisana kao {{val|50000|u=IU}} mjesečno. Ukoliko farmaceutski oblici pogodni za dnevnu suplementaciju postanu dostupni, pacijenti koji pokazuju dobro pridržavanje terapije mogli bi uzimati dnevnu dozu određenu na osnovu nivoa 25(OH)D.

Ne postoje konzistentni podaci koji ukazuju na idealan režim suplementacije vitaminom D, a pitanje idealnog vremena između doza je još uvijek predmet debate.-Shalom et al.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ish Shalom S, Segal E, Salganik T, Raz B, Bromberg IL, Vieth R | title = Comparison of daily, weekly, and monthly vitamin D3 in ethanol dosing protocols for two months in elderly hip fracture patients.| journal = The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism| volume = 93| issue = 9| pages = 3430–3435 | date = 2008 | pmid = 18544622 | doi = 10.1210/jc.2008-0241 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; proveli su studiju na starijim ženama kako bi uporedili efikasnost i sigurnost dnevne doze od 1500 IU sa sedmičnom dozom od 10500 IU i sa dozom od 45000 IU koja se daje svakih 28 dana tokom dva mjeseca. Zaključili su da se suplementacija vitaminom D može podjednako postići dnevnom, sedmičnom ili mjesečnom učestalošću doziranja.

Druga studija koja je upoređivala dnevnu, sedmičnu i mjesečnu suplementaciju vitaminom D kod pacijenata s nedostatkom vitamina D objavljena je od strane Takacs et al.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Takacs I, Toth BE, Szekeres L, Szabo B, Bakos B, Lakatos P | s2cid = 207364220| title = Randomized clinical trial to comparing the efficacy of daily, weekly and monthly administration of vitamin D3.| journal = Endocrine | volume = 55| issue = 55| pages = 60–65 | date = 2016 | pmid = 27718150 | doi = 10.1007/s12020-016-1137-9 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Izvijestili su o jednakoj efikasnosti {{val|1000|u=IU}} uzimanih dnevno, {{val|7000|u=IU}} uzimanih sedmično i {{val|30000|u=IU}} uzimanih mjesečno. Ipak, ovi konzistentni nalazi se razlikuju od izvještaja Chel et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chel V, Wijnhoven HA, Smit JH, Ooms M, Lips P | title = Efficacy of different doses and time intervals of oral vitamin D supplementation with or without calcium in elderly nursing home residents.| journal = Osteoporos. Int. | volume = 19| issue = 5| pages = 663–671 | date = 2008 | pmid = 17874029 | doi = 10.1007/s00198-007-0465-2 | pmc = 2277446  }}&lt;/ref&gt; u kojoj je dnevna doza bila efikasnija od mjesečne doze. U toj studiji, izračun usklađenosti mogao bi biti upitan jer su brojani samo nasumični uzorci vraćenih lijekova. U studiji De Nieta et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = De Niet S, Coffiner M, Da Silva S, Jandrain B, Souberbielle JC, Cavalier E | title = A Randomized study to compare a monthly to a daily Administration of Vitamin D₃ Supplementation.| journal = Nutrients | issue = 6| page = 659|volume = 10|date = 2018 | pmid = 29882841 | doi = 10.3390/nu10060659 | pmc = 6024703  | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; 60 ispitanika s nedostatkom vitamina D nasumično je raspoređeno da primaju {{val|2000|u=IU}} vitamina D3 dnevno ili {{val|50000|u=IU}} mjesečno. Izvijestili su o sličnoj efikasnosti obje učestalosti doziranja, pri čemu mjesečna doza omogućava bržu normalizaciju nivoa vitamina D.

===== Terapija jednom dozom =====
Alternativno, terapija jednom dozom se koristi, na primjer, ako postoji zabrinutost u vezi s pacijentovom [[Pridržavanjem terapije (lijek)|pridržavanjem terapije]]. Terapija jednom dozom može se dati kao injekcija, ali se obično daje u obliku oralnog lijeka.&lt;ref name=&quot;pmid24719588&quot;/&gt;

===== Doze vitamina D i obroci =====
Prisustvo obroka i sadržaj masti u tom obroku također mogu biti važni. Budući da je vitamin D [[Klasifikacija vitamina|rastvorljiv u mastima]], pretpostavlja se da bi se apsorpcija poboljšala ako bi se pacijentima uputilo da uzimaju svoj suplement uz obrok Raimundo et al.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Raimundo FV et al | title = Effect of high- versus low-fat meal on serum 25-hydroxyvitamin D levels after a single dose of vitamin D: a single-blind, parallel, randomized trial.| journal = International Journal of Endocrinology | volume = 2011| date = 2011 | pmid = 22190928 | doi = 10.1155/2011/809069 | pmc = 3235461  | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Raimundo FV et al | s2cid = 36041502| title = Effect of fat on serum 25-hydroxyvitamin D3 levels after a single oral dose of vitamin D in young healthy adults: a double-blind randomized placebo-controlled study.| journal = Eur J Nutr | date = 2015 | issue = 3|volume = 54|pages = 391–6| pmid = 24853643 | doi = 10.1007/s00394-014-0718-8  }}&lt;/ref&gt; proveli su različite studije koje potvrđuju da obrok s visokim udjelom masti povećava apsorpciju vitamina D3 mjereno serumskim 25(OH)D. Klinički izvještaj je pokazao da su se nivoi serumskog 25(OH)D povećali u prosjeku za 57% tokom perioda od dva do tri mjeseca kod 17 kliničkih pacijenata nakon što im je rečeno da uzimaju svoju uobičajenu dozu vitamina D s najvećim obrokom u danu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mulligan GB et al | title = Taking Vitamin D With the Largest Meal Improves Absorption and Results in Higher Serum Levels of 25-Hydroxyvitamin D3.| journal = Journal of Bone and Mineral Research | volume = 25| date = 2010 | issue = 4|pages = 928–930| pmid = 20200983 | doi = 10.1002/jbmr.67  | s2cid = 22635542| doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

Druga studija provedena na 152 zdrava muškarca i žene zaključila je da prehrana bogata mononezasićenim masnim kiselinama može poboljšati, a ona bogata polinezasićenim masnim kiselinama može smanjiti učinkovitost dodataka vitamina D3.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Niramitmahapanya S et al | title = Type of dietary fat is associated with the 25-hydroxyvitaminD increment in response to vitamin D supplementation.| journal = The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism| date = 2011 | issue = 96|volume = 10|pages = 3170–3174| pmid = 21816779 | doi = 10.1210/jc.2011-1518 | pmc = 3200243}}&lt;/ref&gt; Još jedna studija koju su proveli Cavalier E. et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cavalier E, Jandrain B, Coffiner M, Da Silva S, De Niet S, Vanderbist F, Souberbielle JC | title = A Randomised, Cross-Over Study to Estimate the Influence of Food on the 25-Hydroxyvitamin D3 Serum Level after Vitamin D3 Supplementation.| journal = Nutrients | date = 2016 | issue = 8|volume = 5|page = 309| pmid = 27213447 | doi = 10.3390/nu8050309 | pmc = 4882721| doi-access = free}}&lt;/ref&gt; 88 ispitanika je oralno primilo jednu dozu od {{val|50000|u=IU}} vitamina D3 rastvorenog u uljnom rastvoru u obliku dvije ampule, od kojih svaka sadrži {{val|25000|u=IU}} (D‐CURE®, Laboratories SMB SA, Brisel, Belgija) sa ili bez standardiziranog doručka s visokim udjelom masti. Nije uočena značajna razlika između stanja natašte i stanja s jelom.

==== Faza održavanja ====
Nakon što se postigne željeni nivo u serumu, bilo visokom dnevnom, sedmičnom ili mjesečnom dozom ili terapijom jednom dozom, preporuka AAP-a poziva na suplementaciju održavanja od {{val|400|u=IU}} za sve starosne grupe, s tim da se ova doza udvostručuje za prijevremeno rođenu djecu, tamnoputu dojenčad i djecu, djecu koja žive u područjima ograničene izloženosti suncu (&gt;37,5° geografske širine), gojazne pacijente i one koji uzimaju određene lijekove.&lt;ref name=&quot;pmid24719588&quot;/&gt;

==== Posebni slučajevi ====
Da bi se održao nivo kalcija u krvi, ponekad se daju terapijske doze vitamina D (do {{val|100000|u=IU}} ili {{val|2,5|u=mg}} dnevno) pacijentima kojima su uklonjene paratireoidne žlijezde (najčešće pacijenti na dijalizi bubrega koji su imali [[tercijarni hiperparatireoidizam]]), ali i pacijentima sa [[primarni hiperparatireoidizam|primarnim hiperparatireoidizam]]) ili sa [[hipoparatireoidizam|hipoparatireoidizmom]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holick MF | title = The vitamin D epidemic and its health consequences | journal = The Journal of Nutrition | volume = 135 | issue = 11 | pages = 2739S–48S | date = novembar 2005 | pmid = 16251641 | doi = 10.1093/jn/135.11.2739S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Pacijentima s kroničnom [[bolešću jetre]] ili [[intestinalnom malapsorpcijom]] mogu također biti potrebne veće doze vitamina D (do {{val|40000|u=IU}}, ili {{val|1|u=mg}}, dnevno).

==== Kosuplementacija s vitaminom K ====
Kombinacija dodataka vitamina D i [[vitamin K|vitamina K]] pokazala se u ispitivanjima da poboljšava kvalitet [[kosti]]ju.&lt;ref name=&quot;pmid32219282&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kuang X, Liu C, Guo X, Li K, Deng Q, Li D | title = The combination effect of vitamin K and vitamin D on human bone quality: a meta-analysis of randomized controlled trials | journal = Food &amp; Function | volume = 11 | issue = 4 | pages = 3280–3297 | date = april 2020 | pmid = 32219282 | doi = 10.1039/c9fo03063h | s2cid = 214680203 | url = }}&lt;/ref&gt; Budući da visok unos vitamina D uzrokuje povišen nivo kalcija ([[hiperkalcemija]]), dodatak vitamina K može biti koristan u sprječavanju vaskularne kalcifikacije, posebno kod osoba s hroničnom bolešću bubrega.&lt;ref name=&quot;pmid32972636&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Capozzi A, Scambia G, Lello S | title = Calcium, vitamin D, vitamin K2, and magnesium supplementation and skeletal health | journal = Maturitas | volume = 140 | issue = | pages = 55–63 | date = oktobar 2020 | pmid = 32972636 | doi = 10.1016/j.maturitas.2020.05.020 | s2cid = 219785752 | url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid32830534&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Levy DS, Grewal R, Le TH | title = Vitamin K deficiency: an emerging player in the pathogenesis of vascular calcification and an iatrogenic consequence of therapies in advanced renal disease | journal = American Journal of Physiology. Renal Physiology | volume = 319 | issue = 4 | pages = F618–F623 | date = oktobar 2020 | pmid = 32830534 | doi = 10.1152/ajprenal.00278.2020 | s2cid = 221280657 | url = }}&lt;/ref&gt;

== Epidemiologija ==
Procijenjeni postotak populacije s nedostatkom vitamina D varira u zavisnosti od praga koji se koristi za definiranje nedostatka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Procenat stanovništva SAD-a
!Definicija insuficijencije
!Studija
!Referenca
|-
|69,5%
|25(OH)D manje od {{val|30|u=ng|up=mL}}
|Chowdury ''et al.'' 2014
|&lt;ref name=&quot;chowdhury&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chowdhury R, Kunutsor S, Vitezova A, Oliver-Williams C, Chowdhury S, Kiefte-de-Jong JC, Khan H, Baena CP, Prabhakaran D, Hoshen MB, Feldman BS, Pan A, Johnson L, Crowe F, Hu FB, Franco OH | title = Vitamin D and risk of cause-specific death: systematic review and meta-analysis of observational cohort and randomised intervention studies | journal = BMJ | volume = 348 | date = april 2014 | pmid = 24690623 | pmc = 3972416 | doi = 10.1136/bmj.g1903 }}&lt;/ref&gt;
|-
|77%
|25(OH)D manje od {{val|30|u=ng|up=mL}}
|Ginde ''et al.'' 2009
|&lt;ref name=&quot;ginde&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ginde AA, Liu MC, Camargo CA | title = Demographic differences and trends of vitamin D insufficiency in the US population, 1988-2004 | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 169 | issue = 6 | pages = 626–32 | date = mart 2009 | pmid = 19307527 | pmc = 3447083 | doi = 10.1001/archinternmed.2008.604 }}&lt;/ref&gt;
|-
|36%
|25(OH)D manje od {{val|20|u=ng|up=mL}}
|Ginde ''et al.'' 2009
|&lt;ref name=&quot;ginde&quot; /&gt;
|-
|6%
|25(OH)D manje od {{val|10|u=ng|up=mL}}
|Ginde ''et al.'' 2009
|&lt;ref name=&quot;ginde&quot; /&gt;
|}
[[Vitamin D#Preporučeni nivoi u serumu|Preporuke za nivoe 25(OH)D u serumu]] variraju među autoritetima i vjerovatno variraju na osnovu faktora poput starosti; proračuni za epidemiologiju nedostatka vitamina D zavise od preporučenog nivoa koji se koristi.&lt;ref name=NIH2016&gt;{{cite web|title=Vitamin D|url=https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminD-HealthProfessional/|publisher=NIH Office of Dietary Supplements|access-date=6. 12. 2016|date=11. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
Izvještaj [[Institut za medicinu|Instituta za medicinu]] (IOM) iz 2011. godine postavio je nivo dovoljnosti na {{val|20|u=ng|up=mL}} ({{val|50|u=nmol|up=L}}), dok je iste godine [[Endokrinološko društvo]] definiralo dovoljne nivoe u serumu na {{val|30|u=ng|up=mL}}, a drugi su postavili nivo i do {{val|60|u=ng|up=mL}}.&lt;ref name=hoelholick/&gt; Od 2011. godine većina referentnih laboratorija koristila je standard {{val|30|u=ng|up=mL}}.&lt;ref name=&quot;endsoc&quot;/&gt;&lt;ref name=hoelholick/&gt;&lt;ref name=&quot;Ross_2011&quot;&gt;{{cite book |vauthors=Ross AC, Taylor CL, Yaktine AL, Del Valle HB | title = Dietary Reference Intakes for Calcium and Vitamin D | publisher = National Academies Press | location = Washington, D.C. | year = 2011 | isbn = 978-0-309-16394-1 | url =http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=13050| doi = 10.17226/13050 | pmid = 21796828 | s2cid = 58721779 }}&lt;/ref&gt;{{rp|435}}

Primjenom IOM standarda na podatke [[Nacionalno istraživanje o zdravlju i ishrani|NHANES]] o nivoima u serumu, za period od 1988. do 1994. godine, 22% stanovništva SAD-a je imalo deficit, a 36% je imalo deficit u periodu između 2001. i 2004. godine; primjenom standarda Endokrinološkog društva, 55% stanovništva SAD-a je imalo deficit između 1988. i 1994. godine, a 77% je imalo deficit u periodu između 2001. i 2004. godine.&lt;ref name=hoelholick/&gt;
Godine 2011. [[Centri za kontrolu i prevenciju bolesti]] primijenili su IOM standard na NHANES podatke o nivoima u serumu prikupljenim između 2001. i 2006. godine i utvrdili da je 32% Amerikanaca imalo deficit u tom periodu (8% u riziku od deficita i 24% u riziku od neadekvatnosti).&lt;ref name=hoelholick&gt;{{cite journal | vauthors = Hoel DG, Berwick M, de Gruijl FR, Holick MF | title = The risks and benefits of sun exposure 2016 | journal = Dermato-Endocrinology | volume = 8 | issue = 1 | date = 19. 10. 2016 | pmid = 27942349 | pmc = 5129901 | doi = 10.1080/19381980.2016.1248325 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Vitamin D Status: United States, 2001–2006|journal=CDC NCHS Data Brief|date=mart 2011|issue=59|url=https://www.cdc.gov/nchs/data/databriefs/db59.pdf}}&lt;/ref&gt;
== Historija ==
Ulogu prehrane u razvoju [[rahitis]] odredio je [[Edward Mellanby]] između 1918. i 1920..&lt;ref name=&quot;History&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rajakumar K | title = Vitamin D, cod-liver oil, sunlight, and rickets: a historical perspective | journal = Pediatrics | volume = 112 | issue = 2 | pages = e132–5 | date = august 2003 | pmid = 12897318 | doi = 10.1542/peds.112.2.e132 | citeseerx = 10.1.1.542.1645 }}&lt;/ref&gt; U 1921., [[Elmer McCollum]] identificirali su [[rahitis|antirahitičnu]] supstancu koja se nalazi u određenim [[masti]]ma i koja može spriječiti rahitis. Budući da je novootkrivena supstanca bila četvrti identificirani vitamin, nazvana je vitamin D.&lt;ref name=&quot;History&quot; /&gt; [[Nobelova nagrada za hemiju]] 1928. godine dodijeljena je [[Adolf Windaus|Adolfu Windausu]], koji je otkrio steroid [[7-dehidrokolesterol]], prekursor vitamina D. Potencijalne [[antikancerogenosrt|antikancerogene]] uloge [[metabolit]]a vitamina D [[kalcifediol]]a uočili su [[epidemiologija|epidemiološki]] [[Frank Garland]] i [[Cedric Garland]] 1980-ih&lt;ref name=LATObit&gt;Maugh II, Thomas H. [https://www.latimes.com/la-me-frank-garland-20100831-story.html &quot;Frank C. Garland dies at 60; epidemiologist helped show importance of vitamin D: Garland and his brother Cedric were the first to demonstrate that vitamin D deficiencies play a role in cancer and other diseases.&quot;], ''[[Los Angeles]] Times'', August 31, 2010. Accessed September 4, 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Do sunlight and vitamin D reduce the likelihood of colon cancer? |journal=International Journal of Epidemiology |volume=9 |issue=3 |date=1980}}&lt;/ref&gt; koje su kasnije klinički uočili [[klinička epidemiologija|kliničari]] Michael F. Holick i Raphael E. Cuomo.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Vitamin D: its role in cancer prevention and treatment |journal=Progress in Biophysics and Molecular Biology |volume=92 |issue=1 |date=2006}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Serum 25-Hydroxyvitamin D and Five-Year Survival in Primary Colon Cancer: A Retrospective Cohort Study |journal=Nutrition and Cancer |volume=76 |issue=10 |pages = 1008–1017 |date=2024| pmid = 39126134| doi = 10.1080/01635581.2024.2389580 | vauthors = Cuomo RE |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Prije [[Obogaćivanje hrane#Vitamin D|obogaćivanja mliječnih proizvoda vitaminom D]], rahitis je bio veliki javnozdravstveni problem. U Sjedinjenim Američkim Državama, mlijeko se obogaćuje sa 10 [[mikrogram]]a (400[[IU]]) vitamina D po [[kvart]] od 1930-ih, što je dovelo do dramatičnog pada broja slučajeva [[rahitis]]a.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Holick MF | title = Sunlight and vitamin D for bone health and prevention of autoimmune diseases, cancers, and cardiovascular disease | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 80 | issue = 6 Suppl | pages = 1678S–88S | date = decembar 2004 | pmid = 15585788 | doi = 10.1093/ajcn/80.6.1678S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hipervitaminoza D]]
* [[Vitamin D]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| ICD11           =  {{ICD11|5B55}} 
| ICD10           = &lt;!-- {{ICD10|Xxx.x}} --&gt;
| ICD10CM         = &lt;!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --&gt;
| ICD9            = &lt;!-- {{ICD9|xxx}} --&gt;
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| MeshID          = 
| DiseasesDB      = 
| SNOMED CT       =
| Curlie          = 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = 
| eMedicineTopic  = 
| PatientUK       =
| NCI             = 
| GeneReviewsNBK  = 
| GeneReviewsName = 
| NORD            = 
| GARDNum         = 
| GARDName        = 
| RP              = 
| AO              = 
| WO              = 
| OrthoInfo       = 
| Orphanet        = 
| Scholia         = 
| OB              =
}}
{{Nutritivna patologija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Vitamin D]]
[[Kategorija:Nedostatak vitamina]]</text>
      <sha1>hxf2jg1haosck96d65i8ksg0kyb2ssu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531075</id>
    <revision>
      <id>3915527</id>
      <parentid>3872264</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:21:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13400" sha1="1l7r8l1ho3bioq8g7shhocdnw5n37tx" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZD|ITA}} [[Antholz]]
| datum           = 13. februar 2026.
| broj_učesnika   = 90
| broj_zemalja    = 28
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2026
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Quentin Fillon Maillet]] 
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Vetle Sjåstad Christiansen]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Sturla Holm Lægreid]]
| bronza_NOK      = NOR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 10 km|2022.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2030 – 10 km|2030.]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2026.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 10&amp;nbsp;km]] na na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] održalo se u biatlonskom kompleksu [[Südtirol Arena]] u [[Antholz]]u 13. februara 2026. s početkom u 14:00 sati po lokalnom vremenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2526/BT/SWRL/OG__/SMSP/C73B_v1.pdf|title=Biathlon – Men's 10km Sprint – Results|website=ibu.blob.core.windows.net|date=13. 2. 2026|access-date=13. 2. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni &lt;br&gt; broj !!Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak 
|-
|-
| {{gold1}} || 40 || align=left|[[Quentin Fillon Maillet]] || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2026|Zimskim}} || 22:53.1 || 0 (0+0) || 
|-
| {{silver2}} || 60 || align=left|[[Vetle Sjåstad Christiansen]] || align=left|{{ZastavaMOK|NOR|2026|Zimskim}} || 23:06.8 || 0 (0+0) || {{sort|+0:13.7|+13.7}}
|-
| {{bronze3}} || 56 || align=left|[[Sturla Holm Lægreid]] || align=left|{{ZastavaMOK|NOR|2026|Zimskim}} || 23:09.0 || 0 (0+0) || {{sort|+0:15.9|+15.9}}
|-
| 4 || 42 || align=left|[[Émilien Jacquelin]] || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2026|Zimskim}} || 23:09.2 || 0 (0+0) || {{sort|+0:16.1|+16.1}}
|-
| 5 || 44 || align=left|[[Sebastian Samuelsson]] || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2026|Zimskim}} || 23:18.1 || 0 (0+0) || {{sort|+0:25.0|+25.0}}
|-
| 6 || 64 || align=left|[[Johannes Dale-Skjevdal]] || align=left|{{ZastavaMOK|NOR|2026|Zimskim}} || 23:36.1 || 2 (0+2) || {{sort|+0:43.0|+43.0}}
|-
| 7 || 50 || align=left|[[Martin Ponsiluoma]] || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2026|Zimskim}} || 23:39.8 || 2 (1+1) || {{sort|+0:46.7|+46.7}}
|-
| 8 || 58 || align=left|[[Johan-Olav Botn]] || align=left|{{ZastavaMOK|NOR|2026|Zimskim}} || 23:51.3 || 1 (1+0) || {{sort|+0:58.2|+58.2}}
|-
| 9 || 48 || align=left|[[Éric Perrot]] || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2026|Zimskim}} || 23:55.2 || 2 (1+1) || +1:02.1
|-
| 10 || 36 || align=left|[[Philipp Horn]] || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2026|Zimskim}} || 24:02.3 || 1 (0+1) || +1:09.2
|-
| 11 || 15 || align=left|[[Olli Hiidensalo]] || align=left|{{ZastavaMOK|FIN|2026|Zimskim}} || 24:02.4 || 0 (0+0) || +1:09.3
|-
| 12 || 54 || align=left|[[Campbell Wright]] || align=left|{{ZastavaMOK|USA|2026|Zimskim}} || 24:03.1 || 1 (1+0) || +1:10.0
|-
| 13 || 46 || align=left|[[Lukas Hofer]] || align=left|{{ZastavaMOK|ITA|2026|Zimskim}} || 24:15.2 || 1 (0+1) || +1:22.1
|-
| 14 || 22 || align=left|[[Joscha Burkhalter]] || align=left|{{ZastavaMOK|SUI|2026|Zimskim}} || 24:15.4 || 0 (0+0) || +1:22.3
|-
| 15 || 27 || align=left|[[Sebastian Stalder]] || align=left|{{ZastavaMOK|SUI|2026|Zimskim}} || 24:26.8 || 0 (0+0) || +1:33.7
|-
| 16 || 53 || align=left|[[Nicola Romanin]] || align=left|{{ZastavaMOK|ITA|2026|Zimskim}} || 24:27.5 || 0 (0+0) || +1:34.4
|-
| 17 || 41 || align=left|[[Niklas Hartweg]] || align=left|{{ZastavaMOK|SUI|2026|Zimskim}} || 24:32.0 || 2 (0+2) || +1:38.9
|-
| 18 || 34 || align=left|[[Tero Seppälä]] || align=left|{{ZastavaMOK|FIN|2026|Zimskim}} || 24:34.1 || 2 (1+1) || +1:41.0
|-
| 19 || 20 || align=left|[[David Zobel]] || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2026|Zimskim}} || 24:34.9 || 0 (0+0) || +1:41.8
|-
| 20 || 38 || align=left|[[Vítězslav Hornig]] || align=left|{{ZastavaMOK|CZE|2026|Zimskim}} || 24:35.2 || 1 (1+0) || +1:42.1
|-
| 21 || 74 || align=left|[[Tuomas Harjula]] || align=left|{{ZastavaMOK|FIN|2026|Zimskim}} || 24:36.4 || 1 (0+1) || +1:43.3
|-
| 22 || 62 || align=left|[[Tommaso Giacomel]] || align=left|{{ZastavaMOK|ITA|2026|Zimskim}} || 24:36.5 || 3 (2+1) || +1:43.4
|-
| 23 || 30 || align=left|[[Justus Strelow]] || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2026|Zimskim}} || 24:39.5 || 1 (0+1) || +1:46.4
|-
| 24 || 16 || align=left|[[Vitalij Mandzin]] || align=left|{{ZastavaMOK|UKR|2026|Zimskim}} || 24:40.5 || 1 (0+1) || +1:47.4
|-
| 25 || 33 || align=left|[[Jakov Fak]] || align=left|{{ZastavaMOK|SLO|2026|Zimskim}} || 24:45.2 || 1 (0+1) || +1:52.1
|-
| 26 || 52 || align=left|[[Philipp Nawrath]] || align=left|{{ZastavaMOK|GER|2026|Zimskim}} || 24:46.0 || 3 (2+1) || +1:52.9
|-
| 27 || 21 || align=left|[[Dmitro Pidrušnji]] || align=left|{{ZastavaMOK|UKR|2026|Zimskim}} || 24:47.9 || 2 (1+1) || +1:54.8
|-
| 28 || 26 || align=left|[[Michal Krčmář]] || align=left|{{ZastavaMOK|CZE|2026|Zimskim}} || 24:49.9 || 2 (0+2) || +1:56.8
|-
| 29 || 47 || align=left|[[Jan Guńka]] || align=left|{{ZastavaMOK|POL|2026|Zimskim}} || 24:50.5 || 1 (1+0) || +1:57.4
|-
| 30 || 51 || align=left|[[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left|{{ZastavaMOK|LAT|2026|Zimskim}} || 24:56.9 || 1 (0+1) || +2:03.8
|-
| 31 || 77 || align=left|[[Adam Runnalls]] || align=left|{{ZastavaMOK|CAN|2026|Zimskim}} || 25:02.5 || 1 (0+1) || +2:09.4
|-
| 32 || 85 || align=left|[[Rihards Lozbers]] || align=left|{{ZastavaMOK|LAT|2026|Zimskim}} || 25:05.2 || 2 (1+1) || +2:12.1
|-
| 33 || 4 || align=left|[[Tomáš Mikyska]] || align=left|{{ZastavaMOK|CZE|2026|Zimskim}} || 25:05.3 || 1 (1+0) ||+2:12.2
|-
| 34 || 37 || align=left|[[Lovro Planko]] || align=left|{{ZastavaMOK|SLO|2026|Zimskim}} || 25:06.0 || 3 (2+1) || +2:12.9
|-
| 35 || 17 || align=left|[[Anton Vidmar (biatlonac)|Anton Vidmar]] || align=left|{{ZastavaMOK|SLO|2026|Zimskim}} || 25:10.0 || 2 (0+2) || +2:16.9
|-
| 36 || 79 || align=left|[[Miha Dovžan]] || align=left|{{ZastavaMOK|SLO|2026|Zimskim}} || 25:10.4 || 1 (0+1) || +2:17.3
|-
| 37 || 35 || align=left|[[Grzegorz Galica]] || align=left|{{ZastavaMOK|POL|2026|Zimskim}} || 25:10.8 || 2 (0+2) || +2:17.7
|-
| 38 || 49 || align=left|[[Florent Claude]] || align=left|{{ZastavaMOK|BEL|2026|Zimskim}} || 25:13.9 || 2 (1+1) || +2:20.8
|-
| 39 || 84 || align=left|[[Fabian Müllauer]] || align=left|{{ZastavaMOK|AUT|2026|Zimskim}} || 25:16.7 || 2 (0+2) || +2:23.6
|-
| 40 || 65 || align=left|[[Otto Invenius]] || align=left|{{ZastavaMOK|FIN|2026|Zimskim}} || 25:20.1 || 4 (1+3) || +2:27.0
|-
| 41 || 32 || align=left|[[Fabien Claude]] || align=left|{{ZastavaMOK|FRA|2026|Zimskim}} || 25:23.2 || 5 (2+3) || +2:30.1
|-
| 42 || 10 || align=left|[[Blagoj Todev]] || align=left|{{ZastavaMOK|BUL|2026|Zimskim}} || 25:23.6 || 1 (1+0) || +2:30.5
|-
| 43 || 11 || align=left|[[Malte Stefansson]] || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2026|Zimskim}} || 25:23.9 || 2 (2+0) || +2:30.8
|-
| 44 || 73 || align=left|[[Rene Zahkna]] || align=left|{{ZastavaMOK|EST|2026|Zimskim}} || 25:26.9 || 1 (0+1) || +2:33.8
|-
| 45 || 68 || align=left|[[Mikuláš Karlík]] || align=left|{{ZastavaMOK|CZE|2026|Zimskim}} || 25:30.2 || 4 (1+3) || +2:37.1
|-
| 46 || 18 || align=left|[[Simon Eder]] || align=left|{{ZastavaMOK|AUT|2026|Zimskim}} || 25:31.0 || 2 (1+1) || +2:37.9
|-
| 47 || 31 || align=left|[[Paul Schommer]] || align=left|{{ZastavaMOK|USA|2026|Zimskim}} || 25:31.3 || 1 (1+0) || +2:38.2
|-
| 48 || 61 || align=left|[[Zachary Connelly]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2026|Zimskim}} || 25:33.5 || 4 (0+4) || +2:40.4
|-
| 49 || 24 || align=left|[[Vytautas Strolia]] || align=left|{{ZastavaMOK|LTU|2026|Zimskim}} || 25:37.4 || 2 (1+1) || +2:44.3
|-
| 49 || 66 || align=left|[[Patrick Jakob]] || align=left|{{ZastavaMOK|AUT|2026|Zimskim}} || 25:37.4 || 2 (0+2) || +2:44.3
|-
| 51 || 72 || align=left|[[Vladislav Kireyev]] || align=left|{{ZastavaMOK|KAZ|2026|Zimskim}} || 25:41.6 || 2 (1+1) || +2:48.5
|-
| 52 || 3 || align=left|[[Edgars Mise]] || align=left|{{ZastavaMOK|LAT|2026|Zimskim}} || 25:42.9 || 1 (0+1) || +2:49.8
|-
| 53 || 81 || align=left|[[Kristo Siimer]] || align=left|{{ZastavaMOK|EST|2026|Zimskim}} || 25:43.1 || 0 (0+0) || +2:50.0
|-
| 54 || 76 || align=left|[[Dmitrii Shamaev]] || align=left|{{ZastavaMOK|ROU|2026|Zimskim}} || 25:43.3 || 1 (1+0) || +2:50.2
|-
| 55 || 88 || align=left|[[Logan Pletz]] || align=left|{{ZastavaMOK|CAN|2026|Zimskim}} || 25:46.7 || 2 (1+1) || +2:53.6
|-
| 56 || 57 || align=left|[[Konstantin Vasilev]] || align=left|{{ZastavaMOK|BUL|2026|Zimskim}} || 25:52.3 || 4 (0+4) || +2:59.2
|-
| 57 || 25 || align=left|[[Konrad Badacz]] || align=left|{{ZastavaMOK|POL|2026|Zimskim}} || 25:53.3 || 3 (3+0) || +3:00.2
|-
| 58 || 71 || align=left|[[Jakub Borguľa]] || align=left|{{ZastavaMOK|SVK|2026|Zimskim}} || 25:55.0 || 1 (0+1) || +3:01.9
|-
| 59 || 19 || align=left|[[Matija Legović]] || align=left|{{ZastavaMOK|CRO|2026|Zimskim}} || 25:58.6 || 2 (1+1) || +3:05.5
|-
| 60 || 29 || align=left|[[Sondre Slettemark]] || align=left|{{ZastavaMOK|DEN|2026|Zimskim}} || 25:59.5 || 2 (1+1) || +3:06.4
|-
| 61 || 12 || align=left|[[Asset Dyussenov]] || align=left|{{ZastavaMOK|KAZ|2026|Zimskim}} || 26:00.3 || 2 (2+0) || +3:07.2
|-
| 62 || 6 || align=left|[[Elia Zeni]] || align=left|{{ZastavaMOK|ITA|2026|Zimskim}} || 26:00.4 || 3 (2+1) || +3:07.3
|-
| 63 || 83 || align=left|[[Bohdan Borkovskij]] || align=left|{{ZastavaMOK|UKR|2026|Zimskim}} || 26:06.0 || 2 (1+1) || +3:12.9
|-
| 64 || 23 || align=left|[[Yan Xingyuan]] || align=left|{{ZastavaMOK|CHN|2026|Zimskim}} || 26:08.8 || 2 (0+2) || +3:15.7
|-
| 65 || 80 || align=left|[[Sean Doherty (biatlonac)|Sean Doherty]] || align=left|{{ZastavaMOK|USA|2026|Zimskim}} || 26:12.6 || 3 (1+2) || +3:19.5
|-
| 66 || 59 || align=left|[[Maxime Germain]] || align=left|{{ZastavaMOK|USA|2026|Zimskim}} || 26:13.4 || 3 (3+0) || +3:20.3
|-
| 67 || 13 || align=left|[[George Colțea]] || align=left|{{ZastavaMOK|ROU|2026|Zimskim}} || 26:14.9 || 2 (0+2) || +3:21.8
|-
| 68 || 63 || align=left|[[George Buta]] || align=left|{{ZastavaMOK|ROU|2026|Zimskim}} || 26:15.2 || 1 (1+0) || +3:22.1
|-
| 69 || 82 || align=left|[[Marcin Zawół]] || align=left|{{ZastavaMOK|POL|2026|Zimskim}} || 26:15.4 || 4 (3+1) || +3:22.3
|-
| 70 || 55 || align=left|[[Vladimir Ilijev]] || align=left|{{ZastavaMOK|BUL|2026|Zimskim}} || 26:17.8 || 4 (2+2) || +3:24.7
|-
| 71 || 5 || align=left|[[Maksim Fomin]] || align=left|{{ZastavaMOK|LTU|2026|Zimskim}} || 26:19.5 || 2 (1+1) || +3:26.4
|-
| 72 || 28 || align=left|[[Jesper Nelin]] || align=left|{{ZastavaMOK|SWE|2026|Zimskim}} || 26:23.0 || 5 (2+3) || +3:29.9
|-
| 73 || 7 || align=left|[[Dominic Unterweger]] || align=left|{{ZastavaMOK|AUT|2026|Zimskim}} || 26:29.7 || 3 (1+2) || +3:36.6
|-
| 74 || 2 || align=left|[[Jakob Kulbin]] || align=left|{{ZastavaMOK|EST|2026|Zimskim}} || 26:30.7 || 2 (2+0) || +3:37.6
|-
| 75 || 1 || align=left|[[Šimon Adamov]] || align=left|{{ZastavaMOK|SVK|2026|Zimskim}}  || 26:32.0 || 2 (1+1) || +3:38.9
|-
| 76 || 78 || align=left|[[Jeremy Finello]] || align=left|{{ZastavaMOK|SUI|2026|Zimskim}} || 26:41.1 || 4 (2+2) || +3:48.0
|-
| 77 || 67 || align=left|[[Renārs Birkentāls]] || align=left|{{ZastavaMOK|LAT|2026|Zimskim}} || 26:41.4 || 5 (3+2) || +3:48.3
|-
| 78 || 45 || align=left|[[Pavel Magazeev]] || align=left|{{ZastavaMOK|MDA|2026|Zimskim}} || 26:43.4 || 3 (1+2) || +3:50.3
|-
| 79 || 69 || align=left|[[Mark-Markos Kehva]] || align=left|{{ZastavaMOK|EST|2026|Zimskim}} || 26:43.7 || 3 (2+1) || +3:50.6
|-
| 80 || 86 || align=left|[[Jasper Fleming]] || align=left|{{ZastavaMOK|CAN|2026|Zimskim}} || 26:46.1 || 4 (3+1) || +3:53.0
|-
| 81 || 14 || align=left|[[Jacques Jefferies]] || align=left|{{ZastavaMOK|GBR|2026|Zimskim}} || 27:02.5 || 3 (1+2) || +4:09.4
|-
| 82 || 75 || align=left|[[Anton Sinapov]] || align=left|{{ZastavaMOK|BUL|2026|Zimskim}} || 27:04.4 || 3 (0+3) || +4:11.3
|-
| 83 || 89 || align=left|[[Nikita Cigak]] || align=left|{{ZastavaMOK|LTU|2026|Zimskim}} || 27:04.8 || 3 (2+1) || +4:11.7
|-
| 84 || 70 || align=left|[[Karol Dombrovski]] || align=left|{{ZastavaMOK|LTU|2026|Zimskim}} || 27:07.0 || 3 (1+2) || +4:13.9
|-
| 85 || 8 || align=left|[[Thierry Langer]] || align=left|{{ZastavaMOK|BEL|2026|Zimskim}}  || 27:11.3 || 3 (1+2) || +4:18.2
|-
| 86 || 9 || align=left|[[Maksim Makarov]] || align=left|{{ZastavaMOK|MDA|2026|Zimskim}} || 27:24.8 || 3 (3+0) || +4:31.7
|-
| 87 || 87 || align=left|[[Raul Flore]] || align=left|{{ZastavaMOK|ROU|2026|Zimskim}} || 27:36.9 || 1 (0+1) || +4:43.8
|-
| 88 || 39 || align=left|[[Anton Dudčenko]] || align=left|{{ZastavaMOK|UKR|2026|Zimskim}} || 27:37.6 || 3 (2+1) || +4:44.5
|-
| 89 || 43 || align=left|[[Krešimir Crnković]] || align=left|{{ZastavaMOK|CRO|2026|Zimskim}} || 28:04.5 || 5 (3+2) || +5:11.4
|-
| 90 || 90 || align=left|[[Choi Du-jin]] || align=left|{{ZastavaMOK|KOR|2026|Zimskim}} || 28:05.7 || 3 (3+0) || +5:12.6
|}

== Osvojene medalje ==

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 2026|Zimskim Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]</text>
      <sha1>1l7r8l1ho3bioq8g7shhocdnw5n37tx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fjodor Tjutčev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531106</id>
    <revision>
      <id>3915371</id>
      <parentid>3897663</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:35:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5692" sha1="2px5y3uuft4zt0om8lkcdyjvlav9hb8" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Fjodor Ivanovič Tjutčev
| slika              = Fyodor Tyutchev.jpg
| opis_slike         = Tjutčev, portret [[Stepan Aleksandrovski|Stepana Aleksandrovskog]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1803|12|5}}
| mjesto_rođenja     = Ovstug kod [[Brjansk]]a, [[Rusko Carstvo]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1873|7|27|1803|12|5}}
| mjesto_smrti       = [[Sankt Peterburg]], Rusko Carstvo
| supružnik          = Eleonora Peterson&lt;br&gt;Ernestina von Pfeffel
| djeca              = 9
| zanimanje          = [[Pjesnik]], diplomata
| nacionalnost       = Ruska
}}

'''Fjodor Ivanovič Tjutčev''' ({{lang-ru|Фёдор Иванович Тютчев}}; 5. decembar 1803. – 27. juli 1873) bio je ruski pjesnik i diplomata, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog romantizma.

== Rani život ==
Tjutčev je rođen u plemićkoj porodici Tjutčev u imanju Ovstug kod [[Brjansk]]a. Njegov otac Ivan Nikolajevič Tjutčev (1768–1846) bio je dvorski savjetnik koji je služio u Kremlju. Majka Ekaterina Lvovna potjecala je iz porodice [[Porodica Tolstoj|Tolstoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Fyodor-Tyutchev |title=Fyodor Tyutchev |publisher=Encyclopedia Britannica |language=en |accessdate=15. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

Većinu djetinjstva proveo je u [[Moskva|Moskvi]], gdje se sa 13 godina pridružio književnom krugu profesora Merzljakova. Njegov prvi objavljeni rad bio je prijevod [[Horacije]]vog poslaništva [[Mecena|Meceni]], objavljen kada je imao samo 15 godina.

== Obrazovanje i diplomatska karijera ==
Od 1819. do 1821. Tjutčev je studirao na Filološkom fakultetu [[Moskovsko državno sveučilište|Moskovskog univerziteta]]. Nakon diplome pridružio se Ministarstvu vanjskih poslova, a 1822. otputovao je u [[München]] kao pripravnik-diplomata pri ruskoj legaciji.

U Münchenu je proveo 22 godine i došao pod utjecaj njemačkog romantizma. Poznavao je lično pjesnika [[Heinrich Heine|Heinricha Heinea]] i filozofa [[Friedrich Schelling|Friedricha Schellinga]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.poetryfoundation.org/poets/fyodor-tyutchev |title=Fyodor Tyutchev |publisher=Poetry Foundation |language=en |accessdate=15. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 1826. oženio se Eleonorom Peterson (rođ. grofica von Bothmer), bavarskom udovicom ruskog diplomate. Nakon njene smrti 1838, oženio se baronesicom Ernestinom von Pfeffel.

Godine 1837. premješten je u [[Torino]], ali je napustio dužnost bez dozvole kako bi se oženio u Švajcarskoj, što je rezultiralo otpuštanjem iz diplomatske službe. Tek 1844. vratio se u [[Sankt Peterburg]], gdje je ponovo primljen u državnu službu kao cenzor.

== Pjesnička karijera ==
Tjutčev je tokom života bio malo poznat kao pjesnik. Napisao je oko 400 kratkih pjesama, uglavnom na ruskom jeziku. Svoje pjesme smatrao je &quot;sitnicama&quot; koje nisu vrijedne objavljivanja. Prvi put mu je veća pažnja posvećena 1836. kada je [[Aleksandar Puškin]] objavio izbor njegovih pjesama u časopisu ''[[Sovremennik]]''.

Tek 1854. objavljen je prvi zbornik njegovih stihova, koji je pripremio [[Ivan Turgenjev]] bez pomoći autora. Tjutčevljeva poetska veličina bila je potpuno priznata tek krajem 19. i početkom 20. vijeka od strane [[Simbolizam (književnost)|ruskih simbolista]] poput [[Vladimir Solovjov (filozof)|Vladimira Solovjova]], [[Andrej Belij|Andreja Belog]] i [[Aleksandar Blok|Aleksandra Bloka]].

=== Denisjevski ciklus ===
Godine 1850. Tjutčev je započeo romansu sa Jelenom Denisjevom, koja je bila preko 20 godina mlađa od njega. Ona je ostala njegova ljubavnica do smrti od tuberkuloze 1864. godine; imali su troje djece. Ova ljubav inspirirala je niz ljubavnih pjesama poznatih kao &quot;Denisjevski ciklus&quot;, koje se smatraju vrhuncem svjetske ljubavne lirike.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Dewey |first=John |title=Mirror of the Soul: A Life of the Poet Fyodor Tyutchev |year=2010 |publisher=Brimstone Press |isbn=978-1-906385-23-1}}&lt;/ref&gt;

== Najpoznatija djela ==
Tjutčevljeva najpoznatija pjesma je '''Silentium!''' (Šutnja), napisana 1830. Pjesma poziva na šutnju jer ljudi ne mogu međusobno razumjeti jedni druge. Stih &quot;Izrečena misao je laž&quot; jedan je od najpoznatijih aforizama u ruskoj književnosti.

== Politički stavovi ==
Tjutčev je bio militantni panslavist koji je kritizirao zapadne sile, [[Sveta Stolica|Vatikan]] i [[Osmansko Carstvo]]. Podržavao je reforme cara [[Aleksandar II Romanov|Aleksandra II]], posebno [[Ukidanje kmetstva u Rusiji|oslobođenje kmetova]] 1861.

== Smrt ==
Nakon niza moždanih udara, Tjutčev je umro u [[Carsko Selo|Carskom Selu]] 1873. i sahranjen je na [[Novodevičje groblje (Sankt Peterburg)|groblju Novodevičkog manastira]] u Sankt Peterburgu.

== Naslijeđe ==
Tjutčevljeva poezija karakterizirana je dubokom filozofskom dimenzijom. Njegovo pjesništvo operira sa kategorijama poput noći i dana, sjever i jug, san i stvarnost, kosmos i haos. Bio je majstor kratke lirske forme, a njegove pjesme spadaju među najcitiranija djela ruske književnosti.

Mnogi kompozitori postavili su njegove pjesme na muziku, uključujući [[Sergej Rahmaninov|Sergeja Rahmanjinova]] (''Proljetne vode''), [[Georgi Catoire|Georgija Catoirea]] i [[Valentyn Sylvestrov|Valentyna Sylvestrova]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat|Фёдор Иванович Тютчев}}
* [http://www.tyutchev.org.uk/Poems.html Tjutčevljeve pjesme na engleskom jeziku]

{{DEFAULTSORT:Tjutcev, Fjodor}}
[[Kategorija:Ruski pjesnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1803.]]
[[Kategorija:Umrli 1873.]]
[[Kategorija:Pjesnici romantizma]]
[[Kategorija:Diplomati Ruskog Carstva]]
[[Kategorija:Ruski pisci]]</text>
      <sha1>2px5y3uuft4zt0om8lkcdyjvlav9hb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plišana igračka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531288</id>
    <revision>
      <id>3915385</id>
      <parentid>3890878</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:45:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28009" sha1="1a74d5w244mlc7ewjirj25elys3rrvj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nachbildung 55PB Steiff Museum Giengen.jpg|thumb|upright=0.8|Replika originalnog ''[[Steiff]] [[plišani medvjed|medvjeda]] PB 55'' iz 1903. s pokretnim udovima, Steiff-Museum, [[Giengen]], Njemačka]]

'''Plišana igračka''' je [[igračka]] s vanjskom tkaninom sašivenom od [[tekstil]]a i punjena savitljivim materijalom. Plišane igračke prave se u mnogo različitih oblika, ali većina podsjeća na prave [[životinje]] (ponekad s pretjeranim proporcijama ili osobinama), [[mitološko biće|mitološka bića]], likove iz [[crtani film|crtanih filmova]] ili nežive predmete. Mogu se komercijalno ili kućno proizvoditi od brojnih materijala, najčešće od plišanog tekstila za vanjski materijal i sintetičkih vlakana za punjenje. Često dizajnirane za djecu, neke plišane igračke postale su kolekcionarski predmeti i modni hir.

Krajem 19. vijeka, [[Margarete Steiff]] i njemačka kompanija [[Steiff]] kreirali su prve plišane životinje. Politička karikatura [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]] iz 1902. poslužila je kao inspiracija za &quot;Teddyjevog medvjeda&quot; ([[Plišani medvjed|Teddy bear]]). Godine 1903. [[Zec Petar]] postao je prvi izmišljeni lik koji je pretvoren u patentiranu plišanu igračku. Godine 1921. [[A. A. Milne]] poklonio je plišanog medvjeda svom sinu [[Christopher Robin Milne|Christopheru]], što je inspirisalo stvaranje [[Winnie-the-Pooh]]a. Tokom 1970-ih londonska prodavnica igračaka [[Hamleys]] otkupila je prava na plišane igračke [[Medvjedić Paddington|Medvjedića Paddingtona]]. U 1990-im, [[Ty Warner]] stvorio je [[Beanie Babies]], seriju životinja punjenih plastičnim kuglicama koje su bile popularne kao kolekcionarski predmeti. Počevši od 1990-ih, elektroničke plišane igračke poput [[Tickle Me Elmo]] i [[Furby]]ja postale su izuzetno popularne. Od 2005, počevši s [[Webkinz]]om, prodaju se plišane igračke kod kojih se igračka koristi za pristup digitalnom sadržaju u videoigrama i mrežnim svjetovima. U 2020-im plišane igračke poput [[Squishmallows]], [[Jellycat]] i [[Labubu]] postale su hit nakon što su postale viralne na društvenim mrežama.

== Opis ==
[[Datoteka:Big_is_beautiful.jpg|thumb|Plišani zec u Burkini Faso|301x301px]]
Plišane igračke razlikuju se od ostalih igračaka uglavnom po svojoj mekoći, savitljivosti i sličnosti sa životinjama ili izmišljenim likovima. Plišane igračke najčešće imaju oblik životinja, posebno medvjeda (u slučaju plišanih medvjeda), kućnih ljubimaca sisara poput [[mačka|mačaka]] i [[pas]]a te vrlo prepoznatljivih životinja poput [[zebra|zebri]], [[tigar|tigrova]], [[Velika panda|pandâ]], [[gušter]]â i [[slon]]ovâ. Mnogi izmišljeni likovi nalik životinjama iz filmova, TV-serija, knjiga ili drugih oblika zabave često se pojavljuju u verzijama plišanih igračaka, kao i stvarni i izmišljeni ljudi ako su dovoljno poznati. Ove igračke punjene su mekanim plišanim materijalom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Explanatory Notes to the Combined Nomenclature of the European Union |url=https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A52022XC0120%2802%29 |access-date=31. 7. 2024 |website=Official Journal of the European Union |quote=Stuffed toys of this subheading usually have an outer fabric of a soft material and are usually filled with flexible/soft material that makes the toy pleasant to hold.}}&lt;/ref&gt;

Plišane igračke dolaze u nizu različitih veličina, pri čemu su najmanje veličine palca, a najveće veće od kuće.&lt;ref name=&quot;Laliberte2019&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Largest teddy bear|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/largest-teddy-bear-(stitched)|access-date=14. 10. 2020|website=Guinness World Records|date=28. 4. 2019 |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Međutim, najveće uobičajeno proizvedene plišane igračke nisu mnogo veće od čovjeka.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Tixymix Editorial Team |title=Sizing Up Stuffed Toys: From Pocket Companions to Giant Comfort Objects |website=Tixymix.com |url=https://tixymix.com/sizing-up-stuffed-toys-from-pocket-companions-to-giant-comfort-objects/ |date=2025 |access-date=25. 5. 2025 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
Većina plišanih igračaka dizajnirana je da bude odgovarajuće veličine za lako maženje. Također dolaze u širokoj paleti boja, površina tkanine, tekstura krzna i ukrasa koji ih čine sličnima ljudima.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.forbes.com/sites/traversmark/2024/01/21/3-reasons-we-hold-on-to-our-childhood-toys-as-adults/ | title = 3 Reasons We Hold On To Our Childhood Toys As Adults | last = Travers | first = Mark | publisher = Forbes Media LLC | date = 21. 1. 2024 | website = [[Forbes]] | access-date = 10. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

Plišane igračke se obično prodaju u trgovinama širom svijeta. Prodavači su često prisutni na turističkim atrakcijama, aerodromima, karnevalima, sajmovima, u parkovima u centru grada i na mjestima gdje se općenito okuplja javnost, posebno ako su tu prisutna djeca.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Moodie| first = Martin | title = Toy story: FAO Schwarz makes world airport debut with DFS at New York JFK T4 | work = The Moodie Davitt Report | date = 2. 11. 2017 | url = https://moodiedavittreport.com/toy-story-fao-schwarz-makes-world-airport-debut-with-dfs-at-new-york-jfk-t4/ | access-date = 10. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = Shopping for Gifts on the Fly | url = https://abcnews.go.com/Travel/BusinessTraveler/airport-shopping-business-traveler/story?id=9136412 | website = ABC News | date = 20. 11. 2009 | access-date = 10. 9. 2025  | quote = The 300 retail shops that line the international airport have everything from stilettos to stuffed toys.}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodnja ==
[[Datoteka:Comercio de peluches en Lima, Perú, 2015-07-28, DD 47.JPG|thumbnail|Trgovina s plišanim igračkama u [[Lima|Limi, Peru]]|408x408px]]
Plišane igračke izrađuju se od niza materijala. Najranije su bile izrađene od filca, [[baršun]]a ili [[moher]]a, a punjene slamom, [[konjska dlaka|konjskom dlakom]] ili [[piljevina|piljevinom]].&lt;ref name=&quot;Miller2003&quot;&gt;{{cite book |last=Miller |first=Judith |title=Miller's Antiques Encyclopedia |edition=2nd |publisher=Mitchell Beazley |year=2003 |isbn=978-1840007604 |chapter=Soft toys}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jaffé|first=Deborah|title=The History of Toys: From Spinning Tops to Robots|url=https://archive.org/details/historyoftoysfro0000jaff|publisher=Sutton Publishing|year=2006|isbn=0-7509-3850-1|pages=[https://archive.org/details/historyoftoysfro0000jaff/page/154 155]}}&lt;/ref&gt; Nakon Drugog svjetskog rata proizvođači su u proizvodnji počeli primjenjivati više sintetičkih materijala,&lt;ref name=&quot;Miller2003&quot; /&gt; a 1954. godine proizveden je prvi plišani medvjed izrađen od materijala koji se lako peru.&lt;ref name=&quot;Laliberte2019&quot;&gt;{{Cite web|last=Laliberte|first=Marissa|date=2019|title=11 Adorable Facts You Never Knew About Teddy Bears|url=https://www.rd.com/list/teddy-bear-facts/|access-date=5. 10. 2020|website=Reader's Digest|language=en-US|archive-date=22. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522200536/https://www.rd.com/list/teddy-bear-facts/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Moderne plišane igračke obično se izrađuju od vanjskih tkanina poput obične tkanine, tekstila s florom poput [[pliš]]a ili [[frotir]]a, a ponekad i od čarapa. Uobičajeni materijali za punjenje uključuju [[sintetičko vlakno|sintetička vlakna]], [[vata|vatu]], [[pamuk]], [[slama|slamu]], [[drvena vuna|drvenu vunu]], [[plastične kuglice]] i [[grah]]. Neke moderne igračke uključuju elektroniku za kretanje i interakciju s korisnikom.&lt;ref name=&quot;Byrne2013&quot;&gt;{{Cite book|last=Byrne|first=Christopher|title=A Profile of the United States Toy Industry : Serious Fun|url=https://archive.org/details/profileofuniteds0000byrn|publisher=Business Expert Press|year=2013|pages=[https://archive.org/details/profileofuniteds0000byrn/page/14 14], 62–63}}&lt;/ref&gt;

Proizvođači prodaju dvije glavne vrste plišanih igračaka: licencirane, što su igračke likova ili drugih licenciranih svojstava, ili osnovne, koje imaju oblik običnih životinja ili drugih nelicenciranih predmeta.&lt;ref name=&quot;Byrne2013&quot; /&gt;

Plišane igračke također se mogu ručno izraditi od brojnih vrsta tkanina ili [[pređa|pređe]]. Naprimjer, [[amigurumi]] je tradicionalna japanska vrsta pletene ili heklane plišane igračke koja se obično pravi s prevelikom glavom i premalim udovima kako bi izgledala ''[[kawaii]]'' ('slatko').&lt;ref name=&quot; Temple&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/hookedforlifeadv0000temp|url-access=registration|quote=Amigurumi.|title=Hooked for Life: Adventures of a Crochet Zealot|pages=[https://archive.org/details/hookedforlifeadv0000temp/page/40 40]–41|author=Mary Beth Temple|publisher=Andrews McMeel|year=2009|access-date=20. 3. 2010|isbn=978-0-7407-7812-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Belton&quot;&gt;{{cite book |author=Mary Belton |url=https://books.google.com/books?id=F-DcK0QY3ZwC&amp;pg=PA41 |title=Craft, Volume 1: Transforming Traditional Crafts |publisher=O'Reilly Media |year=2006 |isbn=978-0-596-52928-4 |pages=41–42 |access-date=20. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171228065306/https://books.google.com/books?id=F-DcK0QY3ZwC&amp;pg=PA42&amp;dq=Amigurumi&amp;cd=12#v=onepage&amp;q=Amigurumi |archive-date=28. 12. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj na kulturu, marketing i kolekcionari ==

Plišane igračke spadaju među najpopularnije igračke, posebno za djecu. Njihova upotreba uključuje maštovitu igru, [[predmet za utjehu|predmete za utjehu]], izlaganje ili sakupljanje te poklone djeci i odraslima za prilike kao što su mature, bolesti, saučešće, [[Dan zaljubljenih]], [[Božić]] ili rođendani. Globalno tržište plišanih igračaka 2018. godine procijenjeno je na 7,98 milijardi dolara, uz očekivanje da će rast broja ciljanih potrošača potaknuti prodaju na više nivoe.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Stuffed Animal &amp; Plush Toys Market Size, Share – Industry Report, 2025 | website=Grand View Research, Inc. | url=https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/stuffed-animal-plush-toys-market | access-date=11. 10. 2020 | archive-date=25. 9. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230925143854/https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/stuffed-animal-plush-toys-market | url-status=live }}&lt;/ref&gt; Mnoge plišane igračke postale su [[hit]]ovi koji su podigli ukupnu industriju.&lt;ref name=&quot;Byrne2013&quot; /&gt;

Djeca, kao i odrasli, mogu koristiti plišane igračke kao [[predmet za utjehu|predmete za utjehu]], s kojima se povezuju te često spavaju i maze s njima radi utjehe. Mogu biti sentimentalni predmeti koji smanjuju [[anksiozni poremećaj usljed odvajanja|anksioznost zbog razdvajanja]], poboljšavaju [[samopoštovanje]] i smanjuju [[niktofobija|strah od noći]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Kale |first=Sirin |date=5. 1. 2020 |title='My bears are my lifeline': the adults who sleep with soft toys |url=http://www.theguardian.com/global/2020/jan/05/bears-lifeline-adults-who-sleep-with-soft-toys |access-date=2. 2. 2021 |website=The Guardian |language=en}}&lt;/ref&gt; U 2019. godini otprilike trećina odraslih Britanaca izjavila je da spavaju s plišanim igračkama, a gotovo polovina je zadržala svoje igračke iz djetinjstva.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Reid |first=Rebecca |date=20. 5. 2019 |title=1 in 3 British adults still sleeps with a soft toy |url=https://metro.co.uk/2019/05/20/1-3-british-adults-still-sleeps-soft-toy-9607056/ |access-date=2. 2. 2021 |website=Metro |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Godine 1878. [[The Delineator]], američki časopis koji je nudio uzorke za šivanje, nudio je &quot;Uzorak za slona i deku&quot; koji je bio namijenjen za izradu dječije igračke.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://archive.org/details/delineator12olou/page/293/mode/1up | title=Pattern for an Elephant and Blanket | series=The Delineator | last1=O'Loughlin | first1=Robert S. | date=1878-12 | publisher=[[Butterick Publishing Company]] | page=293 | via=[[Internet Archive]]}}&lt;/ref&gt;

Dvije godine kasnije, prvi poznati komercijalno dostupni slon od [[filc]]a koji je prvobitno bio prodan kao jastučić za igle, izradila je [[Margarete Steiff]], osnivačica njemačke kompanije [[Steiff]] 1880. godine, koristeći Delinatorov uzorak.&lt;ref name=&quot;Miller2003&quot; /&gt; Steiff je koristila novorazvijenu tehnologiju za proizvodnju [[presvlaka|tapacirunga]] za izradu svojih plišanih igračaka.&lt;ref name=&quot;kidstuff&quot;&gt;{{cite book |title=Kids' Stuff: Toys and the Changing World of American Childhood |author=Gary S. Cross |publisher=Harvard University Press |year=1999 |pages=93–94 |isbn=9780674030077 |url=https://books.google.com/books?id=IIh7TSazQLoC&amp;pg=PA94 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160104175732/https://books.google.com/books?id=IIh7TSazQLoC&amp;pg=PA94 |archive-date=4. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Godine 1892. [[Mačkica iz Ithace|Ithaca Kitty]] postala je jedna od prvih plišanih igračaka sa životinjskim motivima u Sjedinjenim Američkim Državama koja se masovno proizvodila, a prodavana je kao ispisani uzorak &quot;Tabby Cat&quot; na [[muslin]]u koji je proizveo [[Arnold Print Works]].&lt;ref&gt;{{cite news | last = Sachse | first = Gretchen | title = Ithaca Kitty was a success across America | newspaper = [[The Ithaca Journal]] | location = [[Ithaca, New York]] | date = 28. 7. 2016 | url = http://www.ithacajournal.com/story/news/local/2016/07/28/ithaca-kitty-success-across-america/87666422/ | access-date = 2. 8. 2016 | archive-date = 22. 3. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190322023513/https://www.ithacajournal.com/story/news/local/2016/07/28/ithaca-kitty-success-across-america/87666422/ | url-status = live }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Best sock monkeys.jpg|thumb|upright=0.75|Kućno napravljeni majmuni od čarapa ([[sock monkey]]) bili su dio američke i kanadske kulture od [[Velika depresija|Velike depresije]].]]
Industrija igračaka značajno se proširila početkom 20. vijeka. Godine 1903. [[Richard Steiff]], nećak Margarete, dizajnirao je mekanog plišanog medvjeda koji se razlikovao od ranijih tradicionalnih [[krpena lutka|krpenih lutaka]] jer je bio napravljen od plišane tkanine nalik krznu.&lt;ref name=&quot;kidstuff&quot; /&gt; Kao student umjetnosti u Stuttgartu posjetio je zoološki vrt i skicirao medvjede, što je poslužilo kao inspiracija za njegovog prvog realističnog medvjeda igračku, poznatog kao &quot;55 PB&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news |work=[[BBC]] |url=https://www.bbc.com/news/magazine-14231337 |last=Cronin |first=Frances |title=The great teddy bear shipwreck mystery |date=26. 7. 2011 |access-date=12. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140417000012/https://www.bbc.com/news/magazine-14231337 |url-status=live |archive-date=17. 4. 2014 }}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, u SAD-u, [[Morris Michtom]] napravio je prvog plišanog medvjeda nakon što ga je inspirirao crtež predsjednika [[Theodore Roosevelt|&quot;Teddyja&quot; Roosevelta]] s mladunčetom medvjeda.&lt;ref name=&quot;LoC&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.americaslibrary.gov/aa/roosevelt/aa_roosevelt_bears_1.html| title=Teddy Bears| publisher=Library Of Congress| access-date=10. 12. 2007| url-status=live| archive-url=https://web.archive.org/web/20091205035022/http://www.americaslibrary.gov/aa/roosevelt/aa_roosevelt_bears_1.html| archive-date=5. 12. 2009}}&lt;/ref&gt; Iste godine lik [[Zec Petar]] engleske autorice [[Beatrix Potter]] bio je prvi izmišljeni lik koji je pretvoren u patentiranu plišanu igračku.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Lanzendorfer |first=Joy |date=31. 1. 2017 |title=How Beatrix Potter Invented Character Merchandising |work=Smithsonian |url=https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/how-beatrix-potter-invented-character-merchandising-180961979/ |access-date=6. 10. 2022 |archive-date=6. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221006132101/https://www.smithsonianmag.com/arts-culture/how-beatrix-potter-invented-character-merchandising-180961979/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.peterrabbit.com/potters-world-life.asp|title=The life of Beatrix Potter – Peter Rabbit|work=peterrabbit.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117072323/http://www.peterrabbit.com/potters-world-life.asp|archive-date=17. 1. 2012}}&lt;/ref&gt; Sljedeće godine krenuli su u prodaju i bili masovno proizvedeni od Steiffa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Steiff Peter Rabbit 1904 Replica |url=https://www.steiffteddybears.co.uk/steiff-limited-edition-teddy-bears-range/steiff-peter-rabbit-1904-replica--402142.htm |access-date=12. 2. 2024 |website=Steiffteddybears.co.uk |archive-date=19. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219020833/https://www.steiffteddybears.co.uk/steiff-limited-edition-teddy-bears-range/steiff-peter-rabbit-1904-replica--402142.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Popularnost plišanih igračaka je rasla, uz formiranje brojnih proizvođača u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu&lt;ref name=&quot;Miller2003&quot; /&gt; i Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref name=&quot;kidstuff&quot; /&gt; Mnogi su ljudi i ručno izrađivali svoje plišane igračke. Naprimjer, [[majmun od čarape|majmuni od čarapa]] nastali su kada su roditelji stare čarape pretvarali u igračke tokom [[Velika depresija|Velike depresije]].&lt;ref name=&quot;Boschma&quot;&gt;{{cite news|url=http://media.www.spectatornews.com/media/storage/paper218/news/2007/11/05/Showcase/History.Of.The.Sock.Monkey-3076934.shtml|title=History of the sock monkey: Stuffed animal created during the Great Depression|last=Boschma|first=Janie|date=5. 11. 2007|work=The Spectator|access-date=1. 7. 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091218185740/http://media.www.spectatornews.com/media/storage/paper218/news/2007/11/05/Showcase/History.Of.The.Sock.Monkey-3076934.shtml|archive-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt;

Godine 1921. [[A. A. Milne]] kupio je plišanu igračku iz robne kuće [[Harrods]] u Londonu za svog sina [[Christopher Robin Milne|Christophera Robina]], igračku koja će kasnije inspirirati autorovu kreaciju [[Winnie-the-Pooh]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Winnie-the-Pooh goes to Harrods in new authorised AA Milne prequel |url=https://www.theguardian.com/books/2021/jul/23/winnie-the-pooh-goes-to-harrods-in-new-authorised-aa-milne-prequel |access-date=23. 4. 2023 |work=The Guardian |quote=The story of how Winnie-the-Pooh went from a Harrods toy shelf to the home of Christopher Robin and the Hundred Acre Wood is set to be told for the first time, in an official prequel to AA Milne's original stories. |archive-date=8. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240208060022/https://www.theguardian.com/books/2021/jul/23/winnie-the-pooh-goes-to-harrods-in-new-authorised-aa-milne-prequel |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Plišane igračke [[Medvjedić Paddington|Medvjedića Paddingtona]], lika kojeg je stvorio [[Michael Bond]], prvi put je proizvela porodica [[Jeremy Clarkson|Jeremyja Clarksona]] 1972. godine, pri čemu je porodica na kraju prodala prava londonskoj prodavnici igračaka [[Hamleys]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.thetvdb.com/series/channel-5-uk-documentaries/episodes/6942807 |title=Inside Hamleys at Christmas |date=2018-12 |access-date=17. 9. 2022 |archive-date=28. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228000151/https://thetvdb.com/series/channel-5-uk-documentaries/episodes/6942807 |url-status=live |website=TheTVDB}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Mom's Beanies (9120344523).jpg|thumb|Neki Beanie Babies koje je izložio kolekcionar]]
U 1990-im godinama, [[Ty Warner]] kreirao je [[Beanie Babies]], seriju životinja punjenih plastičnim kuglicama. Igračke su postale hit kroz marketinške strategije koje su povećale potražnju i potaknule sakupljanje.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Wickman|first1=Kase|date=30. 8. 2017|title=The Life and Death of the Princess Diana Beanie Baby Market|language=en|magazine=[[Vanity Fair (časopis)|Vanity Fair]]|publisher=[[Condé Nast]]|url=https://www.vanityfair.com/style/2017/08/princess-diana-beanie-babies-20th-anniversary|access-date=5. 6. 2019|archive-date=4. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230504012247/https://www.vanityfair.com/style/2017/08/princess-diana-beanie-babies-20th-anniversary|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Getlen|first=Larry|date=22. 2. 2015|title=How the Beanie Baby craze was concocted — then crashed|url=https://nypost.com/2015/02/22/how-the-beanie-baby-craze-was-concocted-then-crashed/|access-date=7. 10. 2020|website=New York Post|language=en-US|archive-date=8. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108124910/http://nypost.com/2015/02/22/how-the-beanie-baby-craze-was-concocted-then-crashed/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Počevši od 1990-ih, plišane igračke s elektronikom postale su hitovi. [[Tickle Me Elmo]], plišana igračka koja se smije i trese zasnovana na liku [[Elmo]] iz televizijske emisije ''[[Ulica Sezam]]'', objavljena je 1996. godine i ubrzo je bila vrlo tražena, a neki su ljudi kupovali i preprodavali igračku za stotine dolara.&lt;ref name=&quot;People&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20143226,00.html |title=Just Tickled |magazine=[[People (časopis)|People]] |date=13. 1. 1997 |access-date=2. 6. 2014 |archive-date=2. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140602092827/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20143226,00.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Slijedili su slični hitovi, uključujući robotsku plišanu igračku [[Furby]] koja je objavljena 1998. godine&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cnn.com/US/9810/05/furby/index.html |date=5. 10. 1998 |publisher=[[CNN]] |title=New toy an interactive fur ball |access-date=13. 7. 2007 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070616120237/http://www.cnn.com/US/9810/05/furby/index.html |archive-date=16. 6. 2007 }}&lt;/ref&gt; te [[ZhuZhu Pets]], liniju robotskih plišanih hrčaka objavljenu 2009. godine.&lt;ref name=&quot;abc&quot;&gt;{{cite news |last1=Mabrey |first1=Vicki |last2=Janik |first2=Kinga |date=20. 11. 2009 |title=Zhu Zhu Pets: Hamsters to Save Christmas? |publisher=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=http://www.abcnews.go.com/Nightline/HolidayShopping/zhu-zhu-pets-holiday-seasons-toy/story?id=9137390 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091122122234/http://abcnews.go.com/Nightline/HolidayShopping/zhu-zhu-pets-holiday-seasons-toy/story?id=9137390 |archive-date=22. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ap2009&quot;&gt;{{cite news|last=Anderson|first=Mae|date=27. 11. 2009|title=Robotic hamsters are holidays' unlikely new craze|work=Denver Post|url=http://www.denverpost.com/ci_13875660|url-status=live|access-date=18. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629133510/http://www.denverpost.com/ci_13875660|archive-date=29. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;

Novije linije plišanih životinja kreirane su oko jedinstvenih koncepata, poput [[Uglydoll]]a, predstavljenog 2001. godine, s nizom prepoznatljivih likova i sveobuhvatnim stilom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Toy Industry Association 2006 Award Winning Products and Nominees. List of awards. |url=http://www.toyassociation.org/AM/Template.cfm?Section=Past_TOTY_Winners&amp;TEMPLATE=/CM/HTMLDisplay.cfm&amp;CONTENTID=10594 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120624041923/http://www.toyassociation.org/AM/Template.cfm?Section=Past_TOTY_Winners&amp;TEMPLATE=/CM/HTMLDisplay.cfm&amp;CONTENTID=10594 |archive-date=24. 6. 2012 |access-date=22. 3. 2019 |website=toyassociation.org}}&lt;/ref&gt; [[Pillow Pets]], koji se iz jastuka mogu sklopiti u plišanu životinju, bili su još jedan uspješan brend, pokrenut 2003. godine, te prodan u više od 30 miliona igračaka između 2010. i 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Glazer|first=Joyce A.|date=31. 1. 2017|title=Celebrating Women: Jennifer Telfer|url=https://www.sandiegomagazine.com/people/celebrating-women-jennifer-telfer/article_1ad79902-dc29-5f14-ac05-9ffe9456c117.html|access-date=7. 10. 2020|work=[[San Diego Magazine]]|language=en|archive-date=22. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522200354/https://www.sandiegomagazine.com/people/celebrating-women-jennifer-telfer/article_1ad79902-dc29-5f14-ac05-9ffe9456c117.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Počevši od 2005. godine s [[Webkinz]]om kompanije [[Ganz (kompanija za igračke)|Ganz]], na tržištu su se pojavile plišane igračke (toys-to-life) koje otključavaju mrežni sadržaj. Svaki Webkins dolazio je s različitim &quot;Tajnim kodom&quot; koji je davao pristup web lokaciji Webkinz World i [[digitalni ljubimac|virtualnoj verziji]] igračke za mrežno igranje.&lt;ref name=&quot;Pardo&quot;&gt;{{cite web|last=Pardo|first=Steve|url=http://www.detnews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20070411/BIZ04/704110410|publisher=[[The Detroit News]]|access-date=23. 4. 2007|date=11. 4. 2007|title=Kids hooked on Webkinz world}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Barakat&quot;&gt;{{cite web |last=Barakat |first=Matthew |date=13. 7. 2007 |title=Review: Webkinz pleases parents and children |url=http://www.nbcnews.com/id/19732158 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714224023/http://www.nbcnews.com/id/19732158/ |archive-date=14. 7. 2014 |access-date=20. 8. 2007 |publisher=[[NBC News]]}}&lt;/ref&gt; Slijedile su druge plišane igračke s kodovima za otključavanje digitalnog sadržaja u [[virtualni svijet|mrežnim svjetovima]], kao što su Disneyjev ''[[Club Penguin]]'' i Build-A-Bearville od [[Build-A-Bear Workshop]]a.

Moderne plišane igračke iz [[Japan]]a poznate su po ''[[kawaii]]'' stilovima, za koje se općenito smatra da su (barem globalno) započeli sa [[Sanrio]]vom [[Hello Kitty]], s likovima iz medijskih franšiza kao što su [[Pikachu]] i [[Eevee]] iz ''[[Pokémon]]a'', te likovima iz kompanije za [[pribor za pisanje]] [[San-X]] uključujući [[Rilakkuma|Rilakkumu]] i likove [[Sumikko Gurashi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=San-X net|url=http://www.san-x.jp/characters/rilakkuma.html|access-date=31. 12. 2021|website=www.san-x.jp|archive-date=31. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211231080320/http://www.san-x.jp/characters/rilakkuma.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Postoji i trend da japanske plišane igračke budu oblikovane poput [[mochi]]ja. U 2013. godini [[Disney]] je pokrenuo svoju prvu kolekciju plišanih igračaka [[Disney Tsum Tsum]] baziranih na likovima iz različitih Disneyjevih svojstava. Inspirirani istoimenom aplikacijom, Tsum Tsumovi su prvi put objavljeni u Japanu (primjer plišanih igračaka u obliku mochija) prije nego što su se proširili na Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Walujono|first=Amanda|date=26. 2. 2015|title=How Disney's Tsum Tsum Craze is Taking America By Storm|url=https://charactermedia.com/how-disneys-tsum-tsum-craze-is-taking-america-by-storm/|access-date=7. 10. 2020|website=Character Media|language=en-US|archive-date=23. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230523174321/https://charactermedia.com/how-disneys-tsum-tsum-craze-is-taking-america-by-storm/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[Squishmallows]] su postali hit nakon što su postali viralni na društvenim mrežama, posebno na [[TikTok]]u, tokom [[pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] u periodu od 2020. do 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Lorenz |first=Taylor |date=16. 3. 2021 |title=Squishmallows Are Taking Over |language=en-US |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/03/16/style/squishmallows.html |url-access=limited |access-date=30. 12. 2021 |issn=0362-4331 |archive-date=16. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230816063703/https://www.nytimes.com/2021/03/16/style/squishmallows.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Sredinom 2020-ih plišane igračke privjesci za ključeve koji su se mogli koristiti kao modni dodaci, poput [[Labubu]]a i [[Jellycat]]a, postali su hitovi nakon što su ih nosile poznate ličnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Corsillo |first=Liza |date=12. 6. 2025 |title=The Confused Aunt's Guide to Labubu |url=https://nymag.com/strategist/article/labubu-explainer-2025.html |access-date=18. 6. 2025 |website=[[The Strategist]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Stuffed toys}}

[[Kategorija:Igračke]]
[[Kategorija:Izumi 1880-ih]]</text>
      <sha1>1a74d5w244mlc7ewjirj25elys3rrvj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zsa Zsa Gabor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531311</id>
    <revision>
      <id>3915436</id>
      <parentid>3890883</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:20:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8671" sha1="9l16ozo7xyf1dg9t169r09g8hf12jgm" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime               = Ža Ža Gabor
| slika             = Gabor, Zsa Zsa.jpg
| opis              = Promotivna fotografija, 1955.
| ime_pri_rođenju   = Sári Gábor
| zanimanje         = glumica, pripadnica visokog društva
| godine_aktivnosti = 1936–1997.
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1917|2|6}}
| mjesto_rođenja    = [[Budimpešta]], [[Austro-Ugarska]] (današnja [[Mađarska]])
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2016|12|18|1917|2|6}}
| mjesto_smrti      = [[Bel Air]], [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| nacionalnost      = mađarsko-američka
| supružnik         = [[Burhan Asaf Belge]] (1937–1941)&lt;br /&gt;[[Conrad Hilton]] (1942–1946)&lt;br /&gt;[[George Sanders]] (1949–1954)&lt;br /&gt;Herbert Hutner (1962–1966)&lt;br /&gt;Joshua S. Cosden, Jr. (1966–1967)&lt;br /&gt;[[Jack Ryan (dizajner)|Jack Ryan]] (1975–1976)&lt;br /&gt;Michael O'Hara (1976–1983)&lt;br /&gt;[[Felipe de Alba]] (1983; poništeno)&lt;br /&gt;[[Frédéric Prinz von Anhalt]] (1986–2016)
| djeca             = [[Francesca Hilton]]
| roditelji         = Vilmos i [[Jolie Gabor]]
| rodbina           = [[Magda Gabor]], [[Eva Gabor]] (sestre)
}}

'''Zsa Zsa Gabor'''; pravo ime '''Sári Gábor'''; 6. februar 1917 – 18. decembar 2016) bila je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] glumica i pripadnica visokog društva [[Mađarska|mađarskog]] porijekla. Do 1932. igrala je u jednom [[beč]]kom pozorištu, a 1936. pobijedila je na izboru za Miss Mađarske. Pet godina kasnije otišla je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], gdje je započela filmsku karijeru. Veću popularnost od filmova donijeli su joj buran ljubavni život i činjenica da se udavala devet puta, zbog čega je ušla u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] kao jedna od tri glumice s najviše brakova.&lt;ref name=&quot;Guinness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.guinnessworldrecords.com/records-1/most-married-hollywood-stars/ |title=Explore Records - Guinness World Records, Most married Hollywood stars |publisher=Guinness World Records |access-date=9. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Gabor je govorila da je oduvijek voljela muškarce koji se znaju ophoditi i razgovarati sa ženama, te da joj njihova muskuloznost nikada nije bila bitna.&lt;ref name=&quot;Life1951&quot;&gt;{{cite journal |title=Love Hints from Zsa Zsa |journal=Life |date=15. 10. 1951}}&lt;/ref&gt;

== Rani život u Evropi ==
Rođena je kao Sári Gábor 1917. u [[Budimpešta|Budimpešti]], koja je tada bila dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]]. Bila je srednja od tri kćeri Jolie Gabor (umrla 1997). Školu je završila u [[Švicarska|Švicarskoj]]. U [[Beč]]u se 1936. upoznala s opernim pjevačem Richardom Tauberom, koji ju je pozvao da pjeva u njegovoj opereti ''Der singende Traum''. Budući da je predstava bila veoma uspješna, nastavila je nastupati u bečkim pozorištima. Iste godine prijavila se na izbor za Miss Mađarske i osvojila prvo mjesto.&lt;ref name=&quot;Guardian&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/film/2011/may/19/zsa-zsa-gabor-coma-hospital |title=Zsa Zsa Gabor 'in coma' after emergency surgery |work=The Guardian |date=19. 5. 2011 |access-date=28. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], 1944. godine, njeni djed i baka poginuli su u bombardovanju Budimpešte,&lt;ref name=&quot;Jolie&quot;&gt;{{cite book |last=Adams |first=Cindy |title=Jolie Gabor |url=https://archive.org/details/joliegabor00gabo |publisher=Mason/Charter |year=1975 |pages=[https://archive.org/details/joliegabor00gabo/page/134 135]–149, 173}}&lt;/ref&gt; dok je ona s majkom i sestrama otišla u SAD, gdje je pod imenom Zsa Zsa Gabor, zajedno sa starijom sestrom Evom, započela karijeru u [[Hollywood]]u.

== Filmska karijera ==
Igrala je sporedne uloge u nekoliko televizijskih serija prije nego što je potpisala ugovor s kućom [[Metro-Goldwyn-Mayer]] i dobila prvu filmsku ulogu u mjuziklu ''Lovely to Look at'' 1952. godine. Iste godine glumila je u komediji ''Nismo vjenčani'', pored [[Ginger Rogers]], i u drami ''[[Moulin Rouge (film iz 1952)|Moulin Rouge]]'', koji se smatra njenim najpoznatijim filmom. Već tada je dostigla vrhunac u karijeri, jer su uslijedile pretežno manje ili sporedne uloge, iako je nastavila dobijati brojne ponude. Neki od filmova u kojima je igrala 1950-ih jesu ''Lili'', ''3 Ring Circus'', ''Death of a Scoundrel'' i ''The Man Who Wouldn't Talk''.

Za Gabor se govorilo da je ''personificiran glamur'' i da je ''uletjela u visoko društvo kao da je pala s neba''. Vodila je život tipične holivudske zvijezde – glamurozan i medijski popraćen. Od 1970-ih pa do kraja 1990-ih, kada se povukla, pojavljivala se u filmovima i serijama, uglavnom igrajući ili parodirajući sebe kao ekscentričnu holivudsku zavodnicu iz 1950-ih.&lt;ref name=&quot;Griffin&quot;&gt;{{cite book |last=Griffin |first=Merv |title=Merv: Making the Good Life Last |url=https://archive.org/details/mervmakinggoodli0000grif |publisher=Simon &amp; Schuster |year=2003 |page=[https://archive.org/details/mervmakinggoodli0000grif/page/178 179]}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Udavala se devet puta. Njen najduži brak bio je s Frédéricom Prinzom von Anhaltom, za kojeg se udala 1986. i s kojim je ostala do kraja života. Iz braka s Conradom Hiltonom imala je kćer Francescu Hilton.

Godine 2002. doživjela je saobraćajnu nesreću nakon koje je nekoliko sedmica provela u bolnici te ostala djelomično paralizirana. Tri godine kasnije doživjela je moždani udar i bila podvrgnuta operaciji. Ponovo je hospitalizovana 2007. zbog komplikacija nastalih usljed infekcije tokom prethodne operacije.&lt;ref name=&quot;Courant&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.courant.com/topic/ |title=Topic Galleries |publisher=Courant |access-date=28. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; U julu 2010. zbrinuta je zbog pada, pri čemu su joj ljekari zamijenili kuk i izvadili brojne krvne ugruške.&lt;ref name=&quot;LATimes&quot;&gt;{{cite web |url=http://latimesblogs.latimes.com/gossip/2010/07/zsa-zsa-gabor-hip-replacement-surgery.html |title=Zsa Zsa Gabor hip surgery successful, her husband says |work=Los Angeles Times |date=19. 7. 2010 |access-date=28. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; Iako je brzo puštena na kućno liječenje, bila je u lošem stanju. U januaru 2011, kada joj je amputirana noga, objavljeno je da se nalazi u veoma kritičnom stanju.&lt;ref name=&quot;UCLA&quot;&gt;{{cite web |url=http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/ucla-statement-on-zsa-zsa-gabor-190931.aspx |title=UCLA statement on Zsa Zsa Gabor’s condition following today’s surgery |publisher=UCLA Newsroom |date=14. 1. 2011 |access-date=28. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; U maju 2011. smještena je u bolnicu zbog unutrašnjeg krvarenja i provela je šest dana u komi.&lt;ref name=&quot;Thaindian&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thaindian.com/newsportal/entertainment/zsa-zsa-gabor-emerges-from-coma_100538125.html |title=Zsa Zsa Gabor emerges from coma |publisher=Thaindian News |date=24. 5. 2011 |access-date=28. 8. 2011 |archive-date=24. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110524114324/http://www.thaindian.com/newsportal/entertainment/zsa-zsa-gabor-emerges-from-coma_100538125.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zdravstveni problemi su se nastavili sve do njene smrti krajem 2016. godine.

== Filmografija ==
=== Film ===
* ''Lovely to Look At'' (1952)
* ''We're Not Married!'' (1952)
* ''Moulin Rouge'' (1952)
* ''The Story of Three Loves'' (1953)
* ''Lili'' (1953)
* ''3 Ring Circus'' (1954)
* ''Death of a Scoundrel'' (1956)
* ''The Girl in the Kremlin'' (1957)
* ''The Man Who Wouldn't Talk'' (1958)
* ''Touch of Evil'' (1958)
* ''Queen of Outer Space'' (1958)
* ''For the First Time'' (1959)
* ''Boys' Night Out'' (1962)
* ''Picture Mommy Dead'' (1966)
* ''Arrivederci, Baby!'' (1966)
* ''Up the Front'' (1972)
* ''Frankenstein's Great Aunt Tillie'' (1984)
* ''A Nightmare on Elm Street 3: Dream Warriors'' (1987)
* ''The Naked Gun 2½: The Smell of Fear'' (1991)
* ''The Beverly Hillbillies'' (1993)

=== Televizija ===
* ''Climax!''
* ''The Milton Berle Show''
* ''The Ford Television Theatre''
* ''General Electric Theater''
* ''Matinee Theatre''
* ''The Life of Riley''
* ''Playhouse 90''
* ''Make Room for Daddy''
* ''Burke's Law''
* ''Bob Hope Presents the Chrysler Theatre''
* ''Gilligan's Island''
* ''Batman''
* ''Bonanza''
* ''My Three Sons''
* ''The Name of the Game''
* ''Night Gallery''
* ''The Love Boat''
* ''The Facts of Life''
* ''As the World Turns''
* ''The Fresh Prince of Bel-Air''
* ''The Late Show with David Letterman''

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Category:Zsa Zsa Gabor}}
* [https://www.imdb.com/name/nm0001248/ Zsa Zsa Gabor na IMDb-ju]

{{DEFAULTSORT:Gabor, Za Za}}
[[Kategorija:Američki glumci]]
[[Kategorija:Mađarski glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Budimpešta]]</text>
      <sha1>9l16ozo7xyf1dg9t169r09g8hf12jgm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doraemon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531343</id>
    <revision>
      <id>3915381</id>
      <parentid>3828092</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:44:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2058" sha1="5bk094jf2g05zfpuccohlmkm1al9mcw" xml:space="preserve">'''Doraemon''' ({{jez-ja|ドラえもん}}) je japanska manga serija koja je započela 1969. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Shogakukan-Shueisha Productions grants merchandise rights for beloved Doraemon franchise to Viz Media for Americas region|url=https://www.viz.com/news/newsroom/1006120|publisher=[[Viz Media]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190122195515/https://www.viz.com/news/newsroom/1006120|archive-date=22. 1. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Ong|first=Bang|title=10 Asian heroes we worshipped while growing up|url=https://www.stuff.tv/my/features/10-asian-heroes-we-worshipped-while-growing/doraemon|work=[[Stuff (časopis)|Stuff]]|date=28. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20190122195613/https://www.stuff.tv/my/features/10-asian-heroes-we-worshipped-while-growing/doraemon|archive-date=22. 1. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sakupljena je u 45 [[tankōbon]] tomova koje je objavio [[Shogakukan]] od 1974. do 1996. godine. Priča se vrti oko robotske mačke po imenu Doraemon, koja putuje nazad kroz vrijeme u 22. vijek kako bi pomogla dječaku po imenu Nobita Nobi u njegovom svakodnevnom životu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Schilling|first=Mark|date=1993|title=Doraemon: Making Dreams Come True|url=https://www.proquest.com/openview/18bc0e950d0102ff0d65d3f6d5044af8/1.pdf?pq-origsite=gscholar&amp;cbl=1821452|journal=Japan Quarterly|volume=40|issue=4|pages=405—417}}&lt;/ref&gt;

Tri anime televizijske serije su snimljene na osnovu mange (1973, 1979, 2005). Doraemon je dobro prihvaćen od strane kritičara i postigao je komercijalni uspjeh u mnogim azijskim zemljama. Osvojio je brojne nagrade. Zaključno sa 2024. godinom, preko 300 miliona primjeraka je prodato širom svijeta, što je čini jednom od najprodavanijih manga serija svih vremena.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Službeni sajt}}
* [https://www.tv-asahi.co.jp/doraemon/ Doremon], TV Asahi
* [https://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/manga.php?id=1335 Doremon], [[Anime News Network]]

[[Kategorija:Manga]]


{{stub}}</text>
      <sha1>5bk094jf2g05zfpuccohlmkm1al9mcw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kemal Ademović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531808</id>
    <revision>
      <id>3915449</id>
      <parentid>3843526</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:34:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12891" sha1="1whw2n6lnmh6pbazdjvbbnjo4h18gmh" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Kemal Ademović
| slika              = Kemal Ademović (2025-09-24).jpg
| opis_slike         = 
| redoslijed         = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = od 16. februara 2023. 
| redoslijed2        = Zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 11. novembar 2010 – 16. novembar 2018.
| redoslijed3        = Direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 1996–2001.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| redoslijed4        = [[Crvene linije#Spisak predsjednika|2. predsjednik]] stranke [[Crvene linije]]
| vrijeme_na_vlasti4 = od 6. maja 2026.
| prethodnik4        = [[Rusmir Pobrić]]
| nasljednik4        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1961|08|10}}
| mjesto_rođenja     = [[Srebrenica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NRBiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Crvene linije]] {{Small|(od 2026)}}&lt;br&gt;[[Narod i pravda]] {{Small|(2018–2026)}}&lt;br&gt;[[Stranka demokratske akcije]] {{Small|(do 2018)}}
| supruga            = 
| djeca              = 2
| obrazovanje        = '''Srednje:''' [[Srednja policijska škola u Sarajevu|Srednja škola unutrašnjih poslova]], [[Sarajevo]] (1980)&lt;br&gt;'''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Sarajevu]] (1992)
| zanimanje          = Političar
| vjera              = [[Sunitski islam]]
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| vojska             = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]]
| godine_službe      = 1992–1995.
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| ordeni             = [[Datoteka:BIH Order of the Golden Lilly 1st Class.png|25px]] [[Zlatni ljiljan|Orden Zlatnog ljiljana]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Zlatna policijska značka Republike Bosne i Hercegovine.png|25px]] Zlatna policijska značka
}}
'''Kemal Ademović''' (rođen 10. augusta 1961) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], bivši obavještajni službenik i delegat i član rukovodstva [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2023. Bivši je član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) koju je napustio 2018. kako bi postao jedan od osnivača stranke [[Narod i pravda]] (NiP). Bivši je zastupnik u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]] od 2010. do 2018, savjetnik [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID) od 1996. do 2001.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/11/22/biografija-drugog-ratnog-komadanta-keme-ademovica/|title=BIOGRAFIJA DRUGOG RATNOG KOMADANTA KEME ADEMOVIĆA|date=22. 11. 2017|website=hamdočamo|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Trenutno je [[Crvene linije#Spisak predsjednika|predsjednik]] stranke [[Crvene linije]],&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/nova-stranka-nova-funkcija-kemal-ademovic-postao-predsjednik-crvenih-linija-nakon-preleta-iz-nip-a/|title=Nova stranka, nova funkcija: Kemal Ademović postao predsjednik Crvenih linija nakon preleta iz NiP-a|date=6. 5. 2026|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; nakon što je istupio iz članstva NiP-a u martu 2026.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0V9EQ4HFMTcPpxLBeWBHdzJPFsfG8sayANEGLTLTu5EZvcXoho4xhCgnyWXkTysYbl&amp;id=61558545062968|title=Obavještavam javnost da sam danas podnio ostavku... - Kemal Ademović|date=29. 3. 2026|website=facebook.com|access-date=29. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nakon-mjeseci-spekulacija-kemal-ademovic-napustio-stranku-narod-i-pravda/260329053|title=Nakon mjeseci špekulacija: Kemal Ademović napustio stranku Narod i pravda|date=29. 3. 2026|website=Klix.ba|access-date=29. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===
Rođen je 10. augusta 1961. u [[Srebrenica|Srebrenici]] u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosni i Hercegovini]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]]). Osnovnu školu završio je u [[Vogošća|Vogošći]] 1976, dok je [[Srednja policijska škola u Sarajevu|srednju školu unutrašnjih poslova]] završio 1980. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon maturiranja zapošljava se kao milicioner u MUP-u SR Bosne i Hercegovine, a 1982. unaprijeđen je u Specijalnu jedinicu kao policajac-specijalac. [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] završio je 1992. i iste godine postaje komandir Jedinice za obezbjeđenje. Pravosudni ispit položio je 2001. u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://istinomjer.ba/akter/kemal-ademovic/|title=Kemal Ademović|last=Velić|first=Emir|date=19. 6. 2023|website=Istinomjer|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Od januara 1994. unaprijeđen je na mjesto komandanta Specijalne jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a Republike BiH]]. U ratnom periodu je odlikovan s priznanjima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]: &quot;Zlatnom policijskom značkom&quot; i &quot;[[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]].&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=9. 2. 2020|title=Narod i pravda o Laburistima BiH: Napadi Fikreta Abdića su potvrda da smo na ispravnom putu|work=[[Klix.ba]]|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-url=https://web.archive.org/web/20200210142037/https://www.klix.ba/vijesti/bih/narod-i-pravda-o-laburistima-bih-napadi-fikreta-abdica-su-potvrda-da-smo-na-ispravnom-putu/200209048|archive-date=10. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] [[Rat u Bosni i Hercegovini|u BiH]], 1996. postaje direktor [[Agencija za istraživanje i dokumentaciju|Agencije za istraživanje i dokumentaciju]] (AID), na čijem čelu ostaje do 2001. Obnašao je i funkciju savjetnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|ministra unutrašnjih poslova]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Politička karijera ===
Kao član [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=258&amp;Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Ponovo je izabran četiri godine kasnije na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=541&amp;Lang=3|title=Potvrđeni rezultati - Opći izbori 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Tokom svog mandata, obavljao je funkciju zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Ademović je napustio SDA u znak neslaganja kako bi se pridružio stranci [[Narod i pravda]] 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-sda-u-skupstini-ks-napustili-ademovic-okeric-i-mekic-pridruzili-se-konakovicu/180211041|title=Klub SDA u Skupštini KS napustili Ademović, Okerić i Mekić, pridružili se Konakoviću|date=11. 2. 2018|website=Klix.ba|language=bs|access-date=11. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Bio je jedan od osnivača NiP-a, a 2021. postaje zamjenik predsjednika stranke. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] bio je nosilac liste NiP-a za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] ([[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]), međutim stranka nije prešla izborni prag za mandat.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/2/1/513/0/0/4498|title=Izborna jedinica 3A - Opći izbori 2018.|date=28. 10. 2018|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] delegiran je u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] i postaje član rukovodstva 16. februara 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/809600/izabrano-rukovodstvo-doma-naroda-bih-spiric-predsjedavajuci-covic-i-ademovic-zamjenici|title=Izabrano rukovodstvo Doma naroda BiH: Špirić predsjedavajući, Čović i Ademović zamjenici|last=Sedin Spahić|date=16. 2. 2023|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=16. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

Dana 29. marta 2026. Ademović je na svojoj [[Facebook]] stranici objavio da je podnio ostavku na svim stranačkim funkcijama i istupio iz članstva NiP-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ranije je stranku, zbog nesuglasica s određenim članovima, napustio i njegov sin [[Jasmin Ademović|Jasmin]], te je zajedno s još nekoliko bivših članova NiP-a formirao stranku [[Crvene linije]] (CL).&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Nedugo nakon toga, sredinom aprila mjeseca, i on pristupa novoosnovanoj stranci,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://odgovor.ba/article/14834|title=Kemal Ademović pristupio stranci Crvene linije|date=20. 4. 2026|website=Odgovor.ba|language=en|access-date=29. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; te postaje njen predsjednik 6. maja 2026.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

=== Optužbe ===
U junu 2024. [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je istragu protiv Ademovića, bivšeg direktora [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije]] [[Osman Mehmedagić|Osmana Mehmedagića]] i bivšeg člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] i predsjednika SDA [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] nakon što ih je bivši obavještajni službenik [[Edin Garaplija]] optužio za umiješanost u kriminalnu organizaciju 1996, koja je vršila politički motivirana ubistva. Garaplija je bio svjedok na suđenjima ratnim zločincima [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]].&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa&quot;&gt;{{Cite news|date=25. 6. 2024|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Izetbegovića, Mehmedagića i Ademovića|work=[[Radio Slobodna Evropa]]|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20250703020711/https://www.slobodnaevropa.org/a/garaplija-edin-izetbegovic-bakir-kemal-ademovic-osman-mehmedagic/33008783.html|archive-date=3. 7. 2025|access-date=14. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Privatni život ===
Oženjen je i otac dvoje djece. Njegov sin, [[Jasmin Ademović|Jasmin]] [[Jasmin Ademović|Ademović]], kao član NiP-a obavljao je funkciju predsjedavajućeg [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskog vijeća Grada Sarajeva]] od 2021. do 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/jasmin-ademovic-izabran-za-predsjedavajuceg-gradskog-vijeca-sarajeva/210326056|title=Jasmin Ademović izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva|last=N.V.|date=26. 3. 2021|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=26. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Ademović, Kemal}}
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Srebrenica]]
[[Kategorija:Bošnjački političari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Političari Naroda i pravde]]
[[Kategorija:Političari stranke Crvene linije]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]]
[[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']]</text>
      <sha1>1whw2n6lnmh6pbazdjvbbnjo4h18gmh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Superkup Bosne i Hercegovine 2025.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531852</id>
    <revision>
      <id>3915441</id>
      <parentid>3848670</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:28:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Utakmica */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10261" sha1="bik7zttztodm6b2fr0vn01obeu47zrk" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna utakmica
| naslov                  = Superkup Bosne i Hercegovine 2025.
| slika                   = [[Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski.JPG|250x250piksel]]
| događaj                 = [[Superkup Bosne i Hercegovine]]
| ekipa1                  = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski Mostar]]
| ekipa1rezultat          = 0 (4)
| ekipa2                  = [[FK Sarajevo]]
| ekipa2rezultat          = 0 (1)
| detalji                 = 
| datum                   = 18. marta 2026.
| stadion                 = [[Stadion pod Bijelim brijegom]]
| grad                    = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| igrač_utakmice1a         = 
| igrač_utakmice1anaslov   = 
| igrač_utakmice1b         = 
| igrač_utakmice1bnaslov   = 
| sudija                   = [[Dragan Petrović]] ([[Banja Luka]])
| gledalaca                = 
| vrijeme                  = {{UTZ|18:30|1}}
| prethodna                = [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024.]]
| sljedeća                 = [[Superkup Bosne i Hercegovine 2026.|2026.]]
}}
'''Superkup Bosne i Hercegovine 2025.''' bilo je sedmo izdanje [[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkupa Bosne i Hercegovine]], godišnje [[nogomet]]ne utakmice u kojoj se takmiče šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] i osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] iz prethodne sezone. Utakmica je bila odigrana na [[Stadion pod Bijelim brijegom|Stadionu pod Bijelim brijegom]] u [[Mostar]]u 18. marta 2026, a igrali su [[HŠK Zrinjski|HŠK Zrinjski iz Mostara]], koji je šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/2025 sezone Premijer lige]] i [[FK Sarajevo]], koji je osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|Kupa sezone 2024/2025]].

Ovo je bilo drugo izdanje Superkupa Bosne i Hercegovine nakon njegovog preuređenja 2024.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/superkup-bih-skupstina-nsbih-odluka-usvojeno/475295|title=Jednoglasna odluka: Od iduće sezone igrat će se Superkup Bosne i Hercegovine!|last=Endin Čaušević|date=27. 5. 2024|publisher=sportsport.ba|language=bs|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[HŠK Zrinjski|Zrinjski iz Mostara]] i [[FK Sarajevo]] su se kvalificirali za Superkup kao pobjednici [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|Premijer lige Bosne i Hercegovine 2024/25]], odnosno [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2024/2025.|Kupa Bosne i Hercegovine 2024/25]]. Ovo će biti drugo učešće Zrinjskog u Superkupu nakon što su osvojili [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|prošlogodišnje izdanje]],&lt;ref name=&quot;oslobodjenje.ba&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/wwin-liga-bih/foto-zrinjski-srusio-borac-osvojio-prvi-superkup-bih-nakon-25-godina-i-dosao-nadomak-duple-krune-1046343/|title=Zrinjski srušio Borac, osvojio prvi Superkup BiH nakon 25 godina i došao nadomak duple krune|date=22. 5. 2025|access-date=22. 5. 2025|language=bs|author=T.Š.|publisher=Sport1.ba}}&lt;/ref&gt; dok je FK Sarajevo prethodno nastupilo u tri utakmice Superkupa, osvojivši ga jednom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bordovremeplov.ba/Utakmica/Details/1574|title=Sarajevo 2:0 Čelik|access-date=20. 1. 2026|language=bs|website=bordovremeplov.ba}}&lt;/ref&gt;

== Utakmica ==
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda     = Finale
| datum     = 18. mart 2026.
| vrijeme   = {{UTZ|18:30|1}}
| tim1      = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski Mostar]]
| rezultat  = 0–0
| izvještaj = https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/wwin-liga-bih/zrinjskom-trofej-superkupa/
| tim2      = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| golovi1   =
| golovi2   =
| stadion   = [[Stadion pod Bijelim brijegom]]
| lokacija  = [[Mostar]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 
| sudac     = [[Dragan Petrović]] ([[Banja Luka]])&lt;ref name=&quot;referees&quot;&gt;{{cite web |title=Superkup Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/wwin-liga-bih/superkup-bosne-i-hercegovine/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=18. 3. 2026 |language=bs |date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| jedanaesterci  = 4–1
| jedanaesterci1 =
*[[Nemanja Bilbija|Bilbija]] {{pengol}}
*[[Antonio Ilić|Ilić]] {{pengol}}
*[[Petar Mamić|Mamić]] {{pengol}}
*[[Dan Lagumdžija|Lagumdžija]] {{pengol}}
| jedanaesterci2 =
*[[Stefan Ristovski|Ristovski]] {{pengol}}
*[[Slavko Bralić|Bralić]] {{penpromašaj}}
*[[Luka Menalo|Menalo]] {{penpromašaj}}
}}
{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _zrinjski2526h
 |pattern_b  = _zrinjski2526h
 |pattern_ra = _zrinjski2526h
 |pattern_sh = _macronshedeco2425wr
 |pattern_so =
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Zrinjski Mostar}}
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sarajevo2526h
 |pattern_b  = _sarajevo2526h
 |pattern_ra = _sarajevo2526h
 |pattern_sh = _sarajevo2526h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 600020
 |body       = 600020
 |rightarm   = 600020
 |shorts     = 600020
 |socks      = 600020
 |title      = {{nowrap|Sarajevo}}
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|[[Golman|G]] ||'''18''' ||{{ZD|BIH}} [[Goran Karačić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''19''' ||{{ZD|CRO}} [[Marko Vranjković]] || || {{suboff|63}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''21''' ||{{ZD|BIH}} [[Igor Savić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''27'''||{{ZD|SRB}} [[Slobodan Jakovljević]] {{Kapiten}} || {{yel|56}} || {{suboff|63}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''55'''||{{ZD|CRO}} [[Duje Dujmović]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''12'''||{{ZD|CRO}} [[Petar Mamić]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''5'''||{{ZD|CRO}} [[Dan Lagumdžija]] || {{yel|39}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''20''' ||{{ZD|CRO}} [[Antonio Ivančić]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''14'''||{{ZD|BIH}} [[Matej Šakota]] || || {{suboff|74}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''77'''||{{ZD|CRO}} [[Karlo Abramović]] || || {{suboff|83}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''25''' ||{{ZD|CRO}} [[Mario Ćuže]] || || {{suboff|74}}
|-
|colspan=3|'''Zamjene:'''
|-
|[[Golman|G]] ||'''40'''||{{ZD|CRO}} [[Marin Ljubić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||{{ZD|BIH}} [[Hrvoje Barišić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''16''' ||{{ZD|BIH}} [[Mateo Sušić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''37'''||{{ZD|CRO}} [[Darick Kobie Morris]] || || {{subon|63}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''50'''||{{ZD|BIH}} [[Kerim Memija]] || || {{subon|63}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''17'''||{{ZD|CRO}} [[Antonio Ilić]] || || {{subon|74}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''22'''||{{ZD|BIH}} [[Adi Nalić]] || || {{subon|74}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''42'''||{{ZD|BIH}} [[Marijan Ćavar]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||{{ZD|CRO}} [[Leo Mikić]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''90'''||{{ZD|CRO}} [[Toni Majić]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''99'''||{{ZD|BIH}} [[Nemanja Bilbija]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Trener:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|CRO}} [[Igor Štimac]]
|}
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|[[Golman|G]] ||'''31''' ||{{ZD|CRO}} [[Ivan Banić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''22'''||{{ZD|BIH}} [[Amar Beganović]] || || {{suboff|90}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''33'''||{{ZD|MKD}} [[Stefan Ristovski]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''3'''||{{ZD|BIH}} [[Renato Gojković]] || {{yel|42}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''28''' ||{{ZD|CRO}} [[Slavko Bralić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||{{ZD|BIH}} [[Nermin Mujkić]] || {{yel|64}} || {{suboff|80}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''23'''||{{ZD|BIH}} [[Anes Krdžalić]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''59'''||{{ZD|BIH}} [[Gojko Cimirot]] || || {{suboff|18}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''20'''||{{ZD|MKD}} [[Agon Elezi]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''88''' ||{{ZD|SRB}} [[Adem Ljajić]] {{Kapiten}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''99'''||{{ZD|BRA}} [[João Carlos]] 
|-
|colspan=3|'''Zamjene:'''
|-
|[[Golman|G]] ||'''13'''||{{ZD|BIH}} [[Sanin Mušija]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''2'''||{{ZD|ZIM}} [[Shane Maroodza]] || || {{subon|80}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''6''' ||{{ZD|CAN}} [[Jovan Ivanišević]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''26'''||{{ZD|BIH}} [[Daris Dizdarević]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''27'''||{{ZD|CRO}} [[Luka Hujber]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''77''' ||{{ZD|CRO}} [[Mihael Kuprešak]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''5'''||{{ZD|BIH}} [[Rijad Telalović]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''35'''||{{ZD|BIH}} [[Sergej Ignatkov]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7''' ||{{ZD|BIH}} [[Luka Menalo]] || {{yel|54}} || {{subon|18}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9''' ||{{ZD|BIH}} [[Aldin Turkeš]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||{{ZD|GHA}} [[Francis Kyeremeh]] || || {{subon|90}}
|-
|colspan=3|'''Trener:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|CRO}} [[Mario Cvitanović]]
|}
|}
{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''[[Pomoćni sudac (nogomet)|Pomoćnici]]:'''&lt;ref name=&quot;referees&quot;/&gt;
&lt;br&gt;Amer Macić ([[Mostar]])
&lt;br&gt;Josip Čolić ([[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]])
&lt;br&gt;'''[[Pomoćni sudac (nogomet)#Četvrti sudac|Četvrti sudac]]:'''&lt;ref name=&quot;referees&quot;/&gt;
&lt;br&gt;Frano Jelić ([[Široki Brijeg]])
&lt;br&gt;'''[[VAR videotehnologija|VAR sudija]]:'''&lt;ref name=&quot;referees&quot;/&gt;
&lt;br&gt;Dragan Todić ([[Doboj]])
&lt;br&gt;'''[[VAR videotehnologija|Pomoćni VAR sudija]]:'''&lt;ref name=&quot;referees&quot;/&gt;
&lt;br&gt;Arnel Novalić ([[Doboj Istok]])
|style=&quot;width:60%; vertical-align:top;&quot;|
{{Pravila utakmice
| referenca          = &lt;ref&gt;{{cite web |title=4.10. Propoozicije Superkupa BiH 2025 |url=https://www.nfsbih.ba/images/2025-D/Dokumenti_2025/Propozicije_Superkupa_BiH_za_2025._godinu.pdf |website=nfsbih.ba |access-date=18. 3. 2026 |language=bs |date=29. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
| penali             = y
| imenovane zamjene  = 11
| dozvoljene zamjene = 5
| prilike za zamjenu = y
}}
|}

== Također pogledajte ==

* [[Superkup Bosne i Hercegovine]]
* [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.]]
* [[Superkup Bosne i Hercegovine 2026.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Službeni sajt|https://www.nfsbih.ba/}}
{{Superkup Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Superkup Bosne i Hercegovine|2025]]</text>
      <sha1>bik7zttztodm6b2fr0vn01obeu47zrk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksa Đukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532810</id>
    <revision>
      <id>3915418</id>
      <parentid>3899046</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Biografija */ razne ispravke</comment>
      <origin>3915418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5813" sha1="1l2o6rjuv4blrd0l23fnjy6lyg55f8y" xml:space="preserve">'''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArtAnima&quot;/&gt;

Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref name=&quot;SinhroNadzi&quot;&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Djela su mu prevođena na italijanski, mađarski i engleski jezik.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Serbian writer Aleksa Đukanović.jpg|mini|&lt;small&gt;Aleksa Đukanović (2026)&lt;/small&gt;]]
== Biografija ==
U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog društva pisaca&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hrvatskodrustvopisaca.hr/clan/dukanovic-aleksa/|title=Đukanović Aleksa – Hrvatsko Društvo Pisaca|language=hr|access-date=19. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.&lt;ref name=&quot;Booke&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.&lt;ref name=&quot;Booke&quot;&gt;{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021)
* ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021)
* ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021)
* ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023)
* ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023)
* ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024)
* ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025)
* ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025)
* ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025)

== Nagrade ==
* 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)&lt;ref name=&quot;ArtAnima&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)&lt;ref name=&quot;KafkaItalia&quot;&gt;{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
* 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}}
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]]
[[Kategorija:Srbijanski publicisti]]
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>1l2o6rjuv4blrd0l23fnjy6lyg55f8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532874</id>
    <revision>
      <id>3915428</id>
      <parentid>3900867</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35611" sha1="h0znod7whbusaa2yo43g43trx6nwqbk" xml:space="preserve">'''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrala se od 12. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu su činile reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanade]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, Švicarska i Kanada, kao i trećeplasirana Bosna i Hercegovina, plasirale su se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ekipe==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!rowspan=2| Pozicija u žrijebu
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Šešir
!rowspan=2| Konfederacija
!rowspan=2| Način&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;| Nastup
!rowspan=2| Posljednji&lt;br /&gt;nastup
!rowspan=2| Prethodni najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;}}
! Juni 2026.
|-
| B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value=&quot;*&quot; | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;2.2&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. ||30.
|-
| B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;/&gt;}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value=&quot;2.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} ||64.
|-
| B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;1.1&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. ||56. 
|-
| B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;4.3&quot; | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. ||19.
|}
'''Bilješke'''
{{refspisak|group=nb}}

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]].
* Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]].
* Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Kanada – Bosna i Hercegovina=== 
Ekipe se nikada ranije nisu sastale.
&lt;section begin=B1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|12}}
|time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|1–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|goals2=
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|attendance=43.002
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
}}&lt;section end=B1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26h
 |pattern_b  = _can26h
 |pattern_ra = _can26h
 |pattern_sh = _can26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12458/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=12. 6. 2026 |access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]] || {{yel|11}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || {{yel|53}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|90+1}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]]
|-
|LM ||'''11'''||[[Liam Millar]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] || || {{suboff|61}}
|-
|CF ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{suboff|76}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|61}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || || {{subon|76}}
|-
|MF ||'''21'''||[[Jonathan Osorio]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-BIH 2026-06-12.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]]
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || {{yel|90+3}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{suboff|62}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]]
|-
|LM ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{suboff|74}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || {{yel|44}}
|-
|CF ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || {{yel|45+1}} || {{suboff|62}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''8''' ||[[Armin Gigović]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Samed Baždar]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Dženis Burnić]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ismaël Koné]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=12. 6. 2026 |access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Juan Pablo Belatti]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;[[Gabriel Chade]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Khalid Al-Turais]] ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Mohammed Al-Bakry ([[Nogometni savez Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
|}

===Katar – Švicarska===
Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|13}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|QAT}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|1–1}}
|team2={{NOG|SUI}}
|goals1=
*[[Boualem Khoukhi|Khoukhi]] {{goal|90+5}}
|goals2=
*[[Breel Embolo|Embolo]] {{goal|17|pen.}}
|stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|attendance=67.966
|referee=[[Saíd Martínez]] ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447
}}&lt;section end=B2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26h
 |pattern_b  = _qat26hA
 |pattern_ra = _qat26h
 |pattern_sh = _qat26h
 |pattern_so = _qat26hl
 |leftarm    = 7c202b
 |body       = 7c202b
 |rightarm   = 7c202b
 |shorts     = 7c202b
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12456/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Qatar v. Switzerland |publisher=[[FIFA]] |date=13. 6. 2026 |access-date=13. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26a
 |pattern_b  = _sui26a
 |pattern_ra = _sui26a
 |pattern_sh = _sui26a
 |pattern_so = _sui26al
 |leftarm    = d6e6e5
 |body       = d6e6e5
 |rightarm   = d6e6e5
 |shorts     = d6e6e5
 |socks      = d6e6e5
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]] || {{yel|14}}
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]] || || {{suboff|60}}
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || {{yel|23}} || {{suboff|60}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RW ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|88}}
|-
|AM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || || {{suboff|79}}
|-
|LW ||'''11'''||[[Akram Afif]]
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|60}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''12'''||[[Karim Boudiaf]] || || {{subon|60}}
|-
|FW ||'''7'''||[[Ahmed Alaaeldin]] || || {{subon|60}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|79}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Hassan Al-Haydos]] || || {{subon|88}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:QAT-SUI 2026-06-13.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Denis Zakaria]] || {{yel|42}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|RM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]] || || {{suboff|89}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]] || || {{suboff|89}}
|-
|RF ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]]
|-
|LF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|66}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''9'''||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|66}}
|-
|FW ||'''23'''||[[Zeki Amdouni]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Ardon Jashari]] || || {{subon|89}}
|-
|DF ||'''2'''||[[Miro Muheim]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Mahmud Abunada]] (Katar)

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;QAT-SUI line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Walter López ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;Christian Ramírez ([[Nogometni savez Hondurasa|Honduras]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Oshane Nation]] ([[Nogometni savez Jamajke|Jamajka]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Caleb Wales ([[Nogometni savez Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Guillermo Pacheco ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Erick Miranda]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|}

===Švicarska – Bosna i Hercegovina===
Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|4–1}}
|team2={{NOG|BIH}}
|goals1=
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|74||90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{goal|90+7|pen}}
|goals2=
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
|stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
|attendance=70.026
|referee=[[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
}}&lt;section end=B3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12455/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Bosnia and Herzegovina |publisher=[[FIFA]] |date=18. 6. 2026 |access-date=18. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26
 |pattern_b  = _bih26a
 |pattern_ra = _bih26
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{suboff|86}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]] || {{yel|65}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (footballer)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|CM ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{suboff|72}}
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|RF ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{suboff|72}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|89}}
|-
|LF ||'''22'''||[[Fabian Rieder]] || || {{suboff|72}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{subon|72}}
|-
|MF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{subon|72}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{subon|86}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|89}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-BIH 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''7''' ||[[Amar Dedić]] || {{yel|59}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Tarik Muharemović]] || {{sent off|0|80}}
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Amar Memić]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|85}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{suboff|63}}
|-
|LM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{suboff|90+1}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|61}} || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''13'''||[[Ivan Bašić]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''25'''||[[Jovo Lukić]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Amir Hadžiahmetović]] || || {{subon|85}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || || {{subon|90+1}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Johan Manzambi]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;SUI-BIH line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Bruno Jesus ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;Luciano Maia ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Dennis Higler]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Tomasz Kwiatkowski ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Fu Ming]] ([[Nogometni savez Kine|Kina]])
|}

===Kanada – Katar===
Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|CAN}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|6–0}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|16}}
*[[Jonathan David|J. David]] {{goal|29||45+3||90+2}}
*[[Nathan Saliba|Saliba]] {{goal|64}}
*[[Mohamed Manai|Manai]] {{goal|75|a.g.}}
|goals2=
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450
}}&lt;section end=B4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26t
 |pattern_b  = _can26t
 |pattern_ra = _can26t
 |pattern_sh = _can26t
 |pattern_so = 
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12459/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Canada v. Qatar |publisher=[[FIFA]] |date=18. 6. 2026 |access-date=18. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = 7c202b
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]] || || {{suboff|71}}
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]] || {{yel|9}} || {{suboff|46}}
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]]
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|83}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Ismaël Koné]] || || {{suboff|56}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|71}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''15'''||[[Moïse Bombito]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Nathan Saliba]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|71}}
|-
|DF ||'''23'''||[[Niko Sigur]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CAN-QAT 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]]
|-
|RB ||'''13'''||[[Ayoub Al-Oui]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|LB ||'''14'''||[[Homam Ahmed]] || {{sent off|0|33}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Assim Madibo]] || {{sent off|0|51}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|RF ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|46}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Yusuf Abdurisag]] || || {{suboff|40}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Akram Afif]] || || {{suboff|59}}
|-
|colspan=3|'''Substitutions:'''
|-
|DF ||'''18'''||[[Sultan Al-Brake]] || || {{subon|40}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || {{yel|62}} || {{subon|46}} {{suboff|87}}
|-
|DF ||'''25'''||[[Al-Hashmi Al-Hussain]] || || {{subon|59}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Lucas Mendes (nogometaš)|Lucas Mendes]] || || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|}

&lt;!--{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Jonathan David]] (Kanada)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CAN-QAT line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;Miguel Rocha ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Lara (nogometni sudija)|Juan Lara]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
|}--&gt;

===Švicarska – Kanada===
Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|SUI}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|2–1}}
|team2={{NOG|CAN}}
|goals1=
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{goal|46}}
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{goal|57}}
|goals2=
*[[Promise David|P. David]] {{goal|76}}
|stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|attendance=52.497
|referee=[[Ramon Abatti]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451
}}&lt;section end=B5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _sui26h
 |pattern_b  = _sui26h
 |pattern_ra = _sui26h
 |pattern_sh = _sui26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FF0000
 |body       = FF0000
 |rightarm   = FF0000
 |shorts     = FF0000
 |socks      = FF0000
 |title      = Švicarska&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12460/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Switzerland v. Canada |publisher=[[FIFA]] |date=24. 6. 2026 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _can26a
 |pattern_b  = _can26a
 |pattern_ra = _can26a
 |pattern_sh = _can26a
 |pattern_so = 
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Kanada&lt;ref name=&quot;SUI-CAN line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Gregor Kobel]]
|-
|RB ||'''25'''||[[Luca Jaquez]] || || {{suboff|74}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Nico Elvedi]]
|-
|CB ||'''5''' ||[[Manuel Akanji]]
|-
|LB ||'''13'''||[[Ricardo Rodriguez (nogometaš)|Ricardo Rodriguez]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Djibril Sow]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Remo Freuler]]
|-
|CM ||'''10'''||[[Granit Xhaka]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|32}}
|-
|LM ||'''17'''||[[Rubén Vargas]] || || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Breel Embolo]] || || {{suboff|85}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Johan Manzambi]] || || {{suboff|85}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''3''' ||[[Silvan Widmer]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Michel Aebischer]] || || {{subon|74}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Dan Ndoye]] || || {{subon|80}}
|-
|MF ||'''16'''||[[Christian Fassnacht]] || || {{subon|85}}
|-
|FW ||'''26'''||[[Cedric Itten]] || || {{subon|85}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Murat Yakin]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:SUI-CAN 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''16'''||[[Maxime Crépeau]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Alistair Johnston]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Luc de Fougerolles]]
|-
|CB ||'''13'''||[[Derek Cornelius]]
|-
|LB ||'''22'''||[[Richie Laryea]] || || {{suboff|83}}
|-
|RM ||'''17'''||[[Tajon Buchanan]] || || {{suboff|74}}
|-
|CM ||'''25'''||[[Nathan Saliba]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Mathieu Choinière]] || || {{suboff|58}}
|-
|LM ||'''20'''||[[Ali Ahmed (nogometaš)|Ali Ahmed]] || || {{suboff|58}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Jonathan David]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CF ||'''9''' ||[[Cyle Larin]] || {{yel|32}} || {{suboff|58}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''7''' ||[[Stephen Eustáquio]] || || {{subon|58}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Liam Millar]] || {{yel|87}} || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''12'''||[[Tani Oluwaseyi]] || || {{subon|58}}
|-
|FW ||'''24'''||[[Promise David]] || || {{subon|74}}
|-
|MF ||'''14'''||[[Jacob Shaffelburg]] || || {{subon|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|USA}} [[Jesse Marsch]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Johan Manzambi]] (Švicarska)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Danilo Manis ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Rafael Alves ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Kevin Ortega (nogometni sudija)|Kevin Ortega]] ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Michael Orué ([[Nogometni savez Perua|Peru]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Soto (nogometni sudija)|Juan Soto]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jarred Gillett]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleske]])
|}

===Bosna i Hercegovina – Katar===
Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia &amp; Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]]
|team1={{NOG-D|BIH}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|3–1}}
|team2={{NOG|QAT}}
|goals1=
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{goal|29}}
*[[Mahmud Abunada|Abunada]] {{goal|34|a.g.}}
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|80}}
|goals2=
*[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{goal|42}}
|stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|attendance=66.925
|referee=[[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
}}&lt;section end=B6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _bih26h
 |pattern_b  = _bih26h
 |pattern_ra = _bih26h
 |pattern_sh = 
 |pattern_so = _bih26h
 |leftarm    = 001970
 |body       = 001970
 |rightarm   = 001970
 |shorts     = 001970
 |socks      = 001970
 |title      = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}}&lt;ref name=&quot;BIH-QAT line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12457/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group B – Bosnia and Herzegovina v. Qatar |publisher=[[FIFA]] |date=24. 6. 2026 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _qat26a
 |pattern_b  = _qat26a
 |pattern_ra = _qat26a
 |pattern_sh = _qat26a
 |pattern_so = _qat26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Katar&lt;ref name=&quot;BIH-QAT line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Nikola Vasilj]]
|-
|RB ||'''24'''||[[Arjan Malić]] || || {{suboff|46}}
|-
|CB ||'''18'''||[[Nikola Katić]] || || {{suboff|63}}
|-
|CB ||'''21'''||[[Stjepan Radeljić]]
|-
|LB ||'''5''' ||[[Sead Kolašinac]]
|-
|RM ||'''20'''||[[Esmir Bajraktarević]]
|-
|CM ||'''14'''||[[Ivan Šunjić]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Ivan Bašić]]
|-
|LM ||'''19'''||[[Kerim Alajbegović]] || || {{suboff|82}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Ermedin Demirović]]
|-
|CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''15'''||[[Amar Memić]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''6''' ||[[Benjamin Tahirović]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''3''' ||[[Dennis Hadžikadunić]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Ermin Mahmić]] || {{yel|82}} || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''17'''||[[Dženis Burnić]] || || {{subon|82}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Sergej Barbarez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:BIH-QAT 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Mahmud Abunada]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Pedro Miguel (nogometaš)|Pedro Miguel]]
|-
|CB ||'''16'''||[[Boualem Khoukhi]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Issa Laye]]
|-
|LB ||'''18'''||[[Sultan Al-Brake]]
|-
|DM ||'''20'''||[[Ahmed Fathy (nogometaš)|Ahmed Fathy]] || {{yel|78}} || {{suboff|79}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Jassem Gaber]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''12'''||[[Karim Boudiaf]] || || {{suboff|72}}
|-
|RF ||'''8''' ||[[Edmilson Junior]] || || {{suboff|79}}
|-
|CF ||'''11'''||[[Akram Afif]]
|-
|LF ||'''10'''||[[Hassan Al-Haydos]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|55}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''6''' ||[[Abdulaziz Hatem]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Ahmed Al-Ganehi]] || || {{subon|55}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Almoez Ali]] || || {{subon|72}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Ahmed Alaaeldin]] || || {{subon|79}}
|-
|MF ||'''26'''||[[Mohamed Manai]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Kerim Alajbegović]] (Bosna i Hercegovina)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''
&lt;br /&gt;Jorge Urrego ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;Tulio Moreno ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Yusuke Araki]] ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Jun Mihara ([[Nogometni savez Japana|Japan]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Shaun Evans (nogometni sudija)|Shaun Evans]] ([[Nogometni savez Australije|Australija]])
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Group B}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]]</text>
      <sha1>h0znod7whbusaa2yo43g43trx6nwqbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nela Mihajlović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532944</id>
    <revision>
      <id>3915417</id>
      <parentid>3830253</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18488" sha1="7ettn0fnia0owdq4qr8kcteoc8nz19o" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Nela Mihajlović
| slika              = Nela Mihailović and Boris Pingović.JPG
| alt_slike          = 
| opis               = Nela Mihajlović i [[Boris Pingović]]
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1969|10|16}}
| mjesto_rođenja     = [[Valjevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Glumac|glumica]]
| godine_aktivnosti  = 1993-danas
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik          = [[Vladimir Petričević]]
}}
'''Nela Mihajlović'''  ([[Valjevo]], 16. oktobar 1969) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]].

== Biografija ==
Rođena je u Valjevu, gde je i završila osnovnu i srednju medicinsku školu. Glumu je diplomirala 1994. na [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu]] u klasi profesora [[Vladimir Jevtović|Vladimira Jevtovića]], zajedno sa [[Nataša Ninković|Natašom Ninković]], [[Nebojša Glogovac|Nebojšom Glogovcem]], [[Vojin Ćetković|Vojinom Ćetkovićem]], [[Sergej Trifunović|Sergejom Trifunovićem]].&lt;ref name=&quot;Prvi_koraci&quot;&gt;{{cite web|url=https://prvikoraci.com/biografie-predava%C4%8Da/nela-mihailovi%C4%87|title=Biografije predavača – Nela Mihailović|website=prvikoraci.com|accessdate=18. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Prvu ulogu je ostvarila u Narodnom pozorištu u Beogradu u Šekspirovoj &quot;Ukroćenoj goropadi&quot;, koja je izvedena više od 100 puta.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.danas.rs/ljudi/danijela-nela-mihailovic-dvostruki-jubilej/|title=Danijela Nela Mihailović: Dvostruki jubilej|last=Matijević|first=Ivana|publisher=[[Danas (novine)|Danas]]|date=24. 11. 2018|accessdate=18. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Kao stipendista je igrala od 1993, stalni član tog pozorišta je postala 1994, a od aprila 2021. u statusu je prvakinje drame.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nova.rs/kultura/nela-mihailovic-postala-prvakinja-drame-i-primila-nagradu-ljubinka-bobic/|title=Nela Mihailović postala prvakinja Drame i primila nagradu|last=Sudar|first=Suzana|publisher=[[Nova S]]|date=16. 4. 2021|accessdate=12. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Igrala je na scenama svih beogradskih pozorišta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://knjige.kolubara.info/sh/BLVK_III_12/tekst/1671/|title=Danijela Nela Mihailović (biografski leksikon valjevskog kraja)|date=|website=|publisher=|access-date=15. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;

Zapažene uloge ostvarila je u filmu ''Led'',&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/1198526/tv-lica-nela-mihailovic.html|title=TV lica: Nela Mihailović|date=27. 12. 2021|accessdate=24. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; kao i u televizijskim serijama ''Stižu dolari'', ''Selo gori a baba se češlja'' i ''Nepobjedivo srce''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/3406018-nela-mihailovic-moje-lice-mi-je-pomoglo-da-prodjem-kroz-najtezi-period-za-glumice|title=Nela Mihailović: Moje lice mi je pomoglo da prođem kroz najteži period za glumice|publisher=Telegraf|date=18. 10. 2021|accessdate=24. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Udata je za kompozitora [[Vladimir Petričević|Vladimira Petričevića]], brata glumice [[Suzana Petričević|Suzane Petričević]] čija je zaova. Majka je dve kćerke, Marte i Petre.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nela Mihailović je godinama u braku sa rođenim bratom koleginice|url=https://www.magazin.novosti.rs/sr/tv-novosti/tv-zvezde/vest/imali-smo-ozbiljnu-krizu-nela-mihajlovic-je-godinama-u-braku-sa-rodenim-bratom-koleginice-foto/1444931|access-date=19. 1. 2022|work=Magazin novosti|date=19. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

Za ulogu Danice Čvorović u predstavi &quot;Balkanski špijun&quot; dobila je više nagrada.&lt;ref&gt;[https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1018253/danica-bas-legla-glumica-nela-mihailovic-nastupu-banjaluci-uspehu-balkanskim-spijunom Danica mi je baš lepa: Glumica Nela Mihailović о nastupu u Banja Luci i uspjehu sa &quot;Balkanskim špijunom&quot;(Večernje novosti, 19. juli 2021)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Golbović-Trebješanin|first1=Borka|title=Biti strpljiv i uporan|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/496452/Biti-strpljiv-i-uporan|access-date=17. 1. 2022|work=Politika|date=7. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://24sedam.rs/kultura/7-dana-sa-umetnicima/106978/nela-mihailovic-za-24sedam-trenuci-duboke-tuge-i-velikih-gubitaka-su-me-oplemenili/vest|title=Nela Mihailović za 24sedam: Trenuci duboke tuge i velikih gubitaka su me oplemenili|last=Ćirić|first=Dejan|publisher=24sedam.rs|date=23. 1. 2023|accessdate=12. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Najveći dio njenog opusa čine klasične i moderne pozorišne predstave. Međutim, prvu značajnu ulogu ostvarila je u televizijskoj komediji ''[[Crni Gruja]]'', da bi uslijedile uloge u serijama ''[[Ono naše što nekad bejaše]]'', ''[[Ranjeni orao]]'', ''[[Selo gori, a baba se češlja]]'', ''[[Nepobjedivo srce]]'', ''[[Kalkanski krugovi]]'' i drugima. Među malobrojnim ulogama u filmskim ostvarenjima najpoznatija je kao majka Stana u drami ''[[Led (film)|Led]]''. Glavne uloge odigrala je u serijama ''[[Stižu dolari]]'' i ''[[Kolo sreće]]''. Kako kroz ova dva, tako i kroz najveći dio ostvarenja postala je prepoznatljiva zahvaljujući likovima &quot;žena iz naroda&quot;.&lt;ref name=&quot;rts.rs&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5719803/puna-scena-puno-srce--neli-mihailovic-urucena-nagrada-zanka-stokic.html|title=Награда Жанка Стокић уручена Нели Михајловић|website=РТС|access-date=27. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;

Dobitnica je brojnih priznanja esnafa, među kojima je najznačajnija [[Nagrada &quot;Žanka Stokić&quot;]], koja joj je uručena 2025.&lt;ref name=&quot;rts.rs&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naziv
!Uloga
|-
|1993.
|''[[Nameštena soba]]'' &lt;small&gt;(TV film)&lt;/small&gt;
|
|-
|1996.
|''[[Mali kućni grafiti]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Huanita
|-
|1998.
|''[[Svirač]]'' &lt;small&gt;(TV film)&lt;/small&gt;
|Petrija
|-
|1998.
|''[[Raskršće]]'' &lt;small&gt;(segment: ''Magija'')&lt;/small&gt;
|
|-
|1999.
|''[[Golubovića apoteka]]'' &lt;small&gt;(TV film)&lt;/small&gt;
|Olga
|-
|2002.
|''[[Klasa 2002]]'' &lt;small&gt;(TV film)&lt;/small&gt;
|Vampirela
|-
|2003.
|''[[Ilka]]'' &lt;small&gt;(TV film)&lt;/small&gt;
|Lujza
|-
|2003.
|''[[Mali svet]]''
|seljanka na traktoru
|-
|2003.
|''[[Crni Gruja]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Stamena
|-
|2003.
|''[[Kazneni prostor]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|gospodinova žena
|-
|2004.
|''[[Šarene kaže]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|
|-
|2004.
|''[[Skela]]'' &lt;small&gt;(TV film)&lt;/small&gt;
|Nevjesta
|-
|2004–2006.
|''[[Stižu dolari]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Živana Ljutić — Žica
|-
|2004.
|''[[Crni Gruja 2]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Stamena
|-
|2004.
|''[[Diši duboko]]''
|Čistačica
|-
|2005.
|''Stvar srca''
|
|-
|2005.
|''[[Ljubav, navika, panika]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Mušterija
|-
|2007.
|''[[Crni Gruja i kamen mudrosti]]''
|Stamena
|-
|2007.
|''[[Ono naše što nekad bejaše]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Pelagija, Ikičina majka
|-
|2007–2017.
|''[[Selo gori, a baba se češlja]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Labuda
|-
|2008.
|''[[Ranjeni orao (serija)|Ranjeni orao]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |Nada Todorović
|-
|2009.
|''[[Ranjeni orao (film)|Ranjeni orao]]''
|-
|2009.
|''[[Drug Crni u NOB-u]]''
|Drugarica Leposava
|-
|2011.
|''[[Cvat lipe na Balkanu]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Komšinica Vaja
|-
|2011.
|''[[Nepobjedivo srce]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Jovanka Novaković
|-
|2012.
|''[[Led (film)|Led]]''
|Majka Stana
|-
|2013.
|''[[Na putu za Montevideo]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Žanka Stokić
|-
|2013.
|''[[Drug Crni u NOB-u]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Drugarica Leposava
|-
|2014.
|''[[Tražim pomilovanje ili velika tajna]]''
|Desankina majka
|-
|2014.
|''[[Ravna gora (serija)|Ravna gora]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Jelica Hristić Nedić
|-
|2014.
|''[[Jednaki]]'' &lt;small&gt;(segment: ''Sofija'')&lt;/small&gt;
|
|-
|2014.
|''[[Budva na pjenu od mora]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Lucija
|-
|2016.
|''[[Nemoj da zvocaš]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Zagorka
|-
|2016.
|''[[Santa Maria della Salute (film)|Santa Maria della Salute]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |Sofija Dunđerski
|-
|2017.
|''[[Santa Maria della Salute (serija)|Santa Maria della Salute]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|-
|2017.
|''[[Vrati se Zone]]''
|Tetka Taska
|-
|2018.
|''[[Srpski junaci srednjeg veka]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Recitator
|-
|2018.
|''[[Južni vetar (film)|Južni vetar]]''
|Careva žena
|-
|2018.
|''[[Narodno pozorište u 10 činova]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Vela Nigrinova
|-
|2019.
|''[[Vojna akademija (serija)|Vojna akademija]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Bogatašica Helena
|-
|2019.
|''[[Državni službenik]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Lazareva majka
|-
|2019.
|''[[Biser Bojane]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Melina
|-
|2019.
|''[[Grupa (serija)|Grupa]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Milena, Lukina i Vanjina majka
|-
|2019–2020.
|''[[Crveni mesec]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Madam
|-
|2020–2021.
|''[[Tate (serija)|Tate]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Blaženka, Dunjina majka
|-
|2020.
|''[[Južni vetar (serija)|Južni vetar]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Careva žena
|-
|2020.
|''[[Preživeti Beograd]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Živana
|-
|2020.
|''[[Slučaj porodice Bošković]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Rada
|-
|2020–2021.
|''[[Kamiondžije d. o. o.]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Silvanina majka
|-
|2021.
|''[[Radio Mileva]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Irena, Jecina sestra
|-
|2021–2024.
|''[[Kalkanski krugovi]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Danica Maksimović
|-
|2021.
|''[[Aleksandar od Jugoslavije (serija)|Aleksandar od Jugoslavije]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |Đurđina Pašić
|-
|2021.
|''[[Aleksandar od Jugoslavije (film)|Aleksandar od Jugoslavije]]''
|-
|2021.
|''[[Jedini izlaz]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Ružica Štrbac
|-
|2021.
|''[[Mora Bora]]'' &lt;small&gt;(TV film)&lt;/small&gt;
|Vera
|-
|2021.
|''[[Nebesa]]''
|Borka
|-
|2021.
|''[[Nečista krv - greh predaka]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |Kata
|-
|2021.
|''[[Nečista krv (serija)|Nečista krv]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|-
|2021.
|''[[Feliks (serija)|Feliks]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Momirova majka
|-
|2021–2022.
|''[[Kolo sreće]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Mara Raketić
|-
|2022.
|''[[Azbuka našeg života]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Danijela
|-
|2023.
|''[[Heroji Halijarda]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |Dušanka Jović
|-
|2023.
|''[[Vazdušni most (serija)|Vazdušni most]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|-
|2024.
|''[[Nedelja (film)|Nedelja]]''
|Danica
|-
|2026.
|''[[Izvor (serija)|Izvor]]'' &lt;small&gt;(serija)&lt;/small&gt;
|Zorka Biorac
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite news|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/394742/Nusiceva-emotivna-rasomonijada|title=Nušićeva emotivna rašomonijada|last=Golubović-Trebješanin|first=Borka|publisher=Politika|date=18. 7. 2017|accessdate=23. 12. 2017}}
* {{cite news|url=https://www.novosti.rs/вести/култура.487.html:735841-Нела-Михаиловић-Када-се-распала-породица-распало-се-све|title=Nela Mihailović: Каdа sе raspala porodica, raspalo se sve|last=Strugar|first=V.|publisher=Večernje novosti|date=1. 7. 2018|accessdate=1. 7. 2018}}
* {{cite news|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/intervju/3940791/nela-mihailovic-uvek-me-iznova-iznenadi-koliko-se-neke-predstave-prelivaju-u-zivot.html|title=Nela Mihailović: Uvijek me iznova iznenadi koliko se neke predstave prelivaju u život|last=Milić|first=Маја|date=2. 5. 2020|accessdate=19. 5. 2023}}

== Dodatna literatura ==
* {{Cite book|ref={{harvid|Волк|2006}}|last=Volk|first=Petar|author-link=Petar Volk|title=Između kraja i početka: pozorišni život u Srbiji od 1986. do 2005|url=http://teatroslov.mpus.org.rs/prikaziPDF.php?id=280|year=2006|work=[[Muzej pozorišne umjetnosti]]|publisher=Piblish, Beograd|isbn=86-80629-40-5}} {{COBISS|ID=129647884}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Стојановић|2008}}|editor-last=Stojanović|editor-first=Gorčin|editor-link=Gorčin Stojanović|title=Jugoslovensko dramsko pozorište: 60 godina: lica/slike/sećanja|url=|year=2008|work=[[Jugoslovensko dramsko pozorište]]|publisher=Publikum d.o.o. Beograd|isbn=978-86-80513-32-4}} {{COBISS|ID=147464716}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Волк|2009}}|last=Volk|first=Petar|title=Preobraženje :Drama Narodnog pozorišta u Beogradu od 1868 do 2007.|url=|year=2009|work=Muzej pozorišne umjetnosti Srbije: Narodno pozorište|publisher=Altera :Fond &quot;Milan Đoković&quot;|isbn=978-86-6007-023-6}} {{COBISS|ID=158574348}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 29|2008}}|year=2008|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2006/2007.|publisher=[[Sterijino pozorje]]|id=|volume=29|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2006-07.pdf|format=PDF|last=Levakov|first=Biljana [ur.]|access-date=5. 7. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520233053/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2006-07.pdf}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 31|2010}}|year=2010|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2008/2009.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=31|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2008-09.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Mirjana|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=5. 7. 2024|archive-date=21. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521005722/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2008-09.pdf}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 32|2011}}|year=2011|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2009/2010.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=32|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2009-10.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=5. 7. 2024|archive-date=28. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328105232/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2009-10.pdf}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak  33|2012}}|year=2012|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2010/2011.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=33|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2010-11.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=5. 7. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520231406/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2010-11.pdf|url-status=}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 35|2014}}|year=2014|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2012/2013.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=35|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2012-13.pdf|format=PDF|last=Kerenac|first=Vesna [ur.]|access-date=5. 7. 2024|archive-date=14. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240714134344/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2012-13.pdf}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 37|2016}}|year=2016|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2014/2015.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=37|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2014-15.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=5. 7. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520230608/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2014-15.pdf}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 38|2017}}|year=2017|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2015/2016.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=38|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2015-16.pdf|format=PDF|last=Markovinovć|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav|last3=Kolarić|first3=Aleksandra [ur.]|access-date=5. 7. 2024|archive-date=18. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230418145549/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2015-16.pdf|url-status=}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 39|2018}}|year=2018|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2016/2017.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=39|location=Novi Sad|url=http://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godisnjak-2018-2-3.pdf|format=PDF|last=Markovinovć Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav|last3=Kolarić|first3=aleksandra [ur.]|access-date=18. 8. 2021|archive-date=11. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210511031430/https://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godisnjak-2018-2-3.pdf}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 40|2019}}|year=2019|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2017/2018.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=40|location=Novi Sad|url=http://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godinjak-2017-18.pdf|format=PDF|last=Markovinovć Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=18. 8. 2021|archive-date=8. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211108220821/https://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godinjak-2017-18.pdf|url-status=}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 41|2020}}|year=2020|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2018/2019.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=41|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2018-19.pdf|format=PDF|last=Markovinovć Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav[ur.]|access-date=3. 11. 2021|archive-date=26. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220726031243/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2018-19.pdf|url-status=}} {{COBISS|ID=231291143}}
* {{Cite book|ref={{harvid|Godišnjak 42|2021}}|year=2021|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2019/2020.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=42|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2021_fin.pdf|format=PDF|last=Markovinovć Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav|last3=vitasović|first3=Milena [ur.]|access-date=4. 8. 2022|archive-date=2. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002110409/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2021_fin.pdf}} {{COBISS|ID=231291143}}

== Vanjski linkovi ==
*{{imdb name|id=0586154|name=Nela Mihajlović}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mihajlović, Nela}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Srbijanske glumice]]
[[Kategorija:Jugoslavenske glumice]]</text>
      <sha1>7ettn0fnia0owdq4qr8kcteoc8nz19o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533006</id>
    <revision>
      <id>3915411</id>
      <parentid>3901649</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:12:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59588" sha1="k3ntgw592wezh907ld21da3wcitufuk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team, BiH-Poland, 2020.09.07 (cropped).jpg|thumb|257x257px|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija Bosne i Hercegovine]] prije početka utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentacija Poljske]] 7. septembra 2020.]]
Ovaj članak je spisak svih utakmica [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] od 1. januara 2020. pa do danas. Bosna i Hercegovina, osim prijateljskih utakmica i manjih turnira, nastupa u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]].&lt;ref name=&quot;Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/repka.php?sub_menu=a_rep |title=Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine |work=nfsbih.ba |access-date= 10. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/bosnia-herzegovina/299/|title=Bosnia and Herzegovina - Bosnia-Herzegovina - Results, fixtures, squad, statistics, photos, videos and news - Soccerway|website=int.soccerway.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26|title=Bosnia &amp; Herzegovina national football team results|website=eu-football.info}}&lt;/ref&gt;

Za rezultate u periodu od 1995. do 2019, pogledajte [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]].

== Rezultati ==
*{{Legenda|#BBF3BB|border=1px solid black|– Pobjeda}}
*{{Legenda|#FFFFBB|border=1px solid black|– Neriješeno}}
*{{Legenda|#FFBBBB|border=1px solid black|– Izgubljeno}}

===2020.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Italija – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]]
| datum = 4. septembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|ITA}}
| rezultat = 1–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029980/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Stefano Sensi|Sensi]] {{gol|67}}
| golovi2 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|57}}
| stadion = [[Stadio Artemio Franchi]]
| lokacija = [[Firenca]], Italija
| gledalaca = 0{{Efn|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|Pandemije COVID-a 19]], sve utakmice za septembar 2020. igrane su [[Iza zatvorenih vrata (sport)|iza zatvorenih vrata]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0260-102b2c2ace44-637fb4a08f89-1000/ |title=UEFA meets general secretaries of member associations |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=19. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0260-103712e48c82-4059778ef426-1000/ |title=UEFA Super Cup to test partial return of spectators |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=25. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;|naziv=Septembar 2020|grupa=lower-alpha}}
| sudac = [[Anastasios Sidiropoulos]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]]
| datum = 7. septembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 1–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030010/
| tim2 = {{NOG|POL}}
| golovi1 =
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|24|pen.}}
| golovi2 =
*[[Kamil Glik|Glik]] {{gol|45}}
*[[Kamil Grosicki|Grosicki]] {{gol|67}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 0{{Efn|naziv=Septembar 2020}}
| sudac = [[Cüneyt Çakır]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska]]
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - baraž|Kvalifikacije za EP 2020 - baraž]]
| datum = 8. oktobar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 1–1
| aet = yes
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001111/match=2028566/index.html
| tim2 = {{NOG|NIR}}
| golovi1 = 
*[[Rade Krunić|Krunić]] {{gol|14}}
| golovi2 = 
*[[Niall McGinn|McGinn]] {{gol|53}}
| jedanaesterci1 =
*[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{pengol}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{penpromašaj}}
*[[Edin Višća|Višća]] {{penpromašaj}}
*[[Dino Hotić|Hotić]] {{pengol}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{pengol}}
| jedanaesterci = 3–4
| jedanaesterci2 =
*{{pengol}} [[Stuart Dallas|Dallas]]
*{{pengol}} [[Kyle Lafferty|Lafferty]]
*{{penpromašaj}} [[George Saville|Saville]]
*{{pengol}} [[Conor Washington|Washington]]
*{{pengol}} [[Liam Boyce|Boyce]]
| stadion = [[Stadion Grbavica]]{{Efn|Utakmica je prvobitno bila planirana da se igra u [[Zenica|Zenici]], na [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Stadionu &quot;Bilino polje&quot;]], ali je kasnije pomjerena u [[Sarajevo]], na [[Stadion Grbavica]].|naziv=Grbavica|grupa=lower-alpha}}
| lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 1.800&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.irishfa.com/news/2020/october/northern-ireland-win-on-penalties-against-bosnians-in-euro-play-off-semi-final |title=Ian Baraclough's boys emerge victorious in Sarajevo showdown to secure place in final |work=[[Irish Football Association]] |date=9. 10. 2020 |access-date=9. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
| sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]]
| datum = 11. oktobar
| vrijeme = {{UTZ|18:00|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–0
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030025/
| tim2 = {{NOG|NED}}
| golovi1 =
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 1.600&lt;ref&gt;{{cite news |title=Netherlands held by Bosnia-Herzegovina |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/54479911#tab-Line-ups |accessdate=14. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
| sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]]
| datum = 14. oktobar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|POL}}
| rezultat = 3–0
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030055/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{gol|40||51}}
*[[Karol Linetty|Linetty]] {{gol|45+1}}
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion Miejski (Wrocław)|Stadion Miejski]]
| lokacija = [[Wrocław]], Poljska
| gledalaca = 8.152
| sudac = [[Craig Pawson]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Iran|Bosna i Hercegovina – Iran]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 12. novembar
| vrijeme = {{UTZ|18:00|1}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–2
| izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2020/11/12/world/friendlies/bosnia-herzegovina/iran/3414781/
| tim2 = {{NOG|IRN}}
| golovi1 =
| golovi2 =
*[[Kaveh Rezaei|Rezaei]] {{gol|46}}
*[[Mehdi Ghayedi|Ghayedi]] {{gol|90+1}}
| stadion = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 0{{Efn|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|Pandemije COVID-a 19]], utakmica je odigrana [[Iza zatvorenih vrata (sport)|iza zatvorenih vrata]]|naziv=IZV|grupa=lower-alpha}}
| sudac = Milovan Milačić ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Nizozemska – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]]
| datum = 15. novembar
| vrijeme = {{UTZ|18:00|1}}
| tim1 = {{NOG-D|NED}}
| rezultat = 3–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030098/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Georginio Wijnaldum|Wijnaldum]] {{gol|6||14}}
*[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|55}}
| golovi2 =
*[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|63}}
| stadion = [[Arena &quot;Johan Cruijff&quot;]]
| lokacija = [[Amsterdam]], Nizozemska
| gledalaca = 0{{Efn|naziv=IZV}}
| sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]]
| datum = 18. novembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|1}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030124/
| tim2 = {{NOG|ITA}}
| golovi1 =
| golovi2 =
*[[Andrea Belotti|Belotti]] {{gol|22}}
*[[Domenico Berardi|Berardi]] {{gol|68}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 0{{Efn|naziv=IZV}}
| sudac = [[Artur Soares Dias]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod = POR
}}

===2021.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Finska – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 24. mart
| vrijeme = {{UTZ|21:45|3}}
| tim1 = {{NOG-D|FIN}}
| rezultat = 2–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030766/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|58||77}}
| golovi2 =
*[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|55}}
*[[Miroslav Stevanović|Stevanović]] {{gol|84}}
| stadion = [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]]
| lokacija = [[Helsinki]], Finska
| gledalaca = 0{{Efn|naziv=IZV}}
| sudac = [[Anastasios Sidiropoulos]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kostarika|Bosna i Hercegovina – Kostarika]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 27. mart
| vrijeme = {{UTZ|18:00|1}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–0
| izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/03/27/world/friendlies/bosnia-herzegovina/costa-rica/3447279/
| tim2 = {{NOG|CRC}}
| golovi1 =
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca =0{{Efn|naziv=IZV}}
| sudac = Nejc Kajtazovič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Bosna i Hercegovina – Francuska]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 31. mart
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030818/
| tim2 = {{NOG|FRA}}
| golovi1 =
| golovi2 =
*[[Antoine Griezmann|Griezmann]] {{gol|60}}
| stadion = [[Stadion Grbavica]]
| lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 0{{Efn|naziv=IZV}}
| sudac = [[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|italija]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 2. juni
| vrijeme = {{UTZ|21:00|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–0
| izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/06/02/world/friendlies/bosnia-herzegovina/montenegro/3451883/
| tim2 = {{NOG|MNE}}
| golovi1 =
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion Grbavica]]
| lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca =0{{Efn|naziv=IZV}}
| sudac = Novak Simović ([[Nogometni savez Srbije|Srbija]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Danska|Danska – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 6. juni
| vrijeme = {{UTZ|18:00|2}}
| tim1 = {{NOG-D|DEN}}
| rezultat = 2–0
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/friendlies/match/2032163--denmark-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Martin Braithwaite|Braithwaite]] {{gol|18}}
*[[Andreas Cornelius|Cornelius]] {{gol|73}}
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion Brøndby]]
| lokacija = [[Brøndby]], Danska
| gledalaca = 7.459
| sudac = [[Petri Viljanen]] ([[Nogometni savez Finske|Finska]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Francuska – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 1. septembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|FRA}}
| rezultat = 1–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030838/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Antoine Griezmann|Griezmann]] {{gol|40}}
| golovi2 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|36}}
| stadion = [[Stade de France]]
| lokacija = [[Saint-Denis, Seine-Saint-Denis|Saint-Denis]], Francuska
| gledalaca = 21.754
| sudac = [[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kuvajt|Bosna i Hercegovina – Kuvajt]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 4. septembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 1–0
| izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/09/04/world/friendlies/bosnia-herzegovina/kuwait/3621632/
| tim2 = {{NOG|KUW}}
| golovi1 =
*[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|66}}
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca =400
| sudac = Miloš Milanović ([[Nogometni savez Srbije|Srbija]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Bosna i Hercegovina – Kazahstan]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 7. septembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 2–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030894/
| tim2 = {{NOG|KAZ}}
| golovi1 =
*[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|74|pen.}}
*[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|86}}
| golovi2 =
*[[Islambek Kuat|Kuat]] {{gol|52}}
*[[Bakhtiyar Zaynutdinov|Zaynutdinov]] {{gol|90+5}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 3.980
| sudac = [[Yigal Frid]] ([[Nogometni savez Izraela|Izrael]]) 
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Kazahstan – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 9. oktobar
| vrijeme = 19:00
| tim1 = {{NOG-D|KAZ}}
| rezultat = 0–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030928/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
| golovi2 =
*[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|25||66}}
| stadion = [[Stadion Astana]]
| lokacija = [[Astana|Nur-Sultan]], Kazahstan
| gledalaca = 12.897
| sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Ukrajina – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 12. oktobar
| vrijeme = {{UTZ|21:45|3}}
| tim1 = {{NOG-D|UKR}}
| rezultat = 1–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030951/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Andriy Yarmolenko|Yarmolenko]] {{gol|15}}
| golovi2 =
*[[Anel Ahmedhodžić|Ahmedhodžić]] {{gol|77}}
| stadion = [[Arena Lavov]]
| lokacija = [[Lavov]], Ukrajina
| gledalaca = 23.810
| sudac = [[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Bosna i Hercegovina – Finska]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 13. novembar
| vrijeme = {{UTZ|15:00|1}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 1–3
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030984/
| tim2 = {{NOG|FIN}}
| golovi1 =
*[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|69}}
| golovi2 =
*[[Marcus Forss|Forss]] {{gol|29}}
*[[Robin Lod|Lod]] {{gol|51}}
*[[Daniel O'Shaughnessy|O'Shaughnessy]] {{gol|73}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 10.000
| sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Bosna i Hercegovina – Ukrajina]]
| runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]]
| datum = 16. novembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|1}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2031007/
| tim2 = {{NOG|UKR}}
| golovi1 =
| golovi2 =
*[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|59}}
*[[Artem Dovbyk|Dovbyk]] {{gol|79}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 3.370
| sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 18. decembar
| vrijeme = {{UTZ|17:00|-8}}
| tim1 = {{NOG-D|USA}}
| rezultat = 1–0
| izvještaj = https://globalsportsarchive.com/match/soccer/2021-12-19/united-states-vs-bosnia-herzegovina/2513240/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Cole Bassett|Bassett]] {{gol|89}}
| golovi2 =
| stadion = [[Dignity Health Sports Park]]
| lokacija = [[Carson, Kalifornija|Carson]], Sjedinjene Američke Države
| gledalaca = 11.044
| sudac = [[Keylor Herrera]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
| ishod = POR
}}

===2022.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gruzija|Bosna i Hercegovina – Gruzija]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 25. mart
| vrijeme = {{UTZ|20:45|1}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 0–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2034614--bosnia-and-herzegovina-vs-georgia/
| tim2 = {{NOG|GEO}}
| golovi1 =
| golovi2 =
*[[Budu Zivzivadze|Zivzivadze]] {{gol|49}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 1.500
| sudac = [[Aleksandar Stavrev]] ([[Nogometni savez Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Bosna i Hercegovina – Luksemburg]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 29. mart
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 1–0
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2034621--bosnia-and-herzegovina-vs-luxembourg/
| tim2 = {{NOG|LUX}}
| golovi1 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 6.000&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/355424-veca-podrska-za-bih-savez-tvrdi-da-je-6-000-navijaca-bilo-na-bilinom-polju|title = Veća podrška za BiH, Savez tvrdi da je 6.000 navijača bilo na Bilinom Polju}}&lt;/ref&gt;
| sudac = David Šmajc ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Finska – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]]
| datum = 4. juni
| vrijeme = {{UTZ|19:00|3}}
| tim1 = {{NOG-D|FIN}}
| rezultat = 1–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034432/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|45+1|pen.}}
| golovi2 =
*[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|90+3}}
| stadion = [[Helsinki Olympic Stadium]]
| lokacija = [[Helsinki]], Finland
| gledalaca = 20.181
| sudac = [[Nick Walsh (sudac)|Nicholas Walsh]] ([[Nogometni savez Škotske|Škotska]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]]
| datum = 7. juni
| vrijeme = {{UTZ|21:05|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 1–0
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034460/
| tim2 = {{NOG|ROU}}
| golovi1 =
*[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|68}}
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 4.500
| sudac = [[Sascha Stegemann]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
| ishod = POB
| napomena = Utakmica je prvobitno trebala početi u 20:45, ali je zbog nepovoljnih vremenskih uslova odgođena do 21:05.
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]]
| datum = 11. juni
| vrijeme = {{UTZ|15:00|2}}
| tim1 = {{NOG-D|MNE}}
| rezultat = 1–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034491/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Adam Marušić|Marušić]] {{gol|77}}
| golovi2 =
*[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|62}}
| stadion = [[Gradski stadion Podgorica]]
| lokacija = [[Podgorica]], Crna Gora
| gledalaca = 6.555
| sudac = [[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
| ishod = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Bosna i Hercegovina – Finska]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]]
| datum = 14. juni 2022
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 3–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034516/
| tim2 = {{NOG|FIN}}
| golovi1 =
*[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|5|pen.}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|29||58}}
| golovi2 =
*[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|10}}
*[[Benjamin Källman|Källman]] {{gol|18}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 8.150
| sudac = [[Georgi Kabakov]] ([[Nogometni savez Bugarske]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]]
| datum = 23. septembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat = 1–0
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034545/
| tim2 = {{NOG|MNE}}
| golovi1 =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|45+1}}
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 12.050
| sudac = [[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]]
| datum = 26. septembar
| vrijeme = {{UTZ|21:45|3}}
| tim1 = {{NOG-D|ROU}}
| rezultat = 4–1
| izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034561/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 =
*[[Dennis Man|Man]] {{gol|38}}
*[[George Pușcaș|Pușcaș]] {{gol|73||86}}
*[[Andrei Rațiu|Rațiu]] {{gol|79}}
| golovi2 =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|77}}
| stadion = [[Stadion &quot;Rapid-Giulești&quot;]]
| lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca =12.693
| sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]])
| ishod = POR
}}

===2023.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Bosna i Hercegovina – Island]]
| datum = 23. mart
| vrijeme = {{UTZ|20:45|1}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 3–0
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036312/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1 =
*[[Rade Krunić|Krunić]] {{gol|14||40}}
*[[Amar Dedić|Dedić]] {{gol|63}}
| tim2 = {{NOG|ISL}}
| golovi2 =
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 9.234
| sudac = [[Donatas Rumšas]] ([[Lithuanian Football Federation|Lithuania]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Slovačka – Bosna i Hercegovina]]
| datum = 26. mart
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 2–0
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036334/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|SVK}}
| golovi1 = 
*[[Róbert Mak|Mak]] {{gol|13}}
*[[Lukáš Haraslín|Haraslín]] {{gol|40}}
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi2 = 
| stadion = [[Tehelné pole]]
| lokacija = [[Bratislava]], Slovačka
| gledalaca = 6.052
| sudac = [[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Portugal – Bosna i Hercegovina]]
| datum = 17. juni
| vrijeme = {{UTZ|19:45|1}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 3–0
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036358/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|POR}}
| golovi1 = 
*[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{gol|44}}
*[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|77||90+3}}
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi2 = 
| stadion = [[Estádio da Luz]]
| lokacija = [[Lisabon]], Portugal
| gledalaca = 55.058
| sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Bosna i Hercegovina – Luksemburg]]
| datum = 20. juni
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 0–2
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036380/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|BIH}} 
| golovi1 = 
| tim2 = {{NOG|LUX}}
| golovi2 = 
*[[Yvandro Borges Sanches|Borges Sanches]] {{gol|4}}
*[[Danel Sinani|Sinani]] {{gol|74}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 8.600
| sudac = [[Gal Leibovitz]] ([[Nogometni savez Izraela|Izrael]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Bosna i Hercegovina  – Lihtenštajn]]
| datum = 8. septembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 2–1
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036403/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|BIH}} 
| golovi1 = 
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|3}}
*[[Simon Lüchinger|Lüchinger]] {{gol|18|a.g.}}
| tim2 = {{NOG|LIE}}
| golovi2 = 
*[[Sandro Wolfinger|Wolfinger]] {{gol|21}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 6.189
| sudac = [[Sayat Karabayev]] ([[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Island – Bosna i Hercegovina]]
| datum = 11. septembar
| vrijeme = {{UTZ|18:45|0}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 1–0
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036425/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|ISL}}
| golovi1 = 
*[[Alfreð Finnbogason|Finnbogason]] {{gol|90+1}}
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi2 = 
| stadion = [[Laugardalsvöllur]]
| lokacija = [[Reykjavík]], Island
| gledalaca = 5.229
| sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Lihtenštajn – Bosna i Hercegovina]]
| datum = 13. oktobar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 0–2
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036450/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|LIE}}
| golovi1 = 
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi2 = 
*[[Amar Rahmanović|Rahmanović]] {{gol|13}}
*[[Miroslav Stevanović|Stevanović]] {{gol|41}}
| stadion = [[Stadion Rheinpark]]
| lokacija = [[Vaduz]], Lihtenštajn
| gledalaca = 5.874
| sudac = [[Damian Sylwestrzak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
| ishod = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Bosna i Hercegovina – Portugal]]
| datum = 16. oktobar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|2}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 0–5
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036472/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|BIH}} 
| golovi1 = 
| tim2 = {{NOG|POR}}
| golovi2 = 
*[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|5|pen.|20}}
*[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|25}}
*[[João Cancelo|Cancelo]] {{gol|32}}
*[[João Félix|Félix]] {{gol|41}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 13.047
| sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Luksemburg – Bosna i Hercegovina]]
| datum = 16. novembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|1}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 4–1
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036495/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|LUX}}
| golovi1 = 
*[[Mathias Olesen|Olesen]] {{gol|6}}
*[[Gerson Rodrigues|Rodrigues]] {{gol|30|pen.|90+5}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|55|a.g.}}
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi2 = [[Renato Gojković]] {{gol|90+3}}
| stadion= [[Stade de Luxembourg]]
| lokacija= [[Luxembourg]], Luksemburg
| gledalaca = 8.520
| sudac = [[Andris Treimanis]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Bosna i Hercegovina – Slovačka]]
| datum = 19. novembar
| vrijeme = {{UTZ|20:45|1}}
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]]
| rezultat = 1–2
| izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036518/ Izvještaj]
| tim1 = {{NOG-D|BIH}} 
| tim2 = {{NOG|SVK}}
| golovi1 = 
*[[Renato Gojković|Gojković]] {{crveni karton|2|35|63}}
*[[Patrik Hrošovský|Hrošovský]] {{gol|49|a.g.|}}
| golovi2 = 
*[[Róbert Boženík|Boženík]] {{gol|52}}
*[[Ľubomír Šatka|Šatka]] {{gol|71}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 1.200
| sudac = Julian Weinberger ([[Nogometni savez Austrije|Austrija]])
| ishod = POR
}}

===2024.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Bosna i Hercegovina – Ukrajina]]
| datum = 21. mart
| vrijeme = 20:45
| runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž#Put B|Kvalifikacije za EP 2024 - baraž]]
| rezultat = 1–2
| izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2039644/
| tim1 = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1 = 
*[[Mykola Matviyenko|Matviyenko]] {{gol|56|a.g.}}
| tim2 = {{NOG|UKR}}
| golovi2 = 
*[[Roman Yaremchuk|Yaremchuk]] {{gol|85}}
*[[Artem Dovbyk|Dovbyk]] {{gol|88}}
| stadion = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca = 10.992
| sudac = [[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Engleska – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 3. juni
| vrijeme = 19:45 [[GMT]]
| tim1 = {{NOG-D|ENG}}
| rezultat = 3–0
| izvještaj = https://uk.soccerway.com/matches/2024/06/03/world/friendlies/england/bosnia-herzegovina/4315492/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 = 
*[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|60|pen.}}
*[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{gol|85}}
*[[Harry Kane|Kane]] {{gol|89}}
| golovi2 = 
| stadion = [[St James' Park]]
| lokacija = [[Newcastle na Tyneu]], Engleska
| gledalaca = 50.061
| sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Italija – Bosna i Hercegovina]]
| runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum = 9. juni
| vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1 = {{NOG-D|ITA}}
| rezultat = 1–0
| izvještaj = https://uk.soccerway.com/matches/2024/06/09/world/friendlies/italy/bosnia-herzegovina/4320165/
| tim2 = {{NOG|BIH}}
| golovi1 = 
*[[Davide Frattesi|Frattesi]] {{gol|38}}
| golovi2 = 
| stadion = [[Stadion &quot;Carlo Castellani&quot;]]
| lokacija = [[Empoli]], Italija
| gledalaca = 12.000
| sudac = Chrysovalantis Theouli ([[Nogometni savez Kipra|Kipar]])
| ishod = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Nizozemska – Bosna i Hercegovina]]
| datum              = 7. septembar
| vrijeme              = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| runda             = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]]
| tim1             = {{NOG-D|NED}}
| rezultat             = 5–2
| izvještaj            = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040065/
| tim2             = {{NOG|BIH}}
| golovi1            =
*[[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] {{gol|13}}
*[[Tijjani Reijnders|Reijnders]] {{gol|45+2}}
*[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|56}}
*[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|88}}
*[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|90+2}}
| golovi2            =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|27}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|73}}
| stadion           = [[Stadion &quot;Philips&quot;]]
| lokacija          = [[Eindhoven]], Nizozemska
| gledalaca        = 31.139
| sudac           = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]])
| ishod            = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Mađarska – Bosna i Hercegovina]] 
| datum              = 10. septembar
| vrijeme              = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| runda             = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]]
| tim1             = {{NOG-D|HUN}}
| rezultat             = 0–0
| izvještaj            = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040093/
| tim2             = {{NOG|BIH}}
| golovi1            =
| golovi2            =
| stadion           = [[Puskás Aréna]]
| lokacija          = [[Budimpešta]], Mađarska
| gledalaca        = 46,443
| sudac           = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
| ishod            = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]]
| datum              = 11. oktobar
| vrijeme              = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| runda             = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]]
| tim1             = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat             = 1–2
| izvještaj            = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040107/
| tim2             = {{NOG|GER}}
| golovi1            =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70}}
| golovi2            =
*[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|30||36}}
| stadion           = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija          = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca        = 11.000
| sudac           = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod            = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]]
| datum              = 14. oktobar
| vrijeme              = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| runda             = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]]
| tim1             = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat             = 0–2
| izvještaj            = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040137/
| tim2             = {{NOG|HUN}}
| golovi1            =
| golovi2            =
*[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|38||50|pen.}}
| stadion           = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija          = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca        = 8.329
| sudac           = [[Anthony Taylor (sudac)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod            = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Njemačka – Bosna i Hercegovina]]
| datum              = 16. novembar
| vrijeme              = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+01:00]])
| runda             = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]]
| tim1             = {{NOG-D|GER}}
| rezultat             = 7–0
| izvještaj            = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040168/
| tim2             = {{NOG|BIH}}
| golovi1            =
*[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|2}}
*[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] {{gol|23||79}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}}
*[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|50||57}}
*[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|66}}
| golovi2            =
| stadion           = [[Stadion &quot;Europa-Park&quot;]]
| lokacija          = [[Freiburg im Breisgau]], Njemačka
| gledalaca        = 28.143
| sudac           = [[Vassilis Fotias]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]])
| ishod            = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]]
| datum             = 19. novembar
| vrijeme           = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+01:00]])
| runda             = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]]
| tim1              = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat          = 1–1
| izvještaj         = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040189/
| tim2              = {{NOG|NED}}
| golovi1           =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|67}}
| golovi2           =
*[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|24}}
| stadion          = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija         = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca        = 4.134
| sudac            = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]])
| ishod            = N
}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| datum      = 21. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|RUM}}
| rezultat   = 0–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 49.413
| sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 24. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
| tim2       = {{NOG|KIP}}
| golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
| golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 7.464
| sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 7. juni
| vrijeme    = 15:00
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–0
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
| tim2       = {{NOG|SMR}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.828
| sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 10. juni
| vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SVN}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
| lokacija   = [[Celje]], Slovenija
| gledalaca  = 12.073
| sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 6. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SMR}}
| rezultat   = 0–6
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
| stadion    = [[Stadion San Marino]]
| lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
| gledalaca  = 2.740
| sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
| tim2       = {{NOG|AUT}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
| golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.700
| sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. oktobar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|KIP}}
| rezultat   = 2–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
| stadion    = [[AEK Arena]]
| lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
| gledalaca  = 2.355
| sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 12. oktobar
| vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|MLT}}
| rezultat   = 1–4
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
| golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
| stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
| lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
| gledalaca  =
| sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 15. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
| tim2       = {{NOG|RUM}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
| golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.459
| sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 18. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|AUT}}
| rezultat   =1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
| golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
| lokacija   = [[Beč]], Austrija
| gledalaca  =
| sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = N
}}

=== 2026. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 26. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|WAL}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    = 
*[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} 
| golovi2    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} 
*[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} 
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} 
*[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] 
*{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] 
*{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] 
*{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]
*{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]
| jedanaesterci = 2–4
| stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
| lokacija   = [[Cardiff]], Vels
| gledalaca  = 32.487
| sudac      = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 31. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG|BIH}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/
| tim2       = {{NOG|ITA}}
| golovi1    = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}}
| golovi2    = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} 
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} 
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} 
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]]
*{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]]
*{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]]
| jedanaesterci = 4–1
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 9.500 &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sudac      = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 29. maj
| vrijeme    = {{UTZ|20:30|+2}}{{Efn|Utakmica je prvobitno bila planirana u 18:00, ali je kasnije pomjerena u 20:30.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/promjena-satnice-prijateljske-utakmice-bosna-i-hercegovina-sjeverna-makedonija/|title=Promjena satnice prijateljske utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|date=30. 4. 2026|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=19. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;|naziv=BIH-SMK|grupa=lower-alpha}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 0–0
| tim2       = {{NOG|SMK}}
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| stadion    = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| gledalaca  = 28.961
| sudac      = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Panama – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| datum      = 6. juni
| vrijeme    = {{UTZ|14:00|−5}}
| tim1       = {{NOG-D|PAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/cesdwwnxbc5fmajgroc0hqzy2/dezv8l0fzgcxtejl0dwmy1gyc/2m1wojm5bt709wu4kugtytxqs/9xhggrpjt1ekjbsxslvrprhg4
| golovi1    = *[[Jiovany Ramos|Ramos]] {{gol|45+2}}
| golovi2    = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|24}}
| lokacija   = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Energizer Park]]
| gledalaca  = 20.000
| sudac      = [[Luis Enrique Santander]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 12. juni 2026.
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|CAN}}
| rezultat   = 1–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
| golovi1    =
*[[Cyle Larin|Larin]] {{goal|78}}
| golovi2    =
*[[Jovo Lukić|Lukić]] {{goal|21}}
| lokacija   = [[Toronto]], Kanada
| stadion    = [[BMO Field]]
| gledalaca  = 43.002
| sudac      = [[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 18. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|SUI}}
| rezultat   = 4–1
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
| golovi1    =
*[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74|90}}
*[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}
*[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{goal|90+3}}
| lokacija   = [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Stadion &quot;SoFi&quot;]]
| gledalaca  = 70.026
| sudac      = [[João Pinheiro (sudac)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 24. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| tim2       = {{NOG|QAT}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
| golovi1    =
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}
*[[Mahmud Abunada|Abunada]] {{gol|34|a.g.}}
*[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} 
| golovi2    =
*[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{goal|42}}
| lokacija   = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Lumen Field]]
| gledalaca  = 66.925
| sudac      = [[Jesús Valenzuela]] ([[Nogometni savez Venecuele|Venecuela]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|SAD – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|Svjetsko prvenstvo 2026 – nokaut-faza]]
| datum      = 1. juli
| vrijeme    = {{UTZ|17:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|USA|ime=SAD}}
| rezultat   = 2–0
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj  = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524
| golovi1    =
| golovi2    = 
*[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}
*[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}}
| lokacija   = [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Levi's stadion]]
| gledalaca  = 68.827
| sudac      = [[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 25. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/
| tim1       = {{NOG-D|POL}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]]
| lokacija   = [[Varšava]], Poljska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 28. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|21:45|+3}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/
| tim1       = {{NOG-D|ROU}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]]
| datum      = 2. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|SWE}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| datum      = 5. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|POL}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 14. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/
| tim1       = {{NOG-D|SWE}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nationalarenan]]
| lokacija   = [[Solna]], Švedska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| datum      = 17. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|ROU}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}

== Statistika ==
{{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

== Također pogledajte ==

* [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici FIFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici UEFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [https://www.nfsbih.ba/ Službena web stranica Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.rsssf.org/tablesb/bos-intres.html Bosna i Hercegovina] na rsssf.org {{Simboli jezika|en|engleski}}

{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Utakmice nogometnih reprezentacija}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>k3ntgw592wezh907ld21da3wcitufuk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533015</id>
    <revision>
      <id>3915379</id>
      <parentid>3900869</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T20:43:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PanaskoBot</username>
        <id>180210</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>razne ispravke</comment>
      <origin>3915379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36781" sha1="nz7p3n2e91wdn3im34uhhuyre54gazy" xml:space="preserve">'''Grupa A''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrala se od 11. do 24. juna 2026.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupu su činile reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafričke Republike]], [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] i [[Nogometna reprezentacija Češke|Češke]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, Meksiko i Južnoafrička Republika, a moguće i trećeplasirana Južna Koreja, plasirale su se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ekipe==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!rowspan=2| Pozicija u žrijebu
!rowspan=2| Ekipa
!rowspan=2| Šešir
!rowspan=2| Konfederacija
!rowspan=2| Način&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2| Datum&lt;br /&gt;kvalifikacije
!rowspan=2 data-sort-type=&quot;number&quot;| Nastup
!rowspan=2| Posljednji&lt;br /&gt;nastup
!rowspan=2| Prethodni najbolji&lt;br /&gt;rezultat
!colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;}}
! Juni 2026.
|-
| A1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|MEX}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value=&quot;*&quot; | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} || 18. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;4.2&quot; | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]) || 15. || 14.
|-
| A2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|RSA}} || 3 || [[CAF]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C (CAF)|grupe C (CAF)]] || 14. oktobar 2025. || 4. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]] || data-sort-value=&quot;1.3&quot; | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]) || 61. || 60.
|-
| A3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|KOR}} || 2 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – treći krug (AFC)#Grupa B|grupe B trećeg kruga (AFC)]] || 5. juni 2025. || 12. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value=&quot;5.1&quot; | Četvrto mjesto ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]) || 22. || 25.
|-
| A4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CZE}}{{refn|group=nb|Češka se između 1919. i 1992. takmičila kao dio Čehoslovačke.}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta D drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.&lt;ref name=&quot;draw procedure&quot;/&gt;}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put D|puta D drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 10. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] || data-sort-value=&quot;7.2&quot; | Drugoplasirani ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]) || 44.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || 40.
|}
'''Bilješke'''
{{refspisak|group=nb}}

==Tabela==
{{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A}}

U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
* Pobjednik grupe A će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]].
* Drugoplasirana ekipa grupe A će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]].
* Trećeplasirana ekipa grupe A ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze).

==Utakmice==
Sva navedena vremena su lokalna.&lt;ref name=&quot;match schedule&quot;/&gt;

===Meksiko – Južnoafrička Republika===
Ekipe su se sastajale četiri puta, a posljednji put utakmica je završena neriješenom rezultatom 1–1 na otvaranju [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010]], kada je Južnoafrička Repbulika bila domaćin.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Africa |url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/South%20Africa|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico vs. South Africa Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_africa.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Ova utakmica će slučajno otvoriti još jedno prvenstvo tačno 16 godina kasnije.

&lt;section begin=A1 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|11}}
|time=13:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južnoafrička Republika|2–0}}
|team2={{NOG|RSA}}
|goals1=
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}
*[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;Azteca&quot;]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Wilton Sampaio]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443
}}&lt;section end=A1 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26h
 |pattern_b  = _mex26h
 |pattern_ra = _mex26h
 |pattern_sh = _mex26h
 |pattern_so = _mex26hl
 |leftarm    = 3a7257
 |body       = 3a7257
 |rightarm   = 3a7257
 |shorts     = ffffff
 |socks      = DE0000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12452/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Mexico v. South Africa |publisher=[[FIFA]] |date=11. 6. 2026 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = fce53d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''15'''||[[Israel Reyes]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{sent off|0|90+2}}
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Álvaro Fidalgo]] || || {{suboff|66}}
|-
|CM ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{yel|23}} || {{suboff|66}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || || {{suboff|76}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || || {{suboff|79}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || || {{subon|66}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Luis Chávez (nogometaš)|Luis Chávez]] || || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''4''' ||[[Edson Álvarez]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''14'''||[[Armando González (nogometaš)|Armando González]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Alexis Vega (nogometaš)|Alexis Vega]] || || {{subon|79}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-RSA 2026-06-11.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''19'''||[[Nkosinathi Sibisi]] || {{yel|74}}
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|RWB||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|LWB||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]] || || {{suboff|76}}
|-
|CM ||'''23'''||[[Jayden Adams]] || || {{suboff|61}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]] || {{sent off|0|49}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]] || {{yel|17}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Lyle Foster]] || || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{suboff|76}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || || {{subon|56}}
|-
|MF ||'''11'''||[[Themba Zwane]] || {{sent off|0|84}} || {{subon|61}}
|-
|FW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]] || || {{subon|76}}
|-
|FW ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]] || || {{subon|76}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Julián Quiñones]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/michelob-ultra-superior-player-of-match-winner |title=Michelob Ultra Superior Player of the Match – every winner |publisher=[[FIFA]] |date=11. 6. 2026 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-RSA line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Bruno Pires ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;Bruno Boschilia ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Benítez]] ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Eduardo Cardozo ([[Nogometni savez Paragvaja|Paragvaj]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolubmije|Kolubmija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Lara ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}

===Južna Koreja – Češka===
Ekipe su odigrale tri utakmice, a posljednji put u prijateljskoj utakmici 2016. Južna Koreja je pobijedila rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Korea+Republic/|title=Czech Republic national football team: record v Korea Republic|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|11}}
|time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|KOR}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južna Koreja – Češka|2–1}}
|team2={{NOG|CZE}}
|goals1=
*[[Hwang In-beom]] {{goal|67}}
*[[Oh Hyeon-gyu]] {{goal|80}}
|goals2=
[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Krejčí]] {{goal|59}}
|stadium=[[Stadion &quot;Akron&quot;]], [[Zapopan]]
|attendance=44,985
|referee= [[Amin Omar|Amin Mohamed Omar]] ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441
}}&lt;section end=A2 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26h
 |pattern_b  = _kor26h
 |pattern_ra = _kor26h
 |pattern_sh = _kor26h
 |pattern_so = _kor26hl
 |leftarm    = FF354F
 |body       = FF354F
 |rightarm   = FF354F
 |shorts     = FF354F
 |socks      = D20010
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12450/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Korea Republic v. Czechia |publisher=[[FIFA]] |date=11. 6. 2026 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26a
 |pattern_b  = _cze26a
 |pattern_ra = _cze26a
 |pattern_sh = _cze26a
 |pattern_so = _cze26al
 |leftarm    = e9e9e9
 |body       = e9e9e9
 |rightarm   = e9e9e9
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Češka&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Lee Han-beom]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Lee Gi-hyuk]] || {{yel|90+6}}
|-
|RM ||'''22'''||[[Seol Young-woo]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Hwang In-beom]] || || {{suboff|84}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Paik Seung-ho]] || || {{suboff|84}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Lee Tae-seok]] || || {{suboff|69}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lee Kang-in]]
|-
|CF ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|69}}
|-
|LF ||'''10'''||[[Lee Jae-sung]] || || {{suboff|62}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Hwang Hee-chan]] || || {{subon|62}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Eom Ji-sung]] || || {{subon|69}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Oh Hyeon-gyu]] || || {{subon|69}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Kim Jin-gyu (nogometaš)|Kim Jin-gyu]] || || {{subon|84}}
|-
|DF ||'''16'''||[[Park Jin-seob (nogometaš)|Park Jin-seob]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hong Myung-bo]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:KOR-CZE 2026-06-11.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Matěj Kovář]]
|-
|CB ||'''6''' ||[[Štěpán Chaloupek]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Robin Hranáč]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Ladislav Krejčí (footballer, born 1999)|Ladislav Krejčí]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RWB||'''5''' ||[[Vladimír Coufal]]
|-
|LWB||'''20'''||[[Jaroslav Zelený]]
|-
|CM ||'''22'''||[[Tomáš Souček]]
|-
|CM ||'''17'''||[[Lukáš Provod]] || || {{suboff|63}}
|-
|RF ||'''24'''||[[Alexandr Sojka]] || || {{suboff|84}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Patrik Schick]] || || {{suboff|63}}
|-
|LF ||'''15'''||[[Pavel Šulc]] || || {{suboff|63}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' ||[[Adam Hložek]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Michal Sadílek]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Tomáš Chorý]] || || {{subon|63}}
|-
|FW ||'''13'''||[[Mojmír Chytil]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miroslav Koubek]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Hwang In-beom]] (Južna Koreja)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;KOR-CZE line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Mahmoud Abouregal ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;Ahmed Hossam Taha ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Gabriel Calderón]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Juan Carlos Mora ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Mahmoud Ashour ([[Nogometni savez Egipta|Egipat]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]])
|}

===Češka – Južnoafrička Republika===
Ekipe su se sastale samo jednom, na [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupu konfederacija 1997]], gdje je utakmica završena neriješeno 2–2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/South+Africa/|title=Czech Republic national football team: record v South Africa|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt;
&lt;section begin=A3 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]]
|team1={{NOG-D|CZE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Južnoafrička Republika|1–1}}
|team2={{NOG|RSA}}
|goals1=
*[[Michal Sadílek|Sadílek]] {{goal|6}}
|goals2=
*[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Mokoena]] {{goal|83|pen.}}
|stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|attendance=67.442
|referee=[[Tori Penso]] ([[Nogometni savez Sjedinjenih Američkih Država|SAD]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440
}}&lt;section end=A3 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26h
 |pattern_b  = _cze26h
 |pattern_ra = _cze26h
 |pattern_sh = _cze26h
 |pattern_so = _cze26hl
 |leftarm    = F6090F
 |body       = F6090F
 |rightarm   = F6090F
 |shorts     = 0000EC
 |socks      = 000000
 |title      = Češka&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12449/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Czechia v. South Africa |publisher=[[FIFA]] |date=18. 6. 2026 |access-date=18. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = 21835d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Matěj Kovář]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Tomáš Holeš]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Robin Hranáč]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Ladislav Krejčí]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|75}}
|-
|RM ||'''5''' ||[[Vladimír Coufal]]
|-
|CM ||'''18'''||[[Michal Sadílek]] || || {{suboff|67}}
|-
|CM ||'''12'''||[[Lukáš Červ]] || || {{suboff|78}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Vladimír Darida]] || || {{suboff|55}}
|-
|LM ||'''24'''||[[Alexandr Sojka]] || || {{suboff|55}}
|-
|CF ||'''10'''||[[Patrik Schick]]
|-
|CF ||'''9''' ||[[Adam Hložek]] || || {{suboff|67}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF ||'''20''' ||[[Jaroslav Zelený]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''15''' ||[[Pavel Šulc]] || || {{subon|55}}
|-
|MF ||'''22''' ||[[Tomáš Souček]] || || {{subon|67}}
|-
|MF ||'''17''' ||[[Lukáš Provod]] || || {{subon|67}}
|-
|DF ||'''2''' ||[[David Zima]] || || {{subon|78}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miroslav Koubek]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CZE-RSA 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]]
|-
|CM ||'''23'''||[[Jayden Adams]] || || {{suboff|46}}
|-
|CM ||'''4''' ||[[Teboho Mokoena (nogometaš)|Teboho Mokoena]] || {{yel|33}}
|-
|CM ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]] || {{yel|40}}
|-
|RF ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|84}}
|-
|CF ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{suboff|66}}
|-
|LF ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''10''' ||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{subon|46}}
|-
|FW ||'''17''' ||[[Evidence Makgopa]] || || {{subon|66}}
|-
|DF ||'''25''' ||[[Kamogelo Sebelebele]] || || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Ladislav Krejčí]] (Češka)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CZE-RSA line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Kathryn Nesbitt]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;{{ill|Brooke Mayo|de}} ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Nogometni savez Novog Zelanda|Novi Zeland]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Isaac Trevis]] ([[Nogometni savez Novog Zelanda|Novi Zeland]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Tatiana Guzmán]] ([[Nogometni savez Nikaragve|Nikaragva]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Joe Dickerson]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Američke Države|SAD]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Mohammed Obaid Khadim]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]])
|}

===Meksiko – Južna Koreja===
Ekipe su se ranije sastale 15 puta, uključujući dva puta na svjetskim prvenstvima, pri čemu je Meksiko pobijedio u obje utakmice: 3–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|prvenstvu 1998.]] u Francuskoj i 2–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|izdanju 2018.]] u Rusiji. Njihov posljednji susret 2025. završio je neriješeno 2–2.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Korea|url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/Korea%20Republic|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mexico vs. South Korea Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_korea.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

&lt;section begin=A4 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|18}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|MEX}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južna Koreja|1–0}}
|team2={{NOG|KOR}}
|goals1=
*[[Luis Romo|Romo]] {{goal|50}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;Akron&quot;]], [[Zapopan]]
|attendance=45.522
|referee=[[Gustavo Tejera]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442
}}&lt;section end=A4 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26t
 |pattern_b  = _mex26t
 |pattern_ra = _mex26t
 |pattern_sh = _mex26t
 |pattern_so = _mex26tl
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12451/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Mexico v. Korea Republic |publisher=[[FIFA]] |date=18. 6. 2026 |access-date=19. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26a
 |pattern_b  = _kor26a
 |pattern_ra = _kor26a
 |pattern_sh = _kor26a
 |pattern_so = _kor26al
 |leftarm    = 000000
 |body       = 000000
 |rightarm   = 000000
 |shorts     = 000000
 |socks      = 000000
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]]
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Edson Álvarez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|CB ||'''5''' ||[[Johan Vásquez (nogometaš)|Johan Vásquez]]
|-
|LB ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]]
|-
|DM ||'''6''' ||[[Érik Lira]]
|-
|CM ||'''26'''||[[Brian Gutiérrez]] || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || {{suboff|71}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]] || {{suboff|80}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Raúl Jiménez]] || {{suboff|80}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]] || {{suboff|84}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''17'''||[[Orbelín Pineda]] || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || {{subon|80}}
|-
|DF ||'''15'''||[[Israel Reyes]] || {{subon|80}}
|-
|FW ||'''21'''||[[César Huerta]] || {{subon|84}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:MEX-KOR 2026-06-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Lee Han-beom]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Lee Gi-hyuk]]
|-
|RM ||'''15'''||[[Kim Moon-hwan]] || || {{suboff|71}}
|-
|CM ||'''8''' ||[[Paik Seung-ho]] || {{yel|58}} || {{suboff|77}}
|-
|CM ||'''6''' ||[[Hwang In-beom]]
|-
|LM ||'''22'''||[[Seol Young-woo]] || || {{suboff|71}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lee Kang-in]] || {{yel|4}}
|-
|CF ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|57}}
|-
|LF ||'''10'''||[[Lee Jae-sung]] || || {{suboff|57}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''11'''||[[Hwang Hee-chan]] || || {{subon|57}}
|-
|FW ||'''18'''||[[Oh Hyeon-gyu]] || || {{subon|57}}
|-
|MF ||'''25'''||[[Eom Ji-sung]] || || {{subon|71}}
|-
|MF ||'''20'''||[[Yang Hyun-jun]] || || {{subon|71}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cho Gue-sung]] || || {{subon|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hong Myung-bo]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Luis Romo]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;MEX-KOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Carlos Barreiro ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;Nicolás Tarán ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Leodán González]] ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Antonio García ([[Nogometni savez Urugvaja|Urugvaj]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Jérôme Brisard]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|}

===Češka – Meksiko===
Ekipe su se sastale samo jednom 2000, kada je Češka pobijedila rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Mexico/|title=Czech Republic national football team: record v Mexico|website=www.11v11.com}}&lt;/ref&gt; Prethodnica Češke, Čehoslovačka, igrala je protiv Meksika na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962.]] u utakmici u kojoj je postigla gol već nakon 15 sekundi, što je drugi najbrži gol u historiji svjetskih prvenstava, ali se Meksiko vratio i pobijedio 3–1.
&lt;section begin=A5 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|CZE}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Meksiko|0–3}}
|team2={{NOG|MEX}}
|goals1=
|goals2=
*[[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{goal|55}}
*[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{goal|61}}
*[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{goal|90+4}}
|stadium=[[Stadion &quot;Azteca&quot;]], [[Ciudad de México]]
|attendance=80.824
|referee=[[Yael Falcón]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444
}}&lt;section end=A5 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _cze26h
 |pattern_b  = _cze26h
 |pattern_ra = _cze26h
 |pattern_sh = _cze26h
 |pattern_so = _cze26hl
 |leftarm    = F6090F
 |body       = F6090F
 |rightarm   = F6090F
 |shorts     = 0000EC
 |socks      = 000000
 |title      = Češka&lt;ref name=&quot;CZE-MEX line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12453/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – Czechia v. Mexico |publisher=[[FIFA]] |date=24. 6. 2026 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _mex26a
 |pattern_b  = _mex26a
 |pattern_ra = _mex26a
 |pattern_sh = _mex26a2
 |pattern_so = _mex26al
 |leftarm    = FFFFFF
 |body       = FFFFFF
 |rightarm   = FFFFFF
 |shorts     = FFFFFF
 |socks      = FFFFFF
 |title      = Meksiko&lt;ref name=&quot;CZE-MEX line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Matěj Kovář]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[Tomáš Holeš]] || {{suboff|64}}
|-
|CB ||'''4''' ||[[Robin Hranáč]]
|-
|CB ||'''7''' ||[[Ladislav Krejčí (nogometaš)|Ladislav Krejčí]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RWB||'''5''' ||[[Vladimír Coufal]]
|-
|LWB||'''21'''||[[David Douděra]]
|-
|CM ||'''18'''||[[Michal Sadílek]]
|-
|CM ||'''12'''||[[Lukáš Červ]] || {{suboff|87}}
|-
|RF ||'''26'''||[[Denis Višinský]] || {{suboff|56}}
|-
|CF ||'''9''' ||[[Adam Hložek]] || {{suboff|64}}
|-
|LF ||'''15'''||[[Pavel Šulc]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF ||'''17'''||[[Lukáš Provod]] || {{subon|56}}
|-
|FW ||'''10'''||[[Patrik Schick]] || {{subon|64}}
|-
|MF ||'''22'''||[[Tomáš Souček]] || {{subon|64}} || {{suboff|87}}
|-
|FW ||'''19'''||[[Tomáš Chorý]] || {{subon|87}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Alexandr Sojka]] || {{subon|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miroslav Koubek]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:CZE-MEX 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Raúl Rangel (nogometaš)|Raúl Rangel]] || || {{suboff|78}}
|-
|RB ||'''2''' ||[[Jorge Sánchez (nogometaš)|Jorge Sánchez]]
|-
|CB ||'''3''' ||[[César Montes]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Edson Álvarez]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || {{yel|64}}
|-
|LB ||'''20'''||[[Mateo Chávez]] || || {{suboff|78}}
|-
|DM ||'''15'''||[[Israel Reyes]]
|-
|CM ||'''19'''||[[Gilberto Mora (nogometaš)|Gilberto Mora]] || || {{suboff|72}}
|-
|CM ||'''7''' ||[[Luis Romo]] || || {{suboff|63}}
|-
|RF ||'''25'''||[[Roberto Alvarado]]
|-
|CF ||'''22'''||[[Guillermo Martínez (nogometaš)|Guillermo Martínez]] || || {{suboff|63}}
|-
|LF ||'''16'''||[[Julián Quiñones]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''11'''||[[Santiago Giménez]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''18'''||[[Obed Vargas]] || || {{subon|63}}
|-
|MF ||'''8''' ||[[Álvaro Fidalgo]] || || {{subon|72}}
|-
|GK ||'''13'''||[[Guillermo Ochoa]] || || {{subon|78}}
|-
|DF ||'''23'''||[[Jesús Gallardo]] || || {{subon|78}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Javier Aguirre]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Mateo Chávez]] (Meksiko)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;CZE-MEX line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;Maximiliano Del Yesso ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;Facundo Rodríguez ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Cristián Garay]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;José Retamal ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Juan Lara (nogometni sudija)|Juan Lara]] ([[Nogometni savez Čilea|Čile]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Rodolpho Toski]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Ivan Bebek]] ([[Nogometni savez Hrvatske|Hrvatska]])
|}

===Južnoafrička Republika – Južna Koreja===
Ovo će biti prvi put da se ove dvije ekipe sastaju.

&lt;section begin=A6 /&gt;{{Football box
|date={{Start date|2026|6|24}}
|time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]]
|team1={{NOG-D|RSA}}
|score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južnoafrička Republika – Južna Koreja|1–0}}
|team2={{NOG|KOR}}
|goals1=
*[[Thapelo Maseko|Maseko]] {{goal|63}}
|goals2=
|stadium=[[Stadion &quot;BBVA&quot;]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]]
|attendance=51.243
|referee=[[Facundo Tello]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
|report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445
}}&lt;section end=A6 /&gt;

{| width=92%
|-
|{{Football kit
 |pattern_la = _rsa26h
 |pattern_b  = _rsa26h
 |pattern_ra = _rsa26h
 |pattern_sh = _rsa26h2
 |pattern_so = 
 |leftarm    = fce53d
 |body       = fce53d
 |rightarm   = fce53d
 |shorts     = fce53d
 |socks      = FFF000
 |title      = {{nowrap|Južnoafrička Republika}}&lt;ref name=&quot;RSA-KOR line-ups&quot;&gt;{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce281/r12454/pdf/TacticalLineup-English.pdf |title=Tactical Line-up – Group A – South Africa v. Korea Republic |publisher=[[FIFA]] |date=24. 6. 2026 |access-date=24. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
|{{Football kit
 |pattern_la = _kor26h
 |pattern_b  = _kor26h
 |pattern_ra = _kor26h
 |pattern_sh = _kor26h
 |pattern_so = _kor26hl
 |leftarm    = FF354F
 |body       = FF354F
 |rightarm   = FF354F
 |shorts     = FF354F
 |socks      = D20010
 |title      = {{nowrap|Južna Koreja}}&lt;ref name=&quot;RSA-KOR line-ups&quot;/&gt;
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Ronwen Williams]] ([[Kapiten (nogomet)|c]])
|-
|RB ||'''20'''||[[Khuliso Mudau]]
|-
|CB ||'''21'''||[[Ime Okon]]
|-
|CB ||'''14'''||[[Mbekezeli Mbokazi]]
|-
|LB ||'''6''' ||[[Aubrey Modiba]] || {{yel|72}}
|-
|CM ||'''13'''||[[Sphephelo Sithole]]
|-
|CM ||'''5''' ||[[Thalente Mbatha]]
|-
|RW ||'''12'''||[[Thapelo Maseko]] || || {{suboff|75}}
|-
|AM ||'''10'''||[[Relebohile Mofokeng]] || || {{suboff|80}}
|-
|LW ||'''7''' ||[[Oswin Appollis]] || || {{suboff|62}}
|-
|CF ||'''17'''||[[Evidence Makgopa]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''8''' ||[[Tshepang Moremi]] || || {{subon|62}}
|-
|FW ||'''15'''||[[Iqraam Rayners]] || || {{subon|75}}
|-
|MF ||'''23'''||[[Jayden Adams]] || || {{subon|80}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{flagicon|BEL}} [[Hugo Broos]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[File:RSA-KOR 2026-06-24.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size:90%; margin:auto&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK ||'''1''' ||[[Kim Seung-gyu]]
|-
|CB ||'''2''' ||[[Lee Han-beom]]
|-
|CB ||'''4''' ||[[Kim Min-jae (nogometaš)|Kim Min-jae]] ([[Kapiten (nogomet)|c]]) || || {{suboff|65}}
|-
|CB ||'''3''' ||[[Lee Gi-hyuk]]
|-
|RM ||'''22'''||[[Seol Young-woo]]
|-
|CM ||'''6''' ||[[Hwang In-beom]]
|-
|CM ||'''8''' ||[[Paik Seung-ho]] || || {{suboff|46}}
|-
|LM ||'''13'''||[[Lee Tae-seok]] || || {{suboff|46}}
|-
|RF ||'''19'''||[[Lee Kang-in]]
|-
|CF ||'''18'''||[[Oh Hyeon-gyu]] || || {{suboff|74}}
|-
|LF ||'''11'''||[[Hwang Hee-chan]] || || {{suboff|46}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''7''' ||[[Son Heung-min]] || || {{subon|46}}
|-
|MF ||'''24'''||[[Kim Jin-gyu (nogometaš)|Kim Jin-gyu]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''23'''||[[Jens Castrop]] || || {{subon|46}}
|-
|DF ||'''16'''||[[Park Jin-seob (nogometaš)|Park Jin-seob]] || || {{subon|65}}
|-
|FW ||'''9''' ||[[Cho Gue-sung]] || {{yel|78}} || {{subon|74}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Hong Myung-bo]]
|}
|}

{| style=&quot;width:100%; font-size:90%;&quot;
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;[[Thapelo Maseko]] (Južnoafrička Republika)&lt;ref name=&quot;MOTM&quot;/&gt;

'''Pomoćne sudije:'''&lt;ref name=&quot;RSA-KOR line-ups&quot;/&gt;
&lt;br /&gt;[[Juan Pablo Belatti]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;[[Gabriel Chade]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Andrés Rojas]] ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Rezervni pomoćni sudija:'''
&lt;br /&gt;Alexander Guzmán ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;[[Hernán Mastrángelo]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija:'''
&lt;br /&gt;Nicolás Gallo ([[Nogometni savez Kolumbije|Kolumbija]])
&lt;br /&gt;'''Pomoćni VAR sudija za podršku:'''
&lt;br /&gt;[[Bastian Dankert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]])
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}}

{{FIFA SP 2026.}}

{{DEFAULTSORT:Grupa A}}
[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa A]]</text>
      <sha1>nz7p3n2e91wdn3im34uhhuyre54gazy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nesvjesni um</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535356</id>
    <revision>
      <id>3915510</id>
      <parentid>3914817</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T09:45:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42779" sha1="hgodldcq1aigw0tjf8y984h0wpp6kbv" xml:space="preserve">U [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] i drugim psihološkim teorijama, '''nesvjesno''' (ili '''nesvjesni um''') označava dio [[Psiha (psihologija)|psihe]] koji nije dostupan [[Introspekcija|introspekciji]], odnosno neposrednom svjesnom uvidu.&lt;ref name=&quot;Westen_1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Westen |first=Drew |date=decembar 1999 |title=The Scientific Status of Unconscious Processes: Is Freud Really Dead? |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306519904700404 |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=47 |issue=4 |pages=1061–1106 |doi=10.1177/000306519904700404 |pmid=10650551 |s2cid=207080 |issn=0003-0651 |url-access=subscription |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako se nesvjesni procesi odvijaju izvan područja [[Svijest|svjesne]] spoznaje, smatra se da utječu na svjesne misli, osjećanja i ponašanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Kahneman_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Kahneman |first=Daniel |date=2011 |title=Thinking, Fast and Slow |publisher=Penguin Books| location=London| isbn=978-0-141-03357-0 |url=https://cdn.penguin.co.uk/dam-assets/books/9780141033570/9780141033570-sample.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en|quote=System 1 operates automatically and quickly, with little or no effort and no sense of voluntary control. System 2 allocates attention to the effortful mental activities that demand it, including complex computations.}}&lt;/ref&gt; Pojam nesvjesnog uveo je njemački [[filozof]] [[Romantizam u filozofiji|romantizma]] [[Friedrich Schelling]] tokom 18. vijeka, dok ga je u engleski jezik kasnije prenio pjesnik i esejist [[Samuel Taylor Coleridge]].&lt;ref name=&quot;Bynum_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Bynum |first=W. F. |editor-last1=Bynum |editor-first1=W. F. |editor-last2=Browne |editor-first2=E. J. |editor-last3=Porter |editor-first3=Roy |date=1981 |title=Dictionary of the History of Science |publisher=Princeton University Press| location=Princeton, N.J.| isbn=978-0-691-08287-5 |url=https://archive.org/details/dictionaryofhist0000unse_c7b4/page/n7/mode/2up |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Murray_2004&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Murray |editor-first=Christopher John |date=2004 |title=Encyclopedia of the Romantic Era, 1760-1850 |publisher=Fitzroy Dearborn| location=New York| isbn=978-1-579-58361-3 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofro002unse_v8y9 |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj koncepta nesvjesnog u [[Psihologija|psihologiji]] i široj kulturi u velikoj je mjeri povezan s radom austrijskog [[Neurologija|neurologa]] i [[Psihoanaliza|psihoanalitičara]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Prema [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičkoj teoriji]], nesvjesno se sastoji od ideja, sjećanja, želja i nagona koji su bili podvrgnuti mehanizmu [[Potiskivanje|potiskivanja]]. Impulsi i sadržaji koji izazivaju [[anksioznost]], često nastali u djetinjstvu, bivaju blokirani iz svijesti, ali ne prestaju postojati. Naprotiv, oni nastavljaju djelovati iz nesvjesnog i vršiti stalni pritisak prema ulasku u svijest. Međutim, sadržaji nesvjesnog ne pojavljuju se u svijesti u svom izvornom obliku. Oni se izražavaju posredno, kroz prikrivljene ili simbolički preoblikovane forme, poput [[San|snova]], neurotskih simptoma, [[Freudova omaška|omaški u govoru]] i šala. Zbog toga je zadatak psihoanalitičara da tumačenjem takvih manifestacija pokuša otkriti prirodu potisnutih sadržaja i nesvjesnih konflikata koji se nalaze u njihovoj pozadini.

Nesvjesno se često opisuje kao izvor snova i automatskih misli, odnosno misli koje se pojavljuju bez očiglednog svjesnog uzroka. Također se smatra mjestom pohrane potisnutih sjećanja, a koja u određenim okolnostima mogu ponovo postati dostupna svijesti, kao i implicitnog znanja, odnosno vještina i informacija koje su toliko usvojene da ih primjenjujemo bez svjesnog razmišljanja. S nesvjesnim procesima povezuju se i različita stanja polusvjesnosti, uključujući [[Budnost|buđenje]], [[implicitno pamćenje]], [[Subliminalni podražaji|subliminalnu percepciju]], [[trans]], [[Hipnagogija|hipnagogiju]] i [[Hipnoza|hipnozu]]. Stanja poput [[Spavanje|spavanja]], [[Mjesečarenje|mjesečarenja]], [[san]]janja, [[delirij]]a i [[koma|kome]] također mogu ukazivati na djelovanje nesvjesnih procesa, iako se ona ne smatraju samim nesvjesnim, već njihovim mogućim manifestacijama ili indikatorima. Iako je koncept nesvjesnog imao značajan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihoterapija|psihoterapije]] i šire kulture, pojedini autori dovodili su u pitanje njegovo postojanje ili način na koji ga je psihoanaliza konceptualizovala.&lt;ref name=&quot;Honderich_2009&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |date=2009 |title=The Oxford Companion to Philosophy |publisher=Oxford University Press| location=Oxford| isbn=978-0-19-926479-7 |url=https://archive.org/details/ted-honderich-the-oxford-companion-to-philosophy-new-edition |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stannard_1982&quot;&gt;{{cite book |last=Stannard |first=David E. |date=1982 |title=Shrinking History: On Freud and the Failure of Psychohistory |publisher=Oxford University Press| location=New York| isbn=978-0-19-503044-0 |url=https://archive.org/details/shrinkinghistory0000stan |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Webster_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Webster |first=Richard |date=1995 |title=Why Freud Was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks| location=New York, NY| isbn=978-0-465-09579-7 |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Karbelnig_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Karbelnig |first=Alan Michael |date=2020 |title=The theater of the unconscious mind |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=37 |issue=4 |pages=273–281 |doi=10.1037/pap0000251 |issn=1939-1331 |s2cid=198760071 |url=https://www.academia.edu/43301213/The_Theater_of_the_Unconscious_Mind |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historijski pregled ==
=== Njemačka tradicija ===

Pojam &quot;nesvjesno&quot; ({{de|Das Unbewusste}}) uveo je njemački filozof [[Friedrich Schelling]] krajem 18. i početkom 19. vijeka. Upotrijebio ga je u djelu ''[[Sistem transcendentalnog idealizma]]'', a kasnije ga je u engleski jezik prenio pjesnik i esejist [[Samuel Taylor Coleridge]] u djelu ''Biographia Literaria''.&lt;ref name=&quot;Bynum_1981&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Murray_2004&quot; /&gt; Međutim, pojedini autori ukazuju da su se srodni izrazi pojavljivali i ranije. Tako se rijetki primjeri upotrebe termina &quot;nesvjesnost&quot; ({{de|Unbewußtseyn}}) mogu pronaći u djelima njemačkog ljekara i filozofa [[Ernst Platner|Ernsta Platnera]] iz druge polovine 18. vijeka.&lt;ref name=&quot;Platner_1793&quot;&gt;{{cite book |last=Platner |first=Ernst |date=1793 |title=Philosophische Aphorismen nebst einigen Anleitungen zur philosophischen Geschichte |volume=Vol. 1 |publisher=Schwickertscher Verlag |location=Leipzig |url=https://archive.org/details/bub_gb_4748AAAAYAAJ |access-date=12. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nicholls_2010&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Nicholls |editor-first1=Angus |editor-last2=Liebscher |editor-first2=Martin |date=2010 |title=Thinking the Unconscious: Nineteenth-Century German Thought |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://www.academia.edu/33877397/Angus_Nicholls_and_Martin_Liebscher_Thinking_the_Unconscious_19th_Century_German_Thought |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Vede ===

Ideje o psihičkim procesima koji djeluju izvan neposredne svijesti pojedinca prisutne su u mnogim drevnim kulturama. U antičkom svijetu takvi utjecaji često su se objašnjavali pojmovima iskušenja, božanske inspiracije ili djelovanja božanstava na ljudske motive i postupke. Ideja o unutrašnjim psihičkim procesima koji djeluju izvan svjesne kontrole bila je prisutna još u antičkom periodu te se može pronaći u različitim kulturama. Pojedini aspekti mentalnog života koji bi se danas mogli povezati s nesvjesnim spominju se u [[Hinduizam|hinduističkim]] tekstovima poznatim kao [[Vede]], nastalim između približno 2500. i 600. godine p. n. e. Takva tumačenja danas se ponekad povezuju s konceptima prisutnim u [[Ajurveda|ajurvedskoj]] tradiciji medicine i [[Indijska psihologija|vedskoj psihologiji]]. medicine.&lt;ref name=&quot;Alexander_1990&quot;&gt;{{cite book |last=Alexander |first=C. N. |title=Higher Stages of Human Development: Perspectives on Adult Growth |editor-last1=Alexander |editor-first1=C. N. |editor-last2=Langer |editor-first2=E. J. |chapter=Growth of Higher Stages of Consciousness: Maharishi's Vedic Psychology of Human Development |date=1990 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0-19-503483-7 |url=https://archive.org/details/higherstagesofhu0000unse |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Paracelsus ===

[[Paracelsus]] smatra se prvim autorom koji je u svojim djelima spomenuo nesvjesni aspekt spoznaje. Na to se posebno ukazuje u njegovom djelu ''O bolestima'' objavljenom 1567. Njegov pristup proučavanju i liječenju bolesti rezultirao je razvojem sistema koji pojedini autori smatraju jednim od začetaka moderne naučne psihologije.&lt;ref name=&quot;Harms_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Harms |first=Ernest |date=1967 |title=Origins of Modern Psychiatry |publisher=Thomas |location=Springfield, IL |isbn=978-0-398-00781-2 |url=https://books.google.ba/books/about/Origins_of_Modern_Psychiatry.html?id=ULprAAAAMAAJ |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Shakespeare ===

[[William Shakespeare]] u mnogim svojim dramama istraživao je ulogu nesvjesnih psihičkih procesa, iako ih nije nazivao tim imenom.&lt;ref name=&quot;Faber_1970&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Faber |editor-first=Mel D. |date=1970 |title=The Design Within: Psychoanalytic Approaches to Shakespeare |publisher=Science House |location=New York |isbn=978-0-87668-024-7 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Design_Within.html?id=-Ry6AAAAIAAJ |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Filozofija ===

U djelu ''[[Antropologija u pragmatičnom pogledu]]'' filozof [[Immanuel Kant]] bio je među prvim autorima koji su raspravljali o nesvjesnim predstavama i idejama.&lt;ref name=&quot;Hartmann_1884&quot;&gt;{{cite book |last=Hartmann |first=Eduard von |translator-last=Coupland |translator-first=William Chatterton |date=1884 |title=Philosophy of the Unconscious: Speculative Results According to the Inductive Method of Physical Science |volume=Vol. 1 |publisher=Trübner |location=London |url=https://archive.org/details/philosophyofunco01hartiala |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom 19. vijeka pojam nesvjesnog javlja se i u djelima brojnih zapadnih filozofa, među kojima su [[Arthur Schopenhauer]],&lt;ref name=&quot;Ellenberger_1970&quot;&gt;{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-01672-3 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Young_1994&quot;&gt;{{cite journal |last1=Young |first1=Christopher |last2=Brook |first2=Andrew |date=1994 |title=Schopenhauer and Freud |journal=International Journal of Psycho-Analysis |volume=75 |pages=101–118 |url=https://www.academia.edu/731311/Schopenhauer_and_Freud |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Baruch Spinoza]], [[Gottfried Wilhelm Leibniz]], [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Eduard von Hartmann]], [[Carl Gustav Carus]], [[Søren Kierkegaard]], [[Friedrich Nietzsche]]&lt;ref name=&quot;Nietzsche_1974&quot;&gt;{{cite book |last=Nietzsche |first=Friedrich |translator-last=Kaufmann |translator-first=Walter |date=1974 |title=The Gay Science: With a Prelude in Rhymes and an Appendix of Songs |publisher=Vintage Books |location=New York |isbn=978-0-394-71985-6 |url=https://philoslugs.files.wordpress.com/2016/12/the-gay-science-friedrich-nietzsche.pdf |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; i [[Thomas Carlyle]].&lt;ref name=&quot;Fletcher_1905&quot;&gt;{{cite news |last=Fletcher |first=Jefferson B. |date=1. 5. 1905 |title=Newman and Carlyle: An Unrecognized Affinity |work=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1905/05/newman-and-carlyle-an-unrecognized-affinity/637948/ |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema pojedinim autorima, teorija nesvjesnog bila je prisutna u filozofskoj misli još od početka 19. vijeka, posebno u djelima Schopenhauera, von Hartmanna i Carusa, koji se često navode među pretečama kasnijih psiholoških i psihoanalitičkih koncepcija nesvjesnog.&lt;ref name=&quot;Staude_1976&quot;&gt;{{cite journal |last=Staude |first=John Raphael |date=1976 |title=From Depth Psychology to Depth Sociology: Freud, Jung, and Lévi-Strauss |journal=Theory and Society |volume=3 |issue=3 |pages=303–338 |publisher=Springer |url=https://www.jstor.org/stable/656968 |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Univerzitet u Parizu|Univerzitetu u Parizu]] [[Edmond Colsenet]] je 1880. odbranio doktorsku disertaciju posvećenu nesvjesnom. U Francuskoj su se ovom temom bavili i [[Élie Rabier]] te [[Alfred Fouillée]], koji su razvijali sinteze o nesvjesnom u periodu kada se Freud još nije bavio ovim konceptom.&lt;ref name=&quot;Nicolas_Fedi_2008&quot;&gt;{{cite book |last1=Nicolas |first1=Serge |last2=Fedi |first2=Laurent |date=2008 |title=Un débat sur l'inconscient avant Freud: La réception de Eduard von Hartmann chez les psychologues et philosophes français |publisher=L'Harmattan |location=Paris |page=8 |isbn=978-2-296-05655-8 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9782296198371_A24207224/preview-9782296198371_A24207224.pdf|language=fr}}&lt;/ref&gt;

=== Psihologija ===

==== Devetnaesti vijek ====

Prema historičaru psihologije Marku Altschuleu, &quot;teško je — ili možda nemoguće — pronaći psihologa ili psihijatra iz 19. vijeka koji nije prepoznao nesvjesnu moždanu aktivnost ne samo kao stvarnu, već i kao izuzetno važnu&quot;.&lt;ref name=&quot;Altschule_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Altschule |first=Mark D. |date=1977 |title=Origins of Concepts in Human Behavior: Social and Cultural Factors |publisher=Hemisphere Publishing Corporation |location=Washington, D.C. |isbn=978-0-470-99001-8 |url=https://books.google.ru/books/about/Origins_of_concepts_in_human_behavior.html?id=puwkAAAAMAAJ |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom 19. vijeka pojam nesvjesnog postao je značajna tema u psihologiji i srodnim disciplinama. Njemački psiholozi [[Gustav Fechner]] i [[Wilhelm Wundt]] koristili su ga u okviru [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] kako bi objasnili način na koji um organizuje mnoštvo nepovezanih [[Osjetni podaci|osjetnih podataka]] na nesvjesnom nivou prije nego što se oni pojave u svijesti kao smislena cjelina.&lt;ref name=&quot;Wozniak_1992&quot;&gt;{{cite book |last=Wozniak |first=Robert H. |date=1992 |title=Mind and Body: René Descartes to William James |publisher=National Library of Medicine / American Psychological Association |location=Bethesda, Md. / Washington, D.C. |url=https://archive.org/details/9301710.nlm.nih.gov |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 1869. [[Eduard von Hartmann]] objavio je djelo ''[[Filozofija nesvjesnog]]'', jedno od najutjecajnijih djela posvećenih ovoj temi u 19. vijeku.&lt;ref name=&quot;Hartmann_1884&quot; /&gt; Kada [[psihoanaliza]] još nije bila razvijena, [[William James]] je u svom kapitalnom djelu ''[[Principi psihologije]]'' (1890) razmatrao načine na koje su filozofi i psiholozi, uključujući [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauera]], [[Eduard von Hartmann|von Hartmanna]], [[Pierre Janet|Pierrea Janeta]] i [[Alfred Binet|Alfreda Bineta]], koristili pojmove &quot;nesvjesno&quot; i &quot;podsvjesno&quot;.&lt;ref name=&quot;Meyer_Borch-Jacobsen_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Meyer |first=Catherine |last2=Borch-Jacobsen |first2=Mikkel |date=2005 |title=Le livre noir de la psychanalyse: Vivre, penser et aller mieux sans Freud |publisher=Les Arènes |location=Paris |isbn=978-2-912485-88-5 |url=https://books.google.ba/books/about/Le_livre_noir_de_la_psychanalyse.html?id=R1oQAQAAIAAJ |access-date=13. 6. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

=== Freud ===
[[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega koju je predložio [[Gustav Fechner|G. T. Fechner]] često se koristi za vizuelni prikaz Freudove teorije da većina ljudskog uma funkcioniše nesvjesno.&lt;ref name=&quot;Green_2019&quot;&gt;{{cite journal |last=Green |first=Christopher D. |date=2019 |title=Where did Freud's iceberg metaphor of mind come from? |journal=History of Psychology |volume=22 |issue=4 |pages=369–372 |doi=10.1037/hop0000135_b |issn=1939-0610 |pmid=31633371 |url=https://www.researchgate.net/publication/336958549_Where_did_Freud's_iceberg_metaphor_of_mind_come_from |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;]]
[[Sigmund Freud]] i njegovi sljedbenici razvili su teorijsko objašnjenje nesvjesnog uma. Freud je koncept nesvjesnog postavio u centar psihoanalitičke teorije te ga koristio za objašnjenje nastanka i djelovanja [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]].&lt;ref name=&quot;Freud_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Za Freuda nesvjesno nije predstavljalo samo ono što nije prisutno u svijesti. Takvo shvatanje označavao je kao ''deskriptivno nesvjesno'' i smatrao ga je tek polazištem za dublje proučavanje psihičkog života. Istovremeno je razlikovao nesvjesno od ''predsvjesnog''. [[Predsvjesno]] obuhvata misli, sjećanja i druge psihičke sadržaje koji trenutno nisu prisutni u svijesti, ali mogu postati svjesni, dok nesvjesno čine sadržaji koji su procesom [[Potiskivanje|potiskivanja]] postali nedostupni svijesti. Razlikovanje i međusobni odnos svijesti, predsvjesnog i nesvjesnog činili su osnovu Freudovog ''topografskog modela'' psihe.&lt;ref name=&quot;Freud_1963&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor-last=Rieff |editor-first=Philip |date=1963 |title=General Psychological Theory: Papers on Metapsychology |publisher=Collier Books |location=New York |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Unconscious.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije je, nastojeći prevladati nejasnoće povezane s pojmom nesvjesnog, razvio ''strukturni model'' psihe, u kojem su nesvjesni procesi objašnjeni kroz odnos [[Id, ego i super-ego|ida, ega i superega]].&lt;ref name=&quot;Freud_1926&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1926 |title=The Ego and the Id |publisher=The Hogarth Press / Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.218607/page/n5/mode/2up |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Jung ===

{{Glavni|Carl Jung|Kolektivno nesvjesno}}

[[Carl Gustav Jung]] prihvatio je Freudovo stanovište da nesvjesno ima značajnu ulogu u oblikovanju ličnosti, ali je smatrao da se ono sastoji od dva nivoa: ličnog i kolektivnog nesvjesnog. [[Lično nesvjesno]] obuhvata sadržaje koji su nekada bili svjesni, ali su zaboravljeni ili potisnuti, što je u velikoj mjeri odgovaralo Freudovom poimanju nesvjesnog. Nasuprot tome, [[kolektivno nesvjesno]] predstavlja najdublji sloj psihe i sadrži naslijeđene psihičke strukture i arhetipska iskustva zajednička cijelom čovječanstvu.&lt;ref name=&quot;Britannica_Collective_Unconscious&quot;&gt;{{cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedia Britannica |title=Collective unconscious |url=https://www.britannica.com/science/collective-unconscious |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Jungu, [[arhetip]]ovi nisu sjećanja, već univerzalni obrasci, psihološke funkcije ili centri psihičke energije koji se manifestiraju kroz simbole, mitove, religiju i kulturne obrasce. Zbog toga se kolektivno nesvjesno smatra naslijeđenim i ne sadrži iskustva pojedinca, nego psihičko naslijeđe čitave ljudske vrste.&lt;ref name=&quot;Britannica_Collective_Unconscious&quot; /&gt;

Jung je kolektivno nesvjesno opisivao kao &quot;cjelokupno duhovno naslijeđe razvoja čovječanstva, koje se iznova rađa u moždanoj strukturi svakog pojedinca&quot;.&lt;ref name=&quot;Campbell_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Campbell |first=Joseph |date=2004 |title=The Hero with a Thousand Faces |edition=Commemorative |publisher=Princeton University Press |location=Princeton and Oxford |isbn=0-691-11924-4 |url=https://ia601406.us.archive.org/30/items/Birdsfrogsandmirrors/JosephCampbell%20-%20The%20Hero%20With%20a%20Thousand%20Faces%20Commemorative%20Edition.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored razlika u shvatanju strukture nesvjesnog, Jung se od Freuda razlikovao i po tome što nije smatrao da [[seksualnost]] predstavlja osnovu svih nesvjesnih procesa i sadržaja.&lt;ref name=&quot;Britannica_Carl_Jung&quot;&gt;{{cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedia Britannica |title=Carl Jung |url=https://www.britannica.com/biography/Carl-Jung |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Snovi ==

=== Freud ===

Prema [[Sigmund Freud|Freudu]], osnovna funkcija snova jeste ispunjenje potisnutih želja, pri čemu san istovremeno omogućava osobi da nastavi spavati. Budući da bi nesvjesna želja u svom izvornom obliku mogla uznemiriti sanjača, ona se u snu pojavljuje u prikrivenom obliku, povezujući se sa sadržajima koji nisu podložni [[Potiskivanje|potiskivanju]].

Na osnovu toga Freud je razlikovao [[Sadržaj (Freudova analiza snova)|''manifestni'' i ''latentni'' sadržaj sna]]. Manifestni sadržaj obuhvata radnju, slike i događaje sna onako kako se pojavljuju u svijesti i kako ih osoba može prisjetiti nakon buđenja.&lt;ref name=&quot;Nagera_2014&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Nagera |editor-first=Humberto |date=2014 |title=Basic Psychoanalytic Concepts on the Theory of Dreams |publisher=Taylor &amp; Francis |location=London |isbn=978-1-317-67047-6 |url=https://books.google.ba/books/about/Basic_Psychoanalytic_Concepts_on_the_The.html?id=gZixAwAAQBAJ |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Latentni sadržaj odnosi se na skriveno značenje sna. On predstavlja nesvjesne psihičke sadržaje povezane s aktuelnim životnim problemima, željama i nerazriješenim konfliktima iz djetinjstva. Prema Freudovom shvatanju, zadatak psihoanalitičke interpretacije jeste da, polazeći od manifestnog sadržaja sna, otkrije njegovo latentno značenje.&lt;ref name=&quot;Nagera_2014_ch&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Nagera |editor-first=Humberto |date=2014 |title=Basic Psychoanalytic Concepts on the Theory of Dreams |chapter=Latent dream-content |publisher=Taylor &amp; Francis |location=London |isbn=978-1-317-67047-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=PbauAwAAQBAJ&amp;pg=PA31 |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weiten_2013&quot;&gt;{{cite book |last=Weiten |first=Wayne |date=2013 |title=Psychology: Themes and Variations |publisher=Wadsworth Cengage Learning |location=Australia |url=https://archive.org/details/isbn_9781337039826 |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema Freudovoj teoriji, snovi nastaju na osnovu događaja, doživljaja i misli iz svakodnevnog života. Tokom procesa koji je nazvao ''rad sna'', ti sadržaji prolaze kroz transformaciju pri kojoj prestaju biti vođeni pravilima svjesnog mišljenja i principom realnosti te postaju podložni ''primarnom procesu'' nesvjesnog mišljenja. Tim procesom upravljaju [[Princip zadovoljstva (psihologija)|princip zadovoljstva]], ispunjenje želja i [[Potiskivanje|potisnuti sadržaji]], posebno oni povezani s iskustvima iz djetinjstva. Osnovna funkcija rada sna jeste prikrivanje nesvjesnih želja kako ne bi narušile san. Taj proces odvija se prvenstveno putem mehanizama ''[[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacije]]'' i ''[[Pomjeranje (psihologija)|premještanja]]''. Kondenzacija podrazumijeva objedinjavanje više ideja, misli ili predstava u jedan sadržaj sna, dok pomjeranje označava prenošenje psihičke energije s važnog sadržaja na drugi, manje značajan ili naizgled nevažan element sna. Zbog toga manifestni sadržaj sna predstavlja pojednostavljenu i prikrivenu verziju njegovog latentnog sadržaja. Psihoanalitičkom interpretacijom moguće je, prema Freudu, od manifestnog sadržaja doći do skrivenih značenja sna i steći uvid u nesvjesne psihičke procese.&lt;ref name=&quot;Mannoni_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |publisher=Verso |location=London and New York |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Neurobiološka teorija snova ===

[[Allan Hobson]] i njegovi saradnici razvili su teoriju poznatu kao ''[[hipoteza aktivacije i sinteze]]''. Prema ovoj teoriji, snovi predstavljaju nusprodukt neuronske aktivnosti u mozgu tokom [[REM faza spavanja|REM faze spavanja]]. Tokom tog perioda dolazi do stvaranja beta moždanih valova, koji su inače povezani sa stanjem budnosti. Prema hipotezi aktivacije i sinteze, neuroni u nižim dijelovima mozga periodično se aktiviraju tokom spavanja i šalju nasumične signale [[Moždana kora|moždanoj kori]]. Moždana kora zatim nastoji organizovati i protumačiti te signale, stvarajući koherentnu naraciju koju doživljavamo kao san. Ova teorija ne tvrdi da su snovi besmisleni, već naglašava da njihovo nastajanje prvenstveno proizlazi iz neurobioloških procesa. Za razliku od psihoanalitičkih pristupa, ona umanjuje značaj emocionalnih i motivacijskih faktora u određivanju sadržaja snova.&lt;ref name=&quot;Weiten_2013&quot; /&gt;

== Savremena kognitivna psihologija ==

=== Istraživanja ===

U savremenoj [[Kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]] postoji opsežan korpus istraživanja posvećen mentalnim procesima koji se odvijaju bez našeg svjesnog znanja. Većina tih istraživanja razvijena je u okviru paradigme obrade informacija, koja mentalne procese proučava kao sisteme za primanje, obradu, pohranjivanje i korištenje informacija. Za razliku od psihoanalitičke tradicije, koja se prvenstveno oslanjala na klinička zapažanja i teorijske konstrukte, savremena kognitivna istraživanja nesvjesnih procesa uglavnom se zasnivaju na empirijskim podacima i eksperimentalnim metodama. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da ljudi automatski registruju, obrađuju i usvajaju znatno više informacija nego što su toga svjesni. Također, dio tih informacija može utjecati na [[mišljenje]] i [[ponašanje]] iako ih pojedinci ne mogu svjesno prizvati, zapamtiti ili opisati.&lt;ref name=&quot;Augusto_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Augusto |first=Luís M. |date=mart 2011 |title=Unconscious knowledge: A survey |journal=Advances in Cognitive Psychology |volume=6 |issue=-1 |pages=116–141 |doi=10.2478/v10053-008-0081-5 |url=https://www.researchgate.net/publication/51545367_Unconscious_knowledge_A_survey |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Posebna pažnja usmjerena je na razlike između svjesne i nesvjesne percepcije. Rezultati istraživanja ukazuju da prelazak informacija u svjesno iskustvo zavisi od međudjelovanja dva procesa. Prvi se odnosi na karakteristike samog podražaja, odnosno njegov intenzitet i perceptivnu snagu,&lt;ref name=&quot;DelCul_Baillet_Dehaene_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Del Cul |first1=Antoine |last2=Baillet |first2=Sylvain |last3=Dehaene |first3=Stanislas |date=oktobar 2007 |title=Brain Dynamics Underlying the Nonlinear Threshold for Access to Consciousness |journal=PLOS Biology |volume=5 |issue=10 |pages=e260 |doi=10.1371/journal.pbio.0050260 |url=https://www.unicog.org/publications/DelculBailletDehaene_BrainDynamicsConsciousThreshold_PLOSbiol2007screenpdf.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok drugi uključuje mehanizme poput [[pažnja|pažnje]].&lt;ref name=&quot;Dehaene_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dehaene |first1=Stanislas |last2=Changeux |first2=Jean-Pierre |last3=Naccache |first3=Lionel |last4=Sackur |first4=Jérôme |last5=Sergent |first5=Claire |date=juni 2006 |title=Conscious, preconscious, and subliminal processing: A testable taxonomy |journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=10 |issue=5 |pages=204–211 |doi=10.1016/j.tics.2006.03.007 |url=https://www.unicog.org/publications/DehaeneChangeuxNaccacheSackurSergent_TaxonomyPreconscious_TICS2006.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Novija istraživanja pokazuju da informacije koje su u početku obrađene nesvjesno mogu postati dostupne svijesti ukoliko se akumulira dovoljno dokaza za njihovo prepoznavanje. S druge strane, sadržaji koji su uobičajeno dio svjesnog iskustva mogu ostati izvan svijesti uslijed nedostatka pažnje ili djelovanja ometajućih podražaja, kao što su fenomen [[Treptaj pažnje|treptaja pažnje]] ili [[vizualno maskiranje]].&lt;ref name=&quot;Pang_Elntib_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pang |first1=Damian K. F. |last2=Elntib |first2=Stamatis |date=2021 |title=Strongly masked content retained in memory made accessible through repetition |journal=Scientific Reports |volume=11 |issue=1 |pages=10284 |doi=10.1038/s41598-021-89512-w |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8119432/ |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nesvjesna obrada informacija o učestalosti ===

Opsežna istraživanja koja su proveli [[Lynn Hasher]] i Rose T. Zacks pokazala su da ljudi automatski registruju informacije o učestalosti događaja, odnosno koliko se često nešto pojavljuje ili događa, čak i kada toga nisu svjesni i bez namjernog ulaganja mentalnog napora. Takva obrada informacija odvija se izvan svjesne pažnje i ne zahtijeva korištenje složenih kognitivnih resursa. Rezultati istraživanja ukazuju da pojedinci informacije o učestalosti usvajaju nenamjerno i &quot;automatski&quot;, bez obzira na instrukcije koje dobiju ili ciljeve koje nastoje ostvariti tokom obrade informacija. Drugim riječima, ljudi spontano prikupljaju podatke o tome koliko se često određeni događaji, objekti ili pojave javljaju u njihovom okruženju. Sposobnost nesvjesnog i relativno preciznog praćenja učestalosti događaja pokazuje malo ili nimalo povezanosti sa životnom dobi,&lt;ref name=&quot;Connolly_Hockley_1993&quot;&gt;{{cite conference |last1=Connolly |first1=Deborah A. |last2=Hockley |first2=William E. |date=mart 1993 |title=A Developmental Evaluation of Frequency Memory for Actions Presented in Lists and Scripts |conference=Biennial Meeting of the Society for Research in Child Development (60th) |location=New Orleans, LA |url=https://scispace.com/pdf/a-developmental-evaluation-of-frequency-memory-for-actions-2sud6a5fvd.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; nivoom obrazovanja, inteligencijom ili osobinama ličnosti. Zbog toga autori pretpostavljaju da ova sposobnost predstavlja jednu od osnovnih funkcija ljudskog kognitivnog sistema, koja omogućava snalaženje u okolini, stjecanje iskustva i razvoj [[Proceduralno znanje|proceduralnog znanja]].

== Kritike Freudovog koncepta nesvjesnog ==

Sama zamisao o postojanju nesvjesnog uma bila je predmet brojnih rasprava i kritika.&lt;ref name=&quot;Honderich_2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stannard_1982&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Karbelnig_2020&quot; /&gt;

Među značajnijim kritičarima Freudovog koncepta nesvjesnog bio je filozof i psiholog [[Franz Brentano]]. U svom djelu ''Psihologija s empirijskog stanovišta'' (1874) odbacio je ideju nesvjesnih psihičkih procesa. Njegovo protivljenje nije proizlazilo prvenstveno iz osporavanja samih psihičkih fenomena koje je Freud kasnije opisivao, već iz Brentanovog shvatanja svijesti. Prema njegovom mišljenju, svaki mentalni čin po svojoj prirodi mora biti svjestan, pa je zbog toga pojam &quot;nesvjesne svijesti&quot; smatrao proturječnim.&lt;ref name=&quot;Vitz_1988&quot;&gt;{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |publisher=Guilford Press |location=New York |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000unse |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kasnije je i filozof [[Jean-Paul Sartre]] u djelu ''[[Biće i ništavilo]]'' iznio opsežnu kritiku Freudove teorije nesvjesnog. Sartre je tvrdio da je svijest uvijek samosvjesna, odnosno da je čovjek u određenoj mjeri svjestan vlastitih misli, osjećaja i namjera. Polazeći od tog stava, smatrao je da Freudov koncept potiskivanja sadrži unutrašnju teškoću: ako osoba nešto potiskuje, onda mora na neki način znati šta potiskuje, što dovodi u pitanje ideju potpuno nesvjesnog sadržaja. Filozof [[Thomas Baldwin]] smatrao je da je Sartre pogrešno razumio Freudovu teoriju. Prema Baldwinu, Freud nije tvrdio da nesvjesni sadržaji funkcionišu na isti način kao svjesne misli, već da predstavljaju poseban nivo psihičkog funkcionisanja kojem pojedinac nema neposredan pristup. Zbog toga Sartreova kritika, prema Baldwinu, promašuje osnovne pretpostavke psihoanalitičke teorije.&lt;ref name=&quot;Honderich_2009&quot; /&gt;

[[Erich Fromm]] smatrao je da sam izraz &quot;nesvjesno&quot; može biti obmanjujući. Prema njegovom mišljenju, ne postoji posebno psihičko mjesto ili zasebna struktura nazvana &quot;nesvjesno&quot;, već postoje iskustva kojih smo svjesni i iskustva kojih u određenom trenutku nismo svjesni. Kao primjer navodi situaciju u kojoj osoba osjeća mržnju prema drugome zato što ga se boji i svjesna je te mržnje, ali nije svjesna straha koji se nalazi u njenoj pozadini. U tom slučaju može se reći da je mržnja svjesna, a strah nesvjestan, ali to ne znači da se strah nalazi u nekoj posebnoj psihičkoj oblasti nazvanoj &quot;nesvjesno&quot;. Time Fromm nastoji naglasiti da je riječ prije o različitim stepenima svjesnosti nego o postojanju zasebnog mentalnog prostora.&lt;ref name=&quot;Fromm_1962&quot;&gt;{{cite book |last=Fromm |first=Erich |date=1962 |title=Beyond the chains of illusion : my encounter with Marx and Freud |publisher=Simon and Schuster |location=New York |url=https://archive.org/details/beyondchainsofil0000from |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sličnu kritiku iznio je i filozof [[John Searle]]. On je tvrdio da se mnogi Freudovi primjeri mogu objasniti kao potisnuti ili privremeno nedostupni svjesni sadržaji, bez potrebe za pretpostavljanjem posebnog sistema nesvjesnog uma. Posebno je problematizirao ideju duboko nesvjesnih mentalnih sadržaja koji su, po definiciji, trajno nedostupni svijesti. Prema Searleu, teško je govoriti o &quot;mislima&quot; koje nikada ne mogu postati predmet svjesnog iskustva, jer pojam misli podrazumijeva da ih neko može misliti ili postati svjestan njihovog sadržaja. Zbog toga je smatrao da je prikladnije govoriti o nesvjesnim neurobiološkim procesima u mozgu nego o nesvjesnim mislima u Freudovom smislu. Iako nije poricao postojanje brojnih procesa koji djeluju izvan svjesne kontrole, držao je da ih ne treba poistovjećivati sa psihoanalitičkim konceptom nesvjesnog.&lt;ref name=&quot;Searle_1992&quot;&gt;{{cite book |last=Searle |first=John R. |date=1992 |title=The Rediscovery of the Mind |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |url=https://archive.org/details/rediscoveryofmin0000sear_e1u9 |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored Fromma i Searlea, Freudov koncept nesvjesnog bio je predmet kritika brojnih autora iz različitih disciplina. Među njima su historičar [[David Stannard]],&lt;ref name=&quot;Stannard_1982&quot; /&gt; publicista [[Richard Webster]],&lt;ref name=&quot;Webster_1995&quot; /&gt; novinar [[Ethan Watters]],&lt;ref name=&quot;Watters_Ofshe_1999&quot;&gt;{{cite book |last1=Watters |first1=Ethan |last2=Ofshe |first2=Richard |date=1999 |title=Therapy's Delusions: The Myth of the Unconscious and the Exploitation of Today's Walking Worried |publisher=Scribner |location=New York |url=https://archive.org/details/therapysdelusion00etha_0 |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; psiholog [[Richard Ofshe]].&lt;ref name=&quot;Watters_Ofshe_1999&quot; /&gt; i filozof Eric Thomas Weber.&lt;ref name=&quot;Weber_2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Weber |first=Eric Thomas |date=2012 |title=James’s Critiques of the Freudian Unconscious – 25 Years Earlier |journal=William James Studies |volume=9 |pages=94–119 |url=https://williamjamesstudies.org/wp-content/uploads/2014/08/weberfreud.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored kritika Freudovog koncepta nesvjesnog, pojedini naučnici su predložili postojanje nesvjesnih mehanizama koji se značajno razlikuju od psihoanalitičkog shvatanja. Umjesto Freudovog nesvjesnog, koje je povezano s potisnutim željama, konfliktima i simboličkim sadržajima, savremeni istraživači često govore o različitim oblicima nesvjesne obrade informacija. [[John Kihlstrom]] je razvio koncept kognitivnog nesvjesnog, kojim označava mentalne procese koji se odvijaju izvan svjesne pažnje, ali utječu na opažanje, pamćenje i donošenje odluka.&lt;ref name=&quot;Leary_Tangney_2012&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Leary |editor1-first=M. R. |editor2-last=Tangney |editor2-first=J. |date=2012 |title=Handbook of Self and Identity |publisher=Guilford Press |location=New York ; London |url=https://archive.org/details/handbookofselfid0000unse_r9e4 |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Timothy Wilson]] govori o &quot;[[Adaptivno nesvjesno|adaptivnom nesvjesnom]]&quot;, odnosno sistemu koji brzo i efikasno obrađuje informacije bez svjesne kontrole.&lt;ref name=&quot;Wilson_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Wilson |first=Timothy D. |date=2002 |title=Strangers to Ourselves: Discovering the Adaptive Unconscious |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |url=https://books.google.ba/books?id=W4yzugYjz08C |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, [[Elizabeth Loftus]] i Mark Klinger koriste izraz &quot;glupo&quot; nesvjesno kako bi opisali automatske procese koji funkcionišu bez složenih mehanizama potiskivanja i simboličke prerade karakterističnih za Freudovu teoriju.&lt;ref name=&quot;Loftus_Klinger_1992&quot;&gt;{{cite journal |last1=Loftus |first1=Elizabeth F. |last2=Klinger |first2=Mark R. |date=juni 1992 |title=Is the unconscious smart or dumb? |journal=American Psychologist |volume=47 |issue=6 |pages=761–765 |doi=10.1037/0003-066X.47.6.761 |pmid=1616173 |url=https://journalpsyche.org/articles/0xc0ae.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također, [[Robert Langs]] razvio je koncept &quot;dubokog nesvjesnog sistema&quot;.

U savremenoj [[kognitivna psihologija|kognitivnoj psihologiji]], brojni istraživači nastoje odvojiti pojam nesvjesnog od njegovog frojdovskog nasljeđa, pa se umjesto toga koriste alternativni termini poput &quot;implicitno&quot; ili &quot;automatsko&quot;. Ovi pristupi naglašavaju u kojoj mjeri se kognitivna obrada odvija izvan okvira svjesne pažnje i pokazuju da informacije kojih nismo svjesni ipak mogu utjecati na druge kognitivne procese, kao i na ponašanje.&lt;ref name=&quot;Greenwald_et_al_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Greenwald |first1=Anthony G. |last2=Draine |first2=Sean C. |last3=Abrams |first3=Richard L. |date=septembar 1996 |title=Three cognitive markers of unconscious semantic activation |journal=Science |volume=273 |issue=5282 |pages=1699–1702 |doi=10.1126/science.273.5282.1699 |pmid=8781230 |bibcode=1996Sci...273.1699G |citeseerx=10.1.1.80.3946 |s2cid=14256639 |url=https://faculty.washington.edu/agg/pdf/Gwald_Draine_Abrams_Science_1996.OCR.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gaillard_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gaillard |first1=Raphaël |last2=Del Cul |first2=Antoine |last3=Naccache |first3=Lionel |last4=Vinckier |first4=Fabien |last5=Cohen |first5=Laurent |last6=Dehaene |first6=Stanislas |date=maj 2006 |title=Nonconscious semantic processing of emotional words modulates conscious access |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=103 |issue=19 |pages=7524–7529 |doi=10.1073/pnas.0600584103 |pmid=16648261 |pmc=1464371 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1464371/ |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kiefer_Brendel_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kiefer |first1=Markus |last2=Brendel |first2=Doreen |date=mart 2006 |title=Attentional Modulation of Unconscious “Automatic” Processes: Evidence from Event-related Potentials in a Masked Priming Paradigm |journal=Journal of Cognitive Neuroscience |volume=18 |issue=2 |pages=184–198 |doi=10.1162/089892906775783688 |url=https://www.researchgate.net/publication/7282040_Attentional_Modulation_of_Unconscious_Automatic_Processes_Evidence_from_Event-related_Potentials_in_a_Masked_Priming_Paradigm |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Naccache_et_al_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Naccache |first1=Lionel |last2=Gaillard |first2=Raphaël |last3=Adam |first3=Claude |date=maj 2005 |title=A direct intracranial record of emotions evoked by subliminal words |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=102 |issue=21 |pages=7713–7717 |doi=10.1073/pnas.0500542102 |pmid=15897465 |pmc=1140423 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1140423/ |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Smith_DeCoster_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Smith |first1=Eliot R. |last2=DeCoster |first2=Jamie |date=maj 2000 |title=Dual-Process Models in Social and Cognitive Psychology: Conceptual Integration and Links to Underlying Memory Systems |journal=Personality and Social Psychology Review |volume=4 |issue=2 |pages=108–131 |doi=10.1207/S15327957PSPR0402_01 |url=https://www.researchgate.net/publication/248551974_Dual-Process_Models_in_Social_and_Cognitive_Psychology_Conceptual_Integration_and_Links_to_Underlying_Memory_Systems |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Srodne istraživačke tradicije koje se bave nesvjesnim procesima uključuju implicitno pamćenje (npr. [[Priming (psihologija)|priming]]), kao i istraživanja [[Pawel Lewicki|Pawela Lewickog]] o nesvjesnom stjecanju znanja.

== Također pogledajte ==
* [[Adaptivno nesvjesno]]
* [[Automatsko pisanje]]
* [[Autosugestija]]
* [[Svijest]]
* [[Snovi u analitičkoj psihologiji]]
* [[Ideomotorni fenomen]]
* [[Iluzija introspekcije]]
* [[Filozofija uma]]
* [[Predsvjesno]]
* [[Podsvijest]]
* [[Sotonistička panika]]
* [[Društvena zaraza]]
* [[Teorija uma]]
* [[Nesvjesna kognicija]]
* [[Nesvjesna komunikacija]]
* [[Nesvjesni duh]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20040315164039/http://ist-socrates.berkeley.edu/~kihlstrm/rediscovery.htm The Rediscovery of the Unconscious] {{en simbol}}
* [https://www.freud.org.uk/learn/discover-psychoanalysis/what-is-the-unconscious/the-unconscious-frequently-asked-questions/ The Unconscious: Frequently Asked Questions] {{en simbol}}

{{Analitička psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nesvjesno| ]]
[[Kategorija:Analitička psihologija]]
[[Kategorija:Centralni nervni sistem]]
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]
[[Kategorija:Hipnoza]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Neuropsihologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]</text>
      <sha1>hgodldcq1aigw0tjf8y984h0wpp6kbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535899</id>
    <revision>
      <id>3915481</id>
      <parentid>3904416</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T06:47:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19166" sha1="g4exj591iravjduvdmsxmjrkjyndvki" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država
| izvorno_ime                = National Academy of Sciences
| slika                      = NationalAcademySciences_07110011.jpg
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Zgrada Nacionalne akademije nauka u Washingtonu, D.C.
| karta                      = 
| veličina_karte             = 
| opis_karte                 = 
| skraćenica                 = NAS
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = {{Početni datum i godine|1863|3|3}}
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = Nevladina organizacija
| status                     = Aktivna
| cilj                       = 
| glavno_sjedište            = 2101 [[Constitution Avenue]], NW, [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|38.89598|-77.03658|display=inline,title|format=dms}}
| područje_utjecaja          = 
| članstvo                   = 2.687 domaćih i 531 međunarodni član (2024)
| jezik                      = [[Engleski jezik|Engleski]]
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjednik
| lider_ime1                 = [[Neil Shubin|Neil H. Shubin]]
| lider_vrsta2               = Potpredsjednica
| lider_ime2                 = Susan Wessler
| lider_vrsta3               = Osnivači
| lider_ime3                 = [[Alexander Dallas Bache]]&lt;br&gt;[[Abraham Lincoln]]
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| ključne_osobe              = 
| glavni_organ               = [[Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine]] (krovna organizacija)
| budžet                     = Ukupni prihodi: 361,7 miliona $ (2024)&lt;ref name=&quot;CauseIQ_NAS_2026&quot;&gt;{{cite web |title=National Academy of Sciences |url=https://www.causeiq.com/organizations/national-academy-of-sciences,530196932/ |website=Cause IQ |publisher=Cause IQ, LLC |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| broj_zaposlenih            = 1.381 (2024)
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|nasonline.org/}}
}}
'''Nacionalna akademija nauka''' ({{lang-en|National Academy of Sciences}}, '''NAS''') američka je neprofitna [[nevladina organizacija]]. NAS je dio sistema [[Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnih akademija nauka, inženjerstva i medicine]], zajedno s [[Nacionalna akademija inženjerstva Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom akademijom inženjerstva]] (NAE) i [[Nacionalna akademija medicine Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom akademijom medicine]] (NAM).

Kao [[nacionalna akademija]], svake godine bira nove članove među naučnicima koji su ostvarili izuzetna i trajna dostignuća u izvornim naučnim istraživanjima. Izbor u Nacionalnu akademiju nauka smatra se jednim od najviših priznanja u naučnoj zajednici [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|Članovi Nacionalne akademije nauka]] obavljaju svoju dužnost ''[[pro bono]]'' kao &quot;savjetnici naciji&quot; za pitanja iz oblasti nauke, inženjerstva i medicine.&lt;ref name=&quot;NAS_Organization_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Organization |url=https://www.nasonline.org/about-the-nas/organization/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Akademija djeluje na osnovu povelje Kongresa u skladu s Glavom 36 Zakonika Sjedinjenih Američkih Država.

Američki Kongres donio je zakon kojim je osnovana Nacionalna akademija nauka, a predsjednik [[Abraham Lincoln]] potpisao ga je 1863. Akademija je uspostavljena kao nezavisna i pouzdana nevladina institucija sa zadatkom da &quot;pruža nezavisne i objektivne savjete naciji o pitanjima vezanim za nauku i tehnologiju&quot; te da daje naučne savjete vladi &quot;kad god to zatraži&quot; bilo koji državni organ.&lt;ref name=&quot;NAS_Mission_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Mission |url=https://nasonline.org/about-nas/mission/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231020022809/https://nasonline.org/about-nas/mission/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2023 |archive-date=20. 10. 2023 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Time je Akademija dobila mandat da pruža stručnu podršku svim dijelovima savezne vlasti, umjesto da bude vezana za jednu granu vlasti ili izvršnu agenciju, što je razlikuje od institucija poput [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] i brojnih tijela koja odgovaraju predsjedniku SAD-a. Za usluge koje pruža saveznoj vladi Akademija ne prima novčanu naknadu.&lt;ref name=&quot;NAS_Mission_Overview_2023&quot;&gt;{{cite web |title=Overview: NAS Mission |url=https://nasonline.org/about-nas/mission/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231020022809/https://nasonline.org/about-nas/mission/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=20. 10. 2023 |archive-date=2023 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==

Do 2024, Nacionalna akademija nauka je imala 2.687 [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|redovnih članova]] i 531 [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|međunarodnog člana]].&lt;ref name=&quot;NAS_Membership_Overview_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Membership Overview |url=https://www.nasonline.org/membership/membership-overview/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među njenim članovima približno je 190 dobitnika  [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].&lt;ref name=&quot;NAS_Nobel_25Years_2025&quot;&gt;{{cite web |title=25 Years of Nobel Laureates: Celebrating NAS Members Awarded the Nobel Prize Since 2000 |url=https://www.nasonline.org/news/25-years-of-nobel-laureates-celebrating-nas-members-awarded-the-nobel-prize-since-2000/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2025 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U izvještaju Akademija iz 1989. godine navodi se da se broj žena među njenim članovima povećava veoma sporo; u to vrijeme imala je 1.516 muških i 57 ženskih članova.&lt;ref name=&quot;SF_Examiner_Science_1989&quot;&gt;{{cite news |title=News of the week from the science world |newspaper=The San Francisco Examiner |date=1989 |page=D-2 |url=https://www.newspapers.com/article/the-san-francisco-examiner-news-of-the-w/28046754/ |department=Journals |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalna akademija nauka jedna je od 135 organizacija članica [[Međunarodno vijeće za nauku|Međunarodnog vijeća za nauku]] (ISC). Iako ne postoji formalna saradnja s državnim i lokalnim akademijama nauka, među njima često postoji neformalna komunikacija i saradnja. Akademijom upravlja Vijeće od 17 članova, koje čine pet službenika (predsjednik, potpredsjednik, glavni sekretar, međunarodni sekretar i blagajnik) te 12 članova Vijeća.Sve članove Vijeća biraju članovi Akademije iz redova članstva Akademije.&lt;ref name=&quot;NAS_Leadership_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Leadership |url=https://www.nasonline.org/about-the-nas/leadership/ |website=nasonline.org |publisher=National Academy of Sciences |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Oko 85% aktivnosti Akademije finansiraju agencije savezne vlade Sjedinjenih Američkih Država, dok ostatak sredstava dolazi od saveznih država, privatnih fondacija i industrijskih organizacija.&lt;ref name=&quot;NationalAcademies_DEPS_FAQ_2009&quot;&gt;{{cite web |title=Division on Engineering and Physical Sciences FAQ |url=http://sites.nationalacademies.org/deps/DEPS_037300 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101125444/http://sites.nationalacademies.org/deps/DEPS_037300 |website=nationalacademies.org |publisher=The National Academies |date=2009 |archive-date=1. 1. 2009 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Vijeće prema potrebi može pojedine zadatke povjeriti specijalizovanim odborima. Tako je, na primjer, Odbor za ishranu životinja još od prije 1944. objavljivao niz izvještaja pod naslovom ''Nutrient Requirements of Domestic Animals'', pri čemu je svako izdanje pripremala posebna podkomisija stručnjaka za određenu oblast.&lt;ref name=&quot;NASEM_Nutrient_Reports_2026&quot;&gt;{{cite web |title=NASEM Nutrient Requirement Reports |url=https://animalnutrition.org/nrc_reports |website=animalnutrition.org |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |date=2026 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nacionalna akademija nauka održava godišnje zasjedanje u [[Washington|Washingtonu, D.C.]], a njegov tok i rezultati objavljuju se u naučnom časopisu ''[[Proceedings of the National Academy of Sciences]]'' (PNAS). Izdavačka kuća [[National Academies Press]] objavljuje publikacije Nacionalnih akademija, pri čemu je više od 4.000 izdanja besplatno dostupno na njenoj internetskoj stranici.&lt;ref name=&quot;NASEM_NAP_Free_2011&quot;&gt;{{cite web |title=The National Academies Press Makes All PDF Books Free to Download; More Than 4,000 Titles Now Available Free to All Readers |url=https://www.nationalacademies.org/news/the-national-academies-press-makes-all-pdf-books-free-to-download-more-than-4000-titles-now-available-free-to-all-readers |website=nationalacademies.org |publisher=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine |date=2011 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od 2004. do 2017. Nacionalna akademija nauka upravljala je [[Naučni muzej &quot;Marian Koshland&quot;|Naučnim muzejom &quot;Marian Koshland&quot;]], koji je organizovao javne izložbe i obrazovne programe povezane s njenim savjetodavnim i javnopolitičkim radom. Muzejske postavke bile su posvećene temama kao što su [[klimatske promjene]] i [[zarazne bolesti]]. Muzej je zatvoren 2017, a zamijenio ga je novi program popularizacije nauke pod nazivom LabX.&lt;ref name=&quot;NAS_LabX_Research_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Science Out of the Box: Exploring Pathways to Relevance for the Millennial Generation |url=https://webassets.nationalacademies.org/LabX/audience-research/ |website=nationalacademies.org |publisher=National Academy of Sciences: LabX |date=2018 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Keck Center of the National Academies.JPG|mini|desno|300px|Keckov centar Nacionalnih akademija u Washingtonu, D.C., jedna je od nekoliko lokacija na kojima Nacionalna akademija nauka ima svoje urede]]
Zakonom o osnivanju, koji je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država [[Abraham Lincoln]] potpisao 3. marta 1863, osnovana je Nacionalna akademija nauka i imenovano je 50 osnivačkih članova. Mnogi od prvih [[Članovi Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država|članova NAS-a]] potjecali su iz takozvanih &quot;Scientific Lazzaroni&quot;, neformalne mreže naučnika, uglavnom iz oblasti fizike, koja je djelovala na području [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgea]] u saveznoj državi Massachusetts ({{Circa|1850}}).&lt;ref name=&quot;Olson_NAS150_2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Olson |first=Steve |title=The National Academy of Sciences at 150 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=2014 |volume=111 |issue=supplement_2 |pages=9327-9364 |doi=10.1073/pnas.1406109111 |url=https://www.pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1406109111 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1863. inicijatori osnivanja Akademije osigurali su podršku [[Alexander Dallas Bache|Alexandera Dallasa Bachea]] i [[Charles Henry Davis|Charlesa Henryja Davisa]], [[astronomija|astronoma]] koji je neposredno prije toga opozvan iz američke mornarice u [[Washington]] radi preuzimanja dužnosti direktora Biroa za navigaciju. Podršku su pružili i švicarsko-američki geolog [[Louis Agassiz]] te američki matematičar [[Benjamin Peirce]], koji su zajedno razradili plan za osnivanje Nacionalne akademije nauka. Senator [[Henry Wilson]] iz Massachusettsa namjeravao je imenovati Agassiza u Upravni odbor [[Institut &quot;Smithsonian&quot;|Instituta &quot;Smithsonian&quot;]].&lt;ref name=&quot;Jansen_Bache_2023&quot;&gt;{{cite book |last=Jansen |first=Axel |title=Alexander Dallas Bache: Building the American Nation through Science and Education in the Nineteenth Century |url=https://www.ssoar.info/ssoar/handle/document/90030 |publisher=Campus Verlag |location=Frankfurt am Main |date=2023 |doi=10.12907/978-3-593-41046-3 |isbn=978-3-593-41046-3 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Agassiz je o trošku savezne vlade doputovao u Washington kako bi s ostalim učesnicima pripremio organizaciju Akademije. Time je zaobiđen [[Joseph Henry]], koji se protivio upućivanju prijedloga zakona o osnivanju takve akademije [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu Sjedinjenih Američkih Država]], smatrajući da bi takva inicijativa bila u suprotnosti s demokratskim institucijama. Uprkos tome, Henry je kasnije postao drugi predsjednik NAS-a. Agassiz, Davis, Peirce, [[Benjamin Gould]] i senator Wilson sastali su se u Bacheovoj kući, gdje su u kratkom roku izradili nacrt zakona o osnivanju Akademije, uključujući i spisak pedeset osnivačkih članova.&lt;ref name=&quot;Miller_Lazzaroni_1972&quot;&gt;{{cite book |last1=Miller |first1=Lillian |last2=Voss |first2=Frederick |last3=Hussey |first3=Jeannette |title=The Lazzaroni: science and scientists in mid-nineteenth-century America |url=http://www.questia.com/PM.qst?a=o&amp;d=76824285 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070525215629/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&amp;d=76824285 |publisher=Smithsonian Institution Press |date=1972 |page=121 |archive-date=25. 5. 2007 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom završnih sati zasjedanja Kongresa, kada je Senat ubrzano razmatrao preostale prijedloge prije zaključenja sjednice, senator Wilson podnio je prijedlog zakona. Bez značajnije rasprave o njegovim odredbama i sadržaju, prijedlog su usvojili i Senat i Predstavnički dom, nakon čega ga je predsjednik Lincoln potpisao.&lt;ref name=&quot;Miller_Lazzaroni_1972&quot; /&gt;

Iako je osnivanje Akademije predstavljalo značajan korak u institucionalnom priznavanju uloge nauke u američkom društvu, među naučnicima je izazvalo znatno nezadovoljstvo,&lt;ref name=&quot;Miller_Lazzaroni_1972&quot; /&gt; bez obzira na to jesu li bili među osnivačima ili ne.

Zakon je propisivao:

{{Citat|Akademija će, kad god to zatraži bilo koji državni organ, istražiti, ispitati, provesti eksperimente i podnijeti izvještaj o svakom pitanju iz oblasti nauke ili umjetnosti. Stvarni troškovi tih istraživanja, ispitivanja, eksperimenata i izvještaja finansirat će se iz sredstava odobrenih za tu svrhu, ali Akademija neće primati nikakvu naknadu za usluge koje pruža Vladi Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;NAS_Charter_Act_1863&quot;&gt;{{cite web |title=An Act to Incorporate the National Academy of Sciences |url=http://www7.nationalacademies.org/ocga/Other/Act_to_incorporate.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20070417074050/http://www7.nationalacademies.org/ocga/Other/Act_to_incorporate.asp |website=nationalacademies.org |publisher=Office of Congressional and Government Affairs |date=2007 |archive-date=17. 4. 2007 |url-status=dead |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Nacionalna akademija nauka nije uspjela riješiti probleme s kojima su se Sjedinjene Američke Države suočavale tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], kako su se pripadnici grupe Lazzaroni nadali, niti je ostvarila očekivanja pripadnika grupe ''Lazzaroni'' da objedini američka naučna istraživanja u jedinstven sistem.&lt;ref name=&quot;Miller_Lazzaroni_1972&quot; /&gt; Ipak, izbor u članstvo Nacionalne akademije nauka smatrao se najvišim priznanjem za naučna dostignuća američkih naučnika sve do uspostavljanja Nobelove nagrade krajem 19. vijeka.&lt;ref name=&quot;Stankus_Journals_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stankus |first=Tony |title=Scientific Journals: Improving Library Collections Through Analysis of Publishing Trends |url=https://www.taylorfrancis.com/books/edit/10.4324/9781003002222/scientific-journals-tony-stankus |publisher=Routledge |location=London |date=2019 |orig-date=1990 |doi=10.4324/9781003002222 |isbn=978-1-003-00222-2 |pages=222 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kongresna povelja izmijenjena je 1870, kada je ukinuto ograničenje broja članova Akademije.&lt;ref name=&quot;NRC_Chronicle_1985&quot;&gt;{{cite book |author=National Research Council (U.S.). Office of Government and Public Affairs |title=A Chronicle of Public Laws Calling for Action by the National Academy of Sciences, National Academy of Engineering, Institute of Medicine, [and] National Research Council |url=https://books.google.ba/books?id=PiYrAAAAYAAJ |publisher=National Academy Press |location=Washington, D.C. |date=1985 |access-date=12. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Povodom 150. godišnjice Gettysburškog govora, astrofizičar [[Neil deGrasse Tyson]] pozvan je 2013. godine da napiše prigodni govor. Tom prilikom istakao je da je jedno od najznačajnijih naslijeđa predsjednika Lincolna upravo osnivanje Nacionalne akademije nauka iste godine, ocijenivši da je taj čin dugoročno usmjerio Sjedinjene Američke Države prema upravljanju zasnovanom na naučnim spoznajama.&lt;ref name=&quot;ScienceMag_Gettysburg_2015&quot;&gt;{{cite video |people=Tyson, Neil deGrasse |title=Neil's Gettysburg reply |url=https://www.youtube.com/watch?v=Dq3UlgKjbZ8 |publisher=Science Magazine (AAAS) |date=2015 |access-date=12. 7. 2026 |medium=YouTube video |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.nasonline.org/ Službena stranica]
** [http://www.cpnas.org/ Ured za kulturne programe]
** [http://www.labx.org/ LabX]
** [http://www.scienceandentertainmentexchange.org/ The Science &amp; Entertainment Exchange]
* [[Kongresna biblioteka]]:
** [http://www.nap.edu/books/0309071445/html/ LC 21: Digitalna strategija za Kongresnu biblioteku]
** [https://www.loc.gov/library/libarch-digital.html Digitalne zbirke i programi]
** [http://www.digitalpreservation.gov/ Program za infrastrukturu i očuvanje digitalnih informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023013030/http://www.digitalpreservation.gov/ |date=23. 10. 2015 }}
* Vega Science Trust:
** [http://www.vega.org.uk/video/ Video programi]
** [http://www.vega.org.uk/video/programme/119 Sherwood Rowland, dobitnik Nobelove nagrade, govori o klimatskim promjenama]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država}}
[[Kategorija:Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država|01]]
[[Kategorija:Naučne organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Nacionalne akademije u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Nacionalne akademije nauka i umjetnosti|Sjedinjene Američke Države]]
[[Kategorija:Članice Međunarodnog vijeća za nauku]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1863.]]</text>
      <sha1>g4exj591iravjduvdmsxmjrkjyndvki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jason Sklenar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536263</id>
    <revision>
      <id>3915358</id>
      <parentid>3914968</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:43:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9299" sha1="5k2t61kaatdrsakc49wbozhji7apiqj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Jason Sklenar
| slika                = Jason_Sklenar_-_Marcel_Laponder.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Jason Michael Sklenar
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1970|03|27}}
| mjesto_rođenja       = [[Cheltenham]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = biatlonski trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 180
| težina               = 76
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2004.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''11''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = [[Datoteka:Order_of_the_British_Empire_(Civil)_Ribbon.svg|20 px]] [[Orden Britanske imperije]]
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 26. 7. 2026.
}}

'''Jason Sklenar''' rođen 27. marta 1970. u [[Cheltenham]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sk/jason-sklenar-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192224/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sk/jason-sklenar-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Jason Sklenar Olympic Results |accessdate=26. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|67]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|80]]  
| 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|48]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|71]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Sklenar je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 48-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je od 87 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:23.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Hugh Pritchard|Hughom Pritchardom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
|
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|14]]   
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|87]]   
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|20]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1994}}
| 
|
|  
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|10]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|68]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|41]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|17]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|19]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|67]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|20]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|60]]  
|  
| 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|  
|   
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|14]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|40]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|62]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|72]]  
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|78]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|87]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|96]]   
| 
|
| 
|} 
Jason Sklenar je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] nastupio jedanaest puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 40-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:25.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 194 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Sklenara u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]]  u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 88-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2004.

== Nagrade ==
* [[Orden Britanske imperije]]

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1593}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Sklenar, Jason}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Cheltenham]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Britanski biatlonski treneri]]</text>
      <sha1>5k2t61kaatdrsakc49wbozhji7apiqj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mark Gee</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536358</id>
    <revision>
      <id>3915354</id>
      <parentid>3915329</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:29:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9289" sha1="dulml5sl3858a2ri2gjecu3jmljwsig" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Mark Gee
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Mark Gee
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1972|02|21}}
| mjesto_rođenja       = [[Aviemore]], [[Škotska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = vojnik
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 165
| težina               = 63
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 2nd Royal Tank Regiment
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2005.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 30. 7. 2026.
}}

'''Mark Gee''' rođen 21. februara 1972. u [[Aviemore|Aviemoru]] u [[Škotska|Škotskoj]], nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192050/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Mark Gee Olympic Results |access-date=8. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
|
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|17]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|68]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|68]]
|  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|81]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|72]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Gee je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]:  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama su mu najbolji rezultati dva 68-a mjesta na na ZOI 1994: u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:44.1&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]; te u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 11:32.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|norveškog biatlonca]] [[Halvard Hanevold|Halvard Hanevold]].  U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat predzadnje 17-o mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods |Ian Woods ]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]], kada su s 8:53.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|77]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|83]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|17]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|75]]  
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|20]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
| 
|
|   
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|14]]

|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|61]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|66]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|39]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|51]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|57]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|42]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|44]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|56]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]   
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|89]]
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|} 
Mark Gee je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] nastupio osam puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je dvanaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 4:25.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deveto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Paul Ryan (biatlonac)|Paulom Ryanom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]].
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Geea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] &lt;!-- u [[Obertauern]]u 17. decembra 1986. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 45-o mjesto. Najbolji rezultati u pojedinačnim disciplinama su mu dvanaesta mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]] u [[Les Saisies]]u je 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] u [[Novosibirsk]]u je 21. marta 1992. u utrci na 10&amp;nbsp;km.
 --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2004.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1518}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gee, Mark}}
[[Kategorija:Rođeni 1972.]]
[[Kategorija:Biografije, Aviemore]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>dulml5sl3858a2ri2gjecu3jmljwsig</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915356</id>
      <parentid>3915354</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:35:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9545" sha1="gtod8sayeaf54bavo6yhyaam7oolkcn" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Mark Gee
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Mark Gee
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1972|02|21}}
| mjesto_rođenja       = [[Aviemore]], [[Škotska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = vojnik
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 165
| težina               = 63
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 2nd Royal Tank Regiment
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2005.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 30. 7. 2026.
}}

'''Mark Gee''' rođen 21. februara 1972. u [[Aviemore|Aviemoru]] u [[Škotska|Škotskoj]], nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192050/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Mark Gee Olympic Results |access-date=8. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
|
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|17]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|68]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|68]]
|  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|81]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|72]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Gee je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]:  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama su mu najbolji rezultati dva 68-a mjesta na na ZOI 1994: u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:44.1&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]; te u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 11:32.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|norveškog biatlonca]] [[Halvard Hanevold|Halvard Hanevold]].  U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat predzadnje 17-o mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods |Ian Woods ]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]], kada su s 8:53.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|77]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|83]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|17]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|75]]  
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|20]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
| 
|
|   
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|14]]

|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|61]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|66]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|39]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|51]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|57]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|42]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|44]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|56]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]   
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|89]]
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|} 
Mark Gee je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] nastupio osam puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 39-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 5:53.1&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Wolfgang Rottmann|Wolfganga Rottmanna]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 14-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Craig Haslam|Craigom Haslamom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]]; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] s [[Tom Clemens|Tomom Clemensom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Geea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] &lt;!-- u [[Obertauern]]u 17. decembra 1986. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 45-o mjesto. Najbolji rezultati u pojedinačnim disciplinama su mu dvanaesta mjesta: u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]] u [[Les Saisies]]u je 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km; te u [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezoni 1991/92.]] u [[Novosibirsk]]u je 21. marta 1992. u utrci na 10&amp;nbsp;km.
 --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2004.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1518}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gee, Mark}}
[[Kategorija:Rođeni 1972.]]
[[Kategorija:Biografije, Aviemore]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>gtod8sayeaf54bavo6yhyaam7oolkcn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915357</id>
      <parentid>3915356</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:40:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9481" sha1="iulxofph24mwc2en1sjsq1blgtaeioi" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Mark Gee
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Mark Gee
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1972|02|21}}
| mjesto_rođenja       = [[Aviemore]], [[Škotska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = vojnik
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 165
| težina               = 63
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 2nd Royal Tank Regiment
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2005.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 30. 7. 2026.
}}

'''Mark Gee''' rođen 21. februara 1972. u [[Aviemore|Aviemoru]] u [[Škotska|Škotskoj]], nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192050/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Mark Gee Olympic Results |access-date=8. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
|
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|17]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|68]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|68]]
|  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|81]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|72]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Gee je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]:  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama su mu najbolji rezultati dva 68-a mjesta na na ZOI 1994: u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:44.1&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]; te u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 11:32.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|norveškog biatlonca]] [[Halvard Hanevold|Halvard Hanevold]].  U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat predzadnje 17-o mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods |Ian Woods ]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]], kada su s 8:53.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|77]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|83]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|17]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|75]]  
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|20]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
| 
|
|   
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|14]]

|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|61]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|66]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|39]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|51]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|57]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|42]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|44]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|56]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]   
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|89]]
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|} 
Mark Gee je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] nastupio osam puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 39-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 5:53.1&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Wolfgang Rottmann|Wolfganga Rottmanna]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 14-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Craig Haslam|Craigom Haslamom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]]; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] s [[Tom Clemens|Tomom Clemensom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Geea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992, kada je u utrci na 20&amp;nbsp;km osvojio 90-o mjesto. Najbolji rezultati u pojedinačnim disciplinama mu je 39-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|sezoni 1997/98.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 3. marta 1998; a u ekipnim utrkama tri puta je osvajao 13-o mjesto.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2005.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1518}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gee, Mark}}
[[Kategorija:Rođeni 1972.]]
[[Kategorija:Biografije, Aviemore]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>iulxofph24mwc2en1sjsq1blgtaeioi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915512</id>
      <parentid>3915357</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T09:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3915512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9481" sha1="sjn4s4vt4sjr0c0k67ss721jbxz43xf" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Mark Gee
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Mark Gee
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1972|02|21}}
| mjesto_rođenja       = [[Aviemore]], [[Škotska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = vojnik
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 165
| težina               = 63
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 2nd Royal Tank Regiment
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2005.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 30. 7. 2026.
}}

'''Mark Gee''' rođen 21. februara 1972. u [[Aviemore|Aviemoru]] u [[Škotska|Škotskoj]], nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192050/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ge/mark-gee-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Mark Gee Olympic Results |access-date=8. 6. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
|
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|17]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|68]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|68]]
|  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|81]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|72]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Gee je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]:  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], ali nije osvajao medalje. U pojedinačnim utrkama su mu najbolji rezultati dva 68-a mjesta na na ZOI 1994: u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:44.1&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]]; te u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je sa sedam promašaja i zaostatkom od 11:32.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|norveškog biatlonca]] [[Halvard Hanevold|Halvard Hanevold]].  U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat predzadnje 17-o mjesto na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods |Ian Woods ]] i [[Kenneth Rudd|Kennethom Ruddom]], kada su s 8:53.9&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|njemačke]] štafete u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Sven Fischer]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|77]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|83]] 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|17]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|75]]  
| 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|20]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
| 
|
|   
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|14]]

|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|61]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|66]] 
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|39]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|51]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|57]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|42]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|44]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|49]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|56]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]   
| 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|81]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|89]]
|  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|} 
Mark Gee je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] nastupio osam puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 39-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 5:53.1&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Wolfgang Rottmann|Wolfganga Rottmanna]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 14-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Craig Haslam|Craigom Haslamom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]]; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafeti]] 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] s [[Tom Clemens|Tomom Clemensom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Geea u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 17. decembra 1992, kada je u utrci na 20&amp;nbsp;km osvojio 90-o mjesto. Najbolji rezultati u pojedinačnim disciplinama mu je 39-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|sezoni 1997/98.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 3. marta 1998; a u ekipnim utrkama tri puta je osvajao 13-o mjesto.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2005.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1518}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Gee, Mark}}
[[Kategorija:Rođeni 1972.]]
[[Kategorija:Biografije, Aviemore]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>sjn4s4vt4sjr0c0k67ss721jbxz43xf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mihajlo Petrović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536359</id>
    <revision>
      <id>3915341</id>
      <timestamp>2026-07-30T12:32:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vojno lice | ime               = Mihajlo Petrović | slika             =  | opis              =  | veličina          =  | datum rođenja     =  | mjesto rođenja    = [[Beograd]], [[SFRJ]] | datum smrti       = [[25. oktobar]] [[1992]]. | mjesto smrti      = [[Šešićka planina]], [[Travnik]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost      = Srbin | nadimak           =  | titule            =  | pripadnost        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]...</comment>
      <origin>3915341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11405" sha1="9eqg8vj5xxppze3jvtqeqrilndt5ws2" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Mihajlo Petrović
| slika             = 
| opis              = 
| veličina          = 
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| datum smrti       = [[25. oktobar]] [[1992]].
| mjesto smrti      = [[Šešićka planina]], [[Travnik]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = Srbin
| nadimak           = 
| titule            = 
| pripadnost        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| služba            = 
| čin               = major
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = Prvi vlašićki odred
| komandovao        = Prvi vlašićki odred
| odlikovanja       = [[Orden Zlatni ljiljan]]; [[Orden Zlatni grb s mačevima]]
}}

'''Mihajlo Petrović''' (rođen u [[Beograd]]u – [[25. oktobar]] [[1992]]., [[Vlašić]]) bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i major [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ostao je u [[Travnik]]u nakon povlačenja jedinice JNA, te se stavio na raspolaganje [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine]]. Kasnije je komandovao odredom sastavljenim uglavnom od prognanih stanovnika sela [[Mudrike]] na području Vlašića. Poginuo je 25. oktobra 1992. godine od posljedica eksplozije mine na području Vlašića. Posthumno je odlikovan [[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]] i [[Zlatni grb s mačevima|Zlatnim grbom s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/
 |title=Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!
 |website=Travnik.ba
 |date=2020-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik-grad.info/obiljezena-godisnjica-pogibije-legendarnog-majora-mihajla-petrovica/
 |title=Obilježena godišnjica pogibije legendarnog majora Mihajla Petrovića
 |website=Travnik-grad.info
 |date=2018-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život i služba u JNA ===

Petrović je rođen u Beogradu, gdje je prema dostupnim izvorima proveo dio ranog života. Bio je oficir bivše [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i imao čin majora. Prema navodima objavljenim u kasnijim sjećanjima, po struci je bio magistar [[Elektrotehnika|elektrotehnike]].&lt;ref name=&quot;Senzor2024&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/
 |title=Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH
 |website=Senzor.ba
 |date=2024-06-05
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1975. došao je u Travnik, gdje je prema dostupnim izvorima proveo narednih sedamnaest godina. U Travniku je živio sa suprugom Anom i djecom.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ja-sam-srbin-iz-beograda-i-dosao-sam-ovdje-da-se-borim-sa-vama/242228
 |title=„Ja sam Srbin iz Beograda i došao sam ovdje da se borim sa vama“
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2016-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

=== Ostanak u Travniku ===

U proljeće 1992. godine, nakon početka rata u Bosni i Hercegovini, jedinica JNA kojoj je Petrović pripadao napustila je Travnik. Prema kasnijim svjedočenjima i novinskim zapisima, Petrović je odlučio ostati u Travniku i staviti se na raspolaganje Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;

Prema istim izvorima, Petrović nije prihvatio poziv porodice da se vrati u Beograd, niti prijedlog porodice svoje supruge da se preseli u Zagreb. U Travniku su s njim ostali supruga Ana i njihova djeca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;

=== Učešće u odbrani Travnika ===

Petrović je učestvovao u organiziranju odbrane Travnika tokom prvih mjeseci rata. Prema svjedočenjima objavljenim u kasnijim medijskim prilozima, u proljeće 1992. godine obraćao se pripadnicima lokalnih odbrambenih snaga i govorio o potrebi odbrane stanovništva i grada.&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;

U jednom od kasnije objavljenih zapisa prenesene su njegove riječi: „Ne bojte se, junak umire jednom, kukavica hiljadu puta.“ Ova rečenica kasnije je postala najpoznatiji citat povezan s njegovim ratnim djelovanjem.&lt;ref name=&quot;Avaz2014&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/142525/major-arbih-mihajlo-petrovic-je-govorio-ne-bojte-se-junak-umire-samo-jednom-a-kukavica-hiljadu-puta
 |title=Major ARBiH Mihajlo Petrović je govorio: Ne bojte se, junak umire samo jednom, a kukavica hiljadu puta
 |website=Dnevni avaz
 |date=2014-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Komandant odreda na Vlašiću ==

=== Mudrike i formiranje odreda ===

Nakon angažmana u odbrani Travnika, Petrović je dobio zadatak da organizira i vojnički obuči grupu prognanih Bošnjaka iz sela [[Mudrike]] na Vlašiću. Prema dostupnim izvorima, stanovnici sela prognani su 9. maja 1992. godine, nakon čega su utočište pronašli u Travniku.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://miruhbosne.wordpress.com/2016/10/26/sjecanje-na-majora-mihajla-petrovica-legendarni-komandant-sa-vlasica/
 |title=Sjećanje na majora Mihajla Petrovića: Legendarni komandant sa Vlašića
 |website=Miruh Bosne
 |date=2016-10-26
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

Prema svjedočenju Rifeta Čogića, koje je objavio Miruh Bosne, dio Mudričana u početku je s nepovjerenjem prihvatio činjenicu da ih vodi Srbin iz Beograda. Međutim, tokom obuke i zajedničkog ratovanja Petrović je stekao njihovo povjerenje.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Petrović je grupu boraca prethodno obučavao u Travniku, nakon čega je zajedno s njima otišao na područje Vlašića. Prema navodima iz kasnijih svjedočenja, na Vlašiću je formiran Prvi vlašićki odred, čiji je prvi komandant bio Petrović. Odred je, prema istim izvorima, brojao između dvije i tri stotine boraca.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

=== Djelovanje na Vlašiću ===

Petrović i pripadnici odreda djelovali su na području Šešićke planine i drugih položaja na Vlašiću. Prema svjedočenjima njegovih saboraca, odred je učestvovao u borbama protiv snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], uključujući diverzantske akcije i napade na položaje na području Vlašića.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

U jednom intervjuu koji se pripisuje Petroviću, a koji je 26. juna 1992. godine objavila TVBiH, govorio je o prognanicima iz Bosanske krajine i stanovnicima Vlašića. Njegove izjave iz tog perioda kasnije su više puta citirane u medijskim tekstovima o njegovom ratnom angažmanu.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192
 |title=Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2019-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu je, između ostalog, rekao:

{{citat|Nakon razaranja Turbeta i Karaule i susreta kolona prognanih sa područja Bosanske krajine, postao sam veći Musliman od svih bosanskohercegovačkih Muslimana. A na Drini i Savi biću veći Srbin od svih bosanskohercegovačkih Srba.|Mihajlo Petrović, prema navodu RadioSarajevo.ba, 26. juni 1992.}}

== Pogibija ==

Krajem oktobra 1992. godine, nakon pada [[Jajce|Jajca]], komanda u Travniku donijela je odluku o povlačenju dijela snaga sa položaja na Šešićkoj planini. Prema svjedočenjima objavljenim nakon rata, Petrović je nakon toga učestvovao u postavljanju mina na području položaja koje su napuštali.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Dana 25. oktobra 1992. godine Petrović je smrtno stradao od posljedica eksplozije mine na području Vlašića, u blizini kote Mlakva. Prema svjedočenju Mehmeda Mešića, komandira voda, Petrović je stradao tokom postavljanja mina.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz2014&quot;/&gt;

Nakon ranjavanja Petrović je prebačen prema Travniku, a potom je upućen prema [[Zenica|Zenici]], ali je tokom transporta preminuo.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

== Sahrana ==

Petrović je sahranjen 27. oktobra 1992. godine na šehidskom mezarju kod [[Lukačka džamija|Lukačke džamije]] u Travniku, među svojim poginulim saborcima. Prema dostupnim izvorima, sahranjen je prema vlastitoj želji, a ispraćaju su prisustvovali članovi porodice, saborci i brojni građani Travnika.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2021&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-mihajla-petrovica-ukopan-je-prekriven-zastavom-s-ljiljanima/434925
 |title=Sjećanje na majora Mihajla Petrovića: Ukopan je prekriven zastavom s ljiljanima...
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2021-10-27
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==

Prema više izvora, Mihajlo Petrović bio je dobitnik najviših ratnih priznanja Armije Republike Bosne i Hercegovine, [[Zlatni ljiljan|Zlatnog ljiljana]] i [[Orden zlatnog grba s mačevima|Zlatnog grba s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;

== Sjećanje ==

Petrović je u poslijeratnim sjećanjima svojih saboraca i stanovnika Travnika ostao zapamćen kao jedan od oficira koji su učestvovali u odbrani Travnika i položaja na Vlašiću. Njegov ratni angažman posebno se ističe zbog činjenice da je bio rođeni Beograđanin i Srbin koji je tokom rata ostao u Travniku i stavio se na raspolaganje odbrani Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;

Njegova biografija i ratni put obrađeni su u dokumentarnom filmu ''[[Junak umire jednom]]'', koji je režirao [[Avdo Huseinović]]. Film se bavi Srbima koji su se tokom rata borili u sastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, a naslov je preuzet iz poznatog Petrovićevog ratnog govora.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;/&gt;

O Petroviću su njegovi saborci sa Vlašića pjevali pjesme i bećarce. Jedan od stihova koji se navodi u kasnijim zapisima glasi:

{{citat|Po Travniku raja priča:
Eto našeg Petrovića!
Hrabre borce on nam vodi
Da živimo u slobodi!|Saborci Mihajla Petrovića, prema kasnijim zapisima}}

== Vidi još ==

* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Travnik]]
* [[Vlašić]]
* [[Jovan Divjak]]
* [[Srbi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/ Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH]
* [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192 Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu]
* [https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/ Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!]

[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Travnik]]
[[Kategorija:Dobitnici odlikovanja Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>9eqg8vj5xxppze3jvtqeqrilndt5ws2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915350</id>
      <parentid>3915341</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:22:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>..nema potrebe u tekstu navoditi: &quot;...prema izvorima&quot; Tekst je refernciran</comment>
      <origin>3915350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8769" sha1="47ugwhprivslz8brit0cwic04bzunpa" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Mihajlo Petrović
| slika             = 
| opis              = 
| veličina          = 
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| datum smrti       = 25. oktobar 1992.
| mjesto smrti      = [[Šešićka planina]], [[Travnik]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = Srbin
| nadimak           = 
| titule            = 
| pripadnost        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| služba            = 
| čin               = major
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = Prvi vlašićki odred
| komandovao        = Prvi vlašićki odred
| odlikovanja       = [[Orden Zlatni ljiljan]]; [[Orden Zlatni grb s mačevima]]
}}

'''Mihajlo Petrović''' (rođen u [[Beograd]]u – 25. oktobar 1992, [[Vlašić]]) bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i major [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ostao je u [[Travnik]]u nakon povlačenja jedinice JNA, te se stavio na raspolaganje [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine]]. Kasnije je komandovao odredom sastavljenim uglavnom od prognanih stanovnika sela [[Mudrike]] na području Vlašića. Poginuo je 25. oktobra 1992. godine od posljedica eksplozije mine na području Vlašića. Posthumno je odlikovan [[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]] i [[Zlatni grb s mačevima|Zlatnim grbom s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/
 |title=Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!
 |website=Travnik.ba
 |date=2020-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik-grad.info/obiljezena-godisnjica-pogibije-legendarnog-majora-mihajla-petrovica/
 |title=Obilježena godišnjica pogibije legendarnog majora Mihajla Petrovića
 |website=Travnik-grad.info
 |date=2018-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život i služba u JNA ===

Petrović je rođen u Beogradu, gdje je proveo dio ranog života. Bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i imao čin majora, po struci je bio magistar [[Elektrotehnika|elektrotehnike]].&lt;ref name=&quot;Senzor2024&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/
 |title=Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH
 |website=Senzor.ba
 |date=2024-06-05
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1975. došao je u Travnik. U Travniku je živio sa suprugom Anom i djecom.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ja-sam-srbin-iz-beograda-i-dosao-sam-ovdje-da-se-borim-sa-vama/242228
 |title=„Ja sam Srbin iz Beograda i došao sam ovdje da se borim sa vama“
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2016-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

=== Ostanak u Travniku ===
U proljeće 1992, nakon početka rata u Bosni i Hercegovini, jedinica JNA kojoj je Petrović pripadao napustila je Travnik. Petrović je odlučio ostati u Travniku i staviti se na raspolaganje Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt; Petrović nije prihvatio poziv porodice da se vrati u Beograd, niti prijedlog porodice svoje supruge da se preseli u Zagreb. U Travniku su s njim ostali supruga Ana i njihova djeca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;
Dio Mudričana u početku je s nepovjerenjem prihvatio činjenicu da ih vodi Srbin iz Beograda. Međutim, tokom obuke i zajedničkog ratovanja Petrović je stekao njihovo povjerenje.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Petrović je grupu boraca prethodno obučavao u Travniku, nakon čega je zajedno s njima otišao na područje Vlašića. Na Vlašiću je formiran Prvi vlašićki odred, čiji je prvi komandant bio Petrović. Odred je brojao između dvije i tri stotine boraca.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

=== Djelovanje na Vlašiću ===
Petrović i pripadnici odreda djelovali su na području Šešićke planine i drugih položaja na Vlašiću. Odred je učestvovao u borbama protiv snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], uključujući diverzantske akcije i napade na položaje na području Vlašića.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

U jednom intervjuu koji se pripisuje Petroviću, a koji je 26. juna 1992. objavila TVBiH, govorio je o prognanicima iz Bosanske krajine i stanovnicima Vlašića. Njegove izjave iz tog perioda kasnije su više puta citirane u medijskim tekstovima o njegovom ratnom angažmanu.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192
 |title=Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2019-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu je, između ostalog, rekao:

{{citat|Nakon razaranja Turbeta i Karaule i susreta kolona prognanih sa područja Bosanske krajine, postao sam veći Musliman od svih bosanskohercegovačkih Muslimana. A na Drini i Savi biću veći Srbin od svih bosanskohercegovačkih Srba.|Mihajlo Petrović, prema navodu RadioSarajevo.ba, 26. juni 1992.}}

== Pogibija ==

Krajem oktobra 1992, nakon pada [[Jajce|Jajca]], komanda u Travniku donijela je odluku o povlačenju dijela snaga sa položaja na Šešićkoj planini. Petrović je nakon toga učestvovao u postavljanju mina na području položaja koje su napuštali.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Dana 25. oktobra 1992. Petrović je smrtno stradao od posljedica eksplozije mine na području Vlašića, u blizini kote Mlakva. Petrović je stradao tokom postavljanja mina.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz2014&quot;/&gt;

Nakon ranjavanja Petrović je prebačen prema Travniku, a potom je upućen prema [[Zenica|Zenici]], ali je tokom transporta preminuo.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

== Sahrana ==
Petrović je sahranjen 27. oktobra 1992. na šehidskom mezarju kod [[Lukačka džamija|Lukačke džamije]] u Travniku, među svojim poginulim saborcima. Sahranjen je prema vlastitoj želji, a ispraćaju su prisustvovali članovi porodice, saborci i brojni građani Travnika.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2021&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-mihajla-petrovica-ukopan-je-prekriven-zastavom-s-ljiljanima/434925
 |title=Sjećanje na majora Mihajla Petrovića: Ukopan je prekriven zastavom s ljiljanima...
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2021-10-27
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==
Mihajlo Petrović bio je dobitnik ratnih priznanja Armije Republike Bosne i Hercegovine, [[Zlatni ljiljan|Zlatnog ljiljana]] i [[Orden zlatnog grba s mačevima|Zlatnog grba s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;

== Sjećanje ==
Njegova biografija i ratni put obrađeni su u dokumentarnom filmu ''[[Junak umire jednom]]'', koji je režirao [[Avdo Huseinović]]. Film se bavi Srbima koji su se tokom rata borili u sastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, a naslov je preuzet iz poznatog Petrovićevog ratnog govora.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;/&gt;

O Petroviću su njegovi saborci sa Vlašića pjevali pjesme i bećarce. Jedan od stihova koji se navodi u kasnijim zapisima glasi:

{{citat|Po Travniku raja priča:
Eto našeg Petrovića!
Hrabre borce on nam vodi
Da živimo u slobodi!|Saborci Mihajla Petrovića, prema kasnijim zapisima}}

== Vidi još ==
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Travnik]]
* [[Vlašić]]
* [[Jovan Divjak]]
* [[Srbi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/ Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH]
* [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192 Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu]
* [https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/ Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!]

[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Travnik]]
[[Kategorija:Dobitnici odlikovanja Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>47ugwhprivslz8brit0cwic04bzunpa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915351</id>
      <parentid>3915350</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:23:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8819" sha1="fctm61ym1pjemqh5caboiqajv81wifq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}

{{Infokutija vojno lice
| ime               = Mihajlo Petrović
| slika             = 
| opis              = 
| veličina          = 
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| datum smrti       = 25. oktobar 1992.
| mjesto smrti      = [[Šešićka planina]], [[Travnik]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = Srbin
| nadimak           = 
| titule            = 
| pripadnost        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| služba            = 
| čin               = major
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = Prvi vlašićki odred
| komandovao        = Prvi vlašićki odred
| odlikovanja       = [[Orden Zlatni ljiljan]]; [[Orden Zlatni grb s mačevima]]
}}

'''Mihajlo Petrović''' (rođen u [[Beograd]]u – 25. oktobar 1992, [[Vlašić]]) bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i major [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ostao je u [[Travnik]]u nakon povlačenja jedinice JNA, te se stavio na raspolaganje [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine]]. Kasnije je komandovao odredom sastavljenim uglavnom od prognanih stanovnika sela [[Mudrike]] na području Vlašića. Poginuo je 25. oktobra 1992. godine od posljedica eksplozije mine na području Vlašića. Posthumno je odlikovan [[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]] i [[Zlatni grb s mačevima|Zlatnim grbom s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/
 |title=Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!
 |website=Travnik.ba
 |date=2020-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik-grad.info/obiljezena-godisnjica-pogibije-legendarnog-majora-mihajla-petrovica/
 |title=Obilježena godišnjica pogibije legendarnog majora Mihajla Petrovića
 |website=Travnik-grad.info
 |date=2018-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život i služba u JNA ===

Petrović je rođen u Beogradu, gdje je proveo dio ranog života. Bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i imao čin majora, po struci je bio magistar [[Elektrotehnika|elektrotehnike]].&lt;ref name=&quot;Senzor2024&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/
 |title=Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH
 |website=Senzor.ba
 |date=2024-06-05
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1975. došao je u Travnik. U Travniku je živio sa suprugom Anom i djecom.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ja-sam-srbin-iz-beograda-i-dosao-sam-ovdje-da-se-borim-sa-vama/242228
 |title=„Ja sam Srbin iz Beograda i došao sam ovdje da se borim sa vama“
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2016-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

=== Ostanak u Travniku ===
U proljeće 1992, nakon početka rata u Bosni i Hercegovini, jedinica JNA kojoj je Petrović pripadao napustila je Travnik. Petrović je odlučio ostati u Travniku i staviti se na raspolaganje Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt; Petrović nije prihvatio poziv porodice da se vrati u Beograd, niti prijedlog porodice svoje supruge da se preseli u Zagreb. U Travniku su s njim ostali supruga Ana i njihova djeca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;
Dio Mudričana u početku je s nepovjerenjem prihvatio činjenicu da ih vodi Srbin iz Beograda. Međutim, tokom obuke i zajedničkog ratovanja Petrović je stekao njihovo povjerenje.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Petrović je grupu boraca prethodno obučavao u Travniku, nakon čega je zajedno s njima otišao na područje Vlašića. Na Vlašiću je formiran Prvi vlašićki odred, čiji je prvi komandant bio Petrović. Odred je brojao između dvije i tri stotine boraca.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

=== Djelovanje na Vlašiću ===
Petrović i pripadnici odreda djelovali su na području Šešićke planine i drugih položaja na Vlašiću. Odred je učestvovao u borbama protiv snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], uključujući diverzantske akcije i napade na položaje na području Vlašića.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

U jednom intervjuu koji se pripisuje Petroviću, a koji je 26. juna 1992. objavila TVBiH, govorio je o prognanicima iz Bosanske krajine i stanovnicima Vlašića. Njegove izjave iz tog perioda kasnije su više puta citirane u medijskim tekstovima o njegovom ratnom angažmanu.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192
 |title=Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2019-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu je, između ostalog, rekao:

{{citat|Nakon razaranja Turbeta i Karaule i susreta kolona prognanih sa područja Bosanske krajine, postao sam veći Musliman od svih bosanskohercegovačkih Muslimana. A na Drini i Savi biću veći Srbin od svih bosanskohercegovačkih Srba.|Mihajlo Petrović, prema navodu RadioSarajevo.ba, 26. juni 1992.}}

== Pogibija ==

Krajem oktobra 1992, nakon pada [[Jajce|Jajca]], komanda u Travniku donijela je odluku o povlačenju dijela snaga sa položaja na Šešićkoj planini. Petrović je nakon toga učestvovao u postavljanju mina na području položaja koje su napuštali.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Dana 25. oktobra 1992. Petrović je smrtno stradao od posljedica eksplozije mine na području Vlašića, u blizini kote Mlakva. Petrović je stradao tokom postavljanja mina.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz2014&quot;/&gt;

Nakon ranjavanja Petrović je prebačen prema Travniku, a potom je upućen prema [[Zenica|Zenici]], ali je tokom transporta preminuo.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

== Sahrana ==
Petrović je sahranjen 27. oktobra 1992. na šehidskom mezarju kod [[Lukačka džamija|Lukačke džamije]] u Travniku, među svojim poginulim saborcima. Sahranjen je prema vlastitoj želji, a ispraćaju su prisustvovali članovi porodice, saborci i brojni građani Travnika.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2021&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-mihajla-petrovica-ukopan-je-prekriven-zastavom-s-ljiljanima/434925
 |title=Sjećanje na majora Mihajla Petrovića: Ukopan je prekriven zastavom s ljiljanima...
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2021-10-27
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==
Mihajlo Petrović bio je dobitnik ratnih priznanja Armije Republike Bosne i Hercegovine, [[Zlatni ljiljan|Zlatnog ljiljana]] i [[Orden zlatnog grba s mačevima|Zlatnog grba s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;

== Sjećanje ==
Njegova biografija i ratni put obrađeni su u dokumentarnom filmu ''[[Junak umire jednom]]'', koji je režirao [[Avdo Huseinović]]. Film se bavi Srbima koji su se tokom rata borili u sastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, a naslov je preuzet iz poznatog Petrovićevog ratnog govora.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;/&gt;

O Petroviću su njegovi saborci sa Vlašića pjevali pjesme i bećarce. Jedan od stihova koji se navodi u kasnijim zapisima glasi:

{{citat|Po Travniku raja priča:
Eto našeg Petrovića!
Hrabre borce on nam vodi
Da živimo u slobodi!|Saborci Mihajla Petrovića, prema kasnijim zapisima}}

== Vidi još ==
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Travnik]]
* [[Vlašić]]
* [[Jovan Divjak]]
* [[Srbi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/ Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH]
* [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192 Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu]
* [https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/ Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!]

[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Travnik]]
[[Kategorija:Dobitnici odlikovanja Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>fctm61ym1pjemqh5caboiqajv81wifq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915353</id>
      <parentid>3915351</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:25:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8855" sha1="fz1zo1c2bp18m5443qm006ulms87o7v" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}

{{Infokutija vojno lice
| ime               = Mihajlo Petrović
| slika             = 
| opis              = 
| veličina          = 
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| datum smrti       = 25. oktobar 1992.
| mjesto smrti      = [[Šešićka planina]], [[Travnik]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = Srbin
| nadimak           = 
| titule            = 
| pripadnost        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| služba            = 
| čin               = major
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = Prvi vlašićki odred
| komandovao        = Prvi vlašićki odred
| odlikovanja       = [[Orden Zlatni ljiljan]]; [[Orden Zlatni grb s mačevima]]
}}

'''Mihajlo Petrović''' (rođen u [[Beograd]]u – 25. oktobar 1992, [[Vlašić]]) bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i major [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ostao je u [[Travnik]]u nakon povlačenja jedinice JNA, te se stavio na raspolaganje [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine]]. Kasnije je komandovao odredom sastavljenim uglavnom od prognanih stanovnika sela [[Mudrike]] na području Vlašića. Poginuo je 25. oktobra 1992. godine od posljedica eksplozije mine na području Vlašića. Posthumno je odlikovan [[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]] i [[Zlatni grb s mačevima|Zlatnim grbom s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/
 |title=Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!
 |website=Travnik.ba
 |date=2020-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik-grad.info/obiljezena-godisnjica-pogibije-legendarnog-majora-mihajla-petrovica/
 |title=Obilježena godišnjica pogibije legendarnog majora Mihajla Petrovića
 |website=Travnik-grad.info
 |date=2018-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život i služba u JNA ===

Petrović je rođen u Beogradu, gdje je proveo dio ranog života. Bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i imao čin majora, po struci je bio magistar [[Elektrotehnika|elektrotehnike]].&lt;ref name=&quot;Senzor2024&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/
 |title=Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH
 |website=Senzor.ba
 |date=2024-06-05
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1975. došao je u Travnik. U Travniku je živio sa suprugom Anom i djecom.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ja-sam-srbin-iz-beograda-i-dosao-sam-ovdje-da-se-borim-sa-vama/242228
 |title=„Ja sam Srbin iz Beograda i došao sam ovdje da se borim sa vama“
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2016-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

=== Ostanak u Travniku ===
U proljeće 1992, nakon početka rata u Bosni i Hercegovini, jedinica JNA kojoj je Petrović pripadao napustila je Travnik. Petrović je odlučio ostati u Travniku i staviti se na raspolaganje Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt; Petrović nije prihvatio poziv porodice da se vrati u Beograd, niti prijedlog porodice svoje supruge da se preseli u Zagreb. U Travniku su s njim ostali supruga Ana i njihova djeca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;
Dio Mudričana u početku je s nepovjerenjem prihvatio činjenicu da ih vodi Srbin iz Beograda. Međutim, tokom obuke i zajedničkog ratovanja Petrović je stekao njihovo povjerenje.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Petrović je grupu boraca prethodno obučavao u Travniku, nakon čega je zajedno s njima otišao na područje Vlašića. Na Vlašiću je formiran Prvi vlašićki odred, čiji je prvi komandant bio Petrović. Odred je brojao između dvije i tri stotine boraca.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

=== Djelovanje na Vlašiću ===
Petrović i pripadnici odreda djelovali su na području Šešićke planine i drugih položaja na Vlašiću. Odred je učestvovao u borbama protiv snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], uključujući diverzantske akcije i napade na položaje na području Vlašića.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

U jednom intervjuu koji se pripisuje Petroviću, a koji je 26. juna 1992. objavila TVBiH, govorio je o prognanicima iz Bosanske krajine i stanovnicima Vlašića. Njegove izjave iz tog perioda kasnije su više puta citirane u medijskim tekstovima o njegovom ratnom angažmanu.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192
 |title=Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2019-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu je, između ostalog, rekao:

{{citat|Nakon razaranja Turbeta i Karaule i susreta kolona prognanih sa područja Bosanske krajine, postao sam veći Musliman od svih bosanskohercegovačkih Muslimana. A na Drini i Savi biću veći Srbin od svih bosanskohercegovačkih Srba.|Mihajlo Petrović, prema navodu RadioSarajevo.ba, 26. juni 1992.}}

== Pogibija ==

Krajem oktobra 1992, nakon pada [[Jajce|Jajca]], komanda u Travniku donijela je odluku o povlačenju dijela snaga sa položaja na Šešićkoj planini. Petrović je nakon toga učestvovao u postavljanju mina na području položaja koje su napuštali.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Dana 25. oktobra 1992. Petrović je smrtno stradao od posljedica eksplozije mine na području Vlašića, u blizini kote Mlakva. Petrović je stradao tokom postavljanja mina.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz2014&quot;/&gt;

Nakon ranjavanja Petrović je prebačen prema Travniku, a potom je upućen prema [[Zenica|Zenici]], ali je tokom transporta preminuo.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

== Sahrana ==
Petrović je sahranjen 27. oktobra 1992. na šehidskom mezarju kod [[Lukačka džamija|Lukačke džamije]] u Travniku, među svojim poginulim saborcima. Sahranjen je prema vlastitoj želji, a ispraćaju su prisustvovali članovi porodice, saborci i brojni građani Travnika.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2021&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-mihajla-petrovica-ukopan-je-prekriven-zastavom-s-ljiljanima/434925
 |title=Sjećanje na majora Mihajla Petrovića: Ukopan je prekriven zastavom s ljiljanima...
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2021-10-27
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==
Mihajlo Petrović bio je dobitnik ratnih priznanja Armije Republike Bosne i Hercegovine, [[Zlatni ljiljan|Zlatnog ljiljana]] i [[Orden zlatnog grba s mačevima|Zlatnog grba s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;

== Sjećanje ==
Njegova biografija i ratni put obrađeni su u dokumentarnom filmu ''[[Junak umire jednom]]'', koji je režirao [[Avdo Huseinović]]. Film se bavi Srbima koji su se tokom rata borili u sastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, a naslov je preuzet iz poznatog Petrovićevog ratnog govora.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;/&gt;

O Petroviću su njegovi saborci sa Vlašića pjevali pjesme i bećarce. Jedan od stihova koji se navodi u kasnijim zapisima glasi:

{{citat|Po Travniku raja priča:
Eto našeg Petrovića!
Hrabre borce on nam vodi
Da živimo u slobodi!|Saborci Mihajla Petrovića, prema kasnijim zapisima}}

== Vidi još ==
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Travnik]]
* [[Vlašić]]
* [[Jovan Divjak]]
* [[Srbi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/ Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH]
* [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192 Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu]
* [https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/ Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!]

{{DEFAULTSORT:Petrović, Mihajlo }}
[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Travnik]]
[[Kategorija:Dobitnici odlikovanja Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>fz1zo1c2bp18m5443qm006ulms87o7v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915360</id>
      <parentid>3915353</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T14:51:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sahrana */</comment>
      <origin>3915360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8699" sha1="rbkr9yaj1ycaapspd24q86wa9hrpnk9" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}

{{Infokutija vojno lice
| ime               = Mihajlo Petrović
| slika             = 
| opis              = 
| veličina          = 
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| datum smrti       = 25. oktobar 1992.
| mjesto smrti      = [[Šešićka planina]], [[Travnik]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost      = Srbin
| nadimak           = 
| titule            = 
| pripadnost        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| služba            = 
| čin               = major
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = Prvi vlašićki odred
| komandovao        = Prvi vlašićki odred
| odlikovanja       = [[Orden Zlatni ljiljan]]; [[Orden Zlatni grb s mačevima]]
}}

'''Mihajlo Petrović''' (rođen u [[Beograd]]u – 25. oktobar 1992, [[Vlašić]]) bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i major [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ostao je u [[Travnik]]u nakon povlačenja jedinice JNA, te se stavio na raspolaganje [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine]]. Kasnije je komandovao odredom sastavljenim uglavnom od prognanih stanovnika sela [[Mudrike]] na području Vlašića. Poginuo je 25. oktobra 1992. godine od posljedica eksplozije mine na području Vlašića. Posthumno je odlikovan [[Zlatni ljiljan|Zlatnim ljiljanom]] i [[Zlatni grb s mačevima|Zlatnim grbom s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/
 |title=Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!
 |website=Travnik.ba
 |date=2020-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://travnik-grad.info/obiljezena-godisnjica-pogibije-legendarnog-majora-mihajla-petrovica/
 |title=Obilježena godišnjica pogibije legendarnog majora Mihajla Petrovića
 |website=Travnik-grad.info
 |date=2018-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život i služba u JNA ===

Petrović je rođen u Beogradu, gdje je proveo dio ranog života. Bio je oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i imao čin majora, po struci je bio magistar [[Elektrotehnika|elektrotehnike]].&lt;ref name=&quot;Senzor2024&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/
 |title=Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH
 |website=Senzor.ba
 |date=2024-06-05
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

Godine 1975. došao je u Travnik. U Travniku je živio sa suprugom Anom i djecom.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/ja-sam-srbin-iz-beograda-i-dosao-sam-ovdje-da-se-borim-sa-vama/242228
 |title=„Ja sam Srbin iz Beograda i došao sam ovdje da se borim sa vama“
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2016-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

=== Ostanak u Travniku ===
U proljeće 1992, nakon početka rata u Bosni i Hercegovini, jedinica JNA kojoj je Petrović pripadao napustila je Travnik. Petrović je odlučio ostati u Travniku i staviti se na raspolaganje Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt; Petrović nije prihvatio poziv porodice da se vrati u Beograd, niti prijedlog porodice svoje supruge da se preseli u Zagreb. U Travniku su s njim ostali supruga Ana i njihova djeca.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2016&quot;/&gt;
Dio Mudričana u početku je s nepovjerenjem prihvatio činjenicu da ih vodi Srbin iz Beograda. Međutim, tokom obuke i zajedničkog ratovanja Petrović je stekao njihovo povjerenje.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Petrović je grupu boraca prethodno obučavao u Travniku, nakon čega je zajedno s njima otišao na područje Vlašića. Na Vlašiću je formiran Prvi vlašićki odred, čiji je prvi komandant bio Petrović. Odred je brojao između dvije i tri stotine boraca.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

=== Djelovanje na Vlašiću ===
Petrović i pripadnici odreda djelovali su na području Šešićke planine i drugih položaja na Vlašiću. Odred je učestvovao u borbama protiv snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], uključujući diverzantske akcije i napade na položaje na području Vlašića.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

U jednom intervjuu koji se pripisuje Petroviću, a koji je 26. juna 1992. objavila TVBiH, govorio je o prognanicima iz Bosanske krajine i stanovnicima Vlašića. Njegove izjave iz tog perioda kasnije su više puta citirane u medijskim tekstovima o njegovom ratnom angažmanu.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192
 |title=Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2019-10-25
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu je, između ostalog, rekao:

{{citat|Nakon razaranja Turbeta i Karaule i susreta kolona prognanih sa područja Bosanske krajine, postao sam veći Musliman od svih bosanskohercegovačkih Muslimana. A na Drini i Savi biću veći Srbin od svih bosanskohercegovačkih Srba.|Mihajlo Petrović, prema navodu RadioSarajevo.ba, 26. juni 1992.}}

== Pogibija ==

Krajem oktobra 1992, nakon pada [[Jajce|Jajca]], komanda u Travniku donijela je odluku o povlačenju dijela snaga sa položaja na Šešićkoj planini. Petrović je nakon toga učestvovao u postavljanju mina na području položaja koje su napuštali.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

Dana 25. oktobra 1992. Petrović je smrtno stradao od posljedica eksplozije mine na području Vlašića, u blizini kote Mlakva. Petrović je stradao tokom postavljanja mina.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz2014&quot;/&gt;

Nakon ranjavanja Petrović je prebačen prema Travniku, a potom je upućen prema [[Zenica|Zenici]], ali je tokom transporta preminuo.&lt;ref name=&quot;Miruh2016&quot;/&gt;

== Sahrana ==
Petrović je sahranjen 27. oktobra 1992. na šehidskom mezarju kod [[Lukačka džamija|Lukačke džamije]] u Travniku.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2021&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-mihajla-petrovica-ukopan-je-prekriven-zastavom-s-ljiljanima/434925
 |title=Sjećanje na majora Mihajla Petrovića: Ukopan je prekriven zastavom s ljiljanima...
 |website=RadioSarajevo.ba
 |date=2021-10-27
 |access-date=2026-07-30
}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==
Mihajlo Petrović bio je dobitnik ratnih priznanja Armije Republike Bosne i Hercegovine, [[Zlatni ljiljan|Zlatnog ljiljana]] i [[Orden zlatnog grba s mačevima|Zlatnog grba s mačevima]].&lt;ref name=&quot;Travnik2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Travnik2020&quot;/&gt;

== Sjećanje ==
Njegova biografija i ratni put obrađeni su u dokumentarnom filmu ''[[Junak umire jednom]]'', koji je režirao [[Avdo Huseinović]]. Film se bavi Srbima koji su se tokom rata borili u sastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, a naslov je preuzet iz poznatog Petrovićevog ratnog govora.&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo2019&quot;/&gt;

O Petroviću su njegovi saborci sa Vlašića pjevali pjesme i bećarce. Jedan od stihova koji se navodi u kasnijim zapisima glasi:

{{citat|Po Travniku raja priča:
Eto našeg Petrovića!
Hrabre borce on nam vodi
Da živimo u slobodi!|Saborci Mihajla Petrovića, prema kasnijim zapisima}}

== Vidi još ==
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Travnik]]
* [[Vlašić]]
* [[Jovan Divjak]]
* [[Srbi u Armiji Republike Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://senzor.ba/mihajlo-petrovic-rodjeni-beogradjanin-koji-je-branio-bih/ Mihajlo Petrović: Rođeni Beograđanin koji je branio BiH]
* [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-majora-petrovica-beogradanin-koji-je-odlucio-dati-zivot-za-bosnu/355192 Sjećanje na majora Petrovića: Beograđanin koji je odlučio dati život za Bosnu]
* [https://travnik.ba/na-danasnji-dan-preminuo-je-major-mihajlo-petrovic/ Na današnji dan poginuo je major Mihajlo Petrović legenda odbrane!]

{{DEFAULTSORT:Petrović, Mihajlo }}
[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Travnik]]
[[Kategorija:Dobitnici odlikovanja Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>rbkr9yaj1ycaapspd24q86wa9hrpnk9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sistemska biologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536360</id>
    <revision>
      <id>3915342</id>
      <timestamp>2026-07-30T12:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42239-98</username>
        <id>184178</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Short description|Computational and mathematical modeling of complex biological systems}} {{Razlikovati| Sistematska biologija}} '''Sistemska biologija''' je [[računarsko modeliranje|računarska]] i [[matematika|matematička]] analiza i modeliranje složenih [[biološki sistem|bioloških sistema]]. To je interdisciplinarno polje studija zasnovano na [[biologija|biologiji]] koje se fokusira na složene interakcije unutar bioloških sistema, koristeći holistički pristup ([...</comment>
      <origin>3915342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45256" sha1="lu4206b0dltasj7k7i4e052pam6iham" xml:space="preserve">{{Short description|Computational and mathematical modeling of complex biological systems}}
{{Razlikovati| Sistematska biologija}}
'''Sistemska biologija''' je [[računarsko modeliranje|računarska]] i [[matematika|matematička]] analiza i modeliranje složenih [[biološki sistem|bioloških sistema]]. To je interdisciplinarno polje studija zasnovano na [[biologija|biologiji]] koje se fokusira na složene interakcije unutar bioloških sistema, koristeći holistički pristup ([[holizam]] umjesto tradicionalnijeg [[redukcionizam|redukcionizma]]) biološkim istraživanjima..&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Tavassoly|first1=Iman|last2=Goldfarb|first2=Joseph|last3=Iyengar|first3=Ravi|date=2018-10-04|title=Systems biology primer: the basic methods and approaches|journal=Essays in Biochemistry|volume=62|issue=4|pages=487–500|doi=10.1042/EBC20180003|issn=0071-1365|pmid=30287586|s2cid=52922135}}&lt;/ref&gt; Ova višestruka istraživačka oblast zahtijeva zajedničke napore hemičara, biologa, matematičara, fizičara i inženjera, kako bi se dešifrovala biologija složenih živih sistema, spajanjem različitih kvantitativnih molekularnih mjerenja sa pažljivo konstruisanim matematičkim modelima. Predstavlja sveobuhvatnu metodu za razumijevanje složenih odnosa unutar bioloških sistema. Za razliku od konvencionalnih bioloških studija koje se obično fokusiraju na izolovane elemente, sistemska biologija nastoji da kombinuje različite biološke podatke, kako bi stvorila modele koji ilustruju i objašnjavaju dinamičke interakcije unutar sistema. Ova metodologija neophodna je za razumijevanje složenih mreža [[gen]]a, [[protein]]a i [[metabolit]]a koji utiču na ćelijske aktivnosti i [[osobina|osobine]] organizama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=MacLeod |first1=Miles |last2=Nersessian |first2=Nancy J. |date=2016-10-01 |title=Interdisciplinary problem- solving: emerging modes in integrative systems biology |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13194-016-0157-x |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=6 |issue=3 |pages=401–418 |doi=10.1007/s13194-016-0157-x |issn=1879-4920}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Veenstra |first=Timothy D. |date=February 2021 |title=Omics in Systems Biology: Current Progress and Future Outlook |url=https://analyticalsciencejournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/pmic.202000235 |journal=Proteomics |language=en |volume=21 |issue=3–4 |doi=10.1002/pmic.202000235 |pmid=33320441 |issn=1615-9853|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  Jedan od ciljeva sistemske biologije je modeliranje i otkrivanje emergentnih svojstava ćelija, tkiva i [[organizam]]a koji funkcionišu kao sistem čiji je teorijski opis moguć samo korištenjem tehnika sistemske biologije.&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Longo |first1=Giuseppe |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-642-35938-5 |title=Perspectives on Organisms: Biological time, Symmetries and Singularities |last2=Montévil |first2=Maël |date=2014 |publisher=Springer Berlin Heidelberg |isbn=978-3-642-35937-8 |series=Lecture Notes in Morphogenesis |location=Berlin, Heidelberg |language=en |doi=10.1007/978-3-642-35938-5}}&lt;/ref&gt; Istražujući kako funkcija proizlazi iz dinamičkih interakcija, sistemska biologija premošćuje jazove koji postoje između molekula i fizioloških procesa.
Kao [[paradigma]], sistemska biologija se obično definira u antitezi prema takozvanoj [[redukcionizam|redukcionističkoj]] paradigmi ([[biološka organizacija]]), iako je u skladu sa [[naučna metoda|naučnom metodom]]. Razlika između dvije paradigme spominje se u ovim citatima: &quot;[[redukcionizam|redukcionistički]] pristup uspješno je identificirao većinu komponenti i mnoge interakcije, ali, nažalost, ne nudi uvjerljive koncepte ili metode za razumijevanje kako se pojavljuju svojstva sistema... pluralizam uzroka i posljedica u biološkim mrežama se bolje rješava posmatranjem, putem kvantitativnih mjera, više komponenti istovremeno i rigoroznom integracijom podataka s matematičkim modelima&quot;. (Sauer ''et al.'')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sauer |first1=Uwe |last2=Heinemann |first2=Matthias |last3=Zamboni |first3=Nicola |date=2007-04-27 |title=Getting Closer to the Whole Picture |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1142502 |journal=Science |language=en |volume=316 |issue=5824 |pages=550–551 |doi=10.1126/science.1142502 |pmid=17463274 |bibcode=2007Sci...316..550S |issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; &quot;Sistemska biologija&amp;nbsp... radi o sastavljanju, a ne o rastavljanju, integraciji, a ne o redukciji. To zahtijeva da razvijemo načine razmišljanja o integraciji koji su jednako rigorozni kao i naši redukcionistički programi, ali drugačiji.... To znači promjenu naše filozofije, u punom smislu te riječi.&quot; ([[Denis Noble]])&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Noble |first=Denis |title=The music of life: biology beyond the genome |date=2009 |publisher=Oxford Univ. Press |isbn=978-0-19-929573-9 |edition=Repr |location=Oxford}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Omics-en.svg|thumb|280px| Centralni tok bioloških informacija i odgovarajuća omika, s naglaskom na pristup sistemske biologije integriranja [[genomika|genomike]], [[transkriptomika| transkriptomike]], [[oroteomika|proteomike]] i [[metabolomika|metabolomike]] radi povezivanja [[genotip]]a sa [[fenotip]]om.]]
Djeluje kao niz operativnih [[protokol (prirodne nauke)|protokola]] koji se koriste za izvođenje istraživanja, ciklus sastavljen od teorije, [[matematički model|analitičkog]] ili [[računarsko modeliranje| računarskog modela]] za predlaganje specifičnih provjerljivih hipoteza o biološkom sistemu, eksperimentalne validacije, a zatim korištenja novostečenog kvantitativnog opisa ćelija ili ćelijskih procesa za usavršavanje računarskog modela ili teorije.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kholodenko |first1=Boris N. |chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks |date=2005 |title=Systems Biology |pages=143–159 |editor-last=Alberghina |editor-first=Lila |location=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |language=en |doi=10.1007/b136809 |isbn=978-3-540-22968-1 |last2=Bruggeman |first2=Frank J. |last3=Sauro |first3=Herbert M. |editor2-last=Westerhoff |editor2-first=H.V.}}&lt;/ref&gt; Budući da je cilj model interakcija u sistemu, eksperimentalne tehnike koje najviše odgovaraju sistemskoj biologiji su one koje obuhvataju cijeli sistem i pokušavaju biti što potpunije. Stoga se [[multiomika]] ([[transkriptomika]], [[metabolomika]], [[proteomika]], itd.) i [[tehnike visokog protoka|visokopropusni skrining]] koriste za prikupljanje kvantitativnih podataka za konstrukciju i validaciju modela.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Romualdi |first1=Chiara |chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources |date=2009 |title=Bioinformatics for Systems Biology |pages=181–205 |editor-last=Krawetz |editor-first=Stephen |location=Totowa, NJ |publisher=Humana Press |language=en |doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 |isbn=978-1-934115-02-2 |last2=Lanfranchi |first2=Gerolamo}}&lt;/ref&gt;
Sveobuhvatan pristup sistemske biologije zahtijeva: 
#temeljitu karakterizaciju organizma u pogledu njegovih molekularnih komponenti, interakcija među tim molekulama i kako te interakcije doprinose ćelijskim funkcijama; 
#detaljnu prostorno-vremensku molekularnu karakterizaciju ćelije (naprimjer, dinamika komponenti, kompartmentalizacija i transport [[vezikula]]); i 
#opsežnu sistemsku analizu &quot;molekularnog odgovora&quot; ćelije na vanjske i unutrašnje perturbacije. Nadalje, podatke iz (1) i (2) treba sintetizirati u matematičke modele, kako bi se testiralo znanje generiranjem predviđanja ([[hipoteza]]), otkrivanjem novih bioloških mehanizama, procjenom ponašanja sistema izvedenog iz (3) i konačno formuliranjem racionalnih strategija za kontrolu i manipulaciju ćelijama. Da bi se suočila s ovim izazovima, sistemska biologija mora uključiti metode i pristupe iz različitih disciplina koje se tradicionalno nisu međusobno povezivale.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bruggeman |first1=Frank J. |last2=Westerhoff |first2=Hans V. |date=January 2007 |title=The nature of systems biology |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06002642 |journal=Trends in Microbiology |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=45–50 |doi=10.1016/j.tim.2006.11.003|pmid=17113776 |bibcode=2007TrMic..15...45B |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Pojava multiomičkih tehnologija transformirala je sistemsku biologiju, pružajući opsežne skupove podataka koji pokrivaju različite biološke slojeve, uključujući genomiku, transkriptomiku, proteomiku i metabolomiku. Ove tehnologije omogućavaju mjerenje [[biomolekula]] velikih razmjera, što dovodi do dubljeg razumijevanja bioloških procesa i interakcija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dhillon |first1=Bhavjinder K. |last2=Smith |first2=Maren |last3=Baghela |first3=Arjun |last4=Lee |first4=Amy H. Y. |last5=Hancock |first5=Robert E. W. |date=2020-07-30 |title=Systems Biology Approaches to Understanding the Human Immune System |journal=Frontiers in Immunology |volume=11|doi=10.3389/fimmu.2020.01683 |doi-access=free |issn=1664-3224 |pmc=7406790 |pmid=32849587}}&lt;/ref&gt; Sve se više koriste metode poput analize mreža, mašinskog učenja i obogaćivanja puteva za integraciju i interpretaciju multiomičkih podataka, čime se poboljšava razumijevanje bioloških funkcija i mehanizama bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pazhamala |first1=Lekha T. |last2=Kudapa |first2=Himabindu |last3=Weckwerth |first3=Wolfram |last4=Millar |first4=A. Harvey |last5=Varshney |first5=Rajeev K. |date=July 2021 |title=Systems biology for crop improvement |journal=The Plant Genome |language=en |volume=14 |issue=2|doi=10.1002/tpg2.20098 |pmid=33949787 |issn=1940-3372|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Slika:SystemsBiologyTrendsInMostCitedResearch.PNG|thumb|Trendovi u istraživanju sistemske biologije. Od 1992. do 2013. godine, broj članaka o razvoju baza podataka se povećao. Članci o algoritmima su fluktuirali, ali su ostali prilično stabilni. Broj članaka o mrežnim svojstvima i razvoju softvera ostao je nizak, ali je doživio porast otprilike na polovini vremenskog perioda 1992–2013. Broj članaka o analizi metaboličkog toka smanjio se od 1992. do 2013. godine. U 1992. godini, članci o algoritmima, jednačinama, modeliranju i simulaciji bili su najcitiraniji. U 2012. godini, najcitiraniji su bili članci o razvoju baza podataka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zou|first1=Yawen|last2=Laubichler|first2=Manfred D.|date=2018-07-25 |title=From systems to biology: A computational analysis of the research articles on systems biology from 1992 to 2013|journal=PLOS ONE|language=en|volume=13|issue=7|article-number=e0200929|doi=10.1371/journal.pone.0200929|issn=1932-6203|pmc=6059489|pmid=30044828|bibcode=2018PLoSO..1300929Z|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
;Holizam naspram redukcionizma

Teško je pratiti porijeklo i početke sistemske biologije. Sveobuhvatna perspektiva ljudskog tijela bila je ključna za medicinske prakse grčke, rimske i istočnoazijske tradicije, gdje su ljekari i mislioci poput [[Hipokrat]]a vjerovali da su zdravlje i bolest povezani s ravnotežom ili poremećajem tjelesnih tekućina poznatih kao humori. Ova holistička perspektiva opstala je u zapadnom svijetu tokom 19. i 20. stoljeća, a istaknuti fiziolozi smatrali su da tijelo kontroliraju različiti sistemi, uključujući [[nervni sistem|nervni]], [[gastrointestinalni sistem| gastrointestinalni]] i [[kardiovaskularni sistem]]. Međutim, u drugoj polovini 20. stoljeća ovaj način razmišljanja uveliko je zamijenio redukcionizam:&lt;ref&gt;Savageau MA. Reconstructionist molecular biology. The New Biologist. 1991 Feb;3(2):190-197. PMID 2065013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brigandt, I., and Love, A. (2017). ''Reductionism in biology''. Stanford Encyclopedia of Philosophy. Available at: &lt;nowiki&gt;https://plato.stanford.edu/entries/reduction-biology/&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt; Da bi se shvatilo kako tijelo pravilno funkcioniše, bilo je potrebno shvatiti ulogu svake komponente, od tkiva i ćelija do kompletnog skupa intracelularnih molekularnih gradivnih blokova.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last=Voit |first=Eberhard O. |date=2022-10-05 |title=Perspective: Systems biology beyond biology |journal=Frontiers in Systems Biology |volume=2 |article-number=987135 |doi=10.3389/fsysb.2022.987135 |doi-access=free |issn=2674-0702}}&lt;/ref&gt;
U 17. stoljeću, trijumfi fizike i napredak mehaničkih satova podstakli su redukcionistički pogled u biologiji, tumačeći organizme kao složene mašine sastavljene od jednostavnijih elemenata.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last=Trewavas |first=Anthony |date=October 2006 |title=A Brief History of Systems Biology: &quot;Every object that biology studies is a system of systems.&quot; Francois Jacob (1974). |journal=The Plant Cell |language=en |volume=18 |issue=10 |pages=2420–2430 |doi=10.1105/tpc.106.042267 |issn=1040-4651 |pmc=1626627 |pmid=17088606}}&lt;/ref&gt;

[[Jan Smuts]] (1870–1950), prirodnjak/filozof i dva puta premijer Južne Afrike, skovao je uobičajeno korišteni termin [[holizam]]. Predloženo je da cijeli sistemi poput [[ćelija (biologija)|ćelija]], [[tkivo|tkiva]], [[organizam]]a i [[populacija]] imaju jedinstvena (emergentna) svojstva. Bilo je nemoguće pokušati ponovo sastaviti ponašanje cjeline iz svojstava pojedinačnih komponenti, a nove tehnologije su bile neophodne da bi se definisalo i razumjelo ponašanje sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
Iako se [[redukcionizam]] i holizam često suprotstavljaju jedan drugom, oni se mogu sintetizirati. Mora se razumjeti kako su organizmi izgrađeni (redukcionizam), dok je podjednako važno razumjeti zašto su tako uređeni (sistemi; holizam). Svaki pruža korisne uvide i odgovara na različita pitanja. Međutim, proučavanje bioloških sistema zahtijeva znanje o paradigmama kontrole i dizajna, kao i principe strukturne stabilnosti, otpornosti i robusnosti koji se ne mogu direktno zaključiti iz mehanističkih informacija. Dublji uvid će se dobiti primjenom kompjuterskog modeliranja kako bi se prevazišla složenost bioloških sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Ipak, ovu perspektivu dosljedno su balansirali mislioci koji su naglašavali značaj organizacije i emergentnih osobina u živim sistemima. Ova redukcionistička perspektiva postigla je izuzetan uspjeh, a razumijevanje bioloških procesa proširilo se nevjerovatnom brzinom i intenzitetom. Međutim, uz ove izvanredne napretke, nauka je postepeno shvatila da posjedovanje potpunih [[informacija]] o molekularnim komponentama samo po sebi nije dovoljno da se razjasni funkcionisanje života: pojedinačne komponente rijetko ilustruju funkciju složenog sistema. Sada je općeprihvaćeno da su nam potrebni pristupi za rekonstrukciju integrisanih sistema iz njihovih sastavnih dijelova i procesa ako želimo razumjeti biološke [[fenomen]]e i manipulisati njima na promišljen i fokusiran način.&lt;ref&gt;Savageau MA. The challenge of reconstruction. New Biol. 1991 Feb;3(2):101-2. PMID 2065004.&lt;/ref&gt;
;Porijeklo sistemske biologije kao oblasti
Termin &quot;sistemska biologija&quot; prvi put je uveden na konferenciji 1968. godine.&lt;ref&gt;{{Cite conference |last=Mesarović |first=Mihajlo D. |date=1968 |editor-last=Mesarović |editor-first=M. D. |chapter=Systems Theory and Biology—View of a Theoretician |book-title=Systems Theory and Biology: Proceedings of the III Systems Symposium at Case Institute of Technology |language=en |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |pages=59–87 |doi=10.1007/978-3-642-88343-9_3 |isbn=978-3-642-88343-9}}&lt;/ref&gt; Oni koji su se bavili ovom disciplinom ubrzo su prepoznali – i to razumijevanje je postepeno postalo poznato široj javnosti – da su računarski pristupi neophodni za potpuno artikulisanje koncepata i potencijala sistemske biologije. Konkretno, ove tehnike su morale da posmatraju biološke fenomene kao složene, višeslojne, adaptivne i dinamičke sisteme. Morale su uzeti u obzir transformacije i složene nelinearnosti, omogućavajući time nesmetanu integraciju manjih modela (&quot;modula&quot;) u veće, dobro organizovane sklopove modela unutar složenih okruženja. Postalo je jasno da su [[matematika]] i [[računarstvo]] ključni za ove metode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Melham |first=Tom |date=April 2013 |title=Modelling, abstraction, and computation in systems biology: A view from computer science |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0079610712000892 |journal=Progress in Biophysics and Molecular Biology |language=en |volume=111 |issue=2–3 |pages=129–136 |doi=10.1016/j.pbiomolbio.2012.08.015|pmid=22975313 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Motta |first1=S. |last2=Pappalardo |first2=F. |date=2013-07-01 |title=Mathematical modeling of biological systems |url=https://academic.oup.com/bib/article-lookup/doi/10.1093/bib/bbs061 |journal=Briefings in Bioinformatics |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=411–422 |doi=10.1093/bib/bbs061 |pmid=23063928 |issn=1467-5463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cvijovic |first1=Marija |last2=Höfer |first2=Thomas |last3=Aćimović |first3=Jure |last4=Alberghina |first4=Lilia |last5=Almaas |first5=Eivind |last6=Besozzi |first6=Daniela |last7=Blomberg |first7=Anders |last8=Bretschneider |first8=Till |last9=Cascante |first9=Marta |last10=Collin |first10=Olivier |last11=de Atauri |first11=Pedro |last12=Depner |first12=Cornelia |last13=Dickinson |first13=Robert |last14=Dobrzynski |first14=Maciej |last15=Fleck |first15=Christian |date=2016-05-26 |title=Strategies for structuring interdisciplinary education in Systems Biology: an European perspective |journal=npj Systems Biology and Applications |language=en |volume=2 |issue=1 |page=16011 |doi=10.1038/npjsba.2016.11 |issn=2056-7189 |pmc=5516850 |pmid=28725471}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MacLeod |first=Miles |date=September 2021 |title=The applicability of mathematics in computational systems biology and its experimental relations |url=https://link.springer.com/10.1007/s13194-021-00403-3 |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=11 |issue=3|issn=1879-4912}}&lt;/ref&gt; Ubrzanje razumijevanja sistema došlo je objavljivanjem prvog revolucionarnog teksta koji je sakupljao molekularnu, fiziološku i anatomsku individualnost kod životinja,&lt;ref&gt;Williams, R.J. (1956). Biochemical Individuality. The Key for the Genetotrophic Concept. (New York: John Wiley &amp; Sons).&lt;/ref&gt; koje je opisano kao revolucija.&lt;ref&gt;Elsasser, W. (1987). Reflections on a Theory of Organisms. (Quebec, Canada: Orbis).&lt;/ref&gt;
U početku, šira naučna zajednica nije bila voljna da prihvati integraciju računarskih metoda i teorije upravljanja u istraživanje živih sistema, vjerujući da je &quot;biologija previše složena da bi se primjenjivala matematika&quot;. Međutim, kako se približavao novi milenij, ovo gledište je doživjelo značajnu i trajnu transformaciju.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Sve više naučnika je počelo raditi na integraciji matematičkih koncepata kako bi razumjeli i riješili biološke probleme. Sada se sistemska biologija široko primjenjuje u nekoliko oblasti, uključujući poljoprivredu i medicinu.

== Pristupi sistemskoj biologiji ==

=== Pristup odozgo prema dolje ===
Sistemska biologija odozgo prema dolje identificira mreže molekularnih interakcija analizirajući [[korelacija|korelirana]] ponašanja uočena u studijama velikih razmjera '[[omika]]'. Pojavom 'omics', ova strategija odozgo prema dolje postala je vodeći pristup. Počinje sa sveobuhvatnom perspektivom ponašanja sistema – ispitujući sve odjednom – prikupljanjem eksperimentalnih podataka na nivou cijelog [[genom]]a i nastoji otkriti i razumjeti biološke mehanizme na granularnijem nivou – posebno, pojedinačne komponente i njihove interakcije. U ovom okviru sistemske biologije &quot;od vrha prema dolje&quot;, primarni cilj je otkriti nove molekularne mehanizme kroz ciklični proces koji započinje eksperimentalnim podacima, prelazi u analizu podataka i integraciju, kako bi se identificirale korelacije među koncentracijama molekula, a završava razvojem hipoteza u vezi s ko– i inter– regulacijom molekularnih grupa. Ove hipoteze zatim generiraju nova predviđanja [[korelacija]], koja se mogu istražiti u narednim eksperimentima ili kroz dodatna biohemijska istraživanja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chellaboina |first1=V. |last2=Bhat |first2=S. P. |last3=Haddad |first3=W. M. |last4=Bernstein |first4=D. S. |date=August 2009 |title=Modeling and analysis of mass-action kinetics |journal=IEEE Control Systems Magazine |volume=29 |issue=4 |pages=60–78 |doi=10.1109/MCS.2009.932926 |issn=1941-000X |s2cid=12122032}}&lt;/ref&gt; Značajne prednosti sistemske biologije od vrha prema dolje leže u njenom potencijalu da pruži sveobuhvatne (tj. genomske) uvide i njenom fokusu na [[metabolom]], [[fluksom]], [[transkriptom]] i/ili [[proteom]]. Metode od vrha prema dolje daju prioritet ukupnim stanjima sistema kao faktorima uticaja u modelima i računarskim (ili optimalnim) principima koji upravljaju dinamikom globalnog sistema. Naprimjer, dok dinamika motorne kontrole (neuro) proizlazi iz interakcija miliona [[neuron]]a, neuronski motorni sistem također se može okarakterizirati kao vrsta sistema povratne kontrole, koji usmjerava 'biljku' (tijelo) i vodi kretanje minimiziranjem 'funkcija troškova' (npr. postizanje trajektorija s minimalnim trzajem).&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Brown |first1=Kevin S. |last2=Sethna |first2=James P. |date=2003-08-12 |title=Statistical mechanical approaches to models with many poorly known parameters |journal=Physical Review E |volume=68 |issue=2 |article-number=021904 |bibcode=2003PhRvE..68b1904B |doi=10.1103/physreve.68.021904 |issn=1063-651X |pmid=14525003}}&lt;/ref&gt;

=== Pristup odozdo prema gore ===
Sistemska biologija odozdo prema gore zaključuje funkcionalne karakteristike koje mogu proizaći iz podsistema karakteriziranog visokim stepenom mehanističkih detalja koristeći molekularne tehnike. Ovaj pristup počinje s osnovnim elementima razvojem interaktivnog ponašanja (jednačine brzine) svakog komponentnog procesa (npr. [[enzim]]skih procesa) unutar upravljivog dijela sistema. Ispituje mehanizme putem kojih nastaju funkcionalna svojstva u interakcijama poznatih komponenti. Nakon toga, ove formulacije se kombinuju kako bi se razumjelo ponašanje sistema. Primarni cilj ove metode je integracija modela puteva u sveobuhvatni model koji predstavlja cijeli sistem – vrh ili cjelinu. Kako istraživanje i razumijevanje napreduju, ovi modeli se često proširuju uključivanjem dodatnih procesa s visokim mehanističkim detaljima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
Pristup odozdo prema gore olakšava integraciju i prevođenje ''[[in vitro]]'' nalaza specifičnih za lijekove u ''[[in vivo]]'' ljudski kontekst. Ovo obuhvata podatke prikupljene tokom ranih faza razvoja lijekova, kao što su procjene sigurnosti. Prilikom procjene sigurnosti srčanih oboljenja, čisto ovakvo modeliranje i simulacija podrazumijeva rekonstrukciju procesa koji određuju izloženost, što uključuje profile koncentracije u plazmi (ili srčanom tkivu) i vremena te njihove [[elektrofiziologija| elektrofiziološke]] implikacije, idealno uključujući hemodinamske efekte i promjene kontraktilnosti. Postizanje ovoga zahtijeva različite modele, od pojedinačnih ćelija do naprednih trodimenzijskih (3D) višefaznih modela. Informacije iz više ''in vitro'' sistema koji služe kao zamjena za ''in vivo'' procese apsorpcije, distribucije, [[metabolizam|metabolizma]] i izlučivanja (ADME) omogućavaju predviđanja izloženosti lijeku, dok in vitro podaci o interakcijama lijek-[[ionski kanal]] podržavaju prevođenje izloženosti na potencijale površine tijela i izračunavanje važnih elektrofizioloških krajnjih tačaka. Razdvajanje podataka vezanih za lijek, sistem i dizajn ispitivanja, što je karakteristično za bottom-up pristup, omogućava predviđanja odnosa izloženost–odgovor, uzimajući u obzir i inter– i intra–individualnu varijabilnost, što ga čini vrijednim alatom za procjenu efekata lijekova na nivou populacije. U literaturi, dokumentirani su brojni uspješni primjeri primjene fiziološki zasnovanog farmakokinetičkog (PBPK) modeliranja u otkrivanju i razvoju lijekova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Orth |first1=Jeffrey D |last2=Thiele |first2=Ines |last3=Palsson |first3=Bernhard Ø |date=March 2010 |title=What is flux balance analysis? |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=28 |issue=3 |pages=245–248 |doi=10.1038/nbt.1614 |issn=1087-0156 |pmc=3108565 |pmid=20212490}}&lt;/ref&gt;

== Povezane discipline ==
[[Slika:Signal transduction pathways.svg|280px|thumb|right|Pregled puteva [[transdukcija signala| transdukcije signala]].]]
Prema tumačenju sistemske biologije kao korištenja velikih skupova podataka uz korištenje interdisciplinarnih alata, tipična primjena je [[metabolomika]], koja predstavlja kompletan skup svih metaboličkih produkata, [[metabolit]]a, u sistemu na nivou organizma, ćelije ili tkiva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Cascante|first1=Marta|last2=Marin|first2=Silvia|date=2008-09-30|title=Metabolomics and fluxomics approaches|journal=Essays in Biochemistry|language=en|volume=45|pages=67–82|doi=10.1042/bse0450067|pmid=18793124|issn=0071-1365}}&lt;/ref&gt;

Stavke koje mogu biti kompjuterska baza podataka uključuju: [[fenomika]], organizmske varijacije u [[fenotip]]u, kako se mijenja tokom njegovog životnog vijeka; [[genomika]], organizmski [[dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK-mikromreža]]), uključujući specifične varijacije unutar ćelije organizma. (tj. varijacije dužine [[telomera]]); [[epigenomika]]/[[epigenetika]], organizmski i odgovarajući ćelijski specifični transkriptomski regulatorni faktori koji nisu empirijski kodirani u genomskom nizu. (tj. [[metilacija DNK]], [[acetilacija i deacetilacija histona]], itd.); [[transkriptomika]], mjerenja [[ekspresija gena]] na nivou organizma, tkiva ili cijele ćelije pomoću [[DNK-mikročip]]ova ili [[GWAS|serijske analize ekspresije gena]]; [[interferomika]], faktori korekcije transkripta na nivou organizma, tkiva ili ćelije (tj. [[RNK-interferencija]]), [[proteomika]], mjerenja proteina i peptida na nivou organizma, tkiva ili ćelije putem [[dvodimenzijska gel-elektroforeza|dvodimenzijske gel-elektroforeze]], [[masena spektrometrija|masene spektrometrije]] ili višedimenzijskih tehnika identifikacije proteina (napredni sistemi [[HPLC]] upareni sa [[masena spektrometrija|masenom spektrometrijom]]). Poddiscipline su i  [[fosfoproteomika]], [[glikoproteomika]] i druge metode za detekciju hemijski modificiranih proteina; [[glikomika]], mjerenja [[ugljikohidrat]]a na nivou organizma, tkiva ili ćelije; [[lipidomika]], mjerenja [[lipidi|lipida]] na nivou organizma, tkiva ili ćelije.
Molekularne interakcije unutar ćelije se također proučavaju, to se naziva [[interaktomika]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cusick|first1=Michael E.|last2=Klitgord|first2=Niels|last3=Vidal|first3=Marc|last4=Hill|first4=David E.|date=2005-10-15|title=Interactome: gateway into systems biology|journal=Human Molecular Genetics|language=en|volume=14|issue=suppl_2|pages=R171–R181|doi=10.1093/hmg/ddi335|pmid=16162640|issn=0964-6906|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Disciplina u ovom području proučavanja su [[interakcija proteina-protein]], iako interaktomika uključuje interakcije drugih molekula.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Yan |first1=Shikai |chapter=Application of Systems Biology in the Research of TCM Formulae |date=2018-01-01 |title=Systems Biology and its Application in TCM Formulas Research |pages=31–67 |editor-last=Zhang |editor-first=Wei-Dong |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-812744-5.00003-5 |isbn=978-0-12-812744-5 |last2=Nagle |first2=Dale G. |last3=Zhou |first3=YuDong |last4=Zhang |first4=Weidong}}&lt;/ref&gt; [[Neuroelektrodinamika]], gdje se proučava računarska funkcija [[računar]]a ili [[mozak|mozga]] kao dinamičkog sistema zajedno s njegovim (bio)fizičkim mehanizmima;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Aur |first=Dorian |date=March 2012 |title=From Neuroelectrodynamics to Thinking Machines |url=http://link.springer.com/10.1007/s12559-011-9106-3 |journal=Cognitive Computation |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=4–12 |doi=10.1007/s12559-011-9106-3 |issn=1866-9956|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; i [[fluksomika]], mjerenja brzine metaboličkih reakcija u biološkom sistemu (ćeliji, tkivu ili organizmu).&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
U pristupu problemu sistemske biologije postoje dva glavna pristupa. To su pristup od vrha prema dolje i pristup od dna prema gore. Pristup od vrha prema dolje uzima u obzir što je više moguće sistema i uveliko se oslanja na eksperimentalne rezultate. Tehnika [[RNK-Seq]] primjer je eksperimentalnog pristupa od vrha prema dolje. Suprotno tome, pristup od dna prema gore koristi se za kreiranje detaljnih modela, a istovremeno uključuje i eksperimentalne podatke. Primjer pristupa od dna prema gore je korištenje modela kola za opisivanje jednostavne genske mreže.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shahzad |first1=Khuram |last2=Loor |first2=Juan J. |title=Application of Top-Down and Bottom-up Systems Approaches in Ruminant Physiology and Metabolism |url=https://www.eurekaselect.com/article/44188 |journal=Current Genomics |date=2012 |language=en |volume=13 |issue=5 |pages=379–394 |doi=10.2174/138920212801619269 |pmc=3401895 |pmid=23372424}}&lt;/ref&gt;
Različite tehnologije korištene za snimanje dinamičkih promjena u [[iRNK]], [[protein]]ima i [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskim modifikacijama]]. [[Mehanobiologija]], sile i fizička svojstva na svim skalama, njihova interakcija s drugim regulatornim mehanizmima;&lt;ref name=&quot;MechanicalSystemsBiology&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spill |first1=Fabian |last2=Bakal |first2=Chris |last3=Mak |first3=Michael |date=2018 |title=Mechanical and Systems Biology of Cancer |journal=Computational and Structural Biotechnology Journal |language=en |volume=16 |pages=237–245 |doi=10.1016/j.csbj.2018.07.002 |pmc=6077126 |pmid=30105089}}&lt;/ref&gt; [[biosemiotika]], analiza sistema [[znakovni odnos|znakovnih odnosa]] organizma ili drugih biosistema; [[fiziomika]], sistematsko proučavanje [[fiziom]]a u biologiji.
[[Sistemska biologija raka]] primjer je pristupa sistemske biologije, koji se može razlikovati po specifičnom objektu proučavanja ([[tumorigeneza]] i [[Liječenje raka|liječenje raka]]). Radi sa specifičnim podacima (uzorci pacijenata, podaci visokog protoka s posebnom pažnjom na karakterizaciju [[sekvenciranje genoma raka|genoma raka]] u uzorcima tumora pacijenata) i alatima (imortalizirane ćelijske linije raka, testiranje na životinjama [[modelni organizam|mišjim modelima]] tumorogeneze, ksenotransplantni modeli, metode [[sekvenciranje visokog protoka]], [[skrining visokog protoka]] zasnovan na siRNK genskom obaranja, računarsko modeliranje posljedica somatskih [[mutacija]] i [[nestabilnost genoma|nestabilnosti genoma]]).&lt;ref name=&quot;barillot13&quot;&gt;{{cite book|last1=Barillot|first1 =Emmanuel |last2=Calzone|first2=Laurence|last3=Hupe|first3=Philippe|last4=Vert|first4 =Jean-Philippe|last5=Zinovyev|first5=Andrei|title=Computational Systems Biology of Cancer|year=2012|publisher=Chapman &amp; Hall/CRCMathematical &amp; Computational Biology|isbn=978-1-4398-3144-1|page=461}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj sistemske biologije raka jeste sposobnost boljeg dijagnosticiranja raka, njegove klasifikacije i boljeg predviđanja ishoda predloženog liječenja, što je osnova za [[Personalizirana medicina|personaliziranu medicinu raka]] i [[Virtualni fiziološki čovjek|virtualni pacijent oboljeli od raka]] u daljoj perspektivi. Značajni napori u računarskoj sistemskoj biologiji raka uloženi su u stvaranje realističnih višeskalnih ''[[in silico]]'' modela različitih tumora.&lt;ref name=&quot;byrne2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Byrne|first1=Helen M. 
|year=2010|journal=Nature Reviews Cancer|volume=10|issue=3|pages=221–230|pmid=20179714|doi=10.1038/nrc2808|title=Dissecting cancer through mathematics: from the cell to the animal model |bibcode=2010NatRC..10..221B |s2cid=24616792 }}&lt;/ref&gt;
Pristup sistemske biologije često uključuje razvoj mehanističkih modela, kao što je rekonstrukcija dinamičkih sistema iz kvantitativnih svojstava njihovih elementarnih gradivnih blokova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gardner |first1=Timothy S. |last2=di Bernardo |first2=Diego |last3=Lorenz |first3=David |last4=Collins |first4=James J. |date=2003-07-04 |title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1081900 |journal=Science |language=en |volume=301 |issue=5629 |pages=102–105 |doi=10.1126/science.1081900 |pmid=12843395 |bibcode=2003Sci...301..102G |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=di Bernardo |first1=Diego |last2=Thompson |first2=Michael J |last3=Gardner |first3=Timothy S |last4=Chobot |first4=Sarah E |last5=Eastwood |first5=Erin L |last6=Wojtovich |first6=Andrew P |last7=Elliott |first7=Sean J |last8=Schaus |first8=Scott E |last9=Collins |first9=James J |date=March 2005 |title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks |url=https://www.nature.com/articles/nbt1075 |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=377–383 |doi=10.1038/nbt1075 |pmid=15765094 |issn=1087-0156|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book |last=Tavassoly |first=Iman |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-319-14962-2 |title=Dynamics of Cell Fate Decision Mediated by the Interplay of Autophagy and Apoptosis in Cancer Cells: Mathematical Modeling and Experimental Observations |date=2015 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-14961-5 |series=Springer Theses |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-319-14962-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Korkut |first1=Anil |last2=Wang |first2=Weiqing |last3=Demir |first3=Emek |last4=Aksoy |first4=Bülent Arman |last5=Jing |first5=Xiaohong |last6=Molinelli |first6=Evan J |last7=Babur |first7=Özgün |last8=Bemis |first8=Debra L |last9=Onur Sumer |first9=Selcuk |last10=Solit |first10=David B |last11=Pratilas |first11=Christine A |last12=Sander |first12=Chris |date=2015-08-18 |title=Perturbation biology nominates upstream–downstream drug combinations in RAF inhibitor resistant melanoma cells |journal=eLife |language=en |volume=4 |article-number=e04640 |doi=10.7554/eLife.04640 |doi-access=free |issn=2050-084X |pmc=4539601 |pmid=26284497}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, ćelijska mreža može se matematički modelirati korištenjem metoda koje potiču iz [[hemijska kinetika|hemijske kinetike]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Gupta|first1=Ankur|last2=Rawlings|first2=James B.|date=April 2014|title=Comparison of Parameter Estimation Methods in Stochastic Chemical Kinetic Models: Examples in Systems Biology|journal=AIChE Journal|volume=60|issue=4|pages=1253–1268|doi=10.1002/aic.14409|issn=0001-1541|pmc=4946376|pmid=27429455|bibcode=2014AIChE..60.1253G }}&lt;/ref&gt; i [[teorija upravljanja]]. Zbog velikog broja parametara, varijabli i ograničenja u ćelijskim mrežama, često se koriste numeričke i računarske tehnike (npr. [[analiza fluksne ravnoteže]]).&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
Ostali aspekti računarstva, [[informatika|informatike]] i [[statistika| statistike]] također se koriste u sistemskoj biologiji. To uključuje nove oblike računarskih modela, kao što je upotreba [[procesni račun|procesnih računa]] za modeliranje bioloških procesa (značajni pristupi uključuju stohastički [[π-račun]], BioAmbients, Beta Binders, BioPEPA i Braneov račun) i modeliranje zasnovano na [[programiranje ograničenja|ograničenjima]]; integracija informacija iz literature, korištenjem tehnika [[ekstrakcija informacija]] i [[rudarenje teksta]];&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ananadou|first1=Sophia|last2=Kell|first2=Douglas|last3=Tsujii|first3=Jun-ichi|title=Text mining and its potential applications in systems biology|journal=Trends in Biotechnology|volume=24|issue=12|pages=571–579|date=December 2006|doi=10.1016/j.tibtech.2006.10.002|pmid=17045684 }}&lt;/ref&gt; razvoj online [[baza podataka]] i repozitorija za dijeljenje podataka i modela, pristupi integraciji baza podataka i interoperabilnosti softvera putem [[labavo spajanje|labavog spajanja]] [[softver]]a, web stranica i baza podataka ili komercijalnih tužbi; mrežni pristupi za analizu visokodimenzijskih [[genom]]skih skupova podataka. Naprimjer, [[analiza ponderirane korelacijske mreže]] koristi se često za identifikaciju klastera (koji se nazivaju moduli), modeliranje odnosa između klastera, izračunavanje fuzzy mjera članstva u klasteru (modulu), identifikaciju intramodularnih čvorišta i za proučavanje očuvanosti klastera u drugim skupovima podataka; metode zasnovane na putevima za analizu [[omika]] podataka, npr. pristupi za identifikaciju i bodovanje puteva s različitom aktivnošću njihovih genskih, proteinskih ili metabolitičkih članova.&lt;ref name=&quot;pathvar2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Glaab|first1=Enrico|last2=Schneider|first2=Reinhard|title=PathVar: analysis of gene and protein expression variance in cellular pathways using microarray data|volume=28|issue=3|pages=446–447|journal=Bioinformatics|doi=10.1093/bioinformatics/btr656|pmid=22123829|pmc=3268235|year=2012 }}&lt;/ref&gt; Veliki dio analize genomskih skupova podataka također uključuje identificiranje korelacija. Osim toga, budući da veliki dio [[informacija]] dolazi iz različitih područja, potreban je razvoj sintaktički i semantički ispravnih načina predstavljanja bioloških modela.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bardini|first1=R.|last2=Politano|first2=G.|last3=Benso|first3=A.|last4=Di Carlo|first4=S.|date=2017-01-01|title=Multi-level and hybrid modelling approaches for systems biology|journal=Computational and Structural Biotechnology Journal|volume=15|pages=396–402|doi=10.1016/j.csbj.2017.07.005|issn=2001-0370|pmc=5565741|pmid=28855977}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[DNK-mikromreža]]
* [[Jednačina biohemijskih sistema]]
* [[BioSystems|BioSystems (časopis)]]
* [[Ćelijski model]]
* [[Računska sistemska biologija]]
* [[Interaktom]]
* [[Spisak  omika tema u biologiji]]
* [[Spisak softvera za modeliranje sistemske biologije]]
* [[Analiza metaboličke kontrole]]
* [[Modeliranje metaboličke mreže]]
* [[Modeliranje bioloških sistema]]
* [[Mrežna biologija]]
* [[Metabolička mreža]]
* [[SBML]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|first=Alan M.|last=Turing|title=The Chemical Basis of Morphogenesis|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|date=14 August 1952|doi=10.1098/rstb.1952.0012|volume=237|number=641|pages=37–72|bibcode=1952RSPTB.237...37T |s2cid=937133 }}
* {{cite book|last1=Snoep|first1=Jacky L|last2=Westerhoff|first2=Hans V|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=13–30|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b106456|chapter=From isolation to integration, a systems biology approach for building the Silicon Cell|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite web|url=http://www.systemsbiology.org/Intro_to_Systems_Biology/Systems_Biology_--_the_21st_Century_Science|title=Systems Biology: the 21st Century Science|publisher=Institute for Systems Biology|access-date=15 June 2011}}
* Zeng BJ., On the concept of systems biological engineering, Nov. 1994, Communication on Transgenic Animals, CAS, China.
* {{cite journal|last1=Sauer|first1=Uwe|last2=Heinemann|first2=Matthias|last3=Zamboni|first3=Nicola|date=27 April 2007|journal=Science|volume=316|issue=5824|pages=550–551|pmid=17463274|doi=10.1126/science.1142502|title=Genetics: Getting Closer to the Whole Picture|bibcode=2007Sci...316..550S |s2cid=42448991|url=https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/genetics--getting-closer-to-the-whole-picture(3267364e-3b67-4f6b-990a-5ff6b4c7c109).html }}
* {{cite book|last=Noble|first=Denis|author-link=Denis Noble|title=The music of life: Biology beyond the genome|year=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-929573-9|page=176}}
* {{cite book|last1=Kholodenko|first1=Boris N|last2=Sauro|first2=Herbert M|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=357–451|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b136809|chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite book|title=Bioinformatics for Systems Biology|year=2009|publisher=Humana Press|isbn=978-1-59745-440-7|pages=181–205|author=Chiara Romualdi|edition=2nd|author2=Gerolamo Lanfranchi|editor=Stephen Krawetz|chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources|doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 }}
* {{cite book|last=Mesarovic|first=Mihajlo D.|author-link=Mihajlo Mesarovic|title=Systems Theory and Biology|year=1968|publisher=Springer-Verlag|location=Berlin}}
* {{cite journal|last1=Rosen|first1=Robert|author-link1=Robert Rosen (theoretical biologist)|date=5 July 1968|title=A Means Toward a New Holism|journal=Science|volume=161|issue=3836|pages=34–35|doi=10.1126/science.161.3836.34|jstor=1724368|bibcode=1968Sci...161...34M}}
* {{cite web|url=http://sciencecareers.sciencemag.org/career_magazine/previous_issues/articles/2006_03_03/noDOI.15936087948366349051|title=Working the Systems|first=Jim|last=Kling|date=3 March 2006|publisher=Science|access-date=15 June 2011}}
* {{cite journal|last1=Gardner|first1=Timothy .S|last2=di Bernardo|first2=Diego|last3=Lorenz|first3=David|last4=Collins|first4=James J.|date=4 July 2003|title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling|journal=Science|volume=301|issue=5629|pages=102–105|pmid=12843395|doi=10.1126/science.1081900|bibcode=2003Sci...301..102G|s2cid=8356492}}
* {{cite journal|last1=di Bernardo|first1=Diego|last2=Thompson|first2=Michael J.|last3=Gardner|first3=Timothy S.|last4=Chobot|first4=Sarah E.|last5=Eastwood|first5=Erin L.|last6=Wojtovich|first6=Andrew P.|last7=Elliott|first7=Sean J.|last8=Schaus|first8=Scott E.|last9=Collins|first9=James J.|date=March 2005|title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks|journal=Nature Biotechnology|volume=23|pages=377–383|pmid=15765094|doi=10.1038/nbt1075|issue=3|s2cid=16270018}}
* {{cite journal|last1=Hunter|first1=Philip|date=May 2012|title=Back down to Earth: Even if it has not yet lived up to its promises, systems biology has now matured and is about to deliver its first results.|journal=EMBO Reports|volume=13|pages=408–411|pmc=3343359|doi=10.1038/embor.2012.49|issue=5|pmid=22491028}}
{{refend}}

== Dodatni izvori==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1=Klipp|first1=Edda|last2= Liebermeister|first2=Wolfram|last3=Wierling|first3=Christoph|last4=Kowald|first4=Axel|title=Systems Biology - A Textbook, 2nd edition|isbn=978-3-527-33636-4|publisher=Wiley|year=2016}}
* {{cite book|editor=Asfar S. Azmi|title=Systems Biology in Cancer Research and Drug Discovery|isbn=978-94-007-4819-4|year=2012|publisher=Springer }}
* {{cite book|last=Kitano|first=Hiroaki|title=Foundations of Systems Biology|date=15 October 2001|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-11266-6|url-access=registration|url=https://archive.org/details/foundationsofsys00hiro}}
* {{cite journal|last1=Werner|first1=Eric|date=29 March 2007|title=All systems go|journal=[[Nature]]|volume=446|doi=10.1038/446493a|issue=7135|bibcode=2007Natur.446..493W|pages=493–494|doi-access=free}} provides a comparative review of three books: 
* {{cite book|last=Alon|first=Uri|author-l|title=An Introduction to Systems Biology: Design Principles of Biological Circuits|date=7 July 2006|publisher=Chapman &amp; Hall|isbn=978-1-58488-642-6}}
* {{cite book|last=Kaneko|first=Kunihiko|title=Life: An Introduction to Complex Systems Biology|date=15 September 2006|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-540-32666-3|bibcode=2006lics.book.....K}}
* {{cite book|last=Palsson|first=Bernhard O.|title=Systems Biology: Properties of Reconstructed Networks|date=16 January 2006|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85903-5}}
* {{cite book|editor1= Werner Dubitzky|editor2=Olaf Wolkenhauer|editor3=Hiroki Yokota|editor4=Kwan-Hyun Cho|title=Encyclopedia of Systems Biology|date=13 August 2013|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-1-4419-9864-4}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
{{Wiktionary}}
*{{Commons category-inline|Systems biology}}
*[http://www.bio-physics.at/wiki/index.php?title=Biological_Systems Biological Systems in bio-physics-wiki]

{{biologija}}
{{Genomika}}
{{Sistemi}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Systems Biology}}
[[Kategorija:Sistemska biologija| ]]
[[Kategorija:Bioinformatika]]
[[Kategorija:Računarske oblasti]]</text>
      <sha1>lu4206b0dltasj7k7i4e052pam6iham</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915343</id>
      <parentid>3915342</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:47:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42239-98</username>
        <id>184178</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>3915343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45232" sha1="2itaydwhg2qoiw2umusa8xlsu5ejt5x" xml:space="preserve">{{Short description|Computational and mathematical modeling of complex biological systems}}
{{Razlikovati| Sistematska biologija}}
'''Sistemska biologija''' je [[računarsko modeliranje|računarska]] i [[matematika|matematička]] analiza i modeliranje složenih [[biološki sistem|bioloških sistema]]. To je interdisciplinarno polje studija zasnovano na [[biologija|biologiji]] koje se fokusira na složene interakcije unutar bioloških sistema, koristeći holistički pristup ([[holizam]] umjesto tradicionalnijeg [[redukcionizam|redukcionizma]]) biološkim istraživanjima..&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Tavassoly|first1=Iman|last2=Goldfarb|first2=Joseph|last3=Iyengar|first3=Ravi|date=2018-10-04|title=Systems biology primer: the basic methods and approaches|journal=Essays in Biochemistry|volume=62|issue=4|pages=487–500|doi=10.1042/EBC20180003|issn=0071-1365|pmid=30287586|s2cid=52922135}}&lt;/ref&gt; Ova višestruka istraživačka oblast zahtijeva zajedničke napore hemičara, biologa, matematičara, fizičara i inženjera, kako bi se dešifrovala biologija složenih živih sistema, spajanjem različitih kvantitativnih molekularnih mjerenja sa pažljivo konstruisanim matematičkim modelima. Predstavlja sveobuhvatnu metodu za razumijevanje složenih odnosa unutar bioloških sistema. Za razliku od konvencionalnih bioloških studija koje se obično fokusiraju na izolovane elemente, sistemska biologija nastoji da kombinuje različite biološke podatke, kako bi stvorila modele koji ilustruju i objašnjavaju dinamičke interakcije unutar sistema. Ova metodologija neophodna je za razumijevanje složenih mreža [[gen]]a, [[protein]]a i [[metabolit]]a koji utiču na ćelijske aktivnosti i [[osobina|osobine]] organizama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=MacLeod |first1=Miles |last2=Nersessian |first2=Nancy J. |date=2016-10-01 |title=Interdisciplinary problem- solving: emerging modes in integrative systems biology |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13194-016-0157-x |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=6 |issue=3 |pages=401–418 |doi=10.1007/s13194-016-0157-x |issn=1879-4920}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Veenstra |first=Timothy D. |date=February 2021 |title=Omics in Systems Biology: Current Progress and Future Outlook |url=https://analyticalsciencejournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/pmic.202000235 |journal=Proteomics |language=en |volume=21 |issue=3–4 |doi=10.1002/pmic.202000235 |pmid=33320441 |issn=1615-9853|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  Jedan od ciljeva sistemske biologije je modeliranje i otkrivanje emergentnih svojstava ćelija, tkiva i [[organizam]]a koji funkcionišu kao sistem čiji je teorijski opis moguć samo korištenjem tehnika sistemske biologije.&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Longo |first1=Giuseppe |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-642-35938-5 |title=Perspectives on Organisms: Biological time, Symmetries and Singularities |last2=Montévil |first2=Maël |date=2014 |publisher=Springer Berlin Heidelberg |isbn=978-3-642-35937-8 |series=Lecture Notes in Morphogenesis |location=Berlin, Heidelberg |language=en |doi=10.1007/978-3-642-35938-5}}&lt;/ref&gt; Istražujući kako funkcija proizlazi iz dinamičkih interakcija, sistemska biologija premošćuje jazove koji postoje između molekula i fizioloških procesa.
Kao [[paradigma]], sistemska biologija se obično definira u antitezi prema takozvanoj [[redukcionizam|redukcionističkoj]] paradigmi ([[biološka organizacija]]), iako je u skladu sa [[naučna metoda|naučnom metodom]]. Razlika između dvije paradigme spominje se u ovim citatima: &quot;[[redukcionizam|redukcionistički]] pristup uspješno je identificirao većinu komponenti i mnoge interakcije, ali, nažalost, ne nudi uvjerljive koncepte ili metode za razumijevanje kako se pojavljuju svojstva sistema... pluralizam uzroka i posljedica u biološkim mrežama se bolje rješava posmatranjem, putem kvantitativnih mjera, više komponenti istovremeno i rigoroznom integracijom podataka s matematičkim modelima&quot;. (Sauer ''et al.'')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sauer |first1=Uwe |last2=Heinemann |first2=Matthias |last3=Zamboni |first3=Nicola |date=2007-04-27 |title=Getting Closer to the Whole Picture |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1142502 |journal=Science |language=en |volume=316 |issue=5824 |pages=550–551 |doi=10.1126/science.1142502 |pmid=17463274 |bibcode=2007Sci...316..550S |issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; &quot;Sistemska biologija&amp;nbsp... radi o sastavljanju, a ne o rastavljanju, integraciji, a ne o redukciji. To zahtijeva da razvijemo načine razmišljanja o integraciji koji su jednako rigorozni kao i naši redukcionistički programi, ali drugačiji.... To znači promjenu naše filozofije, u punom smislu te riječi.&quot; ([[Denis Noble]])&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Noble |first=Denis |title=The music of life: biology beyond the genome |date=2009 |publisher=Oxford Univ. Press |isbn=978-0-19-929573-9 |edition=Repr |location=Oxford}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Omics-en.svg|thumb|280px| Centralni tok bioloških informacija i odgovarajuća omika, s naglaskom na pristup sistemske biologije integriranja [[genomika|genomike]], [[transkriptomika| transkriptomike]], [[oroteomika|proteomike]] i [[metabolomika|metabolomike]] radi povezivanja [[genotip]]a sa [[fenotip]]om.]]
Djeluje kao niz operativnih [[protokol (prirodne nauke)|protokola]] koji se koriste za izvođenje istraživanja, ciklus sastavljen od teorije, [[matematički model|analitičkog]] ili [[računarsko modeliranje| računarskog modela]] za predlaganje specifičnih provjerljivih hipoteza o biološkom sistemu, eksperimentalne validacije, a zatim korištenja novostečenog kvantitativnog opisa ćelija ili ćelijskih procesa za usavršavanje računarskog modela ili teorije.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kholodenko |first1=Boris N. |chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks |date=2005 |title=Systems Biology |pages=143–159 |editor-last=Alberghina |editor-first=Lila |location=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |language=en |doi=10.1007/b136809 |isbn=978-3-540-22968-1 |last2=Bruggeman |first2=Frank J. |last3=Sauro |first3=Herbert M. |editor2-last=Westerhoff |editor2-first=H.V.}}&lt;/ref&gt; Budući da je cilj model interakcija u sistemu, eksperimentalne tehnike koje najviše odgovaraju sistemskoj biologiji su one koje obuhvataju cijeli sistem i pokušavaju biti što potpunije. Stoga se [[multiomika]] ([[transkriptomika]], [[metabolomika]], [[proteomika]], itd.) i [[tehnike visokog protoka|visokopropusni skrining]] koriste za prikupljanje kvantitativnih podataka za konstrukciju i validaciju modela.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Romualdi |first1=Chiara |chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources |date=2009 |title=Bioinformatics for Systems Biology |pages=181–205 |editor-last=Krawetz |editor-first=Stephen |location=Totowa, NJ |publisher=Humana Press |language=en |doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 |isbn=978-1-934115-02-2 |last2=Lanfranchi |first2=Gerolamo}}&lt;/ref&gt;
Sveobuhvatan pristup sistemske biologije zahtijeva: 
#temeljitu karakterizaciju organizma u pogledu njegovih molekularnih komponenti, interakcija među tim molekulama i kako te interakcije doprinose ćelijskim funkcijama; 
#detaljnu prostorno-vremensku molekularnu karakterizaciju ćelije (naprimjer, dinamika komponenti, kompartmentalizacija i transport [[vezikula]]); i 
#opsežnu sistemsku analizu &quot;molekularnog odgovora&quot; ćelije na vanjske i unutrašnje perturbacije. Nadalje, podatke iz (1) i (2) treba sintetizirati u matematičke modele, kako bi se testiralo znanje generiranjem predviđanja ([[hipoteza]]), otkrivanjem novih bioloških mehanizama, procjenom ponašanja sistema izvedenog iz (3) i konačno formuliranjem racionalnih strategija za kontrolu i manipulaciju ćelijama. Da bi se suočila s ovim izazovima, sistemska biologija mora uključiti metode i pristupe iz različitih disciplina koje se tradicionalno nisu međusobno povezivale.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bruggeman |first1=Frank J. |last2=Westerhoff |first2=Hans V. |date=January 2007 |title=The nature of systems biology |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06002642 |journal=Trends in Microbiology |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=45–50 |doi=10.1016/j.tim.2006.11.003|pmid=17113776 |bibcode=2007TrMic..15...45B |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Pojava multiomičkih tehnologija transformirala je sistemsku biologiju, pružajući opsežne skupove podataka koji pokrivaju različite biološke slojeve, uključujući genomiku, transkriptomiku, proteomiku i metabolomiku. Ove tehnologije omogućavaju mjerenje [[biomolekula]] velikih razmjera, što dovodi do dubljeg razumijevanja bioloških procesa i interakcija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dhillon |first1=Bhavjinder K. |last2=Smith |first2=Maren |last3=Baghela |first3=Arjun |last4=Lee |first4=Amy H. Y. |last5=Hancock |first5=Robert E. W. |date=2020-07-30 |title=Systems Biology Approaches to Understanding the Human Immune System |journal=Frontiers in Immunology |volume=11|doi=10.3389/fimmu.2020.01683 |doi-access=free |issn=1664-3224 |pmc=7406790 |pmid=32849587}}&lt;/ref&gt; Sve se više koriste metode poput analize mreža, mašinskog učenja i obogaćivanja puteva za integraciju i interpretaciju multiomičkih podataka, čime se poboljšava razumijevanje bioloških funkcija i mehanizama bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pazhamala |first1=Lekha T. |last2=Kudapa |first2=Himabindu |last3=Weckwerth |first3=Wolfram |last4=Millar |first4=A. Harvey |last5=Varshney |first5=Rajeev K. |date=July 2021 |title=Systems biology for crop improvement |journal=The Plant Genome |language=en |volume=14 |issue=2|doi=10.1002/tpg2.20098 |pmid=33949787 |issn=1940-3372|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Slika:SystemsBiologyTrendsInMostCitedResearch.PNG|thumb|Trendovi u istraživanju sistemske biologije. Od 1992. do 2013. godine, broj članaka o razvoju baza podataka se povećao. Članci o algoritmima su fluktuirali, ali su ostali prilično stabilni. Broj članaka o mrežnim svojstvima i razvoju softvera ostao je nizak, ali je doživio porast otprilike na polovini vremenskog perioda 1992–2013. Broj članaka o analizi metaboličkog toka smanjio se od 1992. do 2013. godine. U 1992. godini, članci o algoritmima, jednačinama, modeliranju i simulaciji bili su najcitiraniji. U 2012. godini, najcitiraniji su bili članci o razvoju baza podataka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zou|first1=Yawen|last2=Laubichler|first2=Manfred D.|date=2018-07-25 |title=From systems to biology: A computational analysis of the research articles on systems biology from 1992 to 2013|journal=PLOS ONE|language=en|volume=13|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0200929|issn=1932-6203|pmc=6059489|pmid=30044828|bibcode=2018PLoSO..1300929Z|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
;Holizam naspram redukcionizma

Teško je pratiti porijeklo i početke sistemske biologije. Sveobuhvatna perspektiva ljudskog tijela bila je ključna za medicinske prakse grčke, rimske i istočnoazijske tradicije, gdje su ljekari i mislioci poput [[Hipokrat]]a vjerovali da su zdravlje i bolest povezani s ravnotežom ili poremećajem tjelesnih tekućina poznatih kao humori. Ova holistička perspektiva opstala je u zapadnom svijetu tokom 19. i 20. stoljeća, a istaknuti fiziolozi smatrali su da tijelo kontroliraju različiti sistemi, uključujući [[nervni sistem|nervni]], [[gastrointestinalni sistem| gastrointestinalni]] i [[kardiovaskularni sistem]]. Međutim, u drugoj polovini 20. stoljeća ovaj način razmišljanja uveliko je zamijenio redukcionizam:&lt;ref&gt;Savageau MA. Reconstructionist molecular biology. The New Biologist. 1991 Feb;3(2):190-197. PMID 2065013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brigandt, I., and Love, A. (2017). ''Reductionism in biology''. Stanford Encyclopedia of Philosophy. Available at: &lt;nowiki&gt;https://plato.stanford.edu/entries/reduction-biology/&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt; Da bi se shvatilo kako tijelo pravilno funkcioniše, bilo je potrebno shvatiti ulogu svake komponente, od tkiva i ćelija do kompletnog skupa intracelularnih molekularnih gradivnih blokova.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last=Voit |first=Eberhard O. |date=2022-10-05 |title=Perspective: Systems biology beyond biology |journal=Frontiers in Systems Biology |volume=2 |article-number=987135 |doi=10.3389/fsysb.2022.987135 |doi-access=free |issn=2674-0702}}&lt;/ref&gt;
U 17. stoljeću, trijumfi fizike i napredak mehaničkih satova podstakli su redukcionistički pogled u biologiji, tumačeći organizme kao složene mašine sastavljene od jednostavnijih elemenata.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last=Trewavas |first=Anthony |date=October 2006 |title=A Brief History of Systems Biology: &quot;Every object that biology studies is a system of systems.&quot; Francois Jacob (1974). |journal=The Plant Cell |language=en |volume=18 |issue=10 |pages=2420–2430 |doi=10.1105/tpc.106.042267 |issn=1040-4651 |pmc=1626627 |pmid=17088606}}&lt;/ref&gt;

[[Jan Smuts]] (1870–1950), prirodnjak/filozof i dva puta premijer Južne Afrike, skovao je uobičajeno korišteni termin [[holizam]]. Predloženo je da cijeli sistemi poput [[ćelija (biologija)|ćelija]], [[tkivo|tkiva]], [[organizam]]a i [[populacija]] imaju jedinstvena (emergentna) svojstva. Bilo je nemoguće pokušati ponovo sastaviti ponašanje cjeline iz svojstava pojedinačnih komponenti, a nove tehnologije su bile neophodne da bi se definisalo i razumjelo ponašanje sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
Iako se [[redukcionizam]] i holizam često suprotstavljaju jedan drugom, oni se mogu sintetizirati. Mora se razumjeti kako su organizmi izgrađeni (redukcionizam), dok je podjednako važno razumjeti zašto su tako uređeni (sistemi; holizam). Svaki pruža korisne uvide i odgovara na različita pitanja. Međutim, proučavanje bioloških sistema zahtijeva znanje o paradigmama kontrole i dizajna, kao i principe strukturne stabilnosti, otpornosti i robusnosti koji se ne mogu direktno zaključiti iz mehanističkih informacija. Dublji uvid će se dobiti primjenom kompjuterskog modeliranja kako bi se prevazišla složenost bioloških sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Ipak, ovu perspektivu dosljedno su balansirali mislioci koji su naglašavali značaj organizacije i emergentnih osobina u živim sistemima. Ova redukcionistička perspektiva postigla je izuzetan uspjeh, a razumijevanje bioloških procesa proširilo se nevjerovatnom brzinom i intenzitetom. Međutim, uz ove izvanredne napretke, nauka je postepeno shvatila da posjedovanje potpunih [[informacija]] o molekularnim komponentama samo po sebi nije dovoljno da se razjasni funkcionisanje života: pojedinačne komponente rijetko ilustruju funkciju složenog sistema. Sada je općeprihvaćeno da su nam potrebni pristupi za rekonstrukciju integrisanih sistema iz njihovih sastavnih dijelova i procesa ako želimo razumjeti biološke [[fenomen]]e i manipulisati njima na promišljen i fokusiran način.&lt;ref&gt;Savageau MA. The challenge of reconstruction. New Biol. 1991 Feb;3(2):101-2. PMID 2065004.&lt;/ref&gt;
;Porijeklo sistemske biologije kao oblasti
Termin &quot;sistemska biologija&quot; prvi put je uveden na konferenciji 1968. godine.&lt;ref&gt;{{Cite conference |last=Mesarović |first=Mihajlo D. |date=1968 |editor-last=Mesarović |editor-first=M. D. |chapter=Systems Theory and Biology—View of a Theoretician |book-title=Systems Theory and Biology: Proceedings of the III Systems Symposium at Case Institute of Technology |language=en |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |pages=59–87 |doi=10.1007/978-3-642-88343-9_3 |isbn=978-3-642-88343-9}}&lt;/ref&gt; Oni koji su se bavili ovom disciplinom ubrzo su prepoznali – i to razumijevanje je postepeno postalo poznato široj javnosti – da su računarski pristupi neophodni za potpuno artikulisanje koncepata i potencijala sistemske biologije. Konkretno, ove tehnike su morale da posmatraju biološke fenomene kao složene, višeslojne, adaptivne i dinamičke sisteme. Morale su uzeti u obzir transformacije i složene nelinearnosti, omogućavajući time nesmetanu integraciju manjih modela (&quot;modula&quot;) u veće, dobro organizovane sklopove modela unutar složenih okruženja. Postalo je jasno da su [[matematika]] i [[računarstvo]] ključni za ove metode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Melham |first=Tom |date=April 2013 |title=Modelling, abstraction, and computation in systems biology: A view from computer science |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0079610712000892 |journal=Progress in Biophysics and Molecular Biology |language=en |volume=111 |issue=2–3 |pages=129–136 |doi=10.1016/j.pbiomolbio.2012.08.015|pmid=22975313 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Motta |first1=S. |last2=Pappalardo |first2=F. |date=2013-07-01 |title=Mathematical modeling of biological systems |url=https://academic.oup.com/bib/article-lookup/doi/10.1093/bib/bbs061 |journal=Briefings in Bioinformatics |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=411–422 |doi=10.1093/bib/bbs061 |pmid=23063928 |issn=1467-5463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cvijovic |first1=Marija |last2=Höfer |first2=Thomas |last3=Aćimović |first3=Jure |last4=Alberghina |first4=Lilia |last5=Almaas |first5=Eivind |last6=Besozzi |first6=Daniela |last7=Blomberg |first7=Anders |last8=Bretschneider |first8=Till |last9=Cascante |first9=Marta |last10=Collin |first10=Olivier |last11=de Atauri |first11=Pedro |last12=Depner |first12=Cornelia |last13=Dickinson |first13=Robert |last14=Dobrzynski |first14=Maciej |last15=Fleck |first15=Christian |date=2016-05-26 |title=Strategies for structuring interdisciplinary education in Systems Biology: an European perspective |journal=npj Systems Biology and Applications |language=en |volume=2 |issue=1 |page=16011 |doi=10.1038/npjsba.2016.11 |issn=2056-7189 |pmc=5516850 |pmid=28725471}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MacLeod |first=Miles |date=September 2021 |title=The applicability of mathematics in computational systems biology and its experimental relations |url=https://link.springer.com/10.1007/s13194-021-00403-3 |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=11 |issue=3|issn=1879-4912}}&lt;/ref&gt; Ubrzanje razumijevanja sistema došlo je objavljivanjem prvog revolucionarnog teksta koji je sakupljao molekularnu, fiziološku i anatomsku individualnost kod životinja,&lt;ref&gt;Williams, R.J. (1956). Biochemical Individuality. The Key for the Genetotrophic Concept. (New York: John Wiley &amp; Sons).&lt;/ref&gt; koje je opisano kao revolucija.&lt;ref&gt;Elsasser, W. (1987). Reflections on a Theory of Organisms. (Quebec, Canada: Orbis).&lt;/ref&gt;
U početku, šira naučna zajednica nije bila voljna da prihvati integraciju računarskih metoda i teorije upravljanja u istraživanje živih sistema, vjerujući da je &quot;biologija previše složena da bi se primjenjivala matematika&quot;. Međutim, kako se približavao novi milenij, ovo gledište je doživjelo značajnu i trajnu transformaciju.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Sve više naučnika je počelo raditi na integraciji matematičkih koncepata kako bi razumjeli i riješili biološke probleme. Sada se sistemska biologija široko primjenjuje u nekoliko oblasti, uključujući poljoprivredu i medicinu.

== Pristupi sistemskoj biologiji ==

=== Pristup odozgo prema dolje ===
Sistemska biologija odozgo prema dolje identificira mreže molekularnih interakcija analizirajući [[korelacija|korelirana]] ponašanja uočena u studijama velikih razmjera '[[omika]]'. Pojavom 'omics', ova strategija odozgo prema dolje postala je vodeći pristup. Počinje sa sveobuhvatnom perspektivom ponašanja sistema – ispitujući sve odjednom – prikupljanjem eksperimentalnih podataka na nivou cijelog [[genom]]a i nastoji otkriti i razumjeti biološke mehanizme na granularnijem nivou – posebno, pojedinačne komponente i njihove interakcije. U ovom okviru sistemske biologije &quot;od vrha prema dolje&quot;, primarni cilj je otkriti nove molekularne mehanizme kroz ciklični proces koji započinje eksperimentalnim podacima, prelazi u analizu podataka i integraciju, kako bi se identificirale korelacije među koncentracijama molekula, a završava razvojem hipoteza u vezi s ko– i inter– regulacijom molekularnih grupa. Ove hipoteze zatim generiraju nova predviđanja [[korelacija]], koja se mogu istražiti u narednim eksperimentima ili kroz dodatna biohemijska istraživanja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chellaboina |first1=V. |last2=Bhat |first2=S. P. |last3=Haddad |first3=W. M. |last4=Bernstein |first4=D. S. |date=August 2009 |title=Modeling and analysis of mass-action kinetics |journal=IEEE Control Systems Magazine |volume=29 |issue=4 |pages=60–78 |doi=10.1109/MCS.2009.932926 |issn=1941-000X |s2cid=12122032}}&lt;/ref&gt; Značajne prednosti sistemske biologije od vrha prema dolje leže u njenom potencijalu da pruži sveobuhvatne (tj. genomske) uvide i njenom fokusu na [[metabolom]], [[fluksom]], [[transkriptom]] i/ili [[proteom]]. Metode od vrha prema dolje daju prioritet ukupnim stanjima sistema kao faktorima uticaja u modelima i računarskim (ili optimalnim) principima koji upravljaju dinamikom globalnog sistema. Naprimjer, dok dinamika motorne kontrole (neuro) proizlazi iz interakcija miliona [[neuron]]a, neuronski motorni sistem također se može okarakterizirati kao vrsta sistema povratne kontrole, koji usmjerava 'biljku' (tijelo) i vodi kretanje minimiziranjem 'funkcija troškova' (npr. postizanje trajektorija s minimalnim trzajem).&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Brown |first1=Kevin S. |last2=Sethna |first2=James P. |date=2003-08-12 |title=Statistical mechanical approaches to models with many poorly known parameters |journal=Physical Review E |volume=68 |issue=2 |article-number=021904 |bibcode=2003PhRvE..68b1904B |doi=10.1103/physreve.68.021904 |issn=1063-651X |pmid=14525003}}&lt;/ref&gt;

=== Pristup odozdo prema gore ===
Sistemska biologija odozdo prema gore zaključuje funkcionalne karakteristike koje mogu proizaći iz podsistema karakteriziranog visokim stepenom mehanističkih detalja koristeći molekularne tehnike. Ovaj pristup počinje s osnovnim elementima razvojem interaktivnog ponašanja (jednačine brzine) svakog komponentnog procesa (npr. [[enzim]]skih procesa) unutar upravljivog dijela sistema. Ispituje mehanizme putem kojih nastaju funkcionalna svojstva u interakcijama poznatih komponenti. Nakon toga, ove formulacije se kombinuju kako bi se razumjelo ponašanje sistema. Primarni cilj ove metode je integracija modela puteva u sveobuhvatni model koji predstavlja cijeli sistem – vrh ili cjelinu. Kako istraživanje i razumijevanje napreduju, ovi modeli se često proširuju uključivanjem dodatnih procesa s visokim mehanističkim detaljima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
Pristup odozdo prema gore olakšava integraciju i prevođenje ''[[in vitro]]'' nalaza specifičnih za lijekove u ''[[in vivo]]'' ljudski kontekst. Ovo obuhvata podatke prikupljene tokom ranih faza razvoja lijekova, kao što su procjene sigurnosti. Prilikom procjene sigurnosti srčanih oboljenja, čisto ovakvo modeliranje i simulacija podrazumijeva rekonstrukciju procesa koji određuju izloženost, što uključuje profile koncentracije u plazmi (ili srčanom tkivu) i vremena te njihove [[elektrofiziologija| elektrofiziološke]] implikacije, idealno uključujući hemodinamske efekte i promjene kontraktilnosti. Postizanje ovoga zahtijeva različite modele, od pojedinačnih ćelija do naprednih trodimenzijskih (3D) višefaznih modela. Informacije iz više ''in vitro'' sistema koji služe kao zamjena za ''in vivo'' procese apsorpcije, distribucije, [[metabolizam|metabolizma]] i izlučivanja (ADME) omogućavaju predviđanja izloženosti lijeku, dok in vitro podaci o interakcijama lijek-[[ionski kanal]] podržavaju prevođenje izloženosti na potencijale površine tijela i izračunavanje važnih elektrofizioloških krajnjih tačaka. Razdvajanje podataka vezanih za lijek, sistem i dizajn ispitivanja, što je karakteristično za bottom-up pristup, omogućava predviđanja odnosa izloženost–odgovor, uzimajući u obzir i inter– i intra–individualnu varijabilnost, što ga čini vrijednim alatom za procjenu efekata lijekova na nivou populacije. U literaturi, dokumentirani su brojni uspješni primjeri primjene fiziološki zasnovanog farmakokinetičkog (PBPK) modeliranja u otkrivanju i razvoju lijekova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Orth |first1=Jeffrey D |last2=Thiele |first2=Ines |last3=Palsson |first3=Bernhard Ø |date=March 2010 |title=What is flux balance analysis? |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=28 |issue=3 |pages=245–248 |doi=10.1038/nbt.1614 |issn=1087-0156 |pmc=3108565 |pmid=20212490}}&lt;/ref&gt;

== Povezane discipline ==
[[Slika:Signal transduction pathways.svg|280px|thumb|right|Pregled puteva [[transdukcija signala| transdukcije signala]].]]
Prema tumačenju sistemske biologije kao korištenja velikih skupova podataka uz korištenje interdisciplinarnih alata, tipična primjena je [[metabolomika]], koja predstavlja kompletan skup svih metaboličkih produkata, [[metabolit]]a, u sistemu na nivou organizma, ćelije ili tkiva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Cascante|first1=Marta|last2=Marin|first2=Silvia|date=2008-09-30|title=Metabolomics and fluxomics approaches|journal=Essays in Biochemistry|language=en|volume=45|pages=67–82|doi=10.1042/bse0450067|pmid=18793124|issn=0071-1365}}&lt;/ref&gt;

Stavke koje mogu biti kompjuterska baza podataka uključuju: [[fenomika]], organizmske varijacije u [[fenotip]]u, kako se mijenja tokom njegovog životnog vijeka; [[genomika]], organizmski [[dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK-mikromreža]]), uključujući specifične varijacije unutar ćelije organizma. (tj. varijacije dužine [[telomera]]); [[epigenomika]]/[[epigenetika]], organizmski i odgovarajući ćelijski specifični transkriptomski regulatorni faktori koji nisu empirijski kodirani u genomskom nizu. (tj. [[metilacija DNK]], [[acetilacija i deacetilacija histona]], itd.); [[transkriptomika]], mjerenja [[ekspresija gena]] na nivou organizma, tkiva ili cijele ćelije pomoću [[DNK-mikročip]]ova ili [[GWAS|serijske analize ekspresije gena]]; [[interferomika]], faktori korekcije transkripta na nivou organizma, tkiva ili ćelije (tj. [[RNK-interferencija]]), [[proteomika]], mjerenja proteina i peptida na nivou organizma, tkiva ili ćelije putem [[dvodimenzijska gel-elektroforeza|dvodimenzijske gel-elektroforeze]], [[masena spektrometrija|masene spektrometrije]] ili višedimenzijskih tehnika identifikacije proteina (napredni sistemi [[HPLC]] upareni sa [[masena spektrometrija|masenom spektrometrijom]]). Poddiscipline su i  [[fosfoproteomika]], [[glikoproteomika]] i druge metode za detekciju hemijski modificiranih proteina; [[glikomika]], mjerenja [[ugljikohidrat]]a na nivou organizma, tkiva ili ćelije; [[lipidomika]], mjerenja [[lipidi|lipida]] na nivou organizma, tkiva ili ćelije.
Molekularne interakcije unutar ćelije se također proučavaju, to se naziva [[interaktomika]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cusick|first1=Michael E.|last2=Klitgord|first2=Niels|last3=Vidal|first3=Marc|last4=Hill|first4=David E.|date=2005-10-15|title=Interactome: gateway into systems biology|journal=Human Molecular Genetics|language=en|volume=14|issue=suppl_2|pages=R171–R181|doi=10.1093/hmg/ddi335|pmid=16162640|issn=0964-6906|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Disciplina u ovom području proučavanja su [[interakcija proteina-protein]], iako interaktomika uključuje interakcije drugih molekula.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Yan |first1=Shikai |chapter=Application of Systems Biology in the Research of TCM Formulae |date=2018-01-01 |title=Systems Biology and its Application in TCM Formulas Research |pages=31–67 |editor-last=Zhang |editor-first=Wei-Dong |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-812744-5.00003-5 |isbn=978-0-12-812744-5 |last2=Nagle |first2=Dale G. |last3=Zhou |first3=YuDong |last4=Zhang |first4=Weidong}}&lt;/ref&gt; [[Neuroelektrodinamika]], gdje se proučava računarska funkcija [[računar]]a ili [[mozak|mozga]] kao dinamičkog sistema zajedno s njegovim (bio)fizičkim mehanizmima;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Aur |first=Dorian |date=March 2012 |title=From Neuroelectrodynamics to Thinking Machines |url=http://link.springer.com/10.1007/s12559-011-9106-3 |journal=Cognitive Computation |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=4–12 |doi=10.1007/s12559-011-9106-3 |issn=1866-9956|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; i [[fluksomika]], mjerenja brzine metaboličkih reakcija u biološkom sistemu (ćeliji, tkivu ili organizmu).&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
U pristupu problemu sistemske biologije postoje dva glavna pristupa. To su pristup od vrha prema dolje i pristup od dna prema gore. Pristup od vrha prema dolje uzima u obzir što je više moguće sistema i uveliko se oslanja na eksperimentalne rezultate. Tehnika [[RNK-Seq]] primjer je eksperimentalnog pristupa od vrha prema dolje. Suprotno tome, pristup od dna prema gore koristi se za kreiranje detaljnih modela, a istovremeno uključuje i eksperimentalne podatke. Primjer pristupa od dna prema gore je korištenje modela kola za opisivanje jednostavne genske mreže.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shahzad |first1=Khuram |last2=Loor |first2=Juan J. |title=Application of Top-Down and Bottom-up Systems Approaches in Ruminant Physiology and Metabolism |url=https://www.eurekaselect.com/article/44188 |journal=Current Genomics |date=2012 |language=en |volume=13 |issue=5 |pages=379–394 |doi=10.2174/138920212801619269 |pmc=3401895 |pmid=23372424}}&lt;/ref&gt;
Različite tehnologije korištene za snimanje dinamičkih promjena u [[iRNK]], [[protein]]ima i [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskim modifikacijama]]. [[Mehanobiologija]], sile i fizička svojstva na svim skalama, njihova interakcija s drugim regulatornim mehanizmima;&lt;ref name=&quot;MechanicalSystemsBiology&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spill |first1=Fabian |last2=Bakal |first2=Chris |last3=Mak |first3=Michael |date=2018 |title=Mechanical and Systems Biology of Cancer |journal=Computational and Structural Biotechnology Journal |language=en |volume=16 |pages=237–245 |doi=10.1016/j.csbj.2018.07.002 |pmc=6077126 |pmid=30105089}}&lt;/ref&gt; [[biosemiotika]], analiza sistema [[znakovni odnos|znakovnih odnosa]] organizma ili drugih biosistema; [[fiziomika]], sistematsko proučavanje [[fiziom]]a u biologiji.
[[Sistemska biologija raka]] primjer je pristupa sistemske biologije, koji se može razlikovati po specifičnom objektu proučavanja ([[tumorigeneza]] i [[Liječenje raka|liječenje raka]]). Radi sa specifičnim podacima (uzorci pacijenata, podaci visokog protoka s posebnom pažnjom na karakterizaciju [[sekvenciranje genoma raka|genoma raka]] u uzorcima tumora pacijenata) i alatima (imortalizirane ćelijske linije raka, testiranje na životinjama [[modelni organizam|mišjim modelima]] tumorogeneze, ksenotransplantni modeli, metode [[sekvenciranje visokog protoka]], [[skrining visokog protoka]] zasnovan na siRNK genskom obaranja, računarsko modeliranje posljedica somatskih [[mutacija]] i [[nestabilnost genoma|nestabilnosti genoma]]).&lt;ref name=&quot;barillot13&quot;&gt;{{cite book|last1=Barillot|first1 =Emmanuel |last2=Calzone|first2=Laurence|last3=Hupe|first3=Philippe|last4=Vert|first4 =Jean-Philippe|last5=Zinovyev|first5=Andrei|title=Computational Systems Biology of Cancer|year=2012|publisher=Chapman &amp; Hall/CRCMathematical &amp; Computational Biology|isbn=978-1-4398-3144-1|page=461}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj sistemske biologije raka jeste sposobnost boljeg dijagnosticiranja raka, njegove klasifikacije i boljeg predviđanja ishoda predloženog liječenja, što je osnova za [[Personalizirana medicina|personaliziranu medicinu raka]] i [[Virtualni fiziološki čovjek|virtualni pacijent oboljeli od raka]] u daljoj perspektivi. Značajni napori u računarskoj sistemskoj biologiji raka uloženi su u stvaranje realističnih višeskalnih ''[[in silico]]'' modela različitih tumora.&lt;ref name=&quot;byrne2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Byrne|first1=Helen M. 
|year=2010|journal=Nature Reviews Cancer|volume=10|issue=3|pages=221–230|pmid=20179714|doi=10.1038/nrc2808|title=Dissecting cancer through mathematics: from the cell to the animal model |bibcode=2010NatRC..10..221B |s2cid=24616792 }}&lt;/ref&gt;
Pristup sistemske biologije često uključuje razvoj mehanističkih modela, kao što je rekonstrukcija dinamičkih sistema iz kvantitativnih svojstava njihovih elementarnih gradivnih blokova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gardner |first1=Timothy S. |last2=di Bernardo |first2=Diego |last3=Lorenz |first3=David |last4=Collins |first4=James J. |date=2003-07-04 |title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1081900 |journal=Science |language=en |volume=301 |issue=5629 |pages=102–105 |doi=10.1126/science.1081900 |pmid=12843395 |bibcode=2003Sci...301..102G |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=di Bernardo |first1=Diego |last2=Thompson |first2=Michael J |last3=Gardner |first3=Timothy S |last4=Chobot |first4=Sarah E |last5=Eastwood |first5=Erin L |last6=Wojtovich |first6=Andrew P |last7=Elliott |first7=Sean J |last8=Schaus |first8=Scott E |last9=Collins |first9=James J |date=March 2005 |title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks |url=https://www.nature.com/articles/nbt1075 |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=377–383 |doi=10.1038/nbt1075 |pmid=15765094 |issn=1087-0156|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book |last=Tavassoly |first=Iman |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-319-14962-2 |title=Dynamics of Cell Fate Decision Mediated by the Interplay of Autophagy and Apoptosis in Cancer Cells: Mathematical Modeling and Experimental Observations |date=2015 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-14961-5 |series=Springer Theses |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-319-14962-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Korkut |first1=Anil |last2=Wang |first2=Weiqing |last3=Demir |first3=Emek |last4=Aksoy |first4=Bülent Arman |last5=Jing |first5=Xiaohong |last6=Molinelli |first6=Evan J |last7=Babur |first7=Özgün |last8=Bemis |first8=Debra L |last9=Onur Sumer |first9=Selcuk |last10=Solit |first10=David B |last11=Pratilas |first11=Christine A |last12=Sander |first12=Chris |date=2015-08-18 |title=Perturbation biology nominates upstream–downstream drug combinations in RAF inhibitor resistant melanoma cells |journal=eLife |language=en |volume=4 |article-number=e04640 |doi=10.7554/eLife.04640 |doi-access=free |issn=2050-084X |pmc=4539601 |pmid=26284497}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, ćelijska mreža može se matematički modelirati korištenjem metoda koje potiču iz [[hemijska kinetika|hemijske kinetike]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Gupta|first1=Ankur|last2=Rawlings|first2=James B.|date=April 2014|title=Comparison of Parameter Estimation Methods in Stochastic Chemical Kinetic Models: Examples in Systems Biology|journal=AIChE Journal|volume=60|issue=4|pages=1253–1268|doi=10.1002/aic.14409|issn=0001-1541|pmc=4946376|pmid=27429455|bibcode=2014AIChE..60.1253G }}&lt;/ref&gt; i [[teorija upravljanja]]. Zbog velikog broja parametara, varijabli i ograničenja u ćelijskim mrežama, često se koriste numeričke i računarske tehnike (npr. [[analiza fluksne ravnoteže]]).&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
Ostali aspekti računarstva, [[informatika|informatike]] i [[statistika| statistike]] također se koriste u sistemskoj biologiji. To uključuje nove oblike računarskih modela, kao što je upotreba [[procesni račun|procesnih računa]] za modeliranje bioloških procesa (značajni pristupi uključuju stohastički [[π-račun]], BioAmbients, Beta Binders, BioPEPA i Braneov račun) i modeliranje zasnovano na [[programiranje ograničenja|ograničenjima]]; integracija informacija iz literature, korištenjem tehnika [[ekstrakcija informacija]] i [[rudarenje teksta]];&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ananadou|first1=Sophia|last2=Kell|first2=Douglas|last3=Tsujii|first3=Jun-ichi|title=Text mining and its potential applications in systems biology|journal=Trends in Biotechnology|volume=24|issue=12|pages=571–579|date=December 2006|doi=10.1016/j.tibtech.2006.10.002|pmid=17045684 }}&lt;/ref&gt; razvoj online [[baza podataka]] i repozitorija za dijeljenje podataka i modela, pristupi integraciji baza podataka i interoperabilnosti softvera putem [[labavo spajanje|labavog spajanja]] [[softver]]a, web stranica i baza podataka ili komercijalnih tužbi; mrežni pristupi za analizu visokodimenzijskih [[genom]]skih skupova podataka. Naprimjer, [[analiza ponderirane korelacijske mreže]] koristi se često za identifikaciju klastera (koji se nazivaju moduli), modeliranje odnosa između klastera, izračunavanje fuzzy mjera članstva u klasteru (modulu), identifikaciju intramodularnih čvorišta i za proučavanje očuvanosti klastera u drugim skupovima podataka; metode zasnovane na putevima za analizu [[omika]] podataka, npr. pristupi za identifikaciju i bodovanje puteva s različitom aktivnošću njihovih genskih, proteinskih ili metabolitičkih članova.&lt;ref name=&quot;pathvar2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Glaab|first1=Enrico|last2=Schneider|first2=Reinhard|title=PathVar: analysis of gene and protein expression variance in cellular pathways using microarray data|volume=28|issue=3|pages=446–447|journal=Bioinformatics|doi=10.1093/bioinformatics/btr656|pmid=22123829|pmc=3268235|year=2012 }}&lt;/ref&gt; Veliki dio analize genomskih skupova podataka također uključuje identificiranje korelacija. Osim toga, budući da veliki dio [[informacija]] dolazi iz različitih područja, potreban je razvoj sintaktički i semantički ispravnih načina predstavljanja bioloških modela.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bardini|first1=R.|last2=Politano|first2=G.|last3=Benso|first3=A.|last4=Di Carlo|first4=S.|date=2017-01-01|title=Multi-level and hybrid modelling approaches for systems biology|journal=Computational and Structural Biotechnology Journal|volume=15|pages=396–402|doi=10.1016/j.csbj.2017.07.005|issn=2001-0370|pmc=5565741|pmid=28855977}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[DNK-mikromreža]]
* [[Jednačina biohemijskih sistema]]
* [[BioSystems|BioSystems (časopis)]]
* [[Ćelijski model]]
* [[Računska sistemska biologija]]
* [[Interaktom]]
* [[Spisak  omika tema u biologiji]]
* [[Spisak softvera za modeliranje sistemske biologije]]
* [[Analiza metaboličke kontrole]]
* [[Modeliranje metaboličke mreže]]
* [[Modeliranje bioloških sistema]]
* [[Mrežna biologija]]
* [[Metabolička mreža]]
* [[SBML]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|first=Alan M.|last=Turing|title=The Chemical Basis of Morphogenesis|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|date=14 August 1952|doi=10.1098/rstb.1952.0012|volume=237|number=641|pages=37–72|bibcode=1952RSPTB.237...37T |s2cid=937133 }}
* {{cite book|last1=Snoep|first1=Jacky L|last2=Westerhoff|first2=Hans V|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=13–30|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b106456|chapter=From isolation to integration, a systems biology approach for building the Silicon Cell|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite web|url=http://www.systemsbiology.org/Intro_to_Systems_Biology/Systems_Biology_--_the_21st_Century_Science|title=Systems Biology: the 21st Century Science|publisher=Institute for Systems Biology|access-date=15 June 2011}}
* Zeng BJ., On the concept of systems biological engineering, Nov. 1994, Communication on Transgenic Animals, CAS, China.
* {{cite journal|last1=Sauer|first1=Uwe|last2=Heinemann|first2=Matthias|last3=Zamboni|first3=Nicola|date=27 April 2007|journal=Science|volume=316|issue=5824|pages=550–551|pmid=17463274|doi=10.1126/science.1142502|title=Genetics: Getting Closer to the Whole Picture|bibcode=2007Sci...316..550S |s2cid=42448991|url=https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/genetics--getting-closer-to-the-whole-picture(3267364e-3b67-4f6b-990a-5ff6b4c7c109).html }}
* {{cite book|last=Noble|first=Denis|author-link=Denis Noble|title=The music of life: Biology beyond the genome|year=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-929573-9|page=176}}
* {{cite book|last1=Kholodenko|first1=Boris N|last2=Sauro|first2=Herbert M|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=357–451|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b136809|chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite book|title=Bioinformatics for Systems Biology|year=2009|publisher=Humana Press|isbn=978-1-59745-440-7|pages=181–205|author=Chiara Romualdi|edition=2nd|author2=Gerolamo Lanfranchi|editor=Stephen Krawetz|chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources|doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 }}
* {{cite book|last=Mesarovic|first=Mihajlo D.|author-link=Mihajlo Mesarovic|title=Systems Theory and Biology|year=1968|publisher=Springer-Verlag|location=Berlin}}
* {{cite journal|last1=Rosen|first1=Robert|author-link1=Robert Rosen (theoretical biologist)|date=5 July 1968|title=A Means Toward a New Holism|journal=Science|volume=161|issue=3836|pages=34–35|doi=10.1126/science.161.3836.34|jstor=1724368|bibcode=1968Sci...161...34M}}
* {{cite web|url=http://sciencecareers.sciencemag.org/career_magazine/previous_issues/articles/2006_03_03/noDOI.15936087948366349051|title=Working the Systems|first=Jim|last=Kling|date=3 March 2006|publisher=Science|access-date=15 June 2011}}
* {{cite journal|last1=Gardner|first1=Timothy .S|last2=di Bernardo|first2=Diego|last3=Lorenz|first3=David|last4=Collins|first4=James J.|date=4 July 2003|title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling|journal=Science|volume=301|issue=5629|pages=102–105|pmid=12843395|doi=10.1126/science.1081900|bibcode=2003Sci...301..102G|s2cid=8356492}}
* {{cite journal|last1=di Bernardo|first1=Diego|last2=Thompson|first2=Michael J.|last3=Gardner|first3=Timothy S.|last4=Chobot|first4=Sarah E.|last5=Eastwood|first5=Erin L.|last6=Wojtovich|first6=Andrew P.|last7=Elliott|first7=Sean J.|last8=Schaus|first8=Scott E.|last9=Collins|first9=James J.|date=March 2005|title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks|journal=Nature Biotechnology|volume=23|pages=377–383|pmid=15765094|doi=10.1038/nbt1075|issue=3|s2cid=16270018}}
* {{cite journal|last1=Hunter|first1=Philip|date=May 2012|title=Back down to Earth: Even if it has not yet lived up to its promises, systems biology has now matured and is about to deliver its first results.|journal=EMBO Reports|volume=13|pages=408–411|pmc=3343359|doi=10.1038/embor.2012.49|issue=5|pmid=22491028}}
{{refend}}

== Dodatni izvori==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1=Klipp|first1=Edda|last2= Liebermeister|first2=Wolfram|last3=Wierling|first3=Christoph|last4=Kowald|first4=Axel|title=Systems Biology - A Textbook, 2nd edition|isbn=978-3-527-33636-4|publisher=Wiley|year=2016}}
* {{cite book|editor=Asfar S. Azmi|title=Systems Biology in Cancer Research and Drug Discovery|isbn=978-94-007-4819-4|year=2012|publisher=Springer }}
* {{cite book|last=Kitano|first=Hiroaki|title=Foundations of Systems Biology|date=15 October 2001|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-11266-6|url-access=registration|url=https://archive.org/details/foundationsofsys00hiro}}
* {{cite journal|last1=Werner|first1=Eric|date=29 March 2007|title=All systems go|journal=[[Nature]]|volume=446|doi=10.1038/446493a|issue=7135|bibcode=2007Natur.446..493W|pages=493–494|doi-access=free}} provides a comparative review of three books: 
* {{cite book|last=Alon|first=Uri|author-l|title=An Introduction to Systems Biology: Design Principles of Biological Circuits|date=7 July 2006|publisher=Chapman &amp; Hall|isbn=978-1-58488-642-6}}
* {{cite book|last=Kaneko|first=Kunihiko|title=Life: An Introduction to Complex Systems Biology|date=15 September 2006|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-540-32666-3|bibcode=2006lics.book.....K}}
* {{cite book|last=Palsson|first=Bernhard O.|title=Systems Biology: Properties of Reconstructed Networks|date=16 January 2006|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85903-5}}
* {{cite book|editor1= Werner Dubitzky|editor2=Olaf Wolkenhauer|editor3=Hiroki Yokota|editor4=Kwan-Hyun Cho|title=Encyclopedia of Systems Biology|date=13 August 2013|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-1-4419-9864-4}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
{{Wiktionary}}
*{{Commons category-inline|Systems biology}}
*[http://www.bio-physics.at/wiki/index.php?title=Biological_Systems Biological Systems in bio-physics-wiki]

{{biologija}}
{{Genomika}}
{{Sistemi}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Systems Biology}}
[[Kategorija:Sistemska biologija| ]]
[[Kategorija:Bioinformatika]]
[[Kategorija:Računarske oblasti]]</text>
      <sha1>2itaydwhg2qoiw2umusa8xlsu5ejt5x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915344</id>
      <parentid>3915343</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:48:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42239-98</username>
        <id>184178</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pristup odozgo prema dolje */</comment>
      <origin>3915344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45209" sha1="n7ye1f0eyp358nx7n69ojuzudutq9jw" xml:space="preserve">{{Short description|Computational and mathematical modeling of complex biological systems}}
{{Razlikovati| Sistematska biologija}}
'''Sistemska biologija''' je [[računarsko modeliranje|računarska]] i [[matematika|matematička]] analiza i modeliranje složenih [[biološki sistem|bioloških sistema]]. To je interdisciplinarno polje studija zasnovano na [[biologija|biologiji]] koje se fokusira na složene interakcije unutar bioloških sistema, koristeći holistički pristup ([[holizam]] umjesto tradicionalnijeg [[redukcionizam|redukcionizma]]) biološkim istraživanjima..&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Tavassoly|first1=Iman|last2=Goldfarb|first2=Joseph|last3=Iyengar|first3=Ravi|date=2018-10-04|title=Systems biology primer: the basic methods and approaches|journal=Essays in Biochemistry|volume=62|issue=4|pages=487–500|doi=10.1042/EBC20180003|issn=0071-1365|pmid=30287586|s2cid=52922135}}&lt;/ref&gt; Ova višestruka istraživačka oblast zahtijeva zajedničke napore hemičara, biologa, matematičara, fizičara i inženjera, kako bi se dešifrovala biologija složenih živih sistema, spajanjem različitih kvantitativnih molekularnih mjerenja sa pažljivo konstruisanim matematičkim modelima. Predstavlja sveobuhvatnu metodu za razumijevanje složenih odnosa unutar bioloških sistema. Za razliku od konvencionalnih bioloških studija koje se obično fokusiraju na izolovane elemente, sistemska biologija nastoji da kombinuje različite biološke podatke, kako bi stvorila modele koji ilustruju i objašnjavaju dinamičke interakcije unutar sistema. Ova metodologija neophodna je za razumijevanje složenih mreža [[gen]]a, [[protein]]a i [[metabolit]]a koji utiču na ćelijske aktivnosti i [[osobina|osobine]] organizama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=MacLeod |first1=Miles |last2=Nersessian |first2=Nancy J. |date=2016-10-01 |title=Interdisciplinary problem- solving: emerging modes in integrative systems biology |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13194-016-0157-x |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=6 |issue=3 |pages=401–418 |doi=10.1007/s13194-016-0157-x |issn=1879-4920}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Veenstra |first=Timothy D. |date=February 2021 |title=Omics in Systems Biology: Current Progress and Future Outlook |url=https://analyticalsciencejournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/pmic.202000235 |journal=Proteomics |language=en |volume=21 |issue=3–4 |doi=10.1002/pmic.202000235 |pmid=33320441 |issn=1615-9853|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  Jedan od ciljeva sistemske biologije je modeliranje i otkrivanje emergentnih svojstava ćelija, tkiva i [[organizam]]a koji funkcionišu kao sistem čiji je teorijski opis moguć samo korištenjem tehnika sistemske biologije.&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Longo |first1=Giuseppe |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-642-35938-5 |title=Perspectives on Organisms: Biological time, Symmetries and Singularities |last2=Montévil |first2=Maël |date=2014 |publisher=Springer Berlin Heidelberg |isbn=978-3-642-35937-8 |series=Lecture Notes in Morphogenesis |location=Berlin, Heidelberg |language=en |doi=10.1007/978-3-642-35938-5}}&lt;/ref&gt; Istražujući kako funkcija proizlazi iz dinamičkih interakcija, sistemska biologija premošćuje jazove koji postoje između molekula i fizioloških procesa.
Kao [[paradigma]], sistemska biologija se obično definira u antitezi prema takozvanoj [[redukcionizam|redukcionističkoj]] paradigmi ([[biološka organizacija]]), iako je u skladu sa [[naučna metoda|naučnom metodom]]. Razlika između dvije paradigme spominje se u ovim citatima: &quot;[[redukcionizam|redukcionistički]] pristup uspješno je identificirao većinu komponenti i mnoge interakcije, ali, nažalost, ne nudi uvjerljive koncepte ili metode za razumijevanje kako se pojavljuju svojstva sistema... pluralizam uzroka i posljedica u biološkim mrežama se bolje rješava posmatranjem, putem kvantitativnih mjera, više komponenti istovremeno i rigoroznom integracijom podataka s matematičkim modelima&quot;. (Sauer ''et al.'')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sauer |first1=Uwe |last2=Heinemann |first2=Matthias |last3=Zamboni |first3=Nicola |date=2007-04-27 |title=Getting Closer to the Whole Picture |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1142502 |journal=Science |language=en |volume=316 |issue=5824 |pages=550–551 |doi=10.1126/science.1142502 |pmid=17463274 |bibcode=2007Sci...316..550S |issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; &quot;Sistemska biologija&amp;nbsp... radi o sastavljanju, a ne o rastavljanju, integraciji, a ne o redukciji. To zahtijeva da razvijemo načine razmišljanja o integraciji koji su jednako rigorozni kao i naši redukcionistički programi, ali drugačiji.... To znači promjenu naše filozofije, u punom smislu te riječi.&quot; ([[Denis Noble]])&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Noble |first=Denis |title=The music of life: biology beyond the genome |date=2009 |publisher=Oxford Univ. Press |isbn=978-0-19-929573-9 |edition=Repr |location=Oxford}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Omics-en.svg|thumb|280px| Centralni tok bioloških informacija i odgovarajuća omika, s naglaskom na pristup sistemske biologije integriranja [[genomika|genomike]], [[transkriptomika| transkriptomike]], [[oroteomika|proteomike]] i [[metabolomika|metabolomike]] radi povezivanja [[genotip]]a sa [[fenotip]]om.]]
Djeluje kao niz operativnih [[protokol (prirodne nauke)|protokola]] koji se koriste za izvođenje istraživanja, ciklus sastavljen od teorije, [[matematički model|analitičkog]] ili [[računarsko modeliranje| računarskog modela]] za predlaganje specifičnih provjerljivih hipoteza o biološkom sistemu, eksperimentalne validacije, a zatim korištenja novostečenog kvantitativnog opisa ćelija ili ćelijskih procesa za usavršavanje računarskog modela ili teorije.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kholodenko |first1=Boris N. |chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks |date=2005 |title=Systems Biology |pages=143–159 |editor-last=Alberghina |editor-first=Lila |location=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |language=en |doi=10.1007/b136809 |isbn=978-3-540-22968-1 |last2=Bruggeman |first2=Frank J. |last3=Sauro |first3=Herbert M. |editor2-last=Westerhoff |editor2-first=H.V.}}&lt;/ref&gt; Budući da je cilj model interakcija u sistemu, eksperimentalne tehnike koje najviše odgovaraju sistemskoj biologiji su one koje obuhvataju cijeli sistem i pokušavaju biti što potpunije. Stoga se [[multiomika]] ([[transkriptomika]], [[metabolomika]], [[proteomika]], itd.) i [[tehnike visokog protoka|visokopropusni skrining]] koriste za prikupljanje kvantitativnih podataka za konstrukciju i validaciju modela.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Romualdi |first1=Chiara |chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources |date=2009 |title=Bioinformatics for Systems Biology |pages=181–205 |editor-last=Krawetz |editor-first=Stephen |location=Totowa, NJ |publisher=Humana Press |language=en |doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 |isbn=978-1-934115-02-2 |last2=Lanfranchi |first2=Gerolamo}}&lt;/ref&gt;
Sveobuhvatan pristup sistemske biologije zahtijeva: 
#temeljitu karakterizaciju organizma u pogledu njegovih molekularnih komponenti, interakcija među tim molekulama i kako te interakcije doprinose ćelijskim funkcijama; 
#detaljnu prostorno-vremensku molekularnu karakterizaciju ćelije (naprimjer, dinamika komponenti, kompartmentalizacija i transport [[vezikula]]); i 
#opsežnu sistemsku analizu &quot;molekularnog odgovora&quot; ćelije na vanjske i unutrašnje perturbacije. Nadalje, podatke iz (1) i (2) treba sintetizirati u matematičke modele, kako bi se testiralo znanje generiranjem predviđanja ([[hipoteza]]), otkrivanjem novih bioloških mehanizama, procjenom ponašanja sistema izvedenog iz (3) i konačno formuliranjem racionalnih strategija za kontrolu i manipulaciju ćelijama. Da bi se suočila s ovim izazovima, sistemska biologija mora uključiti metode i pristupe iz različitih disciplina koje se tradicionalno nisu međusobno povezivale.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bruggeman |first1=Frank J. |last2=Westerhoff |first2=Hans V. |date=January 2007 |title=The nature of systems biology |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06002642 |journal=Trends in Microbiology |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=45–50 |doi=10.1016/j.tim.2006.11.003|pmid=17113776 |bibcode=2007TrMic..15...45B |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Pojava multiomičkih tehnologija transformirala je sistemsku biologiju, pružajući opsežne skupove podataka koji pokrivaju različite biološke slojeve, uključujući genomiku, transkriptomiku, proteomiku i metabolomiku. Ove tehnologije omogućavaju mjerenje [[biomolekula]] velikih razmjera, što dovodi do dubljeg razumijevanja bioloških procesa i interakcija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dhillon |first1=Bhavjinder K. |last2=Smith |first2=Maren |last3=Baghela |first3=Arjun |last4=Lee |first4=Amy H. Y. |last5=Hancock |first5=Robert E. W. |date=2020-07-30 |title=Systems Biology Approaches to Understanding the Human Immune System |journal=Frontiers in Immunology |volume=11|doi=10.3389/fimmu.2020.01683 |doi-access=free |issn=1664-3224 |pmc=7406790 |pmid=32849587}}&lt;/ref&gt; Sve se više koriste metode poput analize mreža, mašinskog učenja i obogaćivanja puteva za integraciju i interpretaciju multiomičkih podataka, čime se poboljšava razumijevanje bioloških funkcija i mehanizama bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pazhamala |first1=Lekha T. |last2=Kudapa |first2=Himabindu |last3=Weckwerth |first3=Wolfram |last4=Millar |first4=A. Harvey |last5=Varshney |first5=Rajeev K. |date=July 2021 |title=Systems biology for crop improvement |journal=The Plant Genome |language=en |volume=14 |issue=2|doi=10.1002/tpg2.20098 |pmid=33949787 |issn=1940-3372|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Slika:SystemsBiologyTrendsInMostCitedResearch.PNG|thumb|Trendovi u istraživanju sistemske biologije. Od 1992. do 2013. godine, broj članaka o razvoju baza podataka se povećao. Članci o algoritmima su fluktuirali, ali su ostali prilično stabilni. Broj članaka o mrežnim svojstvima i razvoju softvera ostao je nizak, ali je doživio porast otprilike na polovini vremenskog perioda 1992–2013. Broj članaka o analizi metaboličkog toka smanjio se od 1992. do 2013. godine. U 1992. godini, članci o algoritmima, jednačinama, modeliranju i simulaciji bili su najcitiraniji. U 2012. godini, najcitiraniji su bili članci o razvoju baza podataka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zou|first1=Yawen|last2=Laubichler|first2=Manfred D.|date=2018-07-25 |title=From systems to biology: A computational analysis of the research articles on systems biology from 1992 to 2013|journal=PLOS ONE|language=en|volume=13|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0200929|issn=1932-6203|pmc=6059489|pmid=30044828|bibcode=2018PLoSO..1300929Z|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
;Holizam naspram redukcionizma

Teško je pratiti porijeklo i početke sistemske biologije. Sveobuhvatna perspektiva ljudskog tijela bila je ključna za medicinske prakse grčke, rimske i istočnoazijske tradicije, gdje su ljekari i mislioci poput [[Hipokrat]]a vjerovali da su zdravlje i bolest povezani s ravnotežom ili poremećajem tjelesnih tekućina poznatih kao humori. Ova holistička perspektiva opstala je u zapadnom svijetu tokom 19. i 20. stoljeća, a istaknuti fiziolozi smatrali su da tijelo kontroliraju različiti sistemi, uključujući [[nervni sistem|nervni]], [[gastrointestinalni sistem| gastrointestinalni]] i [[kardiovaskularni sistem]]. Međutim, u drugoj polovini 20. stoljeća ovaj način razmišljanja uveliko je zamijenio redukcionizam:&lt;ref&gt;Savageau MA. Reconstructionist molecular biology. The New Biologist. 1991 Feb;3(2):190-197. PMID 2065013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brigandt, I., and Love, A. (2017). ''Reductionism in biology''. Stanford Encyclopedia of Philosophy. Available at: &lt;nowiki&gt;https://plato.stanford.edu/entries/reduction-biology/&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt; Da bi se shvatilo kako tijelo pravilno funkcioniše, bilo je potrebno shvatiti ulogu svake komponente, od tkiva i ćelija do kompletnog skupa intracelularnih molekularnih gradivnih blokova.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last=Voit |first=Eberhard O. |date=2022-10-05 |title=Perspective: Systems biology beyond biology |journal=Frontiers in Systems Biology |volume=2 |article-number=987135 |doi=10.3389/fsysb.2022.987135 |doi-access=free |issn=2674-0702}}&lt;/ref&gt;
U 17. stoljeću, trijumfi fizike i napredak mehaničkih satova podstakli su redukcionistički pogled u biologiji, tumačeći organizme kao složene mašine sastavljene od jednostavnijih elemenata.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last=Trewavas |first=Anthony |date=October 2006 |title=A Brief History of Systems Biology: &quot;Every object that biology studies is a system of systems.&quot; Francois Jacob (1974). |journal=The Plant Cell |language=en |volume=18 |issue=10 |pages=2420–2430 |doi=10.1105/tpc.106.042267 |issn=1040-4651 |pmc=1626627 |pmid=17088606}}&lt;/ref&gt;

[[Jan Smuts]] (1870–1950), prirodnjak/filozof i dva puta premijer Južne Afrike, skovao je uobičajeno korišteni termin [[holizam]]. Predloženo je da cijeli sistemi poput [[ćelija (biologija)|ćelija]], [[tkivo|tkiva]], [[organizam]]a i [[populacija]] imaju jedinstvena (emergentna) svojstva. Bilo je nemoguće pokušati ponovo sastaviti ponašanje cjeline iz svojstava pojedinačnih komponenti, a nove tehnologije su bile neophodne da bi se definisalo i razumjelo ponašanje sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
Iako se [[redukcionizam]] i holizam često suprotstavljaju jedan drugom, oni se mogu sintetizirati. Mora se razumjeti kako su organizmi izgrađeni (redukcionizam), dok je podjednako važno razumjeti zašto su tako uređeni (sistemi; holizam). Svaki pruža korisne uvide i odgovara na različita pitanja. Međutim, proučavanje bioloških sistema zahtijeva znanje o paradigmama kontrole i dizajna, kao i principe strukturne stabilnosti, otpornosti i robusnosti koji se ne mogu direktno zaključiti iz mehanističkih informacija. Dublji uvid će se dobiti primjenom kompjuterskog modeliranja kako bi se prevazišla složenost bioloških sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Ipak, ovu perspektivu dosljedno su balansirali mislioci koji su naglašavali značaj organizacije i emergentnih osobina u živim sistemima. Ova redukcionistička perspektiva postigla je izuzetan uspjeh, a razumijevanje bioloških procesa proširilo se nevjerovatnom brzinom i intenzitetom. Međutim, uz ove izvanredne napretke, nauka je postepeno shvatila da posjedovanje potpunih [[informacija]] o molekularnim komponentama samo po sebi nije dovoljno da se razjasni funkcionisanje života: pojedinačne komponente rijetko ilustruju funkciju složenog sistema. Sada je općeprihvaćeno da su nam potrebni pristupi za rekonstrukciju integrisanih sistema iz njihovih sastavnih dijelova i procesa ako želimo razumjeti biološke [[fenomen]]e i manipulisati njima na promišljen i fokusiran način.&lt;ref&gt;Savageau MA. The challenge of reconstruction. New Biol. 1991 Feb;3(2):101-2. PMID 2065004.&lt;/ref&gt;
;Porijeklo sistemske biologije kao oblasti
Termin &quot;sistemska biologija&quot; prvi put je uveden na konferenciji 1968. godine.&lt;ref&gt;{{Cite conference |last=Mesarović |first=Mihajlo D. |date=1968 |editor-last=Mesarović |editor-first=M. D. |chapter=Systems Theory and Biology—View of a Theoretician |book-title=Systems Theory and Biology: Proceedings of the III Systems Symposium at Case Institute of Technology |language=en |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |pages=59–87 |doi=10.1007/978-3-642-88343-9_3 |isbn=978-3-642-88343-9}}&lt;/ref&gt; Oni koji su se bavili ovom disciplinom ubrzo su prepoznali – i to razumijevanje je postepeno postalo poznato široj javnosti – da su računarski pristupi neophodni za potpuno artikulisanje koncepata i potencijala sistemske biologije. Konkretno, ove tehnike su morale da posmatraju biološke fenomene kao složene, višeslojne, adaptivne i dinamičke sisteme. Morale su uzeti u obzir transformacije i složene nelinearnosti, omogućavajući time nesmetanu integraciju manjih modela (&quot;modula&quot;) u veće, dobro organizovane sklopove modela unutar složenih okruženja. Postalo je jasno da su [[matematika]] i [[računarstvo]] ključni za ove metode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Melham |first=Tom |date=April 2013 |title=Modelling, abstraction, and computation in systems biology: A view from computer science |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0079610712000892 |journal=Progress in Biophysics and Molecular Biology |language=en |volume=111 |issue=2–3 |pages=129–136 |doi=10.1016/j.pbiomolbio.2012.08.015|pmid=22975313 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Motta |first1=S. |last2=Pappalardo |first2=F. |date=2013-07-01 |title=Mathematical modeling of biological systems |url=https://academic.oup.com/bib/article-lookup/doi/10.1093/bib/bbs061 |journal=Briefings in Bioinformatics |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=411–422 |doi=10.1093/bib/bbs061 |pmid=23063928 |issn=1467-5463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cvijovic |first1=Marija |last2=Höfer |first2=Thomas |last3=Aćimović |first3=Jure |last4=Alberghina |first4=Lilia |last5=Almaas |first5=Eivind |last6=Besozzi |first6=Daniela |last7=Blomberg |first7=Anders |last8=Bretschneider |first8=Till |last9=Cascante |first9=Marta |last10=Collin |first10=Olivier |last11=de Atauri |first11=Pedro |last12=Depner |first12=Cornelia |last13=Dickinson |first13=Robert |last14=Dobrzynski |first14=Maciej |last15=Fleck |first15=Christian |date=2016-05-26 |title=Strategies for structuring interdisciplinary education in Systems Biology: an European perspective |journal=npj Systems Biology and Applications |language=en |volume=2 |issue=1 |page=16011 |doi=10.1038/npjsba.2016.11 |issn=2056-7189 |pmc=5516850 |pmid=28725471}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MacLeod |first=Miles |date=September 2021 |title=The applicability of mathematics in computational systems biology and its experimental relations |url=https://link.springer.com/10.1007/s13194-021-00403-3 |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=11 |issue=3|issn=1879-4912}}&lt;/ref&gt; Ubrzanje razumijevanja sistema došlo je objavljivanjem prvog revolucionarnog teksta koji je sakupljao molekularnu, fiziološku i anatomsku individualnost kod životinja,&lt;ref&gt;Williams, R.J. (1956). Biochemical Individuality. The Key for the Genetotrophic Concept. (New York: John Wiley &amp; Sons).&lt;/ref&gt; koje je opisano kao revolucija.&lt;ref&gt;Elsasser, W. (1987). Reflections on a Theory of Organisms. (Quebec, Canada: Orbis).&lt;/ref&gt;
U početku, šira naučna zajednica nije bila voljna da prihvati integraciju računarskih metoda i teorije upravljanja u istraživanje živih sistema, vjerujući da je &quot;biologija previše složena da bi se primjenjivala matematika&quot;. Međutim, kako se približavao novi milenij, ovo gledište je doživjelo značajnu i trajnu transformaciju.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Sve više naučnika je počelo raditi na integraciji matematičkih koncepata kako bi razumjeli i riješili biološke probleme. Sada se sistemska biologija široko primjenjuje u nekoliko oblasti, uključujući poljoprivredu i medicinu.

== Pristupi sistemskoj biologiji ==

=== Pristup odozgo prema dolje ===
Sistemska biologija odozgo prema dolje identificira mreže molekularnih interakcija analizirajući [[korelacija|korelirana]] ponašanja uočena u studijama velikih razmjera '[[omika]]'. Pojavom 'omics', ova strategija odozgo prema dolje postala je vodeći pristup. Počinje sa sveobuhvatnom perspektivom ponašanja sistema – ispitujući sve odjednom – prikupljanjem eksperimentalnih podataka na nivou cijelog [[genom]]a i nastoji otkriti i razumjeti biološke mehanizme na granularnijem nivou – posebno, pojedinačne komponente i njihove interakcije. U ovom okviru sistemske biologije &quot;od vrha prema dolje&quot;, primarni cilj je otkriti nove molekularne mehanizme kroz ciklični proces koji započinje eksperimentalnim podacima, prelazi u analizu podataka i integraciju, kako bi se identificirale korelacije među koncentracijama molekula, a završava razvojem hipoteza u vezi s ko– i inter– regulacijom molekularnih grupa. Ove hipoteze zatim generiraju nova predviđanja [[korelacija]], koja se mogu istražiti u narednim eksperimentima ili kroz dodatna biohemijska istraživanja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chellaboina |first1=V. |last2=Bhat |first2=S. P. |last3=Haddad |first3=W. M. |last4=Bernstein |first4=D. S. |date=August 2009 |title=Modeling and analysis of mass-action kinetics |journal=IEEE Control Systems Magazine |volume=29 |issue=4 |pages=60–78 |doi=10.1109/MCS.2009.932926 |issn=1941-000X |s2cid=12122032}}&lt;/ref&gt; Značajne prednosti sistemske biologije od vrha prema dolje leže u njenom potencijalu da pruži sveobuhvatne (tj. genomske) uvide i njenom fokusu na [[metabolom]], [[fluksom]], [[transkriptom]] i/ili [[proteom]]. Metode od vrha prema dolje daju prioritet ukupnim stanjima sistema kao faktorima uticaja u modelima i računarskim (ili optimalnim) principima koji upravljaju dinamikom globalnog sistema. Naprimjer, dok dinamika motorne kontrole (neuro) proizlazi iz interakcija miliona [[neuron]]a, neuronski motorni sistem također se može okarakterizirati kao vrsta sistema povratne kontrole, koji usmjerava 'biljku' (tijelo) i vodi kretanje minimiziranjem 'funkcija troškova' (npr. postizanje trajektorija s minimalnim trzajem).&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Brown |first1=Kevin S. |last2=Sethna |first2=James P. |date=2003-08-12 |title=Statistical mechanical approaches to models with many poorly known parameters |journal=Physical Review E |volume=68 |issue=2 |bibcode=2003PhRvE..68b1904B |doi=10.1103/physreve.68.021904 |issn=1063-651X |pmid=14525003}}&lt;/ref&gt;

=== Pristup odozdo prema gore ===
Sistemska biologija odozdo prema gore zaključuje funkcionalne karakteristike koje mogu proizaći iz podsistema karakteriziranog visokim stepenom mehanističkih detalja koristeći molekularne tehnike. Ovaj pristup počinje s osnovnim elementima razvojem interaktivnog ponašanja (jednačine brzine) svakog komponentnog procesa (npr. [[enzim]]skih procesa) unutar upravljivog dijela sistema. Ispituje mehanizme putem kojih nastaju funkcionalna svojstva u interakcijama poznatih komponenti. Nakon toga, ove formulacije se kombinuju kako bi se razumjelo ponašanje sistema. Primarni cilj ove metode je integracija modela puteva u sveobuhvatni model koji predstavlja cijeli sistem – vrh ili cjelinu. Kako istraživanje i razumijevanje napreduju, ovi modeli se često proširuju uključivanjem dodatnih procesa s visokim mehanističkim detaljima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
Pristup odozdo prema gore olakšava integraciju i prevođenje ''[[in vitro]]'' nalaza specifičnih za lijekove u ''[[in vivo]]'' ljudski kontekst. Ovo obuhvata podatke prikupljene tokom ranih faza razvoja lijekova, kao što su procjene sigurnosti. Prilikom procjene sigurnosti srčanih oboljenja, čisto ovakvo modeliranje i simulacija podrazumijeva rekonstrukciju procesa koji određuju izloženost, što uključuje profile koncentracije u plazmi (ili srčanom tkivu) i vremena te njihove [[elektrofiziologija| elektrofiziološke]] implikacije, idealno uključujući hemodinamske efekte i promjene kontraktilnosti. Postizanje ovoga zahtijeva različite modele, od pojedinačnih ćelija do naprednih trodimenzijskih (3D) višefaznih modela. Informacije iz više ''in vitro'' sistema koji služe kao zamjena za ''in vivo'' procese apsorpcije, distribucije, [[metabolizam|metabolizma]] i izlučivanja (ADME) omogućavaju predviđanja izloženosti lijeku, dok in vitro podaci o interakcijama lijek-[[ionski kanal]] podržavaju prevođenje izloženosti na potencijale površine tijela i izračunavanje važnih elektrofizioloških krajnjih tačaka. Razdvajanje podataka vezanih za lijek, sistem i dizajn ispitivanja, što je karakteristično za bottom-up pristup, omogućava predviđanja odnosa izloženost–odgovor, uzimajući u obzir i inter– i intra–individualnu varijabilnost, što ga čini vrijednim alatom za procjenu efekata lijekova na nivou populacije. U literaturi, dokumentirani su brojni uspješni primjeri primjene fiziološki zasnovanog farmakokinetičkog (PBPK) modeliranja u otkrivanju i razvoju lijekova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Orth |first1=Jeffrey D |last2=Thiele |first2=Ines |last3=Palsson |first3=Bernhard Ø |date=March 2010 |title=What is flux balance analysis? |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=28 |issue=3 |pages=245–248 |doi=10.1038/nbt.1614 |issn=1087-0156 |pmc=3108565 |pmid=20212490}}&lt;/ref&gt;

== Povezane discipline ==
[[Slika:Signal transduction pathways.svg|280px|thumb|right|Pregled puteva [[transdukcija signala| transdukcije signala]].]]
Prema tumačenju sistemske biologije kao korištenja velikih skupova podataka uz korištenje interdisciplinarnih alata, tipična primjena je [[metabolomika]], koja predstavlja kompletan skup svih metaboličkih produkata, [[metabolit]]a, u sistemu na nivou organizma, ćelije ili tkiva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Cascante|first1=Marta|last2=Marin|first2=Silvia|date=2008-09-30|title=Metabolomics and fluxomics approaches|journal=Essays in Biochemistry|language=en|volume=45|pages=67–82|doi=10.1042/bse0450067|pmid=18793124|issn=0071-1365}}&lt;/ref&gt;

Stavke koje mogu biti kompjuterska baza podataka uključuju: [[fenomika]], organizmske varijacije u [[fenotip]]u, kako se mijenja tokom njegovog životnog vijeka; [[genomika]], organizmski [[dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK-mikromreža]]), uključujući specifične varijacije unutar ćelije organizma. (tj. varijacije dužine [[telomera]]); [[epigenomika]]/[[epigenetika]], organizmski i odgovarajući ćelijski specifični transkriptomski regulatorni faktori koji nisu empirijski kodirani u genomskom nizu. (tj. [[metilacija DNK]], [[acetilacija i deacetilacija histona]], itd.); [[transkriptomika]], mjerenja [[ekspresija gena]] na nivou organizma, tkiva ili cijele ćelije pomoću [[DNK-mikročip]]ova ili [[GWAS|serijske analize ekspresije gena]]; [[interferomika]], faktori korekcije transkripta na nivou organizma, tkiva ili ćelije (tj. [[RNK-interferencija]]), [[proteomika]], mjerenja proteina i peptida na nivou organizma, tkiva ili ćelije putem [[dvodimenzijska gel-elektroforeza|dvodimenzijske gel-elektroforeze]], [[masena spektrometrija|masene spektrometrije]] ili višedimenzijskih tehnika identifikacije proteina (napredni sistemi [[HPLC]] upareni sa [[masena spektrometrija|masenom spektrometrijom]]). Poddiscipline su i  [[fosfoproteomika]], [[glikoproteomika]] i druge metode za detekciju hemijski modificiranih proteina; [[glikomika]], mjerenja [[ugljikohidrat]]a na nivou organizma, tkiva ili ćelije; [[lipidomika]], mjerenja [[lipidi|lipida]] na nivou organizma, tkiva ili ćelije.
Molekularne interakcije unutar ćelije se također proučavaju, to se naziva [[interaktomika]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cusick|first1=Michael E.|last2=Klitgord|first2=Niels|last3=Vidal|first3=Marc|last4=Hill|first4=David E.|date=2005-10-15|title=Interactome: gateway into systems biology|journal=Human Molecular Genetics|language=en|volume=14|issue=suppl_2|pages=R171–R181|doi=10.1093/hmg/ddi335|pmid=16162640|issn=0964-6906|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Disciplina u ovom području proučavanja su [[interakcija proteina-protein]], iako interaktomika uključuje interakcije drugih molekula.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Yan |first1=Shikai |chapter=Application of Systems Biology in the Research of TCM Formulae |date=2018-01-01 |title=Systems Biology and its Application in TCM Formulas Research |pages=31–67 |editor-last=Zhang |editor-first=Wei-Dong |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-812744-5.00003-5 |isbn=978-0-12-812744-5 |last2=Nagle |first2=Dale G. |last3=Zhou |first3=YuDong |last4=Zhang |first4=Weidong}}&lt;/ref&gt; [[Neuroelektrodinamika]], gdje se proučava računarska funkcija [[računar]]a ili [[mozak|mozga]] kao dinamičkog sistema zajedno s njegovim (bio)fizičkim mehanizmima;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Aur |first=Dorian |date=March 2012 |title=From Neuroelectrodynamics to Thinking Machines |url=http://link.springer.com/10.1007/s12559-011-9106-3 |journal=Cognitive Computation |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=4–12 |doi=10.1007/s12559-011-9106-3 |issn=1866-9956|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; i [[fluksomika]], mjerenja brzine metaboličkih reakcija u biološkom sistemu (ćeliji, tkivu ili organizmu).&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
U pristupu problemu sistemske biologije postoje dva glavna pristupa. To su pristup od vrha prema dolje i pristup od dna prema gore. Pristup od vrha prema dolje uzima u obzir što je više moguće sistema i uveliko se oslanja na eksperimentalne rezultate. Tehnika [[RNK-Seq]] primjer je eksperimentalnog pristupa od vrha prema dolje. Suprotno tome, pristup od dna prema gore koristi se za kreiranje detaljnih modela, a istovremeno uključuje i eksperimentalne podatke. Primjer pristupa od dna prema gore je korištenje modela kola za opisivanje jednostavne genske mreže.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shahzad |first1=Khuram |last2=Loor |first2=Juan J. |title=Application of Top-Down and Bottom-up Systems Approaches in Ruminant Physiology and Metabolism |url=https://www.eurekaselect.com/article/44188 |journal=Current Genomics |date=2012 |language=en |volume=13 |issue=5 |pages=379–394 |doi=10.2174/138920212801619269 |pmc=3401895 |pmid=23372424}}&lt;/ref&gt;
Različite tehnologije korištene za snimanje dinamičkih promjena u [[iRNK]], [[protein]]ima i [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskim modifikacijama]]. [[Mehanobiologija]], sile i fizička svojstva na svim skalama, njihova interakcija s drugim regulatornim mehanizmima;&lt;ref name=&quot;MechanicalSystemsBiology&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spill |first1=Fabian |last2=Bakal |first2=Chris |last3=Mak |first3=Michael |date=2018 |title=Mechanical and Systems Biology of Cancer |journal=Computational and Structural Biotechnology Journal |language=en |volume=16 |pages=237–245 |doi=10.1016/j.csbj.2018.07.002 |pmc=6077126 |pmid=30105089}}&lt;/ref&gt; [[biosemiotika]], analiza sistema [[znakovni odnos|znakovnih odnosa]] organizma ili drugih biosistema; [[fiziomika]], sistematsko proučavanje [[fiziom]]a u biologiji.
[[Sistemska biologija raka]] primjer je pristupa sistemske biologije, koji se može razlikovati po specifičnom objektu proučavanja ([[tumorigeneza]] i [[Liječenje raka|liječenje raka]]). Radi sa specifičnim podacima (uzorci pacijenata, podaci visokog protoka s posebnom pažnjom na karakterizaciju [[sekvenciranje genoma raka|genoma raka]] u uzorcima tumora pacijenata) i alatima (imortalizirane ćelijske linije raka, testiranje na životinjama [[modelni organizam|mišjim modelima]] tumorogeneze, ksenotransplantni modeli, metode [[sekvenciranje visokog protoka]], [[skrining visokog protoka]] zasnovan na siRNK genskom obaranja, računarsko modeliranje posljedica somatskih [[mutacija]] i [[nestabilnost genoma|nestabilnosti genoma]]).&lt;ref name=&quot;barillot13&quot;&gt;{{cite book|last1=Barillot|first1 =Emmanuel |last2=Calzone|first2=Laurence|last3=Hupe|first3=Philippe|last4=Vert|first4 =Jean-Philippe|last5=Zinovyev|first5=Andrei|title=Computational Systems Biology of Cancer|year=2012|publisher=Chapman &amp; Hall/CRCMathematical &amp; Computational Biology|isbn=978-1-4398-3144-1|page=461}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj sistemske biologije raka jeste sposobnost boljeg dijagnosticiranja raka, njegove klasifikacije i boljeg predviđanja ishoda predloženog liječenja, što je osnova za [[Personalizirana medicina|personaliziranu medicinu raka]] i [[Virtualni fiziološki čovjek|virtualni pacijent oboljeli od raka]] u daljoj perspektivi. Značajni napori u računarskoj sistemskoj biologiji raka uloženi su u stvaranje realističnih višeskalnih ''[[in silico]]'' modela različitih tumora.&lt;ref name=&quot;byrne2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Byrne|first1=Helen M. 
|year=2010|journal=Nature Reviews Cancer|volume=10|issue=3|pages=221–230|pmid=20179714|doi=10.1038/nrc2808|title=Dissecting cancer through mathematics: from the cell to the animal model |bibcode=2010NatRC..10..221B |s2cid=24616792 }}&lt;/ref&gt;
Pristup sistemske biologije često uključuje razvoj mehanističkih modela, kao što je rekonstrukcija dinamičkih sistema iz kvantitativnih svojstava njihovih elementarnih gradivnih blokova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gardner |first1=Timothy S. |last2=di Bernardo |first2=Diego |last3=Lorenz |first3=David |last4=Collins |first4=James J. |date=2003-07-04 |title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1081900 |journal=Science |language=en |volume=301 |issue=5629 |pages=102–105 |doi=10.1126/science.1081900 |pmid=12843395 |bibcode=2003Sci...301..102G |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=di Bernardo |first1=Diego |last2=Thompson |first2=Michael J |last3=Gardner |first3=Timothy S |last4=Chobot |first4=Sarah E |last5=Eastwood |first5=Erin L |last6=Wojtovich |first6=Andrew P |last7=Elliott |first7=Sean J |last8=Schaus |first8=Scott E |last9=Collins |first9=James J |date=March 2005 |title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks |url=https://www.nature.com/articles/nbt1075 |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=377–383 |doi=10.1038/nbt1075 |pmid=15765094 |issn=1087-0156|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book |last=Tavassoly |first=Iman |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-319-14962-2 |title=Dynamics of Cell Fate Decision Mediated by the Interplay of Autophagy and Apoptosis in Cancer Cells: Mathematical Modeling and Experimental Observations |date=2015 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-14961-5 |series=Springer Theses |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-319-14962-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Korkut |first1=Anil |last2=Wang |first2=Weiqing |last3=Demir |first3=Emek |last4=Aksoy |first4=Bülent Arman |last5=Jing |first5=Xiaohong |last6=Molinelli |first6=Evan J |last7=Babur |first7=Özgün |last8=Bemis |first8=Debra L |last9=Onur Sumer |first9=Selcuk |last10=Solit |first10=David B |last11=Pratilas |first11=Christine A |last12=Sander |first12=Chris |date=2015-08-18 |title=Perturbation biology nominates upstream–downstream drug combinations in RAF inhibitor resistant melanoma cells |journal=eLife |language=en |volume=4 |article-number=e04640 |doi=10.7554/eLife.04640 |doi-access=free |issn=2050-084X |pmc=4539601 |pmid=26284497}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, ćelijska mreža može se matematički modelirati korištenjem metoda koje potiču iz [[hemijska kinetika|hemijske kinetike]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Gupta|first1=Ankur|last2=Rawlings|first2=James B.|date=April 2014|title=Comparison of Parameter Estimation Methods in Stochastic Chemical Kinetic Models: Examples in Systems Biology|journal=AIChE Journal|volume=60|issue=4|pages=1253–1268|doi=10.1002/aic.14409|issn=0001-1541|pmc=4946376|pmid=27429455|bibcode=2014AIChE..60.1253G }}&lt;/ref&gt; i [[teorija upravljanja]]. Zbog velikog broja parametara, varijabli i ograničenja u ćelijskim mrežama, često se koriste numeričke i računarske tehnike (npr. [[analiza fluksne ravnoteže]]).&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
Ostali aspekti računarstva, [[informatika|informatike]] i [[statistika| statistike]] također se koriste u sistemskoj biologiji. To uključuje nove oblike računarskih modela, kao što je upotreba [[procesni račun|procesnih računa]] za modeliranje bioloških procesa (značajni pristupi uključuju stohastički [[π-račun]], BioAmbients, Beta Binders, BioPEPA i Braneov račun) i modeliranje zasnovano na [[programiranje ograničenja|ograničenjima]]; integracija informacija iz literature, korištenjem tehnika [[ekstrakcija informacija]] i [[rudarenje teksta]];&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ananadou|first1=Sophia|last2=Kell|first2=Douglas|last3=Tsujii|first3=Jun-ichi|title=Text mining and its potential applications in systems biology|journal=Trends in Biotechnology|volume=24|issue=12|pages=571–579|date=December 2006|doi=10.1016/j.tibtech.2006.10.002|pmid=17045684 }}&lt;/ref&gt; razvoj online [[baza podataka]] i repozitorija za dijeljenje podataka i modela, pristupi integraciji baza podataka i interoperabilnosti softvera putem [[labavo spajanje|labavog spajanja]] [[softver]]a, web stranica i baza podataka ili komercijalnih tužbi; mrežni pristupi za analizu visokodimenzijskih [[genom]]skih skupova podataka. Naprimjer, [[analiza ponderirane korelacijske mreže]] koristi se često za identifikaciju klastera (koji se nazivaju moduli), modeliranje odnosa između klastera, izračunavanje fuzzy mjera članstva u klasteru (modulu), identifikaciju intramodularnih čvorišta i za proučavanje očuvanosti klastera u drugim skupovima podataka; metode zasnovane na putevima za analizu [[omika]] podataka, npr. pristupi za identifikaciju i bodovanje puteva s različitom aktivnošću njihovih genskih, proteinskih ili metabolitičkih članova.&lt;ref name=&quot;pathvar2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Glaab|first1=Enrico|last2=Schneider|first2=Reinhard|title=PathVar: analysis of gene and protein expression variance in cellular pathways using microarray data|volume=28|issue=3|pages=446–447|journal=Bioinformatics|doi=10.1093/bioinformatics/btr656|pmid=22123829|pmc=3268235|year=2012 }}&lt;/ref&gt; Veliki dio analize genomskih skupova podataka također uključuje identificiranje korelacija. Osim toga, budući da veliki dio [[informacija]] dolazi iz različitih područja, potreban je razvoj sintaktički i semantički ispravnih načina predstavljanja bioloških modela.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bardini|first1=R.|last2=Politano|first2=G.|last3=Benso|first3=A.|last4=Di Carlo|first4=S.|date=2017-01-01|title=Multi-level and hybrid modelling approaches for systems biology|journal=Computational and Structural Biotechnology Journal|volume=15|pages=396–402|doi=10.1016/j.csbj.2017.07.005|issn=2001-0370|pmc=5565741|pmid=28855977}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[DNK-mikromreža]]
* [[Jednačina biohemijskih sistema]]
* [[BioSystems|BioSystems (časopis)]]
* [[Ćelijski model]]
* [[Računska sistemska biologija]]
* [[Interaktom]]
* [[Spisak  omika tema u biologiji]]
* [[Spisak softvera za modeliranje sistemske biologije]]
* [[Analiza metaboličke kontrole]]
* [[Modeliranje metaboličke mreže]]
* [[Modeliranje bioloških sistema]]
* [[Mrežna biologija]]
* [[Metabolička mreža]]
* [[SBML]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|first=Alan M.|last=Turing|title=The Chemical Basis of Morphogenesis|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|date=14 August 1952|doi=10.1098/rstb.1952.0012|volume=237|number=641|pages=37–72|bibcode=1952RSPTB.237...37T |s2cid=937133 }}
* {{cite book|last1=Snoep|first1=Jacky L|last2=Westerhoff|first2=Hans V|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=13–30|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b106456|chapter=From isolation to integration, a systems biology approach for building the Silicon Cell|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite web|url=http://www.systemsbiology.org/Intro_to_Systems_Biology/Systems_Biology_--_the_21st_Century_Science|title=Systems Biology: the 21st Century Science|publisher=Institute for Systems Biology|access-date=15 June 2011}}
* Zeng BJ., On the concept of systems biological engineering, Nov. 1994, Communication on Transgenic Animals, CAS, China.
* {{cite journal|last1=Sauer|first1=Uwe|last2=Heinemann|first2=Matthias|last3=Zamboni|first3=Nicola|date=27 April 2007|journal=Science|volume=316|issue=5824|pages=550–551|pmid=17463274|doi=10.1126/science.1142502|title=Genetics: Getting Closer to the Whole Picture|bibcode=2007Sci...316..550S |s2cid=42448991|url=https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/genetics--getting-closer-to-the-whole-picture(3267364e-3b67-4f6b-990a-5ff6b4c7c109).html }}
* {{cite book|last=Noble|first=Denis|author-link=Denis Noble|title=The music of life: Biology beyond the genome|year=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-929573-9|page=176}}
* {{cite book|last1=Kholodenko|first1=Boris N|last2=Sauro|first2=Herbert M|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=357–451|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b136809|chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite book|title=Bioinformatics for Systems Biology|year=2009|publisher=Humana Press|isbn=978-1-59745-440-7|pages=181–205|author=Chiara Romualdi|edition=2nd|author2=Gerolamo Lanfranchi|editor=Stephen Krawetz|chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources|doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 }}
* {{cite book|last=Mesarovic|first=Mihajlo D.|author-link=Mihajlo Mesarovic|title=Systems Theory and Biology|year=1968|publisher=Springer-Verlag|location=Berlin}}
* {{cite journal|last1=Rosen|first1=Robert|author-link1=Robert Rosen (theoretical biologist)|date=5 July 1968|title=A Means Toward a New Holism|journal=Science|volume=161|issue=3836|pages=34–35|doi=10.1126/science.161.3836.34|jstor=1724368|bibcode=1968Sci...161...34M}}
* {{cite web|url=http://sciencecareers.sciencemag.org/career_magazine/previous_issues/articles/2006_03_03/noDOI.15936087948366349051|title=Working the Systems|first=Jim|last=Kling|date=3 March 2006|publisher=Science|access-date=15 June 2011}}
* {{cite journal|last1=Gardner|first1=Timothy .S|last2=di Bernardo|first2=Diego|last3=Lorenz|first3=David|last4=Collins|first4=James J.|date=4 July 2003|title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling|journal=Science|volume=301|issue=5629|pages=102–105|pmid=12843395|doi=10.1126/science.1081900|bibcode=2003Sci...301..102G|s2cid=8356492}}
* {{cite journal|last1=di Bernardo|first1=Diego|last2=Thompson|first2=Michael J.|last3=Gardner|first3=Timothy S.|last4=Chobot|first4=Sarah E.|last5=Eastwood|first5=Erin L.|last6=Wojtovich|first6=Andrew P.|last7=Elliott|first7=Sean J.|last8=Schaus|first8=Scott E.|last9=Collins|first9=James J.|date=March 2005|title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks|journal=Nature Biotechnology|volume=23|pages=377–383|pmid=15765094|doi=10.1038/nbt1075|issue=3|s2cid=16270018}}
* {{cite journal|last1=Hunter|first1=Philip|date=May 2012|title=Back down to Earth: Even if it has not yet lived up to its promises, systems biology has now matured and is about to deliver its first results.|journal=EMBO Reports|volume=13|pages=408–411|pmc=3343359|doi=10.1038/embor.2012.49|issue=5|pmid=22491028}}
{{refend}}

== Dodatni izvori==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1=Klipp|first1=Edda|last2= Liebermeister|first2=Wolfram|last3=Wierling|first3=Christoph|last4=Kowald|first4=Axel|title=Systems Biology - A Textbook, 2nd edition|isbn=978-3-527-33636-4|publisher=Wiley|year=2016}}
* {{cite book|editor=Asfar S. Azmi|title=Systems Biology in Cancer Research and Drug Discovery|isbn=978-94-007-4819-4|year=2012|publisher=Springer }}
* {{cite book|last=Kitano|first=Hiroaki|title=Foundations of Systems Biology|date=15 October 2001|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-11266-6|url-access=registration|url=https://archive.org/details/foundationsofsys00hiro}}
* {{cite journal|last1=Werner|first1=Eric|date=29 March 2007|title=All systems go|journal=[[Nature]]|volume=446|doi=10.1038/446493a|issue=7135|bibcode=2007Natur.446..493W|pages=493–494|doi-access=free}} provides a comparative review of three books: 
* {{cite book|last=Alon|first=Uri|author-l|title=An Introduction to Systems Biology: Design Principles of Biological Circuits|date=7 July 2006|publisher=Chapman &amp; Hall|isbn=978-1-58488-642-6}}
* {{cite book|last=Kaneko|first=Kunihiko|title=Life: An Introduction to Complex Systems Biology|date=15 September 2006|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-540-32666-3|bibcode=2006lics.book.....K}}
* {{cite book|last=Palsson|first=Bernhard O.|title=Systems Biology: Properties of Reconstructed Networks|date=16 January 2006|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85903-5}}
* {{cite book|editor1= Werner Dubitzky|editor2=Olaf Wolkenhauer|editor3=Hiroki Yokota|editor4=Kwan-Hyun Cho|title=Encyclopedia of Systems Biology|date=13 August 2013|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-1-4419-9864-4}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
{{Wiktionary}}
*{{Commons category-inline|Systems biology}}
*[http://www.bio-physics.at/wiki/index.php?title=Biological_Systems Biological Systems in bio-physics-wiki]

{{biologija}}
{{Genomika}}
{{Sistemi}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Systems Biology}}
[[Kategorija:Sistemska biologija| ]]
[[Kategorija:Bioinformatika]]
[[Kategorija:Računarske oblasti]]</text>
      <sha1>n7ye1f0eyp358nx7n69ojuzudutq9jw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915345</id>
      <parentid>3915344</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:55:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42239-98</username>
        <id>184178</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>3915345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45187" sha1="69ctvmm0n0abquyfvfu88m0l66ttv2o" xml:space="preserve">{{Short description|Computational and mathematical modeling of complex biological systems}}
{{Razlikovati| Sistematska biologija}}
'''Sistemska biologija''' je [[računarsko modeliranje|računarska]] i [[matematika|matematička]] analiza i modeliranje složenih [[biološki sistem|bioloških sistema]]. To je interdisciplinarno polje studija zasnovano na [[biologija|biologiji]] koje se fokusira na složene interakcije unutar bioloških sistema, koristeći holistički pristup ([[holizam]] umjesto tradicionalnijeg [[redukcionizam|redukcionizma]]) biološkim istraživanjima..&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Tavassoly|first1=Iman|last2=Goldfarb|first2=Joseph|last3=Iyengar|first3=Ravi|date=2018-10-04|title=Systems biology primer: the basic methods and approaches|journal=Essays in Biochemistry|volume=62|issue=4|pages=487–500|doi=10.1042/EBC20180003|issn=0071-1365|pmid=30287586|s2cid=52922135}}&lt;/ref&gt; Ova višestruka istraživačka oblast zahtijeva zajedničke napore hemičara, biologa, matematičara, fizičara i inženjera, kako bi se dešifrovala biologija složenih živih sistema, spajanjem različitih kvantitativnih molekularnih mjerenja sa pažljivo konstruisanim matematičkim modelima. Predstavlja sveobuhvatnu metodu za razumijevanje složenih odnosa unutar bioloških sistema. Za razliku od konvencionalnih bioloških studija koje se obično fokusiraju na izolovane elemente, sistemska biologija nastoji da kombinuje različite biološke podatke, kako bi stvorila modele koji ilustruju i objašnjavaju dinamičke interakcije unutar sistema. Ova metodologija neophodna je za razumijevanje složenih mreža [[gen]]a, [[protein]]a i [[metabolit]]a koji utiču na ćelijske aktivnosti i [[osobina|osobine]] organizama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=MacLeod |first1=Miles |last2=Nersessian |first2=Nancy J. |date=2016-10-01 |title=Interdisciplinary problem- solving: emerging modes in integrative systems biology |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13194-016-0157-x |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=6 |issue=3 |pages=401–418 |doi=10.1007/s13194-016-0157-x |issn=1879-4920}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Veenstra |first=Timothy D. |date=February 2021 |title=Omics in Systems Biology: Current Progress and Future Outlook |url=https://analyticalsciencejournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/pmic.202000235 |journal=Proteomics |language=en |volume=21 |issue=3–4 |doi=10.1002/pmic.202000235 |pmid=33320441 |issn=1615-9853|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  Jedan od ciljeva sistemske biologije je modeliranje i otkrivanje emergentnih svojstava ćelija, tkiva i [[organizam]]a koji funkcionišu kao sistem čiji je teorijski opis moguć samo korištenjem tehnika sistemske biologije.&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Longo |first1=Giuseppe |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-642-35938-5 |title=Perspectives on Organisms: Biological time, Symmetries and Singularities |last2=Montévil |first2=Maël |date=2014 |publisher=Springer Berlin Heidelberg |isbn=978-3-642-35937-8 |series=Lecture Notes in Morphogenesis |location=Berlin, Heidelberg |language=en |doi=10.1007/978-3-642-35938-5}}&lt;/ref&gt; Istražujući kako funkcija proizlazi iz dinamičkih interakcija, sistemska biologija premošćuje jazove koji postoje između molekula i fizioloških procesa.
Kao [[paradigma]], sistemska biologija se obično definira u antitezi prema takozvanoj [[redukcionizam|redukcionističkoj]] paradigmi ([[biološka organizacija]]), iako je u skladu sa [[naučna metoda|naučnom metodom]]. Razlika između dvije paradigme spominje se u ovim citatima: &quot;[[redukcionizam|redukcionistički]] pristup uspješno je identificirao većinu komponenti i mnoge interakcije, ali, nažalost, ne nudi uvjerljive koncepte ili metode za razumijevanje kako se pojavljuju svojstva sistema... pluralizam uzroka i posljedica u biološkim mrežama se bolje rješava posmatranjem, putem kvantitativnih mjera, više komponenti istovremeno i rigoroznom integracijom podataka s matematičkim modelima&quot;. (Sauer ''et al.'')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sauer |first1=Uwe |last2=Heinemann |first2=Matthias |last3=Zamboni |first3=Nicola |date=2007-04-27 |title=Getting Closer to the Whole Picture |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1142502 |journal=Science |language=en |volume=316 |issue=5824 |pages=550–551 |doi=10.1126/science.1142502 |pmid=17463274 |bibcode=2007Sci...316..550S |issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; &quot;Sistemska biologija&amp;nbsp... radi o sastavljanju, a ne o rastavljanju, integraciji, a ne o redukciji. To zahtijeva da razvijemo načine razmišljanja o integraciji koji su jednako rigorozni kao i naši redukcionistički programi, ali drugačiji.... To znači promjenu naše filozofije, u punom smislu te riječi.&quot; ([[Denis Noble]])&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Noble |first=Denis |title=The music of life: biology beyond the genome |date=2009 |publisher=Oxford Univ. Press |isbn=978-0-19-929573-9 |edition=Repr |location=Oxford}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Omics-en.svg|thumb|280px| Centralni tok bioloških informacija i odgovarajuća omika, s naglaskom na pristup sistemske biologije integriranja [[genomika|genomike]], [[transkriptomika| transkriptomike]], [[oroteomika|proteomike]] i [[metabolomika|metabolomike]] radi povezivanja [[genotip]]a sa [[fenotip]]om.]]
Djeluje kao niz operativnih [[protokol (prirodne nauke)|protokola]] koji se koriste za izvođenje istraživanja, ciklus sastavljen od teorije, [[matematički model|analitičkog]] ili [[računarsko modeliranje| računarskog modela]] za predlaganje specifičnih provjerljivih hipoteza o biološkom sistemu, eksperimentalne validacije, a zatim korištenja novostečenog kvantitativnog opisa ćelija ili ćelijskih procesa za usavršavanje računarskog modela ili teorije.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kholodenko |first1=Boris N. |chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks |date=2005 |title=Systems Biology |pages=143–159 |editor-last=Alberghina |editor-first=Lila |location=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |language=en |doi=10.1007/b136809 |isbn=978-3-540-22968-1 |last2=Bruggeman |first2=Frank J. |last3=Sauro |first3=Herbert M. |editor2-last=Westerhoff |editor2-first=H.V.}}&lt;/ref&gt; Budući da je cilj model interakcija u sistemu, eksperimentalne tehnike koje najviše odgovaraju sistemskoj biologiji su one koje obuhvataju cijeli sistem i pokušavaju biti što potpunije. Stoga se [[multiomika]] ([[transkriptomika]], [[metabolomika]], [[proteomika]], itd.) i [[tehnike visokog protoka|visokopropusni skrining]] koriste za prikupljanje kvantitativnih podataka za konstrukciju i validaciju modela.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Romualdi |first1=Chiara |chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources |date=2009 |title=Bioinformatics for Systems Biology |pages=181–205 |editor-last=Krawetz |editor-first=Stephen |location=Totowa, NJ |publisher=Humana Press |language=en |doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 |isbn=978-1-934115-02-2 |last2=Lanfranchi |first2=Gerolamo}}&lt;/ref&gt;
Sveobuhvatan pristup sistemske biologije zahtijeva: 
#temeljitu karakterizaciju organizma u pogledu njegovih molekularnih komponenti, interakcija među tim molekulama i kako te interakcije doprinose ćelijskim funkcijama; 
#detaljnu prostorno-vremensku molekularnu karakterizaciju ćelije (naprimjer, dinamika komponenti, kompartmentalizacija i transport [[vezikula]]); i 
#opsežnu sistemsku analizu &quot;molekularnog odgovora&quot; ćelije na vanjske i unutrašnje perturbacije. Nadalje, podatke iz (1) i (2) treba sintetizirati u matematičke modele, kako bi se testiralo znanje generiranjem predviđanja ([[hipoteza]]), otkrivanjem novih bioloških mehanizama, procjenom ponašanja sistema izvedenog iz (3) i konačno formuliranjem racionalnih strategija za kontrolu i manipulaciju ćelijama. Da bi se suočila s ovim izazovima, sistemska biologija mora uključiti metode i pristupe iz različitih disciplina koje se tradicionalno nisu međusobno povezivale.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bruggeman |first1=Frank J. |last2=Westerhoff |first2=Hans V. |date=January 2007 |title=The nature of systems biology |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06002642 |journal=Trends in Microbiology |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=45–50 |doi=10.1016/j.tim.2006.11.003|pmid=17113776 |bibcode=2007TrMic..15...45B |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Pojava multiomičkih tehnologija transformirala je sistemsku biologiju, pružajući opsežne skupove podataka koji pokrivaju različite biološke slojeve, uključujući genomiku, transkriptomiku, proteomiku i metabolomiku. Ove tehnologije omogućavaju mjerenje [[biomolekula]] velikih razmjera, što dovodi do dubljeg razumijevanja bioloških procesa i interakcija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dhillon |first1=Bhavjinder K. |last2=Smith |first2=Maren |last3=Baghela |first3=Arjun |last4=Lee |first4=Amy H. Y. |last5=Hancock |first5=Robert E. W. |date=2020-07-30 |title=Systems Biology Approaches to Understanding the Human Immune System |journal=Frontiers in Immunology |volume=11|doi=10.3389/fimmu.2020.01683 |doi-access=free |issn=1664-3224 |pmc=7406790 |pmid=32849587}}&lt;/ref&gt; Sve se više koriste metode poput analize mreža, mašinskog učenja i obogaćivanja puteva za integraciju i interpretaciju multiomičkih podataka, čime se poboljšava razumijevanje bioloških funkcija i mehanizama bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pazhamala |first1=Lekha T. |last2=Kudapa |first2=Himabindu |last3=Weckwerth |first3=Wolfram |last4=Millar |first4=A. Harvey |last5=Varshney |first5=Rajeev K. |date=July 2021 |title=Systems biology for crop improvement |journal=The Plant Genome |language=en |volume=14 |issue=2|doi=10.1002/tpg2.20098 |pmid=33949787 |issn=1940-3372|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Slika:SystemsBiologyTrendsInMostCitedResearch.PNG|thumb|Trendovi u istraživanju sistemske biologije. Od 1992. do 2013. godine, broj članaka o razvoju baza podataka se povećao. Članci o algoritmima su fluktuirali, ali su ostali prilično stabilni. Broj članaka o mrežnim svojstvima i razvoju softvera ostao je nizak, ali je doživio porast otprilike na polovini vremenskog perioda 1992–2013. Broj članaka o analizi metaboličkog toka smanjio se od 1992. do 2013. godine. U 1992. godini, članci o algoritmima, jednačinama, modeliranju i simulaciji bili su najcitiraniji. U 2012. godini, najcitiraniji su bili članci o razvoju baza podataka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zou|first1=Yawen|last2=Laubichler|first2=Manfred D.|date=2018-07-25 |title=From systems to biology: A computational analysis of the research articles on systems biology from 1992 to 2013|journal=PLOS ONE|language=en|volume=13|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0200929|issn=1932-6203|pmc=6059489|pmid=30044828|bibcode=2018PLoSO..1300929Z|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
;Holizam naspram redukcionizma

Teško je pratiti porijeklo i početke sistemske biologije. Sveobuhvatna perspektiva ljudskog tijela bila je ključna za medicinske prakse grčke, rimske i istočnoazijske tradicije, gdje su ljekari i mislioci poput [[Hipokrat]]a vjerovali da su zdravlje i bolest povezani s ravnotežom ili poremećajem tjelesnih tekućina poznatih kao humori. Ova holistička perspektiva opstala je u zapadnom svijetu tokom 19. i 20. stoljeća, a istaknuti fiziolozi smatrali su da tijelo kontroliraju različiti sistemi, uključujući [[nervni sistem|nervni]], [[gastrointestinalni sistem| gastrointestinalni]] i [[kardiovaskularni sistem]]. Međutim, u drugoj polovini 20. stoljeća ovaj način razmišljanja uveliko je zamijenio redukcionizam:&lt;ref&gt;Savageau MA. Reconstructionist molecular biology. The New Biologist. 1991 Feb;3(2):190-197. PMID 2065013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brigandt, I., and Love, A. (2017). ''Reductionism in biology''. Stanford Encyclopedia of Philosophy. Available at: &lt;nowiki&gt;https://plato.stanford.edu/entries/reduction-biology/&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt; Da bi se shvatilo kako tijelo pravilno funkcioniše, bilo je potrebno shvatiti ulogu svake komponente, od tkiva i ćelija do kompletnog skupa intracelularnih molekularnih gradivnih blokova.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last=Voit |first=Eberhard O. |date=2022-10-05 |title=Perspective: Systems biology beyond biology |journal=Frontiers in Systems Biology |volume=2|doi=10.3389/fsysb.2022.987135 |doi-access=free |issn=2674-0702}}&lt;/ref&gt;
U 17. stoljeću, trijumfi fizike i napredak mehaničkih satova podstakli su redukcionistički pogled u biologiji, tumačeći organizme kao složene mašine sastavljene od jednostavnijih elemenata.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last=Trewavas |first=Anthony |date=October 2006 |title=A Brief History of Systems Biology: &quot;Every object that biology studies is a system of systems.&quot; Francois Jacob (1974). |journal=The Plant Cell |language=en |volume=18 |issue=10 |pages=2420–2430 |doi=10.1105/tpc.106.042267 |issn=1040-4651 |pmc=1626627 |pmid=17088606}}&lt;/ref&gt;

[[Jan Smuts]] (1870–1950), prirodnjak/filozof i dva puta premijer Južne Afrike, skovao je uobičajeno korišteni termin [[holizam]]. Predloženo je da cijeli sistemi poput [[ćelija (biologija)|ćelija]], [[tkivo|tkiva]], [[organizam]]a i [[populacija]] imaju jedinstvena (emergentna) svojstva. Bilo je nemoguće pokušati ponovo sastaviti ponašanje cjeline iz svojstava pojedinačnih komponenti, a nove tehnologije su bile neophodne da bi se definisalo i razumjelo ponašanje sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Iako se [[redukcionizam]] i holizam često suprotstavljaju jedan drugom, oni se mogu sintetizirati. Mora se razumjeti kako su organizmi izgrađeni (redukcionizam), dok je podjednako važno razumjeti zašto su tako uređeni (sistemi; holizam). Svaki pruža korisne uvide i odgovara na različita pitanja. Međutim, proučavanje bioloških sistema zahtijeva znanje o paradigmama kontrole i dizajna, kao i principe strukturne stabilnosti, otpornosti i robusnosti koji se ne mogu direktno zaključiti iz mehanističkih informacija. Dublji uvid će se dobiti primjenom kompjuterskog modeliranja kako bi se prevazišla složenost bioloških sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Ipak, ovu perspektivu dosljedno su balansirali mislioci koji su naglašavali značaj organizacije i emergentnih osobina u živim sistemima. Ova redukcionistička perspektiva postigla je izuzetan uspjeh, a razumijevanje bioloških procesa proširilo se nevjerovatnom brzinom i intenzitetom. Međutim, uz ove izvanredne napretke, nauka je postepeno shvatila da posjedovanje potpunih [[informacija]] o molekularnim komponentama samo po sebi nije dovoljno da se razjasni funkcionisanje života: pojedinačne komponente rijetko ilustruju funkciju složenog sistema. Sada je općeprihvaćeno da su nam potrebni pristupi za rekonstrukciju integrisanih sistema iz njihovih sastavnih dijelova i procesa ako želimo razumjeti biološke [[fenomen]]e i manipulisati njima na promišljen i fokusiran način.&lt;ref&gt;Savageau MA. The challenge of reconstruction. New Biol. 1991 Feb;3(2):101-2. PMID 2065004.&lt;/ref&gt;
;Porijeklo sistemske biologije kao oblasti
Termin &quot;sistemska biologija&quot; prvi put je uveden na konferenciji 1968. godine.&lt;ref&gt;{{Cite conference |last=Mesarović |first=Mihajlo D. |date=1968 |editor-last=Mesarović |editor-first=M. D. |chapter=Systems Theory and Biology—View of a Theoretician |book-title=Systems Theory and Biology: Proceedings of the III Systems Symposium at Case Institute of Technology |language=en |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |pages=59–87 |doi=10.1007/978-3-642-88343-9_3 |isbn=978-3-642-88343-9}}&lt;/ref&gt; Oni koji su se bavili ovom disciplinom ubrzo su prepoznali – i to razumijevanje je postepeno postalo poznato široj javnosti – da su računarski pristupi neophodni za potpuno artikulisanje koncepata i potencijala sistemske biologije. Konkretno, ove tehnike su morale da posmatraju biološke fenomene kao složene, višeslojne, adaptivne i dinamičke sisteme. Morale su uzeti u obzir transformacije i složene nelinearnosti, omogućavajući time nesmetanu integraciju manjih modela (&quot;modula&quot;) u veće, dobro organizovane sklopove modela unutar složenih okruženja. Postalo je jasno da su [[matematika]] i [[računarstvo]] ključni za ove metode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Melham |first=Tom |date=April 2013 |title=Modelling, abstraction, and computation in systems biology: A view from computer science |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0079610712000892 |journal=Progress in Biophysics and Molecular Biology |language=en |volume=111 |issue=2–3 |pages=129–136 |doi=10.1016/j.pbiomolbio.2012.08.015|pmid=22975313 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Motta |first1=S. |last2=Pappalardo |first2=F. |date=2013-07-01 |title=Mathematical modeling of biological systems |url=https://academic.oup.com/bib/article-lookup/doi/10.1093/bib/bbs061 |journal=Briefings in Bioinformatics |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=411–422 |doi=10.1093/bib/bbs061 |pmid=23063928 |issn=1467-5463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cvijovic |first1=Marija |last2=Höfer |first2=Thomas |last3=Aćimović |first3=Jure |last4=Alberghina |first4=Lilia |last5=Almaas |first5=Eivind |last6=Besozzi |first6=Daniela |last7=Blomberg |first7=Anders |last8=Bretschneider |first8=Till |last9=Cascante |first9=Marta |last10=Collin |first10=Olivier |last11=de Atauri |first11=Pedro |last12=Depner |first12=Cornelia |last13=Dickinson |first13=Robert |last14=Dobrzynski |first14=Maciej |last15=Fleck |first15=Christian |date=2016-05-26 |title=Strategies for structuring interdisciplinary education in Systems Biology: an European perspective |journal=npj Systems Biology and Applications |language=en |volume=2 |issue=1 |page=16011 |doi=10.1038/npjsba.2016.11 |issn=2056-7189 |pmc=5516850 |pmid=28725471}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MacLeod |first=Miles |date=September 2021 |title=The applicability of mathematics in computational systems biology and its experimental relations |url=https://link.springer.com/10.1007/s13194-021-00403-3 |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=11 |issue=3|issn=1879-4912}}&lt;/ref&gt; Ubrzanje razumijevanja sistema došlo je objavljivanjem prvog revolucionarnog teksta koji je sakupljao molekularnu, fiziološku i anatomsku individualnost kod životinja,&lt;ref&gt;Williams, R.J. (1956). Biochemical Individuality. The Key for the Genetotrophic Concept. (New York: John Wiley &amp; Sons).&lt;/ref&gt; koje je opisano kao revolucija.&lt;ref&gt;Elsasser, W. (1987). Reflections on a Theory of Organisms. (Quebec, Canada: Orbis).&lt;/ref&gt;

U početku, šira naučna zajednica nije bila voljna da prihvati integraciju računarskih metoda i teorije upravljanja u istraživanje živih sistema, vjerujući da je &quot;biologija previše složena da bi se primjenjivala matematika&quot;. Međutim, kako se približavao novi milenij, ovo gledište je doživjelo značajnu i trajnu transformaciju.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Sve više naučnika je počelo raditi na integraciji matematičkih koncepata kako bi razumjeli i riješili biološke probleme. Sada se sistemska biologija široko primjenjuje u nekoliko oblasti, uključujući poljoprivredu i medicinu.

== Pristupi sistemskoj biologiji ==

=== Pristup odozgo prema dolje ===
Sistemska biologija odozgo prema dolje identificira mreže molekularnih interakcija analizirajući [[korelacija|korelirana]] ponašanja uočena u studijama velikih razmjera '[[omika]]'. Pojavom 'omics', ova strategija odozgo prema dolje postala je vodeći pristup. Počinje sa sveobuhvatnom perspektivom ponašanja sistema – ispitujući sve odjednom – prikupljanjem eksperimentalnih podataka na nivou cijelog [[genom]]a i nastoji otkriti i razumjeti biološke mehanizme na granularnijem nivou – posebno, pojedinačne komponente i njihove interakcije. U ovom okviru sistemske biologije &quot;od vrha prema dolje&quot;, primarni cilj je otkriti nove molekularne mehanizme kroz ciklični proces koji započinje eksperimentalnim podacima, prelazi u analizu podataka i integraciju, kako bi se identificirale korelacije među koncentracijama molekula, a završava razvojem hipoteza u vezi s ko– i inter– regulacijom molekularnih grupa. Ove hipoteze zatim generiraju nova predviđanja [[korelacija]], koja se mogu istražiti u narednim eksperimentima ili kroz dodatna biohemijska istraživanja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chellaboina |first1=V. |last2=Bhat |first2=S. P. |last3=Haddad |first3=W. M. |last4=Bernstein |first4=D. S. |date=August 2009 |title=Modeling and analysis of mass-action kinetics |journal=IEEE Control Systems Magazine |volume=29 |issue=4 |pages=60–78 |doi=10.1109/MCS.2009.932926 |issn=1941-000X |s2cid=12122032}}&lt;/ref&gt; Značajne prednosti sistemske biologije od vrha prema dolje leže u njenom potencijalu da pruži sveobuhvatne (tj. genomske) uvide i njenom fokusu na [[metabolom]], [[fluksom]], [[transkriptom]] i/ili [[proteom]]. Metode od vrha prema dolje daju prioritet ukupnim stanjima sistema kao faktorima uticaja u modelima i računarskim (ili optimalnim) principima koji upravljaju dinamikom globalnog sistema. Naprimjer, dok dinamika motorne kontrole (neuro) proizlazi iz interakcija miliona [[neuron]]a, neuronski motorni sistem također se može okarakterizirati kao vrsta sistema povratne kontrole, koji usmjerava 'biljku' (tijelo) i vodi kretanje minimiziranjem 'funkcija troškova' (npr. postizanje trajektorija s minimalnim trzajem).&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Brown |first1=Kevin S. |last2=Sethna |first2=James P. |date=2003-08-12 |title=Statistical mechanical approaches to models with many poorly known parameters |journal=Physical Review E |volume=68 |issue=2 |bibcode=2003PhRvE..68b1904B |doi=10.1103/physreve.68.021904 |issn=1063-651X |pmid=14525003}}&lt;/ref&gt;

=== Pristup odozdo prema gore ===
Sistemska biologija odozdo prema gore zaključuje funkcionalne karakteristike koje mogu proizaći iz podsistema karakteriziranog visokim stepenom mehanističkih detalja koristeći molekularne tehnike. Ovaj pristup počinje s osnovnim elementima razvojem interaktivnog ponašanja (jednačine brzine) svakog komponentnog procesa (npr. [[enzim]]skih procesa) unutar upravljivog dijela sistema. Ispituje mehanizme putem kojih nastaju funkcionalna svojstva u interakcijama poznatih komponenti. Nakon toga, ove formulacije se kombinuju kako bi se razumjelo ponašanje sistema. Primarni cilj ove metode je integracija modela puteva u sveobuhvatni model koji predstavlja cijeli sistem – vrh ili cjelinu. Kako istraživanje i razumijevanje napreduju, ovi modeli se često proširuju uključivanjem dodatnih procesa s visokim mehanističkim detaljima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
Pristup odozdo prema gore olakšava integraciju i prevođenje ''[[in vitro]]'' nalaza specifičnih za lijekove u ''[[in vivo]]'' ljudski kontekst. Ovo obuhvata podatke prikupljene tokom ranih faza razvoja lijekova, kao što su procjene sigurnosti. Prilikom procjene sigurnosti srčanih oboljenja, čisto ovakvo modeliranje i simulacija podrazumijeva rekonstrukciju procesa koji određuju izloženost, što uključuje profile koncentracije u plazmi (ili srčanom tkivu) i vremena te njihove [[elektrofiziologija| elektrofiziološke]] implikacije, idealno uključujući hemodinamske efekte i promjene kontraktilnosti. Postizanje ovoga zahtijeva različite modele, od pojedinačnih ćelija do naprednih trodimenzijskih (3D) višefaznih modela. Informacije iz više ''in vitro'' sistema koji služe kao zamjena za ''in vivo'' procese apsorpcije, distribucije, [[metabolizam|metabolizma]] i izlučivanja (ADME) omogućavaju predviđanja izloženosti lijeku, dok in vitro podaci o interakcijama lijek-[[ionski kanal]] podržavaju prevođenje izloženosti na potencijale površine tijela i izračunavanje važnih elektrofizioloških krajnjih tačaka. Razdvajanje podataka vezanih za lijek, sistem i dizajn ispitivanja, što je karakteristično za bottom-up pristup, omogućava predviđanja odnosa izloženost–odgovor, uzimajući u obzir i inter– i intra–individualnu varijabilnost, što ga čini vrijednim alatom za procjenu efekata lijekova na nivou populacije. U literaturi, dokumentirani su brojni uspješni primjeri primjene fiziološki zasnovanog farmakokinetičkog (PBPK) modeliranja u otkrivanju i razvoju lijekova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Orth |first1=Jeffrey D |last2=Thiele |first2=Ines |last3=Palsson |first3=Bernhard Ø |date=March 2010 |title=What is flux balance analysis? |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=28 |issue=3 |pages=245–248 |doi=10.1038/nbt.1614 |issn=1087-0156 |pmc=3108565 |pmid=20212490}}&lt;/ref&gt;

== Povezane discipline ==
[[Slika:Signal transduction pathways.svg|280px|thumb|right|Pregled puteva [[transdukcija signala| transdukcije signala]].]]
Prema tumačenju sistemske biologije kao korištenja velikih skupova podataka uz korištenje interdisciplinarnih alata, tipična primjena je [[metabolomika]], koja predstavlja kompletan skup svih metaboličkih produkata, [[metabolit]]a, u sistemu na nivou organizma, ćelije ili tkiva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Cascante|first1=Marta|last2=Marin|first2=Silvia|date=2008-09-30|title=Metabolomics and fluxomics approaches|journal=Essays in Biochemistry|language=en|volume=45|pages=67–82|doi=10.1042/bse0450067|pmid=18793124|issn=0071-1365}}&lt;/ref&gt;

Stavke koje mogu biti kompjuterska baza podataka uključuju: [[fenomika]], organizmske varijacije u [[fenotip]]u, kako se mijenja tokom njegovog životnog vijeka; [[genomika]], organizmski [[dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK-mikromreža]]), uključujući specifične varijacije unutar ćelije organizma. (tj. varijacije dužine [[telomera]]); [[epigenomika]]/[[epigenetika]], organizmski i odgovarajući ćelijski specifični transkriptomski regulatorni faktori koji nisu empirijski kodirani u genomskom nizu. (tj. [[metilacija DNK]], [[acetilacija i deacetilacija histona]], itd.); [[transkriptomika]], mjerenja [[ekspresija gena]] na nivou organizma, tkiva ili cijele ćelije pomoću [[DNK-mikročip]]ova ili [[GWAS|serijske analize ekspresije gena]]; [[interferomika]], faktori korekcije transkripta na nivou organizma, tkiva ili ćelije (tj. [[RNK-interferencija]]), [[proteomika]], mjerenja proteina i peptida na nivou organizma, tkiva ili ćelije putem [[dvodimenzijska gel-elektroforeza|dvodimenzijske gel-elektroforeze]], [[masena spektrometrija|masene spektrometrije]] ili višedimenzijskih tehnika identifikacije proteina (napredni sistemi [[HPLC]] upareni sa [[masena spektrometrija|masenom spektrometrijom]]). Poddiscipline su i  [[fosfoproteomika]], [[glikoproteomika]] i druge metode za detekciju hemijski modificiranih proteina; [[glikomika]], mjerenja [[ugljikohidrat]]a na nivou organizma, tkiva ili ćelije; [[lipidomika]], mjerenja [[lipidi|lipida]] na nivou organizma, tkiva ili ćelije.
Molekularne interakcije unutar ćelije se također proučavaju, to se naziva [[interaktomika]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cusick|first1=Michael E.|last2=Klitgord|first2=Niels|last3=Vidal|first3=Marc|last4=Hill|first4=David E.|date=2005-10-15|title=Interactome: gateway into systems biology|journal=Human Molecular Genetics|language=en|volume=14|issue=suppl_2|pages=R171–R181|doi=10.1093/hmg/ddi335|pmid=16162640|issn=0964-6906|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Disciplina u ovom području proučavanja su [[interakcija proteina-protein]], iako interaktomika uključuje interakcije drugih molekula.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Yan |first1=Shikai |chapter=Application of Systems Biology in the Research of TCM Formulae |date=2018-01-01 |title=Systems Biology and its Application in TCM Formulas Research |pages=31–67 |editor-last=Zhang |editor-first=Wei-Dong |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-812744-5.00003-5 |isbn=978-0-12-812744-5 |last2=Nagle |first2=Dale G. |last3=Zhou |first3=YuDong |last4=Zhang |first4=Weidong}}&lt;/ref&gt; [[Neuroelektrodinamika]], gdje se proučava računarska funkcija [[računar]]a ili [[mozak|mozga]] kao dinamičkog sistema zajedno s njegovim (bio)fizičkim mehanizmima;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Aur |first=Dorian |date=March 2012 |title=From Neuroelectrodynamics to Thinking Machines |url=http://link.springer.com/10.1007/s12559-011-9106-3 |journal=Cognitive Computation |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=4–12 |doi=10.1007/s12559-011-9106-3 |issn=1866-9956|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; i [[fluksomika]], mjerenja brzine metaboličkih reakcija u biološkom sistemu (ćeliji, tkivu ili organizmu).&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
U pristupu problemu sistemske biologije postoje dva glavna pristupa. To su pristup od vrha prema dolje i pristup od dna prema gore. Pristup od vrha prema dolje uzima u obzir što je više moguće sistema i uveliko se oslanja na eksperimentalne rezultate. Tehnika [[RNK-Seq]] primjer je eksperimentalnog pristupa od vrha prema dolje. Suprotno tome, pristup od dna prema gore koristi se za kreiranje detaljnih modela, a istovremeno uključuje i eksperimentalne podatke. Primjer pristupa od dna prema gore je korištenje modela kola za opisivanje jednostavne genske mreže.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shahzad |first1=Khuram |last2=Loor |first2=Juan J. |title=Application of Top-Down and Bottom-up Systems Approaches in Ruminant Physiology and Metabolism |url=https://www.eurekaselect.com/article/44188 |journal=Current Genomics |date=2012 |language=en |volume=13 |issue=5 |pages=379–394 |doi=10.2174/138920212801619269 |pmc=3401895 |pmid=23372424}}&lt;/ref&gt;
Različite tehnologije korištene za snimanje dinamičkih promjena u [[iRNK]], [[protein]]ima i [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskim modifikacijama]]. [[Mehanobiologija]], sile i fizička svojstva na svim skalama, njihova interakcija s drugim regulatornim mehanizmima;&lt;ref name=&quot;MechanicalSystemsBiology&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spill |first1=Fabian |last2=Bakal |first2=Chris |last3=Mak |first3=Michael |date=2018 |title=Mechanical and Systems Biology of Cancer |journal=Computational and Structural Biotechnology Journal |language=en |volume=16 |pages=237–245 |doi=10.1016/j.csbj.2018.07.002 |pmc=6077126 |pmid=30105089}}&lt;/ref&gt; [[biosemiotika]], analiza sistema [[znakovni odnos|znakovnih odnosa]] organizma ili drugih biosistema; [[fiziomika]], sistematsko proučavanje [[fiziom]]a u biologiji.
[[Sistemska biologija raka]] primjer je pristupa sistemske biologije, koji se može razlikovati po specifičnom objektu proučavanja ([[tumorigeneza]] i [[Liječenje raka|liječenje raka]]). Radi sa specifičnim podacima (uzorci pacijenata, podaci visokog protoka s posebnom pažnjom na karakterizaciju [[sekvenciranje genoma raka|genoma raka]] u uzorcima tumora pacijenata) i alatima (imortalizirane ćelijske linije raka, testiranje na životinjama [[modelni organizam|mišjim modelima]] tumorogeneze, ksenotransplantni modeli, metode [[sekvenciranje visokog protoka]], [[skrining visokog protoka]] zasnovan na siRNK genskom obaranja, računarsko modeliranje posljedica somatskih [[mutacija]] i [[nestabilnost genoma|nestabilnosti genoma]]).&lt;ref name=&quot;barillot13&quot;&gt;{{cite book|last1=Barillot|first1 =Emmanuel |last2=Calzone|first2=Laurence|last3=Hupe|first3=Philippe|last4=Vert|first4 =Jean-Philippe|last5=Zinovyev|first5=Andrei|title=Computational Systems Biology of Cancer|year=2012|publisher=Chapman &amp; Hall/CRCMathematical &amp; Computational Biology|isbn=978-1-4398-3144-1|page=461}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj sistemske biologije raka jeste sposobnost boljeg dijagnosticiranja raka, njegove klasifikacije i boljeg predviđanja ishoda predloženog liječenja, što je osnova za [[Personalizirana medicina|personaliziranu medicinu raka]] i [[Virtualni fiziološki čovjek|virtualni pacijent oboljeli od raka]] u daljoj perspektivi. Značajni napori u računarskoj sistemskoj biologiji raka uloženi su u stvaranje realističnih višeskalnih ''[[in silico]]'' modela različitih tumora.&lt;ref name=&quot;byrne2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Byrne|first1=Helen M. 
|year=2010|journal=Nature Reviews Cancer|volume=10|issue=3|pages=221–230|pmid=20179714|doi=10.1038/nrc2808|title=Dissecting cancer through mathematics: from the cell to the animal model |bibcode=2010NatRC..10..221B |s2cid=24616792 }}&lt;/ref&gt;
Pristup sistemske biologije često uključuje razvoj mehanističkih modela, kao što je rekonstrukcija dinamičkih sistema iz kvantitativnih svojstava njihovih elementarnih gradivnih blokova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gardner |first1=Timothy S. |last2=di Bernardo |first2=Diego |last3=Lorenz |first3=David |last4=Collins |first4=James J. |date=2003-07-04 |title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1081900 |journal=Science |language=en |volume=301 |issue=5629 |pages=102–105 |doi=10.1126/science.1081900 |pmid=12843395 |bibcode=2003Sci...301..102G |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=di Bernardo |first1=Diego |last2=Thompson |first2=Michael J |last3=Gardner |first3=Timothy S |last4=Chobot |first4=Sarah E |last5=Eastwood |first5=Erin L |last6=Wojtovich |first6=Andrew P |last7=Elliott |first7=Sean J |last8=Schaus |first8=Scott E |last9=Collins |first9=James J |date=March 2005 |title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks |url=https://www.nature.com/articles/nbt1075 |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=377–383 |doi=10.1038/nbt1075 |pmid=15765094 |issn=1087-0156|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book |last=Tavassoly |first=Iman |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-319-14962-2 |title=Dynamics of Cell Fate Decision Mediated by the Interplay of Autophagy and Apoptosis in Cancer Cells: Mathematical Modeling and Experimental Observations |date=2015 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-14961-5 |series=Springer Theses |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-319-14962-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Korkut |first1=Anil |last2=Wang |first2=Weiqing |last3=Demir |first3=Emek |last4=Aksoy |first4=Bülent Arman |last5=Jing |first5=Xiaohong |last6=Molinelli |first6=Evan J |last7=Babur |first7=Özgün |last8=Bemis |first8=Debra L |last9=Onur Sumer |first9=Selcuk |last10=Solit |first10=David B |last11=Pratilas |first11=Christine A |last12=Sander |first12=Chris |date=2015-08-18 |title=Perturbation biology nominates upstream–downstream drug combinations in RAF inhibitor resistant melanoma cells |journal=eLife |language=en |volume=4 |article-number=e04640 |doi=10.7554/eLife.04640 |doi-access=free |issn=2050-084X |pmc=4539601 |pmid=26284497}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, ćelijska mreža može se matematički modelirati korištenjem metoda koje potiču iz [[hemijska kinetika|hemijske kinetike]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Gupta|first1=Ankur|last2=Rawlings|first2=James B.|date=April 2014|title=Comparison of Parameter Estimation Methods in Stochastic Chemical Kinetic Models: Examples in Systems Biology|journal=AIChE Journal|volume=60|issue=4|pages=1253–1268|doi=10.1002/aic.14409|issn=0001-1541|pmc=4946376|pmid=27429455|bibcode=2014AIChE..60.1253G }}&lt;/ref&gt; i [[teorija upravljanja]]. Zbog velikog broja parametara, varijabli i ograničenja u ćelijskim mrežama, često se koriste numeričke i računarske tehnike (npr. [[analiza fluksne ravnoteže]]).&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
Ostali aspekti računarstva, [[informatika|informatike]] i [[statistika| statistike]] također se koriste u sistemskoj biologiji. To uključuje nove oblike računarskih modela, kao što je upotreba [[procesni račun|procesnih računa]] za modeliranje bioloških procesa (značajni pristupi uključuju stohastički [[π-račun]], BioAmbients, Beta Binders, BioPEPA i Braneov račun) i modeliranje zasnovano na [[programiranje ograničenja|ograničenjima]]; integracija informacija iz literature, korištenjem tehnika [[ekstrakcija informacija]] i [[rudarenje teksta]];&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ananadou|first1=Sophia|last2=Kell|first2=Douglas|last3=Tsujii|first3=Jun-ichi|title=Text mining and its potential applications in systems biology|journal=Trends in Biotechnology|volume=24|issue=12|pages=571–579|date=December 2006|doi=10.1016/j.tibtech.2006.10.002|pmid=17045684 }}&lt;/ref&gt; razvoj online [[baza podataka]] i repozitorija za dijeljenje podataka i modela, pristupi integraciji baza podataka i interoperabilnosti softvera putem [[labavo spajanje|labavog spajanja]] [[softver]]a, web stranica i baza podataka ili komercijalnih tužbi; mrežni pristupi za analizu visokodimenzijskih [[genom]]skih skupova podataka. Naprimjer, [[analiza ponderirane korelacijske mreže]] koristi se često za identifikaciju klastera (koji se nazivaju moduli), modeliranje odnosa između klastera, izračunavanje fuzzy mjera članstva u klasteru (modulu), identifikaciju intramodularnih čvorišta i za proučavanje očuvanosti klastera u drugim skupovima podataka; metode zasnovane na putevima za analizu [[omika]] podataka, npr. pristupi za identifikaciju i bodovanje puteva s različitom aktivnošću njihovih genskih, proteinskih ili metabolitičkih članova.&lt;ref name=&quot;pathvar2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Glaab|first1=Enrico|last2=Schneider|first2=Reinhard|title=PathVar: analysis of gene and protein expression variance in cellular pathways using microarray data|volume=28|issue=3|pages=446–447|journal=Bioinformatics|doi=10.1093/bioinformatics/btr656|pmid=22123829|pmc=3268235|year=2012 }}&lt;/ref&gt; Veliki dio analize genomskih skupova podataka također uključuje identificiranje korelacija. Osim toga, budući da veliki dio [[informacija]] dolazi iz različitih područja, potreban je razvoj sintaktički i semantički ispravnih načina predstavljanja bioloških modela.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bardini|first1=R.|last2=Politano|first2=G.|last3=Benso|first3=A.|last4=Di Carlo|first4=S.|date=2017-01-01|title=Multi-level and hybrid modelling approaches for systems biology|journal=Computational and Structural Biotechnology Journal|volume=15|pages=396–402|doi=10.1016/j.csbj.2017.07.005|issn=2001-0370|pmc=5565741|pmid=28855977}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[DNK-mikromreža]]
* [[Jednačina biohemijskih sistema]]
* [[BioSystems|BioSystems (časopis)]]
* [[Ćelijski model]]
* [[Računska sistemska biologija]]
* [[Interaktom]]
* [[Spisak  omika tema u biologiji]]
* [[Spisak softvera za modeliranje sistemske biologije]]
* [[Analiza metaboličke kontrole]]
* [[Modeliranje metaboličke mreže]]
* [[Modeliranje bioloških sistema]]
* [[Mrežna biologija]]
* [[Metabolička mreža]]
* [[SBML]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|first=Alan M.|last=Turing|title=The Chemical Basis of Morphogenesis|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|date=14 August 1952|doi=10.1098/rstb.1952.0012|volume=237|number=641|pages=37–72|bibcode=1952RSPTB.237...37T |s2cid=937133 }}
* {{cite book|last1=Snoep|first1=Jacky L|last2=Westerhoff|first2=Hans V|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=13–30|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b106456|chapter=From isolation to integration, a systems biology approach for building the Silicon Cell|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite web|url=http://www.systemsbiology.org/Intro_to_Systems_Biology/Systems_Biology_--_the_21st_Century_Science|title=Systems Biology: the 21st Century Science|publisher=Institute for Systems Biology|access-date=15 June 2011}}
* Zeng BJ., On the concept of systems biological engineering, Nov. 1994, Communication on Transgenic Animals, CAS, China.
* {{cite journal|last1=Sauer|first1=Uwe|last2=Heinemann|first2=Matthias|last3=Zamboni|first3=Nicola|date=27 April 2007|journal=Science|volume=316|issue=5824|pages=550–551|pmid=17463274|doi=10.1126/science.1142502|title=Genetics: Getting Closer to the Whole Picture|bibcode=2007Sci...316..550S |s2cid=42448991|url=https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/genetics--getting-closer-to-the-whole-picture(3267364e-3b67-4f6b-990a-5ff6b4c7c109).html }}
* {{cite book|last=Noble|first=Denis|author-link=Denis Noble|title=The music of life: Biology beyond the genome|year=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-929573-9|page=176}}
* {{cite book|last1=Kholodenko|first1=Boris N|last2=Sauro|first2=Herbert M|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=357–451|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b136809|chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite book|title=Bioinformatics for Systems Biology|year=2009|publisher=Humana Press|isbn=978-1-59745-440-7|pages=181–205|author=Chiara Romualdi|edition=2nd|author2=Gerolamo Lanfranchi|editor=Stephen Krawetz|chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources|doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 }}
* {{cite book|last=Mesarovic|first=Mihajlo D.|author-link=Mihajlo Mesarovic|title=Systems Theory and Biology|year=1968|publisher=Springer-Verlag|location=Berlin}}
* {{cite journal|last1=Rosen|first1=Robert|author-link1=Robert Rosen (theoretical biologist)|date=5 July 1968|title=A Means Toward a New Holism|journal=Science|volume=161|issue=3836|pages=34–35|doi=10.1126/science.161.3836.34|jstor=1724368|bibcode=1968Sci...161...34M}}
* {{cite web|url=http://sciencecareers.sciencemag.org/career_magazine/previous_issues/articles/2006_03_03/noDOI.15936087948366349051|title=Working the Systems|first=Jim|last=Kling|date=3 March 2006|publisher=Science|access-date=15 June 2011}}
* {{cite journal|last1=Gardner|first1=Timothy .S|last2=di Bernardo|first2=Diego|last3=Lorenz|first3=David|last4=Collins|first4=James J.|date=4 July 2003|title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling|journal=Science|volume=301|issue=5629|pages=102–105|pmid=12843395|doi=10.1126/science.1081900|bibcode=2003Sci...301..102G|s2cid=8356492}}
* {{cite journal|last1=di Bernardo|first1=Diego|last2=Thompson|first2=Michael J.|last3=Gardner|first3=Timothy S.|last4=Chobot|first4=Sarah E.|last5=Eastwood|first5=Erin L.|last6=Wojtovich|first6=Andrew P.|last7=Elliott|first7=Sean J.|last8=Schaus|first8=Scott E.|last9=Collins|first9=James J.|date=March 2005|title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks|journal=Nature Biotechnology|volume=23|pages=377–383|pmid=15765094|doi=10.1038/nbt1075|issue=3|s2cid=16270018}}
* {{cite journal|last1=Hunter|first1=Philip|date=May 2012|title=Back down to Earth: Even if it has not yet lived up to its promises, systems biology has now matured and is about to deliver its first results.|journal=EMBO Reports|volume=13|pages=408–411|pmc=3343359|doi=10.1038/embor.2012.49|issue=5|pmid=22491028}}
{{refend}}

== Dodatni izvori==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1=Klipp|first1=Edda|last2= Liebermeister|first2=Wolfram|last3=Wierling|first3=Christoph|last4=Kowald|first4=Axel|title=Systems Biology - A Textbook, 2nd edition|isbn=978-3-527-33636-4|publisher=Wiley|year=2016}}
* {{cite book|editor=Asfar S. Azmi|title=Systems Biology in Cancer Research and Drug Discovery|isbn=978-94-007-4819-4|year=2012|publisher=Springer }}
* {{cite book|last=Kitano|first=Hiroaki|title=Foundations of Systems Biology|date=15 October 2001|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-11266-6|url-access=registration|url=https://archive.org/details/foundationsofsys00hiro}}
* {{cite journal|last1=Werner|first1=Eric|date=29 March 2007|title=All systems go|journal=[[Nature]]|volume=446|doi=10.1038/446493a|issue=7135|bibcode=2007Natur.446..493W|pages=493–494|doi-access=free}} provides a comparative review of three books: 
* {{cite book|last=Alon|first=Uri|author-l|title=An Introduction to Systems Biology: Design Principles of Biological Circuits|date=7 July 2006|publisher=Chapman &amp; Hall|isbn=978-1-58488-642-6}}
* {{cite book|last=Kaneko|first=Kunihiko|title=Life: An Introduction to Complex Systems Biology|date=15 September 2006|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-540-32666-3|bibcode=2006lics.book.....K}}
* {{cite book|last=Palsson|first=Bernhard O.|title=Systems Biology: Properties of Reconstructed Networks|date=16 January 2006|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85903-5}}
* {{cite book|editor1= Werner Dubitzky|editor2=Olaf Wolkenhauer|editor3=Hiroki Yokota|editor4=Kwan-Hyun Cho|title=Encyclopedia of Systems Biology|date=13 August 2013|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-1-4419-9864-4}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
{{Wiktionary}}
*{{Commons category-inline|Systems biology}}
*[http://www.bio-physics.at/wiki/index.php?title=Biological_Systems Biological Systems in bio-physics-wiki]

{{biologija}}
{{Genomika}}
{{Sistemi}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Systems Biology}}
[[Kategorija:Sistemska biologija| ]]
[[Kategorija:Bioinformatika]]
[[Kategorija:Računarske oblasti]]</text>
      <sha1>69ctvmm0n0abquyfvfu88m0l66ttv2o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915346</id>
      <parentid>3915345</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T12:58:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42239-98</username>
        <id>184178</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezane discipline */</comment>
      <origin>3915346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45164" sha1="qjqcslhbvpxn3k7uj7lpymrrbpdtiq1" xml:space="preserve">{{Short description|Computational and mathematical modeling of complex biological systems}}
{{Razlikovati| Sistematska biologija}}
'''Sistemska biologija''' je [[računarsko modeliranje|računarska]] i [[matematika|matematička]] analiza i modeliranje složenih [[biološki sistem|bioloških sistema]]. To je interdisciplinarno polje studija zasnovano na [[biologija|biologiji]] koje se fokusira na složene interakcije unutar bioloških sistema, koristeći holistički pristup ([[holizam]] umjesto tradicionalnijeg [[redukcionizam|redukcionizma]]) biološkim istraživanjima..&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Tavassoly|first1=Iman|last2=Goldfarb|first2=Joseph|last3=Iyengar|first3=Ravi|date=2018-10-04|title=Systems biology primer: the basic methods and approaches|journal=Essays in Biochemistry|volume=62|issue=4|pages=487–500|doi=10.1042/EBC20180003|issn=0071-1365|pmid=30287586|s2cid=52922135}}&lt;/ref&gt; Ova višestruka istraživačka oblast zahtijeva zajedničke napore hemičara, biologa, matematičara, fizičara i inženjera, kako bi se dešifrovala biologija složenih živih sistema, spajanjem različitih kvantitativnih molekularnih mjerenja sa pažljivo konstruisanim matematičkim modelima. Predstavlja sveobuhvatnu metodu za razumijevanje složenih odnosa unutar bioloških sistema. Za razliku od konvencionalnih bioloških studija koje se obično fokusiraju na izolovane elemente, sistemska biologija nastoji da kombinuje različite biološke podatke, kako bi stvorila modele koji ilustruju i objašnjavaju dinamičke interakcije unutar sistema. Ova metodologija neophodna je za razumijevanje složenih mreža [[gen]]a, [[protein]]a i [[metabolit]]a koji utiču na ćelijske aktivnosti i [[osobina|osobine]] organizama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=MacLeod |first1=Miles |last2=Nersessian |first2=Nancy J. |date=2016-10-01 |title=Interdisciplinary problem- solving: emerging modes in integrative systems biology |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13194-016-0157-x |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=6 |issue=3 |pages=401–418 |doi=10.1007/s13194-016-0157-x |issn=1879-4920}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Veenstra |first=Timothy D. |date=February 2021 |title=Omics in Systems Biology: Current Progress and Future Outlook |url=https://analyticalsciencejournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/pmic.202000235 |journal=Proteomics |language=en |volume=21 |issue=3–4 |doi=10.1002/pmic.202000235 |pmid=33320441 |issn=1615-9853|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  Jedan od ciljeva sistemske biologije je modeliranje i otkrivanje emergentnih svojstava ćelija, tkiva i [[organizam]]a koji funkcionišu kao sistem čiji je teorijski opis moguć samo korištenjem tehnika sistemske biologije.&lt;ref name=&quot;Tavassoly 487–500&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Longo |first1=Giuseppe |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-642-35938-5 |title=Perspectives on Organisms: Biological time, Symmetries and Singularities |last2=Montévil |first2=Maël |date=2014 |publisher=Springer Berlin Heidelberg |isbn=978-3-642-35937-8 |series=Lecture Notes in Morphogenesis |location=Berlin, Heidelberg |language=en |doi=10.1007/978-3-642-35938-5}}&lt;/ref&gt; Istražujući kako funkcija proizlazi iz dinamičkih interakcija, sistemska biologija premošćuje jazove koji postoje između molekula i fizioloških procesa.
Kao [[paradigma]], sistemska biologija se obično definira u antitezi prema takozvanoj [[redukcionizam|redukcionističkoj]] paradigmi ([[biološka organizacija]]), iako je u skladu sa [[naučna metoda|naučnom metodom]]. Razlika između dvije paradigme spominje se u ovim citatima: &quot;[[redukcionizam|redukcionistički]] pristup uspješno je identificirao većinu komponenti i mnoge interakcije, ali, nažalost, ne nudi uvjerljive koncepte ili metode za razumijevanje kako se pojavljuju svojstva sistema... pluralizam uzroka i posljedica u biološkim mrežama se bolje rješava posmatranjem, putem kvantitativnih mjera, više komponenti istovremeno i rigoroznom integracijom podataka s matematičkim modelima&quot;. (Sauer ''et al.'')&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sauer |first1=Uwe |last2=Heinemann |first2=Matthias |last3=Zamboni |first3=Nicola |date=2007-04-27 |title=Getting Closer to the Whole Picture |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1142502 |journal=Science |language=en |volume=316 |issue=5824 |pages=550–551 |doi=10.1126/science.1142502 |pmid=17463274 |bibcode=2007Sci...316..550S |issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; &quot;Sistemska biologija&amp;nbsp... radi o sastavljanju, a ne o rastavljanju, integraciji, a ne o redukciji. To zahtijeva da razvijemo načine razmišljanja o integraciji koji su jednako rigorozni kao i naši redukcionistički programi, ali drugačiji.... To znači promjenu naše filozofije, u punom smislu te riječi.&quot; ([[Denis Noble]])&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Noble |first=Denis |title=The music of life: biology beyond the genome |date=2009 |publisher=Oxford Univ. Press |isbn=978-0-19-929573-9 |edition=Repr |location=Oxford}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Omics-en.svg|thumb|280px| Centralni tok bioloških informacija i odgovarajuća omika, s naglaskom na pristup sistemske biologije integriranja [[genomika|genomike]], [[transkriptomika| transkriptomike]], [[oroteomika|proteomike]] i [[metabolomika|metabolomike]] radi povezivanja [[genotip]]a sa [[fenotip]]om.]]
Djeluje kao niz operativnih [[protokol (prirodne nauke)|protokola]] koji se koriste za izvođenje istraživanja, ciklus sastavljen od teorije, [[matematički model|analitičkog]] ili [[računarsko modeliranje| računarskog modela]] za predlaganje specifičnih provjerljivih hipoteza o biološkom sistemu, eksperimentalne validacije, a zatim korištenja novostečenog kvantitativnog opisa ćelija ili ćelijskih procesa za usavršavanje računarskog modela ili teorije.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kholodenko |first1=Boris N. |chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks |date=2005 |title=Systems Biology |pages=143–159 |editor-last=Alberghina |editor-first=Lila |location=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |language=en |doi=10.1007/b136809 |isbn=978-3-540-22968-1 |last2=Bruggeman |first2=Frank J. |last3=Sauro |first3=Herbert M. |editor2-last=Westerhoff |editor2-first=H.V.}}&lt;/ref&gt; Budući da je cilj model interakcija u sistemu, eksperimentalne tehnike koje najviše odgovaraju sistemskoj biologiji su one koje obuhvataju cijeli sistem i pokušavaju biti što potpunije. Stoga se [[multiomika]] ([[transkriptomika]], [[metabolomika]], [[proteomika]], itd.) i [[tehnike visokog protoka|visokopropusni skrining]] koriste za prikupljanje kvantitativnih podataka za konstrukciju i validaciju modela.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Romualdi |first1=Chiara |chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources |date=2009 |title=Bioinformatics for Systems Biology |pages=181–205 |editor-last=Krawetz |editor-first=Stephen |location=Totowa, NJ |publisher=Humana Press |language=en |doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 |isbn=978-1-934115-02-2 |last2=Lanfranchi |first2=Gerolamo}}&lt;/ref&gt;
Sveobuhvatan pristup sistemske biologije zahtijeva: 
#temeljitu karakterizaciju organizma u pogledu njegovih molekularnih komponenti, interakcija među tim molekulama i kako te interakcije doprinose ćelijskim funkcijama; 
#detaljnu prostorno-vremensku molekularnu karakterizaciju ćelije (naprimjer, dinamika komponenti, kompartmentalizacija i transport [[vezikula]]); i 
#opsežnu sistemsku analizu &quot;molekularnog odgovora&quot; ćelije na vanjske i unutrašnje perturbacije. Nadalje, podatke iz (1) i (2) treba sintetizirati u matematičke modele, kako bi se testiralo znanje generiranjem predviđanja ([[hipoteza]]), otkrivanjem novih bioloških mehanizama, procjenom ponašanja sistema izvedenog iz (3) i konačno formuliranjem racionalnih strategija za kontrolu i manipulaciju ćelijama. Da bi se suočila s ovim izazovima, sistemska biologija mora uključiti metode i pristupe iz različitih disciplina koje se tradicionalno nisu međusobno povezivale.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bruggeman |first1=Frank J. |last2=Westerhoff |first2=Hans V. |date=January 2007 |title=The nature of systems biology |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0966842X06002642 |journal=Trends in Microbiology |language=en |volume=15 |issue=1 |pages=45–50 |doi=10.1016/j.tim.2006.11.003|pmid=17113776 |bibcode=2007TrMic..15...45B |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Pojava multiomičkih tehnologija transformirala je sistemsku biologiju, pružajući opsežne skupove podataka koji pokrivaju različite biološke slojeve, uključujući genomiku, transkriptomiku, proteomiku i metabolomiku. Ove tehnologije omogućavaju mjerenje [[biomolekula]] velikih razmjera, što dovodi do dubljeg razumijevanja bioloških procesa i interakcija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Dhillon |first1=Bhavjinder K. |last2=Smith |first2=Maren |last3=Baghela |first3=Arjun |last4=Lee |first4=Amy H. Y. |last5=Hancock |first5=Robert E. W. |date=2020-07-30 |title=Systems Biology Approaches to Understanding the Human Immune System |journal=Frontiers in Immunology |volume=11|doi=10.3389/fimmu.2020.01683 |doi-access=free |issn=1664-3224 |pmc=7406790 |pmid=32849587}}&lt;/ref&gt; Sve se više koriste metode poput analize mreža, mašinskog učenja i obogaćivanja puteva za integraciju i interpretaciju multiomičkih podataka, čime se poboljšava razumijevanje bioloških funkcija i mehanizama bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Pazhamala |first1=Lekha T. |last2=Kudapa |first2=Himabindu |last3=Weckwerth |first3=Wolfram |last4=Millar |first4=A. Harvey |last5=Varshney |first5=Rajeev K. |date=July 2021 |title=Systems biology for crop improvement |journal=The Plant Genome |language=en |volume=14 |issue=2|doi=10.1002/tpg2.20098 |pmid=33949787 |issn=1940-3372|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Slika:SystemsBiologyTrendsInMostCitedResearch.PNG|thumb|Trendovi u istraživanju sistemske biologije. Od 1992. do 2013. godine, broj članaka o razvoju baza podataka se povećao. Članci o algoritmima su fluktuirali, ali su ostali prilično stabilni. Broj članaka o mrežnim svojstvima i razvoju softvera ostao je nizak, ali je doživio porast otprilike na polovini vremenskog perioda 1992–2013. Broj članaka o analizi metaboličkog toka smanjio se od 1992. do 2013. godine. U 1992. godini, članci o algoritmima, jednačinama, modeliranju i simulaciji bili su najcitiraniji. U 2012. godini, najcitiraniji su bili članci o razvoju baza podataka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zou|first1=Yawen|last2=Laubichler|first2=Manfred D.|date=2018-07-25 |title=From systems to biology: A computational analysis of the research articles on systems biology from 1992 to 2013|journal=PLOS ONE|language=en|volume=13|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0200929|issn=1932-6203|pmc=6059489|pmid=30044828|bibcode=2018PLoSO..1300929Z|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
;Holizam naspram redukcionizma

Teško je pratiti porijeklo i početke sistemske biologije. Sveobuhvatna perspektiva ljudskog tijela bila je ključna za medicinske prakse grčke, rimske i istočnoazijske tradicije, gdje su ljekari i mislioci poput [[Hipokrat]]a vjerovali da su zdravlje i bolest povezani s ravnotežom ili poremećajem tjelesnih tekućina poznatih kao humori. Ova holistička perspektiva opstala je u zapadnom svijetu tokom 19. i 20. stoljeća, a istaknuti fiziolozi smatrali su da tijelo kontroliraju različiti sistemi, uključujući [[nervni sistem|nervni]], [[gastrointestinalni sistem| gastrointestinalni]] i [[kardiovaskularni sistem]]. Međutim, u drugoj polovini 20. stoljeća ovaj način razmišljanja uveliko je zamijenio redukcionizam:&lt;ref&gt;Savageau MA. Reconstructionist molecular biology. The New Biologist. 1991 Feb;3(2):190-197. PMID 2065013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brigandt, I., and Love, A. (2017). ''Reductionism in biology''. Stanford Encyclopedia of Philosophy. Available at: &lt;nowiki&gt;https://plato.stanford.edu/entries/reduction-biology/&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt; Da bi se shvatilo kako tijelo pravilno funkcioniše, bilo je potrebno shvatiti ulogu svake komponente, od tkiva i ćelija do kompletnog skupa intracelularnih molekularnih gradivnih blokova.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last=Voit |first=Eberhard O. |date=2022-10-05 |title=Perspective: Systems biology beyond biology |journal=Frontiers in Systems Biology |volume=2|doi=10.3389/fsysb.2022.987135 |doi-access=free |issn=2674-0702}}&lt;/ref&gt;
U 17. stoljeću, trijumfi fizike i napredak mehaničkih satova podstakli su redukcionistički pogled u biologiji, tumačeći organizme kao složene mašine sastavljene od jednostavnijih elemenata.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last=Trewavas |first=Anthony |date=October 2006 |title=A Brief History of Systems Biology: &quot;Every object that biology studies is a system of systems.&quot; Francois Jacob (1974). |journal=The Plant Cell |language=en |volume=18 |issue=10 |pages=2420–2430 |doi=10.1105/tpc.106.042267 |issn=1040-4651 |pmc=1626627 |pmid=17088606}}&lt;/ref&gt;

[[Jan Smuts]] (1870–1950), prirodnjak/filozof i dva puta premijer Južne Afrike, skovao je uobičajeno korišteni termin [[holizam]]. Predloženo je da cijeli sistemi poput [[ćelija (biologija)|ćelija]], [[tkivo|tkiva]], [[organizam]]a i [[populacija]] imaju jedinstvena (emergentna) svojstva. Bilo je nemoguće pokušati ponovo sastaviti ponašanje cjeline iz svojstava pojedinačnih komponenti, a nove tehnologije su bile neophodne da bi se definisalo i razumjelo ponašanje sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Iako se [[redukcionizam]] i holizam često suprotstavljaju jedan drugom, oni se mogu sintetizirati. Mora se razumjeti kako su organizmi izgrađeni (redukcionizam), dok je podjednako važno razumjeti zašto su tako uređeni (sistemi; holizam). Svaki pruža korisne uvide i odgovara na različita pitanja. Međutim, proučavanje bioloških sistema zahtijeva znanje o paradigmama kontrole i dizajna, kao i principe strukturne stabilnosti, otpornosti i robusnosti koji se ne mogu direktno zaključiti iz mehanističkih informacija. Dublji uvid će se dobiti primjenom kompjuterskog modeliranja kako bi se prevazišla složenost bioloških sistema.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Ipak, ovu perspektivu dosljedno su balansirali mislioci koji su naglašavali značaj organizacije i emergentnih osobina u živim sistemima. Ova redukcionistička perspektiva postigla je izuzetan uspjeh, a razumijevanje bioloških procesa proširilo se nevjerovatnom brzinom i intenzitetom. Međutim, uz ove izvanredne napretke, nauka je postepeno shvatila da posjedovanje potpunih [[informacija]] o molekularnim komponentama samo po sebi nije dovoljno da se razjasni funkcionisanje života: pojedinačne komponente rijetko ilustruju funkciju složenog sistema. Sada je općeprihvaćeno da su nam potrebni pristupi za rekonstrukciju integrisanih sistema iz njihovih sastavnih dijelova i procesa ako želimo razumjeti biološke [[fenomen]]e i manipulisati njima na promišljen i fokusiran način.&lt;ref&gt;Savageau MA. The challenge of reconstruction. New Biol. 1991 Feb;3(2):101-2. PMID 2065004.&lt;/ref&gt;
;Porijeklo sistemske biologije kao oblasti
Termin &quot;sistemska biologija&quot; prvi put je uveden na konferenciji 1968. godine.&lt;ref&gt;{{Cite conference |last=Mesarović |first=Mihajlo D. |date=1968 |editor-last=Mesarović |editor-first=M. D. |chapter=Systems Theory and Biology—View of a Theoretician |book-title=Systems Theory and Biology: Proceedings of the III Systems Symposium at Case Institute of Technology |language=en |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |pages=59–87 |doi=10.1007/978-3-642-88343-9_3 |isbn=978-3-642-88343-9}}&lt;/ref&gt; Oni koji su se bavili ovom disciplinom ubrzo su prepoznali – i to razumijevanje je postepeno postalo poznato široj javnosti – da su računarski pristupi neophodni za potpuno artikulisanje koncepata i potencijala sistemske biologije. Konkretno, ove tehnike su morale da posmatraju biološke fenomene kao složene, višeslojne, adaptivne i dinamičke sisteme. Morale su uzeti u obzir transformacije i složene nelinearnosti, omogućavajući time nesmetanu integraciju manjih modela (&quot;modula&quot;) u veće, dobro organizovane sklopove modela unutar složenih okruženja. Postalo je jasno da su [[matematika]] i [[računarstvo]] ključni za ove metode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Melham |first=Tom |date=April 2013 |title=Modelling, abstraction, and computation in systems biology: A view from computer science |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0079610712000892 |journal=Progress in Biophysics and Molecular Biology |language=en |volume=111 |issue=2–3 |pages=129–136 |doi=10.1016/j.pbiomolbio.2012.08.015|pmid=22975313 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Motta |first1=S. |last2=Pappalardo |first2=F. |date=2013-07-01 |title=Mathematical modeling of biological systems |url=https://academic.oup.com/bib/article-lookup/doi/10.1093/bib/bbs061 |journal=Briefings in Bioinformatics |language=en |volume=14 |issue=4 |pages=411–422 |doi=10.1093/bib/bbs061 |pmid=23063928 |issn=1467-5463}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cvijovic |first1=Marija |last2=Höfer |first2=Thomas |last3=Aćimović |first3=Jure |last4=Alberghina |first4=Lilia |last5=Almaas |first5=Eivind |last6=Besozzi |first6=Daniela |last7=Blomberg |first7=Anders |last8=Bretschneider |first8=Till |last9=Cascante |first9=Marta |last10=Collin |first10=Olivier |last11=de Atauri |first11=Pedro |last12=Depner |first12=Cornelia |last13=Dickinson |first13=Robert |last14=Dobrzynski |first14=Maciej |last15=Fleck |first15=Christian |date=2016-05-26 |title=Strategies for structuring interdisciplinary education in Systems Biology: an European perspective |journal=npj Systems Biology and Applications |language=en |volume=2 |issue=1 |page=16011 |doi=10.1038/npjsba.2016.11 |issn=2056-7189 |pmc=5516850 |pmid=28725471}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MacLeod |first=Miles |date=September 2021 |title=The applicability of mathematics in computational systems biology and its experimental relations |url=https://link.springer.com/10.1007/s13194-021-00403-3 |journal=European Journal for Philosophy of Science |language=en |volume=11 |issue=3|issn=1879-4912}}&lt;/ref&gt; Ubrzanje razumijevanja sistema došlo je objavljivanjem prvog revolucionarnog teksta koji je sakupljao molekularnu, fiziološku i anatomsku individualnost kod životinja,&lt;ref&gt;Williams, R.J. (1956). Biochemical Individuality. The Key for the Genetotrophic Concept. (New York: John Wiley &amp; Sons).&lt;/ref&gt; koje je opisano kao revolucija.&lt;ref&gt;Elsasser, W. (1987). Reflections on a Theory of Organisms. (Quebec, Canada: Orbis).&lt;/ref&gt;

U početku, šira naučna zajednica nije bila voljna da prihvati integraciju računarskih metoda i teorije upravljanja u istraživanje živih sistema, vjerujući da je &quot;biologija previše složena da bi se primjenjivala matematika&quot;. Međutim, kako se približavao novi milenij, ovo gledište je doživjelo značajnu i trajnu transformaciju.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Sve više naučnika je počelo raditi na integraciji matematičkih koncepata kako bi razumjeli i riješili biološke probleme. Sada se sistemska biologija široko primjenjuje u nekoliko oblasti, uključujući poljoprivredu i medicinu.

== Pristupi sistemskoj biologiji ==

=== Pristup odozgo prema dolje ===
Sistemska biologija odozgo prema dolje identificira mreže molekularnih interakcija analizirajući [[korelacija|korelirana]] ponašanja uočena u studijama velikih razmjera '[[omika]]'. Pojavom 'omics', ova strategija odozgo prema dolje postala je vodeći pristup. Počinje sa sveobuhvatnom perspektivom ponašanja sistema – ispitujući sve odjednom – prikupljanjem eksperimentalnih podataka na nivou cijelog [[genom]]a i nastoji otkriti i razumjeti biološke mehanizme na granularnijem nivou – posebno, pojedinačne komponente i njihove interakcije. U ovom okviru sistemske biologije &quot;od vrha prema dolje&quot;, primarni cilj je otkriti nove molekularne mehanizme kroz ciklični proces koji započinje eksperimentalnim podacima, prelazi u analizu podataka i integraciju, kako bi se identificirale korelacije među koncentracijama molekula, a završava razvojem hipoteza u vezi s ko– i inter– regulacijom molekularnih grupa. Ove hipoteze zatim generiraju nova predviđanja [[korelacija]], koja se mogu istražiti u narednim eksperimentima ili kroz dodatna biohemijska istraživanja.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chellaboina |first1=V. |last2=Bhat |first2=S. P. |last3=Haddad |first3=W. M. |last4=Bernstein |first4=D. S. |date=August 2009 |title=Modeling and analysis of mass-action kinetics |journal=IEEE Control Systems Magazine |volume=29 |issue=4 |pages=60–78 |doi=10.1109/MCS.2009.932926 |issn=1941-000X |s2cid=12122032}}&lt;/ref&gt; Značajne prednosti sistemske biologije od vrha prema dolje leže u njenom potencijalu da pruži sveobuhvatne (tj. genomske) uvide i njenom fokusu na [[metabolom]], [[fluksom]], [[transkriptom]] i/ili [[proteom]]. Metode od vrha prema dolje daju prioritet ukupnim stanjima sistema kao faktorima uticaja u modelima i računarskim (ili optimalnim) principima koji upravljaju dinamikom globalnog sistema. Naprimjer, dok dinamika motorne kontrole (neuro) proizlazi iz interakcija miliona [[neuron]]a, neuronski motorni sistem također se može okarakterizirati kao vrsta sistema povratne kontrole, koji usmjerava 'biljku' (tijelo) i vodi kretanje minimiziranjem 'funkcija troškova' (npr. postizanje trajektorija s minimalnim trzajem).&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Brown |first1=Kevin S. |last2=Sethna |first2=James P. |date=2003-08-12 |title=Statistical mechanical approaches to models with many poorly known parameters |journal=Physical Review E |volume=68 |issue=2 |bibcode=2003PhRvE..68b1904B |doi=10.1103/physreve.68.021904 |issn=1063-651X |pmid=14525003}}&lt;/ref&gt;

=== Pristup odozdo prema gore ===
Sistemska biologija odozdo prema gore zaključuje funkcionalne karakteristike koje mogu proizaći iz podsistema karakteriziranog visokim stepenom mehanističkih detalja koristeći molekularne tehnike. Ovaj pristup počinje s osnovnim elementima razvojem interaktivnog ponašanja (jednačine brzine) svakog komponentnog procesa (npr. [[enzim]]skih procesa) unutar upravljivog dijela sistema. Ispituje mehanizme putem kojih nastaju funkcionalna svojstva u interakcijama poznatih komponenti. Nakon toga, ove formulacije se kombinuju kako bi se razumjelo ponašanje sistema. Primarni cilj ove metode je integracija modela puteva u sveobuhvatni model koji predstavlja cijeli sistem – vrh ili cjelinu. Kako istraživanje i razumijevanje napreduju, ovi modeli se često proširuju uključivanjem dodatnih procesa s visokim mehanističkim detaljima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
Pristup odozdo prema gore olakšava integraciju i prevođenje ''[[in vitro]]'' nalaza specifičnih za lijekove u ''[[in vivo]]'' ljudski kontekst. Ovo obuhvata podatke prikupljene tokom ranih faza razvoja lijekova, kao što su procjene sigurnosti. Prilikom procjene sigurnosti srčanih oboljenja, čisto ovakvo modeliranje i simulacija podrazumijeva rekonstrukciju procesa koji određuju izloženost, što uključuje profile koncentracije u plazmi (ili srčanom tkivu) i vremena te njihove [[elektrofiziologija| elektrofiziološke]] implikacije, idealno uključujući hemodinamske efekte i promjene kontraktilnosti. Postizanje ovoga zahtijeva različite modele, od pojedinačnih ćelija do naprednih trodimenzijskih (3D) višefaznih modela. Informacije iz više ''in vitro'' sistema koji služe kao zamjena za ''in vivo'' procese apsorpcije, distribucije, [[metabolizam|metabolizma]] i izlučivanja (ADME) omogućavaju predviđanja izloženosti lijeku, dok in vitro podaci o interakcijama lijek-[[ionski kanal]] podržavaju prevođenje izloženosti na potencijale površine tijela i izračunavanje važnih elektrofizioloških krajnjih tačaka. Razdvajanje podataka vezanih za lijek, sistem i dizajn ispitivanja, što je karakteristično za bottom-up pristup, omogućava predviđanja odnosa izloženost–odgovor, uzimajući u obzir i inter– i intra–individualnu varijabilnost, što ga čini vrijednim alatom za procjenu efekata lijekova na nivou populacije. U literaturi, dokumentirani su brojni uspješni primjeri primjene fiziološki zasnovanog farmakokinetičkog (PBPK) modeliranja u otkrivanju i razvoju lijekova.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Orth |first1=Jeffrey D |last2=Thiele |first2=Ines |last3=Palsson |first3=Bernhard Ø |date=March 2010 |title=What is flux balance analysis? |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=28 |issue=3 |pages=245–248 |doi=10.1038/nbt.1614 |issn=1087-0156 |pmc=3108565 |pmid=20212490}}&lt;/ref&gt;

== Povezane discipline ==
[[Slika:Signal transduction pathways.svg|280px|thumb|right|Pregled puteva [[transdukcija signala| transdukcije signala]].]]
Prema tumačenju sistemske biologije kao korištenja velikih skupova podataka uz korištenje interdisciplinarnih alata, tipična primjena je [[metabolomika]], koja predstavlja kompletan skup svih metaboličkih produkata, [[metabolit]]a, u sistemu na nivou organizma, ćelije ili tkiva.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Cascante|first1=Marta|last2=Marin|first2=Silvia|date=2008-09-30|title=Metabolomics and fluxomics approaches|journal=Essays in Biochemistry|language=en|volume=45|pages=67–82|doi=10.1042/bse0450067|pmid=18793124|issn=0071-1365}}&lt;/ref&gt;

Stavke koje mogu biti kompjuterska baza podataka uključuju: [[fenomika]], organizmske varijacije u [[fenotip]]u, kako se mijenja tokom njegovog životnog vijeka; [[genomika]], organizmski [[dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK-mikromreža]]), uključujući specifične varijacije unutar ćelije organizma. (tj. varijacije dužine [[telomera]]); [[epigenomika]]/[[epigenetika]], organizmski i odgovarajući ćelijski specifični transkriptomski regulatorni faktori koji nisu empirijski kodirani u genomskom nizu. (tj. [[metilacija DNK]], [[acetilacija i deacetilacija histona]], itd.); [[transkriptomika]], mjerenja [[ekspresija gena]] na nivou organizma, tkiva ili cijele ćelije pomoću [[DNK-mikročip]]ova ili [[GWAS|serijske analize ekspresije gena]]; [[interferomika]], faktori korekcije transkripta na nivou organizma, tkiva ili ćelije (tj. [[RNK-interferencija]]), [[proteomika]], mjerenja proteina i peptida na nivou organizma, tkiva ili ćelije putem [[dvodimenzijska gel-elektroforeza|dvodimenzijske gel-elektroforeze]], [[masena spektrometrija|masene spektrometrije]] ili višedimenzijskih tehnika identifikacije proteina (napredni sistemi [[HPLC]] upareni sa [[masena spektrometrija|masenom spektrometrijom]]). Poddiscipline su i  [[fosfoproteomika]], [[glikoproteomika]] i druge metode za detekciju hemijski modificiranih proteina; [[glikomika]], mjerenja [[ugljikohidrat]]a na nivou organizma, tkiva ili ćelije; [[lipidomika]], mjerenja [[lipidi|lipida]] na nivou organizma, tkiva ili ćelije.
Molekularne interakcije unutar ćelije se također proučavaju, to se naziva [[interaktomika]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cusick|first1=Michael E.|last2=Klitgord|first2=Niels|last3=Vidal|first3=Marc|last4=Hill|first4=David E.|date=2005-10-15|title=Interactome: gateway into systems biology|journal=Human Molecular Genetics|language=en|volume=14|issue=suppl_2|pages=R171–R181|doi=10.1093/hmg/ddi335|pmid=16162640|issn=0964-6906|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Disciplina u ovom području proučavanja su [[interakcija proteina-protein]], iako interaktomika uključuje interakcije drugih molekula.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Yan |first1=Shikai |chapter=Application of Systems Biology in the Research of TCM Formulae |date=2018-01-01 |title=Systems Biology and its Application in TCM Formulas Research |pages=31–67 |editor-last=Zhang |editor-first=Wei-Dong |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-812744-5.00003-5 |isbn=978-0-12-812744-5 |last2=Nagle |first2=Dale G. |last3=Zhou |first3=YuDong |last4=Zhang |first4=Weidong}}&lt;/ref&gt; [[Neuroelektrodinamika]], gdje se proučava računarska funkcija [[računar]]a ili [[mozak|mozga]] kao dinamičkog sistema zajedno s njegovim (bio)fizičkim mehanizmima;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Aur |first=Dorian |date=March 2012 |title=From Neuroelectrodynamics to Thinking Machines |url=http://link.springer.com/10.1007/s12559-011-9106-3 |journal=Cognitive Computation |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=4–12 |doi=10.1007/s12559-011-9106-3 |issn=1866-9956|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; i [[fluksomika]], mjerenja brzine metaboličkih reakcija u biološkom sistemu (ćeliji, tkivu ili organizmu).&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
U pristupu problemu sistemske biologije postoje dva glavna pristupa. To su pristup od vrha prema dolje i pristup od dna prema gore. Pristup od vrha prema dolje uzima u obzir što je više moguće sistema i uveliko se oslanja na eksperimentalne rezultate. Tehnika [[RNK-Seq]] primjer je eksperimentalnog pristupa od vrha prema dolje. Suprotno tome, pristup od dna prema gore koristi se za kreiranje detaljnih modela, a istovremeno uključuje i eksperimentalne podatke. Primjer pristupa od dna prema gore je korištenje modela kola za opisivanje jednostavne genske mreže.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Shahzad |first1=Khuram |last2=Loor |first2=Juan J. |title=Application of Top-Down and Bottom-up Systems Approaches in Ruminant Physiology and Metabolism |url=https://www.eurekaselect.com/article/44188 |journal=Current Genomics |date=2012 |language=en |volume=13 |issue=5 |pages=379–394 |doi=10.2174/138920212801619269 |pmc=3401895 |pmid=23372424}}&lt;/ref&gt;
Različite tehnologije korištene za snimanje dinamičkih promjena u [[iRNK]], [[protein]]ima i [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskim modifikacijama]]. [[Mehanobiologija]], sile i fizička svojstva na svim skalama, njihova interakcija s drugim regulatornim mehanizmima;&lt;ref name=&quot;MechanicalSystemsBiology&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Spill |first1=Fabian |last2=Bakal |first2=Chris |last3=Mak |first3=Michael |date=2018 |title=Mechanical and Systems Biology of Cancer |journal=Computational and Structural Biotechnology Journal |language=en |volume=16 |pages=237–245 |doi=10.1016/j.csbj.2018.07.002 |pmc=6077126 |pmid=30105089}}&lt;/ref&gt; [[biosemiotika]], analiza sistema [[znakovni odnos|znakovnih odnosa]] organizma ili drugih biosistema; [[fiziomika]], sistematsko proučavanje [[fiziom]]a u biologiji.
[[Sistemska biologija raka]] primjer je pristupa sistemske biologije, koji se može razlikovati po specifičnom objektu proučavanja ([[tumorigeneza]] i [[Liječenje raka|liječenje raka]]). Radi sa specifičnim podacima (uzorci pacijenata, podaci visokog protoka s posebnom pažnjom na karakterizaciju [[sekvenciranje genoma raka|genoma raka]] u uzorcima tumora pacijenata) i alatima (imortalizirane ćelijske linije raka, testiranje na životinjama [[modelni organizam|mišjim modelima]] tumorogeneze, ksenotransplantni modeli, metode [[sekvenciranje visokog protoka]], [[skrining visokog protoka]] zasnovan na siRNK genskom obaranja, računarsko modeliranje posljedica somatskih [[mutacija]] i [[nestabilnost genoma|nestabilnosti genoma]]).&lt;ref name=&quot;barillot13&quot;&gt;{{cite book|last1=Barillot|first1 =Emmanuel |last2=Calzone|first2=Laurence|last3=Hupe|first3=Philippe|last4=Vert|first4 =Jean-Philippe|last5=Zinovyev|first5=Andrei|title=Computational Systems Biology of Cancer|year=2012|publisher=Chapman &amp; Hall/CRCMathematical &amp; Computational Biology|isbn=978-1-4398-3144-1|page=461}}&lt;/ref&gt; Dugoročni cilj sistemske biologije raka jeste sposobnost boljeg dijagnosticiranja raka, njegove klasifikacije i boljeg predviđanja ishoda predloženog liječenja, što je osnova za [[Personalizirana medicina|personaliziranu medicinu raka]] i [[Virtualni fiziološki čovjek|virtualni pacijent oboljeli od raka]] u daljoj perspektivi. Značajni napori u računarskoj sistemskoj biologiji raka uloženi su u stvaranje realističnih višeskalnih ''[[in silico]]'' modela različitih tumora.&lt;ref name=&quot;byrne2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Byrne|first1=Helen M. 
|year=2010|journal=Nature Reviews Cancer|volume=10|issue=3|pages=221–230|pmid=20179714|doi=10.1038/nrc2808|title=Dissecting cancer through mathematics: from the cell to the animal model |bibcode=2010NatRC..10..221B |s2cid=24616792 }}&lt;/ref&gt;
Pristup sistemske biologije često uključuje razvoj mehanističkih modela, kao što je rekonstrukcija dinamičkih sistema iz kvantitativnih svojstava njihovih elementarnih gradivnih blokova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gardner |first1=Timothy S. |last2=di Bernardo |first2=Diego |last3=Lorenz |first3=David |last4=Collins |first4=James J. |date=2003-07-04 |title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1081900 |journal=Science |language=en |volume=301 |issue=5629 |pages=102–105 |doi=10.1126/science.1081900 |pmid=12843395 |bibcode=2003Sci...301..102G |issn=0036-8075|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=di Bernardo |first1=Diego |last2=Thompson |first2=Michael J |last3=Gardner |first3=Timothy S |last4=Chobot |first4=Sarah E |last5=Eastwood |first5=Erin L |last6=Wojtovich |first6=Andrew P |last7=Elliott |first7=Sean J |last8=Schaus |first8=Scott E |last9=Collins |first9=James J |date=March 2005 |title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks |url=https://www.nature.com/articles/nbt1075 |journal=Nature Biotechnology |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=377–383 |doi=10.1038/nbt1075 |pmid=15765094 |issn=1087-0156|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite book |last=Tavassoly |first=Iman |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-319-14962-2 |title=Dynamics of Cell Fate Decision Mediated by the Interplay of Autophagy and Apoptosis in Cancer Cells: Mathematical Modeling and Experimental Observations |date=2015 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-14961-5 |series=Springer Theses |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-319-14962-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Korkut |first1=Anil |last2=Wang |first2=Weiqing |last3=Demir |first3=Emek |last4=Aksoy |first4=Bülent Arman |last5=Jing |first5=Xiaohong |last6=Molinelli |first6=Evan J |last7=Babur |first7=Özgün |last8=Bemis |first8=Debra L |last9=Onur Sumer |first9=Selcuk |last10=Solit |first10=David B |last11=Pratilas |first11=Christine A |last12=Sander |first12=Chris |date=2015-08-18 |title=Perturbation biology nominates upstream–downstream drug combinations in RAF inhibitor resistant melanoma cells |journal=eLife |language=en |volume=4 |doi=10.7554/eLife.04640 |doi-access=free |issn=2050-084X |pmc=4539601 |pmid=26284497}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, ćelijska mreža može se matematički modelirati korištenjem metoda koje potiču iz [[hemijska kinetika|hemijske kinetike]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Gupta|first1=Ankur|last2=Rawlings|first2=James B.|date=April 2014|title=Comparison of Parameter Estimation Methods in Stochastic Chemical Kinetic Models: Examples in Systems Biology|journal=AIChE Journal|volume=60|issue=4|pages=1253–1268|doi=10.1002/aic.14409|issn=0001-1541|pmc=4946376|pmid=27429455|bibcode=2014AIChE..60.1253G }}&lt;/ref&gt; i [[teorija upravljanja]]. Zbog velikog broja parametara, varijabli i ograničenja u ćelijskim mrežama, često se koriste numeričke i računarske tehnike (npr. [[analiza fluksne ravnoteže]]).&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
Ostali aspekti računarstva, [[informatika|informatike]] i [[statistika| statistike]] također se koriste u sistemskoj biologiji. To uključuje nove oblike računarskih modela, kao što je upotreba [[procesni račun|procesnih računa]] za modeliranje bioloških procesa (značajni pristupi uključuju stohastički [[π-račun]], BioAmbients, Beta Binders, BioPEPA i Braneov račun) i modeliranje zasnovano na [[programiranje ograničenja|ograničenjima]]; integracija informacija iz literature, korištenjem tehnika [[ekstrakcija informacija]] i [[rudarenje teksta]];&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Ananadou|first1=Sophia|last2=Kell|first2=Douglas|last3=Tsujii|first3=Jun-ichi|title=Text mining and its potential applications in systems biology|journal=Trends in Biotechnology|volume=24|issue=12|pages=571–579|date=December 2006|doi=10.1016/j.tibtech.2006.10.002|pmid=17045684 }}&lt;/ref&gt; razvoj online [[baza podataka]] i repozitorija za dijeljenje podataka i modela, pristupi integraciji baza podataka i interoperabilnosti softvera putem [[labavo spajanje|labavog spajanja]] [[softver]]a, web stranica i baza podataka ili komercijalnih tužbi; mrežni pristupi za analizu visokodimenzijskih [[genom]]skih skupova podataka. Naprimjer, [[analiza ponderirane korelacijske mreže]] koristi se često za identifikaciju klastera (koji se nazivaju moduli), modeliranje odnosa između klastera, izračunavanje fuzzy mjera članstva u klasteru (modulu), identifikaciju intramodularnih čvorišta i za proučavanje očuvanosti klastera u drugim skupovima podataka; metode zasnovane na putevima za analizu [[omika]] podataka, npr. pristupi za identifikaciju i bodovanje puteva s različitom aktivnošću njihovih genskih, proteinskih ili metabolitičkih članova.&lt;ref name=&quot;pathvar2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Glaab|first1=Enrico|last2=Schneider|first2=Reinhard|title=PathVar: analysis of gene and protein expression variance in cellular pathways using microarray data|volume=28|issue=3|pages=446–447|journal=Bioinformatics|doi=10.1093/bioinformatics/btr656|pmid=22123829|pmc=3268235|year=2012 }}&lt;/ref&gt; Veliki dio analize genomskih skupova podataka također uključuje identificiranje korelacija. Osim toga, budući da veliki dio [[informacija]] dolazi iz različitih područja, potreban je razvoj sintaktički i semantički ispravnih načina predstavljanja bioloških modela.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bardini|first1=R.|last2=Politano|first2=G.|last3=Benso|first3=A.|last4=Di Carlo|first4=S.|date=2017-01-01|title=Multi-level and hybrid modelling approaches for systems biology|journal=Computational and Structural Biotechnology Journal|volume=15|pages=396–402|doi=10.1016/j.csbj.2017.07.005|issn=2001-0370|pmc=5565741|pmid=28855977}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[DNK-mikromreža]]
* [[Jednačina biohemijskih sistema]]
* [[BioSystems|BioSystems (časopis)]]
* [[Ćelijski model]]
* [[Računska sistemska biologija]]
* [[Interaktom]]
* [[Spisak  omika tema u biologiji]]
* [[Spisak softvera za modeliranje sistemske biologije]]
* [[Analiza metaboličke kontrole]]
* [[Modeliranje metaboličke mreže]]
* [[Modeliranje bioloških sistema]]
* [[Mrežna biologija]]
* [[Metabolička mreža]]
* [[SBML]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal|first=Alan M.|last=Turing|title=The Chemical Basis of Morphogenesis|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London B|date=14 August 1952|doi=10.1098/rstb.1952.0012|volume=237|number=641|pages=37–72|bibcode=1952RSPTB.237...37T |s2cid=937133 }}
* {{cite book|last1=Snoep|first1=Jacky L|last2=Westerhoff|first2=Hans V|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=13–30|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b106456|chapter=From isolation to integration, a systems biology approach for building the Silicon Cell|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite web|url=http://www.systemsbiology.org/Intro_to_Systems_Biology/Systems_Biology_--_the_21st_Century_Science|title=Systems Biology: the 21st Century Science|publisher=Institute for Systems Biology|access-date=15 June 2011}}
* Zeng BJ., On the concept of systems biological engineering, Nov. 1994, Communication on Transgenic Animals, CAS, China.
* {{cite journal|last1=Sauer|first1=Uwe|last2=Heinemann|first2=Matthias|last3=Zamboni|first3=Nicola|date=27 April 2007|journal=Science|volume=316|issue=5824|pages=550–551|pmid=17463274|doi=10.1126/science.1142502|title=Genetics: Getting Closer to the Whole Picture|bibcode=2007Sci...316..550S |s2cid=42448991|url=https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/genetics--getting-closer-to-the-whole-picture(3267364e-3b67-4f6b-990a-5ff6b4c7c109).html }}
* {{cite book|last=Noble|first=Denis|author-link=Denis Noble|title=The music of life: Biology beyond the genome|year=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-929573-9|page=176}}
* {{cite book|last1=Kholodenko|first1=Boris N|last2=Sauro|first2=Herbert M|editor1-last=Alberghina|editor1-first=Lilia|editor2-last=Westerhoff|editor2-first=Hans V|year=2005|title=Systems Biology: Definitions and Perspectives|volume=13|pages=357–451|location=Berlin|publisher=Springer-Verlag|doi=10.1007/b136809|chapter=Mechanistic and modular approaches to modeling and inference of cellular regulatory networks|isbn=978-3-540-22968-1|series=Topics in Current Genetics }}
* {{cite book|title=Bioinformatics for Systems Biology|year=2009|publisher=Humana Press|isbn=978-1-59745-440-7|pages=181–205|author=Chiara Romualdi|edition=2nd|author2=Gerolamo Lanfranchi|editor=Stephen Krawetz|chapter=Statistical Tools for Gene Expression Analysis and Systems Biology and Related Web Resources|doi=10.1007/978-1-59745-440-7_11 }}
* {{cite book|last=Mesarovic|first=Mihajlo D.|author-link=Mihajlo Mesarovic|title=Systems Theory and Biology|year=1968|publisher=Springer-Verlag|location=Berlin}}
* {{cite journal|last1=Rosen|first1=Robert|author-link1=Robert Rosen (theoretical biologist)|date=5 July 1968|title=A Means Toward a New Holism|journal=Science|volume=161|issue=3836|pages=34–35|doi=10.1126/science.161.3836.34|jstor=1724368|bibcode=1968Sci...161...34M}}
* {{cite web|url=http://sciencecareers.sciencemag.org/career_magazine/previous_issues/articles/2006_03_03/noDOI.15936087948366349051|title=Working the Systems|first=Jim|last=Kling|date=3 March 2006|publisher=Science|access-date=15 June 2011}}
* {{cite journal|last1=Gardner|first1=Timothy .S|last2=di Bernardo|first2=Diego|last3=Lorenz|first3=David|last4=Collins|first4=James J.|date=4 July 2003|title=Inferring Genetic Networks and Identifying Compound Mode of Action via Expression Profiling|journal=Science|volume=301|issue=5629|pages=102–105|pmid=12843395|doi=10.1126/science.1081900|bibcode=2003Sci...301..102G|s2cid=8356492}}
* {{cite journal|last1=di Bernardo|first1=Diego|last2=Thompson|first2=Michael J.|last3=Gardner|first3=Timothy S.|last4=Chobot|first4=Sarah E.|last5=Eastwood|first5=Erin L.|last6=Wojtovich|first6=Andrew P.|last7=Elliott|first7=Sean J.|last8=Schaus|first8=Scott E.|last9=Collins|first9=James J.|date=March 2005|title=Chemogenomic profiling on a genome-wide scale using reverse-engineered gene networks|journal=Nature Biotechnology|volume=23|pages=377–383|pmid=15765094|doi=10.1038/nbt1075|issue=3|s2cid=16270018}}
* {{cite journal|last1=Hunter|first1=Philip|date=May 2012|title=Back down to Earth: Even if it has not yet lived up to its promises, systems biology has now matured and is about to deliver its first results.|journal=EMBO Reports|volume=13|pages=408–411|pmc=3343359|doi=10.1038/embor.2012.49|issue=5|pmid=22491028}}
{{refend}}

== Dodatni izvori==
{{refbegin}}
* {{cite book|last1=Klipp|first1=Edda|last2= Liebermeister|first2=Wolfram|last3=Wierling|first3=Christoph|last4=Kowald|first4=Axel|title=Systems Biology - A Textbook, 2nd edition|isbn=978-3-527-33636-4|publisher=Wiley|year=2016}}
* {{cite book|editor=Asfar S. Azmi|title=Systems Biology in Cancer Research and Drug Discovery|isbn=978-94-007-4819-4|year=2012|publisher=Springer }}
* {{cite book|last=Kitano|first=Hiroaki|title=Foundations of Systems Biology|date=15 October 2001|publisher=MIT Press|isbn=978-0-262-11266-6|url-access=registration|url=https://archive.org/details/foundationsofsys00hiro}}
* {{cite journal|last1=Werner|first1=Eric|date=29 March 2007|title=All systems go|journal=[[Nature]]|volume=446|doi=10.1038/446493a|issue=7135|bibcode=2007Natur.446..493W|pages=493–494|doi-access=free}} provides a comparative review of three books: 
* {{cite book|last=Alon|first=Uri|author-l|title=An Introduction to Systems Biology: Design Principles of Biological Circuits|date=7 July 2006|publisher=Chapman &amp; Hall|isbn=978-1-58488-642-6}}
* {{cite book|last=Kaneko|first=Kunihiko|title=Life: An Introduction to Complex Systems Biology|date=15 September 2006|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-540-32666-3|bibcode=2006lics.book.....K}}
* {{cite book|last=Palsson|first=Bernhard O.|title=Systems Biology: Properties of Reconstructed Networks|date=16 January 2006|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85903-5}}
* {{cite book|editor1= Werner Dubitzky|editor2=Olaf Wolkenhauer|editor3=Hiroki Yokota|editor4=Kwan-Hyun Cho|title=Encyclopedia of Systems Biology|date=13 August 2013|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-1-4419-9864-4}}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija}}
{{Wiktionary}}
*{{Commons category-inline|Systems biology}}
*[http://www.bio-physics.at/wiki/index.php?title=Biological_Systems Biological Systems in bio-physics-wiki]

{{biologija}}
{{Genomika}}
{{Sistemi}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Systems Biology}}
[[Kategorija:Sistemska biologija| ]]
[[Kategorija:Bioinformatika]]
[[Kategorija:Računarske oblasti]]</text>
      <sha1>qjqcslhbvpxn3k7uj7lpymrrbpdtiq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saobraćajna psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536361</id>
    <revision>
      <id>3915347</id>
      <timestamp>2026-07-30T13:33:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi dio teksta</comment>
      <origin>3915347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4522" sha1="8aq6tb5f383oljt1a72cyj5r0dmjqqb" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
'''Saobraćajna psihologija''' je disciplina [[Psihologija|psihologije]] koja proučava odnos između psiholoških procesa i [[Ponašanje|ponašanja]] učesnika u [[saobraćaj]]u. Njen osnovni cilj je primjena psiholoških saznanja radi unapređenja sigurnosti i efikasnosti saobraćaja, kroz razvoj mjera za sprječavanje [[Saobraćajna nesreća|saobraćajnih nesreća]], unapređenje obrazovanja učesnika u saobraćaju kao i poticanje sigurnijeg i odgovornijeg ponašanja.&lt;ref name=&quot;Rothengatter_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Rothengatter |first=Talib |title=Psychological Aspects of Road User Behaviour |journal=Applied Psychology |volume=46 |issue=3 |pages=223–234 |year=1997 |doi=10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |url=https://iaap-journals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goldenbeld_et_al_2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Goldenbeld |first1=Charles |last2=Levelt |first2=Peter Bernadus M. |last3=Heidstra |first3=Jelle |title=Psychological perspectives on changing driver attitude and behaviour |journal=Recherche - Transports - Sécurité |volume=67 |pages=65–81 |year=2000 |doi=10.1016/S0761-8980(00)90108-0 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0761898000901080 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ponašanje učesnika u saobraćaju često se proučava zajedno s istraživanjima saobraćajnih nesreća kako bi se utvrdili faktori rizika i uzroci njihovog nastanka.&lt;ref name=&quot;Rothengatter_1997&quot; /&gt; U saobraćajnoj psihologiji razlikuju se tri osnovna oblika ponašanja vozača: plansko ili racionalno ponašanje, impulsivno ili emocionalno ponašanje i automatsko ponašanje. Osim toga, disciplina koristi spoznaje [[Socijalna psihologija|socijalne]] i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] pri razvoju preventivnih mjera, provođenju kampanja za unapređenje sigurnosti saobraćaja, edukaciji učesnika u saobraćaju i programima rehabilitacije i ponovnog osposobljavanja vozača.&lt;ref name=&quot;Goldenbeld_et_al_2000&quot; /&gt;

Saobraćajna psihologija također se oslanja na spoznaje kognitivne psihologije, [[Percepcija|psihologije percepcije]], [[Neuropsihologija|neuropsihologije]] i psihologije senzomotoričkih procesa kako bi objasnila način na koji ljudi opažaju saobraćajno okruženje, donose odluke i upravljaju vozilom.&lt;ref name=&quot;Regan_Hamstra_1993&quot;&gt;{{cite journal |last1=Regan |first1=D. |last2=Hamstra |first2=S. J. |title=Dissociation of discrimination thresholds for time to contact and for rate of angular expansion |journal=Vision Research |volume=33 |issue=4 |pages=447–462 |year=1993 |doi=10.1016/0042-6989(93)90252-R |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/004269899390252R |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Posebna pažnja posvećuje se utjecaju [[pažnja|pažnje]], [[Pamćenje|pamćenja]], [[Prostorna kognicija|prostorne kognicije]], vozačkog iskustva, stresa, [[umor]]a, [[Alkoholno piće|alkoholiziranosti]] i drugih oblika psihoaktivne omamljenosti, ometanja pažnje (npr. korištenjem [[Mobilni telefon|mobilnog telefona]] tokom vožnje) kao i drugih istovremenih zadataka koji mogu narušiti sposobnost sigurnog upravljanja vozilom.&lt;ref name=&quot;Goldenbeld_et_al_2000&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Groeger_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Groeger |first=John A. |title=Understanding Driving: Applying Cognitive Psychology to a Complex Everyday Task |series=Frontiers of Cognitive Science |publisher=Psychology Press |location=Hove |year=2000 |isbn=978-0415187527 |url=https://books.google.ba/books/about/Understanding_Driving.html?id=5_7kZozC6F8C |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Trick_et_al_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Trick |first1=Lana M. |last2=Enns |first2=James T. |last3=Mills |first3=Jessica |last4=Vavrik |first4=John |title=Paying attention behind the wheel: a framework for studying the role of attention in driving |journal=Theoretical Issues in Ergonomics Science |volume=5 |issue=5 |pages=385–424 |year=2004 |doi=10.1080/14639220412331298938 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14639220412331298938 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Saobraćajna psihologija}}
[[Kategorija:Saobraćajna sigurnost]]
[[Kategorija:Upravljanje cestovnim saobraćajem]]
[[Kategorija:Primijenjena psihologija]]
[[Kategorija:Saobraćajni psiholozi]]</text>
      <sha1>8aq6tb5f383oljt1a72cyj5r0dmjqqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište/Direktno ponavljanje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>536362</id>
    <revision>
      <id>3915349</id>
      <timestamp>2026-07-30T13:57:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Preokret</username>
        <id>184180</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Slika:Chromatin-Ring-Formation-at-Plant-Centromeres-Video9.ogv|thumb| Metafaza I raži s uglavnom mrežastim rasporedom CENH3 hromatina nalik jastučićima na sedam bivalenta]] '''Direktna ponavljanja''' su tip genetičke sekvence koja se sastoji od dva ili više [[ponavljajuća regija|ponavljanja određene sekvence]].&lt;ref name=&quot;Ussery2008&quot;&gt;{{cite book |title=Computing for Comparative Microbial Genomics: Bioinformatics for Microbiologists |chapter=Word Frequencies and Repea...</comment>
      <origin>3915349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4056" sha1="0mgdtus0wiquqvymvohr7q087a4z0na" xml:space="preserve">[[Slika:Chromatin-Ring-Formation-at-Plant-Centromeres-Video9.ogv|thumb| Metafaza I raži s uglavnom mrežastim rasporedom CENH3 hromatina nalik jastučićima na sedam bivalenta]]
'''Direktna ponavljanja''' su tip genetičke sekvence koja se sastoji od dva ili više [[ponavljajuća regija|ponavljanja određene sekvence]].&lt;ref name=&quot;Ussery2008&quot;&gt;{{cite book |title=Computing for Comparative Microbial Genomics: Bioinformatics for Microbiologists |chapter=Word Frequencies and Repeats §Word Frequencies, Repeats, and Repeat-related Structures in Bacterial Genomes |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-1-84800-255-5_8 |doi=10.1007/978-1-84800-255-5_8 |series=Computational Biology |volume=8 |pages=133–144 &lt;!-- Different pagination --&gt; |first1=David W. |last1=Ussery |first2=Trudy |last2=Wassenaar |first3=Stefano |last3=Borini |publisher=Springer |edition=1 |date=2009 |isbn=978-1-84800-254-8}}&lt;/ref&gt; Drugim riječima, direktna ponavljanja su [[nukleotid]]ne sekvence prisutne u više kopija u [[genom]]u. Općenito, direktno ponavljanje javlja se kada se sekvenca ponavlja s istim obrascem nizvodno.&lt;ref name=Ussery2008 /&gt;  Ne postoji [[invertirano ponavljanje|obrnuti komplement]] povezan s direktnim ponavljanjem. Može, ali i ne mora imati interventne nukleotide. Nukleotidni niz napisan podebljanim slovima označava ponovljeni niz.
:::{{color|blue |5´ '''TTACG'''nnnnnnTTACG 3´}}
:::{{color|green|3´ '''AATGC'''nnnnnnAATGC 5´}}
Lingvistički, tipično direktno ponavljanje je usporedivo s izjavom &quot;zbogom&quot;.&lt;ref name=Ussery2008 /&gt;

==Tipovi==
Postoji nekoliko tipova ponovljenih sekvenci:
*Isprepletena (ili raspršena) DNK ponavljanja (isprepletene repetitivne sekvence) su kopije [[transpozon|transpozabilnih elemenata]] raspršenih po cijelom genomu.
*Flankerska (ili terminalna) ponavljanja (terminalne ponavljajuće sekvence) su sekvence koje se ponavljaju na oba kraja sekvence, naprimjer, [[dugo terminalno ponavljanje|duga terminalna ponavljanja]] (LTR) na [[retrovirus]]ima. Direktna terminalna ponavljanja su u istom smjeru, a invertirana terminalna ponavljanja su u suprotnom smjeru.
*[[Tandemsko ponavljanje| Tandemska ponavljanja]] (tandemske ponavljajuće sekvence) su ponovljene kopije koje leže jedna pored druge. To također mogu biti direktna ili [[invertirano ponavljanje|invertirana ponavljanja]]. Geni [[ribosomska RNK|rRNK]] i [[transferska RNK|tRNK]] pripadaju klasi srednje repetitivne DNK.

===Mikrosatelitska DNK===
Dio [[Ponavljajuća sekvenca (DNK)|repetitivne DNK]] u kojem se motiv od nekoliko baznih parova tandemski ponavlja više puta (npr. 5 do 50 puta) naziva se [[mikrosatelit]]ska DNK. Stoga su direktne ponavljajuće tandemske sekvence oblik mikrosatelitske DNK. Proces [[popravka neusklađenosti DNK| popravke neusklađenosti DNK]] ima istaknutu ulogu u formiranju direktnih trinukleotidnih ponavljajućih ekspanzija.&lt;ref name = Richard2021&gt;{{cite journal|pmid=33925919 |date=2021 |last1=Richard |first1=G. F. |title=The Startling Role of Mismatch Repair in Trinucleotide Repeat Expansions |journal=Cells |volume=10 |issue=5 |page=1019 |doi=10.3390/cells10051019 |pmc=8145212 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Takve ponovljene ekspanzije su osnova nekoliko nervnih i razvojnih poremećaja kod ljudi.&lt;ref name = Richard2021/&gt;

==Homologna rekombinacija==
U direktno ponovljenim sekvencama genoma biljke [[duhan]], [[oštećenje DNK|dvostruki prekidi DNK]] mogu se efikasno popraviti [[homologna rekombinacija|homolognom rekombinacijom]] između ponovljenih sekvenci.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Siebert R, Puchta H |title=Efficient repair of genomic double-strand breaks by homologous recombination between directly repeated sequences in the plant genome |journal=Plant Cell |volume=14 |issue=5 |pages=1121–31 |date=May 2002 |pmid=12034901 |pmc=150611 |doi=10.1105/tpc.001727 }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Invertirano ponavljanje]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Repetitive sequence}}
{{Ponovljena sekvenca}}

[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>0mgdtus0wiquqvymvohr7q087a4z0na</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915515</id>
      <parentid>3915349</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:06:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Direktno ponavljanje]] na [[Wikipedia:Igralište/Direktno ponavljanje]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija</comment>
      <origin>3915349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4056" sha1="0mgdtus0wiquqvymvohr7q087a4z0na" xml:space="preserve">[[Slika:Chromatin-Ring-Formation-at-Plant-Centromeres-Video9.ogv|thumb| Metafaza I raži s uglavnom mrežastim rasporedom CENH3 hromatina nalik jastučićima na sedam bivalenta]]
'''Direktna ponavljanja''' su tip genetičke sekvence koja se sastoji od dva ili više [[ponavljajuća regija|ponavljanja određene sekvence]].&lt;ref name=&quot;Ussery2008&quot;&gt;{{cite book |title=Computing for Comparative Microbial Genomics: Bioinformatics for Microbiologists |chapter=Word Frequencies and Repeats §Word Frequencies, Repeats, and Repeat-related Structures in Bacterial Genomes |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-1-84800-255-5_8 |doi=10.1007/978-1-84800-255-5_8 |series=Computational Biology |volume=8 |pages=133–144 &lt;!-- Different pagination --&gt; |first1=David W. |last1=Ussery |first2=Trudy |last2=Wassenaar |first3=Stefano |last3=Borini |publisher=Springer |edition=1 |date=2009 |isbn=978-1-84800-254-8}}&lt;/ref&gt; Drugim riječima, direktna ponavljanja su [[nukleotid]]ne sekvence prisutne u više kopija u [[genom]]u. Općenito, direktno ponavljanje javlja se kada se sekvenca ponavlja s istim obrascem nizvodno.&lt;ref name=Ussery2008 /&gt;  Ne postoji [[invertirano ponavljanje|obrnuti komplement]] povezan s direktnim ponavljanjem. Može, ali i ne mora imati interventne nukleotide. Nukleotidni niz napisan podebljanim slovima označava ponovljeni niz.
:::{{color|blue |5´ '''TTACG'''nnnnnnTTACG 3´}}
:::{{color|green|3´ '''AATGC'''nnnnnnAATGC 5´}}
Lingvistički, tipično direktno ponavljanje je usporedivo s izjavom &quot;zbogom&quot;.&lt;ref name=Ussery2008 /&gt;

==Tipovi==
Postoji nekoliko tipova ponovljenih sekvenci:
*Isprepletena (ili raspršena) DNK ponavljanja (isprepletene repetitivne sekvence) su kopije [[transpozon|transpozabilnih elemenata]] raspršenih po cijelom genomu.
*Flankerska (ili terminalna) ponavljanja (terminalne ponavljajuće sekvence) su sekvence koje se ponavljaju na oba kraja sekvence, naprimjer, [[dugo terminalno ponavljanje|duga terminalna ponavljanja]] (LTR) na [[retrovirus]]ima. Direktna terminalna ponavljanja su u istom smjeru, a invertirana terminalna ponavljanja su u suprotnom smjeru.
*[[Tandemsko ponavljanje| Tandemska ponavljanja]] (tandemske ponavljajuće sekvence) su ponovljene kopije koje leže jedna pored druge. To također mogu biti direktna ili [[invertirano ponavljanje|invertirana ponavljanja]]. Geni [[ribosomska RNK|rRNK]] i [[transferska RNK|tRNK]] pripadaju klasi srednje repetitivne DNK.

===Mikrosatelitska DNK===
Dio [[Ponavljajuća sekvenca (DNK)|repetitivne DNK]] u kojem se motiv od nekoliko baznih parova tandemski ponavlja više puta (npr. 5 do 50 puta) naziva se [[mikrosatelit]]ska DNK. Stoga su direktne ponavljajuće tandemske sekvence oblik mikrosatelitske DNK. Proces [[popravka neusklađenosti DNK| popravke neusklađenosti DNK]] ima istaknutu ulogu u formiranju direktnih trinukleotidnih ponavljajućih ekspanzija.&lt;ref name = Richard2021&gt;{{cite journal|pmid=33925919 |date=2021 |last1=Richard |first1=G. F. |title=The Startling Role of Mismatch Repair in Trinucleotide Repeat Expansions |journal=Cells |volume=10 |issue=5 |page=1019 |doi=10.3390/cells10051019 |pmc=8145212 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Takve ponovljene ekspanzije su osnova nekoliko nervnih i razvojnih poremećaja kod ljudi.&lt;ref name = Richard2021/&gt;

==Homologna rekombinacija==
U direktno ponovljenim sekvencama genoma biljke [[duhan]], [[oštećenje DNK|dvostruki prekidi DNK]] mogu se efikasno popraviti [[homologna rekombinacija|homolognom rekombinacijom]] između ponovljenih sekvenci.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Siebert R, Puchta H |title=Efficient repair of genomic double-strand breaks by homologous recombination between directly repeated sequences in the plant genome |journal=Plant Cell |volume=14 |issue=5 |pages=1121–31 |date=May 2002 |pmid=12034901 |pmc=150611 |doi=10.1105/tpc.001727 }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Invertirano ponavljanje]]

==Reference==
{{refspisak}}
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Repetitive sequence}}
{{Ponovljena sekvenca}}

[[Kategorija:DNK]]
[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>0mgdtus0wiquqvymvohr7q087a4z0na</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hugh Pritchard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536363</id>
    <revision>
      <id>3915359</id>
      <timestamp>2026-07-30T14:48:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Hugh Pritchard | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Hugh Pritchard | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1968|03|01}} | mjesto_rođenja       = [[Whitstable]], [[Engleska]] | država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti          =  | mjesto_smrti...</comment>
      <origin>3915359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5245" sha1="nrejxinlf8umaxidwwy3e604k266pah" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Hugh Pritchard
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Hugh Pritchard
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1968|03|01}}
| mjesto_rođenja       = [[Whitstable]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2002.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 30. 7. 2026.
}}

'''Hugh Pritchard''' rođen 1. marta 1968. u [[Whitstable]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pr/hugh-pritchard-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418041239/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pr/hugh-pritchard-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Hugh Pritchard Olympic Results |accessdate=30. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;


== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Pritchard je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 48-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je od 87 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:23.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Hugh Pritchard|Hughom Pritchardom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
Hugh Pritchard nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Pritcharda u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]  &lt;!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 88-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2002.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|2734}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Pritchard, Hugh}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Whitstable]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>nrejxinlf8umaxidwwy3e604k266pah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915490</id>
      <parentid>3915359</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4904" sha1="0vir5t4qdpljgycbgcyw7o7yeqbzhpe" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Hugh Pritchard
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Hugh Pritchard
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1968|03|01}}
| mjesto_rođenja       = [[Whitstable]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2002.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 30. 7. 2026.
}}

'''Hugh Pritchard''' rođen 1. marta 1968. u [[Whitstable]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pr/hugh-pritchard-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418041239/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pr/hugh-pritchard-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Hugh Pritchard Olympic Results |accessdate=30. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Pritchard je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]  U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
Hugh Pritchard nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Pritcharda u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]  u [[Soldier Hollow (Utah)|Soldier Hollow]]u 2. marta 2001. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio 85-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 66-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|sezoni 2001/02.]] u [[Östersund]]u 9. marta 2002. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|sezoni 2001/02.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2002. s [[Mark Gee|Markom Geeom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2002.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|2734}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Pritchard, Hugh}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Whitstable]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>0vir5t4qdpljgycbgcyw7o7yeqbzhpe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915493</id>
      <parentid>3915490</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:16:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3915493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4900" sha1="npq7r6n7hgu5jkddzd1f0ne69hyolvn" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Hugh Pritchard
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Hugh Pritchard
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1968|03|01}}
| mjesto_rođenja       = [[Whitstable]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 178
| težina               = 78
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2002.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''0''' 
| medalje_SP           = 
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 30. 7. 2026.
}}

'''Hugh Pritchard''' rođen 1. marta 1968. u [[Whitstable]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pr/hugh-pritchard-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418041239/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/pr/hugh-pritchard-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Hugh Pritchard Olympic Results |accessdate=30. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|19]] 
|}
Pritchard je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]  U pojedinačnoj konkurenciji nije nastupao. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
Hugh Pritchard nije nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Pritcharda u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]]  u [[Soldier Hollow (Utah)|Soldier Hollow]]u 2. marta 2001. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio 85-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 66-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|sezoni 2001/02.]] u [[Östersund]]u 9. marta 2002. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|sezoni 2001/02.]] u [[Ruhpolding]]u 16. januara 2002. s [[Mark Gee|Markom Geeom]], [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]] i [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]].

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2002.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|2734}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Pritchard, Hugh}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Biografije, Whitstable]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>npq7r6n7hgu5jkddzd1f0ne69hyolvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:GatoLiteral</title>
    <ns>3</ns>
    <id>536364</id>
    <revision>
      <id>3915365</id>
      <timestamp>2026-07-30T18:38:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GatoLiteral</username>
        <id>181103</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{stranica za razgovor}}</comment>
      <origin>3915365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="hh551sh8ky5cnyppbfzf8uz1y8frh1l" xml:space="preserve">{{stranica za razgovor}}</text>
      <sha1>hh551sh8ky5cnyppbfzf8uz1y8frh1l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Univerzitet u Guadalajari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536365</id>
    <revision>
      <id>3915454</id>
      <timestamp>2026-07-30T21:38:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>龙2000</username>
        <id>184193</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija univerzitet |naziv                = Universidad de Guadalajara |slika                = [[Datoteka:Escudo UdeG.png|150px|Logo univerziteta]] |latinsko_ime         =  |moto                 = ''Piensa y Trabaja'' (špan.)&lt;br&gt; |motobos              = ''Misli i radi'' |osnovan              = 3. novembar 1792. (reetabliran 1925) |vrsta                = [[Javni univerzitet|javni]], istraživački univerzitet |krovna               =  |vjerska_pripadnost   =  |akademska_p...</comment>
      <origin>3915454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4505" sha1="hu39d4r0xlmtpvy7cy6map5fuws0rwy" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
|naziv                = Universidad de Guadalajara
|slika                = [[Datoteka:Escudo UdeG.png|150px|Logo univerziteta]]
|latinsko_ime         = 
|moto                 = ''Piensa y Trabaja'' (špan.)&lt;br&gt;
|motobos              = ''Misli i radi''
|osnovan              = 3. novembar 1792. (reetabliran 1925)
|vrsta                = [[Javni univerzitet|javni]], istraživački univerzitet
|krovna               = 
|vjerska_pripadnost   = 
|akademska_pripadnost = 
|izdaci               = 
|budžet               = 
|rukovodilac          = 
|chairman             = 
|chairperson          = 
|chancellor           = 
|predsjednik          = Ricardo Villanueva Lomelí
|potpredsjednik       = 
|vice_chancellor      = 
|rektor               = 
|prorektor            = 
|dekan                = 
|direktor             = 
|vođa_titula          = 
|akademsko_osoblje    = ~16.000
|admin_osoblje        = 
|studenti             = ~320.000 (uključujući srednjoškolski sistem)
|dodipl               = ~130.000
|dipl                 = 
|doktorat             = 
|ostali               = 
|lokacija             = 
|grad                 = [[Guadalajara]]
|savezna_država       = [[Jalisco]]
|provincija           = 
|država               = [[Meksiko]]
|koor                 = {{coord|20|40|28|N|103|21|24|W|region:MX_type:edu|display=title,inline}}
|kampus               = mreža tematskih i regionalnih centara
|prijašnja_imena      = Real Universidad de Guadalajara
|slobodna_oznaka      = 
|boje                 = 
|atletika             = 
|sportovi             = Leones Negros
|nadimak              = Leones Negros
|maskota              = 
|udruženja            = [[ANUIES]]&lt;br&gt;[[Univerzitetska mreža Jalisco]]
|web-sajt             = [https://www.udg.mx/]
|logo                 = 
|pushin_map           = 
|fusnote              = 
}}
'''Univerzitet u Guadalajari''' (španski: ''Universidad de Guadalajara'' – **UdeG**) jest [[Javni univerzitet|javni]] [[univerzitet]] sa sjedištem u gradu [[Guadalajara]], u meksičkoj saveznoj državi [[Jalisco]]. Osnovan prvobitno 1792. godine kao Kraljevski univerzitet, te reetabliran 1925. godine, drugi je najstariji i jedan od najvažnijih i najprestižnijih univerziteta u [[Meksiko|Meksiku]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/university-guadalajara|title=University of Guadalajara|date=2024-06-20|website=Times Higher Education (THE)|language=en|access-date=2026-07-30}}&lt;/ref&gt;

Univerzitet funkcioniše kroz mrežu tematskih i regionalnih univerzitetskih centara raspoređenih širom države Jalisco, uz virtuelni sistem univerziteta i opsežan sistem srednjoškolskog obrazovanja (SEMS).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.topuniversities.com/universities/universidad-de-guadalajara-udg|title=Universidad de Guadalajara (UDG)|website=Top Universities|language=en|access-date=2026-07-30}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Rectoría UdeG.jpg|mini|Glavna zgrada Rektorata Univerziteta u Guadalajari]]

== Organizacija i kampusi ==
Univerzitet je organizovan u tematske centre u metropolitan području Guadalajare i regionalne centre u unutrašnjosti države:

=== Tematski centri (Metropolitansko područje) ===
* **CUAAD** – Univerzitetski centar za umjetnost, arhitekturu i dizajn
* **CUCBA** – Univerzitetski centar za biološke i poljoprivredne nauke
* **CUCEA** – Univerzitetski centar za ekonomske i administrativne nauke
* **CUCEI** – Univerzitetski centar za egzaktne nauke i inženjerstvo
* **CUCS** – Univerzitetski centar za zdravstvene nauke
* **CUCSH** – Univerzitetski centar za društvene i humanističke nauke
* **CUTonalá** – Univerzitetski centar Tonalá
* **CUTlaquepaque** – Univerzitetski centar Tlaquepaque

=== Ostali sistemi ===
* ''Sistema de Universidad Virtual (SUV)'' – Sistem virtuelnog univerziteta
* ''Sistema de Educación Media Superior (SEMS)'' – Sistem srednjoškolskog obrazovanja

== Poznati diplomanti ==
* [[Guillermo del Toro]] – meksički režiser i dobitnik [[Oskar|Oskara]]
* [[Mariano Otero]] – političar i pravnik
* [[Beatriz Hernández]] – osnivačica grada Guadalajare (simbolička historijska figura)
* Brojni meksički guverneri, pisci, akademici i naučnici.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Universidad de Guadalajara}}
* [https://www.udg.mx/ Službena web stranica univerziteta]

[[Kategorija:Univerziteti u Meksiku]]
[[Kategorija:Guadalajara]]
[[Kategorija:Jalisco]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1792.]]</text>
      <sha1>hu39d4r0xlmtpvy7cy6map5fuws0rwy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915456</id>
      <parentid>3915454</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T21:40:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>龙2000</username>
        <id>184193</id>
      </contributor>
      <origin>3915456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4503" sha1="9tzixr2djfcwqpcska02o43qhbzcmcx" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
|naziv                = Universidad de Guadalajara
|slika                = [[Datoteka:Escudo UdeG.png|150px|Logo univerziteta]]
|latinsko_ime         = 
|moto                 = ''Piensa y Trabaja'' (špan.)&lt;br&gt;
|motobos              = ''Misli i radi''
|osnovan              = 3. novembar 1792. (reetabliran 1925)
|vrsta                = [[Javni univerzitet|javni]], istraživački univerzitet
|krovna               = 
|vjerska_pripadnost   = 
|akademska_pripadnost = 
|izdaci               = 
|budžet               = 
|rukovodilac          = 
|chairman             = 
|chairperson          = 
|chancellor           = 
|predsjednik          = Ricardo Villanueva Lomelí
|potpredsjednik       = 
|vice_chancellor      = 
|rektor               = 
|prorektor            = 
|dekan                = 
|direktor             = 
|vođa_titula          = 
|akademsko_osoblje    = ~16.000
|admin_osoblje        = 
|studenti             = ~320.000 (uključujući srednjoškolski sistem)
|dodipl               = ~130.000
|dipl                 = 
|doktorat             = 
|ostali               = 
|lokacija             = 
|grad                 = [[Guadalajara]]
|savezna_država       = [[Jalisco]]
|provincija           = 
|država               = [[Meksiko]]
|koor                 = {{coord|20|40|28|N|103|21|24|W|region:MX_type:edu|display=title,inline}}
|kampus               = mreža tematskih i regionalnih centara
|prijašnja_imena      = Real Universidad de Guadalajara
|slobodna_oznaka      = 
|boje                 = 
|atletika             = 
|sportovi             = Leones Negros
|nadimak              = Leones Negros
|maskota              = 
|udruženja            = [[ANUIES]]&lt;br&gt;[[Univerzitetska mreža Jalisco]]
|web-sajt             = [https://www.udg.mx/]
|logo                 = 
|pushin_map           = 
|fusnote              = 
}}
'''Univerzitet u Guadalajari''' (španski: ''Universidad de Guadalajara'' – **UdeG**) jest [[Javni univerzitet|javni]] [[univerzitet]] sa sjedištem u gradu [[Guadalajara]], u meksičkoj saveznoj državi [[Jalisco]]. Osnovan prvobitno 1792. godine kao Kraljevski univerzitet, te reetabliran 1925. godine, drugi je najstariji i jedan od najvažnijih i najprestižnijih univerziteta u [[Meksiko|Meksiku]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/university-guadalajara|title=University of Guadalajara|date=2024-06-20|website=Times Higher Education (THE)|language=en|access-date=2026-07-30}}&lt;/ref&gt;

Univerzitet funkcioniše kroz mrežu tematskih i regionalnih univerzitetskih centara raspoređenih širom države Jalisco, uz virtuelni sistem univerziteta i opsežan sistem srednjoškolskog obrazovanja (SEMS).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.topuniversities.com/universities/universidad-de-guadalajara-udg|title=Universidad de Guadalajara (UDG)|website=Top Universities|language=en|access-date=2026-07-30}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Explanada_dv.jpg|mini|Glavna zgrada Rektorata Univerziteta u Guadalajari]]

== Organizacija i kampusi ==
Univerzitet je organizovan u tematske centre u metropolitan području Guadalajare i regionalne centre u unutrašnjosti države:

=== Tematski centri (Metropolitansko područje) ===
* **CUAAD** – Univerzitetski centar za umjetnost, arhitekturu i dizajn
* **CUCBA** – Univerzitetski centar za biološke i poljoprivredne nauke
* **CUCEA** – Univerzitetski centar za ekonomske i administrativne nauke
* **CUCEI** – Univerzitetski centar za egzaktne nauke i inženjerstvo
* **CUCS** – Univerzitetski centar za zdravstvene nauke
* **CUCSH** – Univerzitetski centar za društvene i humanističke nauke
* **CUTonalá** – Univerzitetski centar Tonalá
* **CUTlaquepaque** – Univerzitetski centar Tlaquepaque

=== Ostali sistemi ===
* ''Sistema de Universidad Virtual (SUV)'' – Sistem virtuelnog univerziteta
* ''Sistema de Educación Media Superior (SEMS)'' – Sistem srednjoškolskog obrazovanja

== Poznati diplomanti ==
* [[Guillermo del Toro]] – meksički režiser i dobitnik [[Oskar|Oskara]]
* [[Mariano Otero]] – političar i pravnik
* [[Beatriz Hernández]] – osnivačica grada Guadalajare (simbolička historijska figura)
* Brojni meksički guverneri, pisci, akademici i naučnici.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Universidad de Guadalajara}}
* [https://www.udg.mx/ Službena web stranica univerziteta]

[[Kategorija:Univerziteti u Meksiku]]
[[Kategorija:Guadalajara]]
[[Kategorija:Jalisco]]
[[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1792.]]</text>
      <sha1>9tzixr2djfcwqpcska02o43qhbzcmcx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sanel Kajan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536366</id>
    <revision>
      <id>3915459</id>
      <timestamp>2026-07-30T21:53:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prvi dio članka</comment>
      <origin>3915459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6629" sha1="1nhujkcibq0ypuzvectqk3umyrr1mcz" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru]]</text>
      <sha1>1nhujkcibq0ypuzvectqk3umyrr1mcz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915464</id>
      <parentid>3915459</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:22:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6631" sha1="rchp8741c9bif0zhwjd5fa82r1kf0f8" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>rchp8741c9bif0zhwjd5fa82r1kf0f8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915472</id>
      <parentid>3915464</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T23:31:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Drugi dio teksta</comment>
      <origin>3915472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13035" sha1="36owz5syw2dzdt5ltljmnjk94u8ctls" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===

Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===

Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===

Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>36owz5syw2dzdt5ltljmnjk94u8ctls</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915473</id>
      <parentid>3915472</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T00:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Treći dio</comment>
      <origin>3915473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16714" sha1="iygpnpdvy2el5wfh5momlodug9ggc04" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===

Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===

Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===

Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI ''Tako je govorio radio''] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>iygpnpdvy2el5wfh5momlodug9ggc04</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915474</id>
      <parentid>3915473</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T00:38:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16710" sha1="pl08x08d3pbsyz4fuoou9hiv3ezt441" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===

Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===

Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===

Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>pl08x08d3pbsyz4fuoou9hiv3ezt441</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536367</id>
    <revision>
      <id>3915465</id>
      <timestamp>2026-07-30T22:23:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova kategorija</comment>
      <origin>3915465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="190" sha1="bf9h769bk4ss7eeni4llw8gss5wguhg" xml:space="preserve">[[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Bivši studenti]]
[[Kategorija:Bivši studenti visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>bf9h769bk4ss7eeni4llw8gss5wguhg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536368</id>
    <revision>
      <id>3915466</id>
      <timestamp>2026-07-30T22:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova kategorija</comment>
      <origin>3915466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="9110o6fvu3aujrak2693gxd0c4x4pgu" xml:space="preserve">{{Kategorija|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|Mostar]]</text>
      <sha1>9110o6fvu3aujrak2693gxd0c4x4pgu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915467</id>
      <parentid>3915466</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:28:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]] na [[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostaru]]: Standardizacija</comment>
      <origin>3915466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="9110o6fvu3aujrak2693gxd0c4x4pgu" xml:space="preserve">{{Kategorija|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|Mostar]]</text>
      <sha1>9110o6fvu3aujrak2693gxd0c4x4pgu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915469</id>
      <parentid>3915467</parentid>
      <timestamp>2026-07-30T22:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostaru]] na [[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>3915466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="9110o6fvu3aujrak2693gxd0c4x4pgu" xml:space="preserve">{{Kategorija|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru}}
[[Kategorija:Obrazovanje u Mostaru]]
[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|Mostar]]</text>
      <sha1>9110o6fvu3aujrak2693gxd0c4x4pgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostaru</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536370</id>
    <redirect title="Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru" />
    <revision>
      <id>3915470</id>
      <timestamp>2026-07-30T22:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostaru]] na [[Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>3915470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="e10nsexbqq88gdbhmsjwzu7urksqt32" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[:Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>e10nsexbqq88gdbhmsjwzu7urksqt32</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915477</id>
      <parentid>3915470</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T05:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <origin>3915477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79" sha1="eye2ww35l1vimtjmejbfbyeygnesxwb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[:Kategorija:Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
{{delete}}</text>
      <sha1>eye2ww35l1vimtjmejbfbyeygnesxwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tom Clemens</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536371</id>
    <revision>
      <id>3915496</id>
      <timestamp>2026-07-31T08:27:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                  = Tom Clemens | slika                =  | opis_slike           =  | puno_ime             = Tom Clemens | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1976|01|30}} | mjesto_rođenja       = [[Epping]], [[Engleska]] | država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti          =  | mjesto_smrti         =...</comment>
      <origin>3915496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7700" sha1="08fsg9k6pv8mk9f4xsmqjg21v7g0xxh" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tom Clemens
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Tom Clemens
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1976|01|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Epping]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 170
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2006.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 31. 7. 2026.
}}

'''Tom Clemens''' rođen 30. januara 1976. u [[Epping]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191914/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Tom Clemens Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|57]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|77]]  
|
|}
Clemens je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 48-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je od 87 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:23.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Hugh Pritchard|Hughom Pritchardom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|74]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|78]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|80]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|85]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|86]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|52]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|dnf]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|78]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|85]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
| 
| 
|} 
Tom Clemens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio pett puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 40-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:25.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 194 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Clemensa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]  &lt;!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 88-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1510}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Clemens, Tom}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Biografije, Epping]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>08fsg9k6pv8mk9f4xsmqjg21v7g0xxh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915497</id>
      <parentid>3915496</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:29:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3915497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7738" sha1="jf6m6v3rbfkf9k425jjwpgbizlaz7sx" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tom Clemens
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Tom Clemens
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1976|01|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Epping]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 170
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2006.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 31. 7. 2026.
}}

'''Tom Clemens''' rođen 30. januara 1976. u [[Epping]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191914/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Tom Clemens Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|57]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|77]]  
|
|}
Clemens je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 48-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je od 87 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:23.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Hugh Pritchard|Hughom Pritchardom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|74]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|78]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|80]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|85]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|86]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|52]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|78]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|85]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
|  
|} 
Tom Clemens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio pett puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 40-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:25.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 194 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Clemensa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]  &lt;!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 88-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1510}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Clemens, Tom}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Biografije, Epping]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>jf6m6v3rbfkf9k425jjwpgbizlaz7sx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915500</id>
      <parentid>3915497</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:32:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7748" sha1="k29g4x57bx3pk4iheft24zkfidq7tzv" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tom Clemens
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Thomas Malcolm Clemens
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1976|01|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Epping]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 170
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2006.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 31. 7. 2026.
}}

'''Tom Clemens''' rođen 30. januara 1976. u [[Epping]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191914/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Tom Clemens Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|57]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|77]]  
|
|}
Clemens je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 48-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je od 87 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:23.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Hugh Pritchard|Hughom Pritchardom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|74]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|78]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|80]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|85]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|86]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|52]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|78]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|85]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
|  
|} 
Tom Clemens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 40-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:25.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 194 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Clemensa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]  &lt;!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 88-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1510}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Clemens, Tom}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Biografije, Epping]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>k29g4x57bx3pk4iheft24zkfidq7tzv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915502</id>
      <parentid>3915500</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T08:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7786" sha1="plkr88tg3owa28gi2guyivqq7ks2wfa" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tom Clemens
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Thomas Malcolm Clemens
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1976|01|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Epping (Essex)|Epping]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 170
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2006.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 31. 7. 2026.
}}

'''Tom Clemens''' rođen 30. januara 1976. u [[Epping (Essex)|Epping]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191914/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Tom Clemens Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|57]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|77]]  
|
|}
Clemens je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 48-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je od 87 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 6:23.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama najbolji mu je rezultat zadnje 19-o mjesto na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Mark Gee|Markom Geeom]] i [[Hugh Pritchard|Hughom Pritchardom]], kada su s 12:23.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|74]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|78]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|80]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|85]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|86]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|52]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|78]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|85]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
|  
|} 
Tom Clemens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 40-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:25.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 194 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Clemensa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]  &lt;!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 88-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1510}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Clemens, Tom}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Biografije, Epping (Essex)]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>plkr88tg3owa28gi2guyivqq7ks2wfa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536372</id>
    <revision>
      <id>3915517</id>
      <timestamp>2026-07-31T10:09:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika           = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike  = 80px | opis_slike      =  | mjesto          = {{ZD|KAN}}, [[Whistler]] | datum           = 14. februar 2010. | broj_učesnika   = 88 | broj_zemalja    = 36 | broj_ekipa      =  | godina          = 2010 | vrsta           = Zimskim | zlato           = [[Vincent Jay]] | zlato_NOK       = FRA | srebro          = [[Emil Hegle Svendsen]]...</comment>
      <origin>3915517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15237" sha1="17b8ylanu2c5jtepsgdevabndzsgbj7" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZD|KAN}}, [[Whistler]]
| datum           = 14. februar 2010.
| broj_učesnika   = 88
| broj_zemalja    = 36
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2010
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Vincent Jay]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Emil Hegle Svendsen]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Jakov Fak]]
| bronza_NOK      = CRO
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2006.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2010.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 14. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Vancouver]]a

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni&lt;br /&gt; broj !!Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 6 ||align=left| [[Vincent Jay]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 24:07.8 || 0 (0+0) ||  
|-
| {{silver02}} || 10 ||align=left| [[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 24:20.0 || 1 (1+0)||{{sort|+0:12.2|+12.2}} 
|-
| {{bronze03}} || 4 ||align=left| [[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} || 24:21.8 || 0 (0+0) || {{sort|+0:14.0|+14.0}}
|-
| {{sort|04|4}} || 2 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 24:25.2 || 1 (0+1) ||  {{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| {{sort|05|5}} || 9 ||align=left| [[Andrij Derizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 24:48.5 || 2 (2+0) ||  {{sort|+0:40.7|+40.7}}
|-
| {{sort|06|6}} || 8 ||align=left| [[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 24:57.6 || 1 (0+1) ||  {{sort|+0:49.8|+49.8}}
|-
| {{sort|07|7}} || 14 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 25:15.0 || 1 (0+1) || +1:07.2
|-
| {{sort|08|8}} || 26 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 25:20.0 || 0 (0+0) || +1:12.4
|-
| {{sort|09|9}} || 13 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 25:21.7 || 2 (1+1) || +1:13.9
|-
| 10 || 5 ||align=left| [[Ivan Tcherezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:25.9 || 2 (1+1) || +1:18.1
|-
| 11 || 42 ||align=left| [[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.2 || 0 (0+0) || +1:24.4
|-
| 12 || 7 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.7 || 2 (2+0) || +1:24.9
|-
| 13 || 11 ||align=left| [[Thomas Frei (biatlonac)|Thomas Frei]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:36.9 || 0 (0+0) || +1:29.1
|-
| 14 || 15 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 25:41.3 || 2 (1+1) || +1:33.5
|-
| 15 || 24 ||align=left| [[Evgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:47.9 || 2 (0+2) || +1:40.1
|-
| 16 || 37 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:48.3 || 2 (2+0) || +1:40.5
|-
| 17 || 21 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 25:48.9 || 4 (3+1) || +1:41.1
|-
| 18 || 22 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 25:50.9 || 1 (0+1) || +1:43.1
|-
| 19 || 58 ||align=left| [[Christoph Stephan]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:51.1 || 1 (0+1) || +1:43.3
|-
| 20 || 18 ||align=left| [[Alexandr Syman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 25:53.5 || 0 (0+0) || +1:45.7
|-
| 21 || 31 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:56.0 || 3 (1+2) || +1:48.2
|-
| 22 || 39 ||align=left| [[Serhij Sednev]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 25:57.2 || 0 (0+0) || +1:49.4
|-
| 23 || 70 ||align=left| [[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:06.4 || 1 (0+1) || +1:58.6
|-
| 24 || 73 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:07.7 || 1 (1+0) || +1:59.9
|-
| 25 || 25 ||align=left| [[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 26:09.1 || 0 (0+0) || +2:01.3
|-
| 26 || 66 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 26:11.5 || 1 (1+0) || +2:03.7
|-
| 27 || 47 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 26:12.5 || 2 (1+1) || +2:04.7
|-
| 28 || 64 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 26:13.7 || 1 (0+1) || +2:05.9
|-
| 29 || 32 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 26:16.2 || 2 (0+2) || +2:08.4
|-
| 30 || 76 ||align=left| [[Anton Šipuljin]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 26:18.7 || 1 (0+1) || +2:10.9
|-
| 31 || 19 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:18.9 || 1 (0+1) || +2:11.1
|-
| 32 || 49 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 26:19.9 || 1 (0+1) || +2:12.1
|-
| 33 || 83 ||align=left| [[Serhiy Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 26:20.5 || 1 (0+1) || +2:12.7
|-
| 34 || 27 ||align=left| [[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:23.7 || 4 (2+2) || +2:15.9
|-
| 35 || 44 ||align=left| [[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 26:25.6 || 3 (3+0) || +2:17.8
|-
| 36 || 62 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:26.6 || 0 (0+0) || +2:18.8
|-
| 37 || 34 ||align=left| [[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:29.1 || 2 (1+1) || +2:21.3
|-
| 38 || 85 ||align=left| [[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:33.3 || 1 (1+0) || +2:25.5
|-
| 39 || 48 ||align=left| [[Jan Savicki]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 26:35.2 || 1 (1+0) || +2:27.4
|-
| 40 || 71 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 (1+0) || +2:29.6
|-
| 40 || 72 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 (1+0) || +2:29.6
|-
| 42 || 43 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:41.7 || 2 (1+1) || +2:33.9
|-
| 43 || 38 ||align=left| [[Rustam Valiulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:43.7 || 2 (1+1) || +2:35.9
|-
| 44 || 63 ||align=left| [[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 26:44.7 || 0 (0+0) || +2:36.9
|-
| 45 || 54 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:45.3 || 2 (1+1) || +2:37.5
|-
| 46 || 56 ||align=left| [[Lars Berger]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:53.0 || 4 (2+2) || +2:45.2
|-
| 47 || 29 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:54.8 || 3 (1+2) || +2:47.0
|-
| 48 || 82 ||align=left| [[Kauri Koiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:56.0 || 2 (1+1) || +2:48.2
|-
| 49 || 84 ||align=left| [[Evgenij Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:57.8 || 0 (0+0) || +2:50.0
|-
| 50 || 75 ||align=left| [[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:05.3 || 3 (2+1) || +2:57.5
|-
| 51 || 20 ||align=left| [[Aleksandar Červikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 27:09.9 || 3 (1+2) || +3:02.1
|-
| 52 || 40 ||align=left| [[Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:10.4 || 2 (1+1) || +3:02.6
|-
| 53 || 36 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:14.6 || 3 (2+1) || +3.06.8
|-
| 54 || 51 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 27:17.4 || 0 (0+0) || +3.09.6
|-
| 55 || 23 ||align=left| [[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2010|Zimskim}} || 27:18.1 || 2 (1+1) || +3:10.3
|-
| 56 || 33 ||align=left| [[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:18.3 || 4 (2+2) || +3:10.5
|-
| 57 || 65 ||align=left| [[Vasja Rupnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:20.8 || 3 (0+3) || +3:13.0
|-
| 58 || 87 ||align=left| [[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:21.0 || 0 (0+0) || +3:13.2
|-
| 59 || 59 ||align=left| [[Mihail Klečerov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 27:23.1 || 0 (0+0) || +3.15.3
|-
| 60 || 79 ||align=left| [[Mattia Cola]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:24.9 || 1 (0+1) || +3.17.1
|-
| 61 || 46 ||align=left| [[Christian de Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:25.9 || 4 (2+2) || +3.18.1
|-
| 62 || 55 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 27:26.0 || 3 (2+1) || +3.18.2
|-
| 63 || 53 ||align=left| [[Maksim Čoudov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 27:28.0 || 2 (1+1) || +3.20.2
|-
| 64 || 86 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:32.5 || 1 (1+0) || +3.24.7
|-
| 65 || 3 ||align=left| [[Lee In-Bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 27:34.1 || 4 (1+3) || +3:26.3
|-
| 66 || 67 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 27:37.4 || 3 (1+2) || +3:29.6
|-
| 67 || 88 ||align=left| [[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:39.8 || 3 (2+1) || +3:32.0
|-
| 68 || 30 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 27:42.2 || 3 (1+2) || +3:34.4
|-
| 69 || 81 ||align=left| [[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 27:43.6 || 3 (3+0) || +3:35.8
|-
| 70 || 1 ||align=left| [[Victor Pinzaru]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 27:52.6 || 1 (1+0) || +3:44.8
|-
| 71 || 17 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:53.0 || 4 (1+3) || +3:45.2
|-
| 72 || 68 ||align=left| [[Dijas Kenešev]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:04.6 || 1 (0+1) || +3:56.8
|-
| 73 || 45 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 28:04.8 || 4 (2+2) || +3:57.0
|-
| 74 || 74 ||align=left| [[Martten Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 28:07.7 || 2 (2+1) || +3:59.9
|-
| 75 || 50 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:11.4 || 3 (1+2) || +4:03.6
|-
| 76 || 77 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:15.9 || 4 (1+3) || +4:08.1
|-
| 77 || 69 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 28:22.9 || 3 (0+3) || +4:15.1
|-
| 78 || 41 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 28:23.0 || 2 (1+1) || +4:15.2
|-
| 79 || 60 ||align=left| [[Magnus Jonsson (biatlonac)|Magnus Jonsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 28:29.2 || 3 (0+3) || +4:21.4
|-
| 80 || 12 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2010|Zimskim}} || 28:38.8 || 4 (2+2) || +4:31.0
|-
| 81 || 16 ||align=left| [[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2010|Zimskim}} || 28:38.9 || 4 (1+3) || +4:31.1
|-
| 82 || 80 ||align=left| [[Miroslav Kenanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:40.2 || 1 (1+0) || +4:32.4
|-
| 83 || 61 ||align=left| [[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:45.0 || 3 (1+2) || +4:37.2
|-
| 84 || 78 ||align=left| [[Nikolaj Brajčenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:52.0 || 3 (1+2) || +4:44.2
|-
| 85 || 57 ||align=left| [[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 29:02.0 || 2 (1+1) || +4:54.2
|-
| 86 || 35 ||align=left| [[Øystein Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} || 30:55.8 || 7 (3+4) || +6:48.0
|-
| 87 || 28 ||align=left| [[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2010|Zimskim}} || 30:57.9 || 4 (3+1) || +6:50.1
|-
| {{sort|99|}} || 52 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || {{sort|99:99.9|}} || 5 (2+3) || {{sort|+9:99.9|DNF}}
|-
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]</text>
      <sha1>17b8ylanu2c5jtepsgdevabndzsgbj7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915518</id>
      <parentid>3915517</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:12:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3915518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15248" sha1="35zyxtlx8edapd8jrxf1jp92yncad60" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZD|KAN}}, [[Whistler]]
| datum           = 14. februar 2010.
| broj_učesnika   = 88
| broj_zemalja    = 36
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2010
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Vincent Jay]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Emil Hegle Svendsen]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Jakov Fak]]
| bronza_NOK      = CRO
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2006.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2010.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 14. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Vancouver]]a

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni&lt;br /&gt; broj !!Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 6 ||align=left| [[Vincent Jay]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 24:07.8 || 0 (0+0) ||  
|-
| {{silver02}} || 10 ||align=left| [[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 24:20.0 || 1 (1+0)||{{sort|+0:12.2|+12.2}} 
|-
| {{bronze03}} || 4 ||align=left| [[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} || 24:21.8 || 0 (0+0) || {{sort|+0:14.0|+14.0}}
|-
| {{sort|04|4}} || 2 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 24:25.2 || 1 (0+1) ||  {{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| {{sort|05|5}} || 9 ||align=left| [[Andrij Derizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 24:48.5 || 2 (2+0) ||  {{sort|+0:40.7|+40.7}}
|-
| {{sort|06|6}} || 8 ||align=left| [[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 24:57.6 || 1 (0+1) ||  {{sort|+0:49.8|+49.8}}
|-
| {{sort|07|7}} || 14 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 25:15.0 || 1 (0+1) || +1:07.2
|-
| {{sort|08|8}} || 26 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 25:20.0 || 0 (0+0) || +1:12.4
|-
| {{sort|09|9}} || 13 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 25:21.7 || 2 (1+1) || +1:13.9
|-
| 10 || 5 ||align=left| [[Ivan TČerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:25.9 || 2 (1+1) || +1:18.1
|-
| 11 || 42 ||align=left| [[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.2 || 0 (0+0) || +1:24.4
|-
| 12 || 7 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.7 || 2 (2+0) || +1:24.9
|-
| 13 || 11 ||align=left| [[Thomas Frei (biatlonac)|Thomas Frei]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:36.9 || 0 (0+0) || +1:29.1
|-
| 14 || 15 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 25:41.3 || 2 (1+1) || +1:33.5
|-
| 15 || 24 ||align=left| [[Evgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:47.9 || 2 (0+2) || +1:40.1
|-
| 16 || 37 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:48.3 || 2 (2+0) || +1:40.5
|-
| 17 || 21 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 25:48.9 || 4 (3+1) || +1:41.1
|-
| 18 || 22 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 25:50.9 || 1 (0+1) || +1:43.1
|-
| 19 || 58 ||align=left| [[Christoph Stephan]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:51.1 || 1 (0+1) || +1:43.3
|-
| 20 || 18 ||align=left| [[Alexandr Syman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 25:53.5 || 0 (0+0) || +1:45.7
|-
| 21 || 31 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:56.0 || 3 (1+2) || +1:48.2
|-
| 22 || 39 ||align=left| [[Serhij Sednev]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 25:57.2 || 0 (0+0) || +1:49.4
|-
| 23 || 70 ||align=left| [[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:06.4 || 1 (0+1) || +1:58.6
|-
| 24 || 73 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:07.7 || 1 (1+0) || +1:59.9
|-
| 25 || 25 ||align=left| [[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 26:09.1 || 0 (0+0) || +2:01.3
|-
| 26 || 66 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 26:11.5 || 1 (1+0) || +2:03.7
|-
| 27 || 47 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 26:12.5 || 2 (1+1) || +2:04.7
|-
| 28 || 64 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 26:13.7 || 1 (0+1) || +2:05.9
|-
| 29 || 32 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 26:16.2 || 2 (0+2) || +2:08.4
|-
| 30 || 76 ||align=left| [[Anton Šipuljin]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 26:18.7 || 1 (0+1) || +2:10.9
|-
| 31 || 19 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:18.9 || 1 (0+1) || +2:11.1
|-
| 32 || 49 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 26:19.9 || 1 (0+1) || +2:12.1
|-
| 33 || 83 ||align=left| [[Serhij Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 26:20.5 || 1 (0+1) || +2:12.7
|-
| 34 || 27 ||align=left| [[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:23.7 || 4 (2+2) || +2:15.9
|-
| 35 || 44 ||align=left| [[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 26:25.6 || 3 (3+0) || +2:17.8
|-
| 36 || 62 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:26.6 || 0 (0+0) || +2:18.8
|-
| 37 || 34 ||align=left| [[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:29.1 || 2 (1+1) || +2:21.3
|-
| 38 || 85 ||align=left| [[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:33.3 || 1 (1+0) || +2:25.5
|-
| 39 || 48 ||align=left| [[Jan Savicki]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 26:35.2 || 1 (1+0) || +2:27.4
|-
| 40 || 71 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 (1+0) || +2:29.6
|-
| 40 || 72 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 (1+0) || +2:29.6
|-
| 42 || 43 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:41.7 || 2 (1+1) || +2:33.9
|-
| 43 || 38 ||align=left| [[Rustam Valjulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:43.7 || 2 (1+1) || +2:35.9
|-
| 44 || 63 ||align=left| [[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 26:44.7 || 0 (0+0) || +2:36.9
|-
| 45 || 54 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:45.3 || 2 (1+1) || +2:37.5
|-
| 46 || 56 ||align=left| [[Lars Berger]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:53.0 || 4 (2+2) || +2:45.2
|-
| 47 || 29 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:54.8 || 3 (1+2) || +2:47.0
|-
| 48 || 82 ||align=left| [[Kauri Koiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:56.0 || 2 (1+1) || +2:48.2
|-
| 49 || 84 ||align=left| [[Evgenij Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:57.8 || 0 (0+0) || +2:50.0
|-
| 50 || 75 ||align=left| [[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:05.3 || 3 (2+1) || +2:57.5
|-
| 51 || 20 ||align=left| [[Aleksandar Červikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 27:09.9 || 3 (1+2) || +3:02.1
|-
| 52 || 40 ||align=left| [[Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:10.4 || 2 (1+1) || +3:02.6
|-
| 53 || 36 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:14.6 || 3 (2+1) || +3.06.8
|-
| 54 || 51 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 27:17.4 || 0 (0+0) || +3.09.6
|-
| 55 || 23 ||align=left| [[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2010|Zimskim}} || 27:18.1 || 2 (1+1) || +3:10.3
|-
| 56 || 33 ||align=left| [[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:18.3 || 4 (2+2) || +3:10.5
|-
| 57 || 65 ||align=left| [[Vasja Rupnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:20.8 || 3 (0+3) || +3:13.0
|-
| 58 || 87 ||align=left| [[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:21.0 || 0 (0+0) || +3:13.2
|-
| 59 || 59 ||align=left| [[Mihail Klečerov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 27:23.1 || 0 (0+0) || +3.15.3
|-
| 60 || 79 ||align=left| [[Mattia Cola]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:24.9 || 1 (0+1) || +3.17.1
|-
| 61 || 46 ||align=left| [[Christian de Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:25.9 || 4 (2+2) || +3.18.1
|-
| 62 || 55 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 27:26.0 || 3 (2+1) || +3.18.2
|-
| 63 || 53 ||align=left| [[Maksim Čoudov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 27:28.0 || 2 (1+1) || +3.20.2
|-
| 64 || 86 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:32.5 || 1 (1+0) || +3.24.7
|-
| 65 || 3 ||align=left| [[Lee In-Bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 27:34.1 || 4 (1+3) || +3:26.3
|-
| 66 || 67 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 27:37.4 || 3 (1+2) || +3:29.6
|-
| 67 || 88 ||align=left| [[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:39.8 || 3 (2+1) || +3:32.0
|-
| 68 || 30 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 27:42.2 || 3 (1+2) || +3:34.4
|-
| 69 || 81 ||align=left| [[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 27:43.6 || 3 (3+0) || +3:35.8
|-
| 70 || 1 ||align=left| [[Victor Pinzaru]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 27:52.6 || 1 (1+0) || +3:44.8
|-
| 71 || 17 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:53.0 || 4 (1+3) || +3:45.2
|-
| 72 || 68 ||align=left| [[Dijas Kenešev]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:04.6 || 1 (0+1) || +3:56.8
|-
| 73 || 45 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 28:04.8 || 4 (2+2) || +3:57.0
|-
| 74 || 74 ||align=left| [[Martten Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 28:07.7 || 2 (2+1) || +3:59.9
|-
| 75 || 50 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:11.4 || 3 (1+2) || +4:03.6
|-
| 76 || 77 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:15.9 || 4 (1+3) || +4:08.1
|-
| 77 || 69 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 28:22.9 || 3 (0+3) || +4:15.1
|-
| 78 || 41 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 28:23.0 || 2 (1+1) || +4:15.2
|-
| 79 || 60 ||align=left| [[Magnus Jonsson (biatlonac)|Magnus Jonsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 28:29.2 || 3 (0+3) || +4:21.4
|-
| 80 || 12 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2010|Zimskim}} || 28:38.8 || 4 (2+2) || +4:31.0
|-
| 81 || 16 ||align=left| [[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2010|Zimskim}} || 28:38.9 || 4 (1+3) || +4:31.1
|-
| 82 || 80 ||align=left| [[Miroslav Kenanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:40.2 || 1 (1+0) || +4:32.4
|-
| 83 || 61 ||align=left| [[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:45.0 || 3 (1+2) || +4:37.2
|-
| 84 || 78 ||align=left| [[Nikolaj Brajčenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:52.0 || 3 (1+2) || +4:44.2
|-
| 85 || 57 ||align=left| [[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 29:02.0 || 2 (1+1) || +4:54.2
|-
| 86 || 35 ||align=left| [[Øystein Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} || 30:55.8 || 7 (3+4) || +6:48.0
|-
| 87 || 28 ||align=left| [[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2010|Zimskim}} || 30:57.9 || 4 (3+1) || +6:50.1
|-
| {{sort|99|}} || 52 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || {{sort|99:99.9|}} || 5 (2+3) || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}
|-
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]</text>
      <sha1>35zyxtlx8edapd8jrxf1jp92yncad60</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915519</id>
      <parentid>3915518</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:13:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rezultati */</comment>
      <origin>3915519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16559" sha1="lbprbeso8v0rktj93zulzszibbwf81c" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZD|KAN}}, [[Whistler]]
| datum           = 14. februar 2010.
| broj_učesnika   = 88
| broj_zemalja    = 36
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2010
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Vincent Jay]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Emil Hegle Svendsen]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Jakov Fak]]
| bronza_NOK      = CRO
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2006.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2010.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 14. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Vancouver]]a

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni&lt;br /&gt; broj !!Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 6 ||align=left| [[Vincent Jay]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 24:07.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||  
|-
| {{silver02}} || 10 ||align=left| [[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 24:20.0 || 1 &lt;small&gt;(1+0)||{{sort|+0:12.2|+12.2}} 
|-
| {{bronze03}} || 4 ||align=left| [[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} || 24:21.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || {{sort|+0:14.0|+14.0}}
|-
| {{sort|04|4}} || 2 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 24:25.2 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| {{sort|05|5}} || 9 ||align=left| [[Andrij Derizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 24:48.5 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:40.7|+40.7}}
|-
| {{sort|06|6}} || 8 ||align=left| [[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 24:57.6 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:49.8|+49.8}}
|-
| {{sort|07|7}} || 14 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 25:15.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:07.2
|-
| {{sort|08|8}} || 26 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 25:20.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:12.4
|-
| {{sort|09|9}} || 13 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 25:21.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:13.9
|-
| 10 || 5 ||align=left| [[Ivan Čerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:25.9 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:18.1
|-
| 11 || 42 ||align=left| [[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:24.4
|-
| 12 || 7 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.7 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; || +1:24.9
|-
| 13 || 11 ||align=left| [[Thomas Frei (biatlonac)|Thomas Frei]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:36.9 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:29.1
|-
| 14 || 15 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 25:41.3 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:33.5
|-
| 15 || 24 ||align=left| [[Evgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:47.9 || 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; || +1:40.1
|-
| 16 || 37 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:48.3 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; || +1:40.5
|-
| 17 || 21 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 25:48.9 || 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; || +1:41.1
|-
| 18 || 22 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 25:50.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:43.1
|-
| 19 || 58 ||align=left| [[Christoph Stephan]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:51.1 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:43.3
|-
| 20 || 18 ||align=left| [[Alexandr Syman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 25:53.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:45.7
|-
| 21 || 31 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:56.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +1:48.2
|-
| 22 || 39 ||align=left| [[Serhij Sednev]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 25:57.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:49.4
|-
| 23 || 70 ||align=left| [[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:06.4 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:58.6
|-
| 24 || 73 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:07.7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +1:59.9
|-
| 25 || 25 ||align=left| [[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 26:09.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:01.3
|-
| 26 || 66 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 26:11.5 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:03.7
|-
| 27 || 47 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 26:12.5 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:04.7
|-
| 28 || 64 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 26:13.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:05.9
|-
| 29 || 32 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 26:16.2 || 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; || +2:08.4
|-
| 30 || 76 ||align=left| [[Anton Šipuljin]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 26:18.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:10.9
|-
| 31 || 19 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:18.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:11.1
|-
| 32 || 49 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 26:19.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:12.1
|-
| 33 || 83 ||align=left| [[Serhij Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 26:20.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:12.7
|-
| 34 || 27 ||align=left| [[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:23.7 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +2:15.9
|-
| 35 || 44 ||align=left| [[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 26:25.6 || 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; || +2:17.8
|-
| 36 || 62 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:26.6 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:18.8
|-
| 37 || 34 ||align=left| [[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:29.1 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:21.3
|-
| 38 || 85 ||align=left| [[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:33.3 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:25.5
|-
| 39 || 48 ||align=left| [[Jan Savicki]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 26:35.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:27.4
|-
| 40 || 71 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:29.6
|-
| 40 || 72 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:29.6
|-
| 42 || 43 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:41.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:33.9
|-
| 43 || 38 ||align=left| [[Rustam Valjulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:43.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:35.9
|-
| 44 || 63 ||align=left| [[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 26:44.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:36.9
|-
| 45 || 54 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:45.3 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:37.5
|-
| 46 || 56 ||align=left| [[Lars Berger]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:53.0 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +2:45.2
|-
| 47 || 29 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:54.8 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +2:47.0
|-
| 48 || 82 ||align=left| [[Kauri Koiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:56.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:48.2
|-
| 49 || 84 ||align=left| [[Evgenij Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:57.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:50.0
|-
| 50 || 75 ||align=left| [[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:05.3 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +2:57.5
|-
| 51 || 20 ||align=left| [[Aleksandar Červikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 27:09.9 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:02.1
|-
| 52 || 40 ||align=left| [[Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:10.4 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3:02.6
|-
| 53 || 36 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:14.6 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3.06.8
|-
| 54 || 51 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 27:17.4 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3.09.6
|-
| 55 || 23 ||align=left| [[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2010|Zimskim}} || 27:18.1 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3:10.3
|-
| 56 || 33 ||align=left| [[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:18.3 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3:10.5
|-
| 57 || 65 ||align=left| [[Vasja Rupnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:20.8 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +3:13.0
|-
| 58 || 87 ||align=left| [[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:21.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3:13.2
|-
| 59 || 59 ||align=left| [[Mihail Klečerov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 27:23.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3.15.3
|-
| 60 || 79 ||align=left| [[Mattia Cola]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:24.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +3.17.1
|-
| 61 || 46 ||align=left| [[Christian de Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:25.9 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3.18.1
|-
| 62 || 55 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 27:26.0 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3.18.2
|-
| 63 || 53 ||align=left| [[Maksim Čoudov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 27:28.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3.20.2
|-
| 64 || 86 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:32.5 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +3.24.7
|-
| 65 || 3 ||align=left| [[Lee In-Bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 27:34.1 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +3:26.3
|-
| 66 || 67 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 27:37.4 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:29.6
|-
| 67 || 88 ||align=left| [[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:39.8 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3:32.0
|-
| 68 || 30 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 27:42.2 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:34.4
|-
| 69 || 81 ||align=left| [[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 27:43.6 || 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; || +3:35.8
|-
| 70 || 1 ||align=left| [[Victor Pinzaru]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 27:52.6 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +3:44.8
|-
| 71 || 17 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:53.0 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +3:45.2
|-
| 72 || 68 ||align=left| [[Dijas Kenešev]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:04.6 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +3:56.8
|-
| 73 || 45 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 28:04.8 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3:57.0
|-
| 74 || 74 ||align=left| [[Martten Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 28:07.7 || 2 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3:59.9
|-
| 75 || 50 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:11.4 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:03.6
|-
| 76 || 77 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:15.9 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +4:08.1
|-
| 77 || 69 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 28:22.9 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +4:15.1
|-
| 78 || 41 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 28:23.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +4:15.2
|-
| 79 || 60 ||align=left| [[Magnus Jonsson (biatlonac)|Magnus Jonsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 28:29.2 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +4:21.4
|-
| 80 || 12 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2010|Zimskim}} || 28:38.8 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +4:31.0
|-
| 81 || 16 ||align=left| [[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2010|Zimskim}} || 28:38.9 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +4:31.1
|-
| 82 || 80 ||align=left| [[Miroslav Kenanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:40.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +4:32.4
|-
| 83 || 61 ||align=left| [[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:45.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:37.2
|-
| 84 || 78 ||align=left| [[Nikolaj Brajčenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:52.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:44.2
|-
| 85 || 57 ||align=left| [[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 29:02.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +4:54.2
|-
| 86 || 35 ||align=left| [[Øystein Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} || 30:55.8 || 7 &lt;small&gt;(3+4)&lt;/small&gt; || +6:48.0
|-
| 87 || 28 ||align=left| [[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2010|Zimskim}} || 30:57.9 || 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; || +6:50.1
|-
| {{sort|99|}} || 52 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || {{sort|99:99.9|}} || 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}
|-
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]</text>
      <sha1>lbprbeso8v0rktj93zulzszibbwf81c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915520</id>
      <parentid>3915519</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:15:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16559" sha1="h4npb8ma6dbpscwqypvt9fe91jzbxaa" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZD|KAN}}, [[Whistler]]
| datum           = 14. februar 2010.
| broj_učesnika   = 88
| broj_zemalja    = 32
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2010
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Vincent Jay]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Emil Hegle Svendsen]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Jakov Fak]]
| bronza_NOK      = CRO
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2006.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2010.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 14. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Vancouver]]a

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni&lt;br /&gt; broj !!Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 6 ||align=left| [[Vincent Jay]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 24:07.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||  
|-
| {{silver02}} || 10 ||align=left| [[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 24:20.0 || 1 &lt;small&gt;(1+0)||{{sort|+0:12.2|+12.2}} 
|-
| {{bronze03}} || 4 ||align=left| [[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} || 24:21.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || {{sort|+0:14.0|+14.0}}
|-
| {{sort|04|4}} || 2 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 24:25.2 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| {{sort|05|5}} || 9 ||align=left| [[Andrij Derizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 24:48.5 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:40.7|+40.7}}
|-
| {{sort|06|6}} || 8 ||align=left| [[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 24:57.6 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:49.8|+49.8}}
|-
| {{sort|07|7}} || 14 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 25:15.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:07.2
|-
| {{sort|08|8}} || 26 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 25:20.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:12.4
|-
| {{sort|09|9}} || 13 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 25:21.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:13.9
|-
| 10 || 5 ||align=left| [[Ivan Čerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:25.9 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:18.1
|-
| 11 || 42 ||align=left| [[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:24.4
|-
| 12 || 7 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.7 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; || +1:24.9
|-
| 13 || 11 ||align=left| [[Thomas Frei (biatlonac)|Thomas Frei]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:36.9 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:29.1
|-
| 14 || 15 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 25:41.3 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:33.5
|-
| 15 || 24 ||align=left| [[Evgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:47.9 || 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; || +1:40.1
|-
| 16 || 37 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:48.3 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; || +1:40.5
|-
| 17 || 21 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 25:48.9 || 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; || +1:41.1
|-
| 18 || 22 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 25:50.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:43.1
|-
| 19 || 58 ||align=left| [[Christoph Stephan]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:51.1 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:43.3
|-
| 20 || 18 ||align=left| [[Alexandr Syman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 25:53.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:45.7
|-
| 21 || 31 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:56.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +1:48.2
|-
| 22 || 39 ||align=left| [[Serhij Sednev]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 25:57.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:49.4
|-
| 23 || 70 ||align=left| [[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:06.4 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:58.6
|-
| 24 || 73 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:07.7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +1:59.9
|-
| 25 || 25 ||align=left| [[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 26:09.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:01.3
|-
| 26 || 66 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 26:11.5 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:03.7
|-
| 27 || 47 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 26:12.5 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:04.7
|-
| 28 || 64 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 26:13.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:05.9
|-
| 29 || 32 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 26:16.2 || 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; || +2:08.4
|-
| 30 || 76 ||align=left| [[Anton Šipuljin]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 26:18.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:10.9
|-
| 31 || 19 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:18.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:11.1
|-
| 32 || 49 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 26:19.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:12.1
|-
| 33 || 83 ||align=left| [[Serhij Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 26:20.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:12.7
|-
| 34 || 27 ||align=left| [[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:23.7 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +2:15.9
|-
| 35 || 44 ||align=left| [[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 26:25.6 || 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; || +2:17.8
|-
| 36 || 62 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:26.6 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:18.8
|-
| 37 || 34 ||align=left| [[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:29.1 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:21.3
|-
| 38 || 85 ||align=left| [[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:33.3 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:25.5
|-
| 39 || 48 ||align=left| [[Jan Savicki]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 26:35.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:27.4
|-
| 40 || 71 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:29.6
|-
| 40 || 72 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:29.6
|-
| 42 || 43 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:41.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:33.9
|-
| 43 || 38 ||align=left| [[Rustam Valjulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:43.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:35.9
|-
| 44 || 63 ||align=left| [[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 26:44.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:36.9
|-
| 45 || 54 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:45.3 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:37.5
|-
| 46 || 56 ||align=left| [[Lars Berger]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:53.0 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +2:45.2
|-
| 47 || 29 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:54.8 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +2:47.0
|-
| 48 || 82 ||align=left| [[Kauri Koiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:56.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:48.2
|-
| 49 || 84 ||align=left| [[Evgenij Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:57.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:50.0
|-
| 50 || 75 ||align=left| [[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:05.3 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +2:57.5
|-
| 51 || 20 ||align=left| [[Aleksandar Červikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 27:09.9 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:02.1
|-
| 52 || 40 ||align=left| [[Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:10.4 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3:02.6
|-
| 53 || 36 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:14.6 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3.06.8
|-
| 54 || 51 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 27:17.4 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3.09.6
|-
| 55 || 23 ||align=left| [[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2010|Zimskim}} || 27:18.1 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3:10.3
|-
| 56 || 33 ||align=left| [[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:18.3 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3:10.5
|-
| 57 || 65 ||align=left| [[Vasja Rupnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:20.8 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +3:13.0
|-
| 58 || 87 ||align=left| [[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:21.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3:13.2
|-
| 59 || 59 ||align=left| [[Mihail Klečerov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 27:23.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3.15.3
|-
| 60 || 79 ||align=left| [[Mattia Cola]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:24.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +3.17.1
|-
| 61 || 46 ||align=left| [[Christian de Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:25.9 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3.18.1
|-
| 62 || 55 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 27:26.0 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3.18.2
|-
| 63 || 53 ||align=left| [[Maksim Čoudov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 27:28.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3.20.2
|-
| 64 || 86 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:32.5 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +3.24.7
|-
| 65 || 3 ||align=left| [[Lee In-Bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 27:34.1 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +3:26.3
|-
| 66 || 67 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 27:37.4 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:29.6
|-
| 67 || 88 ||align=left| [[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:39.8 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3:32.0
|-
| 68 || 30 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 27:42.2 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:34.4
|-
| 69 || 81 ||align=left| [[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 27:43.6 || 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; || +3:35.8
|-
| 70 || 1 ||align=left| [[Victor Pinzaru]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 27:52.6 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +3:44.8
|-
| 71 || 17 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:53.0 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +3:45.2
|-
| 72 || 68 ||align=left| [[Dijas Kenešev]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:04.6 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +3:56.8
|-
| 73 || 45 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 28:04.8 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3:57.0
|-
| 74 || 74 ||align=left| [[Martten Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 28:07.7 || 2 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3:59.9
|-
| 75 || 50 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:11.4 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:03.6
|-
| 76 || 77 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:15.9 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +4:08.1
|-
| 77 || 69 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 28:22.9 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +4:15.1
|-
| 78 || 41 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 28:23.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +4:15.2
|-
| 79 || 60 ||align=left| [[Magnus Jonsson (biatlonac)|Magnus Jonsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 28:29.2 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +4:21.4
|-
| 80 || 12 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2010|Zimskim}} || 28:38.8 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +4:31.0
|-
| 81 || 16 ||align=left| [[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2010|Zimskim}} || 28:38.9 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +4:31.1
|-
| 82 || 80 ||align=left| [[Miroslav Kenanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:40.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +4:32.4
|-
| 83 || 61 ||align=left| [[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:45.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:37.2
|-
| 84 || 78 ||align=left| [[Nikolaj Brajčenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:52.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:44.2
|-
| 85 || 57 ||align=left| [[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 29:02.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +4:54.2
|-
| 86 || 35 ||align=left| [[Øystein Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} || 30:55.8 || 7 &lt;small&gt;(3+4)&lt;/small&gt; || +6:48.0
|-
| 87 || 28 ||align=left| [[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2010|Zimskim}} || 30:57.9 || 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; || +6:50.1
|-
| {{sort|99|}} || 52 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || {{sort|99:99.9|}} || 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}
|-
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]</text>
      <sha1>h4npb8ma6dbpscwqypvt9fe91jzbxaa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915521</id>
      <parentid>3915520</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T10:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osvojene medalje */</comment>
      <origin>3915521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16559" sha1="96em910gjyb4nfjl0dw5234y79ees58" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZD|KAN}}, [[Whistler]]
| datum           = 14. februar 2010.
| broj_učesnika   = 88
| broj_zemalja    = 32
| broj_ekipa      = 
| godina          = 2010
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Vincent Jay]]
| zlato_NOK       = FRA
| srebro          = [[Emil Hegle Svendsen]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Jakov Fak]]
| bronza_NOK      = CRO
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|2006.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|2014]]
}}
{{Biatlon na ZOI 2010.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 14. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru -&amp;nbsp;km udaljenom od [[Vancouver]]a

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Startni&lt;br /&gt; broj !!Ime !! Država !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 6 ||align=left| [[Vincent Jay]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 24:07.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; ||  
|-
| {{silver02}} || 10 ||align=left| [[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 24:20.0 || 1 &lt;small&gt;(1+0)||{{sort|+0:12.2|+12.2}} 
|-
| {{bronze03}} || 4 ||align=left| [[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} || 24:21.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || {{sort|+0:14.0|+14.0}}
|-
| {{sort|04|4}} || 2 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 24:25.2 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:17.4|+17.4}}
|-
| {{sort|05|5}} || 9 ||align=left| [[Andrij Derizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 24:48.5 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:40.7|+40.7}}
|-
| {{sort|06|6}} || 8 ||align=left| [[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 24:57.6 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; ||  {{sort|+0:49.8|+49.8}}
|-
| {{sort|07|7}} || 14 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 25:15.0 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:07.2
|-
| {{sort|08|8}} || 26 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 25:20.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:12.4
|-
| {{sort|09|9}} || 13 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 25:21.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:13.9
|-
| 10 || 5 ||align=left| [[Ivan Čerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:25.9 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:18.1
|-
| 11 || 42 ||align=left| [[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:24.4
|-
| 12 || 7 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 25:32.7 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; || +1:24.9
|-
| 13 || 11 ||align=left| [[Thomas Frei (biatlonac)|Thomas Frei]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:36.9 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:29.1
|-
| 14 || 15 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 25:41.3 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +1:33.5
|-
| 15 || 24 ||align=left| [[Evgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 25:47.9 || 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; || +1:40.1
|-
| 16 || 37 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 25:48.3 || 2 &lt;small&gt;(2+0)&lt;/small&gt; || +1:40.5
|-
| 17 || 21 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 25:48.9 || 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; || +1:41.1
|-
| 18 || 22 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 25:50.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:43.1
|-
| 19 || 58 ||align=left| [[Christoph Stephan]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:51.1 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:43.3
|-
| 20 || 18 ||align=left| [[Alexandr Syman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 25:53.5 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:45.7
|-
| 21 || 31 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 25:56.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +1:48.2
|-
| 22 || 39 ||align=left| [[Serhij Sednev]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 25:57.2 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +1:49.4
|-
| 23 || 70 ||align=left| [[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:06.4 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +1:58.6
|-
| 24 || 73 ||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:07.7 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +1:59.9
|-
| 25 || 25 ||align=left| [[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 26:09.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:01.3
|-
| 26 || 66 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 26:11.5 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:03.7
|-
| 27 || 47 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 26:12.5 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:04.7
|-
| 28 || 64 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 26:13.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:05.9
|-
| 29 || 32 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 26:16.2 || 2 &lt;small&gt;(0+2)&lt;/small&gt; || +2:08.4
|-
| 30 || 76 ||align=left| [[Anton Šipuljin]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 26:18.7 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:10.9
|-
| 31 || 19 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:18.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:11.1
|-
| 32 || 49 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 26:19.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:12.1
|-
| 33 || 83 ||align=left| [[Serhij Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 26:20.5 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +2:12.7
|-
| 34 || 27 ||align=left| [[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:23.7 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +2:15.9
|-
| 35 || 44 ||align=left| [[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 26:25.6 || 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; || +2:17.8
|-
| 36 || 62 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:26.6 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:18.8
|-
| 37 || 34 ||align=left| [[Arnd Peiffer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 26:29.1 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:21.3
|-
| 38 || 85 ||align=left| [[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:33.3 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:25.5
|-
| 39 || 48 ||align=left| [[Jan Savicki]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 26:35.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:27.4
|-
| 40 || 71 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:29.6
|-
| 40 || 72 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 26:37.4 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +2:29.6
|-
| 42 || 43 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 26:41.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:33.9
|-
| 43 || 38 ||align=left| [[Rustam Valjulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:43.7 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:35.9
|-
| 44 || 63 ||align=left| [[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 26:44.7 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:36.9
|-
| 45 || 54 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 26:45.3 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:37.5
|-
| 46 || 56 ||align=left| [[Lars Berger]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 26:53.0 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +2:45.2
|-
| 47 || 29 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 26:54.8 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +2:47.0
|-
| 48 || 82 ||align=left| [[Kauri Koiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 26:56.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +2:48.2
|-
| 49 || 84 ||align=left| [[Evgenij Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 26:57.8 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +2:50.0
|-
| 50 || 75 ||align=left| [[Andrejs Rastorgujevs]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:05.3 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +2:57.5
|-
| 51 || 20 ||align=left| [[Aleksandar Červikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 27:09.9 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:02.1
|-
| 52 || 40 ||align=left| [[Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:10.4 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3:02.6
|-
| 53 || 36 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:14.6 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3.06.8
|-
| 54 || 51 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 27:17.4 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3.09.6
|-
| 55 || 23 ||align=left| [[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2010|Zimskim}} || 27:18.1 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3:10.3
|-
| 56 || 33 ||align=left| [[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:18.3 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3:10.5
|-
| 57 || 65 ||align=left| [[Vasja Rupnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:20.8 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +3:13.0
|-
| 58 || 87 ||align=left| [[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 27:21.0 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3:13.2
|-
| 59 || 59 ||align=left| [[Mihail Klečerov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 27:23.1 || 0 &lt;small&gt;(0+0)&lt;/small&gt; || +3.15.3
|-
| 60 || 79 ||align=left| [[Mattia Cola]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:24.9 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +3.17.1
|-
| 61 || 46 ||align=left| [[Christian de Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 27:25.9 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3.18.1
|-
| 62 || 55 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 27:26.0 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3.18.2
|-
| 63 || 53 ||align=left| [[Maksim Čoudov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 27:28.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +3.20.2
|-
| 64 || 86 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 27:32.5 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +3.24.7
|-
| 65 || 3 ||align=left| [[Lee In-Bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 27:34.1 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +3:26.3
|-
| 66 || 67 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 27:37.4 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:29.6
|-
| 67 || 88 ||align=left| [[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 27:39.8 || 3 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3:32.0
|-
| 68 || 30 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 27:42.2 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +3:34.4
|-
| 69 || 81 ||align=left| [[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 27:43.6 || 3 &lt;small&gt;(3+0)&lt;/small&gt; || +3:35.8
|-
| 70 || 1 ||align=left| [[Victor Pinzaru]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 27:52.6 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +3:44.8
|-
| 71 || 17 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 27:53.0 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +3:45.2
|-
| 72 || 68 ||align=left| [[Dijas Kenešev]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:04.6 || 1 &lt;small&gt;(0+1)&lt;/small&gt; || +3:56.8
|-
| 73 || 45 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 28:04.8 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +3:57.0
|-
| 74 || 74 ||align=left| [[Martten Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 28:07.7 || 2 &lt;small&gt;(2+1)&lt;/small&gt; || +3:59.9
|-
| 75 || 50 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:11.4 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:03.6
|-
| 76 || 77 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 28:15.9 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +4:08.1
|-
| 77 || 69 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 28:22.9 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +4:15.1
|-
| 78 || 41 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 28:23.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +4:15.2
|-
| 79 || 60 ||align=left| [[Magnus Jonsson (biatlonac)|Magnus Jonsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 28:29.2 || 3 &lt;small&gt;(0+3)&lt;/small&gt; || +4:21.4
|-
| 80 || 12 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2010|Zimskim}} || 28:38.8 || 4 &lt;small&gt;(2+2)&lt;/small&gt; || +4:31.0
|-
| 81 || 16 ||align=left| [[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2010|Zimskim}} || 28:38.9 || 4 &lt;small&gt;(1+3)&lt;/small&gt; || +4:31.1
|-
| 82 || 80 ||align=left| [[Miroslav Kenanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:40.2 || 1 &lt;small&gt;(1+0)&lt;/small&gt; || +4:32.4
|-
| 83 || 61 ||align=left| [[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 28:45.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:37.2
|-
| 84 || 78 ||align=left| [[Nikolaj Brajčenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 28:52.0 || 3 &lt;small&gt;(1+2)&lt;/small&gt; || +4:44.2
|-
| 85 || 57 ||align=left| [[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 29:02.0 || 2 &lt;small&gt;(1+1)&lt;/small&gt; || +4:54.2
|-
| 86 || 35 ||align=left| [[Øystein Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} || 30:55.8 || 7 &lt;small&gt;(3+4)&lt;/small&gt; || +6:48.0
|-
| 87 || 28 ||align=left| [[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2010|Zimskim}} || 30:57.9 || 4 &lt;small&gt;(3+1)&lt;/small&gt; || +6:50.1
|-
| {{sort|99|}} || 52 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || {{sort|99:99.9|}} || 5 &lt;small&gt;(2+3)&lt;/small&gt; || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}
|-
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 9
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CRO}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]</text>
      <sha1>96em910gjyb4nfjl0dw5234y79ees58</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>